Embed Size (px)
Citation preview
1
LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ
Provedba ovog projekta sufinancirana je sredstvima Europske unije;
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj;
Podmjera 19.2. "Provedba operacija unutar CLLD strategije", Podmjera 19.3. "Priprema i provedba
aktivnosti suradnje LAG-a" i Podmjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija“ u okviru Mjere 19
„LEADER – CLLD“ – LAG „Bosutski niz“
iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.;
Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
V.2/I.1
2
Sadržaj:
OPĆI PODACI O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI BOSUTSKI NIZ .............. 4
1. Osnovne značajke područja LAG-a .......................................................................... 4
1.1. Opće zemljopisne značajke područja .................................................................................... 4
1.1.1. Položaj i granice područja .................................................................................................... 6
1.1.2. Geomorfološke i klimatske značajke područja ...................................................................... 6
1.1.3. Prirodna baština LAG-a i NATURA 2000 ............................................................................. 7
1.1.4. Kulturno-povijesna i tradicijska baština ............................................................................... 8
1.1.5. Stanje društvene i komunalne infrastrukture ......................................................................... 9
1.2. Gospodarske značajke područja .......................................................................................... 13
1.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo ................................................................................................... 16
1.2.2. Turizam ................................................................................................................................ 20
1.2.3. Tržište rada .......................................................................................................................... 21
1.3. Demografske i socijalne značajke područja ..................................................................... 21
2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu
........................................................................................................................................... 22
2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a .................................................... 22
3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne
i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ..................................... 26
3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a Bosutski niz ................................................ 26
3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na
mogućnostima PRR 2014. – 2020. .............................................................................................. 30
3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ..................... 39
3.4. Opis tema planiranih projekata suradnje i njihov način odabira ................................ 39
3.5. Inovativan i integrirani karakter Strategije ....................................................................... 41
3.6. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ................................................... 42
3.7. Opis odabira projekata na razini LAG-a ........................................................................... 43
4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ............................................... 45
4.1. Opis partnerstva ........................................................................................................................ 47
5. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................... 48
3
6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ............................................................. 48
6.1. Indikatori za mjerenje učinaka provedbe LRS ................................................................ 51
7. Opis sposobnosti provedbe LRS ............................................................................ 51
7.1.Povijest i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ........................................ 51
7.2 Kapaciteti za provedbu LRS .................................................................................................. 52
7.2.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS...................................................................................... 53
7.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a .................................... 55
8. Financijski plan .......................................................................................................... 55
DODACI ......................................................................................................................... 58
Napomena:
Ova strategija (V2, I1) predstavlja prvu izmjenu Lokalne razvojne strategije LAG-a Bosustski
niz, sukaldno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar
CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i
podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u
okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017, 53/2018) te
Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5778 potpisanim između LAG-a Bosutski
niz i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
4
OPĆI PODACI O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI BOSUTSKI NIZ
Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa
Bosutski niz
Broj jedinica
lokalne
samouprave:
11
Adresa sjedišta
LAG-a:
Trg kralja Tomislava 6, 32245
Nijemci
Uključene
jedinice lokalne
samouprave:
Grad: Otok; Općine: Andrijaševci, Babina
Greda, Cerna, Gradište, Vođinci, Jarmina,
Ivankovo, Nijemci, Privlaka i Stari
Mikanovci.
Web stranica: http://www.lag-bosutskiniz.hr NUTS II: Kontinentalna Hrvatska
Kontakti:
Telefon: 032/280-087
Gsm: +385(0)98579498
e-mail:
Broj
stanovnika
LAG-a (2011.):
44.403 stanovnika
Datum
osnivanja/
registracije:
11.05.2011 Površina LAG-
a (ARKOD): 850,50 km2
OIB: 60225576629 Glavni izvor
financiranja:
M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-
2020./EPFRR (EAFRD) (90%), RH (10%)
MB: 2800411
Registarski
broj udruge: 16001697
RNO: 225229
IBAN: HR3424020061100764049
1. Osnovne značajke područja LAG-a
1.1. Opće zemljopisne značajke područja
U sastavu Lokalne akcijske grupe Bosutski niz (u nastavku LAG) nalazi se 11 jedinica lokalne
samouprave (grad Otok i općine Andrijaševci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Nijemci, Privlaka,
Stari Mikanovci, Vođinci, Jarmina i Babina Greda) koje povezuje rijeka Bosut na području sa
24 naselja.
Slika 1. Područje LAG-a Bosutski niz u Vukovarsko-srijemskoj županiji
Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije. Obrada LAG Bosutski niz
5
LAG zauzima površinu od 850,50 km21 ili 34,67% površine Vukovarsko-srijemske županije.
Najveća je općina Nijemci s površinom od 224,35 km2, a najmanja Jarmina sa 12,81 km22.
Tri JLS nalaze se u sustavu Područja s posebnim prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima.
Popis područja nalazi se u Dodatku 4 dok se kartografski prikaz Lag-a nalazi u Dodatku 3.
Grafikon 1. Površina jedinica lokalne samouprave u ukupnoj površini LAG-a
Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela
Tablica 1. Osnovni statistički podaci o Lag-u Bosutski niz
Grad/
Općina
Površina
u km²
Broj
naselja
2001.
Broj kućanstava Broj
naselja
2011.
Broj stanovnika
Gustoća
naseljenosti /
st./km2
2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.
Općina
Andrijaševci 39,78 2 1258 1223 2 4249 4075 106,81 102,44
Općina
Babina
Greda
76,04 1 1302 1095 1 4262 3572 56,05 46,98
Općina
Cerna 71,29 2 1460 1383 2 4990 4595 70,00 64,46
Općina
Gradište 56,62 1 1055 880 1 3382 2773 59,73 48,98
Općina
Jarmina 12,81 1 787 745 1 2.627 2458 205,07 191,88
Općina
Ivankovo 103,48 3 2446 2355 3 8.676 8006 83,84 77,37
Općina
Nijemci 224,35 8 1951 1568 8 5.998 4705 26,74 20,97
Općina
Privlaka 53,37 1 1032 962 1 3.776 2954 70,75 55,35
Općina Stari
Mikanovci 54,83 2 1059 929 2 3.387 2956 61,77 53,91
Općina
Vođinci 20,97 1 614 549 1 2.113 1966 100,76 93,75
Grad Otok 136,96 2 2256 1944 2 7.755 6343 56,62 46,31
LAG 850,50 24 15.220 13.633 24 51.215 44.403 81,65 72,94
Izvor: ARKOD,DZS RH, Popis stanovništva 2001./2011.
1 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela 2 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela
Vukovarsko-srijemska županija; 2.452,91 km2;
65,33%
Lag Bosutski niz; 850,50 km2; 34,67%
Površina LAG-a Bosutski niz
Vukovarsko-srijemska županija Općina Andrijaševci 39,78 km2 Općina Babina Greda 76,04 km2
Općina Cerna 71,29 km2 Općina Gradište 56,62 km2 Općina Jarmina 12,81 km2
Općina Ivankovo 103,48 km2 Općina Nijemci 224,35 km2 Općina Privlaka 53,37 km2
Općina Stari Mikanovci 54,83 km2 Općina Vođinci 20,97 km2 Grad Otok 136,96 km2
6
Broj stanovnika na području LAG-a između zadnja dva popisa stanovnika 2001. i 2011. godine
smanjio se za 6.812 stanovnika odnosno za 13,30%. Sukladno drastičnom opadanju broja
stanovnika ukoliko depopulaciju izrazimo u gustoći naseljenosti, opala je za -10,66%.
Pogledamo li gustoću naseljenosti za Republiku Hrvatsku koja iznosi 75,8 st./km2 vidimo da
područje LAG-a bilježi pad ispod državnog prosjeka za -3,77 %. Sukladno navedenom broj
kućanstava smanjio se za 1.587, odnosno -10,43%. Popis JLS s brojem stanovnika u
pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.
1.1.1. Položaj i granice područja
Područje LAG-a Bosutski niz nalazi se u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije te
pripada statističkoj regiji Kontinentalne Hrvatske. LAG ima međunarodnu granicu s
Republikom Srbijom na istoku te sa Bosnom i Hercegovinom na jugu. Na svom zapadnom
dijelu graniči s Brodsko-posavskom županijom. Sa svoje južne strane graniči sa LAG-om
Šumanovci dok na sjeveru sa LAG-om Srijem. Geoprometni položaj LAG-a je dobar jer kroz
njega prolaze europski prometni pravci. Autocestom A3 Zagreb – Lipovac uključen je u
međunarodni Paneuropski prometni koridor X, poveznica LAG-a sa zapadnom,
sjeverozapadnom te s jugoistočnom Europom i Bliskom Istokom. Međunarodnim željezničkim
pravcem, prugom Zagreb –Tovarnik na istom koridoru ojačava se pozicija LAG-a kao važnog
željezničkog čvorišta.
1.1.2. Geomorfološke i klimatske značajke područja
Geomorfološki, prostor LAG-a pripada prostoru istočnohrvatske nizine kao dijela
makromorfološke regije Panonske nizine, odnosno mikroregiji Vinkovačko- vukovarske lesne
zaravni istočnohrvatske ravnice. Reljef karakteriziraju male visinske razlike, s vrlo blagim
uzvisinama. Najniža točka smještena je u Posavini – Spačva (78 m n.v.). Na jugoistočnom
području LAG-a nalazi se Spačvanski prostor, koji obuhvaća dio prisavske holocene naplavne
bosutske nizine. U strukturi ukupne površine LAG-a većinu čine poljoprivredne površine
(55,90%) zatim šumska zemljišta (35,04%) te po kategorizaciji ostale površine (9,06%).
Tablica 2. Struktura zemljišta na području LAG-a
Općina / Grad Poljodjelske
površine (ha)
Šumsko zemljište
(ha) Neplodno (ha)
Općina Andrijaševci 2.706 756 500
Općina Babina Greda 5.476 1.428 1.113
Općina Cerna 3.741 2.495 689
Općina Gradište 3.827 1.375 559
Općina Jarmina 1.156 0 138
Općina Ivankovo 7.494 1.854 987
Općina Nijemci 10.022 10.728 1.719
Općina Privlaka 2.982 1.875 384
Općina Stari Mikanovci 2.407 2.675 368
Općina Vođinci 1.519 420 188
Grad Otok 6.297 6.247 1.071
LAG UKUPNO 47.627 29.853 7.716
Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije; Prostorni planovi uređenja
obuhvaćenih JLS; Obrada LAG Bosutski niz.
Povoljna struktura zemljišta značajan je gospodarski resurs za Lag što daje posebnu vrijednost
tom prostoru. Kvalitetne poljoprivredne obradive površine i šume omogućuju razvoj
povrtlarske, voćarske cvjećarske, ratarske i stočarske proizvodnje, šumarstva, lovnog i
ribolovnog turizma te prehrambene i drvoprerađivačke industrije.
7
Najvažniju ulogu među vodotocima na području LAG-a ima rijeka Bosut, koja dominira
područjem i predstavlja prirodnu poveznicu između JLS-a, i Sava. Područje LAG-a ima
umjereno kontinentalnu klimu s hladnim i snježnim zimama te sunčanim i vrućim ljetima.
Raspon temperature je od -25 °C do 40 °C, s vjetrovima istočnog, zapadnog, jugozapadnog i
sjeveroistočnog smjera. Podneblje ima relativno malo oborina, s prosječnom godišnjom
količinom 6403 mm padalina. Najviše je padalina u ljetnom ( kiša uz čestu pojavu tuče), a
najmanje u zimskom razdoblju (snijeg uz čestu pojavu mraza). Srednja godišnja relativna
vlažnost zraka iznosi 75%.
1.1.3. Prirodna baština LAG-a i NATURA 2000
Spačvanski bazen (HR1000006;HR2001414) sastavni je dio Nacionalne ekološke mreže
Natura 2000 koja zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje radi očuvanja biološke raznolikosti
s posebnim osvrtom na očuvanje lužnjakovih šuma i bogat je vodotocima Bosuta, Spačve,
Brežnice, Virova, Lubnja i Studve4. Premda samo 298,53 km2 čine šumske površine, za
pojedine dijelove LAG-a karakteristične su upravo šume (Spačvanski bazen), stoljetno
bogatstvo toga kraja. Šuma hrasta lužnjaka (9.534.621 m3)5, zbog veličine jedinstvena u svijetu,
nalazi se upravo na području šumskog spačvanskog bazena. Lože su posebni rezervat šumske
vegetacije sa starom slavonskom hrastovom šumom. Smješten je u Spačvanskom bazenu sa
površinom rezervata od 108,70 ha. Rezervat je namijenjen znanstvenim istraživanjima i
edukaciji i u njemu je postavljena trajna ploha u sklopu UNESCO-va programa Čovjek i
biosfera (MAB9)6. Posebni rezervat Hrasta Lužnjaka nalazi se u Općini Ivankovo koji
obuhvaća rijetki primjerak drveća specifičnih dimenzija i estetskih vrijednosti7. Također u
Općini Stari Mikanovci nalazi se spomenik prirode „Skupina hrastova stabla lužnjaka“.
Sastoji se od 8 stabala slavonskih hrastova lužnjaka i jednog stabla poljskog jasena8. Značajni
krajobraz „Virovi“ obuhvaća rječicu Virove i okolnu šumu hrasta lužnjaka „Lože“ na
udaljenosti 100 m od obale. Područje Virova ima odlike močvare. Više od 70% omeđeni su
šumom hrasta lužnjaka9. Park šuma Zvirinac smještena je uz desnu obalu Bosuta. Zaštićena
je 1999. godine, prvenstveno za potrebe odmora i rekreacije. To je područje šuma hrasta
lužnjaka i običnog graba, ukupne površine 39,05 ha10. Meandar rijeke Save na području
Ajdakova i Brezovice (općina Babina Greda) kao osobito značajan kultivirani krajobraz te lipa
na lokaciji Nožice u općini Babina greda (kao spomenik prirode)11. Sava nizvodno od
Hruščice (općina Babina Greda) područje je pod Naturom 2000, dio Nacionalne ekološke
mreže. Navedeno odnosi se na područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS)
HR200131112. Popis područja u mreži NATURA 2000 s pripadajućom kartom nalazi se u
Dodatku 2. Zaštićenim područjima, uključujući i područja ekološke mreže, upravljaju javne
ustanove. Na području LAG-a koji pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji, upravljanje
zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima provodi Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Vukovarsko-srijemske.
3 Državni hidrometeorološki zavod; http://prognoza.hr/karte.php?id=prizemne¶m=ukob&it=06 4 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000) 5 Plan upravljanja HR2001414,HR2001415/HR1000006 Spačvanski bazen – prijedlog pSCI/SPA 6 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 7 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 8 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 9 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 10 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 11 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 12 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000)
8
1.1.4. Kulturno-povijesna i tradicijska baština
Područje LAG-a bogato je kulturnom i povijesnom baštinom i kulturnim događanjima. LAG
ima bogate kulturne i povijesne resurse te sve preduvjete za dugoročan razvoj kulturne
turističke ponude i imidž destinacije kulturnog i tradicijskog turizma. Prema Registru kulturne
baštine Ministarstva kulture RH, na području LAG-a Bosutski niz nalazi se 31 zaštićeno
nepokretno kulturno dobro, 8 zaštićenih pokretnih kulturnih dobra te 4 zaštićena nematerijalna
kulturna dobra13. Najznačajniji su: Ruševine Opatije Poljana "Rokovačka zidina" i „Župna
crkva sv. Andrije“ (općina Andrijaševci), arheološko nalazište "Gradina“ (općina Otok),
Etnološki objekt – Suvara (Grad Otok), arheološko nalazište Gorjani i orgulje u crkvi sv. Ivana
Krstitelja (općina Ivankovo), Arheološki lokalitet-nalazište „Staro Crkvište“ i „Kamenica“
(općina Jarmina), sakralna građevina – crkva Sv. Martina i obiteljska kuća slikara Ivana Domca
(općina Privlaka), orgulje u crkvi sv. Franje Asiškog i lokalitet „Velika greda, Lazine“ (općina
Gradište), naselja iz kasnog brončanog doba i latena „Stari vrt“ (općina Babina Greda), Crkva
sv. Lovre đakona i mučenika (općina Babina Greda), kulturno-umjetnička manifestacija „Divan
je kićeni Srijem“ i prapovijesni arheološki lokalitet „Cripnjača“ (općina Nijemci), kulturno-
umjetnička manifestacija "Konji bijelci" (Babina Greda), "Mladost i ljepota Slavonije" (Stari
Mikanovci), Arheološko nalazište „Gradac“ (općina Cerna), žetvene svečanosti (općina Cerna),
nacionalna šunkijada (općina Stari Mikanovci) i „Dječje igre na Bendeku“ (općina Vođinci).
Tablica 3. Nacionalna kulturno-povijesna baština na području LAG-a Bosutski niz
Vrsta
kulturnog
dobra
Zaštićeno pokretno kulturno dobro Zaštićeno nepokretno
kulturno dobro
Nematerijalno kulturno
dobro
Grad /
Općina Pojedinačno Zbirka
Muzejska
zbirka
Pojedinačno
i Kulturno
povijesna
cjelina
Kulturni
krajolik/
krajobraz
Zaštićeno Preventivno
zaštićeno
Općina
Andrijaševci 0 0 0 2 0 0 0
Općina Babina
Greda 2 1 0 4 0 0 0
Općina Cerna 0 0 1 2 0 1 0
Općina
Gradište 1 0 0 1 0 1 0
Općina
Jarmina 0 0 0 1 0 0 0
Općina
Ivankovo 1 0 0 6 0 1 0
Općina Nijemci 0 0 0 7 0 0 0
Općina
Privlaka 0 0 0 1 0 0 0
Općina Stari
Mikanovci 0 0 0 3 0 0 0
Općina Vođinci 0 0 0 0 0 0 0
Grad Otok 0 2 0 4 0 1 0
UKUPNO
LAG 4 3 1 31 0 4 0
Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz
13 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz
9
1.1.5. Stanje društvene i komunalne infrastrukture
1.1.5.1. Društvena infrastruktura
1. ŠKOLE Na području LAG-a djeluje 14 matičnih škola. Osnovne škole su u Cerni, Gradištu, Ivankovu,
Retkovcima, Nijemcima, Lipovcu, Otoku, Komletincima, Privlaci, Starim Mikanovcima,
Vođincima, Rokovcima–Andrijaševcima, Jarmini i Babinoj Gredi. Područnih škola je 9 i to u
naseljima: Šiškovcima, Prkovcima, Podgrađu, Donjem Novom Selu, Đeletovcima, Apševcima,
Banovcima, Vinkovačkim Banovcima i Novim Mikanovcima.
U vlasništvu grada i općina na području LAG-a postoje četiri vrtića i dvije dječje igraonice dok
se na područjima svih općina organizira predškolski odgoj i obrazovanje za djecu. Opremljenost
uglavnom ne zadovoljava, vrtići nemaju odgovarajuće dvorane za tjelesnu aktivnost i igrališta,
a za bolju opremljenost predškolskih ustanova potrebna su dodatna financijska sredstva. Na
području LAG-a postoje tek dva privatna vrtića što predstavlja svojevrstan potencijal kako bi
se stanovnicima ruralnih područja pružila i omogućila kvalitetna životna okolina te spriječilo
iseljavanje.
Grafikon 2. Stanovništvo i broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju po JLS
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011. –
Priopćenje DZS 7.1.1.; Obrada LAG Bosutksi niz
Najveću gustoću naseljenosti ima općina Jarmina sa 192 st/km2 dok najmanju ima općina
Nijemci sa 21 st/km2 koja ujedno ima i najveći negativni prirodni prirast od -43. Znatno
umanjujuću reprodukciju stanovništva ima Općina Stari Mikanovci sa vitalnim indeksom
(živorođeni na 100 umrlih) od 40,9. Općina Vođinci ima tendenciju povećane reprodukcije
stanovništva s najvećim vitalnim indeksom od 228,6. Ukoliko to usporedimo sa trenutno
upisanim brojem djece u predškolski odgoj i obrazovanje Općina Ivankovo je vodeća sa 70
polaznika, međutim u budućnosti bilježit će pad što možemo vidjeti kroz smanjuje prirodnog
prirasta na 2. Posljedica navedenog nosi sa sobom relativno staro stanovništvo ruralnog
područja.
2. ZDRAVSTVENA INFRASTRUKTURA Sve općine s područja LAG-a imaju ambulante obično s barem jednim timom opće/obiteljske
prakse i timom stomatološke zdravstvene zaštite (u općini Nijemci smještena je i ginekološka
ambulanta) te ljekarne, koje su uglavnom u privatnom vlasništvu. Međutim, na području LAG-
a postoje i tri ljekarne u sklopu djelatnosti Doma zdravlja Vinkovci na području Otoka, Starih
-100
-50
0
50
100
150
200
250Gustoćanaseljenosti
Prirodni prirast
Vitalni indeks
Broj djece upisane upredškolski odgoj iobrazovanje
10
Mikanovaca i Ivankova14. U općinama Ivankovo, Nijemci i Gradište smještene su i ustanove za
zdravstvenu njegu u kući.
3. KULTURNA INFRASTRUKTURA
Većina općina na području LAG-a nema većih kulturna ustanova (muzeja, galerija, knjižnica,
kazalište i dr.), pa su stanovnici orijentirani na usluge takvih i sličnih ustanova u većim okolnim
gradovima (Vinkovci, Vukovar, Županja, Osijek).
U kontekstu manje infrastrukture općina Ivankovo ističe se Kazalištem „Mika Živković“ u
Retkovcima, Domom kulture u Ivankovu te multifunkcionalnim prostorijama narodnih domova
u Prkovcima i Retkovcima za održavanje različitih manifestacija, priredaba i sličnih društvenih
okupljanja. U općini Nijemci, u Pastoralnom centru smješten je Zavičajni muzej u kojem
predstavljena bogata prošlost Nijemaca i župe Sv. Katarine te je izloženo mnoštvo sakralnih
i tradicijskih predmeta. Nadalje, u sklopu svih matičnih, a i pokoje područne škole, na području
LAG-a postoje školske knjižnice koje se mogu pohvaliti značajnim sadržajem, većinom
prilagođenim školskom uzrastu.
4. SPORTSKA INFRASTRUKTURA
S obzirom na to da su na području LAG-a najzastupljenije udruge sportskog karaktera,
najrazvijenija je sportska infrastruktura. Velik dio sportskih aktivnosti vezan je uz školsku
infrastrukturu, tj. školske dvorane (sve matične škole na području LAG-a imaju vlastite sportske
dvorane). Svaka općina ima izgrađene sportske terene za nogomet (najzastupljeniji sport na
području LAG-a), a sve se više ulaže i u druge objekte (kako općine tako i privatne osobe) kao
primjerice, nedaleko od naselja Cerna postoji prostor za rekreaciju i sportske aktivnosti
posjetitelja te privatni teniski teren, dvorana za rekreaciju, kuglana dok se u naselju Rokovci
nalaze tereni za paintball.
Od ostalih značajnijih sportskih aktivnosti izdvajamo:
Šetnice u naseljima i okolici na području LAG-a, Biciklističke staze: Ruta Srijem - dio je puta
Eurovelo 6 - spaja južni dio Županije s Rutom Dunav te ujedno spaja Rutu Dunav sa Savskom
rutom.15; i Biciklističke staze Vinkovaca i okolice. Ukupno na području LAG-a ima 6 lokalnih
biciklističkih staza s ukupnom duljinom od 40 km od čega su 2 u funkciji dok su 4 za obnovu i
opremanje. Također u planu je izgradnja 2 nove biciklističke rute.
Lov Spačvanska šuma, koja se dijelom nalazi i na prostoru LAG-a, najveća je cjelovita šuma
hrasta lužnjaka i odredište mnogih lovaca. Ukupno na području LAG-a postoje 32 lovišta i dva
državna uzgajališta divljači16. Od krupne divljači love se divlje svinje, jeleni ili srne, a od sitne
divljači fazani, šljuke, patke, prepelice, guske i zečevi. Ima nekoliko lovačkih kuća koje nude
smještaj i slavonsko-srijemsku gastronomsku ponudu. Broj godišnjih iskaznica za 2014.
iznosio je 79. Ribolov Slivu rijeke Save pripadaju Bosut, Berava, Brežnica, Spačva (Virovi) i
Studva17. U navedenim rijekama moguće je loviti šarana, soma, smuđa, štuku, kečigu i ostale
autohtone vrste - deveriku, jaza, linjaka, pravog karasa i drugu ribu. U 2014. godini izdano je
1.126 godišnjih iskaznica za ribolov na području LAG-a. Konjički sportovi S obzirom na
bogatu poljoprivrednu tradiciju, VSŽ uvijek je bila sklona razvoju konjogojstva. To vrijedi i za
područje LAG-a. Konjički sportovi u županiji organizirani su prvenstveno kroz mrežu
konjičkih staza između gradova i općina te program rekreativnog i rehabilitacijskog jahanja. Na
području LAG-a održava se nekoliko međunarodnih natjecanja u konjičkim sportovima,
primjerice u Otoku, Gradištu i Babinoj Gredi itd. Također, njeguje se jahanje povezano
narodnim običajima kao na pr. Pokladno jahanje. Područje LAG-a obiluje prirodnim
14 Dom zdravlja Vinkovci, http://www.dzvk.hr/dzvk2.php?tipdj=6 15 Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske žuapnije, http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/vidjeti-
dozivjeti/biciklizam/ruta-srijem/ 16 Izvor: http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-
/~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdf, svibanj 2016., Obrada LAG Bosutski niz 17 Međunarodna komisija za sliv rijeke Save; http://www.savacommission.org/index.php
11
bogatstvima i netaknutom prirodom što pruža potencijal za još veći razvoj nepoljoprivrednih
djelatnosti, turističke-tradicijske ponude. Na području LAG-a postoji jedna Turistička zajednica
u Općini Nijemci.
1.1.5.2. Prometna i komunalna infrastruktura
1. PROMET Cestovna infrastruktura - Područjem LAG-a prolazi državni cestovni pravac Borovo (D2) –
Vinkovci – Županja, ključan za povezivanje tog područja s ostalim hrvatskim županijama te
graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Razvijen sustav županijskih i
lokalnih cesta vrlo je važan za povezivanje s gradovima i drugim naseljima unutar LAG-a, ali
i cijele Županije. Ukupne investicije u cestovnu infrastrukturu i dokumentaciju za 2014. godinu
iznose oko 16.377.316,00 kuna18. Cestovni putnički promet obavljaju dva ovlaštena
koncesionara autobusnog prometa, Čazmatrans Vukovar d.o.o. i Polet d.o.o.
Željeznička infrastruktura - Područjem LAG-a prolazi magistralna željeznička pruga Zagreb
– Tovarnik koja je dio važnog X. europskog željezničkog koridora. Osim toga LAG-om prolaze
dvije željezničke pruge manje važnosti, Vinkovci – Županja (L210) i regionalna pruga
Vinkovci – Drenovci – državna granica s BiH (R105). Prijevoz putnika na području LAG-a
Bosutski niz obavlja se svakodnevno.
Zračni promet - Najbliža zračna luka Klisa Osijek udaljena je 50-ak kilometara od područja
LAG-a i omogućava prihvat i otpremu putničkih i cargo zrakoplova te manjih zrakoplova za
poslovna putovanja, dok se na svega 70-ak kilometara zračne linije u BiH nalazi međunarodna
zračna luka Tuzla.
2. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA
Na području LAG-a razvijena je fiksna telekomunikacijska infrastruktura koja omogućava sve
usluge. Pokrivenost signala prema pokretnim mrežama zadovoljava. Poštanski promet sa 16
poštanskih ureda19 na području LAG-a također zadovoljava. Područje je dobro pokriveno DVB-
T signalom preko mreže postojećih objekata za emitiranje programa.
3. ENERGETIKA
Električna energija Postojeća distribucijska mreža na području LAG-a ima infrastrukturu i
opremu na svim potrebnim naponskim razinama povezanim većinom nadzemnim kabelskim
vodovima, dok manji dio otpada na podzemnu mrežu. Iako su gubici električne energije u
distribuciji smanjeni u odnosu na poslijeratno razdoblje, trenutačno je stanje lošije od hrvatskog
prosjeka i zahtijeva dodatna ulaganja u poboljšanje i rekonstrukciju prijenosne i distribucijske
mreže. Obnovljivi izvori energije - Korištenje alternativnih izvora energije – biomase,
sunčeve energije i energije vjetra sve se više prepoznaje i postaje sve popularnije kao jedan od
čimbenika razvoja LAG-a. Korištenje obnovljivih izvora energije još je uvijek znatno ispod
potencijala područja LAG-a. Prvo bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije u
Hrvatskoj nalazi se na području LAG-a u Općini Ivankovo s kapacitetom od 2 x 1MW/h i
toplinske energije 2 x 1,3MW/h. Kogeneracijsku energanu na bioplin od 1MW/h gradi općina
Cerna, jedan je od osnivača tvrtke Energana Cerna d.o.o. U Općini Nijemci trenutno postoje 2
sunčane elektrane od 10kW te kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu snage 300 kW
dok je u planu izgradnja još 4 postrojenja kroz obnovljive izvore energije. Na području općine
Ivankovo također je u planu izgradnja 2 postrojenja u privatnom aranžmanu ukupne snage
300kW dok se u općini Babina Greda nalazi geotermalna elektrana snage 9,7 MW. U planu je
izgradnja još jednog postrojenja u budućnosti. 18 Informacija o izvršenim ulaganjima u infrastrukturu u Vukovarsko-srijmskoj županiji u 2014. godini – Obrada LAG
Bosutski niz. 19 Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&tvrsta=ured; obrada LAG Bosutksi niz
12
4. VODNO GOSPODARSTVO
Na području LAG-a izgrađena je vodoopskrbna mreža kao sastavni dio javnog vodoopskrbnog
sustava. Više od 89% kućanstava priključeno je na vodovodnu mrežu i opskrbljuje se pitkom
vodom iz vodovoda. Kako bi osigurali kvalitetnu opskrbu vodom općine u sustavu LAG-a
Bosutski niz postupno se priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije. Planira se
izgradnja regionalnih vodoopskrbnih cjevovoda i njihovo priključenje na regionalni vodovod.
Veliki dio vodovodne mreže na području LAG-a u prosjeku je stariji od 30 godina, pa je mreža
neprimjerena, potkapacitirana i dotrajala, sa zastarjelom vodovodnom opremom što uzrokuje
velike gubitke vode. Na području LAG-a izgrađeno je 41,4% kanalizacijske mreže20, a preostali
je dio u fazi planiranja i izgradnje. U općinama Ivankovo, Otok i Cerna postoje uređaji za
pročišćavanje otpadnih voda21 dok su u ostalim općinama u fazi projektiranja. Postojeći sustav
odvodnje u kućanstvima riješen je preko sabirnih septičkih jama s taložnicama koje su često
propusno izvedene tako da zagađuju okoliš.
Tablica 4. Broj kućanstava priključenih na vodovodnu mrežu na području LAG-a
Općina / Grad Broj kućanstava Broj priključaka
Općina Andrijaševci 1.319 1.292
Općina Babina Greda 1.129 514
Općina Cerna 1.412 1.319
Općina Gradište 668 198
Općina Jarmina 759 851
Općina Ivankovo 2.380 1.907
Općina Nijemci 1.589 2.040
Općina Privlaka 992 861
Općina Stari
Mikanovci 937 975
Općina Vođinci 553 464
Grad Otok 1.978 1.876
LAG UKUPNO 13.716 12.297
Izvor: Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Komunalac d.o.o.. Obrada LAG Bosutski niz.
Navodnjavanje Na području LAG-a nema jezera ili akumulacija dok u jako malom omjeru 0,6
km2 ribnjaka. Osim rijeka Save, Bosuta i Biđa, postoje kanali drugog reda. U ostalim kanalima
na tom području vode ima ovisno o vremenskim prilikama. Posljednjih nekoliko godina
intenzivno se radi na čišćenju i održavanju građevina detaljne melioracijske odvodnje u duljini
od 1.822 km.
5. ZBRINJAVANJE OTPADA
Zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava se na županijskoj i općinskoj razini uz obveznu
primjenu prevencijskih i sanacijskih mjera. Na području LAG-a o sakupljanju, odlaganju i
zbrinjavanju otpada brinu se ugovoreni ovlašteni koncesionari, a prikupljeni otpad odlaže
deponiju grada Županje „Stara ciglana - Gradsko odlagalište Županja“ i deponiju "Petrovačka
20 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Obrada LAG Bosutski niz 21 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.; http://vvk.hr/upovotok.html, Odrada LAG Bosutski niz
13
dola" kraj Vukovara22. Zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada za područje LAG-a
obavljaju tri koncesionara23.
1.2. Gospodarske značajke područja
Prirodni resursi kao što su poljoprivredne površine, šume i vodni tokovi kao i povoljan
zemljopisni položaj predstavljaju gospodarski potencijal za razvoj VSŽ. Gospodarski razvoj -a
kao izrazito ruralnog područja temelji se na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Nositelji
razvoja gospodarstva su obrti, trgovačka društva i OPG-i. Uz pad broja stanovnika i visoku
stopu nezaposlenosti stanje gospodarstva na području LAG-a nije zadovoljavajuće. Indeks
razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnog područja.
Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelj LAG-a Bosutski niz
Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS
JLS Razvojna
skupina
JLS
Indeks
razvijen
osti JLS
Prosječni
dohodak po
stanovniku
(kn)
Prosječni
izvorni
prihodi po
stanovniku
(kn)
Prosječna
stopa nezap.
(%)
Opće kretanje
stanovništva
(2016./2006.)
Indeks
starenja
(2011.)
Stupanj
obrazovanja
(VSS, 20-
65), (2011.)
(%)
Andrijaševci 3 97,70 20.543,30 1.102,24 22,06% 96,84 59,50 7,23%
Babina Greda 1 91,26 12.956,53 752,04 32,60% 90,03 74,10 4,22%
Cerna 3 95,86 19.321,48 1.071,84 25,14% 92,38 66,10 6,35%
Gradište 2 93,95 17.428,31 826,00 28,83% 88,31 87,80 8,03%
Jarmina 3 97,45 22.062,97 926,45 19,96% 94,62 70,60 5,73%
Ivankovo 3 96,52 19.598,63 907,06 22,36% 91,46 59,30 7,25%
Nijemci 2 93,81 19.878,83 2.168,05 26,06% 78,46 106,90 5,25%
Privlaka 2 92,72 18.496,03 1.259,30 25,67% 85,01 183,70 7,16%
Stari
Mikanovci
3 95,59 19.342,84 991,99 23,42% 88,26 85,50 7,71%
Vođinci 3 96,99 18.775,99 879,34 23,30% 96,45 55,60 8,05%
Otok 2 94,81 19.176,13 1.645,02 27,61% 85,45 76,30 6,57%
LAG 2 95,15 18.871,00 1.139,03 25,18% 89,75 84,13 6,69%
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2019.,Indeks razvijenosti
Prema podacima navedenim u tablici, vidljivo je kako se sve JLS sa područja LAG-a nalaze u
najnižim razvojnim skupinama RH, dok se cjelokupni teritorij LAG-a nalazi u razvojnoj skupini
2. Važno je napomenuti ujednačno stanje razvijenosti no najmanje razvijeno je područje Općine
Babina Greda.
Tablica 6. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području LAG-a
Šifra Djelatnost Broj
tvrtki Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Dobit prije oporezivanja
Gubitak prije oporezivanja
Broj zaposlenih
(krajem razdoblja)
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
9 107.919.832 89.813.364 18.106.468 -18.106.468 105
C Prerađivačka industrija 34 159.746.201 144.013.170 15.733.031 -15.733.031 444
D Opskrba električnom energijom, plinom,
3 1.118.239 1.191.925 -73.686 73.686 2
22 Odluka o donošenju programa obnove i saniranja posljedica kaastrofe na području VSŽ, Gospodarenje otpadom,(NN
82/14) 23 Zbrinjavanje EE otpada; https://eeotpad.wordpress.com/sakupljaci/vukovarsko-srijemska-zupanija/
14
parom i klimatizacija
E
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom
3 6.125.922 6.303.806 -177.884 177.884 27
F Građevinarstvo 17 1.859.090 1.683.918 175.172 -175.172 30
G
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
42 326.886.561 320.317.083 6.569.478 -6.569.478 273
H Prijevoz i skladištenje 6 20.229.232 18.786.215 1.443.017 -1.443.017 30
I
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
8 1.898.131 1.767.949 130.182 -130.182 22
J Informacije i komunikacije
1 14.002 3.534 10.468 -10.468 0
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 14 5.270.269 4.487.853 782.416 -782.416 29
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
3 1.016.363 964.394 51.969 -51.969 7
P Obrazovanje 2 609.860 546.027 63.833 -63.833 3
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite 4 2.394.343 2.385.508 8.835 -8.835 23
R Umjetnost zabava i rekreacija 1 22.304 22.268 36 -36 0
S Ostale uslužne djelatnosti 5 951.556 965.856 -14.300 14.300 11
LAG UKUPNO 152 636.061.905 593.252.870 42.809.035 -42.809.035 1.006
Izvor: Podaci za 2014. g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz
Na području LAG-a registrirano je 152 trgovačka društava s ukupno 1.006 zaposlenim24. Sve
tvrtke su male, rijetko srednje veličine dok je očit izostanak velikih tvrtki koje bi oko sebe
okupljale i poticale razvoj malih i srednjih tvrtki. U strukturi djelatnosti prevladavaju
gospodarski subjekti koji se bave poljoprivredom, proizvodnom i uslužnom djelatnosti.
Gospodarstvo LAG-a ima vrlo visok udio primarne poljoprivredne proizvodnje, slabo razvijenu
industriju i preradu te relativno visoku stopu nezaposlenosti . Velik broj gospodarskih subjekata
ostvaruje znatan udio prihoda od primarnih i niskoakumulativnih djelatnosti čime im je otežano
financiranje razvoja. Smanjenje broja registriranih obrta pokazuje da je globalna gospodarska
kriza negativno utjecala na razvoj malog i srednjeg poduzetništva u promatranom razdoblju.
Na području LAG-a registrirano je 18 zadruga s ukupno 49 zaposlenih. U registriranim
zadrugama ukupno su udružena 238 zadrugara, a zadruge surađuju s ukupno 1.352 kooperanata.
Većina registriranih zadruga s područja LAG-a bavi se poljoprivrednim djelatnostima. Detaljna
razrada nalazi se u Dodatku 13. Također, na području LAG-a bilo je sredinom 2012. godine
registrirano 498 obrta što je za 40 obrta manje nego u 2016. godini (458)25. U strukturi obrta
po djelatnostima najviše je poljoprivrednih, proizvodnih i uslužnih.
1. INDUSTRIJA
Krajem 2014. godine na području LAG-a bilo je ukupno registrirano 152 tvrtke. U strukturi
registriranih tvrtki po djelatnostima dominiraju tri: Trgovina na veliko i malo, popravak
motornih vozila i motocikala (27,63%), prerađivačka industrija (22,36%) i građevinarstvo
(11,18%). Od ostalih djelatnosti znatnije udjele imaju Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
(9,21%) i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (5,92%). Prema djelatnostima najviše je
zaposlenih s područja LAG-a u 2014. godini bilo u prerađivačkoj industriji (44,13%). Udio
zaposlenih u sektoru trgovine iznosio je 27,13% te poljoprivredi 10,43% zaposlenih.
24 Izvor: Podaci za 2014. g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski
niz 25 Izvor: MINPO; Baza podataka obrtnog registra, na dan travanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz
15
Grafikon 3. Analiza broja tvrtki i zaposlenosti za 2013. i 2014. godinu
Izvor: Podaci za 2013. i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz
Na području LAG-a posluje 34 trgovačka društava koji djeluju u prerađivačkom sektoru i
zapošljavaju 444 djelatnika. Zbog posljedica gospodarske krize, gubitka tržišta, loše proizvodne
strukture, nedostatka obrtnih sredstava, jake konkurencije na tržištu te izostanka inozemnih
ulaganja, prerađivačka se industrija nalazi u nepovoljnom položaju, pa je nužno provesti
restrukturiranje i modernizaciju te popraviti uvjete rada.
Drvoprerađivačka industrija temelji se na bogatim stoljetnim šumama svjetski poznatog
slavonskog hrasta. Proizvodi na bazi hrasta visoke su kvalitete i kupce nalaze uglavnom na
domaćem tržištu i zemljama EU-a. Posljednjih pet godina prisutan je trend otvaranja značajnog
broja malih – drvoprerađivačkih tvrtki, malih poduzetnika koji svojim proizvodnim
programima dopunjuju potrebe uglavnom domaćeg tržišta. U perspektivi razvoja posebno se
teži razvoju finalnih proizvoda na bazi kvalitetnih vrsta drva i s vrhunskim dizajnom koji su
traženi na zapadnom tržištu.
Grafikon 4. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području LAG-a
Izvor: Podaci za 2013. i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz
Ukoliko pogledamo financijsko poslovanje poslovnog sektora za područje LAG-a možemo
primijetit kako su se prihodi u 2014. godini povećali za 9,06 % u skladu s čim su porasli i
rashodi za 3,28%. Navedena situacija odrazila se na povećanje zaposlenosti za 2,78%.
2. TRGOVINA
Uloga trgovine je izražena i to s vrlo velikim udjelom privatnog sektora. Na području LAG-a
posluje 42 trgovačka društava, a zapošljavaju 273 djelatnika. Osnovne poteškoće s kojima se
susreće taj sektor jesu tekuća nelikvidnost, otežana naplata prodane robe, pad kupovne moći
potrošača, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje, nelojalna konkurencija, nelegalan uvoz
robe, previsoke cijene određene robe.
130
978152
1006
0 200 400 600 800 1000 1200
Broj tvrtki
Broj zaposlenih
Broj tvrtki i odnos ukupno zaposlenih za 2013. i 2014.
2014 2013
578.428.897573.772.404
636.061.905593.252.870
540000000 560000000 580000000 600000000 620000000 640000000 660000000
Ukupni prihodi
Ukupni prihodi Ukupni rashodi
2014 636.061.905 593.252.870
2013 578.428.897 573.772.404
Presijek ukupnih prihoda i rashoda tvrtki na području Lag-a
2014 2013
16
3. GRADITELJSTVO
Na području LAG-a djeluje 17 trgovačkih društava koji posluju u građevinskom sektoru, a
zapošljavaju 30 djelatnika. Trenutačno je stanje u graditeljstvu teško, a temeljni je problem
nedostatak posla zbog ograničenih izvora financiranja investicija u gospodarstvu.
4. POTPORNA PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA
Na području LAG-a formirano je 6 poduzetničkih zona26, koje su potpuno infrastrukturno
opremljene i spremne za prihvat investitora.
Tablica 7. Poduzetničke zone na području LAG-a
Općina / Grad Ime zone Veličina zone
(ha)
Broj
poduzetnika
u zoni
Broj zaposlenih
u zoni
Općina Babina Greda Industrijska zona „Tečine“ 17,32 1 20
Općina Cerna Gospodarska zona „Zagrađe“ 71 2 10
Općina Gradište Poslovna zona „Ambarine“ 55,55 11 32
Općina Ivankovo Gospodarska zona
„Ivankovo“ 20 0 0
Općina Nijemci Poslovna zona Nijemci 12,74 3 4
Grad Otok Gospodarska zona „Otok“ 60 8 127
LAG UKUPNO 6 236,61 25 193
Izvor: Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz
Planirana je izgradnja još 7 poduzetničkih zona čime bi potencijalnim investitorima bilo na
raspolaganju 338,19 ha potpuno infrastrukturno opremljenog zemljišta. Uz prednosti tih zona,
potrebno je razviti poslovne usluge te društvene djelatnosti ključne za privlačenje ulaganja.
Tablica 8. Djelomično izgrađene i planirane zone na području LAG-a
Općina / Grad Ime zone Veličina zone (ha)
Općina Andrijaševci Gospodarska zona „Blace“ 6,28
Općina Babina Greda
Zona „Krčevine“ 56,65
Zona „Jos“ 70,23
Zona „Lučica“ 20
Općina Nijemci
Poslovna zona Lipovac-Jug 127,41
Poslovna zona Lipovac - Sjever 7,2
II faza – Poslovna zona Nijemci 32,78
Općina Privlaka Gospodarska zona u Privlaci 17,64
LAG UKUPNO 7 338,19
Izvor: Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz
1.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo
Poljoprivreda je s obzirom na raspoložive resurse od oko 45.000 ha visokokvalitetne zemlje
(32% ukupnih površina oranica Županije) te tradiciju najdinamičnija gospodarska djelatnost27.
Tablica 9. Pregled površina prema katastarskim kulturama na području LAG-a Bosutski niz
Općina /
Grad
Ukupna
površina
(ha)
Površina po katastarskim kulturama u ha
Oranice Voćnja
ci
Vinogr
adi Livade Pašnjaci
Uk. Polj.
zemljište
(ha)
Šume
(ha)
Trstici
(ha)
Neplodn
o (ha)
26 Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz 27 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za
poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz
17
Općina
Andrijaševci 3.962 2.640 58 2 1 5 2.706 756 0 500
Općina
Babina
Greda
8.017 4.832 128 0 165 351 5.476 1.428 0 1.113
Općina
Cerna 6.925 3.567 29 0 98 47 3.741 2.495 0 689
Općina
Gradište 5.761 3.632 92 1 54 48 3.827 1.375 0 559
Općina
Jarmina 1.294 1.034 107 4 0 11 1.156 0 0 138
Općina
Ivankovo 10.343 6.720 593 13 52 116 7.494 1.854 8 987
Općina
Nijemci 22.469 9.767 104 33 14 104 10.022 10.728 0 1.719
Općina
Privlaka 5.241 2.931 13 0 3 35 2.982 1.875 0 384
Općina Stari
Mikanovci 5.450 2.172 52 10 7 166 2.407 2.675 0 368
Općina
Vođinci 2.127 1.407 64 6 1 41 1.519 420 0 188
Grad Otok 13.615 6.056 49 0 16 176 6.297 6.247 0 1.071
LAG
UKUPNO 85.204 44.758 1.289 69 411 1.100 47.627 29.853 8 7.716
VSŽ 244.775 139.858 2.558 2.054 934 4.299 149.703 69.398 515 25.159
% Lag u
VSŽ 34,81% 32,00%
50,69
% 3,36% 44,00% 25,59% 31,81%
43,02
% 1,55% 30,67%
Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,
šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz Ukupne površine u LAG-u iznose 85.204 ha dok na poljoprivredne površine otpada 47.627
hektara. U strukturi površina po katastarskim kulturama u LAG-u 52,53% površina otpada na
oranice. One su glavni razvojni potencijal područja LAG-a dok voćnjaci zauzimaju 1,51%,
pašnjaci 1,29 %, te livade 0,48 % i vinogradi 0,08 %.
Tablica 10. Podaci o stoci na području LAG-a u 2015.godini
Područje Govedo Kokoši/pilići Konji Koze
Magarci/
mule/
mazge
Ovce Svinje
LAG
Bosutski
niz
9.260 55 254 380 3 4.267 1.772
VSŽ 31.229 55 762 927 26 15.321 10.169
% udio
stoke sa
područja
LAG-a
29,65% 100% 33,33% 40,99% 11,53% 27,85% 17,42%
Izvor: APPRRR, Izvještaj broj 1.- Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015., Obrada LAG
Bosutski niz
1. Ratarstvo Proizvodnja žitarica koja čini veći dio poljoprivredne proizvodnje LAG-a zbog
malih površina rezultira prinosima i financijskim rezultatima koji tu proizvodnju čine
nekonkurentnom. Stoga je ratarska proizvodnja na području LAG-a uglavnom sirovinska
baza sa vrlo malim udjelom prerade i finalizacije proizvoda. Prisutna je horizontalna
nepovezanost malih proizvođača i nedostatak vertikalnog povezivanja između proizvođača,
prerađivača i tržišta što rezultira nedovoljnim prepoznavanjem tržišnih potreba i
manjkavostima u lancu vrijednosti. Nedostatna su poduzetnička i menadžerska znanja i
vještine poljoprivrednika, koja su neophodna za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i
povećanje konkurentnosti.
18
2. Stočarska proizvodnja Od uzgojene stoke najviše otpada na goveda i svinje. U ukupnom
broju goveda na području VSŽ LAG participira sa 9.260 grla ili 29,65%. Posljednjih godina
u govedarskoj proizvodnji bilježi se konstantan i zabrinjavajući pad koji je posljedica pada
cijene mlijeka i rasta troškova proizvodnje.
Svinjogojstvo je grana stočarstva s najboljom perspektivom razvoja kako na području LAG-
a tako i cijele VSŽ, ali zbog učestalih problema s tržištem nabave i prodaje i ta je prilika
slabo iskorištena. Karakteristika svinjogojske proizvodnje na području LAG-a je velik broj
malih proizvodnih jedinica s niskom razinom proizvodnje, nezadovoljavajućim pasminskim
sustavom te posebice neugovorenom proizvodnjom. Ovčarska proizvodnja bilježi rast na
području LAG-a sa udjelom od 27,85%. Konjogojstvo je zastupljeno sa udjelom od 33,33%
dok je peradarstvo isključivo u 100% udjelu. Međutim na području VSŽ ne postoji razvijena
mreža peradarnika te sva upisana grla nalaze se na području LAG-a. Konkurentska prednost
upravo leži u tome jer je potražnja za konzumnim jajima u porastu.
3. Pčelarstvo Na područje LAG-a je otpada 41,89% od svih pčelara u VSŽ. Na području
općine Nijemci pčelari su udruženi u udrugu PON „Grac“ koja je sastavni dio Saveza
pčelarskih udruga VSŽ. Savez sudjeluje u svim aktivnostima vezanim za pčelarstvo, te
koordinira radom udruga i radi na promidžbi pčelarstva. Broj pčelinjih zajednica područja
LAG-a zauzima 27,18%28 ukupnih pčelinjih zajednica na području županije.
Tablica 11. Stanje pčelarstva na području LAG-a Bosutski niz
Općina / Grad Broj registriranih pčelara Broj pčelinjih zajednica
Općina Andrijaševci 5 299
Općina Babina Greda 5 290
Općina Cerna 17 1.098
Općina Gradište 6 412
Općina Jarmina 0 0
Općina Ivankovo 12 387
Općina Nijemci 25 694
Općina Privlaka 2 101
Općina Stari Mikanovci 5 163
Općina Vođinci 0 0
Grad Otok 16 641
LAG UKUPNO 93 4.085
Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz
Grafikon 5. Stanje pčelarstva 2012.-2016.
Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz
28 Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz
32
254493
4085
1
100
10000
Broj registriranihpčelara
Broj pčelinjihzajednica
Stanje pčelarstva 2012.-2016.
2012 2016
19
Broj pčelara i pčelinjih zajednica znatno je porastao u odnosu na 2012. godinu, a kao glavni
razlog ovakvom porastu su veće cijene meda, organiziraniji otkup meda i državne potpore
i poticaji u pčelarstvu od strane Ministarstva poljoprivrede.
4. Voćarstvo - S obzirom na raspoložive resurse i tradiciju voćarstvo je jedan od prirodnih
strateških interesa za područje LAG-a. Pod voćnjacima je oko 1.289 ha odnosno 50,69%29
ukupnih površina pod voćnjacima u Županiji. Najzastupljenije su šljive, jabuke, orasi i
kruške.
Tablica 12. Površina voćnjaka na području LAG-a
Općina / Grad Voćnjaci (ha)
Općina Andrijaševci 58
Općina Babina Greda 128
Općina Cerna 29
Općina Gradište 92
Općina Jarmina 107
Općina Ivankovo 593
Općina Nijemci 104
Općina Privlaka 13
Općina Stari Mikanovci 52
Općina Vođinci 64
Grad Otok 49
LAG UKUPNO 1.289
Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,
šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz
Iako se u voćarstvu može ostvariti veća dodana vrijednost, veća dobit i značajnije
zapošljavanje, proizvodnja uglavnom nema cjelovitog marketinga i investicija u skladišne
i preradbene kapacitete.
5. Povrtlarstvo - Na području LAG-a povrtlarstvo je slabije razvijeno. Od povrća, uglavnom
se uzgajaju luk, krumpir, paprika, rajčica, šparoga i dr.. Povrtlarska proizvodnja, pored
upotrebe suvremene poljoprivredne mehanizacije, tehnologije i znanja, zahtjeva znatno više
radne snage nego za ratarske kulture. Kako bi se proizvođači na području LAG-a (prije
svega OPG-i) okrenuli dohodovnijim poljoprivrednim kulturama uz primjenu novih
tehnologija i tako povećali zaposlenost i prinos te osigurali veću dohodovnost svoje
proizvodnje potrebno je poduzeti određene strateške korake. Također, iznimno je važno
kontinuiranom edukacijom pružiti proizvođačima nove spoznaje o suvremenijim
tehnologijama proizvodnje povrća (plastenička, staklenička ili hidroponska proizvodnja) te
pomoći da budu konkurentniji i sposobni odgovoriti zahtjevima kako domaćeg tako i
inozemnog tržišta.
6. Vinogradarstvo i vinarstvo Na području LAG-a zasađeno je ukupno 69 ha vinograda ili
3,36% ukupnih površina vinograda Županije.
7. Ekološka poljoprivreda i proizvodnja ljekovitog bilja - Na području LAG-a evidentirana
su 2330 obiteljska gospodarstva koja su u sustavu ekoloških proizvođača. Unatoč velikom
potencijalu te vrste proizvodnje i interesu proizvođača potrebna su dodatna ulaganja i
stvaranje preduvjeta za razvoj ekološke poljoprivrede uključujući i cvjećarstvo.
29 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za
poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 30 Izvor: APPRRR; Regionalni ured Vukovar, na dan ožujak 2016.,Obrada LAG Bosutski niz
20
8. Šumarstvo - LAG raspolaže velikim šumskim kompleksima. Pod šumama je 29.853 ha31
ili 43,02% ukupnih površina šuma Županije s kvalitetnim šumskim sastavom (hrast i jasen)
dok unutar LAG-a zauzima 35,03% površine. To je kvalitetna resursna osnova za drvnu i
drvno-prerađivačku industriju. Glavna je odlika šuma, za razliku od mnogih europskih, to
što su 95% prirodne.
Tablica 13. Šumske površine na području LAG-a
Općina / Grad Ukupna površina LAG-a (ha) Šumsko zemljište (ha)
Općina Andrijaševci 3.962 756
Općina Babina Greda 8.017 1.428
Općina Cerna 6.925 2.495
Općina Gradište 5.761 1.375
Općina Jarmina 1.294 0,21
Općina Ivankovo 10.343 1.854
Općina Nijemci 22.469 10.728
Općina Privlaka 5.241 1.875
Općina Stari Mikanovci 5.450 2.675
Općina Vođinci 2.127 420
Grad Otok 13.615 6.247
LAG UKUPNO 85.204 29.853,21
Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,
šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz
Upravu šuma Podružnica Vinkovci čini 12 šumarija, među kojima su i šumarije s područja
LAG-a - šumarije Cerna, Stari Mikanovci, Otok i Lipovac32.
1.2.2. Turizam
Osnove za razvoj turizma su očuvani prirodni resursi (poljoprivredno zemljište, kompleks
hrastovih šuma, vodotoci Sava, Bosut, Spačva, Biđ, Bitulja), pejzaž, ponuda kvalitetne i
autohtone hrane, vinogradarstvo, vrijedna arheološka nalazišta i kulturna dobra, manifestacije,
etnografska zanimljivost i laka dostupnost (pogodna za razvoj tranzitnog i izletničkog turizma).
Bogata kulturna i vjerska tradicija kraja pruža mogućnost razvoja kulturnog, vjerskog, a u tom
sklopu i hodočasničkog turizma. Takvi raznovrsni resursi potencijal su za razvoj selektivnih
oblika turizma: lovni, ribolovni, gastronomski, rekreativni i jahački. S obzirom na svoje
potencijale, seoski turizam nije razvijen. Kao počeci razvoja ruralnog turizma javljaju se uzgoj
konja na salašima te, kao dodatni motiv u funkciji razvoja određenih oblika turizma,
manifestacije koje se već tradicionalno održavaju. Sjeverozapadno područja LAG-a bogato je
močvarnim naslagama u dijelu bosutske i vučanske nizine što čini cjelinu pogodnu za razvoj
izletničkog turizma.
Tablica 14. Postelje, dolasci i noćenja turista na području LAG-a u 2015. godini
Pokazatelji turističke
djelatnosti Gradište Nijemci
Noćenja 49 6.700
Broj posjetitelja 19 5.941
UKUPNO LAG 68 12.641
Izvor: Turistička zajednica VSŽ, na dan ožujak 2016.; Obrada LAG Bosutski niz
31 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za
poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 32 Izvor: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave/vinkov ; dostupno na dan travanj 2016., Obrada LAG
Bosutski niz
21
Ukupna turistička ponuda prostora LAG-a ne zadovoljava zahtjeve tržišta, nedostatni su
smještajni kapaciteti, pa kao destinacija nije privlačna za dulji boravak turista. Potrebno je
razvijati niz dodatnih usluga i to prvenstveno smještajne kapacitete i ugostiteljske usluge te
potom informativne, servisne, sportsko-rekreacijske, trgovačke, zdravstvene i druge usluge.
1.2.3. Tržište rada
Za područje LAG-a evidentirane su u prosincu 2015. godine ukupno 4.243 nezaposlene osobe33
(2.549 žena i 1.694 muškaraca), što je 25,37% ukupnog broja nezaposlenih (16.722)34 na
području VSŽ. Od ukupnog broja nezaposlenih na području LAG-a njih 38,98% je mladih do
29 godina. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih do 29 godina na području LAG-a je
sljedeća: najveći je udio osoba sa završenom srednjom školom (81,07%), slijede osobe sa
završenom osnovnom školom (7,25%), zatim osobe sa završenim I. stupanjem fakulteta, stručni
studij, viša škola (6,16%), zatim osobe s završenim fakultetom, akademija magisterij, doktorat
(5,19%). Najmanje je nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (0,30%).
1.3. Demografske i socijalne značajke područja
1. Broj i gustoća stanovništva- na području LAG-a živi 44.403 stanovnika35 u 24 naselja. Broj
stanovnika LAG-a čini 24,73% ukupnog broja stanovnika VSŽ (179.521 stanovnik).
Prevladavaju naselja do 1.500 stanovnika (9 naselja), a samo 4 (Otok, Ivankovo, Cerna i Babina
Greda) imaju više od 3.000 stanovnika36. Prosječna gustoća naseljenosti LAG-a je 72,94
st/km2, manje od gustoće naseljenosti VSŽ od 73,15 st/km2. Najgušće je naseljena općina
Jarmina (191,88 st/km2) , dok je najmanje gustoća naseljenosti u općini Nijemci (20,97 st/km2).
2. Demografska kretanja - Na području LAG-a prisutan je trend smanjenja broja stanovnika u
svim općinama. Između posljednja dva popisa stanovništva (2001. – 2011.) broj stanovnika
smanjio se za 12,87% što je posljedica procesa deruralizacije i depopulacije stanovništva.
Prema Popisu stanovništva 2011. u sastavu stanovništva na području LAG-a prevladavaju
Hrvati, što znači da je područje etnički homogeno. Od ostalih manjina u malom su postotku
prisutni Mađari, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Rusini, Slovaci i ostale manjine.
Prosječna starost stanovništva u 2011. godini na području LAG-a bila je 38,41 godina (za
županiju 40,6 godina), indeks starenja iznosio je 75,36 (za županiju 98,3), a koeficijent starosti
20,27% (za županiju 23,00%). Na području LAG-a posebno je izražena migracija stanovništva
iz seoskih u urbane sredine zbog boljih mogućnosti zapošljavanja stanovništva, dostupnosti
javnih ustanova, školovanja te općenito kvalitete života kroz organizirane kulturne i društvene
aktivnosti. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine 3,60% stanovništva je bez
osnovnoškolskog obrazovanja, 27,23% ima završenu osnovnu školu, a 37,52% završenu
srednju školu. Više i visoko obrazovanje ima samo 7,58% ukupnog stanovništva dok doktorat
otpada premalih 0,004%. Razvijenost civilnog društva se mjeri i brojem organizacija civilnog
društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području registrirano je 361 udruga
od kojih je najviše u području sporta (104) zatim kultura i umjetnost (66) i gospodarstvo (63)37.
Veliki broj udruga s područja LAG-a sufinancira se iz proračuna JLS, koje svojim aktivnostima
nastoje zadovoljiti potrebe članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti dok jedan dio
udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.
33Izvor:ISSN 1332-8794 HZZ Područni ured Vukovar, Mjesečni statistički bilten, Broj 12/2015. godine; Evidencije koje se
vode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema odredbama Zakona oposredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti; Obrada LAG Bostuski niz 34 Izvor:HZZ, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10125&page=1&datumod=&datumdo=&pojam= ;Obrada LAG Bostuski
niz 35 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine 36 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine 37 Izvor: Registar udruga; https://registri.uprava.hr/#!udruge; siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz
22
2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući
SWOT analizu
2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a
Razvoj konkurentne poljoprivrede na području LAG-a – Za razvoj LAG-a sektor
poljoprivrede i proizvodnje hrane jedan je od ključnih čimbenika. Sektor poljoprivrede ujedno
je osnova za razvoj drugih djelatnosti koje mogu biti izravno i neizravno povezane s tim
sektorom i pridonijeti bržem razvoju čitavog područja. Stoga je rezultat ove identifikacije
povećanje konkurentnosti prerade poljoprivrednih proizvoda i proizvodnje hrane. Također
jedan od bitnih elemenata identifikacije pokazala se potreba za razvojem novih proizvoda,
postupaka, procesa i tehnologija koji bi stvorili divrzificiranost poljoprivrednika na području
LAG-a čime bi se povećala konkurentnost na tržištu i ostvario povoljniji plasman. Da bi se
stvorili jednaki preduvjeti za navedeno nužno je poticati već postojeće, rastuće, tvrtke,
poljoprivredne zadruge i OPG-e uz potporu za poslovanje i malim gospodarstvima. Generalna
glavna potreba za ostvarivanje cilja je ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju kao prvi korak
ka napretku i poduzimanju daljnjih aktivnosti na tržištu.
Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a –
Cjelovit napredak ne može se ostvariti usmjeravanjem samo na razvoj poljoprivrednog sektora;
ne smije se zanemariti gospodarska i društvena sredina. Naime, i drugi gospodarske grane,
sukladne poljoprivredi i ruralnom području, poput turizma i uslužnih djelatnosti imaju veliki
utjecaj na razvoj ruralnih područja. Stoga je nužno poticati i provedbu diverzifikacije
gospodarstva na području LAG-a pri čemu razvoj malog gospodarstva i turizma, kao
nepoljoprivrednih djelatnosti, ima osobito važnu ulogu.
Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša na području LAG-a – LAG
karakterizira područje očuvane prirode i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Velika prostranstva
šume Spačvanskog bazena i Save nizvodno od Hruščice, kao dio područja Nature 2000,
strateški su potencijali područja LAG-a. Sav potencijal očuvanog okoliša želi se učiniti
pristupačnim te u skladu sa održivim upravljanjem pokrenut suživot prirode sa stanovnicima
LAG-a kroz ulaganja u vidikovce, poučne staze i ostalo. Naime, uz razvoj i očuvanje prirodne
baštine identificirana je potreba za podizanjem kvalitete življenja stanovnika sa područja LAG-
a. Navedenom potrebom omogućio bi se preduvjet zadržavanja mladog stanovništva u ruralnom
području te otklonio negativni migracijski faktor koji dovodi u ugrozu opstanak ruralnog
područja.
Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja – Razvoj ljudskih
resursa i jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem vrlo su važni sektori za uspješno djelovanje
LAG-a. Naime, LAG čine male općine koje pojedinačno nemaju dovoljne ljudske i financijske
kapacitete za brzo i učinkovito stvaranje i stalan razvoj sposobnosti praćenja i sudjelovanja u
procesima planiranja, pripreme i realizacije razvojnih programa i projekata. Navedeno je nužno
kako bi se osigurao i stvarno proveo „razvoj odozdo“. Stoga je jedna od ključnih potreba
poticanje zajedničkih aktivnosti i projekata kako bi se građanima svih dobnih skupina omogućio
bolji pristup obrazovanju, usavršavanju i umrežavanju.
23
SNAGE SLABOSTI
OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA
povoljan geoprometni položaj (pogranična regija, europski cestovni
koridor), cestovna mreža dobro povezuje područje LAG-a lokalno
veliko i kvalitetno poljoprivredno zemljište i mogućnosti za
navodnjavanje
očuvana priroda i mnogo kvalitetnih šumskih površina, bogata fauna
šume u sklopu Spačvanskog bazena dio Nacionalne ekološke mreže
bogata kulturna baština (arheološka nalazišta, materijalna i nematerijalna
baština)
dobra pokrivenost željezničke mreže
infrastruktura vodoopskrbe, zadovoljavajuća opskrba električnom
energijom gospodarstva i kućanstava, dobra telekomunikacijska
infrastruktura i kvaliteta usluga
korištenje obnovljivih izvora energije (prvo bioplinsko postrojenje u
Hrvatskoj)
dobra pokrivenost područja osnovnim školama, zadovoljavajuća
zdravstvena infrastruktura
sportska infrastruktura (sportski objekti pri školama, privatni objekti;
šetnice, uređene biciklističke staze i rute, lovačka i ribolovna
infrastruktura, konjičke staze i dr.)
OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA
nezadovoljavajuća povezanost s europskim cestovnim koridorom, dio cesta
nije rekonstruiran i dio poljskih putova nedovoljno se održava
nema navodnjavanja poljoprivrednih površina
nedostatak programa i projekata održivog korištenja prirodne i kulturne
baštine
vodovodna mreža stara i nerenovirana, nedovoljna izgrađenost kanalizacijske
mreže i problemi sa septičkim jamama
nedostatak financijskih sredstva i stručnjaka
predškolske ustanove nisu primjereno opremljene i manjka im prostora, neke
škole nemaju zadovoljavajuće prostore i uvjete za rad
neodgovarajuća opremljenost škola za suvremenu nastavu (IT oprema,
laboratoriji, praktikumi i dr.)
nedovoljna razvijenost kulturnih ustanova (muzeji, galerije, mjesne knjižnice)
nezadovoljavajuća infrastruktura u sportu (zastarjeli sportski objekti i oprema)
GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
tradicija u obrtništvu te malom i srednjem poduzetništvu, bavljenju
poljoprivredom, razvijena je drvoprerađivačka industrija
pojedinačni primjeri dobre prakse u poljoprivredi (pojedini moderni
gospodarski subjekti
niži troškovi poslovanja u odnosu na druga područja RH (niža cijena
radne snage, porezne olakšice itd.)
gospodarska infrastruktura s infrastrukturno opremljenim poduzetničkim
zonama
pojedinačni primjeri dobre prakse u ruralnom turizmu
GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
veći dio industrije je niskoakumulativan i trajno zaostaje u konkurentnosti
u strukturi gospodarstva nizak udio industrije, posebno visokotehnološke, te
proizvodnje s većom dodanom vrijednosti, manjak inovativnosti i korištenja i
razvoja tehnologija
rascjepkanost i usitnjenost posjeda, nedovoljno korištenje znanja i tehnologije,
manjak poslovnih vještina, znanja i ponašanja, ne umreženost proizvođača,
osobito malih, slabo razvijena prerada poljoprivrednih proizvoda
slaba horizontalna i vertikalna povezanost malih proizvođača s tržištem, manjak
izravnih kanala prodaje i distribucije i slabo razvijeno brendiranje i promocija
poljoprivrednih proizvoda
24
nerazvijena ekološka i integrirana poljoprivreda s obzirom na potencijale, slabo
povezivanje i udruživanje poljoprivrednih proizvođača
nedovoljno korištenje šumskog potencijala za razvoj gospodarstva
slab razvoj malog i srednjeg poduzetništva, slaba poduzetnička klima
nepostojanje vlastite potporne infrastrukture za razvoj poduzetništva
(poduzetnički centri, inkubatori, konzultanti itd.)
velika stopa nezaposlenosti, neodgovarajuća obrazovna struktura radne snage za
razvoj djelatnosti s većom dodanom vrijednosti
slabo korištenje programa cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja, mala
motiviranost pojedinaca za sudjelovanje
manjak poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje, osobito teže zapošljivih
skupina stanovništva
manjak poduzetničkog duha za razvoj ruralnog i drugih selektivnih oblika turizma
nedovoljno korištenje lokalnih resursa za turističke proizvode i usluge
nedovoljno razvijen marketing u turizmu i promocija područja LAG-a
DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
međugeneracijska solidarnost i duh zajedništva u lokalnoj zajednici
očuvane vrijednosti obiteljskog života, primjeri dobre prakse mladih
obitelji koje su spremne živjeti i raditi u zavičaju
lokalne zajednice daju potporu školovanju mladih stipendiranjem učenika
i studenata i pomoći učenicima koji putuju te sustavom nagrađivanja
zadovoljavajuća kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga
programi socijalne skrbi pomoći lokalnih zajednica najugroženijima
brojne kulturne manifestacije vezane za folklor i očuvanje običaja i
tradicije te priredbe vezane za lokalna događanja
uključenost mladih u sportsko-rekreacijske aktivnosti, uspješni sportski
klubovi, brojna sportska natjecanja
brojne udruge i dobra angažiranost i rad organizacija civilnoga društva
znanje i iskustvo u pripremi i provedbi projekata EU-a
dobra suradnja među JLS-ima i županijskim organizacijama, uključenost
mladih obrazovanih ljudi u upravljanje razvojem
potpora i angažman lokalnih uprava u organiziranju edukacije i treninga
za poljoprivrednike i poduzetnike te za osposobljavanje svojih suradnika
DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
nizak natalitet stanovništva, starenje stanovništva
izražene migracije stanovništva iz seoskih u urbane sredine, odlazak mladih i
nedovoljna zainteresiranost za poljoprivredu i poduzetništvo
loša obrazovna struktura stanovništva, izrazito nizak udio visokoobrazovanog
stanovništva
nedostatak stručnih kadrova u osnovnim i srednjim školama (pojedini
predmeti, pedagozi, psiholozi i dr.), osobito u ruralnim područjima
nejednake mogućnosti za obrazovanje u usporedbi s većim urbanim centrima
(manjak dodatnih obrazovnih programa)
nedovoljno razvijena izvaninstitucionalna socijalna skrb i pružanje novih
socijalnih usluga
nedovoljna uključenost udruga u kreiranju strategija lokalnog razvoja i
cjelokupnom razvoju lokalnih zajednica nedovoljno je iskorišten
nedovoljno iskustvo lokalnih uprava u strateškom planiranju, u izradi
razvojnih programa te pripremi, provedbi i praćenju rezultata razvojnih projekta
vrlo slabi fiskalni kapaciteti lokalnih jedinica
25
osnivanje LAG-a i drugih zajedničkih institucija radi bržeg i uspješnijeg
razvoja i boljeg korištenja potencijala (EU fondovi i dr.)
čitavo područje LAG-a je ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske
mjereno indeksom razvijenosti
PRILIKE PRIJETNJE
članstvom RH u EU bitno se povećavaju sredstva i mogućnosti
financiranja programa i projekata za ruralni i sveukupni lokalni i
regionalni razvoj, otvara se veliko svjetsko tržište za izvoz roba i usluga,
za jačanje proizvodne, tehnološke, investicijske suradnje, potrebe za
jačanjem i širenjem prekogranične suradnje RH kao članice EU-a
poticajne mjera RH i EZ-a za povećanje konkurentnosti u
poljoprivredi i industriji
poticanje i očekivani porast korištenja obnovljivih izvora energije
povećanje i poboljšanje zaštite prirode i okoliša primjenom standarda
EU-a
porast interesa i potražnje za uslugama ruralnog i drugih specifičnih
oblika turizma zasnovanih na lokalnim i regionalnim posebnostima
neučinkovita decentralizacija u planiranju, pripremi i provedbi razvojnih programa
i projekata (u infrastrukturi, poduzetništvu, zapošljavanju, zaštiti okoliša i dr.)
izostanak kvalitetne podrške središnje države u pripremi i provedbi razvojnih
projekata
povećana konkurencija poljoprivrednih i industrijskih proizvođača iz EU-a
odlazak stručne radne snage (osobito visokoobrazovane) u gradove i inozemstvo,
naročito u EU
neučinkovit nacionalni sustav poticaja u poljoprivredi s obzirom na specifičnosti
pojedinih županija (prirodni uvjeti, prinos)
nedovoljna podrška razvoju kontinentalnog turizma, nekontrolirano iskorištavanje
šuma i drugih prirodnih resursa, prijenos onečišćenja iz okruženja
smanjenje pomoći iz državnoga proračuna zbog potreba za smanjenjem deficita
nastavak i produbljivanje gospodarske i društvene krize
3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS
uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili
rezultate
3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a Bosutski niz LAG Bosutski niz sastoji se od partnerstva javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom
nivou, području LAG-a. To je ruralno područje s 44.403 stanovnika koje vežu jasno definirane i
zemljopisno kontinuirane poveznice rijeke Bosut te kopnene povezanosti.
LRS LAG-a čini vizija razvoja, strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija. Vizija razvoja LAG-a
temelji se na ostvarivom skupu realnih planova koji upućuje na to kako bi dionici koji predstavljaju
zajednicu na području LAG-a željeli da ona izgleda u budućnosti. Ona predstavlja okvir kojim se
preciznije definira što se želi postići u razvoju čitavog područja, ali i što se može i treba postići
čime se omogućuje dugoročno planiranje, usklađivanje, koordiniranje, usmjeravanje i mjerenje
napretka. Vizija razvoja LAG-a glasi:
„LAG Bosutski niz je prostor s konkurentnom poljoprivredom i malim gospodarstvom,
kvalitetnim ljudskim resursima i očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom,
ugodan za rad i življenje.“
Identificirana vizija predstavlja jasnu i sveobuhvatnu sliku budućnosti LAG-a, predodžbu budućih
događaja, dugoročni željeni rezultat u sklopu kojega su članovi zajednice slobodni identificirati i
rješavati probleme koji stoje na putu njezina ostvarenja.
Uključivanjem lokalnog stanovništva u izradu i provedbu LRS u skladu s bottom up principima
stvorili su se uvjeti za provedbu održivog razvoja ruralnih područja LAG-a. Pod vodstvom lokalnih
dionika osnažuje se lokalna zajednica, poboljšavaju životni uvjeti, kvaliteta života i okoliša
ruralnog stanovništva te se poboljšava aktivno sudjelovanje ruralnog stanovništva u procesu
donošenja odluka, a time i povećava konkurentnost i ukupni razvoj ruralnih područja, čime se
doprinosi preokretanju trenda napuštanja sela.
Strateški ciljevi, u skladu s njima i pripadajuće mjere te tipovi operacija, u LRS temelje se na četiri
načela. Prvo je načelo održivi razvoj, odnosno razvoj koji traži sklad i sinergiju gospodarske,
ekološke i društveno-socijalne razvojne dimenzije. Drugo je načelo poštovanja tradicijskih
vrijednosti, koje je bitno za očuvanje identiteta i prepoznatljivosti područja LAG-a, treće je načelo
„pametnog razvoja“ utemeljenog na inovacijama, a četvrto načelo uključenosti.
Temeljena na LEADER konceptu, dugoročna razvojna vizija LAG-a usklađena je s
međusektorskim ciljevima kroz koje se doprinosi fokus području 6B zajedničke politike ruralnog
razvoja Europe te također i provedbi Mjere 19. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske
2014.-2020. U definiranju vizije posebno je naglašena očuvanost prirode i okoliša koja je u skladu
sa ekološkom mrežom NATURA 2000, čime se daje poseban naglasak kako provođenje
mjera/tipova operacija neće imati negativan utjecaj na okoliš. Usklađenost sa međusektorskim
ciljevima postići će se u području inovacija stvaranjem povoljnog okruženja. Inovacije će se
temeljit ne samo na tehnološkim procesima nego i na organizacijskim ili društvenim inovacijama,
tradicijskim praksama u geografskom i okolišnom kontekstu. Stvaranje inovacijskog potencijala
omogućit će usvajanje nove prakse, procesa proizvodnje, usluga i proizvoda. Središnja
horizontalna tema koja se proteže kroz sve aktivnosti ruralnog područja LAG-a je okoliš.
Iskorištavanje potencijala jedinstvenih krajobraznih vrijednosti i biološke raznolikosti na području
27
LAG-a jedan je od strateških izbora koji je u skladu sa strateškim izborom PRR RH. Primjenom
strateških ciljeva na ruralno područje vodit će se posebna pozornost na zaštitu okoliša u segmentu
poljoprivredno-okolišnih mjera. Doprinos ublažavanju klimatskih promjena ostvarit će se kroz
usvajanje uspostavljenih standarda kvalitete poljoprivrednih proizvoda i hrane, ulaganjem u
opremanje koje je u skladu regulativom ublažavanja klimatskih promjena, investicijama koje
omogućuju povećanje energetske učinkovitosti, aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena na
mikro području (suša, poplava) ulaganje u obnovu eko sustava te podizanje svijesti lokalnih dionika
o važnostima očuvanja klime i okoliša.
Temeljem definirane vizije razvoja i načela LAG-a identificirani su strateški ciljevi za LRS koji su
u skladu s prioritetima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su također
proizašli iz prioriteta drugog stupa (ruralni razvoj) ZPP-a Europske unije:
I. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi i šumarstvu (razvoj baze znanja u
ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog
sektora)
II. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih
poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama
III. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima
u poljoprivrednom sektoru
IV. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost,
voda, tlo)
V. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku
na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije,
smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika)
VI. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj
(jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana
dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija)38
Navedenim prioritetima iz drugog stupa ZPP-a direktno će se ostvariti i sva tri razvojna cilja ZPP-
a:
1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki
inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu
prehrambeno-prerađivačku industriju
2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz
provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora
3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,
uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.
Također, izrada vizije razvoja LAG-a temeljena na LEADER (CLLD) načelima koja obuhvaćaju
pripremu i planiranje provedbe lokalnog razvoja obuhvaćaju:
- Održivi ruralni razvoj – razvoj temeljen na očuvanju, uravnoteženom razvoju okolišnog,
društvenog i gospodarskog kapitala
- Pristup temeljen na osobitostima područja – planiranje budućnosti na obilježjima,
potencijalima, posebnostima i prepoznatljivosti ruralnog područja LAG-a
38 Izvor: Europski parlament; http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.2.6.html , dosutpno
na dan svibanj 2016., Obrada LAG Bostutski niz
28
- Pristup odozdo prema gore - uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnoj zajednici LAG-
a
- Uspostavljanje lokalnih partnerstava – suradnja dionika sa područja LAG-a, sjedinjenost u
radu, timski rad
- Inovativnost – naglasak na uvođenjem inovativnosti na područje LAG-a, uvođenje
aktivnosti koje nisu postojale te samim tim postaju dio inovativnog procesa za područje
LAG-a
- Integralan i višesektorski pristup – okomito i horizontalno povezivanje
- Umrežavanje – prijenos znanja iskustava, primjera dobre prakse u svim smjerovima razvoja
i interesnih skupina.
- Suradnja - kroz suradnju s drugim LAG-ovima, mrežama ruralnog razvoja, Ministarstvom
poljoprivrede, itd.
Iz vizije razvoja izvode se i razrađuju strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija koji predstavljaju
okvir, polje za razvojne projekte. Na radionicama, sastancima, anketama i komunikacijom preko
interneta, nakon analize stanja i utvrđivanja razvojnih problema te izrade SWOT analize dionici
LAG-a identificirali su i usuglašavanjem utvrdili 4 strateška cilja:
Strateški ciljevi (SC) LAG-a Bosutski niz 2014. – 2020.
SC 1 Razvoj konkurentne poljoprivrede na području LAG-a
SC 2 Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a
SC 3 Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša na području LAG-a
SC 4 Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja LAG-a
Metodom „odozdo prema gore“ LAG Bosutski niz definirao je prioritetne mjere i tipove
operacija koji su doveli do definiranja strateških/specifičnih ciljeva.
Strateški ciljevi
(SC) LAG-a
Bosutski niz 2014.
– 2020.
Mjere 2014.-2020. za
ostvarenje strateških
ciljeva
Tipovi operacija 2014.-
2020., za realizaciju mjera
kojima se ostvaruju SC
Sukladnost s
TO PRR
SC 1
Razvoj
konkurentne
poljoprivrede na
području LAG-a
M 1.2.
Potpora konkurentnosti
poljoprivrednih
gospodarstava i
poslovanja kroz održivi
razvoj
TO 1.2.1. Restrukturiranje,
modernizacija i povećanje
konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava
4.1.1
TO 1.2.2. Potpora razvoju
malih poljoprivrednih
gospodarstava
6.3.1
SC 2
Diverzifikacija
gospodarstva
razvojem
poduzetništva i
M 2.1.
Potpora razvoju i
pokretanju
nepoljoprivrednih
djelatnosti i turizma
TO 2.1.1. Potpora ulaganju u
pokretanje nepoljoprivrednih
djelatnosti
6.2.1
TO 2.1.2. Razvoj
nepoljoprivrednih djelatnosti u
ruralnim područjima
6.4.1
29
turizma na
području LAG-a
SC 3
Poboljšanje
kvalitete življenja i
unapređenje zaštite
okoliša na
području LAG-a
M 3.1
Potpora razvoju društvene
infrastrukture i zaštite
okoliša
TO 3.1.1. Ulaganja u
pokretanje, poboljšanje ili
proširenje lokalnih temeljnih
usluga za ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno vrijeme i
kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu
7.4.1
TO 3.1.2. Uspostava i
uređenje poučnih staza,
vidikovaca i ostale manje
infrastrukture
8.5.2
SC 4
Razvoj i jačanje
kapaciteta, suradnje
te prepoznatljivosti
područja LAG-a
M 4.1.
Potpora implementaciji,
razvoju, umrežavanju i
suradnji kroz LEADER
(CLLD)
TO 4.1.2. Provedba aktivnosti
suradnje LAG-ova
19.3.2
TO 4.1.3. Tekući troškovi i
animacija
1.4.1
Izvor: Izrada LAG Bosutski niz.
30
3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na
mogućnostima PRR 2014. – 2020.
Radi preglednosti cjeline razvojnih aktivnosti, međusobne povezanosti i jasnoće strukturirana je
tablica koja sadrži: naziv mjere i povezanost s odgovarajućim prioritetom i strateškim ciljem,
sadržaj mjere, predviđenu financijsku alokaciju, doprinos fokus područjima, očekivane rezultate te
indikatore provedbe i ciljane vrijednosti39.
Strateški cilj 1 Razvoj konkurentne poljoprivrede na području
LAG-a
Obrazloženje
cilja
Temeljem SWOT analize za razvoj LAG-a sektor poljoprivrede i proizvodnje
hrane izdvojen je kao jedan od ključnih čimbenika. S obzirom na stanje
razvijenosti, resurse i potencijale, sektor poljoprivrede ujedno je osnova za
razvoj drugih djelatnosti koje mogu biti izravno ili neizravno povezane s tim
sektorom i pridonijeti bržem razvoju ruralnog područja. Stoga je svrha ovog
strateškog cilja pridonijeti povećanju konkurentnosti poljoprivrede, prerade
poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji hrane temeljenog na održivom razvoju.
Implementacijom navedenog strateškog cilja postižu se višestruki pozitivni
razvojni učinci: povećanje prihoda, poticanje mladih da ostanu živjeti na
području LAG-a, konkurentnost u proizvodnji i bolje pozicioniranje na tržištu.
Svrha ovog cilja je i restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava čime se žele osnažiti i revitalizirati postojeći
poljoprivredni subjekti te povećati zaposlenost. Svrha ovog cilja je i pružiti
potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava kako bi se očuvala
gospodarska slika poljoprivrednih gospodarstava te osnažila njihova tržišna
pozicija i ostvario održiv razvoj poljoprivrednih gospodarstava.
Očekivani
rezultati
- Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR
2014.-2020. za 29 projekata
- Povećanje broja PG-a kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR za
ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju za 7 PG-a
- Povećanje broja PG-a koji su dobili potporu za razvoj malih PG za 22
PG-a
Predviđena financijska alokacija
do 2023.
47,78% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014.-
2020. (435.000,00 EUR)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators),
CMES/CMEF
39 Napomena: Ciljane vrijednosti služe samo kao orijentacija, budući da se temelje na okvirnim procjenama.
Usklađenje indikatora ciljeva i mjera je provedeno temeljem Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5778
potpisanim između LAG-a Bosutski niz i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
31
Ukupna isplaćena sredstva (EUR)
iz podmjere 19.2 PRR 2014.-2020.
(javni rashodi)
Ukupan broj
sufinanciranih projekata
iz podmjere 19.2 PRR
2014.-2020.
Broj kreiranih radnih
mjesta putem
sufinanciranih projekata iz
podmjere 19.2 PRR
2014.-2020.
435.000,00 29 0
Izvor informacija Izvješća APPRRR-a i Lokalne akcijske grupe Bosutski
niz
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim
tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.
Broj i naziv prioritetne
Mjere (aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa
operacije za
provedbu Mjere
Sukladnost s
tipom operacije
iz PRR
M 1.2.
Potpora konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava i
poslovanja kroz održivi razvoj
4
TO 1.2.1. Restrukturiranje,
modernizacija i
povećanje
konkurentnosti
poljoprivrednih
gospodarstava
4.1.1.
6
TO 1.2.2. Potpora
razvoju malih
poljoprivrednih
gospodarstava
6.3.1.
Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 2
2A
Mjera (aktivnost) M1.2. Potpora konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i
poslovanja kroz održivi razvoj
Obrazloženje
Mjere (aktivnosti)
Provođenjem M 1.2. i tipova operacija dodijeljenih kroz mjeru
sufinancirat će se ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje
konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te u razvoj malih
poljoprivrednih gospodarstava kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost
i održivost poljoprivrednih gospodarstava, uključujući zaštitu okoliša i
prilagodbu klimatskim promjenama. Poticanjem ulaganja u novu opremu
i tehnologiju imat će pozitivan utjecaj na okoliš, osobito na velikim
farmama, gdje se trebaju rješavati izazovi vezani uz okoliš i klimatske
promjene kroz ulaganja u modernizaciju. Ulaganja kroz navedene tipove
operacija odnose se na sve poljoprivredne sektore no prednost će imati
sektori voća i povrća te stočarstva. Nastavno na M 1.2. važna sastavnica
sufinanciranja odnosi se na identificiranu priliku iz SWOT analize, a to je
sufinanciranje opstanaka i razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava
koji se temelje na potrebi za restrukturiranjem i povećanjem dodane
vrijednosti. Ovaj tip operacije pruža pomoć malim potencijalno održivim
farmama koje su orijentirane na tržišnu proizvodnju u skladu sa
32
zahtjevima koje postavlja tržište, ali im nedostaju glavni resursi. Na taj
način će se pomoći takvim gospodarstvima u prijelazu na tržišno
orijentiranu proizvodnju da postanu gospodarski održivi, što je preduvjet
za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru. Ova
poljoprivredna gospodarstva imaju širi značaj za ruralno područje u
pogledu ruralnog stanovništva, zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti.
Kroz ovu potporu, malim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i ostalim
aktivnostima koje su navedene u njihovom poslovnom planu (prijelaz na
ekološku poljoprivredu, diversifikacija, itd.) pružit će se mogućnost
dostizanja gospodarske održivosti.
Odgovorni za
provedbu Mjere
(aktivnosti) 1.2.
Lokalna akcijska grupa Bosutski niz, Agencija za razvoj Vukovarsko-
srijemske županije, Otočka razvojna agencija i druge potporne
organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, konzultantske tvrtke i
organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno
korisnicima – nositeljima projekata
Vremensko razdoblje za
provedbu aktivnosti do 2020.
(i broj projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 5 24 0
Predviđena financijska
alokacija (planirana
sredstva) do 2020. (%, 19.2)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 8,24 39,55 0
Napomena:
Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s
pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata
(result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i
kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 5., 9. i 15.
Strateški cilj 2 Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i
turizma na području LAG-a
Obrazloženje
cilja
Temeljem SWOT analize za razvoj LAG-a sektor turizma i turističkih
potencijala te proširenja djelatnosti izvan poljoprivrednog sektora izdvojen je
kao jedan od ključnih čimbenika. Glavni razlozi za nepovoljnu strukturu
poljoprivrednih gospodarstava u LAG-u su vrlo visok broj malih
poljoprivrednih gospodarstava slabe gospodarske održivosti i značajni
negativni migracijski trendovi mlađih ljudi iz ruralnih područja što je
posljedica loših životnih i radnih uvjeta za mlade obitelji, niskih mogućnosti
zapošljavanja zbog nedovoljne gospodarske održivosti i mogućnosti
zapošljavanja koje nude urbana središta. Za razvoj i konkurentnost ruralnih
područja i preusmjeravanja navedenih negativnih trendova, neophodno je
stvaranje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u obliku novih
poljoprivrednih gospodarstava, poduzeća ili ulaganja u nepoljoprivredne
33
djelatnosti. Sufinanciranjem diversifikacije u nepoljoprivredne djelatnosti
doprinijet će stvaranju novih radnih mjesta kao odgovor na pad gospodarske
aktivnosti s kojima se ruralna područja suočavaju. Potpora za mlade
poljoprivrednike doprinijet će generacijskoj obnovi u poljoprivredi i pomoći
će preusmjeriti negativan migracijski trend, posebno kod mladih ljudi.
Potpora za ulaganje u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti i potpora
razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva bit će ograničena na razinu mikro
i malih poduzeća.
Očekivani
rezultati
Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR
2014.-2020. za 9 projekata
- Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava
EFPRR/PRR 2014.-2020. za 8 zaposlenih
Predviđena financijska
alokacija do 2023.
22,56% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014.-2020.
(205.350,00 EUR)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators),
CMES/CMEF
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz
podmjere 19.2 PRR
2014.-2020. (javni
rashodi)
Ukupan broj sufinanciranih
projekata iz podmjere 19.2
PRR 2014.-2020.
Broj kreiranih radnih mjesta
putem sufinanciranih projekata iz
podmjere 19.2 PRR 2014.-2020.
205.350,00 9 8
Izvor informacija Izvješća APPRRR-a i Lokalne akcijske grupe Bosutski niz
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim
tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.
Broj i naziv
prioritetne Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa
operacije za
provedbu Mjere
Sukladnost s tipom
operacije iz PRR
M 2.1.
Potpora razvoju i
pokretanju
nepoljoprivrednih
djelatnosti i turizma
6
TO 2.1.1. Potpora
ulaganju u pokretanje
nepoljoprivrednih
djelatnosti
6.2.1.
TO 2.1.2. Razvoj
nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnim
područjima
6.4.1.
Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 6/6A
Mjera (aktivnost)
M2.1. Potpora razvoju i pokretanju nepoljoprivrednih djelatnosti i turizma
34
Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
Provođenjem M 2.1. i tipova operacija dodijeljenih kroz mjeru sufinancirat
će se ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u
ruralnim područjima. Budući da sve veći broj obiteljskih gospodarstava
više ne mogu ekonomski održivo poslovati samo od primarne
poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj ove
operacije je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu za
zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i
uslugama. Nastavno na tipove operacija sufinancirat će se: aktivnosti
ruralnog turizma, prerada, marketing i izravna prodaja lokalnih proizvoda,
tradicijski, umjetnički obrti izrada suvenira, pružanje usluga u ruralnom
području. Turizam u ruralnim područjima se odnosi na sljedeće vrste
ugostiteljskih i turističkih ponuda: ugostiteljsko turističke usluge na
poljoprivrednom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu (hoteli, kampovi i ostali ugostiteljski objekti za smještaj te
njihovi prateći i dodatni sadržaji), ugostiteljsko- turističke usluge u
objektima tradicijske (kulturne) baštine, turističke usluge vezane za
planinski, pustolovni, sportsko-rekreativni, cikloturizam, zdravstveni,
edukativni i druge posebne oblike turizma na ruralnom prostoru. Cilj
diversifikacije je pružiti ekonomsku aktivnost koja će privući ljude da žive
i rade u ruralnim područjima. Doprinos međusektorskim ciljevima odnosi
se na sektor klimatskih promjena gdje su navedeni tipovi operacija u
svojim određenim dijelovima usmjereni na investicije za povećanje
energetske učinkovitosti te u pogledu inovacija stvaranje eko-društvenih
diverzifikacija u ruralnom području.
Odgovorni za
provedbu Mjere
(aktivnosti) 2.1
Lokalna akcijska grupa Bosutski niz, Agencija za razvoj Vukovarsko-
srijemske županije, Otočka razvojna agencija i druge potporne organizacije
i ustanove u javnom vlasništvu, konzultantske tvrtke i organizacije koje će
pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima
projekata
Vremensko
razdoblje za
provedbu
aktivnosti do 2020.
(i broj projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 0 0 9
Predviđena
financijska
alokacija
(planirana
sredstva) do 2020.
(%, 19.2)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 0 0 22,56
Napomena:
Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s
pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata
(result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i
kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 6., 9. i 15.
35
Strateški cilj 3 Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša
na području LAG-a
Obrazloženje
cilja
Temeljem SWOT analize za razvoj LAG-a sektor koji uključuje lokalne
temeljne usluge i gospodarski razvoj te zaštita i očuvanje okoliša identificirani
su kao ključni elementi za ruralno područje LAG-a. Ruralno područje
obilježava zaostajanje u gospodarskom razvoju, nerazvijena prateća
infrastruktura, uključujući dostupnost usluga i uvjeta za život što je je dovelo
do smanjenja broja stanovnika ruralnih područja te nedostatka interesa mladih
obitelji da žive i rade u ruralnim područjima. Istovremeno, ruralna područja
Hrvatske su bogata prirodnim, društvenim i kulturnim nasljeđem. Slabo
korištenje resursa je posljedica nedostatka sredstava. Rekonstrukcijom i
izgradnjom male infrastrukture u ruralnim područjima stvaraju se preduvjeti
za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog
depopulacijskog trenda u ruralnim područjima. Tipovi operacija kroz
navedeni specifični cilj potaknuti će razvoj ruralnog gospodarstva i pomoći u
izazovima koji su specifični u ruralnim sredinama kao što su gospodarski,
zemljopisni i demografski uvjeti koji se odnose na udaljenost, smanjenje
stanovništva, starenje, društvenu izolaciju i tržišnu strukturu koje mogu
utjecati na živote ljudi. Također sufinanciranje ovog cilja pridonijet će
međusektorskim ciljevima na način da će se sufinanciranje jednim djelom
odnositi i na ulaganja u lokalnu infrastrukturu koja će utjecati na smanjenje
onečišćenja okoliša i očuvanje ruralnog krajobraza dok će se inovativnost
izraziti kroz obnovu sela sa stečenim novim znanjima i inovativnom pristupu
u organizaciji osnovnih usluga koje u konačnici trebaju doprinijeti očuvanju
i razvoju ruralnih prostora. Aktivnosti unutar ove mjere usmjerene su također
i na zaštitu okoliša, točnije na zaštitu tla (erozije), vode i zraka (šumski
ekosustavi kao pročišćivači vode i zraka).
Očekivani
rezultati
Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR
2014.-2020. za 16 projekata
- Povećanje šuma / drugih šumskih područja na kojima se podupire
očuvanje biološke raznolikosti za 20 ha
- Razvoj kvalitete života stanovnika područja LAG-a temeljen na
poboljšanju usluga / razvoju društvene infrastrukture, povećanje
populacije obuhvaćene unaprijeđenim uslugama / infrastrukturom za
40%
Predviđena financijska
alokacija do 2023.
29,66% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014.-2020.
(270.000,00 EUR)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators),
CMES/CMEF
36
Ukupna isplaćena sredstva
(EUR) iz podmjere 19.2
PRR 2014.-2020. (javni
rashodi)
Ukupan broj sufinanciranih
projekata iz podmjere 19.2
PRR 2014.-2020.
Broj kreiranih radnih mjesta
putem sufinanciranih projekata
iz podmjere 19.2 PRR 2014.-
2020.
270.000,00 16 0
Izvor informacija Izvješća APPRRR-a i Lokalne akcijske grupe Bosutski niz
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim
tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.
Broj i naziv
prioritetne Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa
operacije za
provedbu Mjere
Sukladnost s tipom
operacije iz PRR
M 3.1
Potpora razvoju
društvene
infrastrukture i zaštite
okoliša
7
TO 3.1.1. Ulaganja u
pokretanje, poboljšanje
ili proširenje lokalnih
temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno
vrijeme i kulturne
aktivnosti te povezanu
infrastrukturu
7.4.1.
8
TO 3.1.2. Uspostava i
uređenje poučnih staza,
vidikovaca i ostale
manje infrastrukture
8.5.2.
Doprinos
prioritetima i fokus
područjima PRR
4 6
4A 6B
Mjera (aktivnost)
M3.1. Potpora razvoju društvene infrastrukture i zaštite okoliša
Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
Provođenjem M 3.1. i tipova operacija dodijeljenih kroz mjeru sufinancirat će
se ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu te u uspostavu i uređenje poučnih staza, vidikovaca i
ostale manje infrastrukture. Projekti unutar ove operacije (npr. izgradnja
poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije,
informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) učinit će rekreacijske, turističke
i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što
će doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih
projekata istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od
posebnog značaja. Operacija pridonosi fokus području 4A povećanjem javne
dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma kao i povećanju svijesti javnosti o
važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, što će
doprinijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, uključujući područja
ekološke mreže Natura 2000. Također ulaganje u osnivanje, poboljšanje ili
37
proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući
slobodno vrijeme i kulturu, te pripadajuću infrastrukturu uključuje: Ulaganja u
gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za sportske i zabavne
aktivnosti, igrališta, sportske objekte i prateće objekte, objekte za sportski
ribolov, rekreacijske zone u kontinentalnom dijelu uz rijeke i jezera,
biciklističke staze, tematske puteve i parkove, objekte za ostvarivanje
organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu
školu i javne površine. Navedene aktivnosti moraju biti u skladu s važećom
lokalnom strateškom / razvojnom dokumentacijom te u skladu s lokalnim
planovima razvoja.
Odgovorni za
provedbu
Mjere
(aktivnosti)
3.1
Lokalna akcijska grupa Bosutski niz, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske
županije, Otočka razvojna agencija i druge potporne organizacije i ustanove u
javnom vlasništvu, konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu
ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata
Vremensko
razdoblje za
provedbu aktivnosti
do 2020. (i broj
projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 11 0 5
Predviđena
financijska alokacija
(planirana sredstva)
do 2020. (%, 19.2)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 24,17 0 5,49
Napomena:
Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s
pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata
(result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i
kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 7., 9. i 15.
Strateški cilj 4 Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja
LAG-a
Obrazloženje
cilja
Temeljem SWOT analize za razvoj LAG-a sektor koji uključuje lokalne temeljne
usluge, gospodarski razvoj te zaštita i očuvanje okoliša identificirani su kao ključni
elementi za ruralno područje LAG-a. Kroz provedbu ovog strateškog cilja želi se
promicati ruralni razvoj putem lokalnih inicijativa i partnerstava, povećati razina
edukacije i informiranosti ruralnog stanovništva, poboljšanje njihovih životnih
uvjeta, diverzifikacija gospodarskih aktivnosti te stvaranje novih radnih mjesta.
Specifičnim pristupom kroz projekte suradnje LAG-a želi se ohrabriti ruralno
stanovništvo na zajedničko djelovanje putem projekata suradnje što bi u konačnici
dovelo do promicanja lokalnih inicijativa i partnerstava uključivanjem poslovnih
predstavnika, predstavnika lokalne uprave i lokalnih zajednica.
38
Očekivani
rezultati
- Povećanje broja projekata suradnje sufinanciranih iz javnih sredstava PRR
2014.-2020. za 2 projekta
- Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava
EFPRR/PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena
- Rast animacijskih aktivnosti/cjeloživotnog učenja za 43 i broja sudionika
u istima za 430 osoba
Predviđena
financijska alokacija
do 2023.
5,00 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 i 25% sredstava LAG-a iz
podmjere 19.2 +19.3. PRR 2014.-2020. (284.484,38 EUR)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators),
CMES/CMEF
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz
podmjere 19.2, 19.3 i
19.4 PRR 2014.-2020.
(javni rashodi)
Ukupan broj sufinanciranih
projekata iz podmjere
19.2./19.3 PRR 2014.-2020.
Broj kreiranih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata iz podmjere
19.2/19.3 i 19.4 PRR 2014.-2020.
284.484,38 2 2
Izvor informacija Izvješća APPRRR-a i Lokalne akcijske grupe Bosutski niz
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim
tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.
Broj i naziv
prioritetne
Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa operacije
za provedbu Mjere
Sukladnost s tipom
operacije iz PRR
M 4.1
Potpora
implementaciji,
razvoju,
umrežavanju i
suradnji kroz
LEADER (CLLD)
19
TO 4.1.2. Provedba aktivnosti
suradnje LAG-ova 19.3.2.
TO 4.1.3. Tekući troškovi i
animacija 19.4.
Doprinos
prioritetima i
fokus
područjima PRR
1 6
1A 1B 1C 6A 6B
Mjera
(aktivnost)
M4.1.
Potpora implementaciji, razvoju, umrežavanju i suradnji kroz LEADER
(CLLD)
Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
Provođenjem M 4.1. i tipova operacija dodijeljenih kroz mjeru sufinancirat će se
ulaganja u jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima, razvoj,
organizacija i vođenje LAG-ova, priprema i provođenje LRS te suradnja između
područja i skupina.
39
Odgovorni za provedbu
Mjere (aktivnosti) 4.1
Lokalna akcijska grupa Bosutski niz, zainteresirani dionici sa
područja LAG-a te partneri u projektima suradnje.
Vremensko
razdoblje za
provedbu
aktivnosti do
2020. (i broj
projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 0 2 0
Predviđena
financijska
alokacija
(planirana
sredstva) do 2020.
(%, 19.3)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 0 100% 0
Predviđena
financijska
alokacija
(planirana
sredstva) do 2020.
(%, za 19.4)
N/A N/A 0 4% 32% 32% 32%
Napomena:
Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim
tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result
indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima
prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 8., 9. i 15.
3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti
Detaljan opis i razrada strateških razvojnih ciljeva, s pripadajućim mjerama, tipovima operacija,
indikatorima i uvjetima implementacije kako je navedeno u prethodnom poglavlju u dijelu
Napomena, nalazi se u Dodacima 5., 6., 7., 8. i 9.
3.4. Opis tema planiranih projekata suradnje i njihov način odabira
Sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava između LEADER
grupa, ruralnih područja, krajnjih korisnika, ciljne skupine te organizacijskih institucija uključenih
u ruralni razvoj unutar EU definira umrežavanje temeljeno na LEADER (CLLD) načelu. Kroz
navedeno važno je istaknuti transfer dobre prakse, inovativnost i razvijanje znanja stečenog na
ruralnom području, temeljeno na vlastitom i suradničkom iskustvu.
Prema LEADER programu postoje različiti oblici interakcije od kojih su za LAG važni sljedeći:
I. Institucionalno umrežavanje i Nacionalne, regionalne i lokalne mreže – to su mrežne
strukture na Europskoj i nacionalnoj razini što u konačnici spaja LEADER grupe, vlasti
i sve ostale dionike u ruralnom razvoju, dok su mreže formalno ili pak neformalno
raširene na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. Ovaj način umrežavanja
stvara veze između ljudi, projekata i ruralnih područja kojoj je cilj nadjačavanje
40
izolacije ruralnih sredina40.
II. Suradnja – provođenje zajedničkog projekta sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj
regiji, državi članici ili nekoj trećoj zemlji. Projekti suradnje uključuju konkretne
zajedničke projekte idealno vođene unutar zajedničke strukture. Prema LEADER
programu LAG obuhvaća dva oblika:
1. Institucionalnu suradnju - suradnja između različitih ruralnih područja unutar
država članica ili između LEADER grupa, koja je otvorena za ostale lokalne
grupe koje koriste sličan participan pristup
2. Međudržavna suradnja - suradnja između LEADER grupa iz najmanje dvije
države članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup41.
Sukladno prethodno navedenom te na temelju SWOT analize LAG Bosutski niz planira suradnju
sa LAG-ovima no, radi kratkoće provedbe, samo na području RH, sa temama vezanim uz:
Revitalizaciju tradicijske baštine i razvoj inovativnog pristupa promociji i marketingu
tradicijskih proizvoda u svrhu stvaranja mogućnosti za razvoj kratkih lanaca nabave;
Jačanje kapaciteta za implementaciju LEADER/CLLD pristupa razvoju ruralnih
područja.
Navedeni projekti suradnje u skladu su sa definiranim potrebama LAG-a te strateškim ciljevima.
Projekti suradnje u skladu su sa svim planiranim tipovima operacija LRS.
Shematski prikaz pripreme i provedbe projekata suradnje42:
40 LEADER Program, europskom praksom do vlastitih prilika, Rijeka studeni 2009. 41 LEADER Program, europskom praksom do vlastitih prilika, Rijeka studeni 2009. 42 Napomena: Postupak pripreme i provedbe projekata suradnje promijenjen je sukladno potrebama LAG-a, kašnjenja provedbe
LRS te sukladan Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018)
Stručna služba (ured; LAG administrator) i UO LAG-a
provjeravaju usklađenost s LRS i pripremaju projekt
Odobrenje projekta suradnje od strane
Upravnog odbora LAG-a; Sporazum o suradnji
Dostava projekta suradnje APPRRR-u, obrada
prihvatljivosti aktivnosti
Odobrenje APPRRR-a za provedbu projekta
suradnje (19.3.2)
Provedba projekta suradnje s partnerima
(max. 36 mjeseci)
Izvješće/odobrenje Skupštine LAG-a o završetku projekta
suradnje, odobrenje APPRRR-a o povratu
sredstava
41
3.5. Inovativan i integrirani karakter Strategije
LRS LAG-a Bosutski niz temeljena je na potrebama lokalnog razvoja odnosno na temelju analize
stanja, SWOT analize te identifikacije potreba i mogućnosti za razvoj. Pri izradi strategije
primjenjivao se pristup „odozdo prema gore“ uz maksimizaciju doprinosa horizontalnim i
međusektorskim ciljevima kroz sve elemente definiranih strateških ciljeva LAG-a.
Inovativan karakter strategije - obuhvaćen je kroz sve tipove operacija. Inovativnost se očituje kroz
sustave kvalitete koji se temelje na istraživanju i inovacijama. Rezultat ovog koncepta ogleda se u
osiguravanju kontinuiteta i kvalitetne proizvodnje. TO 1.2.1 podupire inovativnost kroz poticanje
ulaganja u nove i inovativne tehnologije. Rezultat ove operacije doprinijet će smanjenju troškova
proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda. TO 1.2.2. doprinosi inovativnosti
kroz divresifikaciju, mogućnost prelaska na ekološku poljoprivredu, uvođenje novih tehnologija u
mala poljoprivredna gospodarstva. TO 2.1.1. i 2.1.2. kroz stvaranje mogućnosti generacijske
obnove poljoprivrednog sektora čime daje prostor za povoljno okruženje i uvođenje inovacija. TO
3.1.1. i TO 3.1.2. poticanjem primjena naprednih tehnologija i inovativnih pristupa, podizanja
svijesti razvija se i stvara inovativni karakter ruralnog područja. TO 4.1.2. i TO 4.1.3. kroz LRS
koje sadrže integrirana i inovativna rješenja za lokalne probleme. Poticanjem suradnje olakšat će
prijenos i razvoj inovativnih praksi.
Zaštita okoliša, prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena – iz vizije razvoja i analize
stanja te SWOT analize razvidno je kako je područje LAG-a te njegovo stanovništvo orijentirano
ka očuvanju i zaštiti okoliša te ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. LAG Bosutski niz
obuhvaća velike površine visoko vrijednog prirodnog prostora unutar mreže NATURA 2000. Briga
za okoliš i doprinos smanjenju klimatskih promjena ostvarit će se kroz mogućnost uspostavljanja
sustava kvalitete i viših normi ukoliko stavimo u omjer konvencionalni sustave kvalitete. Također
provođenjem navedenih tipova operacija ublažava se rizik ovisnosti poljoprivrede o vremenskim
uvjetima. TO 1.2.1. i TO.1.2.2. obuhvaćaju se ulaganja u povećanje učinkovitosti na okoliš
uvođenjem nove opreme i strojeva te načina manipuliranja poljoprivrednim površinama koje su
okolišno prihvatljive. Kroz TO 2.1.1. i TO 2.1.2 podupiru se investicije koje se odnose na
energetsku učinkovitost, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe, osobito u kontekstu
ulaganja u restrukturiranje gospodarstava potpomognute „start-up“ potporom za mlade
poljoprivrednike. TO 3.1.1. i TO 3.1.2. kroz davanje prednosti klimatski otpornoj ruralnoj
infrastrukturi i uslugama te ekološki prihvatljivim strojevima, alatima i opremi za radove. TO 4.1.2
i 4.1.3. LRS podići će svijest o zaštiti okoliša i ublažavanje klimatskih promjena pogotovo kroz
provođenje TO koji direktno imaju za cilj smanjenje štetnih posljedica na okoliš. Kroz svoje
strateške ciljeve, mjere i tipove operacija doprinijet će prilagodbi i ublažavanju negativnih
posljedica klimatskih promjena primjerice kroz poticanje ulaganja u „zelene“ energije.
Integrirani i višesektorski razvoj područja LAG-a postiže se kroz kombinaciju tipova operacija
koje se planiraju provoditi, a imaju pozitivan međusobni odnos. Povezivanje se odvija horizontalno
i vertikalno pa je tako primjerice TO 1.2.1. povezan s drugim instrumentima ZPP-a: Nacionalnim
programom pomoći sektoru vina 2014.-2018. i Nacionalnim pčelarskim programom za razdoblje
od 2014.-2016. Također, kroz provedbu 4.1.2 integracija će se ostvariti kroz projekte suradnje gdje
će se ostvarit kombinacija integracije na dva identificiranja sektora poljoprivrede i ruralnog
turizma.
42
3.6. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima
Strateški ciljevi LRS-a LAG-a Bosutski niz, a onda kroz njih naveden mjere te tipovi operacija,
sukladni su ciljevima i prioritetima nadređenih strateških dokumenata i to: Županijske razvojne
strategije Vukovarsko-srijemske županije do 2020., Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., Zajedničke poljoprivredne politike EU-a za razdoblje 2014.-
2020. i Strategije Europa 2020. Prikaz ciljeva u nadređenim strateškim dokumentima i usporedba
s ciljevima LRS-a LAG-a koja slijedi, to potvrđuju.
Strateški ciljevi
LRS
LAG-a
Bosutski niz
Mjera
(aktivnost)
LAG-a Bosutski
niz
Prioritet
PRR RH
za
radoblje
2014.-
2020.
ZPP EU-a za razdoblje
2014.-2020.
Strateški
razvojni cilj
ŽRS
Vukovarsko-
srijemske
županije do
2020.
Strategija
Europa 2020.
SC 1
Razvoj
konkurentne
poljoprivrede na
području LAG-a
Prioritetni cilj 1.
Jačanje konkurentnosti
sektora poljoprivrede i
šumarstva
Cilj 2.
Istraživanje i
razvoj
Cilj 1.
Zapošljavanje
M 1.2.
Potpora
konkurentnosti
poljoprivrednih
gospodarstava i
poslovanja kroz
održivi razvoj
2
SC 1. Održivo
gospodarstvo
SC 2
Diverzifikacija
gospodarstva
razvojem
poduzetništva i
turizma na
području LAG-a
M 2.1.
Potpora razvoju i
pokretanju
nepoljoprivrednih
djelatnosti i
turizma
6
Prioritetni cilj 3.
Poboljšanje kvalitete
života u ruralnim
područjima i postizanje
raznolikosti ruralnog
gospodarstva
SC 1. Održivo
gospodarstvo
Cilj 1.
Zapošljavanje
Cilj 3. Klimatske
promjene i
energetska
održivost
SC 3
Poboljšanje
kvalitete
življenja i
unapređenje
zaštite okoliša
na području
LAG-a
M 3.1
Potpora razvoju
društvene
infrastrukture i
zaštite okoliša
4,6
Prioritetni cilj 2.
Poboljšanje okoliša i
krajolika
Prioritetni cilj 3.
Poboljšanje kvalitete
života u ruralnim
područjima i postizanje
raznolikosti ruralnog
gospodarstva
SC 1. Održivo
gospodarstvo
SC 3.
Moderna
infrastruktura
i zaštita
okoliša
Cilj 3.
Klimatske
promjene i
energetska
održivost
Cilj 5. Borba
protiv
siromaštva i
socijalne
isključenosti
SC 4
Razvoj i jačanje
kapaciteta,
suradnje te
prepoznatljivost
i područja
LAG-a
M 4.1.
Potpora
implementaciji,
razvoju,
umrežavanju i
suradnji kroz
LEADER
(CLLD)
1,6
Prioritetni cilj 1.
Jačanje konkurentnosti
sektora poljoprivrede i
šumarstva
Prioritetni cilj 2.
Poboljšanje okoliša i
krajolika
Prioritetni cilj 3.
Poboljšanje kvalitete
života u ruralnim
područjima i postizanje
SC 2. Razvijeni
ljudski
potencijali i
visoka
kvaliteta
života
Cilj 1.
Zapošljavanje
Cilj 4.
Obrazovanje
Cilj 5. Borba
protiv
siromaštva i
socijalne
isključenosti
43
raznolikosti ruralnog
gospodarstva
Izvor: Županijska razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije do 2020.,, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za
razdoblje 2014.-2020., Zajednička poljoprivredna politika EU-a za razdoblje 2014.-2020. i Strategija Europa 2020; Obrada LAG
Bosutski niz.
Predviđeni strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija definirani u LRS-u LAG-a Bosutski niz
također su usklađeni s prioritetima za ostvarenje ciljeva u navedenim nadređenim strateškim
dokumentima, koji se uglavnom odnose na poboljšanje konkurentnosti gospodarstva (posebice
poljoprivrednog i šumarskog sektora), povećanje zapošljavanja i ulaganja u ljudski kapital, zaštitu
okoliša te održivi razvoj ruralnog područja.
Identificirane mjere i tipovi operacija u Strateškim ciljevima LRS uključuju mjere/operacije
restrukturiranja, modernizacije/unapređenja i ulaganja u sektore poljoprivrede, turizma i ostalih
sektora, mjere uvođenja standarda kvalitete istraživanja i razvoja u poljoprivredi, mjere potpore
uspostavi i umrežavanju proizvođačkih organizacija, mjere izgradnje ruralne infrastrukture kao i
diverzifikacije ruralnih ekonomskih aktivnosti, mjere zaštite okoliša i ulaganja u obnovljive izvore
energije te mjere razvoja ljudskog kapitala i unapređenja društvene infrastrukture. Mjere navedene
u LRS LAG-a Bosutski niz koherentne su s navedenim krovnim dokumentima.
3.7. Opis odabira projekata na razini LAG-a
Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe osmog načela CLLD pristupa
lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog
razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava nadležno tijelo
LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz podmjere 19.2 PRR
od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika (nositelja projekata), predstavlja
Pravilnik za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 (NN 96/2017), (u daljnjem tekstu:
Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS, Sporazum o suradnji u izvršavanju delegiranih
administrativnih provjera s pripadajućim prilogom, a kojim su definirane funkcije i odgovornosti
LAG-a i APPRRR-a, te Smjernicama za provedbu postupka odabira projekata objavljenim od
strane APPRRR-a. U ovom poglavlju okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto,
sastoji od sljedećih aktivnosti:
Priprema i objava LAG Natječaja
LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika, prema
potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos raspoloživih
sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju; uvjete
prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju; kriterije
odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag prolaznosti;
prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i intenzitet
potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta; rokove i uvjete
za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge
dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne natječajne dokumentacije od
strane nadležnog tijela LAG-a, LAG Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i
ostalom dokumentacijom, objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a. Obzirom na regulatorni okvir
za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini
44
tip operacije raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan
natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije LAG-a. Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i
operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i
drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će propisana samim
natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti kako
bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave.
Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna kontrola;
ocjenjivanje i odabir projekata
Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave
projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na LAG
natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje nadležno tijelo LAG-a. Povjerenstvo čini njegov
Predsjednik te LAG administratori.
Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu
(tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG može
zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se prijavili na
natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja projekta te osnovnih
uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne provjere, započinje 2. faza (Analiza 2) koja
predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje
Upravni odbor LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim procedurama LAG-a i
kriterijima odabira definiranim LRS. Rezultat ovih analiza je rang lista projekata s pratećom
dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom odboru LAG-a. Upravni odbor, zatim,
provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i privremenoj rang listi te provjere
sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata. Na odluke Upravnog odbora, nositelji
projekata imaju mogućnost prigovora Nadzornom odboru LAG-a. Odluke Nadzornog odbora, kao
tijela LAG-a nadležnog za prigovore, moraju biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti
promijenjene od strane Upravnog odbora LAG-a. U slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava
projekta se vraća u administrativnu obradu.
Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a
nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke:
naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore.
Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna
dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS, putem
AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni odobren projekt.
APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s kriterijima
navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi Odluku o dodjeli
sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev za potporu.
Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim stranicama
LAG-a Bosutski niz.
45
4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS Pripreme i izrada LRS-a temeljili su se na načelima razvoja "odozdo prema gore". Cjelokupan
proces izrade LRS-a primjenjivao se kroz načela LEADER-a:
primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući
socio-ekonomski ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja – kroz izrađenu osnovnu analizu područja
uz revidiranje LRS 2013.-2015. utvrđene su prilike, prijetnje, snage i slabosti područja LAG-
a te na temelju tih zaključaka odabrani ciljevi razvoja koji se temelje na maksimiziranju snaga
kako bi se otklonile slabosti.
Uspostavljanje lokalnih partnerstava- LAG je udruga uspostavljena kroz svoj rad i interakciju
na načelima LEADER/CLLD pristupa. Operativnost LAG-a zasniva se na donošenju odluka
većinom glasova uz zastupljenost svih sektora za područje LAG-a (poštujući da niti jedan
sektor zasebno ne prelazi maksimum od 49% zastupljenosti), stvarajući i djelujući ne samo
na području RH nego i izvan granica države.
Inovativan pristup lokalnom razvoju – kroz definirane strateške ciljeve, mjere i tipove
operacija LRS-om LAG uvodi inovativnosti na svoje područje djelovanja. U skladu sa
definiranim smjernicama iz SWOT analize, dionici su uočili i izrazili želju veće
zastupljenosti inovativnih metoda i aktivnosti. Navedeno se postiglo odabirom najboljih
strateški ciljeva i mjera kojima se ostvaruje navedeni zahtjev.
Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno se nadopunjuju i vežu
jedni na druge. Multisektorski pristup vidi se kroz mogućnost ispreplitanja sa drugim
Nacionalnim programima poput pčelarstva i vinske omotnice vodeći računa da ne dođe do
preklapanja aktivnosti. Također sa operativnog stajališta LAG-a putem TO 4.1.2. i 4.1.3.
navedene aktivnosti prožimaju kompletan sektor odabranih strateških ciljeva LRS.
Umrežavanje i suradnja – LRS obuhvaća umrežavanje i aktivnosti suradnje na horizontalnoj
i vertikalnoj razini. Suradnja je fokusirana na provedbu transnacionalnih i među teritorijalnih
projekata unutar definiranih tematskih područja LAG-a s ciljem što većeg povezivanja
dionika sa ruralnog područja.
De-centralizirana administracija – koncept LRS predviđa financijska sredstva namijenjena
financiranju projekata sa područja LAG-a Bosutski niz. Definirani kriterij, strateški ciljevi,
mjere i tipovi operacija opisani su i prožeti kroz strategiju što predstavlja decentraliziranost
u administrativnom i upravljačkom djelu rada.
Strategija LAG-a izrađivala se u suradnji Ureda za tehnički i stručnu podršku LAG-a, članova
Upravnog odbora i zainteresiranih dionika sa područja LAG-a. Savjetovanje i konzultacije izvan
područja LAG-a Ured za tehničku i stručnu podršku dobivao je od strane Ministarstva
poljoprivrede, APPRRR-a te LMH i HMRR mreže. U proces izrade strategije bili su uključeni i
članovi Skupštine kao i zainteresirani dionici sa područja LAG-a na način da su odrađene radionice
na terenu, individualna savjetovanje u uredu LAG-a te putem mrežnih stranica i e-maila LAG-a.
Raspravljalo se u svim oblicima interakcije o temama oko definiranja ciljeva razvoja, SWOT
analize, financijske alokacije, mehanizma provedbe i administracije LRS. Upravni odbor
potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te usvojio konačni nacrt LRS kao izvršno tijelo
LAG-a Bosutski niz. Također finalna verzija strategije predstavljena je i na Skupštini LAG-a koja
se usuglasila sa odlukom Upravnog odbora. Zainteresirani lokalni dionici sa područja LAG-a te
predstavnici javne i privatne (gospodarske/civilne) interesne skupine uključene su u pripremu LRS
46
kroz sudjelovanje na radionicama, putem mrežnih stranica LAG-a, putem elektroničke pošte,
telefona i anketa. Struktura sudionika u izradi LRS nalazi se u Dodatku 11.43
Poglavlje /tema Aktivnosti i korištene metode
Broj
sudionika/
projekta
Analiza stanja,
razvojnih potreba
i mogućnosti;
SWOT analiza
U razdoblju od siječnja 2016. do ožujka 2016. godine
prikupljali su se ulazni podaci za Osnovnu analizu nakon
čega je uslijedio njegov prvi nacrt. Pri prikupljanju LAG je
koristio metode anketnih upitnika, službenih upita,
individualni pristupi sa zainteresiranim dionicima,
predstavnicima privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi
se utvrdilo stvarno stanje i pripremili zaključci te ulazni
podaci za SWOT analizu. Upravni odbor dobio je nacrte i
prijedloge SWOT analize na radnom sastanku 29.03.2016.
Na temelju dostavljenih podataka i analiza UO je u radnom
dijelu pripremio prijedloge razvojnih ciljeva na temelju
mjera PRR koje nabolje zadovoljavaju identificirane potrebe
LAG-a. Članovi UO te djelatnici LAG-a sudjelovali su u
izradi analiza kroz prikupljanje dokumentacije te statističkih
podloga. Nakon izrađene analize komentirali su se svi
sektori te predlagale promijene kako bi se poboljšala
struktura. Tijekom ovog razdoblja prikupljali su se i
projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS.
14
sudionika
Definiranje vizije
razvoja i razreda
SC/M/TO
Članovi UO su prema iskazima šire javnosti te prikupljenih
projekata za bazu, a prema zadanom obrascu definirali
aktivnosti te tipove operacija za provođenje Strategije
razvoja LAG-a. Prema dobivenim povratnim inputima, Ured
za tehničku i stručnu podršku LAG-a izradio je nacrt ciljeva
koji je dostavljen svim članovima UO na komentiranje te
daljnje korekcije. Na sastanku UO 09.06.2016. nakon
konzultacija, kreirani su i usvojeni strateški ciljevi s
provedbenom shemom uz definirane kriterije odabira
projektnih prijedloga.
9
sudionika
Izrada Baze
projekata
Baza projekata uspostavljena je kako bi se provela analiza
stanja na području, spremnost zainteresiranih lokalnih
dionika za provedbu LRS. U kreiranju baze sudjelovale su
JLS sa svojim prijedlozima i idejama. Ured za tehničku i
stručnu podršku održavao je komunikaciju sa
63 projekta
43 Napomena:Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti
pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative, podaci i dokumenti koji sadrže
osobne podatke sudionika aktivnosti LAG-a nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva primatelja/treće strane te privole
sudionika.
47
zainteresiranim dionicima i JLS putem telefona, osobnih
sastanaka u prostorijama LAG-a te putem mrežnih stranica
LAG-a. Poziv za dostavu prijedloga u Bazu projekata
otvoren je 25.01.2016. do 15.03.2016.
Izrada akcijskog i
financijskog plana
te načina praćenja
i provedbe LRS
Ured za tehničku i stručnu podršku LAG-a Bosutski niz
izradio je i pripremio način provedbe LRS. Način praćenja
definiran je sukladno postavljenim indikatorima provedbe
uz obvezu izvještavanja. U ovom procesu članovi UO LAG-
a pojedinačno su se kontaktirali putem elektroničke pošte.
13
sudionika
Definiranje
akcijskog i
financijskog plana
provedbe LRS
Akcijski plan izrađen je u suradnji Upravnog odbora i Ureda
za tehničku i stručnu podršku LAG-a. Temelj je na
podacima iz Baze projekata i povratnim informacijama o
spremnosti pojedinih projektnih prijedloga. Također
Akcijski plan konzultiran je sa članovima UO na
individualnoj razini gdje su se vršile korekcije na temelju
iskustava pojedinih prijedloga. Temeljem Akcijskog plana
izrađen je Financijski okvir provedbe Strategije. Financijski
okvir definiran je na UO 09.06.2015. na temelju prijedloga
kojeg je izradio Ured za stručnu i tehničku podršku LAG-a.
9
sudionika
Definiranje
ukupne LRS
Završne konzultacije sa mrežom LMH obavljene su u lipnju
2016. godine kako bi se korigirale te provjerila ukupna
djelotvornost i usklađenost LRS. Također, u lipnju 2016.
završna radna verzija LRS poslana je putem elektroničke
pošte svim članovima UO, JLS te putem weba građanima
kako bi pregledali konačnu verziju sa svim izmjenama i
dopunama koje su odrađene tokom razdoblja. Usuglašen
nacrt LRS dostavljen je elektroničkom poštom svim
članovima skupštine kao radni materijal za usvajanje 23.
lipnja 2016. 23. lipnja 2016. usvojena je konačna LRS LAG-
a Bosutski niz.
62
sudionika
Definiranje
usklađenja (U1)
LRS
U svrhu usklađenje LRS s odredbama novog Pravilnika i
alokacije odobrene Ugovorom LAG Bostuski niz proveo je
niz radionica i javnih konzultacija te 05.03.2018. prihvatio
prve promjene oodbrene LRS.
31
sudionik
Definiranje prve
izmjene (I1) LRS
U svrhu prve izmjene LRS, LAG Bostuski niz proveo je niz
konzultacija te 24.04.2019 prihvatio prve promjene
oodbrene LRS.
34
sudionika
4.1. Opis partnerstva
Struktura i sastav partnerstva udruge LAG Bosutski niz nalazi se u Dodatku 10.
48
5. Akcijski plan provedbe LRS
U Akcijskom plan prikazan je gantogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za
postizanje očekivanih rezultata koji proizlaze iz strateških ciljeva LRS za programsko razdoblje
2014.-2020. Na temelju Baze prikupljenih ideja te ugovorene44 alokacije sredstava od strane
Ministarstva poljoprivrede kroz PRR, prikazan je i broj projekata u skladu sa gantogramom koji se
namjerava financirati kroz objavljivanje natječaja.
SC/M/TO 2014./2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno
projekata
SC1 N/A 0 0 5 24 0 29
M1.2 N/A 0 0 5 24 0 29
TO1.2.1. N/A 0 0 0 7 0 7
TO1.2.2. N/A 0 0 5 17 0 22
SC2 N/A 0 0 0 0 9 9
M2.1 N/A 0 0 0 0 9 9
TO2.1.1 N/A 0 0 0 0 3 3
TO2.1.2. N/A 0 0 0 0 6 6
SC3 N/A 0 0 11 0 5 16
M3.1 N/A 0 0 11 0 5 16
TO3.1.1 N/A 0 0 11 0 0 11
TO3.1.2 N/A 0 0 0 0 5 5
SC4 N/A 0 0 0 2 0 2
M4.1 N/A 0 0 0 2 0 2
TO4.1.2 N/A 0 0 0 2 0 2
TO4.1.3. N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A
Provedba LRS prikazana je u realnom, jasnom, logičnom i izvedivom Akcijskom planu. Kao što
je prikazano u tablici, planira se provedba LRS sa ukupno financiranih 56 projekata. Daljnja
raščlamba i sustav financiranja te odgovornosti bit će prikazani u nastavku.
6. Način praćenja i procjene provedbe LRS Svrha praćenja i mjerenja provedbe LRS-a te izvještavanja je osigurati dovoljno podataka za
nositelje provedbe, članove i upravu LAG-a Bosutski niz radi davanja ocjena o sljedećim ključnim
elementima:
uspješnost provedbe utvrđenih strateških ciljeva, prioriteta, mjera i tipova operacija,
razlozima za moguće nepostizanje postavljenih ciljeva te moguća rješenja,
44 Ugovor o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5778 potpisanim između LAG-a Bosutski niz i Agencije za
plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
49
primjerenost planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za postizanje
planiranih ciljeva,
prikladnost planiranih mjera s obzirom na moguće promijenjene okolnosti, odnosno na
temelju iskustava iz provedbe,
uspješnost procesa partnerstva članova LAG-a Bosutski niz s ključnim socioekonomskim
dionicima na području LAG-a,
usklađivanje s nacionalnom politikom i PRR Republike Hrvatske,
priprema za novo programsko razdoblje.
U svrhu praćenja i mjerenja LRS svake godine izrađuje se Akcijski plan koji se odnosi na narednu
godinu, a sadrži u sebi prikaz aktivnosti i tipova operacija koji se planiraju provesti, odgovorne
osobe i ciljnu skupinu na koju su te aktivnosti usmjerene, predviđeni broj projekata te predviđena
financijska sredstva za provedbu posebice za tekuće troškove i animaciju. Akcijski plan usklađuje
se sa Godišnjim planom rada LAG-a kao udruge. Jednom godišnje izrađuje se narativno i
financijsko izvješće i provedbi LRS:
1) Kvalitativni/opisni dio provedbe LRS – opis stanja s osvrtom na aktivnosti koje su se provele,
uključenih dionika, aktivnosti animacije, opis pripreme i implementacije projekata suradnje,
opis procesa objave i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis
problema koji su se pojavili te preporuke za njihovo ublažavanje i otklanjanje, doprinos
zadanim indikatorima te izvješće o komunikacijskoj kampanji putem medija.
2) Kvantitativni/financijski dio provedbe LRS – izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima
prema izvorima sredstava (vlastita i javna ulaganja) po aktivnostima i tipovima ulaganja.
Aktivnost Tko provodi? Tko je
odgovoran?
Kada? Kako?
Izrada
Akcijskog
plana
LAG
administrator45
LAG
administrator, a
potvrđuju
Upravni odbor i
Skupština LAG-a
U tekućoj
godini za
narednu
godinu, a
najkasnije do
31. prosinca
tekuće godine
Prema zadanoj formi Akcijskog
plana i u skladu s akcijskim
planom predstavljenim u LRS.
Izrada
izvješća o
provedbi
Strategije
LAG
administrator
LAG
administrator;
potvrđuju
Upravni odbor i
Skupština LAG-a
Najkasnije do
30. ožujka
tekuće godine
za prethodnu
godinu
Prema zadanom sadržaju
izvješća koje sadrži:
- Opis aktivnosti koje su se
provele te usporedba s
planiranim aktivnostima
- Opis uključenih dionika u
provedbu
- Opis provedenih aktivnosti
animacije
- Opis provedenih natječaja za
dodjelu sredstava
45 LAG administrator ppodrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji sudjeluju
u administrativnim zadaćama LAG-a.
50
- Broj zaprimljenih projekata i
rezultati evaluacije
- Opis problema koji su se
pojavili u godini za koju se
priprema izvješće, a odnose se
na provedbu LRS te
primijenjena rješenja
- Preporuke za provedbu za
naredno razdoblje
- Doprinos zadanim
indikatorima
Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na dva načina:
1) Praćenje strategije: Provodi se interno na razini svake godine kroz pripremu Godišnjeg
izvješća o praćenju. Ovom vrstom postupka na provedbenoj razini prati se uspješnost
realizacije LRS kroz identificirane indikatore te se daje osvrt na sam proces provedbe s
aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela.
2) Evaluacija strategije:Provodi se putem angažiranja vanjskih stručnjaka, minimalno dva
puta tijekom provedbe LRS (2018. i 2023.), koristeći metode:
- Analiza dokumenata LRS – s ciljem utvrđivanja usklađenosti s nacionalnim programima i
politikama ruralnog razvoja (zbog njihove promjenjivosti). Uz navedeno potrebno je
provesti i analizu stanja područja LAG-a na temelju kojih se utvrđuju potrebne promjene u
odnosu na početnu LRS. Na rezultatima navedenog utvrđuju se polazišta revizije
definiranih postavljenih ciljeva, mjera i tipova operacija.
- Analiza Godišnjih izvješća o provedbi LRS – s ciljem utvrđivanja doprinosa planiranim
indikatorima na razini SC, M i TO. Na temelju navedene analize razmatrat će se izneseni
stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. U analizu
će se uključiti nadležna tijela kako bi se dobila i njihova očitovanja/preporuke, Ministarstvo
poljoprivrede i APPRRR.
- Usmene konzultacije – obavljat će se sa LAG administratorom, kako bi se dobile smjernice
iz operativnog sektora provedbe LRS. Također usmene konzultacije obavit će se sa širom
javnosti sa područja LAG-a putem anketa kako bi se utvrdila učinkovitost i pristupačnost
LRS te eventualne preporuke za promjene.
- Izrada preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka - Vanjski stručnjak će izraditi
Izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode, opis ciljne
skupine, analizu prikupljenih podataka, izvješće o postignuću zadanih indikatora na razini
godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije LRS i daljnjeg rada na
provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju provedbom LRS.
Godišnja izvješća o radu i Izvješće o evaluaciji kroz vanjsko vrednovanje bit će javno dostupni
na internetskim stranicama LAG-a i članova partnerstva. Kroz organizaciju informativno-
animacijskih radionica na tematskoj sjednici partnerstva LAG-a predstavit će se rezultati
navedenih izvješća s ciljem poboljšanja provedbe LRS prema eventualnim preporukama. Za
provedbu vrednovanja LRS potrebno je planirati sljedeće resurse:
Vrednovanje Praćenje LRS Evaluacija LRS
Tko organizira? Upravni odbor LAG-a Upravni odbor LAG-a
51
Tko provodi? LAG administrator; priprema
Akcijski plan i Godišnja izvješća
o radu
Vanjski stručnjak; priprema Izvješće
o evaluaciji
Kada se
provodi?
Jednom godišnje 2019. (vrednovanje provedbe do
kraja 2018.)
2024. završno vrednovanje ukupne
LRS (ex-post vrednovanje)
Vrsta troška Organizacijski troškovi; sastanci i
administrativni troškovi
Trošak vanjskog vrednovanja na
temelju ugovora za sve elemente i
aktivnosti potrebe za izradu Izvješća
o evaluaciji.
Tijelo koje
odobrava
izvješće
Upravni odbor Upravni odbor i Skupština
Procijenjeni
iznos troška
Do 50.000,00 HRK Do 75.000,00 HRK
6.1. Indikatori za mjerenje učinaka provedbe LRS
Pokazatelji očekivanih rezultata (CMES/CMEF) navedeni su na razini strateških ciljeva, mjera te
tipova operacija u poglavlju 3.2. dok se u Dodacima 5., 6., 7., 8. i 15. nalazi cjelokupan pregled
detaljnih pokazatelja učinaka LRS kroz indikatore.
