KONSTRUKCIJA SOLARNE CESTE

UVOD

Temeljni zahtjevi za ostvarenje održivog razvitka na Zemlji su osiguranje dovoljnih količina obnovljivih izvora energije te zaštita okoliša. Najveći izvor obnovljive energije je Sunce čija snaga zračenja iznosi 1,75*1014kW što preračunato u energiju iznosi 1,53*1018kW /h godišnje. Ta spoznaja razvila je ideje o različitim načinima iskorištenja Sunčeve energije. Jedna od ideja je izgradnja cesta koje bi prikupljale Sunčevu energiju te proizvodile i prenosile električnu energiju koja bi se iskorištavala za regulaciju prometa i povećanje sigurnosti na cestama. Takve ceste nazivaju se solarne ceste.

Ideja solarnih cesta razvila se u SAD-u u američkom odjelu za energiju koji je financirao projekt solarnih cesta. Idejni pokretač projekta su Scott i Julie Brusaw. Panel koji čini cesto sastojao bi se od tri sloja. Donji sloj ceste bio bi prožet vodovodima, a gornja dva su predviđena za proizvodnju električne energije te bi sadržavala fotonaponske ćelije, mikroprocesore, LED diode i komunikacijske uređaje.

Glavna prednost solarne ceste bila bi električna energija koja bi se dobivala iz Sunčeve energije i smanjenje onečišćenja uporabom vozila na električni pogon. Održavanje takvih cesta bilo bi jeftinije budući da se te ceste same čiste od snijega, imale bi bolji sustav odvodnje vode te bi sadržavale horizontalnu signalizaciju koja bi zamijenila klasične crte.

Kao nedostatak navodi se visoka cijena fotonaponskih ćelija, nepostojeći sloj stakla, nemogućnost postavljanja panela pod dobrim kutom prema Suncu te činjenica kako u gradovima ima previše vozila te bi cesta bila u velikoj većini prekrivena vozilima koja bi blokirala prodor Sunčevih zraka.

Slika 1. Sunčeva energija i solarna cesta

Slika 2. Izgled solarne ceste

Lokacija Godišnji prosjek dnevne ozračenosti ( kWh/m2)

Dubrovnik i južni otoci Hrvatske 4,4

Split 4,2

Istra 3,4

Slavonija 3,4

Zagrebačka regija 3,2

Srednja Europa (Njemačka, Francuska) 3,0-3,2

Sjeverna Europa (Nizozemska, Danska, V.Britanija)

2,6-3,0

Južna Europa (Grčka, Španjolska) 4,4-4,8

Tablica 1. Usporedba dozračene Sunčeve energije na optimalno vodoravnu plohu u jednom danu u raznim dijelovima Europe

SOLARNA ENERGIJA U HRVATSKOJZemljopisni položaj RH, pogotovo priobalja, zaobalja i otoka osigurava povoljne mogućnosti uporabe Sunčeve energije. Koncept solarnih cesta bi bio isplativ u onim zemljama koje imaju dovoljno sunčanih dana u godini, Hrvatska je jedna od tih.

.

Tablica 2. Moguća proizvodnja električne energije u RH izgradnjom solarnih cesta

SIGURNOST VOZILA NA SOLARNIM CESTAMA

Kako bi se cesta koristila i za prijenos električne energije, moguća bi bila primjena električnih vozila bez upotrebe akumulatora, što bi značajno povećalo njihovu nosivost. Na današnjim prometnicama sve je više ITS tehnologija koje pridonose sigurnosti u prometu, a kako sva ta tehnologija za svoje kvalitetno odvijanje uglavnom treba električnu energiju, primjenom solarnih cesta znatno bi se olakšala i povećala njihova primjenu u prometu. Neke od tih tehnologija čak bi se ugradile i u same solarne ćelije, poput mogućnosti ispisa na samu prometnicu pomoću LED dioda.

Slika 3. Signalizacija na solarnim cestama

W/m2 Hrvatske AC/BC (kWh)

50 2509535600

130 6524792560

140 7026699680

160 8030513920

300 15057213600

U novije vrijeme sve više se javlja potreba za očuvanjem neobnovljivih izvora energije kao i potreba za smanjenjem onečišćenja prouzrokovaog emisijom štetnih plinova. Jedna od ideja je projekt izgradnje solarne ceste koja bi pridonijela očuvanju okoliša. Istovremeno bi sama sebe otplaćivala i proizvodila električnu energiju kojojm bi se opskrbljivala obližnja naselja i gradovi. Izgradnja takvih cesta zasigurno ima potencijala i u Republici Hrvatskoj zbog činjenice da Hrvatska ima i do 2700 sunčanih sati godišnje. Hrvatska u procesu približavanja EU ima obvezu da do 2020. godine smanji emisiju stakleničkih plinova, poveća proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, poboljša energetsku djelotvornost i uvede biogoriva.

ZAKLJUČAK

1. Krstulović, A.: Obnovljivi izvori energije u EU i Hrvatskoj-mogućnosti i ograničenja. Energy and the environment: Energy and climate, VOL I., Opatija, 2010.

2. Labudović, B.: Obnovljivi izvori energije., Grafika , Hrašće, Zagreb, 2002.3. Laković, S. et al.: Solarne ceste u Sloveniji i Hrvatskoj?. Suvremeni promet 30,

3-4, Zagreb, 2010.4. Majdadžić,Lj.: Obnovljivi izvori energije. GRAPHIS d.o.o., Zagreb, 2008.5. http://solarroadways.com/main.html (4.04.2012.)6. http://metro-portal.hr/ceste-prekirvene-solarnim-plocama-lijepo-i-ucinkovito/

52639 (4.04.2012.)7. http://www.e-lumen.net/l (4.04.2012.)

LITERATURA: