28
SADRŽAJ: 1. UVOD.................................................... 3 2. LOGISTIČKI INFORMACIONI SISTEMI.........................4 2.1. Pozicioniranje logistike u poslovnom sistemu firme. . .7 2.2. Ciljevi i kriterijumi odlučivanja u poslovnom logističkom sistemu......................................10 2.3. Sistem informacija u planiranju, izvršavanju i kontroli logističkih procesa.............................13 3. ZAKLJUČAK..............................................19 4. LITERATURA.............................................20 Sarajevo, 2014.

Logistika Tema 18

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Logistika Tema 18

SADRŽAJ:

1. UVOD.............................................................................................................................3

2. LOGISTIČKI INFORMACIONI SISTEMI...................................................................4

2.1. Pozicioniranje logistike u poslovnom sistemu firme...............................................7

2.2. Ciljevi i kriterijumi odlučivanja u poslovnom logističkom sistemu.....................10

2.3. Sistem informacija u planiranju, izvršavanju i kontroli logističkih procesa.........13

3. ZAKLJUČAK...............................................................................................................19

4. LITERATURA.............................................................................................................20

Sarajevo, 2014.

Page 2: Logistika Tema 18

1. UVOD

U nastavku ovog seminarskog rada bit će obrađena tema logistički informacioni

sistemi koja će se sastojati od tri dijela.

U prvom dijelu bit će pojmovno i detaljno obrađeno pozicioniranje logističkog

sistema, pojedinačnih logističkih aktivnosti i logističkih procesa, u okviru poslovnog

sistema firme. Drugi dio govori o ciljevima i kriterijumima odlučivanja u poslovnom

logističkom sistemu, dok je treći dio baziran na sistemu informacija u planiranju,

izvršavanju i kontroli logističkih procesa.

Logistika je djelatnost koja se bavi savladavanjem prostora i vremena uz najmanje

troškove. U savremenim uslovima najčešće se koristi za označavanje poslovne funkcije i

znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe

u fizičkom, informacijskom i organizacijskom pogledu.

Informacijska logistika predstavlja skup logističkih aktivnosti koje osiguravaju

sistemski efikasno prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka, pospješuje njihovu

obradu, upotrebu i razmjenu sa drugim aktivnim sudionicima u logističkom lancu, potičući

fabrike da se efikasno koriste brojnim potencijalima savremene računarske i

telekomunikacijske tehnologije.

Logistički sistem je skup elemenata, tehničke, tehnološke, organizacijske,

ekonomske i pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija,

energije i ljudi na određenom geografskom području radi ostvarenja najvećih ekonomskih

efekata.

Podloga za razumijevanje poslovne logistike je teorija sistema čija osnovna

zamisao je da glavni problem nije u optimaliziranju zasebnih područja poslovanja, već u

optimaliziranju poslovnog sistema kao cjeline.

2

Page 3: Logistika Tema 18

2. LOGISTIČKI INFORMACIONI SISTEMI

Logistički sistem1 je skup elemenata, tehničke, tehnološke, organizacijske,

ekonomske i pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija,

energije i ljudi na određenom geografskom području radi ostvarenja najvećih ekonomskih

efekata. Podloga za razumijevanje poslovne logistike je teorija sistema čija osnovna

zamisao je da glavni problem nije u optimaliziranju zasebnih područja poslovanja, već u

optimaliziranju poslovnog sistema kao cjeline.

Obilježja logističkih sistema:

Struktura- podsistemi, elementi Okruženje- okolina Granice Procesi- u sistemu, između sistema i okoline

Funkcionalno razgraničenje logističkog sistema:

Izvršavanje narudžbi Upravljanje zalihama Skladištenje Pakiranje Transport

Slika 1. Mentalna mapa: logistički sistemi

1 en.wikipedia.hr/logis%&/ha/log&.html

3

Page 4: Logistika Tema 18

Informacijska logistika je skup logističkih aktivnosti koje osiguravaju sistemski

efikasno prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka, pospješuju njihovu obradu,

upotrebu i razmjenu sa drugim aktivnim sudionicima u logističkom lancu, potičući fabrike

da se efikasno koriste brojnim potencijalima savremene računarske i telekomunikacijske

tehnologije.

Poslovni logistički sistem je socio- tehnički sistem čiji je cilj da na racionalan način

riješi problem u vezi s tokom sirovina, materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda u

okviru neke organizacione cjeline.2

Svaki sistem sadrži svoj podsistem tako i socijalni sistem sadrži upravljački i

kontrolni sistem. Upravljački sistem temelji se na formalizovanom toku informacija

između pojedinih elemenata sistema, odnosno uspostavlja se odgovarajući informacioni

sistem u svrhu planiranja i odlučivanja o procesima koji imaju određenu svrhu i cilj.

Dakle, kao što je u uvodu navedeno sistem predstavlja neki uređen skup koji kao

takav predstavlja određenu cjelinu, tj. sistem je skup povezanih elemenata koji sačinjavaju

jednu sređenu cjelinu. Kada posmatramo samo ulaze i izlaze nekog sistema, onda tada

govorimo o elementima sistema. Uz pomoć tih ulaza i izlaza elementi ostvaruju

međusobne veze koje, između ostalog, mogu biti informacione. U elemente sistema

ubrajaju se i kanali koji služe za prijenos informacija između elemenata sistema. Ako se

međusobno povežu dva ili više sistema, nastaje sistem višeg reda. Povezani sistemi u

sistemu višeg reda mogu se posmatrati kao podsistemi ili kao elementi.

Svaki sistem ima svoje granice, a ono što je van tih granica nazivamo okolinom

sistema (drugi sistemi i njihovi elementi s kojima sistem uspostavlja veze). Iz okoline

sistema uzima, crpi potrebne informacije koje opet u nekom drugom obliku vraća u

okolinu.3

Slika 2. Sistem i okolina

2 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultet Beograd, 1977., str.275.3 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultet Beograd, 1977., str.275.

4

Page 5: Logistika Tema 18

Informacioni kanali služe za uspostavljanje komunikacije između pojedinih

partnera komunikacionog sistema. Komunikacione veze u nekom socio-tehničkom sistemu

najčešće se uspostavljaju radi ostvarivanja ciljeva sistema, ili njegovih podsistema, a

koriste se za prenošenje poruka, podataka i informacija.

Efikasnost poslovanja i pored stručnosti i sposobnosti pojedinih izvršilaca, u velikoj

mjeri zavisi i od kvaliteta i kvantiteta informacije kojima raspolažemo u određenom

vremenu, na osnovu kojih je moguće donositi racionalne odluke.

Mreža komunikacionih odnosa u logističkom sistemu može imati različitu strukturu

što zavisi od organizacije odvijanja fizičkih logističkih procesa. Složenost informacionog

sistema bit će veća u zavisnosti od toga:

Ako se posluje s većim asortimanom robe

Ako je ona manje homogena u pogledu transporta i skladištenja

Ako je broj raznih logističkih signala veći

Ako se radi o heterogenom sastavu kupca

Oblikovanje metodološkog okvira strategijskog razvoja logističkog informacijskog

sistema u uslovima izrazite dinamičnosti i kompleksnosti logističkog okruženja stvara

brojne šanse (prigode) i smetnje (opasnosti) za logistički sistem.. Metode temeljene na

poslovnom poboljšavanju i reinžinjeringu prepoznate su kao ključni faktori razvoja

logističkog informacijskog sistema u funkciji proaktivnog reagovanja na intenzivne i

dinamične promjene u logističkom okruženju koristeći šanse i otklanjajući smetnje koje se

javljaju u procesu funkcionisanja logističkog sistema. Identificirani su ključni faktori

razvoja informacijske tehnologije u funkciji razvoja logističkog informacijskog sistema.