7. Opis sposobnosti provedbe LRS
7.1.Povijest i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata
Jedno od temeljnih načela politike regionalnog i lokalnog razvoja načelo je partnerstva, suradnje
javnog, privatnog i civilnog sektora temeljem kojeg je 31. svibnja 2011. godine osnovan LAG
Bosutski niz. Razvoj partnerstva na području LAG-a Bosutski niz posebice je bio važan zbog toga
što je nakon dugo vremena ponovo potaknuo i podupro povezivanje i suradnju lokalnih zajednica
koje spaja rijeka Bosut. Cilj osnivanja LAG-a bilo je nastojanje za identifikacijom lokalne razvojne
strategije, sudjelovanja u poticanju ruralnog razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u LEADER
i ostalim projektima, te zajednička aktivnost u prikupljanju sredstava i njihova pravilna raspodjela
prema namjeni za koju su dobivena, a sve to s ciljem unapređenja kvalitete života u ruralnom
području jedinica lokalne samouprave koje su članice LAG-a i održavanja broja stanovnika kroz
održiv, integrirani lokalni razvoj. Pripreme za osnivanje LAG-a Bosutski niz obuhvaćale su izradu:
Sporazuma o suradnji LAG-a i Statut. Navedena dokumentacija usvojena je na Osnivačkoj
skupštini uz prisustvo 45 sudionika. Na navedenoj skupštini prihvaćen je Statut, ostali dokumenti
te su osnovani Upravni i Nadzorni odbor uz izbor predsjednika Skupštine. Sjedište i ured LAG-a
nalazi se u Nijemcima, Trg kralja Tomislava 6. LAG je udruga registrirana pri Uredu državne
uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji 17. kolovoza 2012. godine.
LAG Bosutski niz ima iskustva u provedbi Mjere 202 IPARD programa kojeg je uspješno završio
u srpnju 2015. godine. U nastavku rada i djelovanja prijavljuje se u funkciji partnera na dva
natječaja „Europa za građane“ s ciljem razmjene dobre prakse i umrežavanja mladih sa svog
područja djelovanja. Navedeni projekti u procesu su evaluacije.
52
Skupština LAG-a Bosutski niz danas obuhvaća cca. 60 članova iz 11 jedinica lokalne samouprave:
grad Otok te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Gradište, Ivankovo, Jarmina, Nijemci,
Privlaka, Stari Mikanovci i Vođinci koje povezuje rijeka Bosut. Od ukupnog broja članova
Skupštine LAG-a žene su zastupljene sa 43%. Tijela LAG-a čine Skupština, Upravni odbor i
Nadzorni odbor uz Ured za tehničku i stručnu podršku, operativnog karaktera, kojeg vodi i upravlja
njime voditeljica LAG-a. Organigram LAG-a Bosutski niz prikazan je u nastavku:
Struktura organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim sektorima te opis
njihovog djelokruga nalazi se u prilogu LRS, Dodatak 10.
7.2 Kapaciteti za provedbu LRS
Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako tijelo
LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:
1. Prikupljanje i priprema projektnih dosijea za vrednovanje – priprema dokumentacije i
natječaja te poziva za dostavu projekata, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za
svaku godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu
PRR, u okviru pripremnih aktivnosti provode se radionice za potencijale prijavitelje koje
za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja
i odabira projekata te načina provedbe.
2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu projekata, odabir
projekata od strane Upravnog odbora, izradu rang listi te moguću provedbu prigovora,
konačno odlučivanje o odabiru od strane LAG-a, upućivanje odabira prema APPRRR-u -
odobrenje zahtjeva za potporu.
3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu (monitoring) te
sukladnost s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz
PRR i LRS LAG-a, suradnja s nositeljima projekata kako bi im se olakšala provedba i
objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja
potpore. Kontrola i isplata nakon završetka projekata od strane APPRRR-a i LAG-a te
praćenje projekta od strane LAG-a još 5 godina od zadnje isplate.
4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za
uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te
prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u
radu LAG-a;
Skupština LAG-a
(partnerstvo predstavnika javne i privatne interesne
skupine)
Upravni odbor LAG-a
(tijelo za odabir projekata)
LAG administrator - Stručna služba (ured) LAG-a
(voditelj i stručni suradnici. ev. vanjski suradnici, po
potrebi)
Nadzorni odbor LAG-a
(tijelo za prigovore u postupku odabira projekata)
53
5. Aktivnosti suradnje – uključuju provedbu projekata među teritorijalne suradnje u tematskim
područjima definiranim u strateškim razvojnim ciljevima.
Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su administracija,
praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog ljudskog kapaciteta za
provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i procedurama te upravljanje
projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz LRS. Određeni ljudski
kapaciteti nužni su i za provođenje interne i eksterne evaluacije provedbe LRS sukladno
postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i svrsishodnosti LRS. Rizici provedbe
LRS s mjerama ublažavanja navedeni su u Dodatku 14.
7.2.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS Trenutna organizacijska struktura LAG-a postavljan je na način da osigurava potrebne kapacitete
za provedbu navedenih radnih paketa. LRS predviđa se za potrebe njezine provedbe zapošljavanje
dodatna dva zaposlenika sa odgovarajućim kvalifikacijama. Odgovornost i zadaci pojedinog tijela
LAG-a temeljem gore navedenog organigrama su:
Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti
Prikupljanje i
priprema
projektnih dosijea
za vrednovanje
LAG administrator46 Priprema dokumentacije za objavu natječaja,
organizacija i održavanje info-dana,
administriranje Baze projekata sukladno internim
pravilnicima
Upravni odbor Odobrenje dokumentacije za objavu LAG
natječaja
Odabir projekata LAG administrator Zaprimanje projekata, provedba administrativne
kontrole, priprema projektnih dosjea za
ocjenjivanje, priprema rang liste, upućivanje
prema Upravnom odboru, priprema
dokumentacije o odabranim projektima i slanje
prema APPRRR
Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim
kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema
rang liste projekata
Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i
odobravanje projekata prema izrađenoj rang listi
projekata od strane odbora
Nadzorni odbor Odlučivanje o odabiru projekata u sustavu
prigovora na odluke Upravnog odbora
APPRRR Provjera provedbe postupka natječaja i odabira
projekata te odabranih projekata LAG-a,
odobravanje zahtjeva za potporu i zahtjeva za
isplatu provedenih projekata
46 LAG administrator podrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji sudjeluju u
administrativnim zadaćama LAG-a.
54
Provedba
projekata
LAG administrator Organizacija i provedba radionica za krajnje
korisnike, praćenje provedbe projekata, stručna
pomoć u provedbi projekata
Animacijske
aktivnosti
LAG administrator Organizacija tematskih radionica i info dana
LAG-a, intervjui s lokalnim stanovništvom,
organizacija konferencija, specijalizirane
edukacije za djelatnike, volontere i članove
LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i
prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu,
promoviranje suradnje
Aktivnosti
suradnje
LAG administrator Priprema projekata suradnje, provedba projekata
suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim
organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima,
drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i
primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“
Upravni odbor Priprema i prihvaćanje prijedloga projekata
suradnje i prijedloga završnog izvješća
Skupština Oodbrenje završnog izvješća projekata suradnje
a prije dostave nadležnom tijelu
APPRRR Odobrenje pripreme i provedbe projekata
suradnje, odobrenje isplate prihvatljivih troškova
pripreme i provedbe projekata suradnje
Administracija LAG administrator Priprema Provedbenog i godišnjeg Akcijskog
plana provedbe Strategije, priprema izvješća o
radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a za
naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom
Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva
LAG-a u strukovnim udruženjima
Upravni odbor Odobravanje prijedloga plana provedbe LRS,
godišnjeg izvješća o radu i plana rada
Skupština Donošenje plana provedbe LRS, godišnjeg
izvješća o radu i plana rada
APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS,
isplata, monitoring rada LAG-a sukladno
nacionalnoj regulativi
Vrednovanje i
praćenje
LAG administrator Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi
LRS prema zadanim parametrima (godišnje)
Upravni odbor Odobravanje prijedloga svih izvješća o provedbi
LRS
Skupština Potvrđivanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS
APPRRR/Min.
poljoprivrede
Smjernice za vrednovanje na razini PRR,
kontrola vrednovanja i provedbe (učinaka i
rezultata LRS)
55
Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS
temeljem zadanih parametara vrednovanja te
izrada preporuka za daljnju provedbu
7.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a
Financijski kapaciteti47 za provedbu LRS temelje se na iskorištavanju sredstava koji su na
raspolaganju LAG-u kroz provedbu podmjere 19.2. PRR – Provedba operacija unutar CLLD
strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a, podmjere 19.4. –
Tekući troškovi i animacija, unutar mjere 19 - Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative
LEADER/CLLD – Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.
Dio tekućih troškova planira se podmiriti kroz redovne prihode (članarine) LAG-a koja se
procjenjuje na razini do 150.000,00 kuna godišnje. Ovakva struktura financiranja provedbe LRS
zadana je obzirom da se ova LRS temelji na pristupu jednom fondu (EPFRR) kojeg je Republika
Hrvatska odabrala kroz PRR, a za provedbu projekata pod mjerom LEADER/CLLD. Troškovi su
planirani za provedbu projekata korisnika, projekata suradnje te tekuće troškove i animaciju.
Ciljana vrijednost vrijednost bespovratnih potpora koje se žele pružiti kroz LRS ugovorena je na
910.350,00 EUR (ugovoren iznos u okviru podmjere 19.2), sukladno odredbama PRR, troškovi
pripreme i provedbe suradnje ugovoreni su na 5% sredstava osiguranih kroz podmjeru 19.2.
(45.517,50 EUR) dok ugovorena vrijednost troškova za animaciju i tekuće troškove iznosi 25%
sredstava osiguranih kroz podmjere 19.2. i 19.3 (238.966,88 EUR). Proračun troškova izrađen je
temeljem identifikacije lokalnih potreba sukladno analizi stanja i SWOT analizi te iskazom
zainteresiranosti samih korisnika kroz formiranje Baze projekata.
U izradi proračuna i potrebnih financijskih kapaciteta vodilo se računa o načelu učinkovitosti
dodijeljenih sredstava, svrsishodnosti sredstava te načelu multiplikatora uloženih sredstava. Kod
izrade proračuna u obzir su uzeti i identificirani rizici u SWOT analizi (analiza prijetnji) pri čemu
je posebna pozornost usmjerena na one mjere i TO za koje Upravljačko tijelo u trenutku pripreme
LRS nije izradilo pravilnike za provedbu pojedine mjere, podmjere i tipova aktivnosti. Za takve
identificirane TO/mjere u LRS, pri izradi proračuna primijenjeno je pravilo da su one planirane u
kasnijem razdoblju provedbe LRS. Ovo pravilo utemeljeno je i na nalazima projekata prijavljenih
u okviru Baze projekata koja se formirala kroz postupak izrade LRS. LAG planira dio svojih
troškova pokriti i kroz iskorištavanje drugih, alternativnih izvora financiranja putem prijave na
otvorene natječaje Zaklade za razvoj civilnog društva, Zadruge za etično financiranje/Etične banke,
HBOR-a te drugih financijskih institucija, sudjelovanjem u nacionalnim i međunarodnim
natječajima i provedbom projekata kroz te fondove. Ovi izvori financiranja stoga nisu uključeni u
financijski okvir provedbe LRS koji je prikazan u sljedećem poglavlju.
8. Financijski plan U prethodnom poglavlju opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te je dan okvir
potrebnih financijskih sredstava48 koje je nužno uložiti u ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta
razvoja. U ovom poglavlju prikazana su odobrena sredstva za provedbu pojedinog Cilja, Mjere
47 Sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5778 potpisanim između LAG-a Bosutski niz i Agencije
za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
56
(aktivnosti) i Tipa operacija u %/EUR od ukupnih sredstava koji se očekuju kroz provedbu
podmjere LRS sukladne 19.2. Tekući troškovi i animacija te potpora provedbi operacija unutar
CLLD strategije (19.4) kao i projekata suradnje (19.3) proračunati na temelju intenziteta potpore
za ove aktivnosti navedenih u Ugovoru između LAG-a Bosutski niz i APPRRR.
Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebe financijskih sredstava za provedbu
odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici:
SC/M/TO 2014./2015./
2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Ukupno
%
Ukupno
EUR po
podmjerama
PRR
Ukupno
EUR po
SC LRS
SC1,% * 0,00% 0,00% 8,24% 39,55% 0,00% 47,78%
EUR 0,00 0,00 75.000,00 360.000,00 0,00 435.000,00 435.000,00
M1.2, % * 0,00% 0,00% 8,24% 39,55% 0,00% 47,78%
EUR 0,00 0,00 75.000,00 360.000,00 0,00 435.000,00 435.000,00
TO1.2.1. 0,00% 0,00% 0,00% 11,53% 0,00% 11,53%
EUR 0,00 0,00 0,00 105.000,00 0,00 105.000,00 105.000,00
TO 1.2.2. 0,00% 0,00% 8,24% 28,01% 0,00% 36,25%
EUR 0,00 0,00 75.000,00 255.000,00 0,00 330.000,00 330.000,00
SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 22,56% 22,56%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 205.350,00 205.350,00 205.350,00
M2.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 22,56% 22,56%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 205.350,00 205.350,00 205.350,00
TO2.1.1,% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 16,48% 16,48%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00 150.000,00 150.000,00
TO2.1.2. 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 6,08% 6,08%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 55.350,00 55.350,00 55.350,00
SC3,% * 0,00% 0,00% 24,17% 0,00% 5,49% 29,66%
EUR 0,00 0,00 220.000,00 0,00 50.000,00 270.000,00 270.000,00
M3.1,% * 0,00% 0,00% 24,17% 0,00% 5,49% 29,66%
EUR 0,00 0,00 220.000,00 0,00 50.000,00 270.000,00 270.000,00
TO3.1.1,% 0,00% 0,00% 24,17% 0,00% 0,00% 24,17%
EUR 0,00 0,00 220.000,00 0,00 0,00 220.000,00 220.000,00
TO3.1.2,% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 5,49% 5,49%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00
UKUPNO PODMJERA 19.2 910.350,00
Valorizira se prema zasebnim doprinosima 4.1.2. i 4.1.3. – prikazuju se zasebno
SC4
EUR 0 9.558,68 76.469,40 121.986,90 76.469,40 284.484,38 284.484,38
TO4.1.2.,%
** 0,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00%
100 %
podmjera
19.3.2.
Iznos od max
100% od
mjere 19.3
EUR 0,00 0,00 0,00 45.517,50 0,00 45.517,50 45.517,50
UKUPNO PODMJERA 19.3 45.517,50
TO4.1.3.,%
*** 0,00% 4,00% 32,00% 32,00% 32,00%
100%
podmjera
19.4
25% iznosa
od podmjera
19.2 i 19.3
EUR 0,00 9.558,68 76.469,40 76.469,40 76.469,40 238.966,88 238.966,88
UKUPNO PODMJERA 19.4 238.966,88
UKUPNO ALOKACIJA ZA LAG
BOSUTSKI NIZ 1.194.834,38
57
Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na razini
Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici:
SC/M/TO 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. Ukupno
%
Ukupno
EUR po
podmjerama
PRR
Ukupno
EUR po SC
LRS
SC1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 19,77% 28,01% 0,00% 47,78%
EUR 0,00 0,00 0,00 180.000,00 255.000,00 0,00 435.000,00 435.000,00
M1.2, % * 0,00% 0,00% 0,00% 19,77% 28,01% 0,00% 47,78%
EUR 0,00 0,00 0,00 180.000,00 255.000,00 0,00 435.000,00 435.000,00
TO1.2.1. 0,00% 0,00% 0,00% 11,53% 0,00% 0,00% 11,53%
EUR 0,00 0,00 0,00 105.000,00 0,00 0,00 105.000,00 105.000,00
TO 1.2.2. 0,00% 0,00% 0,00% 8,24% 28,01% 0,00% 36,25%
EUR 0,00 0,00 0,00 75.000,00 255.000,00 0,00 330.000,00 330.000,00
SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 6,08% 16,48% 22,56%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 55.350,00 150.000,00 205.350,00 205.350,00
M2.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 6,08% 16,48% 22,56%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 55.350,00 150.000,00 205.350,00 205.350,00
TO2.1.1,% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 16,48% 16,48%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00 150.000,00 150.000,00
TO2.1.2. 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 6,08% 0,00% 6,08%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 55.350,00 0,00 55.350,00 55.350,00
SC3,% * 0,00% 0,00% 24,17% 0,00% 0,00% 5,49% 29,66%
EUR 0,00 0,00 220.000,00 0,00 0,00 50.000,00 270.000,00 270.000,00
M3.1,% * 0,00% 0,00% 24,17% 0,00% 0,00% 5,49% 29,66%
EUR 0,00 0,00 220.000,00 0,00 0,00 50.000,00 270.000,00 270.000,00
TO3.1.1,% 0,00% 0,00% 24,17% 0,00% 0,00% 0,00% 24,17%
EUR 0,00 0,00 220.000,00 0,00 0,00 0,00 220.000,00 220.000,00
TO3.1.2,% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 5,49% 5,49%
EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00
UKUPNO PODMJERA 19.2 910.350,00
Valorizira se prema zasebnim doprinosima 4.1.2. i 4.1.3. – prikazuju se zasebno
SC4
EUR 0,00 0,00 55.000,00 101.896,88 77.587,50 50.000,00 284.484,38 284.484,38
TO4.1.2.,%
** 0,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00%
100 %
podmjera
19.3.2.
Iznos od max
100% od
podmjere
19.3
EUR 0,00 0,00 0,00 45.517,50 0,00 0,00 45.517,50 45.517,50
UKUPNO PODMJERA 19.3 45.517,50
TO4.1.3.,%
*** 0,00% 0,00% 5,75% 5,90% 8,12% 5,23%
100%
podmjera
19.4
25% iznosa
od podmjera
19.2 i 19.3
EUR 0,00 0,00 55.000,00 56.379,38 77.587,50 50.000,00 238.966,88 238.966,88
UKUPNO PODMJERA 19.4 238.966,88
UKUPNO ALOKACIJA ZA LAG BOSUTKI NIZ 1.194.834,38
58
DODACI Dodatak 1. Popis stanovnika prema naseljima JLS LAG-a Bosutski niz
Dodatak 2. Kartografski prikaz NATURA 2000 - LAG Bosutski niz
Dodatak 3. Kartografski prikaz LAG-a Bosutski niz
Dodatak 4. Područja s prirodnim ili posebnim ograničenjima na području LAG-a Bosutski niz
Dodatak 5. Razrada SC1 LRS LAG Bosutski niz
Dodatak 6. Razrada SC2 LRS LAG Bosutski niz
Dodatak 7. Razrada SC3 LRS LAG Bosutski niz
Dodatak 8. Razrada SC4 LRS LAG Bosutski niz
Dodatak 9. Kriterij odabira PP LRS LAG-a Bosutski niz
Dodatak 10. Struktura partnerstva LAG-a Bosutski niz
Dodatak 11. Struktura sudionika u izradi i prvoj izmjeni LRS Bosutski niz
Dodatak 12. Popis kratica u LRS LAG Bosutski niz
Dodatak 13. Popis zadruga na području LAG-a
Dodatak 14. Rizici provedbe LRS LAG-a Bosutski niz i mjere za njihovo ublažavanje
Dodatak 15. Sažetak indikatora za mjerenje rezultata i učinaka LRS
