of 58/58
1 LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ Provedba ovog projekta sufinancirana je sredstvima Europske unije; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; Podmjera 19.2. "Provedba operacija unutar CLLD strategije", Podmjera 19.3. "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a" i Podmjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG „Bosutski niz“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.; Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja V.2/I.1

LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ · 5 LAG zauzima površinu od 850,50 km21 ili 34,67% površine Vukovarsko-srijemske županije. Najveća je općina Nijemci s površinom od 224,35

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ · 5 LAG zauzima površinu od 850,50 km21 ili 34,67% površine...

  • 1

    LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ

    Provedba ovog projekta sufinancirana je sredstvima Europske unije;

    Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj;

    Podmjera 19.2. "Provedba operacija unutar CLLD strategije", Podmjera 19.3. "Priprema i provedba

    aktivnosti suradnje LAG-a" i Podmjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija“ u okviru Mjere 19

    „LEADER – CLLD“ – LAG „Bosutski niz“

    iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.;

    Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

    Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

    V.2/I.1

  • 2

    Sadržaj:

    OPĆI PODACI O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI BOSUTSKI NIZ .............. 4

    1. Osnovne značajke područja LAG-a .......................................................................... 4

    1.1. Opće zemljopisne značajke područja .................................................................................... 4

    1.1.1. Položaj i granice područja .................................................................................................... 6

    1.1.2. Geomorfološke i klimatske značajke područja ...................................................................... 6

    1.1.3. Prirodna baština LAG-a i NATURA 2000 ............................................................................. 7

    1.1.4. Kulturno-povijesna i tradicijska baština ............................................................................... 8

    1.1.5. Stanje društvene i komunalne infrastrukture ......................................................................... 9

    1.2. Gospodarske značajke područja .......................................................................................... 13

    1.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo ................................................................................................... 16

    1.2.2. Turizam ................................................................................................................................ 20

    1.2.3. Tržište rada .......................................................................................................................... 21

    1.3. Demografske i socijalne značajke područja ..................................................................... 21

    2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu

    ........................................................................................................................................... 22

    2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a .................................................... 22

    3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne

    i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ..................................... 26

    3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a Bosutski niz ................................................ 26

    3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na

    mogućnostima PRR 2014. – 2020. .............................................................................................. 30

    3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ..................... 39

    3.4. Opis tema planiranih projekata suradnje i njihov način odabira ................................ 39

    3.5. Inovativan i integrirani karakter Strategije ....................................................................... 41

    3.6. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ................................................... 42

    3.7. Opis odabira projekata na razini LAG-a ........................................................................... 43

    4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ............................................... 45

    4.1. Opis partnerstva ........................................................................................................................ 47

    5. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................... 48

  • 3

    6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ............................................................. 48

    6.1. Indikatori za mjerenje učinaka provedbe LRS ................................................................ 51

    7. Opis sposobnosti provedbe LRS ............................................................................ 51

    7.1.Povijest i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ........................................ 51

    7.2 Kapaciteti za provedbu LRS .................................................................................................. 52

    7.2.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS...................................................................................... 53

    7.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a .................................... 55

    8. Financijski plan .......................................................................................................... 55

    DODACI ......................................................................................................................... 58

    Napomena:

    Ova strategija (V2, I1) predstavlja prvu izmjenu Lokalne razvojne strategije LAG-a Bosustski

    niz, sukaldno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar

    CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i

    podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u

    okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa

    ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017, 53/2018) te

    Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5778 potpisanim između LAG-a Bosutski

    niz i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

  • 4

    OPĆI PODACI O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI BOSUTSKI NIZ

    Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa

    Bosutski niz

    Broj jedinica

    lokalne

    samouprave:

    11

    Adresa sjedišta

    LAG-a:

    Trg kralja Tomislava 6, 32245

    Nijemci

    Uključene

    jedinice lokalne

    samouprave:

    Grad: Otok; Općine: Andrijaševci, Babina

    Greda, Cerna, Gradište, Vođinci, Jarmina,

    Ivankovo, Nijemci, Privlaka i Stari

    Mikanovci.

    Web stranica: http://www.lag-bosutskiniz.hr NUTS II: Kontinentalna Hrvatska

    Kontakti:

    Telefon: 032/280-087

    Gsm: +385(0)98579498

    e-mail:

    [email protected]

    Broj

    stanovnika

    LAG-a (2011.):

    44.403 stanovnika

    Datum

    osnivanja/

    registracije:

    11.05.2011 Površina LAG-

    a (ARKOD): 850,50 km2

    OIB: 60225576629 Glavni izvor

    financiranja:

    M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-

    2020./EPFRR (EAFRD) (90%), RH (10%)

    MB: 2800411

    Registarski

    broj udruge: 16001697

    RNO: 225229

    IBAN: HR3424020061100764049

    1. Osnovne značajke područja LAG-a

    1.1. Opće zemljopisne značajke područja

    U sastavu Lokalne akcijske grupe Bosutski niz (u nastavku LAG) nalazi se 11 jedinica lokalne

    samouprave (grad Otok i općine Andrijaševci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Nijemci, Privlaka,

    Stari Mikanovci, Vođinci, Jarmina i Babina Greda) koje povezuje rijeka Bosut na području sa

    24 naselja.

    Slika 1. Područje LAG-a Bosutski niz u Vukovarsko-srijemskoj županiji

    Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije. Obrada LAG Bosutski niz

  • 5

    LAG zauzima površinu od 850,50 km21 ili 34,67% površine Vukovarsko-srijemske županije.

    Najveća je općina Nijemci s površinom od 224,35 km2, a najmanja Jarmina sa 12,81 km22.

    Tri JLS nalaze se u sustavu Područja s posebnim prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima.

    Popis područja nalazi se u Dodatku 4 dok se kartografski prikaz Lag-a nalazi u Dodatku 3.

    Grafikon 1. Površina jedinica lokalne samouprave u ukupnoj površini LAG-a

    Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela

    Tablica 1. Osnovni statistički podaci o Lag-u Bosutski niz

    Grad/

    Općina

    Površina

    u km²

    Broj

    naselja

    2001.

    Broj kućanstava Broj

    naselja

    2011.

    Broj stanovnika

    Gustoća

    naseljenosti /

    st./km2

    2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

    Općina

    Andrijaševci 39,78 2 1258 1223 2 4249 4075 106,81 102,44

    Općina

    Babina

    Greda

    76,04 1 1302 1095 1 4262 3572 56,05 46,98

    Općina

    Cerna 71,29 2 1460 1383 2 4990 4595 70,00 64,46

    Općina

    Gradište 56,62 1 1055 880 1 3382 2773 59,73 48,98

    Općina

    Jarmina 12,81 1 787 745 1 2.627 2458 205,07 191,88

    Općina

    Ivankovo 103,48 3 2446 2355 3 8.676 8006 83,84 77,37

    Općina

    Nijemci 224,35 8 1951 1568 8 5.998 4705 26,74 20,97

    Općina

    Privlaka 53,37 1 1032 962 1 3.776 2954 70,75 55,35

    Općina Stari

    Mikanovci 54,83 2 1059 929 2 3.387 2956 61,77 53,91

    Općina

    Vođinci 20,97 1 614 549 1 2.113 1966 100,76 93,75

    Grad Otok 136,96 2 2256 1944 2 7.755 6343 56,62 46,31

    LAG 850,50 24 15.220 13.633 24 51.215 44.403 81,65 72,94

    Izvor: ARKOD,DZS RH, Popis stanovništva 2001./2011.

    1 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela 2 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela

    Vukovarsko-srijemska županija; 2.452,91 km2;

    65,33%

    Lag Bosutski niz; 850,50 km2; 34,67%

    Površina LAG-a Bosutski niz

    Vukovarsko-srijemska županija Općina Andrijaševci 39,78 km2 Općina Babina Greda 76,04 km2

    Općina Cerna 71,29 km2 Općina Gradište 56,62 km2 Općina Jarmina 12,81 km2

    Općina Ivankovo 103,48 km2 Općina Nijemci 224,35 km2 Općina Privlaka 53,37 km2

    Općina Stari Mikanovci 54,83 km2 Općina Vođinci 20,97 km2 Grad Otok 136,96 km2

  • 6

    Broj stanovnika na području LAG-a između zadnja dva popisa stanovnika 2001. i 2011. godine

    smanjio se za 6.812 stanovnika odnosno za 13,30%. Sukladno drastičnom opadanju broja

    stanovnika ukoliko depopulaciju izrazimo u gustoći naseljenosti, opala je za -10,66%.

    Pogledamo li gustoću naseljenosti za Republiku Hrvatsku koja iznosi 75,8 st./km2 vidimo da

    područje LAG-a bilježi pad ispod državnog prosjeka za -3,77 %. Sukladno navedenom broj

    kućanstava smanjio se za 1.587, odnosno -10,43%. Popis JLS s brojem stanovnika u

    pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.

    1.1.1. Položaj i granice područja

    Područje LAG-a Bosutski niz nalazi se u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije te

    pripada statističkoj regiji Kontinentalne Hrvatske. LAG ima međunarodnu granicu s

    Republikom Srbijom na istoku te sa Bosnom i Hercegovinom na jugu. Na svom zapadnom

    dijelu graniči s Brodsko-posavskom županijom. Sa svoje južne strane graniči sa LAG-om

    Šumanovci dok na sjeveru sa LAG-om Srijem. Geoprometni položaj LAG-a je dobar jer kroz

    njega prolaze europski prometni pravci. Autocestom A3 Zagreb – Lipovac uključen je u

    međunarodni Paneuropski prometni koridor X, poveznica LAG-a sa zapadnom,

    sjeverozapadnom te s jugoistočnom Europom i Bliskom Istokom. Međunarodnim željezničkim

    pravcem, prugom Zagreb –Tovarnik na istom koridoru ojačava se pozicija LAG-a kao važnog

    željezničkog čvorišta.

    1.1.2. Geomorfološke i klimatske značajke područja

    Geomorfološki, prostor LAG-a pripada prostoru istočnohrvatske nizine kao dijela

    makromorfološke regije Panonske nizine, odnosno mikroregiji Vinkovačko- vukovarske lesne

    zaravni istočnohrvatske ravnice. Reljef karakteriziraju male visinske razlike, s vrlo blagim

    uzvisinama. Najniža točka smještena je u Posavini – Spačva (78 m n.v.). Na jugoistočnom

    području LAG-a nalazi se Spačvanski prostor, koji obuhvaća dio prisavske holocene naplavne

    bosutske nizine. U strukturi ukupne površine LAG-a većinu čine poljoprivredne površine

    (55,90%) zatim šumska zemljišta (35,04%) te po kategorizaciji ostale površine (9,06%).

