52
LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE Goražde, 2010

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

  • Upload
    doanh

  • View
    240

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE Goražde, 2010

Page 2: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

2

S A D R Ž A J PREDGOVOR.........................................................................................................................................3 UVOD ......................................................................................................................................................5

Zašto je biodiverzitet važan za općinu Goražde?.............................................................................5 VIZIJA ...................................................................................................................................................12 TRENUTNA SITUACIJA....................................................................................................................12 PROBLEMI I MOGUĆNOSTI BIODIVERZITETA.........................................................................18 PRIORITETI..........................................................................................................................................38 ZADACI I CILJEVI..............................................................................................................................40 CILJEVI I INDIKATORI .....................................................................................................................44 IDENTIFIKACIJA AKCIJA I SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BIODIVERZITETA........................50

Page 3: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

3

PREDGOVOR Poštovani sugrađani, U za nas najljepšem dijelu Bosne, na zelenim talasima Drine, okružena prekrasnim

obroncima Jahorine naša Općina Goražde zaslužuje da bude ekološka oaza.

Dokument „Lokalni akcioni plan za biodiverzitet općine Goražde” je nastao na

inicijativu Evropskog centra za zaštitu prirode (ECNC-European Centre for Nature

Conservation), a implementirao ga je Regionalni centar za okoliš (REC-Regional

Environmental Center) uz finansijsku pomoć Ministarstva za spoljne odnose Vlade Finske.

Prepoznali su da je ovaj kraj veoma bogat kako biljnim, tako i životinjskim svijetom,

netaknutom prirodom i pomogli nam da sagledamo probleme, napravimo strategiju kako da

rješimo te probleme i zaustavima neopravdano uništavanje bogatstva sa kojim raspolažemo.

Nadamo se da će i vama ovaj dokumenat pomoći da bolje upoznate sve ono što nas

okružuje i svojim aktivnostima doprinesete da se ono očuva za sve nas i za generacije koje

dolaze.

Vaš Načelnik mr. Muhamed Ramović Goražde, 2010

Page 4: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

4

Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet i usluge ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu” formiran je radni tim u sastavu: 1. Asima Džambegović, koordinator, općina Goražde 2. Rasim Kazagić, općina Goražde 3. Fahrudin Kožo, općina Goražde 4. Mirsad Pezo, općina Goražde 5. Orhan Softić, općina Goražde 6. Fadil Salković, općina Goražde 7. Amela Huseinović, općina Goražde 8. Nermana Sofović, Bošnjačko planinarsko društvo (BPD) ”Maglić”, Goražde 9. Sadik Silajdžić, JKP ”6.Mart”, Goražde 10. Zijo Terović, Sportsko ribolovno društvo, Goražde

10. Ušanović Munevera, Ministarstvo urbanizma i ekologije Bosansko podrinjskog kantona Goražde (BPK Goražde) 11. Drakovac Ramiz, Lovačko društvo Goražde 12. Džihanić Nudžeim, JP ”Bosansko- podrinjske šume” Goražde 13. Kunovac Edin, Turistička zajednica BPK Goražde 14. Lejla Šivšić, JP RTV BPK Goražde 15. Dedagić Ferida, “Pobjeda Rudet” d.d. Goražde 16. Avdo Muslimović,Udruženje poljoprivrednika BPK Goražde 17. Sudo Čeljo, Kajakaški klub “BUK”, Goražde

Kroz dvije radionice-treninge, koje su organizovali REC i ECNC za članove Radnog tima, definisani su vizija, ciljevi, kao i prioriteti u zaštiti biodiverziteta.

Radna grupa je izradila predlog Akcionog plana za biodiverzitet Općine Goražde i predstavila ga na sastanku širih zainteresovanih strana, koji je u općini održan sa ciljem da se definiše vizija, analizira trenutna situacija, uoče problemi i mogućnosti i postave prioriteti, ciljevi i indikatori vezano za zaštitu biodiverziteta u Općini. Takođe je nacrt Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet prije usvajanja na sjednici Općinskog vijeća stavljen na javnu raspravu, kako bi se javnost upoznala sa mogućnostima zaštite biodiverziteta i aktivnostima koje su planirane da se realizuju kroz ovaj Akcioni plan.

Page 5: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

5

UVOD

Zašto je biodiverzitet važan za općinu Goražde? Kroz projekat „Biodiverzitet i usluge ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“, koji provodi REC-Regionalni centar za okoliš i ECNC- Evropski centar za zaštitu prirode, Općina Goražde je izabrana kao jedna od deset lokalnih zajednica, zajedno sa Općinom Srebrenica iz Bosne i Hercegovine, da uradi Lokalni akcioni plan za biodiverzitet.

Biodiverzitet predstavlja sveukupnu prirodu što podrazumjeva šume, livade, vodu, biljke, životinje i njihovu međusobnu različitost. I ljudi su takođe dio biološke raznovrsnosti i svi zajedno tvorimo nit života koji nas okružuje. Koristi koje čovjek ima od prirode su mnogobrojne: hrana, piće, zrak, građevinski materijali, sirovine za razne potrebe u industriji i sl. Ekosistemi sa većim biodiverzitetom su otporniji na fizičko ugrožavanje, prirodne katastrofe i invazivne vrste.

Međutim, zbog uništavanja pojedinih vrsta i sa slabljenjem raznolikosti, dolazi do narušavanja biodiverziteta što za posljedicu ima niz problema. Da bi sanirali i izbjegli te probleme, za našu lokalnu zajednicu zaštita biodiverziteta je važna iz slijedećih razloga:

Prije svega zbog ljudskog zdravlja i dobrobiti, jer biološka razovrsnost obezbjeđuje zdravu hranu, izvor je svježe vode za piće, prečišćava zrak i vodu i znatno smanjuje štetne uticaje industrije.

Općina Goražde se nalazi na obalama rijeke Drine, u središtu njenog gornjeg toka, na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini 345 m što uslovljava blagu kontinentalnu klimu, kratke zime i topla duga ljeta. Sam grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Rijeka Drina i okolna brdovita prostranstva pružaju stanovnicima Goražda i

Planinsko cvijeće(Foto studio Pršeš) posjetiocima brojne mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom. Tako na primjer planinarenje ima svoju dugu tradiciju u Gornjem podrinju jer cijelu regiju opasuju visoke i srednjevisoke planine Dinarskog morfosistema. Na terenima koji su ispresjecani makadamskim putevima, a nisu u funkciji savremenog automobilskog saobraćaja, postoje dobre mogućnosti za razvoj planinskog biciklizma.

Page 6: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

6

Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina. Sam položaj Općine odredio je da se naselja i stanovništvo koncentrišu oko Drine i svoje aktivnosti istorijski vezuju za ovu rijeku. Rijeka Drina je najveći hidropotencijal na području općine Goražde. Pored rijeke Drine na području Općine nalazi se i Osanička rijeka, Podhranjenski potok i niz drugih manjih pritoka rijeke Drine. Interesantno je da u selu Bogušići postoji izvor mineralne vode (kiseljak) kao i na Mravinjcu (koji je malo lošije kvalitete od navedenog u Bogušićima). Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba (pastrmka, lipljan, mladica). Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, briga o aktivnoj zaštiti ovih vrsta, dovela je do formiranja sportskih ribolovnih društava, koje egzistiraju na ovom prostoru.

Splavarenje niz Drinu ima veliku tradiciju, nastalo je iz potrebe da se građa transportuje iz šume nizvodno do strugara gdje je prerađivana. Splav je neobično plovilo izgrađeno od drvene oblovine. S vremenom je izraslo u posebnu turističku atrakciju Bosne i Hercegovine. Drina čitavim svojim tokom i pored jakih bujica i brze vode ima svoj prepoznatljiv mir, koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a splavarenje

Splavarenje niz Drinu (Foto studio Pršeše) svemu tome daje jednu novu dimenziju intimnog druženja sa čistoćom prirode. Relacija na kojoj se vrši splavarenje je od Ustikoline do Goražda, duga je 22 km i traje od 5 do 6 sati zavisno od vodostaja rijeke Drine. Tradicionalna manifestacija "Drina i Prača - nove turističke destinacije u BiH" ima za cilj promocija turizma i turističkih potencijala na području Bosansko-podrinjskog kantona. Centralni događaj manifestacije tradicionalno je splavarenje Drinom od Ustikoline do Goražda. Promjene političkih granica koje su se vjekovima dešavale duž Drine, nisu osjetnije uticale na položaj cjelokupnog stanovništva. Zemljoradnici su u ovom kraju “Podrinja” i zemlji “Drini” sijali sve vrste žitarica, a najčešće pšenicu, ječam, ovas i proso. Međutim, u ovom dijelu središnjeg gornjeg toka Drine, gde se nalazi Općina Goražde, nije bilo dovoljno ni pogodnih površina za obradu, što je nepovoljno uticalo na agrarnu proizvodnju. Ograničene mogućnosti u proizvodnji žitarica uputili su zemljoradnike da potraže dopunske izvore hrane, najprije u korištenju raznog povrća i voća, zatim u ribolovu, a naročito u uzgoju svih vrsta domaćih životinja. Zemljoradnička domaćinstva, iako danas dosta redukovana zbog loših uslova i depopulacije sela, uvek su imala goveda, krave i volove (koji su nekada bili neophodni za oranje), zatim svinje, ovce, koze i perad. Profesionalni stočari iz ovog kraja Drine nazivani su “vlasima” i posjedovali su veća stada ovaca i

Page 7: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

7

po nekoliko konja za transport. Zahvaljujući uslugama ekosistema oko Drine, po šumama i livadama na obroncima brda i planina koje okružuju Goražde, domaće životinje i ljudi su uvijek nalazili dovoljno hrane i šumskih plodova za vrijeme vegetacije, a za stoku je bilo dovoljno sijena preko zime za ishranu. Duhovne i kulturne vrijednosti, jer pod uticajem lokalnog biodiverziteta nastaje i identitet kulturnog naslijeđa i podstiču se kulturna i duhovna tradicija čitavog društva. O istoriji Podrinja u rimsko doba govore kako pisani tako i materijalni izvori. Ostaci rimskih naselja otrkiveni su oko Goražda i Višegrada, a na osnovu epigrafskih nalaza pretpostavlja se da je u okolini Goražda bio stacioniran pomoćni odred rimske vojske koji je štitio prelaz preko reke i vjerovatno rudnike u ovoj oblasti (Blagojević, M. et al., 2005). Razvoj specifičnog seoskog turizma nema dužu tradiciju iako za njega postoje uslovi na ovom području. Posjetiocima Općine Goražde su često najinteresantniji stari objekti građeni u tradicionalnom stilu, narodne nošnje, organska - zdrava hrana, što otvara nove perspektive u korištenju kulturnih vrednosti ovog kraja, kroz restauraciju sada često napuštenih seoskih objekata koji su skoro u poluruševnom stanju Arhiva (Foto studio Pršeš)

i formiranje etno sela, kao posenih destinacija. Stoga se u razvoj ove grane ekoturizma mogu uključiti i savremenije, čiste i uređene seoske kuće. Naglašen stepen bio i geodiverziteta, te preplitanje različitih klimatskih tipova na ovom području su uticali na visok stepen biodiverziteta. Priroda je tako bogato obdarila područje općine Goražde i čitave regije brojnim fenomenima, tako da i naučno-istraživačke vrijednosti imaju svoju punu opravdanost. Mnoge lokacije mogu da posluže kao mjesta – ''škole u prirodi'' za učenike osnovnih i srednjih škola. Pogodne su za održavanje terenskih ekskurzija studenata šumarstva, geografije, biologije, geologije... Kroz pro-biodiverzitetsko poslovanje stvaraju se mogućnosti poboljšanja ekonomskog stanja lokalne zajednice. Rijeka Drina je oduvek bila glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Iz Sarajeva ka Drini vode putevi dolinom Željeznice, preko Foče, pa prema Goraždu, preko Romanije ka Glasincu, Višegradu, Jadru i Drinjači. Kao trgovačko naselje Goražde se spominje 1379. godine kada se trgovalo sa Dubrovnikom i kada su Dubrovčani imali svoje ispostave na svim važnijim drumovima u ondašnjoj Bosni, pa je takva ispostava postojala i na mjestu današenjeg Goražda. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde-Tjentište-Čemerno-Gacko-Dubrovnik. Povoljan geografski položaj i putna infrastruktura omogućavaju dolazak investitora i povećavaju mogućnosti održivog korištenja usluga ekosistema za ostvarivanje dobrobiti Općine. Stari tradicionalni zanati, proces proizvodnje zdrave, organske hrane, bez upotrebe pesticida, poljski radovi (npr. košenje trave, mljevenje žita u starim mlinovima itd.) kao vid rekreacije predstavljaju perspektivni razvoj novih turističkih programa. S toga su važni lokalni idejni projekti i stav lokalne zajednice, koji mogu za cilj da imaju stimulaciju seoskog turizma uvažavajući pri