Modelom sinenergijskog utjecaja faktora razvoja informacijske tehnologije na

kooperativnost ciljeva logističkog sistema definisane su smjernice razvoja sistema

povezivanjem mogućnosti razvoja informatičkih tehnologija i poslovnih potreba

logističkog sistema. Na temelju modela oblikovan je metodološki okvir strategijskog

razvoja logističkog informacijskog sistema usmjeren na razvoj međuorganizacijskih

aplikacija koje su pouzdane, primjenjive i lahko izmjenjive tako da u svakom trenutku

omogućavaju poboljšavanje i reinžinjering logističkih procesa u skaldu s promjenama u

logističkom okruženju.4

4 http://fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_01/sazetak61.htm

5

Page 6: Logistika Tema 18

2.1. Pozicioniranje logistike u poslovnom sistemu firme

Koncept organizacije prema kome je izvršeno pozicioniranje logističkog sistema,

pojedinačnih logističkih aktivnosti i logističkih procesa, u okviru poslovnog sistema firme,

izuzetno je važno za racionalno i efikasno funkcionisanje logistike.

U uslovima kada je u firmi shvaćeno i prihvaćeno da logistika predstavlja bitan

instrument konkurentnosti i profitabilnosti poslovanja, usvaja se integralni pristup

upravljanju ovim sistemom. Takav pristup tretira logistiku kao jedinstveni složeni sistem,

sa kojim se upravlja uz puno uvažavanje međuzavisnosti njegovih podsistema u realizaciji

pojedinačnih logističko-distributivnih aktivnosti. Uvažavanje te međuzavisnosti

podrazumijeva uvažavanje kompenzacionih efekata troškova pojedinačnih logističkih

podsistema u procesu realizacije njihove aktivnosti. Takav koncept upravljanja logistikom

zahtijeva i odgovarajuće organizaciono pozicionirane logistike u poslovnom sistemu

firme.5

Obavljanje bilo kojih, a samim tim i logističkih, aktivnosti u okviru poslovnog

sistema firme nije moguće bez nekog organizacionog pozicioniranja tih aktivnosti.

Pozicioniranje može da bude dobro i loše ili da se nalazi negdje između tih granica. Iz

ovog možemo zaključiti da nije moguće očekivati dobro organizaciono pozicioniranje u

uslovima kada u poslovnom sistemu firme ne postoji svijest o potrebi tretmana logistike

kao značajnog sistema koji može bitno unaprijediti profitabilnost njenog poslovanja.

Svijest o značaju logistike za uspješno poslovanje firme, ne zavisi izvorno od subjektivnog

faktora, odnosno od subjektivnog stava menadžmenta firme o ulozi i značaju logistike.6

5 Božić, V. i Stojanović, I.: „MARKETING LOGISTIKA“, Univerzitet u Beogradu 2004., str. 497.6 Božić, V. i Stojanović, I.: „MARKETING LOGISTIKA“, Univerzitet u Beogradu 2004., str. 498.

6

Page 7: Logistika Tema 18

Slika 3. Poslovni sistem firme

Nije realno očekivati da će menadžment firme moći da formira pravilan stav o ulozi

logistike, bez predznanja o savremenim pristupima upravljanja logistikom. Ako

pretpostavimo da ta predznanja postoje, to neće značiti da će ona biti i upotrijebljena u

praktičnoj poslovnoj politici firme. Iskorištenje logistike kao moćnog instrumenta za

unapređenje profitabilnosti poslovanja, zavisit će prije svega od konkurencije na tržištu na

kome firma obavlja svoje djelatnosti. Dakle, pravilan tretman logistike zasnovan je na

snažno prisutnoj tržišnoj konkurenciji koja uslovljava korištenje potencijala svih

instrumenata marketing mix- a, da bi se na tržištu opstalo, a pogotovo da bi bilo uspješno.

7

Page 8: Logistika Tema 18

Organizaciono pozicioniranje logistike u poslovnom sistemu firme nije moguće

jednoznačno opredijeliti. Kakvo će mjesto logistika dobiti u organizacionoj strukturi

zavisit će od većeg broja realnih uslova i činilaca, kao što su:7

1. Stepen složenosti kooperativog sistema- što su kooperativni sistemi veći,

poslovi i zadaci logistike su obimniji, složeniji i kompleksniji. Kod većih

firmi povećava se apsolutni značaj logističko- distributivnih aktivnosti,

proces odlučivanja o načinima njihove realizacije je složeniji, a utjecaj tih

odluka na uspješnost poslovanja firme je veći.

2. Karakteristike proizvoda koji se distribuira- jer različiti proizvodi

zahtijevaju i različit obim fizičko- distributivnih aktivnosti. Neki proizvodi

zahtijevaju specijalne postupke u procesu fizičke distribucije, povezane sa

očuvanjem njihovih upotrebnih osobina, prije svega u području transporta i

skladištenja (čuvanje, postupak manipulacije, grijanje, hlađenje, itd.), dok su

drugi proizvodi u procesu fizičke distribucije manje zahtjevni.

3. Stepen heterogenosti mjesta isporuke- kako sa aspekta broja poslovnih

partnera i potrošača, tako i sa aspekta njihove teritorijalne disperzije. Veliki

broj potrošača razmještenih na velikom prostoru zahtijevat će značajno

razvijeniju mrežu skladišta, sirovina, tovarišta, objekata i sl., kao i značajno

kompleksniju mrežu transportnih veza između njih, nego što će to biti u

obrnutom slučaju. Prirodno je i da organizacione forme logističke aktivnosti

moraju u navedenim slučajevima biti različite.

4. Visina logističkih troškova- jer će organizacija obavljanja logističkih

aktivnosti imati različite implikacije na profitabilnost firme u slučaju kada je

relativno učešće troškova logistike u ukupnim troškovima poslovanja veliko

u odnosu na obrnuti slučaj.

7 Heskett, B., Ivie, R. i Glosplawsky, A. Journal od Buisness Logistics, New York 1978., str. 481.

8

Page 9: Logistika Tema 18

2.2. Ciljevi i kriterijumi odlučivanja u poslovnom logističkom sistemu

Logistički proces počinje i završava se određenom odlukom. Na početku procesa,

odluke se definišu kao ciljevi, a na kraju procesa, odluke se odnose na načine kako

ostvariti postavljene ciljeve i planove. Radi donošenja odluka, u poslovnom logističkom

sistemu odvija se neprestani proces skupljanja, memorisanja, obrade i slanja podataka.

Funkcionisanje podsistema u kojima se odvijaju ti procesi nazivamo informacioni sistem i

sistem odlučivanja.

Pred donosioca odluka postavljaju se mnogi ciljevi koji zajedno posmatrani sačinjavaju

kriterijume odlučivanja. Pojedinačni ciljevi u velikoj mjeri su konfliktni, pa je neophodno

utvrditi odgovarajuće alternative ili čak optimalna rješenja za svaku konkretnu situaciju.

U većini preduzeća nastaju teškoće oko ujedinjenja ciljeva logističkog sistema i to iz

sljedećih razloga:8

Diferenciranje na temelju podjele rada u određenom preduzeću povezano je sa

diferenciranjem pojedinog podsistema

Funkcionalna područja imaju u odnosu na logistički sistem uopće heterogene

ciljeve. Logističke aktivnosti odnose se prvenstveno na nabavku, proizvodnju i

prodaju, ali i na finansijsku strukturu i zbog toga te službe moraju djelovati na

oblikovanje logističkih ciljeva

I sam logistički sistem je diferenciran, to znači da se mogu utvrditi različiti

ciljevi jednom za pojedine podsisteme, a drugi put za pojedine logističke kanale

Logistički sistemi jesu međusistemi. Učesnici ili članovi logističkog kanala

također su pojedinci ili preduzeća, koji u najmanju ruku imaju i vlastite ciljeve,

koji nisu kompatibilni s ciljevima konkretnog preduzeća. Zbog toga konkretno

preduzeće mora oblikovati logistički sistem prema svojim zahtjevima i u onoj

mjeri u kojoj je sposobno provesti vlastite ciljeve nasuprot divergentnim

ciljevima drugih učesnika logističkih kanala.

8 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultete Beograd, 1977., str. 277.

9

Page 10: Logistika Tema 18

Kao što vidimo, preduzeće pred svoj logistički sistem postavlja ciljeve koji se u

više slučajeva ne poklapaju sa ciljevima drugih autonomnih organizacionih dijelova koji

predstavljaju elemente hijerarhijskog višeg logističkog sistema. Isto tako imamo ako se i

unutar preduzeća koje se sastoji od podsistema ne poklapaju ciljevi pomenutih dijelova.

Preduzeće kao cjelina ima različite opšte ciljeve koji se dalje hijerarhijski dijele na

osnovne i pojedinačne. Hijerarhijski utvrđeni ciljevi često su međusobno konfliktni, a kako

su u praksi pojedini podsistemi obično tako struktuirani da realizuju neke od funkcija

preduzeća, mogu u ostvarenju vlastitih ciljeva doći u konfliktne položaje.

Prilikom boljeg ostvarivanja ciljeva u jednom podsistemu mogu se pojaviti

negativni efekti na neke druge podsisteme ili cijelo preduzeće. Za optimizaciju poslovanja

cijelog logističkog sistema poseban značaj imaju sljedeće dvije komponente:

Smanjiti troškove logističkih procesa na minimum

Osigurati što bolje funkcionisanje fizičkog logističkog sistema

(snabdijevanje preduzeća radnom opremom, mašinama i distribucija robe)

Navedeni ciljevi su također konfliktni, pa se u konkretnim slučajevima nastoji doći

do kompromisa koji odgovara i drugim kriterijumima odlučivanja. Zbog toga je potrebno

neprestano pratiti sve elemente sistema, njihove unutrašnje veze i veze sa okolinom, kako

bi svaka promjena odgovarala postavljenim kriterijumima.9

U literaturi se navodi sljedeća klasifikacija informacionih tokova (prema V.

Sergejev):10

Prema odnosu s logistikom mogu biti ključni i podržavajući

Prema odnosu s logističkim sistemom mogu biti unutrašnji i vanjski,

horizontalni i vertikalni, kao i ulazni i izlazni

Prema obliku nosilaca informacija mogu biti papirni, magnetni, elektronski

Prema vremenu nastanka mogu biti regularni, periodični, operativni, online

i offline

Prema načinu predaje podataka mogu biti kurirski, poštanski, telefonski,

telegrafski ,telefaksom, medijski, elektronski, telekomunikacioni, satelitski

9 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultete Beograd, 1977., str. 278.10 Dašković, M.:“MONTENERING JOURNAL OF ECONOMICS“ No. 3, Fakultet za pomorstvo u Kotoru, 2005., str . 204.

10

Page 11: Logistika Tema 18

Prema namjeni mogu biti direktivni, normativno-informativni,

računovodstveno- analitički, pomoćni

Prema stepenu otvorenosti i nivou važnosti mogu biti otvoreni, zatvoreni,

komercijalni, tajni, obični i zakazani

Ciljeve treba često utvrditi selektivno, tj. posebno za svaku pojedinu robu.