    Tablica 2. Struktura zemljišta na području LAG-a

    Općina / Grad Poljodjelske

    površine (ha)

    Šumsko zemljište

    (ha) Neplodno (ha)

    Općina Andrijaševci 2.706 756 500

    Općina Babina Greda 5.476 1.428 1.113

    Općina Cerna 3.741 2.495 689

    Općina Gradište 3.827 1.375 559

    Općina Jarmina 1.156 0 138

    Općina Ivankovo 7.494 1.854 987

    Općina Nijemci 10.022 10.728 1.719

    Općina Privlaka 2.982 1.875 384

    Općina Stari Mikanovci 2.407 2.675 368

    Općina Vođinci 1.519 420 188

    Grad Otok 6.297 6.247 1.071

    LAG UKUPNO 47.627 29.853 7.716

    Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije; Prostorni planovi uređenja

    obuhvaćenih JLS; Obrada LAG Bosutski niz.

    Povoljna struktura zemljišta značajan je gospodarski resurs za Lag što daje posebnu vrijednost

    tom prostoru. Kvalitetne poljoprivredne obradive površine i šume omogućuju razvoj

    povrtlarske, voćarske cvjećarske, ratarske i stočarske proizvodnje, šumarstva, lovnog i

    ribolovnog turizma te prehrambene i drvoprerađivačke industrije.

  • 7

    Najvažniju ulogu među vodotocima na području LAG-a ima rijeka Bosut, koja dominira

    područjem i predstavlja prirodnu poveznicu između JLS-a, i Sava. Područje LAG-a ima

    umjereno kontinentalnu klimu s hladnim i snježnim zimama te sunčanim i vrućim ljetima.

    Raspon temperature je od -25 °C do 40 °C, s vjetrovima istočnog, zapadnog, jugozapadnog i

    sjeveroistočnog smjera. Podneblje ima relativno malo oborina, s prosječnom godišnjom

    količinom 6403 mm padalina. Najviše je padalina u ljetnom ( kiša uz čestu pojavu tuče), a

    najmanje u zimskom razdoblju (snijeg uz čestu pojavu mraza). Srednja godišnja relativna

    vlažnost zraka iznosi 75%.

    1.1.3. Prirodna baština LAG-a i NATURA 2000

    Spačvanski bazen (HR1000006;HR2001414) sastavni je dio Nacionalne ekološke mreže

    Natura 2000 koja zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje radi očuvanja biološke raznolikosti

    s posebnim osvrtom na očuvanje lužnjakovih šuma i bogat je vodotocima Bosuta, Spačve,

    Brežnice, Virova, Lubnja i Studve4. Premda samo 298,53 km2 čine šumske površine, za

    pojedine dijelove LAG-a karakteristične su upravo šume (Spačvanski bazen), stoljetno

    bogatstvo toga kraja. Šuma hrasta lužnjaka (9.534.621 m3)5, zbog veličine jedinstvena u svijetu,

    nalazi se upravo na području šumskog spačvanskog bazena. Lože su posebni rezervat šumske

    vegetacije sa starom slavonskom hrastovom šumom. Smješten je u Spačvanskom bazenu sa

    površinom rezervata od 108,70 ha. Rezervat je namijenjen znanstvenim istraživanjima i

    edukaciji i u njemu je postavljena trajna ploha u sklopu UNESCO-va programa Čovjek i

    biosfera (MAB9)6. Posebni rezervat Hrasta Lužnjaka nalazi se u Općini Ivankovo koji

    obuhvaća rijetki primjerak drveća specifičnih dimenzija i estetskih vrijednosti7. Također u

    Općini Stari Mikanovci nalazi se spomenik prirode „Skupina hrastova stabla lužnjaka“.

    Sastoji se od 8 stabala slavonskih hrastova lužnjaka i jednog stabla poljskog jasena8. Značajni

    krajobraz „Virovi“ obuhvaća rječicu Virove i okolnu šumu hrasta lužnjaka „Lože“ na

    udaljenosti 100 m od obale. Područje Virova ima odlike močvare. Više od 70% omeđeni su

    šumom hrasta lužnjaka9. Park šuma Zvirinac smještena je uz desnu obalu Bosuta. Zaštićena

    je 1999. godine, prvenstveno za potrebe odmora i rekreacije. To je područje šuma hrasta

    lužnjaka i običnog graba, ukupne površine 39,05 ha10. Meandar rijeke Save na području

    Ajdakova i Brezovice (općina Babina Greda) kao osobito značajan kultivirani krajobraz te lipa

    na lokaciji Nožice u općini Babina greda (kao spomenik prirode)11. Sava nizvodno od

    Hruščice (općina Babina Greda) područje je pod Naturom 2000, dio Nacionalne ekološke

    mreže. Navedeno odnosi se na područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS)

    HR200131112. Popis područja u mreži NATURA 2000 s pripadajućom kartom nalazi se u

    Dodatku 2. Zaštićenim područjima, uključujući i područja ekološke mreže, upravljaju javne

    ustanove. Na području LAG-a koji pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji, upravljanje

    zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima provodi Javna ustanova za

    upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Vukovarsko-srijemske.

    3 Državni hidrometeorološki zavod; http://prognoza.hr/karte.php?id=prizemne&param=ukob&it=06 4 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000) 5 Plan upravljanja HR2001414,HR2001415/HR1000006 Spačvanski bazen – prijedlog pSCI/SPA 6 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 7 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 8 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 9 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 10 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 11 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 12 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000)

  • 8

    1.1.4. Kulturno-povijesna i tradicijska baština

    Područje LAG-a bogato je kulturnom i povijesnom baštinom i kulturnim događanjima. LAG

    ima bogate kulturne i povijesne resurse te sve preduvjete za dugoročan razvoj kulturne

    turističke ponude i imidž destinacije kulturnog i tradicijskog turizma. Prema Registru kulturne

    baštine Ministarstva kulture RH, na području LAG-a Bosutski niz nalazi se 31 zaštićeno

    nepokretno kulturno dobro, 8 zaštićenih pokretnih kulturnih dobra te 4 zaštićena nematerijalna

    kulturna dobra13. Najznačajniji su: Ruševine Opatije Poljana "Rokovačka zidina" i „Župna

    crkva sv. Andrije“ (općina Andrijaševci), arheološko nalazište "Gradina“ (općina Otok),

    Etnološki objekt – Suvara (Grad Otok), arheološko nalazište Gorjani i orgulje u crkvi sv. Ivana

    Krstitelja (općina Ivankovo), Arheološki lokalitet-nalazište „Staro Crkvište“ i „Kamenica“

    (općina Jarmina), sakralna građevina – crkva Sv. Martina i obiteljska kuća slikara Ivana Domca

    (općina Privlaka), orgulje u crkvi sv. Franje Asiškog i lokalitet „Velika greda, Lazine“ (općina

    Gradište), naselja iz kasnog brončanog doba i latena „Stari vrt“ (općina Babina Greda), Crkva

    sv. Lovre đakona i mučenika (općina Babina Greda), kulturno-umjetnička manifestacija „Divan

    je kićeni Srijem“ i prapovijesni arheološki lokalitet „Cripnjača“ (općina Nijemci), kulturno-

    umjetnička manifestacija "Konji bijelci" (Babina Greda), "Mladost i ljepota Slavonije" (Stari

    Mikanovci), Arheološko nalazište „Gradac“ (općina Cerna), žetvene svečanosti (općina Cerna),

    nacionalna šunkijada (općina Stari Mikanovci) i „Dječje igre na Bendeku“ (općina Vođinci).

    Tablica 3. Nacionalna kulturno-povijesna baština na području LAG-a Bosutski niz

    Vrsta

    kulturnog

    dobra

    Zaštićeno pokretno kulturno dobro Zaštićeno nepokretno

    kulturno dobro

    Nematerijalno kulturno

    dobro

    Grad /

    Općina Pojedinačno Zbirka

    Muzejska

    zbirka

    Pojedinačno

    i Kulturno

    povijesna

    cjelina

    Kulturni

    krajolik/

    krajobraz

    Zaštićeno Preventivno

    zaštićeno

    Općina

    Andrijaševci 0 0 0 2 0 0 0

    Općina Babina

    Greda 2 1 0 4 0 0 0

    Općina Cerna 0 0 1 2 0 1 0

    Općina

    Gradište 1 0 0 1 0 1 0

    Općina

    Jarmina 0 0 0 1 0 0 0

    Općina

    Ivankovo 1 0 0 6 0 1 0

    Općina Nijemci 0 0 0 7 0 0 0

    Općina

    Privlaka 0 0 0 1 0 0 0

    Općina Stari

    Mikanovci 0 0 0 3 0 0 0

    Općina Vođinci 0 0 0 0 0 0 0

    Grad Otok 0 2 0 4 0 1 0

    UKUPNO

    LAG 4 3 1 31 0 4 0

    Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz

    13 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz

  • 9

    1.1.5. Stanje društvene i komunalne infrastrukture

    1.1.5.1. Društvena infrastruktura

    1. ŠKOLE Na području LAG-a djeluje 14 matičnih škola. Osnovne škole su u Cerni, Gradištu, Ivankovu,

    Retkovcima, Nijemcima, Lipovcu, Otoku, Komletincima, Privlaci, Starim Mikanovcima,

    Vođincima, Rokovcima–Andrijaševcima, Jarmini i Babinoj Gredi. Područnih škola je 9 i to u

    naseljima: Šiškovcima, Prkovcima, Podgrađu, Donjem Novom Selu, Đeletovcima, Apševcima,

    Banovcima, Vinkovačkim Banovcima i Novim Mikanovcima.

    U vlasništvu grada i općina na području LAG-a postoje četiri vrtića i dvije dječje igraonice dok

    se na područjima svih općina organizira predškolski odgoj i obrazovanje za djecu. Opremljenost

    uglavnom ne zadovoljava, vrtići nemaju odgovarajuće dvorane za tjelesnu aktivnost i igrališta,

    a za bolju opremljenost predškolskih ustanova potrebna su dodatna financijska sredstva. Na

    području LAG-a postoje tek dva privatna vrtića što predstavlja svojevrstan potencijal kako bi

    se stanovnicima ruralnih područja pružila i omogućila kvalitetna životna okolina te spriječilo

    iseljavanje.

    Grafikon 2. Stanovništvo i broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju po JLS

    Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011. –

    Priopćenje DZS 7.1.1.; Obrada LAG Bosutksi niz

    Najveću gustoću naseljenosti ima općina Jarmina sa 192 st/km2 dok najmanju ima općina

    Nijemci sa 21 st/km2 koja ujedno ima i najveći negativni prirodni prirast od -43. Znatno

    umanjujuću reprodukciju stanovništva ima Općina Stari Mikanovci sa vitalnim indeksom

    (živorođeni na 100 umrlih) od 40,9. Općina Vođinci ima tendenciju povećane reprodukcije

    stanovništva s najvećim vitalnim indeksom od 228,6. Ukoliko to usporedimo sa trenutno

    upisanim brojem djece u predškolski odgoj i obrazovanje Općina Ivankovo je vodeća sa 70

    polaznika, međutim u budućnosti bilježit će pad što možemo vidjeti kroz smanjuje prirodnog

    prirasta na 2. Posljedica navedenog nosi sa sobom relativno staro stanovništvo ruralnog

    područja.

    2. ZDRAVSTVENA INFRASTRUKTURA Sve općine s područja LAG-a imaju ambulante obično s barem jednim timom opće/obiteljske

    prakse i timom stomatološke zdravstvene zaštite (u općini Nijemci smještena je i ginekološka

    ambulanta) te ljekarne, koje su uglavnom u privatnom vlasništvu. Međutim, na području LAG-

    a postoje i tri ljekarne u sklopu djelatnosti Doma zdravlja Vinkovci na području Otoka, Starih

    -100

    -50

    0

    50

    100

    150

    200

    250Gustoćanaseljenosti

    Prirodni prirast

    Vitalni indeks

    Broj djece upisane upredškolski odgoj iobrazovanje

  • 10

    Mikanovaca i Ivankova14. U općinama Ivankovo, Nijemci i Gradište smještene su i ustanove za

    zdravstvenu njegu u kući.

    3. KULTURNA INFRASTRUKTURA Većina općina na području LAG-a nema većih kulturna ustanova (muzeja, galerija, knjižnica,

    kazalište i dr.), pa su stanovnici orijentirani na usluge takvih i sličnih ustanova u većim okolnim

    gradovima (Vinkovci, Vukovar, Županja, Osijek).

    U kontekstu manje infrastrukture općina Ivankovo ističe se Kazalištem „Mika Živković“ u

    Retkovcima, Domom kulture u Ivankovu te multifunkcionalnim prostorijama narodnih domova

    u Prkovcima i Retkovcima za održavanje različitih manifestacija, priredaba i sličnih društvenih

    okupljanja. U općini Nijemci, u Pastoralnom centru smješten je Zavičajni muzej u kojem

    predstavljena bogata prošlost Nijemaca i župe Sv. Katarine te je izloženo mnoštvo sakralnih

    i tradicijskih predmeta. Nadalje, u sklopu svih matičnih, a i pokoje područne škole, na području

    LAG-a postoje školske knjižnice koje se mogu pohvaliti značajnim sadržajem, većinom

    prilagođenim školskom uzrastu.

    4. SPORTSKA INFRASTRUKTURA S obzirom na to da su na području LAG-a najzastupljenije udruge sportskog karaktera,

    najrazvijenija je sportska infrastruktura. Velik dio sportskih aktivnosti vezan je uz školsku

    infrastrukturu, tj. školske dvorane (sve matične škole na području LAG-a imaju vlastite sportske

    dvorane). Svaka općina ima izgrađene sportske terene za nogomet (najzastupljeniji sport na

    području LAG-a), a sve se više ulaže i u druge objekte (kako općine tako i privatne osobe) kao

    primjerice, nedaleko od naselja Cerna postoji prostor za rekreaciju i sportske aktivnosti

    posjetitelja te privatni teniski teren, dvorana za rekreaciju, kuglana dok se u naselju Rokovci

    nalaze tereni za paintball.

    Od ostalih značajnijih sportskih aktivnosti izdvajamo:

    Šetnice u naseljima i okolici na području LAG-a, Biciklističke staze: Ruta Srijem - dio je puta

    Eurovelo 6 - spaja južni dio Županije s Rutom Dunav te ujedno spaja Rutu Dunav sa Savskom

    rutom.15; i Biciklističke staze Vinkovaca i okolice. Ukupno na području LAG-a ima 6 lokalnih

    biciklističkih staza s ukupnom duljinom od 40 km od čega su 2 u funkciji dok su 4 za obnovu i

    opremanje. Također u planu je izgradnja 2 nove biciklističke rute.

    Lov Spačvanska šuma, koja se dijelom nalazi i na prostoru LAG-a, najveća je cjelovita šuma

    hrasta lužnjaka i odredište mnogih lovaca. Ukupno na području LAG-a postoje 32 lovišta i dva

    državna uzgajališta divljači16. Od krupne divljači love se divlje svinje, jeleni ili srne, a od sitne

    divljači fazani, šljuke, patke, prepelice, guske i zečevi. Ima nekoliko lovačkih kuća koje nude

    smještaj i slavonsko-srijemsku gastronomsku ponudu. Broj godišnjih iskaznica za 2014.

    iznosio je 79. Ribolov Slivu rijeke Save pripadaju Bosut, Berava, Brežnica, Spačva (Virovi) i

    Studva17. U navedenim rijekama moguće je loviti šarana, soma, smuđa, štuku, kečigu i ostale

    autohtone vrste - deveriku, jaza, linjaka, pravog karasa i drugu ribu. U 2014. godini izdano je

    1.126 godišnjih iskaznica za ribolov na području LAG-a. Konjički sportovi S obzirom na

    bogatu poljoprivrednu tradiciju, VSŽ uvijek je bila sklona razvoju konjogojstva. To vrijedi i za

    područje LAG-a. Konjički sportovi u županiji organizirani su prvenstveno kroz mrežu

    konjičkih staza između gradova i općina te program rekreativnog i rehabilitacijskog jahanja. Na

    području LAG-a održava se nekoliko međunarodnih natjecanja u konjičkim sportovima,

    primjerice u Otoku, Gradištu i Babinoj Gredi itd. Također, njeguje se jahanje povezano

    narodnim običajima kao na pr. Pokladno jahanje. Područje LAG-a obiluje prirodnim

    14 Dom zdravlja Vinkovci, http://www.dzvk.hr/dzvk2.php?tipdj=6 15 Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske žuapnije, http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/vidjeti-

    dozivjeti/biciklizam/ruta-srijem/ 16 Izvor: http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-

    /~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdf, svibanj 2016., Obrada LAG Bosutski niz 17 Međunarodna komisija za sliv rijeke Save; http://www.savacommission.org/index.php

    http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-/~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdfhttp://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-/~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdf

  • 11

    bogatstvima i netaknutom prirodom što pruža potencijal za još veći razvoj nepoljoprivrednih

    djelatnosti, turističke-tradicijske ponude. Na području LAG-a postoji jedna Turistička zajednica

    u Općini Nijemci.

    1.1.5.2. Prometna i komunalna infrastruktura

    1. PROMET Cestovna infrastruktura - Područjem LAG-a prolazi državni cestovni pravac Borovo (D2) –

    Vinkovci – Županja, ključan za povezivanje tog područja s ostalim hrvatskim županijama te

    graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Razvijen sustav županijskih i

    lokalnih cesta vrlo je važan za povezivanje s gradovima i drugim naseljima unutar LAG-a, ali

    i cijele Županije. Ukupne investicije u cestovnu infrastrukturu i dokumentaciju za 2014. godinu

    iznose oko 16.377.316,00 kuna18. Cestovni putnički promet obavljaju dva ovlaštena

    koncesionara autobusnog prometa, Čazmatrans Vukovar d.o.o. i Polet d.o.o.

    Željeznička infrastruktura - Područjem LAG-a prolazi magistralna željeznička pruga Zagreb

    – Tovarnik koja je dio važnog X. europskog željezničkog koridora. Osim toga LAG-om prolaze

    dvije željezničke pruge manje važnosti, Vinkovci – Županja (L210) i regionalna pruga

    Vinkovci – Drenovci – državna granica s BiH (R105). Prijevoz putnika na području LAG-a

    Bosutski niz obavlja se svakodnevno.

    Zračni promet - Najbliža zračna luka Klisa Osijek udaljena je 50-ak kilometara od područja

    LAG-a i omogućava prihvat i otpremu putničkih i cargo zrakoplova te manjih zrakoplova za

    poslovna putovanja, dok se na svega 70-ak kilometara zračne linije u BiH nalazi međunarodna

    zračna luka Tuzla.

    2. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Na području LAG-a razvijena je fiksna telekomunikacijska infrastruktura koja omogućava sve

    usluge. Pokrivenost signala prema pokretnim mrežama zadovoljava. Poštanski promet sa 16

    poštanskih ureda19 na području LAG-a također zadovoljava. Područje je dobro pokriveno DVB-

    T signalom preko mreže postojećih objekata za emitiranje programa.

    3. ENERGETIKA Električna energija Postojeća distribucijska mreža na području LAG-a ima infrastrukturu i

    opremu na svim potrebnim naponskim razinama povezanim većinom nadzemnim kabelskim

    vodovima, dok manji dio otpada na podzemnu mrežu. Iako su gubici električne energije u

    distribuciji smanjeni u odnosu na poslijeratno razdoblje, trenutačno je stanje lošije od hrvatskog

    prosjeka i zahtijeva dodatna ulaganja u poboljšanje i rekonstrukciju prijenosne i distribucijske

    mreže. Obnovljivi izvori energije - Korištenje alternativnih izvora energije – biomase,

    sunčeve energije i energije vjetra sve se više prepoznaje i postaje sve popularnije kao jedan od

    čimbenika razvoja LAG-a. Korištenje obnovljivih izvora energije još je uvijek znatno ispod

    potencijala područja LAG-a. Prvo bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije u

    Hrvatskoj nalazi se na području LAG-a u Općini Ivankovo s kapacitetom od 2 x 1MW/h i

    toplinske energije 2 x 1,3MW/h. Kogeneracijsku energanu na bioplin od 1MW/h gradi općina

    Cerna, jedan je od osnivača tvrtke Energana Cerna d.o.o. U Općini Nijemci trenutno postoje 2

    sunčane elektrane od 10kW te kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu snage 300 kW

    dok je u planu izgradnja još 4 postrojenja kroz obnovljive izvore energije. Na području općine

    Ivankovo također je u planu izgradnja 2 postrojenja u privatnom aranžmanu ukupne snage

    300kW dok se u općini Babina Greda nalazi geotermalna elektrana snage 9,7 MW. U planu je

    izgradnja još jednog postrojenja u budućnosti. 18 Informacija o izvršenim ulaganjima u infrastrukturu u Vukovarsko-srijmskoj županiji u 2014. godini – Obrada LAG

    Bosutski niz. 19 Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&tvrsta=ured; obrada LAG Bosutksi niz

    http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&tvrsta=ured

  • 12

    4. VODNO GOSPODARSTVO Na području LAG-a izgrađena je vodoopskrbna mreža kao sastavni dio javnog vodoopskrbnog

    sustava. Više od 89% kućanstava priključeno je na vodovodnu mrežu i opskrbljuje se pitkom

    vodom iz vodovoda. Kako bi osigurali kvalitetnu opskrbu vodom općine u sustavu LAG-a

    Bosutski niz postupno se priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije. Planira se

    izgradnja regionalnih vodoopskrbnih cjevovoda i njihovo priključenje na regionalni vodovod.