Page 8: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

8

tom realnu ekonomsku situaciju, održivost projekta na duži period, a sve u skladu sa uslugama koje ekosistemi pružaju u cilju zadovoljavanja najšireg obima potreba stanovništva i posjetilaca Općine Goražde. „Dani jabuke“ je još jedna manifestacija i ujedno specifičan način promovisanja turističko-poljoprivredno-kulturno istorijske i gastronomske ponude ovih prostora. Organizuje se zbog toga što je Goražde osim po splavarenju, poznato kao voćarski kraj u kome se uzgajaju autohtone vrste jabuka. Osnovni cilj “Dana jabuke” je razvijanje novih turističkih proizvoda, podstrek razvoju poljoprivrede i seoskog turizma, otvaranju malih porodično - prerađivačkih kapaciteta na bazi jabuke, otvaranje novih hotelsko-ugostiteljskih objekata, podsticaj razvoju sela i stvaranju boljeg imidža Gornjedrinskog kraja, kao i stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetničke akcije što više građana. Behar ( Foto studio Pršeš)

Zakonodavni okvir Bosna i Hercegovina ima veliki broj prirodnih vrijednosti koje imaju potrebu da budu zaštićeni nekim od vidova zaštite. Nažalost, još uvijek ne postoji dovoljno funkcionalan sistem zaštite koji bi obezbijedio da se rijetke i ugrožene vrste i visokovrijedni prirodni pejzaži stave u funkciju zaštite, odnosno da se sa njima postupa u skladu sa principima održivog razvoja. U periodu kad je postojala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija postojao je sistem zaštite koji je, uprkos svemu, bio koliko – toliko funkcionalan, ali površina zaštićenih područja, kao i broj zaštićenih vrsta, bili su izuzetno mali. Danas je situacija čak i nepovoljnija kada se uzme u obzir činjenica da sistemska zaštita biljnih i životinjskih vrsta (izuzev zaštite područja) u praksi ne postoji, te da je površina pod zaštitom čak i manja nego što je to bila u ranijem sistemu. Iako su još 2002. i 2003. godine u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i Herecegovine (FBiH) usvojeni prihvatljivi zakoni o zaštiti okoliša i prirode njihova primjena nije zadovoljavajuća, prevashodno zbog nepostojanja većine potrebnih podzakonskih akata koji bi omogućili i praktičnu primjenu zakona. Federacija Bosne i Hercegovine oblasti zašite prirode i zaštite životne sredine reguliše slijedećim zakonima: Zakon o zaštiti okoliša (okvirni) (Sl. novine FBiH br: 33/03), Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH br: 33/03), Zakon o vodama (Sl. novine FBiH br: 70/06), Zakon o lovstvu (Sl.

Page 9: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

9

novine FBiH br:04/06), Zakon o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH br: 33/03), Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03), Zakon o fondu za zaštitu okoliša (Sl. novine FBiH br: 33/03), koji se u pojedinim članovima odnose i na zaštitu biodiverziteta, ali kako je ranije navedeno, potrebno je sa ovim zakonima uskladiti kantonalne zakone i donijeti niz podzakonskih akata, da bi njihova provedba u potpunosti pomogla i u rešavanju problema vezanih za zaštitu biodiverziteta. Posebno je alarmantna situacija sa zaštitom vrsta i zaštitom područja obzirom da pri resornom ministarstvu zaduženom za okoliš u FBiH ne djeluje tzv. agencija za zaštitu prirode (u RS-u djeluje). Ovakva agencija je praktično djelovala sve do prije nekoliko godina (Zavod za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH) i njene aktivnosti su, pored zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, bile uglavnom usmjerene na poslove zaštite prirode. Činjenica je da resorna entitetska ministarstva nemaju dovoljno vlastitih kapaciteta, ali ni razumijevanja od strane ostalih relevantnih institucija, da bi kvalitetno obavljali pomenute poslove. Veliki problem predstavlja i nepostojanje Prostornog plana Federacije BiH (koji je u izradi), kroz koji bi se olakšala zaštita biodiverziteta. Nadležnost po pitanju zaštite životne sredine najvećim dijelom pripada Federalnom ministarstvu turizma i okoliša, ali i drugim institucijama na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Bosna i Hercegovina je potpisnica mnogih međunarodnih konvencija iz oblasti zaštite životne sredine. Konvencija o biološkoj raznovrsnosti je ratificirana 04.10.2002. godine. Ovo je temeljna konvencija koja je zacrtala novu koncepciju zaštite prirode, proširujući ovu djelatnost na očuvanje sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti i osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara. Konvencija određuje biološku raznolikost kao raznolikost unutar vrsta, među vrstama i među ekološkim sistemima. U skladu sa principima Konvencije o biološkoj raznolikosti, biodiverzitet BiH se temelji na raznolikosti gena, raznolikosti vrsta i raznolikosti ekosistema i pejzaža. Specijski diverzitet (diverzitet vrsta) odlikuje se najvišim stupnjem endemičnosti na prostoru Evrope. Osim specijske, diverzitet BiH se odlikuje i izuzeno visokim stupnjem pejzažne raznolikosti u koju su integrirani i svi oblici geološke i biološke različitosti u najširem smislu. Upravo na području BiH nalaze se brojni razvojni endemni centri, te centri reliktnosti – refugijumi tercijarne flore i faune, koja se upravo u specifičnim klimatskim uvjetima održala i do danas. Čak 30% ukupne endemične flore Balkana (1.800) se nalaze u BiH. BiH također raspolaže izuzetno visokim stepenom diverziteta biotopa. Tome doprinosi specifična orografija, geološka podloga, hidrologija i ekoklima. Pokazatelj novih društvenih pravaca koji podrazumijevaju simultano rješavanje socijalnih problema i brige o okolišu je razvoj strateških dokumenata. Vodeći dokument, usvojen od strane oba entiteta (Federacije BiH (10 kantona), Republike Srpske) i Distrikta Brčko je Nacionalni akcioni plan za okoliš (NEAP, 2003). NEAP identificira probleme, pritiske i potrebu uspostave ravnoteže izmedu brige o okolišu i razvoja privrede. Prema NEAP-u, prioritet je ekonomski razvoj sa okolinski prihvatljivom strategijom, što je generalno prioritet koji će biti postavljen i kroz viziju Lokalnog akcionog plan za biodiverzitet općine Goražde. U okviru Nacrta Strategije zaštite okoliša FBiH (2007), generalno se izdvajaju sljedeće karakteristike biološke i pejzažne raznolikosti, koje donekle karakterišu i općinu Goražde: - visok stepen specijske, genetičke i ekosistemske raznolikosti; - visok stepen očuvanosti cjelina pejzažne raznolikosti od evropskog i globalnog značaja;