Slika 4. Elementi ključne oblasti kompetencije integrisane logistike u transportu

Logistički procesi se moraju odvijati uz određen stepen pouzdanosti, pri čemu se

misli na stepen sigurnosti realizacije potrebnog ulaza ili traženog izlaza robe. Pouzdanost

se može postići držanjem zaliha. Pouzdanost raste s porastom zaliha i boljim

usklađivanjem i bržim logističkim procesom. Stepen boniteta funkcionisanja logističkog

sistema povezan je i s troškovima i to tako što veće zalihe zahtijevaju određeni skladišni

prostor za smještaj i više finansijskih sredstava i dr.

11

Page 12: Logistika Tema 18

2.3. Sistem informacija u planiranju, izvršavanju i kontroli logističkih procesa

Raznovrsne odluke koje se donose u poslovnom logističkom sistemu zasnivaju se na

procesu obrade informacija. Logistički informacioni sistem treba tako koncipirati da pruža

potrebne informacije za obavljanje zadataka planiranja, odvijanja i kontrole logističkih

procesa planiranja logističkog sistema pouzdano, ukoliko preduzeće raspolaže sa

kvalitetnim informacijama.

Posmatrajući planiranje logističkog sistema uopće, proces je stvaranje modela budućeg

poslovanja koje služi kao podloga za racionalno utvrđivanje i realizaciju ciljeva logističkog

sistema.

Planiranje poslovnog logističkog sistema, npr. u trgovinskom, preduzeće zahtijeva

blagovremene informacije sa drugih područja marketinga, finansijskih poslovanja,

kadrovskog potencijala i od drugih nosilaca razvoja i poslovanja preduzeća. Raspolaganje

pouzdanim informacijama pruža mogućnost pouzdanijem predviđanju budućih promjena i

smanjenju rizika u području poslovne logistike. Mnogi menadžeri ne cijene ogromnu korist

koja se dobije od pravilne procjene njihovih potreba za informacijama.

Prvi korak u razvijanju informacionog sistema koji pomaže menadžeru u donošenju

kvalitetnih odluka je uspostavljanje veze između potreba menadžmenta za informacijama

izvora od kojih se dobijaju informacije. Postoje mnoga preduzeća koja nisu odredila svoje

potrebe za informacijama, a to može da dovede do donošenja slabih i neadekvatnih odluka.

Za planiranje logističkih procesa potrebno je raspolagati sa dvije kategorije

informacija:

Informacije o prošlim i tekućim aktivnostima logističkog sistema

Informacije koje se odnose na okolinu logističkog sistema

Ove informacije omogućuju planiranje budućih logističkih aktivnosti. Logistički

planovi izvršavaju se u raznim organizacionim jedinicama pa tok informacija u tome ima

ključnu ulogu. Tok informacija neposredno djeluje na ispunjenje logističkih ciljeva. Brže

prenošenje i obrada informacija omogućuju u brže odvijanje i fizičkih logističkih procesa,

što rezultira redukcijom zaliha na skladištu, a da se ne smanji pouzdanost logističkih

procesa.

12

Page 13: Logistika Tema 18

Slika 5. Tokovi informacijske podrške

Na prikazanoj šemi11 se može jasno uočiti da logistička informacija kao faktor

integracije predstavlja jedan od glavnih strategijskih resursa. Informaciona podrška je,

kako se vidi, usmjerena na postizanje kvalitetnog i pravovremenog opsluživanja korisnika

na bazi ključnih logističkih kompetencija. Instrumenti informacione integracije djeluju u

fazama traženja, obrade i distribucije informacija i to na svim nivoima informacione

podrške (strategijskom, taktičkom i operativnom).

Za prikupljanje, sortiranje, analizu, evaluaciju i distribuciju informacije potrebno je

angažovanje odgovarajućih kadrova, opreme i procedura. Na bazi pomenutog razmatranja i

potrebe kontinuiranog i interaktivnog kruženja informacija između četiri primarne

komponente sistema informisanja (podsistemi obrade porudžbina, obavještavanja i

istraživanja, pomoći pri odlučivanju, izvještaja i izlaza) modelira se okvirna šema

informacionog sistema (slika 5.).12

11 Dašković, M.:“MONTENERING JOURNAL OF ECONOMICS“ No. 3, Fakultet za pomorstvo u Kotoru, 2005., str . 203.12 Dašković, M.:“MONTENERING JOURNAL OF ECONOMICS“ No. 3, Fakultet za pomorstvo u Kotoru, 2005., str . 205.

13

Page 14: Logistika Tema 18

Slika 6. Okvirna šema informacionog sistema

Sve aktivnosti i procese u logističkom sistemu treba na odgovarajući način kontrolisati. Kontrolni proces moće biti izložen na sljedeći način:13

Sakupljaju se one informacije koje su relevantne za izvršavanja postavljenih zadataka u određenoj upravljačkoj jedinici

Ove informacije se upoređuju sa standardima ili planovima koji su unaprijed utvrđeni i povezuju se ciljevima koji definišu svrhu postojanja te upravljačke jedinice

Počinje se sa sprovođenjem korektivnih mjera koje imaju za cilj da obezbijede da se bilo koje utvrđeno odstupanje između standardnih i stvarnih rezultata opet ne pojavi, ispravljanjem standarda zbog promjenjenih okolnosti.

13 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultete Beograd, 1977., str. 280.

14

Page 15: Logistika Tema 18

Slika 7. Tokovi informacija

Za potrebe planiranja, izvršavanja i kontrole logističkih procesa tok informacija

treba uspostaviti tako:14

1. Da za različite zadatke i situacije odlučivanja možemo raspolagati uz

odgovarajuće troškove, informacijama koje će smanjiti rizik u donošenju

odluka- kvalitativni problem

2. Da se mogu koristiti ona pomoćna tehnička sredstva koja će nosiocima

zadatka pomoći da savladaju rastući obim relevantnih informacija-

kvantitativni problem

3. Da aktuelnost informacija odgovara zahtjevima donošenja odluka- problem

aktivnosti

4. Da se mogu osigurati odgovarajuće (interne i eksterne) komunikacije s

drugim nosiocima zadataka- problem komunikacije

14 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultete Beograd, 1977., str. 281.

15

Page 16: Logistika Tema 18

5. Da se može utvrditi da li je potrebna informacija brzo dostupna- problem

dokumentacije

U logističkom informacionom sistemu obično se pojavljuju sljedeće vrste

informacija:15

Informacije o stvarnim i potencijalnim kupcima: sjedište, tražene količine

prema proizvodima, ciklusi naručivanja, mjesto naručivanja i isporuke

Informacije o stvarnim i potencijalnim dobavljačima: sjedište, karakteristike

proizvoda, sistem rukovanja robom i sl.

Informacije o logističkom sistemu konkurenata: mogućnost isporuke,

sjedište, komponente logističkih kanala, itd.

Informacije o zalihama materijala i proizvoda na svim mjestima logističkog

sistema

Informacije o potencijalnim članovima informacionih kanala: o

transportnim preduzećima, skladištima, itd.

Informacije o stanju i planiranom razvoju sistema marketinga: postojeći i

planirani novi proizvodi, grupe proizvoda, fizičke karakteristike proizvoda,

postojeća i planirana prodaja, itd.

Informacije o stanju razvoja relevantinih logističkih tehnologija

Informacije o relevantnim značajkama makrologističkog sistema:

saobraćajna mreža, nosioci transporta, aktuelna saobračajna politika,

državne aktivnosti u planiranju saobraćaja, pravni propisi, itd.

Informacije o izvođenju logističkih aktivnosti (kontrolne informacije)

Informacije o troškovima svih logističkih aktivnosti

Od organizacione strukture zavisit će gdje će se voditi briga o pojedinim klasama

informacija.

15 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultete Beograd, 1977., str. 282.

16

Page 17: Logistika Tema 18

Banka podataka je osnovni sistem za čuvanje svih informacija koje su relevantne

za proces donošenja odluka.