    Veliki dio vodovodne mreže na području LAG-a u prosjeku je stariji od 30 godina, pa je mreža

    neprimjerena, potkapacitirana i dotrajala, sa zastarjelom vodovodnom opremom što uzrokuje

    velike gubitke vode. Na području LAG-a izgrađeno je 41,4% kanalizacijske mreže20, a preostali

    je dio u fazi planiranja i izgradnje. U općinama Ivankovo, Otok i Cerna postoje uređaji za

    pročišćavanje otpadnih voda21 dok su u ostalim općinama u fazi projektiranja. Postojeći sustav

    odvodnje u kućanstvima riješen je preko sabirnih septičkih jama s taložnicama koje su često

    propusno izvedene tako da zagađuju okoliš.

    Tablica 4. Broj kućanstava priključenih na vodovodnu mrežu na području LAG-a

    Općina / Grad Broj kućanstava Broj priključaka

    Općina Andrijaševci 1.319 1.292

    Općina Babina Greda 1.129 514

    Općina Cerna 1.412 1.319

    Općina Gradište 668 198

    Općina Jarmina 759 851

    Općina Ivankovo 2.380 1.907

    Općina Nijemci 1.589 2.040

    Općina Privlaka 992 861

    Općina Stari

    Mikanovci 937 975

    Općina Vođinci 553 464

    Grad Otok 1.978 1.876

    LAG UKUPNO 13.716 12.297

    Izvor: Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Komunalac d.o.o.. Obrada LAG Bosutski niz.

    Navodnjavanje Na području LAG-a nema jezera ili akumulacija dok u jako malom omjeru 0,6

    km2 ribnjaka. Osim rijeka Save, Bosuta i Biđa, postoje kanali drugog reda. U ostalim kanalima

    na tom području vode ima ovisno o vremenskim prilikama. Posljednjih nekoliko godina

    intenzivno se radi na čišćenju i održavanju građevina detaljne melioracijske odvodnje u duljini

    od 1.822 km.

    5. ZBRINJAVANJE OTPADA Zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava se na županijskoj i općinskoj razini uz obveznu

    primjenu prevencijskih i sanacijskih mjera. Na području LAG-a o sakupljanju, odlaganju i

    zbrinjavanju otpada brinu se ugovoreni ovlašteni koncesionari, a prikupljeni otpad odlaže

    deponiju grada Županje „Stara ciglana - Gradsko odlagalište Županja“ i deponiju "Petrovačka

    20 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Obrada LAG Bosutski niz 21 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.; http://vvk.hr/upovotok.html, Odrada LAG Bosutski niz

    http://vvk.hr/upovotok.html

  • 13

    dola" kraj Vukovara22. Zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada za područje LAG-a

    obavljaju tri koncesionara23.

    1.2. Gospodarske značajke područja

    Prirodni resursi kao što su poljoprivredne površine, šume i vodni tokovi kao i povoljan

    zemljopisni položaj predstavljaju gospodarski potencijal za razvoj VSŽ. Gospodarski razvoj -a

    kao izrazito ruralnog područja temelji se na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Nositelji

    razvoja gospodarstva su obrti, trgovačka društva i OPG-i. Uz pad broja stanovnika i visoku

    stopu nezaposlenosti stanje gospodarstva na području LAG-a nije zadovoljavajuće. Indeks

    razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnog područja.

    Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelj LAG-a Bosutski niz

    Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS

    JLS Razvojna

    skupina

    JLS

    Indeks

    razvijen

    osti JLS

    Prosječni

    dohodak po

    stanovniku

    (kn)

    Prosječni

    izvorni

    prihodi po

    stanovniku

    (kn)

    Prosječna

    stopa nezap.

    (%)

    Opće kretanje

    stanovništva

    (2016./2006.)

    Indeks

    starenja

    (2011.)

    Stupanj

    obrazovanja

    (VSS, 20-

    65), (2011.)

    (%)

    Andrijaševci 3 97,70 20.543,30 1.102,24 22,06% 96,84 59,50 7,23%

    Babina Greda 1 91,26 12.956,53 752,04 32,60% 90,03 74,10 4,22%

    Cerna 3 95,86 19.321,48 1.071,84 25,14% 92,38 66,10 6,35%

    Gradište 2 93,95 17.428,31 826,00 28,83% 88,31 87,80 8,03%

    Jarmina 3 97,45 22.062,97 926,45 19,96% 94,62 70,60 5,73%

    Ivankovo 3 96,52 19.598,63 907,06 22,36% 91,46 59,30 7,25%

    Nijemci 2 93,81 19.878,83 2.168,05 26,06% 78,46 106,90 5,25%

    Privlaka 2 92,72 18.496,03 1.259,30 25,67% 85,01 183,70 7,16%

    Stari

    Mikanovci

    3 95,59 19.342,84 991,99 23,42% 88,26 85,50 7,71%

    Vođinci 3 96,99 18.775,99 879,34 23,30% 96,45 55,60 8,05%

    Otok 2 94,81 19.176,13 1.645,02 27,61% 85,45 76,30 6,57%

    LAG 2 95,15 18.871,00 1.139,03 25,18% 89,75 84,13 6,69%

    Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2019.,Indeks razvijenosti

    Prema podacima navedenim u tablici, vidljivo je kako se sve JLS sa područja LAG-a nalaze u

    najnižim razvojnim skupinama RH, dok se cjelokupni teritorij LAG-a nalazi u razvojnoj skupini

    2. Važno je napomenuti ujednačno stanje razvijenosti no najmanje razvijeno je područje Općine

    Babina Greda.

    Tablica 6. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području LAG-a

    Šifra Djelatnost Broj

    tvrtki Ukupni prihodi

    Ukupni rashodi

    Dobit prije oporezivanja

    Gubitak prije oporezivanja

    Broj zaposlenih

    (krajem razdoblja)

    A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

    9 107.919.832 89.813.364 18.106.468 -18.106.468 105

    C Prerađivačka industrija 34 159.746.201 144.013.170 15.733.031 -15.733.031 444

    D Opskrba električnom energijom, plinom,

    3 1.118.239 1.191.925 -73.686 73.686 2

    22 Odluka o donošenju programa obnove i saniranja posljedica kaastrofe na području VSŽ, Gospodarenje otpadom,(NN

    82/14) 23 Zbrinjavanje EE otpada; https://eeotpad.wordpress.com/sakupljaci/vukovarsko-srijemska-zupanija/

  • 14

    parom i klimatizacija

    E

    Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

    3 6.125.922 6.303.806 -177.884 177.884 27

    F Građevinarstvo 17 1.859.090 1.683.918 175.172 -175.172 30

    G

    Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

    42 326.886.561 320.317.083 6.569.478 -6.569.478 273

    H Prijevoz i skladištenje 6 20.229.232 18.786.215 1.443.017 -1.443.017 30

    I

    Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

    8 1.898.131 1.767.949 130.182 -130.182 22

    J Informacije i komunikacije

    1 14.002 3.534 10.468 -10.468 0

    M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 14 5.270.269 4.487.853 782.416 -782.416 29

    N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

    3 1.016.363 964.394 51.969 -51.969 7

    P Obrazovanje 2 609.860 546.027 63.833 -63.833 3

    Q Djelatnosti zdravstvene zaštite 4 2.394.343 2.385.508 8.835 -8.835 23

    R Umjetnost zabava i rekreacija 1 22.304 22.268 36 -36 0

    S Ostale uslužne djelatnosti 5 951.556 965.856 -14.300 14.300 11

    LAG UKUPNO 152 636.061.905 593.252.870 42.809.035 -42.809.035 1.006

    Izvor: Podaci za 2014. g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz

    Na području LAG-a registrirano je 152 trgovačka društava s ukupno 1.006 zaposlenim24. Sve

    tvrtke su male, rijetko srednje veličine dok je očit izostanak velikih tvrtki koje bi oko sebe

    okupljale i poticale razvoj malih i srednjih tvrtki. U strukturi djelatnosti prevladavaju

    gospodarski subjekti koji se bave poljoprivredom, proizvodnom i uslužnom djelatnosti.

    Gospodarstvo LAG-a ima vrlo visok udio primarne poljoprivredne proizvodnje, slabo razvijenu

    industriju i preradu te relativno visoku stopu nezaposlenosti . Velik broj gospodarskih subjekata

    ostvaruje znatan udio prihoda od primarnih i niskoakumulativnih djelatnosti čime im je otežano

    financiranje razvoja. Smanjenje broja registriranih obrta pokazuje da je globalna gospodarska

    kriza negativno utjecala na razvoj malog i srednjeg poduzetništva u promatranom razdoblju.

    Na području LAG-a registrirano je 18 zadruga s ukupno 49 zaposlenih. U registriranim

    zadrugama ukupno su udružena 238 zadrugara, a zadruge surađuju s ukupno 1.352 kooperanata.

    Većina registriranih zadruga s područja LAG-a bavi se poljoprivrednim djelatnostima. Detaljna

    razrada nalazi se u Dodatku 13. Također, na području LAG-a bilo je sredinom 2012. godine

    registrirano 498 obrta što je za 40 obrta manje nego u 2016. godini (458)25. U strukturi obrta

    po djelatnostima najviše je poljoprivrednih, proizvodnih i uslužnih.

    1. INDUSTRIJA Krajem 2014. godine na području LAG-a bilo je ukupno registrirano 152 tvrtke. U strukturi

    registriranih tvrtki po djelatnostima dominiraju tri: Trgovina na veliko i malo, popravak

    motornih vozila i motocikala (27,63%), prerađivačka industrija (22,36%) i građevinarstvo

    (11,18%). Od ostalih djelatnosti znatnije udjele imaju Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

    (9,21%) i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (5,92%). Prema djelatnostima najviše je

    zaposlenih s područja LAG-a u 2014. godini bilo u prerađivačkoj industriji (44,13%). Udio

    zaposlenih u sektoru trgovine iznosio je 27,13% te poljoprivredi 10,43% zaposlenih.

    24 Izvor: Podaci za 2014. g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski

    niz 25 Izvor: MINPO; Baza podataka obrtnog registra, na dan travanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz

  • 15

    Grafikon 3. Analiza broja tvrtki i zaposlenosti za 2013. i 2014. godinu

    Izvor: Podaci za 2013. i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz

    Na području LAG-a posluje 34 trgovačka društava koji djeluju u prerađivačkom sektoru i

    zapošljavaju 444 djelatnika. Zbog posljedica gospodarske krize, gubitka tržišta, loše proizvodne

    strukture, nedostatka obrtnih sredstava, jake konkurencije na tržištu te izostanka inozemnih

    ulaganja, prerađivačka se industrija nalazi u nepovoljnom položaju, pa je nužno provesti

    restrukturiranje i modernizaciju te popraviti uvjete rada.

    Drvoprerađivačka industrija temelji se na bogatim stoljetnim šumama svjetski poznatog

    slavonskog hrasta. Proizvodi na bazi hrasta visoke su kvalitete i kupce nalaze uglavnom na

    domaćem tržištu i zemljama EU-a. Posljednjih pet godina prisutan je trend otvaranja značajnog

    broja malih – drvoprerađivačkih tvrtki, malih poduzetnika koji svojim proizvodnim

    programima dopunjuju potrebe uglavnom domaćeg tržišta. U perspektivi razvoja posebno se

    teži razvoju finalnih proizvoda na bazi kvalitetnih vrsta drva i s vrhunskim dizajnom koji su

    traženi na zapadnom tržištu.

    Grafikon 4. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području LAG-a

    Izvor: Podaci za 2013. i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz

    Ukoliko pogledamo financijsko poslovanje poslovnog sektora za područje LAG-a možemo

    primijetit kako su se prihodi u 2014. godini povećali za 9,06 % u skladu s čim su porasli i

    rashodi za 3,28%. Navedena situacija odrazila se na povećanje zaposlenosti za 2,78%.

    2. TRGOVINA Uloga trgovine je izražena i to s vrlo velikim udjelom privatnog sektora. Na području LAG-a

    posluje 42 trgovačka društava, a zapošljavaju 273 djelatnika. Osnovne poteškoće s kojima se

    susreće taj sektor jesu tekuća nelikvidnost, otežana naplata prodane robe, pad kupovne moći

    potrošača, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje, nelojalna konkurencija, nelegalan uvoz

    robe, previsoke cijene određene robe.

    130

    978152

    1006

    0 200 400 600 800 1000 1200

    Broj tvrtki

    Broj zaposlenih

    Broj tvrtki i odnos ukupno zaposlenih za 2013. i 2014.

    2014 2013

    578.428.897573.772.404

    636.061.905593.252.870

    540000000 560000000 580000000 600000000 620000000 640000000 660000000

    Ukupni prihodi

    Ukupni prihodi Ukupni rashodi

    2014 636.061.905 593.252.870

    2013 578.428.897 573.772.404

    Presijek ukupnih prihoda i rashoda tvrtki na području Lag-a

    2014 2013

  • 16

    3. GRADITELJSTVO Na području LAG-a djeluje 17 trgovačkih društava koji posluju u građevinskom sektoru, a

    zapošljavaju 30 djelatnika. Trenutačno je stanje u graditeljstvu teško, a temeljni je problem

    nedostatak posla zbog ograničenih izvora financiranja investicija u gospodarstvu.

    4. POTPORNA PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA Na području LAG-a formirano je 6 poduzetničkih zona26, koje su potpuno infrastrukturno

    opremljene i spremne za prihvat investitora.

    Tablica 7. Poduzetničke zone na području LAG-a

    Općina / Grad Ime zone Veličina zone

    (ha)

    Broj

    poduzetnika

    u zoni

    Broj zaposlenih

    u zoni

    Općina Babina Greda Industrijska zona „Tečine“ 17,32 1 20

    Općina Cerna Gospodarska zona „Zagrađe“ 71 2 10

    Općina Gradište Poslovna zona „Ambarine“ 55,55 11 32

    Općina Ivankovo Gospodarska zona

    „Ivankovo“ 20 0 0

    Općina Nijemci Poslovna zona Nijemci 12,74 3 4

    Grad Otok Gospodarska zona „Otok“ 60 8 127

    LAG UKUPNO 6 236,61 25 193

    Izvor: Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz

    Planirana je izgradnja još 7 poduzetničkih zona čime bi potencijalnim investitorima bilo na

    raspolaganju 338,19 ha potpuno infrastrukturno opremljenog zemljišta. Uz prednosti tih zona,

    potrebno je razviti poslovne usluge te društvene djelatnosti ključne za privlačenje ulaganja.

    Tablica 8. Djelomično izgrađene i planirane zone na području LAG-a

    Općina / Grad Ime zone Veličina zone (ha)

    Općina Andrijaševci Gospodarska zona „Blace“ 6,28

    Općina Babina Greda

    Zona „Krčevine“ 56,65

    Zona „Jos“ 70,23

    Zona „Lučica“ 20

    Općina Nijemci

    Poslovna zona Lipovac-Jug 127,41

    Poslovna zona Lipovac - Sjever 7,2

    II faza – Poslovna zona Nijemci 32,78

    Općina Privlaka Gospodarska zona u Privlaci 17,64

    LAG UKUPNO 7 338,19

    Izvor: Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz

    1.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo

    Poljoprivreda je s obzirom na raspoložive resurse od oko 45.000 ha visokokvalitetne zemlje

    (32% ukupnih površina oranica Županije) te tradiciju najdinamičnija gospodarska djelatnost27.

    Tablica 9. Pregled površina prema katastarskim kulturama na području LAG-a Bosutski niz

    Općina /

    Grad

    Ukupna

    površina

    (ha)

    Površina po katastarskim kulturama u ha

    Oranice Voćnja

    ci

    Vinogr

    adi Livade Pašnjaci

    Uk. Polj.

    zemljište

    (ha)

    Šume

    (ha)

    Trstici

    (ha)

    Neplodn

    o (ha)

    26 Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz 27 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za

    poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz

  • 17

    Općina

    Andrijaševci 3.962 2.640 58 2 1 5 2.706 756 0 500

    Općina

    Babina

    Greda

    8.017 4.832 128 0 165 351 5.476 1.428 0 1.113

    Općina

    Cerna 6.925 3.567 29 0 98 47 3.741 2.495 0 689

    Općina

    Gradište 5.761 3.632 92 1 54 48 3.827 1.375 0 559

    Općina

    Jarmina 1.294 1.034 107 4 0 11 1.156 0 0 138

    Općina

    Ivankovo 10.343 6.720 593 13 52 116 7.494 1.854 8 987

    Općina

    Nijemci 22.469 9.767 104 33 14 104 10.022 10.728 0 1.719

    Općina

    Privlaka 5.241 2.931 13 0 3 35 2.982 1.875 0 384

    Općina Stari

    Mikanovci 5.450 2.172 52 10 7 166 2.407 2.675 0 368

    Općina

    Vođinci 2.127 1.407 64 6 1 41 1.519 420 0 188

    Grad Otok 13.615 6.056 49 0 16 176 6.297 6.247 0 1.071

    LAG

    UKUPNO 85.204 44.758 1.289 69 411 1.100 47.627 29.853 8 7.716

    VSŽ 244.775 139.858 2.558 2.054 934 4.299 149.703 69.398 515 25.159

    % Lag u

    VSŽ 34,81% 32,00%

    50,69

    % 3,36% 44,00% 25,59% 31,81%

    43,02

    % 1,55% 30,67%

    Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,

    šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz Ukupne površine u LAG-u iznose 85.204 ha dok na poljoprivredne površine otpada 47.627

    hektara. U strukturi površina po katastarskim kulturama u LAG-u 52,53% površina otpada na

    oranice. One su glavni razvojni potencijal područja LAG-a dok voćnjaci zauzimaju 1,51%,

    pašnjaci 1,29 %, te livade 0,48 % i vinogradi 0,08 %.

    Tablica 10. Podaci o stoci na području LAG-a u 2015.godini

    Područje Govedo Kokoši/pilići Konji Koze

    Magarci/

    mule/

    mazge

    Ovce Svinje

    LAG

    Bosutski

    niz

    9.260 55 254 380 3 4.267 1.772

    VSŽ 31.229 55 762 927 26 15.321 10.169

    % udio

    stoke sa

    područja

    LAG-a

    29,65% 100% 33,33% 40,99% 11,53% 27,85% 17,42%

    Izvor: APPRRR, Izvještaj broj 1.- Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015., Obrada LAG Bosutski niz

    1. Ratarstvo Proizvodnja žitarica koja čini veći dio poljoprivredne proizvodnje LAG-a zbog malih površina rezultira prinosima i financijskim rezultatima koji tu proizvodnju čine

    nekonkurentnom. Stoga je ratarska proizvodnja na području LAG-a uglavnom sirovinska

    baza sa vrlo malim udjelom prerade i finalizacije proizvoda. Prisutna je horizontalna

    nepovezanost malih proizvođača i nedostatak vertikalnog povezivanja između proizvođača,

    prerađivača i tržišta što rezultira nedovoljnim prepoznavanjem tržišnih potreba i

    manjkavostima u lancu vrijednosti. Nedostatna su poduzetnička i menadžerska znanja i

    vještine poljoprivrednika, koja su neophodna za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i

    povećanje konkurentnosti.

  • 18

    2. Stočarska proizvodnja Od uzgojene stoke najviše otpada na goveda i svinje. U ukupnom broju goveda na području VSŽ LAG participira sa 9.260 grla ili 29,65%. Posljednjih godina

    u govedarskoj proizvodnji bilježi se konstantan i zabrinjavajući pad koji je posljedica pada

    cijene mlijeka i rasta troškova proizvodnje.

    Svinjogojstvo je grana stočarstva s najboljom perspektivom razvoja kako na području LAG-

    a tako i cijele VSŽ, ali zbog učestalih problema s tržištem nabave i prodaje i ta je prilika

    slabo iskorištena. Karakteristika svinjogojske proizvodnje na području LAG-a je velik broj

    malih proizvodnih jedinica s niskom razinom proizvodnje, nezadovoljavajućim pasminskim

    sustavom te posebice neugovorenom proizvodnjom. Ovčarska proizvodnja bilježi rast na

    području LAG-a sa udjelom od 27,85%. Konjogojstvo je zastupljeno sa udjelom od 33,33%

    dok je peradarstvo isključivo u 100% udjelu. Međutim na području VSŽ ne postoji razvijena

    mreža peradarnika te sva upisana grla nalaze se na području LAG-a. Konkurentska prednost

    upravo leži u tome jer je potražnja za konzumnim jajima u porastu.

    3. Pčelarstvo Na područje LAG-a je otpada 41,89% od svih pčelara u VSŽ. Na području općine Nijemci pčelari su udruženi u udrugu PON „Grac“ koja je sastavni dio Saveza

    pčelarskih udruga VSŽ. Savez sudjeluje u svim aktivnostima vezanim za pčelarstvo, te

    koordinira radom udruga i radi na promidžbi pčelarstva. Broj pčelinjih zajednica područja

    LAG-a zauzima 27,18%28 ukupnih pčelinjih zajednica na području županije.

    Tablica 11. Stanje pčelarstva na području LAG-a Bosutski niz

    Općina / Grad Broj registriranih pčelara Broj pčelinjih zajednica

    Općina Andrijaševci 5 299

    Općina Babina Greda 5 290

    Općina Cerna 17 1.098

    Općina Gradište 6 412

    Općina Jarmina 0 0

    Općina Ivankovo 12 387

    Općina Nijemci 25 694

    Općina Privlaka 2 101

    Općina Stari Mikanovci 5 163

    Općina Vođinci 0 0

    Grad Otok 16 641

    LAG UKUPNO 93 4.085

    Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz

    Grafikon 5. Stanje pčelarstva 2012.-2016.

    Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz

    28 Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz

    32

    254493

    4085

    1

    100

    10000

    Broj registriranihpčelara

    Broj pčelinjihzajednica

    Stanje pčelarstva 2012.-2016.

    2012 2016

  • 19

    Broj pčelara i pčelinjih zajednica znatno je porastao u odnosu na 2012. godinu, a kao glavni

    razlog ovakvom porastu su veće cijene meda, organiziraniji otkup meda i državne potpore

    i poticaji u pčelarstvu od strane Ministarstva poljoprivrede.

    4. Voćarstvo - S obzirom na raspoložive resurse i tradiciju voćarstvo je jedan od prirodnih strateških interesa za područje LAG-a. Pod voćnjacima je oko 1.289 ha odnosno 50,69%29

    ukupnih površina pod voćnjacima u Županiji. Najzastupljenije su šljive, jabuke, orasi i

    kruške.

    Tablica 12. Površina voćnjaka na području LAG-a

    Općina / Grad Voćnjaci (ha)

    Općina Andrijaševci 58

    Općina Babina Greda 128

    Općina Cerna 29

    Općina Gradište 92

    Općina Jarmina 107

    Općina Ivankovo 593

    Općina Nijemci 104

    Općina Privlaka 13

    Općina Stari Mikanovci 52

    Općina Vođinci 64

    Grad Otok 49

    LAG UKUPNO 1.289

    Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,

    šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz

    Iako se u voćarstvu može ostvariti veća dodana vrijednost, veća dobit i značajnije

    zapošljavanje, proizvodnja uglavnom nema cjelovitog marketinga i investicija u skladišne

    i preradbene kapacitete.

    5. Povrtlarstvo - Na području LAG-a povrtlarstvo je slabije razvijeno. Od povrća, uglavnom se uzgajaju luk, krumpir, paprika, rajčica, šparoga i dr.. Povrtlarska proizvodnja, pored

    upotrebe suvremene poljoprivredne mehanizacije, tehnologije i znanja, zahtjeva znatno više

    radne snage nego za ratarske kulture. Kako bi se proizvođači na području LAG-a (prije

    svega OPG-i) okrenuli dohodovnijim poljoprivrednim kulturama uz primjenu novih

    tehnologija i tako povećali zaposlenost i prinos te osigurali veću dohodovnost svoje

    proizvodnje potrebno je poduzeti određene strateške korake. Također, iznimno je važno

    kontinuiranom edukacijom pružiti proizvođačima nove spoznaje o suvremenijim

    tehnologijama proizvodnje povrća (plastenička, staklenička ili hidroponska proizvodnja) te

    pomoći da budu konkurentniji i sposobni odgovoriti zahtjevima kako domaćeg tako i

    inozemnog tržišta.

    6. Vinogradarstvo i vinarstvo Na području LAG-a zasađeno je ukupno 69 ha vinograda ili 3,36% ukupnih površina vinograda Županije.

    7. Ekološka poljoprivreda i proizvodnja ljekovitog bilja - Na području LAG-a evidentirana su 2330 obiteljska gospodarstva koja su u sustavu ekoloških proizvođača. Unatoč velikom

    potencijalu te vrste proizvodnje i interesu proizvođača potrebna su dodatna ulaganja i

    stvaranje preduvjeta za razvoj ekološke poljoprivrede uključujući i cvjećarstvo.

    29 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za

    poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 30 Izvor: APPRRR; Regionalni ured Vukovar, na dan ožujak 2016.,Obrada LAG Bosutski niz

  • 20

    8. Šumarstvo - LAG raspolaže velikim šumskim kompleksima. Pod šumama je 29.853 ha31 ili 43,02% ukupnih površina šuma Županije s kvalitetnim šumskim sastavom (hrast i jasen)

    dok unutar LAG-a zauzima 35,03% površine. To je kvalitetna resursna osnova za drvnu i

    drvno-prerađivačku industriju. Glavna je odlika šuma, za razliku od mnogih europskih, to

    što su 95% prirodne.

    Tablica 13. Šumske površine na području LAG-a

    Općina / Grad Ukupna površina LAG-a (ha) Šumsko zemljište (ha)

    Općina Andrijaševci 3.962 756

    Općina Babina Greda 8.017 1.428

    Općina Cerna 6.925 2.495

    Općina Gradište 5.761 1.375

    Općina Jarmina 1.294 0,21

    Općina Ivankovo 10.343 1.854

    Općina Nijemci 22.469 10.728

    Općina Privlaka 5.241 1.875

    Općina Stari Mikanovci 5.450 2.675

    Općina Vođinci 2.127 420

    Grad Otok 13.615 6.247

    LAG UKUPNO 85.204 29.853,21

    Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,

    šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz

    Upravu šuma Podružnica Vinkovci čini 12 šumarija, među kojima su i šumarije s područja

    LAG-a - šumarije Cerna, Stari Mikanovci, Otok i Lipovac32.

    1.2.2. Turizam

    Osnove za razvoj turizma su očuvani prirodni resursi (poljoprivredno zemljište, kompleks

    hrastovih šuma, vodotoci Sava, Bosut, Spačva, Biđ, Bitulja), pejzaž, ponuda kvalitetne i

    autohtone hrane, vinogradarstvo, vrijedna arheološka nalazišta i kulturna dobra, manifestacije,

    etnografska zanimljivost i laka dostupnost (pogodna za razvoj tranzitnog i izletničkog turizma).

    Bogata kulturna i vjerska tradicija kraja pruža mogućnost razvoja kulturnog, vjerskog, a u tom

    sklopu i hodočasničkog turizma. Takvi raznovrsni resursi potencijal su za razvoj selektivnih

    oblika turizma: lovni, ribolovni, gastronomski, rekreativni i jahački. S obzirom na svoje

    potencijale, seoski turizam nije razvijen. Kao počeci razvoja ruralnog turizma javljaju se uzgoj

    konja na salašima te, kao dodatni motiv u funkciji razvoja određenih oblika turizma,

    manifestacije koje se već tradicionalno održavaju. Sjeverozapadno područja LAG-a bogato je

    močvarnim naslagama u dijelu bosutske i vučanske nizine što čini cjelinu pogodnu za razvoj

    izletničkog turizma.

    Tablica 14. Postelje, dolasci i noćenja turista na području LAG-a u 2015. godini

    Pokazatelji turističke

    djelatnosti Gradište Nijemci

    Noćenja 49 6.700

    Broj posjetitelja 19 5.941

    UKUPNO LAG 68 12.641

    Izvor: Turistička zajednica VSŽ, na dan ožujak 2016.; Obrada LAG Bosutski niz

    31 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za

    poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 32 Izvor: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave/vinkov ; dostupno na dan travanj 2016., Obrada LAG

    Bosutski niz

    http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave/vinkov

  • 21

    Ukupna turistička ponuda prostora LAG-a ne zadovoljava zahtjeve tržišta, nedostatni su

    smještajni kapaciteti, pa kao destinacija nije privlačna za dulji boravak turista. Potrebno je

    razvijati niz dodatnih usluga i to prvenstveno smještajne kapacitete i ugostiteljske usluge te

    potom informativne, servisne, sportsko-rekreacijske, trgovačke, zdravstvene i druge usluge.

    1.2.3. Tržište rada

    Za područje LAG-a evidentirane su u prosincu 2015. godine ukupno 4.243 nezaposlene osobe33

    (2.549 žena i 1.694 muškaraca), što je 25,37% ukupnog broja nezaposlenih (16.722)34 na

    području VSŽ. Od ukupnog broja nezaposlenih na području LAG-a njih 38,98% je mladih do

    29 godina. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih do 29 godina na području LAG-a je

    sljedeća: najveći je udio osoba sa završenom srednjom školom (81,07%), slijede osobe sa

    završenom osnovnom školom (7,25%), zatim osobe sa završenim I. stupanjem fakulteta, stručni

    studij, viša škola (6,16%), zatim osobe s završenim fakultetom, akademija magisterij, doktorat

    (5,19%). Najmanje je nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (0,30%).

    1.3. Demografske i socijalne značajke područja

    1. Broj i gustoća stanovništva- na području LAG-a živi 44.403 stanovnika35 u 24 naselja. Broj

    stanovnika LAG-a čini 24,73% ukupnog broja stanovnika VSŽ (179.521 stanovnik).

    Prevladavaju naselja do 1.500 stanovnika (9 naselja), a samo 4 (Otok, Ivankovo, Cerna i Babina

    Greda) imaju više od 3.000 stanovnika36. Prosječna gustoća naseljenosti LAG-a je 72,94

    st/km2, manje od gustoće naseljenosti VSŽ od 73,15 st/km2. Najgušće je naseljena općina

    Jarmina (191,88 st/km2) , dok je najmanje gustoća naseljenosti u općini Nijemci (20,97 st/km2).

    2. Demografska kretanja - Na području LAG-a prisutan je trend smanjenja broja stanovnika u

    svim općinama. Između posljednja dva popisa stanovništva (2001. – 2011.) broj stanovnika

    smanjio se za 12,87% što je posljedica procesa deruralizacije i depopulacije stanovništva.

    Prema Popisu stanovništva 2011. u sastavu stanovništva na području LAG-a prevladavaju

    Hrvati, što znači da je područje etnički homogeno. Od ostalih manjina u malom su postotku

    prisutni Mađari, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Rusini, Slovaci i ostale manjine.

    Prosječna starost stanovništva u 2011. godini na području LAG-a bila je 38,41 godina (za

    županiju 40,6 godina), indeks starenja iznosio je 75,36 (za županiju 98,3), a koeficijent starosti

    20,27% (za županiju 23,00%). Na području LAG-a posebno je izražena migracija stanovništva

    iz seoskih u urbane sredine zbog boljih mogućnosti zapošljavanja stanovništva, dostupnosti

    javnih ustanova, školovanja te općenito kvalitete života kroz organizirane kulturne i društvene

    aktivnosti. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine 3,60% stanovništva je bez

    osnovnoškolskog obrazovanja, 27,23% ima završenu osnovnu školu, a 37,52% završenu

    srednju školu. Više i visoko obrazovanje ima samo 7,58% ukupnog stanovništva dok doktorat

    otpada premalih 0,004%. Razvijenost civilnog društva se mjeri i brojem organizacija civilnog

    društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području registrirano je 361 udruga

    od kojih je najviše u području sporta (104) zatim kultura i umjetnost (66) i gospodarstvo (63)37.

    Veliki broj udruga s područja LAG-a sufinancira se iz proračuna JLS, koje svojim aktivnostima

    nastoje zadovoljiti potrebe članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti dok jedan dio

    udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.

    33Izvor:ISSN 1332-8794 HZZ Područni ured Vukovar, Mjesečni statistički bilten, Broj 12/2015. godine; Evidencije koje se

    vode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema odredbama Zakona oposredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

    nezaposlenosti; Obrada LAG Bostuski niz 34 Izvor:HZZ, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10125&page=1&datumod=&datumdo=&pojam= ;Obrada LAG Bostuski

    niz 35 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine 36 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine 37 Izvor: Registar udruga; https://registri.uprava.hr/#!udruge; siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz

    http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10125&page=1&datumod=&datumdo=&pojamhttps://registri.uprava.hr/#!udruge

  • 22

    2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući

    SWOT analizu

    2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a

    Razvoj konkurentne poljoprivrede na području LAG-a – Za razvoj LAG-a sektor

    poljoprivrede i proizvodnje hrane jedan je od ključnih čimbenika. Sektor poljoprivrede ujedno

    je osnova za razvoj drugih djelatnosti koje mogu biti izravno i neizravno povezane s tim

    sektorom i pridonijeti bržem razvoju čitavog područja. Stoga je rezultat ove identifikacije

    povećanje konkurentnosti prerade poljoprivrednih proizvoda i proizvodnje hrane. Također

    jedan od bitnih elemenata identifikacije pokazala se potreba za razvojem novih proizvoda,

    postupaka, procesa i tehnologija koji bi stvorili divrzificiranost poljoprivrednika na području

    LAG-a čime bi se povećala konkurentnost na tržištu i ostvario povoljniji plasman. Da bi se

    stvorili jednaki preduvjeti za navedeno nužno je poticati već postojeće, rastuće, tvrtke,

    poljoprivredne zadruge i OPG-e uz potporu za poslovanje i malim gospodarstvima. Generalna

    glavna potreba za ostvarivanje cilja je ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju kao prvi korak

    ka napretku i poduzimanju daljnjih aktivnosti na tržištu.

    Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a –

    Cjelovit napredak ne može se ostvariti usmjeravanjem samo na razvoj poljoprivrednog sektora;

    ne smije se zanemariti gospodarska i društvena sredina. Naime, i drugi gospodarske grane,

    sukladne poljoprivredi i ruralnom području, poput turizma i uslužnih djelatnosti imaju veliki

    utjecaj na razvoj ruralnih područja. Stoga je nužno poticati i provedbu diverzifikacije

    gospodarstva na području LAG-a pri čemu razvoj malog gospodarstva i turizma, kao

    nepoljoprivrednih djelatnosti, ima osobito važnu ulogu.

    Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša na području LAG-a – LAG

    karakterizira područje očuvane prirode i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Velika prostranstva

    šume Spačvanskog bazena i Save nizvodno od Hruščice, kao dio područja Nature 2000,

    strateški su potencijali područja LAG-a. Sav potencijal očuvanog okoliša želi se učiniti

    pristupačnim te u skladu sa održivim upravljanjem pokrenut suživot prirode sa stanovnicima

    LAG-a kroz ulaganja u vidikovce, poučne staze i ostalo. Naime, uz razvoj i očuvanje prirodne

    baštine identificirana je potreba za podizanjem kvalitete življenja stanovnika sa područja LAG-

    a. Navedenom potrebom omogućio bi se preduvjet zadržavanja mladog stanovništva u ruralnom

    području te otklonio negativni migracijski faktor koji dovodi u ugrozu opstanak ruralnog

    područja.

    Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja – Razvoj ljudskih

    resursa i jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem vrlo su važni sektori za uspješno djelovanje

    LAG-a. Naime, LAG čine male općine koje pojedinačno nemaju dovoljne ljudske i financijske

    kapacitete za brzo i učinkovito stvaranje i stalan razvoj sposobnosti praćenja i sudjelovanja u

    procesima planiranja, pripreme i realizacije razvojnih programa i projekata. Navedeno je nužno

    kako bi se osigurao i stvarno proveo „razvoj odozdo“. Stoga je jedna od ključnih potreba

    poticanje zajedničkih aktivnosti i projekata kako bi se građanima svih dobnih skupina omogućio

    bolji pristup obrazovanju, usavršavanju i umrežavanju.

  • 23

    SNAGE SLABOSTI

    OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

    povoljan geoprometni položaj (pogranična regija, europski cestovni koridor), cestovna mreža dobro povezuje područje LAG-a lokalno

    veliko i kvalitetno poljoprivredno zemljište i mogućnosti za navodnjavanje

    očuvana priroda i mnogo kvalitetnih šumskih površina, bogata fauna

    šume u sklopu Spačvanskog bazena dio Nacionalne ekološke mreže

    bogata kulturna baština (arheološka nalazišta, materijalna i nematerijalna baština)

    dobra pokrivenost željezničke mreže

    infrastruktura vodoopskrbe, zadovoljavajuća opskrba električnom energijom gospodarstva i kućanstava, dobra telekomunikacijska

    infrastruktura i kvaliteta usluga

    korištenje obnovljivih izvora energije (prvo bioplinsko postrojenje u Hrvatskoj)

    dobra pokrivenost područja osnovnim školama, zadovoljavajuća zdravstvena infrastruktura

    sportska infrastruktura (sportski objekti pri školama, privatni objekti; šetnice, uređene biciklističke staze i rute, lovačka i ribolovna

    infrastruktura, konjičke staze i dr.)

    OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

    nezadovoljavajuća povezanost s europskim cestovnim koridorom, dio cesta nije rekonstruiran i dio poljskih putova nedovoljno se održava

    nema navodnjavanja poljoprivrednih površina

    nedostatak programa i projekata održivog korištenja prirodne i kulturne baštine

    vodovodna mreža stara i nerenovirana, nedovoljna izgrađenost kanalizacijske mreže i problemi sa septičkim jamama

    nedostatak financijskih sredstva i stručnjaka

    predškolske ustanove nisu primjereno opremljene i manjka im prostora, neke škole nemaju zadovoljavajuće prostore i uvjete za rad

    neodgovarajuća opremljenost škola za suvremenu nastavu (IT oprema, laboratoriji, praktikumi i dr.)

    nedovoljna razvijenost kulturnih ustanova (muzeji, galerije, mjesne knjižnice)

    nezadovoljavajuća infrastruktura u sportu (zastarjeli sportski objekti i oprema)

    GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

    tradicija u obrtništvu te malom i srednjem poduzetništvu, bavljenju poljoprivredom, razvijena je drvoprerađivačka industrija

    pojedinačni primjeri dobre prakse u poljoprivredi (pojedini moderni gospodarski subjekti

    niži troškovi poslovanja u odnosu na druga područja RH (niža cijena radne snage, porezne olakšice itd.)

    gospodarska infrastruktura s infrastrukturno opremljenim poduzetničkim zonama

    pojedinačni primjeri dobre prakse u ruralnom turizmu

    GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

    veći dio industrije je niskoakumulativan i trajno zaostaje u konkurentnosti

    u strukturi gospodarstva nizak udio industrije, posebno visokotehnološke, te proizvodnje s većom dodanom vrijednosti, manjak inovativnosti i korištenja i

    razvoja tehnologija

    rascjepkanost i usitnjenost posjeda, nedovoljno korištenje znanja i tehnologije, manjak poslovnih vještina, znanja i ponašanja, ne umreženost proizvođača,

    osobito malih, slabo razvijena prerada poljoprivrednih proizvoda

    slaba horizontalna i vertikalna povezanost malih proizvođača s tržištem, manjak izravnih kanala prodaje i distribucije i slabo razvijeno brendiranje i promocija

    poljoprivrednih proizvoda

  • 24

    nerazvijena ekološka i integrirana poljoprivreda s obzirom na potencijale, slabo povezivanje i udruživanje poljoprivrednih proizvođača

    nedovoljno korištenje šumskog potencijala za razvoj gospodarstva

    slab razvoj malog i srednjeg poduzetništva, slaba poduzetnička klima

    nepostojanje vlastite potporne infrastrukture za razvoj poduzetništva (poduzetnički centri, inkubatori, konzultanti itd.)

    velika stopa nezaposlenosti, neodgovarajuća obrazovna struktura radne snage za razvoj djelatnosti s većom dodanom vrijednosti

    slabo korištenje programa cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja, mala motiviranost pojedinaca za sudjelovanje

    manjak poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje, osobito teže zapošljivih skupina stanovništva

    manjak poduzetničkog duha za razvoj ruralnog i drugih selektivnih oblika turizma

    nedovoljno korištenje lokalnih resursa za turističke proizvode i usluge

    nedovoljno razvijen marketing u turizmu i promocija područja LAG-a

    DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

    međugeneracijska solidarnost i duh zajedništva u lokalnoj zajednici

    očuvane vrijednosti obiteljskog života, primjeri dobre prakse mladih obitelji koje su spremne živjeti i raditi u zavičaju

    lokalne zajednice daju potporu školovanju mladih stipendiranjem učenika i studenata i pomoći učenicima koji putuju te sustavom nagrađivanja

    zadovoljavajuća kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga

    programi socijalne skrbi pomoći lokalnih zajednica najugroženijima

    brojne kulturne manifestacije vezane za folklor i očuvanje običaja i tradicije te priredbe vezane za lokalna događanja

    uključenost mladih u sportsko-rekreacijske aktivnosti, uspješni sportski klubovi, brojna sportska natjecanja

    brojne udruge i dobra angažiranost i rad organizacija civilnoga društva

    znanje i iskustvo u pripremi i provedbi projekata EU-a

    dobra suradnja među JLS-ima i županijskim organizacijama, uključenost mladih obrazovanih ljudi u upravljanje razvojem

    potpora i angažman lokalnih uprava u organiziranju edukacije i treninga za poljoprivrednike i poduzetnike te za osposobljavanje svojih suradnika

    DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

    nizak natalitet stanovništva, starenje stanovništva

    izražene migracije stanovništva iz seoskih u urbane sredine, odlazak mladih i nedovoljna zainteresiranost za poljoprivredu i poduzetništvo

    loša obrazovna struktura stanovništva, izrazito nizak udio visokoobrazovanog stanovništva

    nedostatak stručnih kadrova u osnovnim i srednjim školama (pojedini predmeti, pedagozi, psiholozi i dr.), osobito u ruralnim područjima

    nejednake mogućnosti za obrazovanje u usporedbi s većim urbanim centrima (manjak dodatnih obrazovnih programa)

    nedovoljno razvijena izvaninstitucionalna socijalna skrb i pružanje novih socijalnih usluga

    nedovoljna uključenost udruga u kreiranju strategija lokalnog razvoja i cjelokupnom razvoju lokalnih zajednica nedovoljno je iskorišten

    nedovoljno iskustvo lokalnih uprava u strateškom planiranju, u izradi razvojnih programa te pripremi, provedbi i praćenju rezultata razvojnih projekta

    vrlo slabi fiskalni kapaciteti lokalnih jedinica

  • 25

    osnivanje LAG-a i drugih zajedničkih institucija radi bržeg i uspješnijeg razvoja i boljeg korištenja potencijala (EU fondovi i dr.)

    čitavo područje LAG-a je ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske mjereno indeksom razvijenosti

    PRILIKE PRIJETNJE

    članstvom RH u EU bitno se povećavaju sredstva i mogućnosti financiranja programa i projekata za ruralni i sveukupni lokalni i

    regionalni razvoj, otvara se veliko svjetsko tržište za izvoz roba i usluga,

    za jačanje proizvodne, tehnološke, investicijske suradnje, potrebe za

    jačanjem i širenjem prekogranične suradnje RH kao članice EU-a

    poticajne mjera RH i EZ-a za povećanje konkurentnosti u poljoprivredi i industriji

    poticanje i očekivani porast korištenja obnovljivih izvora energije

    povećanje i poboljšanje zaštite prirode i okoliša primjenom standarda EU-a

    porast interesa i potražnje za uslugama ruralnog i drugih specifičnih oblika turizma zasnovanih na lokalnim i regionalnim posebnostima

    neučinkovita decentralizacija u planiranju, pripremi i provedbi razvojnih programa i projekata (u infrastrukturi, poduzetništvu, zapošljavanju, zaštiti okoliša i dr.)

    izostanak kvalitetne podrške središnje države u pripremi i provedbi razvojnih projekata

    povećana konkurencija poljoprivrednih i industrijskih proizvođača iz EU-a

    odlazak stručne radne snage (osobito visokoobrazovane) u gradove i inozemstvo, naročito u EU

    neučinkovit nacionalni sustav poticaja u poljoprivredi s obzirom na specifičnosti pojedinih županija (prirodni uvjeti, prinos)

    nedovoljna podrška razvoju kontinentalnog turizma, nekontrolirano iskorištavanje šuma i drugih prirodnih resursa, prijenos onečišćenja iz okruženja

    smanjenje pomoći iz državnoga proračuna zbog potreba za smanjenjem deficita

    nastavak i produbljivanje gospodarske i društvene krize

  • 3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS

    uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili

    rezultate

    3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a Bosutski niz LAG Bosutski niz sastoji se od partnerstva javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom

    nivou, području LAG-a. To je ruralno područje s 44.403 stanovnika koje vežu jasno definirane i

    zemljopisno kontinuirane poveznice rijeke Bosut te kopnene povezanosti.

    LRS LAG-a čini vizija razvoja, strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija. Vizija razvoja LAG-a

    temelji se na ostvarivom skupu realnih planova koji upućuje na to kako bi dionici koji predstavljaju

    zajednicu na području LAG-a željeli da ona izgleda u budućnosti. Ona predstavlja okvir kojim se

    preciznije definira što se želi postići u razvoju čitavog područja, ali i što se može i treba postići

    čime se omogućuje dugoročno planiranje, usklađivanje, koordiniranje, usmjeravanje i mjerenje

    napretka. Vizija razvoja LAG-a glasi:

    „LAG Bosutski niz je prostor s konkurentnom poljoprivredom i malim gospodarstvom,

    kvalitetnim ljudskim resursima i očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom,

    ugodan za rad i življenje.“

    Identificirana vizija predstavlja jasnu i sveobuhvatnu sliku budućnosti LAG-a, predodžbu budućih

    događaja, dugoročni željeni rezultat u sklopu kojega su članovi zajednice slobodni identificirati i

    rješavati probleme koji stoje na putu njezina ostvarenja.

    Uključivanjem lokalnog stanovništva u izradu i provedbu LRS u skladu s bottom up principima

    stvorili su se uvjeti za provedbu održivog razvoja ruralnih područja LAG-a. Pod vodstvom lokalnih

    dionika osnažuje se lokalna zajednica, poboljšavaju životni uvjeti, kvaliteta života i okoliša

    ruralnog stanovništva te se poboljšava aktivno sudjelovanje ruralnog stanovništva u procesu

    donošenja odluka, a time i povećava konkurentnost i ukupni razvoj ruralnih područja, čime se

    doprinosi preokretanju trenda napuštanja sela.

    Strateški ciljevi, u skladu s njima i pripadajuće mjere te tipovi operacija, u LRS temelje se na četiri

    načela. Prvo je načelo održivi razvoj, odnosno razvoj koji traži sklad i sinergiju gospodarske,

    ekološke i društveno-socijalne razvojne dimenzije. Drugo je načelo poštovanja tradicijskih

    vrijednosti, koje je bitno za očuvanje identiteta i prepoznatljivosti područja LAG-a, treće je načelo

    „pametnog razvoja“ utemeljenog na inovacijama, a četvrto načelo uključenosti.

    Temeljena na LEADER konceptu, dugoročna razvojna vizija LAG-a usklađena je s

    međusektorskim ciljevima kroz koje se doprinosi fokus području 6B zajedničke politike ruralnog

    razvoja Europe te također i provedbi Mjere 19. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske

    2014.-2020. U definiranju vizije posebno je naglašena očuvanost prirode i okoliša koja je u skladu

    sa ekološkom mrežom NATURA 2000, čime se daje poseban naglasak kako provođenje

    mjera/tipova operacija neće imati negativan utjecaj na okoliš. Usklađenost sa međusektorskim

    ciljevima postići će se u području inovacija stvaranjem povoljnog okruženja. Inovacije će se

    temeljit ne samo na tehnološkim procesima nego i na organizacijskim ili društvenim inovacijama,

    tradicijskim praksama u geografskom i okolišnom kontekstu. Stvaranje inovacijskog potencijala

    omogućit će usvajanje nove prakse, procesa proizvodnje, usluga i proizvoda. Središnja

    horizontalna tema koja se proteže kroz sve aktivnosti ruralnog područja LAG-a je okoliš.

    Iskorištavanje potencijala jedinstvenih krajobraznih vrijednosti i biološke raznolikosti na području

  • 27

    LAG-a jedan je od strateških izbora koji je u skladu sa strateškim izborom PRR RH. Primjenom

    strateških ciljeva na ruralno područje vodit će se posebna pozornost na zaštitu okoliša u segmentu

    poljoprivredno-okolišnih mjera. Doprinos ublažavanju klimatskih promjena ostvarit će se kroz

    usvajanje uspostavljenih standarda kvalitete poljoprivrednih proizvoda i hrane, ulaganjem u

    opremanje koje je u skladu regulativom ublažavanja klimatskih promjena, investicijama koje

    omogućuju povećanje energetske učinkovitosti, aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena na

    mikro području (suša, poplava) ulaganje u obnovu eko sustava te podizanje svijesti lokalnih dionika

    o važnostima očuvanja klime i okoliša.

    Temeljem definirane vizije razvoja i načela LAG-a identificirani su strateški ciljevi za LRS koji su

    u skladu s prioritetima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su također

    proizašli iz prioriteta drugog stupa (ruralni razvoj) ZPP-a Europske unije:

    I. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi i šumarstvu (razvoj baze znanja u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog

    sektora)

    II. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama

    III. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u poljoprivrednom sektoru

    IV. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo)

    V. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije,

    smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika)

    VI. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana

    dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija)38

    Navedenim prioritetima iz drugog stupa ZPP-a direktno će se ostvariti i sva tri razvojna cilja ZPP-

    a:

    1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu

    prehrambeno-prerađivačku industriju

    2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

    3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

    Također, izrada vizije razvoja LAG-a temeljena na LEADER (CLLD) načelima koja obuhvaćaju

    pripremu i planiranje provedbe lokalnog razvoja obuhvaćaju:

    - Održivi ruralni razvoj – razvoj temeljen na očuvanju, uravnoteženom razvoju okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala

    - Pristup temeljen na osobitostima područja – planiranje budućnosti na obilježjima, potencijalima, posebnostima i prepoznatljivosti ruralnog područja LAG-a

    38 Izvor: Europski parlament; http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.2.6.html , dosutpno

    na dan svibanj 2016., Obrada LAG Bostutski niz

    http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.2.6.html

  • 28

    - Pristup odozdo prema gore - uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnoj zajednici LAG-a

    - Uspostavljanje lokalnih partnerstava – suradnja dionika sa područja LAG-a, sjedinjenost u radu, timski rad

    - Inovativnost – naglasak na uvođenjem inovativnosti na područje LAG-a, uvođenje aktivnosti koje nisu postojale te samim tim postaju dio inovativnog procesa za područje

    LAG-a

    - Integralan i višesektorski pristup – okomito i horizontalno povezivanje - Umrežavanje – prijenos znanja iskustava, primjera dobre prakse u svim smjerovima razvoja

    i interesnih skupina.

    - Suradnja - kroz suradnju s drugim LAG-ovima, mrežama ruralnog razvoja, Ministarstvom poljoprivrede, itd.

    Iz vizije razvoja izvode se i razrađuju strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija koji predstavljaju

    okvir, polje za razvojne projekte. Na radionicama, sastancima, anketama i komunikacijom preko

    interneta, nakon analize stanja i utvrđivanja razvojnih problema te izrade SWOT analize dionici

    LAG-a identificirali su i usuglašavanjem utvrdili 4 strateška cilja:

    Strateški ciljevi (SC) LAG-a Bosutski niz 2014. – 2020.

    SC 1 Razvoj konkurentne poljoprivrede na području LAG-a

    SC 2 Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a

    SC 3 Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša na području LAG-a

    SC 4 Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja LAG-a

    Metodom „odozdo prema gore“ LAG Bosutski niz definirao je prioritetne mjere i tipove

    operacija koji su doveli do definiranja strateških/specifičnih ciljeva.

    Strateški ciljevi

    (SC) LAG-a

    Bosutski niz 2014.

    – 2020.

    Mjere 2014.-2020. za

    ostvarenje strateških

    ciljeva

    Tipovi operacija 2014.-

    2020., za realizaciju mjera

    kojima se ostvaruju SC

    Sukladnost s

    TO PRR

    SC 1

    Razvoj

    konkurentne

    poljoprivrede na

    području LAG-a

    M 1.2.

    Potpora konkurentnosti

    poljoprivrednih

    gospodarstava i

    poslovanja kroz održivi

    razvoj

    TO 1.2.1. Restrukturiranje,

    modernizacija i povećanje

    konkurentnosti poljop