Page 10: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

10

- značajan stepen promjena u odnosu na distribuciju i sastav klimatogenih ekosistema; - izražen trend gubitka biološke i pejzažne raznolikosti, uslovljen antropogenim uticajima; Bosansko-podrinjski kanton Goražde ima dosta prirodnih resursa, kao što su: vodeni potencijal, nalazišta gipsa, izvori termalne i pitke vode, proizvodnju zdrave hrane, te veliki turistički potencijal rijeke Drine i njenih pritoka, bogatstvo šuma i lovišta, što otvara raznovrsne mogućnosti za ulaganje. Na nivou Kantona važi Zakon o zaštiti okoline (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde”, broj 5/05), a trenutno je u izradi nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoline. Takođe je sa stanovišta zaštite biodiverziteta značajan i Zakon o vodama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde,( Službene novine BPK br:6/10) koji je usvojen na 34.-oj redovnoj sjednici Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde održanoj 01.04.2010.godine, na prijedlog Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Svrha ovog Zakona je osiguranje upravljanja vodama s ciljem:

a) smanjenja zagađenja voda, postizanja dobrog stanja voda i sprečavanja degradacije voda, b) postizanja održivog korištenja voda, c) osiguranja pravičnog pristupa vodama, d) poticanja društvenog i privrednog razvoja, e) zaštite ekosistema, f) smanjenja rizika od poplava i drugih negativnih uticaja voda, g) osiguranja sudjelovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode, h) sprečavanja i rješavanja sukoba u pogledu zaštite i korištenja voda i i) izgradnje, zaštite, korištenja, održavanja i upravljanja vodnim objektima i druga pitanja iz

nadležnosti Kantona. Pomenuti Zakon o vodama predstavlja jedan od stubova u izradi Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet općine Goražde, s obzirom na to da će glavne aktivnosti biti koncentrisane oko rijeke Drine i zaštite ekosistema vezanih za ovo prirodno dobro. Institucionalni okvir U Vladi Bosansko-podrinjskog kantona nekoliko ministarstava dijele nadležnosti nad zaštitom životne sredine i zaštitom biodiverziteta. Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline BPK Goražde odgovorno je za upravljanje i distribuciju, između ostalih i informacija vezanih za zaštitu okoline i zaštitu prirode: - priprema zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti; - propisa o pristupanju, donošenju i provođenju prostorne i urbanističke dokumentacije; - priprema razvojnih i provedbenih planova i druge planske dokumentacije programe za njihovo provođenje; - ekologija (zaštitu okoline – vazduha, tla, vode, zaštita od buke, urbanog zelenila, šuma); - utvrđivanje i obezbjeđivanje dobara od općeg interesa (rekreativni, turistički i sportski centri, parkovi); - regulisanje i zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kantonalnom nivou. Ministarstvo za privredu BPK Goražde ima, između ostalih, slijedeće prioritetne ciljeve koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa zaštitom postojećeg biodiverziteta Kantona:

Page 11: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

11

- Razvoj i poboljšanje poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kroz unapređenje poljoprivredne proizvodnje, uređenje i zaštitu voda i vodnih resursa te razvoj šumarstva i unapređenje i zaštitu šuma, - Razvoj i zaštita šuma, kroz projekte zaštite i vođenja politike gazdovanja šumama, - Razvoj trgovine, ugostiteljstva, turizma, poduzetništva i obrta kroz stvaranje uslova i boljeg ambijenta za trgovinu, ugostiteljske i turističke kapacitete te razvoj poduzetištva i obrta u cilju jačanja i očuvanja starih i tradicionalnih zanata, - Razvoj energetike i rudarstva kroz iskorištavanja prirodnih bogatstava, vode i drugih mineralnih sirovina. I pored postojanja pomenutih zakona i strateških dokumenata, vrlo malo nadležnosti pripada lokalnoj zajednici, iako je ona najvažnija u provedbi istih. U općini Goražde za poslove vezane za zaštitu životne sredine i zaštitu prirode odgovorna je Služba za prostorno uređenje i komunalne poslove Općina Goražde koja je na regionalnom (BPK Goražde) i lokalnom (općinskom) nivou do sada učestvovala u pripremi nekoliko strateških dokumenata u kojima se planira korištenje usluga ekosistema na održiv način. Tako je na osnovu porastu interesa turista za ekoturizam u regiji gornjeg Podrinja, koji je prvenstveno vezan za riječni turizam, u Strategiji razvoja turizma u gornjem Podrinju iz 2007. godine dat poseban naglasak razvoju ekoturizma, ali takođe i drugih komplementarnih vidova turizma kao što su seoski, religijski i lovni. Kroz Strategiju razvoja zasnovanu na poštivanju ljudskih prava Goražda (2008 – 2014. godine), jedan od operativnih ciljeva je i zaštita okoline. Takođe općina Goražde je uradila i Lokalni ekološki akcioni plan kao sektorsku strategiju, a Lokalni akcioni plan za biodiverzitet je još jedan veoma važan dokument koji će posebno tretirati oblast zaštite biodiverziteta, što će biti prvi takav dokument koji je Općina uradila, pa samim tim i podložan budućim revizijama i unapređenjima sadržaja i planova aktivnosti.

Grebak (Foto studio Pršeš)

Page 12: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

12

VIZIJA Tokom rada na izradi Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet općine Goražde, kroz niz konsultacija među članovima radnog tima i diskusijama održanim na sastancima širih zainteresovanih strana, kao i na osnovu smernica koje su članovi radnog tima dobili tokom treninga, definisana je VIZIJA vezana za zaštitu i održivo korištenje biološke raznovrsnosti općine Goražde: Očuvana biološka raznovrsnost na području općine Goražde, održivo korišćenje usluga ekosistema, sa posebnim akcentom na prirodne vrijednosti rijeke Drine, autohtonih staništa i vrste biljnog i životinjskog svijeta koji su povezani sa Drinom kao najvažnijim prirodnim dobrom u općini. U skladu sa postavljenom vizijom, u Lokalnom akcionom planu za biodiverzitet definisani su ciljevi i aktivnosti, kao i mjere koje će općina Goražde preduzimati kako bi se vremenski približila datoj viziji.

TRENUTNA SITUACIJA

a) Geografski položaj Općina Goražde se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i u sastavu je Bosansko - podrinjskog kantona Goražde (BPK Goražde), čije je administrativno, političko, ekonomsko i kulturno središte. Graniči se sa općinama Foča – Ustikolina, Pale - Prača koje su u sastavu BPK Goražde, kao i sa općinama iz Republike Srpske: Pale, Novo Goražde i Čajniče. U svom sastavu ima 20 mjesnih zajednica od čega su četiri gradske, tri prigradske i 13 ruralnih mjesnih zajednica. Ukupna površina koju zauzima je 252 km2, od čega gradsko jezgro zauzima 8 km2.

b) Karakteristike reljefa

Goražde se nalazi u dolini rijeke Drine s graničnim planinskim masivima koji se pružaju u pravcu istok-zapad duž toka rijeke, pa teren uglavnom karakterizira izražena reljefnost i ocjeditost. Na većem dijelu površine općine preovladavaju strmi tereni velikih visinskih razlika, pa 75% teritorije općine otpada na ispresijecano planinsko zemljište, uglavnom pokriveno šumom i pašnjacima, s nadmorskom visinom iznad 500 m. Ravničarski dio terena, aluvijalna zaravan rijeke Drine, predstavlja najvažniji dio urbanog područja općine Omladinska ulica (Foto studio Pršeš)

Page 13: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

13

c) Geološke i pedološke karakteristike Osnovne geomorfološke konture stvorene su endrogenim (orogenim) procesima. Tektonskim pokretima nakon geosinklinalne etape formirani su planinski masivi. Tako stvoreni oblici terena kasnijim egzogenim agensima su preoblikovani. Niz visokih planina ovog područja daje mu planinski karakter. Planinski veći dio masiva Jahorine na zapadu razdvaja rijeka Drina od manjeg dijela planinskog masiva Ljubišnje na istoku. Na području Bosansko-podrinjskog kantona zastupljen je dio masiva Jahorine, te dio morfološke jedinice kompleksne depresije između masiva Jahorine i Romanije. Uslovljenošću litološkim sastavom, formiran je dijelom blago izraženi reljef, a dijelom izrazito visokih istaknutih oblika. Čitavim područjem dominiraju mnogobrojne potočne doline i jaruge usiječene u klasične stijene paleozoika i donjeg trijasa. Na području Bosansko-podrinjskog kantona u izgrađivanju oblika reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa učestvuju različiti oblici erozionog djelovanja. Najizraženiji su: fluvijalni oblik erozije (mehanički rad velikog broja rijeka i potoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi na padinama (fizičko-mehaničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali su odgovarajući tipovi reljefa: fluvijalni tip reljefa, padinski tip reljefa i karstni tip reljefa, svaki sa svojim posebnim karakteristikama.

d) Hidrološke karakteristike Najveći vodotok na teritoriji općine Goražde je rijeka Drina, a manje rijeke su Osanička Rijeka, Oglečevska rijeka, Biocka i niz potoka. Postoje mnogobrojni izvori, uglavnom manje izdašnosti. Mnogi od tih izvora su kaptirani za potrebe pojedinih naselja i industrije. Za neke od ovih izvora poznata je njihova izdašnost, dok su podaci o kvalitetu vode dosta skromni (pretpostavke da ona odgovara kvalitetu vode za piće). Ovo područje spada u red područja relativno izdašnih vodom u razmjerama Bosne i Hercegovine (u rijeku Drinu sa ovog područja otiče prosječno 17.5 lit/sec/km2). Područje Općine pripada Drinskom slivu. Drina nastaje spajanjem dviju rijeka - Tare i Pive, koje se sastaju kod Šćepan Polja .U Savu se ulijeva kod Rače. Drina, Tara i Piva i pritoke njenog gornjeg toka pripadaju rijekama sniježno - kišnog režima dinarsko - makedonske varijante, a to znači da se najveći proticaji javljaju u aprilu i maju. Iako je period velikih voda na Drini dugotrajan, jer se topljenje snijega na planinama vrši postepeno, katastrofalne poplave na teritoriji općine Goražde nisu česte. Visoko stanje vode može da se javi i u jesen, najčešće u novembru, usljed obilnih jesenjih padavina. Izgradnjom brojnih vodenih akumulacija u slivu Drine prirodni režim rijeka je znatno izmijenjen. Povećane su dubine, smanjene su brzine vode, kao i oscilacije vodostaja i proticaja tokom godine, odnosno vodni režim je postao ujednačeniji. Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih riječnih profila i kanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana, iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti za izgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, ali istovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorištenosti svoje hidroenergije. Njene ekonomski

Page 14: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

14

iskoristive vodne snage procjenjene su na 14,4 milijardi kWh, a do sada je iskorišteno nepunih 5 milijardi kWh ili oko 35%.

e) Klimatske karakteristike Kotlinsko proširenje na Drini na oko 350 m nadmorske visine, u kome je smješteno Goražde, izuzev otvorenosti duž laktastog korita Drine i Prače, okruženo je sa svih strana visokim planinama. Iz navedenih razloga se, uprkos blizine Jadranskog mora, područje Goražda odlikuje umjerenokontinentalnom klimom, dok se viši planinski dijelovi analiziranog područja iznad 1000 m nadmorske visine, odlikuju subalpskom i alpskom klimom. Prosječna godišnja temperatura vazduha u Goraždu kreće se oko 10 oC, dok u planinskoj oblasti na oko 1000 m nadmorske visine iznosi oko 6,0 oC. Zime su na razmatranom području hladne sa prosječnim temperaturama koje se kreću oko 0,6 oC. Srednje ljetnje temperature u Goraždu kreću se oko 18 oC, pa su ovdje ljeta prijatna, čak i prohladna. Srednja godišnja relativna vlažnost vazduha u Goraždu iznosi 84 %. U periodu od septembra do februara mjeseca relativna vlažnost vazduha je viša od srednje godišnje, usled nižih temperatura vazduha i relativno velike učestalosti pojave magle u dolini.

Planinarski dom „Pilav Nedim – Jogi”

Page 15: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

15

f) Stanovništvo Prema procjenama za 2006. godinu, u općini Goražde živi 31.544 stanovnika, od čega je 30.099 Bošnjaka, 1.360 Srba, 50 Hrvata i 35 Ostalih. U općini je od kraja sukoba tokom '90. godina prošlog veka, pa do danas, registrirano 1.760 povratnika Srba, međutim danas ih na području općine živi manje s obzirom da povratnici nerijetko prodaju ili mijenjaju svoju imovinu, nakon čega se trajno odseljavaju iz Goražda. Na području općine je u 2006. godini registrirano i 1.797 raseljenih lica čije je prebivalište 1991. godine bilo u okolnim općinama (Čajniče, Foča, Rogatica, Rudo, Višegrad). Iako podaci o spolnoj strukturi stanovništva općine u poslijeratnom periodu nisu dostupni, procjenjuje se da je u odnosu na posljednji popis stanovništva, u Goraždu, kao i u ostalim dijelovima BiH, došlo do porasta učešča žena u ukupnom stanovništvu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2005. godinu, udio ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu na nivou BPK iznosi 54%. Sa gustinom naseljenosti od 127 stanovnika/ km2, Goražde je najgušće naseljena općina u BPK, gdje je prosječna gustina naseljenosti 68 stanovnika/ km2, dok se na nivou FBiH ubraja u srednje naseljene općine. Prema raspoloživim podacima općinskih službi za 2006. godinu, u općini ima 8.771 domaćinstava, a prosječna veličina domaćinstva je 3,4 člana.

g) Privreda Najveći broj prerađivačkih industrijskih pogona našeg kantona egzistira u općini Goražde. Tako imamo četiri industrijske zone u kojima su locirani ovi privredni subjekti:

Industrijska zona bivše vojne industrije „Pobjeda“ u kojoj trenutno djeluju firme „Ginex“ d.d., „Pobjeda – Rudet“ d.d., „Pobjeda – Sport“ d.d. i Tvornica alata Goražde d.d.

Industrijska zona „Bekto Preciza“ d.o.o. i „Emka Bosnia“ d.o.o. Industrijska zona bivše hemijske industrije „AZOT“ u kojoj djeluje „Prevent Safety“ d.o.o. Zelena industrijska zona Rasadnik koja je u fazi izgradnje infrastrukture.

Pored toga na području Općine radi i firma „Sabix“ d.o.o. za uzradu namještaja. Od građevinskih firmi egzistiraju GPD „Drina“ d.d., „Kaja Company“ d.o.o., „Vavlca“ d.o.o., „Okac“d.o.o., „Hodo“ d.o.o. i mnoge manje firme. Razvoj turizma je jedan od ciljeva naše Strategije zasnovane na poštivanju ljudskih prava Goražde za period 2008 – 2014. godine. U tom pravcu općina Goražde radi na izgradnji infrastrukture kako bi omogućila potencijalnim ulagačima da grade turističke objekte. U užem gradskom jezgru postoji objekat hotela „Behar“ koji nudi smještajne kapacitete. U blizini grada, na obroncima Jahorine izgrađen je lovački turistički kompleks „Bijele Vode“ koji nudi pored lova i niz drugih sadržaja u netaknutim predjelima ovog područja. Na udaljenosti oko 25 kilometara od grada izgrađen je Planinarski dom „Ruda Glava“ koji pored planinarstva pruža usluge i potencijalnim gostima. Naš najveći potencijal predstavlja rijeka Drina na kojoj se u toku ljetnih mjeseci spuštaju splavovi što predstavlja atrakciju za našu zemlju, pa općina treba uraditi što bolju promociji te tirističke

Page 16: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

16

ponude, zajedno sa Turističkom zajednicom BPK. Postojanje kajakaškog kluba koji može vršiti usluge obuke i iznajmljivanja kajaka, može se takođe iskoristiti kao nova turistička ponuda na tržištu.

U okviru poljoprivrednog zemljišta zastupljene su kategorije oranice koje obuhvataju 2.287 ha, voćnjaci sa površinom od 1.610 ha, pašnjaci 1.475 ha, i livade sa 3.940 ha. Najviše zastupljena kategorija je kultivisano zemljište, dok najmanje ima oranica.

Voćnjak jabuka ZZ Agropodrinje (Foto studio Pršeše) Trenutna poljoprivredna proizvodnja je uglavnom organizovana u privatnom sektoru koju karakteriše usitnjenost posjeda, odsustvo intenzivne obrade i primjene savremenih agrotehničkih mjera. Veoma pogodan teren na našoj opićini omogućava i bavljenje stočarstvom, pa tako imamo goveda 1.740, ovaca oko 11.200, svinja 17, konja 348, peradi oko 11.400, koza oko 710, a naš kraj je poznat i po kvalitetnom medu pa tako imamo oko 8.050 košnica.

h) Infrastruktura

Saobraćajnu infrastrukturu čini magistralni put M 20 koji kroz općinu Goražde prolazi u dužini od oko 18 kilometara i povezuje općinu sa Sarajevom, Fočom, Višegradom i Rogaticom. Održavanje ovog putnog pravca je u nadležnosti Federalne direkcije cesta. Pored toga postoje i regionalni putevi Goražde – Čajniče i Goražde – Hrenovica koji su u nadležnosti Direkcije za ceste BPK. Sa oko 190 km lokalnih puteva općina je povezana sa ruralnim mjesnim zajednicama i vrši održavanje ovih puteva. Veći dio Općine se snadbjeva iz vodozahvata Vitkovići, odnosni iz Fabrike vode koja je u sastavu JKP “6.mart”. Redovno se vrše kontrole u Zavodu za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona, a povremene i u Federalnom zavodu za javno zdravsto. Najveći problemi u ispravnosti vode za piće javljaju se tokom kišnih mjeseci kada se poveća nivo rijeke Drine i kada je mutna. Stanovništvo se redovno informiše putem lokalnih medija o nastalim problemima. Rurali dio Općine uglavnom se snadbjeva sa lokalnih izvora gdje se ne vrši redovna kontrola ispravnosti kvaliteta voda. Međutim, do sada nije bilo većih zdravstvenih problema (epidemija, trovanja i sl.) zbog kvaliteta tih izvorišta. Trenutno je u izgradnji vodovod “Starac” kojim će se snadbjevati kvalitetnom i kontrolisanom vodom za piće pet ruralnih mjesnih zajednica sa oko 3.000 stanovnika. Primarna zdravstvena zaštita je u Općini obezbijeđena kroz djelovanje Doma zdravlja „Isak Samokovlija“ koji je organiziran u 13 službi i djeluje na 13 lokaliteta. Aktivno je pet ambulanti

Page 17: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

17

porodične medicine sa 10 timova. Primarna zdravstvena zaštita za stanovništvo ruralnih područja osigurava se u 9 područnih ambulanti. Nepostojanja sanitarne niti bilo kakve regulisane deponije za odlaganje čvrstog otpada predstavlja veliki problem za našu lokalnu zajednicu. Trenutno se neselektiran otpad odvozi na privremenu deponiju na Trešmjici, a u fazi formiranja je preduzeće i određena lokacija za novu sanitarnu deponiju. U seoskim naseljima se javljaju divlje deponije koje predstavljaju veliki problem, zagađuju životnu sredinu i negativno utiču na biodiverzitet u općini Goražde.

i) Šumsko bogatstvo

U skladu sa Zakonom o šumama („Službene novine FBiH“, broj 20/02 ,29/03, 23/04) kao i Uredbom o šumama („Službene novine FBiH“, broj 83/09, 26 /10, 38/10), Kantonalna uprava za šumarstvo BPK upravlja šumama BPK, a J.P. „Bosansko-podrinjske šuma“ d.o.o. Goražde, organizovano je kao privredno društvo, javno preduzeće, u obliku društva sa ograničenom odgovornošću, koje samostalno obavlja gazdovanje, uzgoj, zaštitu i korišćenje šuma i šumskog zemljišta. Šume oko Goražda (Foto studio Pršeš)

Page 18: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

18

Tabela br.1 Šumsko rastinje na području općine Goražde Ukupno općina Goražde (ha) Kategorija

gazd. kalse Definicija klasifikacione jedinice neminirano minirano ukupno

1000 Visoke šume bukve 2.489,4 19,4 2.508,8

1103 Visoke brdske šume na dubokim kiselo smeđim zemljištima 569,7 569,7

1105 Sekundarene visoke šume bukve na dubokim kiselo smeđim zemljištima 1.149,4 4,6 1.154,0

1114 Subalpinske šume bukve pretežno na plitkom zemljištima 78,6 78,6

1210 Šume bukve i jele sa smrčom, šume bukve i smrče 210,5 11,2 221,7

1401 Visoke šume hrasta kitnjaka 299,8 229,8 1501 Visoke mješovite šume ostalih lišćara 181,4 3,6 185,0 2000 Visoke degradirane šume 1.952,5 491,8 2.44,3 2103 Visoke degradirane šume bukve 1.227,1 363,1 1.590,2

2401 Visoke degradirane šume hrasta kitnjaka 725,4 128,7 854,1

3000 Šumski zasadi 854,9 196,2 1051,1

3110 Šumski zasadi četinara (sa procjenjenom drvnom masom) na staništu brdskih šuma bukve

83,7 4,7 88,4

3111 Šumski zasadi četinara (bez procjenjene drvne mase) na staništu brdskih šuma bukve

41,7 41,7

3210

Šumski zasadi četinara (sa procjenjenom drvnom masom) na staništu čistih i mješovtih šume jele i smrče

36,2 36,2

3410 Šumski zasadi četinara (sa procjenjenom drvnom masom) na staništu brdskih šuma bukve

544,7 191,5 736,2

3411 Šumski zasadi četinara (bez procjenjene drvne mase) na staništu brdskih šuma bukve

148,6 148,6

4000 Izdaničke šume 2.863,4 1.176,2 4.039,6 4102 Izdaničke brdske šume bukve 875,6 189,4 1065,0

4111 Izdaničke brdske šume bukve (čiste i sa drugim liščarima) 343,0 148,1 191,1

4204 Izdaničke hrastove šume 21,7 21,7 4205 Izdaničke šume hrasta kitnjaka 1.623,1 838,7 2.461,8

Page 19: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

19

5000 Goleti ispod gornje granice privredne šume 550,1 7,2 557,3

5101 Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma bukve 226,5 226,5

5136 Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma hrasta kitnjaka 74,7 6,8 81,5

5201 Šumske goleti podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma bukve

54,5 0,4 54,9

5236 Šumske goleti podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma hrasta kitnjaka

70,6 70,6

5240 Šumske goleti podesni za pošumljavanje na staništu čistih i mješovitih šuma jele i smrče

123,8 123,8

6000 Neproduktivne šume u šumarskom pogledu 203,6 203,6

6201 Krš i goleti nepodesne za pošumljavanje 91,2 91,2

6301 Stalne šumske čistine i rasadnici 9,8 9,8 6401 Šumske komunikacije 54,4 54,4 6501 Prosjeke ispod dalekovoda 48,2 48,2 7000 Uzurpacije 50,6 5,2 52,8 Ukupno 8.946,5 1.896,0 10.860,5 Međutim, veliki dio šumske površine je pod minama što predstavlja veliki problem za održavanje i eksploataciju šume, kao što je prikazano u predhodnoj tabeli. Minirana područja predstavljaju problem za izradu inventara biodiverziteta općine Goražde, zbog nemogućnosti sakupljanja podataka i izvođenja terenskih istraživanja i to na duži vremenski period, ali su ta područja i potencijalne crne tačke biodiverziteta, zbog postojanja realne opasnosti za gubitak staništa i ugrožavanje opstanka vrsta divlje flore i faune u čitavom Kantonu. Procesom deminiranja, koji je spor i dugotrajan, dolazi do uznemiravanja jedinki, njihovog fizičkog uništavanja i narušavanja prirodnih staništa, što može za posljedicu imati nestanak popilacija pojedinih vrsta sa ovih lokaliteta. Iz bezbjednosnih razloga aktivnosti koje će biti predložene kroz Lokalni akcioni plan za biodiverzitet općine Goražde biće usko vezane isključivo za bezbjedna područja, mada to u principu sužava obim djelovanja i izvođenja konkretnih akcija.

Page 20: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

20

PROBLEMI I MOGUĆNOSTI BIODIVERZITETA

Na teritoriji općine Goražde, a ni na teritoriji čitavog Bosansko-podrinjskog kantona, ne nalazi se ni jedno zaštićeno područje. (Slika 24.1 Zaštićena područja prirode….) S obzirom da ne postoje pisani dokumenti vezani za biodiverzitet na općini Goražde, u daljem tekstu su navedeni podaci koji su do sada objavljeni u dokumentima na federalnom nivou za Federaciju Bosne i Hercegovine (Nacrt Prvog nacionalnog izvještaja Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti), odakle su ekstahovani literaturni podaci vezani za općinu i BPK Goražde. (U akcionim planovima za biodiverzitet općine Goražde trebalo bi predvidjeti reviziju datih podataka i uskladiti sa stvarnim stanjem u općini Goražde i tipovima pejzaža i ekosistema koji su prisutni na teritoriji općine Goražde i/ili BPK Goražde.) Specifičnosti biodiverziteta Bosne i Hercegovine Specifični i raznovrsni pejzaži prema kojima se vrši identifikacija ekosistema sa visokim prirodnim vrijednostima, daju poseban pečat unikatnosti prostoru čitave Bosne i Hercegovine. U skladu sa principima Konvencije o biološkoj raznolikosti, biodiverzitet BiH se temelji na raznolikosti gena, raznolikosti vrsta i raznolikosti ekosistema i pejzaža. Specijski diverzitet (diverzitet vrsta) odlikuje se najvišim stupnjem endemičnosti na prostoru Evrope. Osim specijske, diverzitet BiH se odlikuje i izuzeno visokim stupnjem pejzažne raznolikosti u koju su integrirani i svi oblici geološke i biološke različitosti u najširem smislu. Bosna i Hercegovina je bogata biološkom raznolikošću, između ostalog, iz razloga što pripada trima različitim geološkim i klimatskim regijama:

- Mediteranska regija - Eurosibirska-boreoamerička regija, - Alpska-visokonordijska regija.