U marketing-logističkom sistemu ova banka bi sadržavala sve podatke sadržane u

informacionim tokovima, a tu spadaju: interne informacije, informacije koje se odnose na

okruženje, informacije o kupcima i informacije o kanalu. Informacije se ne čuvaju u

njihovom sirovom stanju nego se ponovo klasiraju, šifriraju, kondenzuju ili agregiraju na

pogodan način kako bi adekvatno pomogle u donošenju odluka.

Informacije iz banke podataka ili drugih izvora čine logistički informacioni

sistem.16 Sistem treba koncipirati tako da pruža potrebne informacije za obavljanje i

kontrolu logističkih procesa. Ovako konstruisan i izrađen informacioni sistem predstavlja

idealno uređenje u okviru kojeg mogu da se integrišu različiti informacioni rokovi koji su

karakteristični za marketing- logistički sistem.

16 Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultete Beograd, 1977., str. 283.

17

Page 18: Logistika Tema 18

3. ZAKLJUČAK

Dakle, iz seminarskog rada možemo zaključiti da je logistika je djelatnost koja se bavi

savladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove. U savremenim uslovima najčešće

se koristi za označavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi

koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i

organizacijskom pogledu.

Informacijska logistika predstavlja skup logističkih aktivnosti koje osiguravaju

sistemski efikasno prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka, pospješuje njihovu

obradu, upotrebu i razmjenu sa drugim aktivnim sudionicima u logističkom lancu, potičući

fabrike da se efikasno koriste brojnim potencijalima savremene računarske i

telekomunikacijske tehnologije.

Dakle, kao što je u uvodu navedeno sistem predstavlja neki uređen skup koji kao takav

predstavlja određenu cjelinu, tj. sistem je skup povezanih elemenata koji sačinjavaju jednu

sređenu cjelinu.

Svaki sistem ima svoje granice, a ono što je van tih granica nazivamo okolinom

sistema. Iz okoline sistema uzima, crpi potrebne informacije koje opet u nekom drugom

obliku vraća u okolinu.

Logistički sistem je skup elemenata, tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i

pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi na

određenom geografskom području radi ostvarenja najvećih ekonomskih efekata. Podloga

za razumijevanje poslovne logistike je teorija sistema čija osnovna zamisao je da glavni

problem nije u optimaliziranju zasebnih područja poslovanja, već u optimaliziranju

poslovnog sistema kao cjeline.

Logistički proces počinje i završava se određenom odlukom. Na početku procesa,

odluke se definišu kao ciljevi, a na kraju procesa, odluke se odnose na načine kako

ostvariti postavljene ciljeve i planove. Logistički procesi se moraju odvijati uz određen

18

Page 19: Logistika Tema 18

stepen pouzdanosti, pri čemu se misli na stepen sigurnosti realizacije potrebnog ulaza ili

traženog izlaza robe.

Logistički informacioni sistem treba tako koncipirati da pruža potrebne informacije za

obavljanje zadataka planiranja, odvijanja i kontrole logističkih procesa planiranja

logističkog sistema pouzdano, ukoliko preduzeće raspolaže sa kvalitetnim informacijama.

4. LITERATURA

Knjige:

Božić, V. i Rakić, S.:“POSLOVNA LOGISTIKA“, Ekonomski fakultet

Beograd, 1977.

Božić, V. i Stojanović, I.: „MARKETING LOGISTIKA“, Univerzitet u

Beogradu 2004.

Dašković, M.:“MONTENERING JOURNAL OF ECONOMICS“ No. 3,

Fakultet za pomorstvo u Kotoru, 2005.

Heskett, B., Ivie, R. i Glosplawsky, A. Journal od Buisness Logistics, New

York 1978.

Online izvori:

http://en.wikipedia.hr/logis%&/ha/log&.html

http://fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_01/sazetak61.htm

Časopisi:

PROMET- Traffic&Transportation

19