Kao što je već pomenuto, upravo na području BiH nalaze se brojni razvojni endemni centri, te centri reliktnosti –refugijumi tercijarne flore i faune, koja se upravo u specifičnim klimatskim uvjetima održala i do danas. Uzevši u obzir broj vrsta i relativno malu površinu zemlje Bosna i Hercegovina spada među najbogatije zemlje u Evropi. Čak 30% ukupne endemične flore Balkana (1.800) vrsta se nalaze u BiH. BiH također raspolaže izuzetno visokim stepenom diverziteta biotopa. Tome doprinosi specifična orografija, geološka podloga, hidrologija i ekoklima.

Procjena diverziteta u BiH prema skupinama

(Strategija zaštite okoliša FBiH, Nacrt 2007.) 1. 1100 vrsta alga 2. 500 vrsta mahovina 3. 70 vrsta papratnjača 4. 4100 vrsta sjemenača 5. Više od 100 vrsta riba 6. 20 vrsta vodozemaca 7. 35 vrsta gmizavaca 8. 320 vrsta ptica 9. 80 vrsta sisara

Comment [E1]: Ovo ispod je izvadjeno iz sinteznog prostornog plana BPK. Treba provjeriti da li je status ovih zasticenih pejzaza i spomenika prirode ikad postojao.

Comment [E2]: Slika Zasticenih podrucja je iz Prostornog plana RS, tako da smatram da ona ne pripada ovom dokumentu.

Comment [E3]: Spomen park „Rorovi“ u opštini Goražde - zaštićeni pejzaž, • Stećansko groblje, u zaseoku Goršići u opštini Goražde - zaštićeni pejzaž, Mineralno vrelo „Kiseljak“ u naselju Bogušići u opštini Goražde -spomenik prirode.

Page 21: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

21

10. Oko 10 000 vrsta beskičmenjaka 11. Oko 1400 vrsta gljiva 12. Oko 300 vrsta lišajeva 13. više hiljada nedovoljno poznatih prokariota Geološka raznolikost predstavlja raznovrsnost formi stijena i njihovih konstituenata minerala, reljefa, hidrogeoloških oblika i drugih determinanti stvarnih i potencijalnih biotopa određenog prostora. Imajući u vidu površinu zemlje, te broj do sada utvrđenih geoloških rariteta, BiH spada u red najraznovrsnijih zemalja u Evropi. Iako pod izraženim antropogenim uticajem georaznolikost je još uvijek lokalno očuvana pa je treba staviti pod odgovarajući sistem održivog upravljanja. Geološka raznolikost Federacije BiH je temeljna determinanta visokog stepena raznolikosti staništa, odnosno biotopa. Kao posljedica koegzistencije i visokog nivoa interakcija između biološke i geološke raznolikosti, na čitavom prostoru BiH je prisutan i visok stepen pejzažnih raznolikosti. Stećci u blizini Goražda (Foto studio Pršeš) Diverzitet pejzaža i ekosistema BPK Goražde i općine Goražde Za područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, kao šire prostorne jedinice i posebno područje općine Goražde, karakteristično je nekoliko tipova pejzaža, svaki sa posebnim ekosistemskim odlikama. To su: brdski, gorski, visokoplaninski i raznoliki polidominantni pejzaži u refugijumima. U daljem tekstu su date osnovne karakteristike pejzaža koji su prisutni u općini Goražde, sa pretpostavljenim ekosistemima u okviru svakog prisutnog pejzaža. Kako je ranije napomenuto, u daljim akcionim planovima za biodiverzitet i pojedinačnim projektima općine Goražde biće potrebno izvršiti reviziju datih podataka i uskladiti ih sa trenutnom situacijom u općini. Svesni smo da taj posao neće biti niti jednostavan, niti lak, ne samo uslijed nedostatka sredstava za realizaciju konkretnih istraživanja, nego i zbog realnog problema područja pod minama. Dokle god traje proces deminiranja, bezbjednosna situacija nije povoljna za realizaciju bilo kakvih obimnijih terenskih istraživanja. Iz tog razloga nedostatak informacija o biodiverzitetu ne bi trebalo posmatrati kao nemogućnost i nedovoljnu inicijativu općinskih struktura da ih

Page 22: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

22

obezbjede, nego kao istinsku činjenicu koja je na žalost jedna od tekovina sukoba na ovom prostoru iz ‘90. godina prošlog vijeka.

BRDSKI PEJZAŽ

Brdski pojas geografski zauzima znašajne površine idući od peripanonskog do mediteransko-montanog pojasa na jugu. Staništa su na dinamičnom, često naglašenom reljefu, koja se u općini Goražde nalaze do 900 m n.v. Dinamičnosti doprinose i heterogene geološke prilike (krečnjaci, silikati, ultrabazične stijene), širok spektar tipova zemljišta i različite varijante umjereno kontinentalne klime. U kompleksu sa ostalim ekološkim faktorima ovi uslovi su determinisali specifičnost živog svijeta koji obrazuje tipične bosanske pejzaže. Na prostoru općine Goražde se posebno ističe diverzitet lišćarsko listopadnih šuma i livada. Tipičnu sliku brdskim pejzažima daju sljedeći ekosistemi:

• Ekosistemi običnog graba i hrasta kitnjaka sa velikim brojem floristickih i geološko-pedoloških varijanti (sa šaševima, pasjim zubom, klokočikom);

• Ekosistemi montanih bukovih šuma sa biskupskom kapicom; • Ekosistemi montane bukve i bekice; • Ekosistemi bukve i javora gluhaca; • Ekosistemi crnog grahora i hrasta kitnjaka; • Ekosistemi acidofilnih šuma hrasta kitnjaka.

Na staništima sa izraženijim nagibom terena, plitkim humusno-akumulativnim zemljištima na vodopropusnoj geološkoj podlozi pojavljuju se i azonalni tipovi šumske vegetacije koju čine ekosistemi:

• Ekosistemi jesenje šašike i bukve; • Ekosistemi kitnjaka i medunca; • Ekosistemi crnog graba i medunca; • Ekosistemi crnog graba i bukve;

• Ekosistemi crnog jasena i bjelograbica.

Kako su pejzaži brdskog pojasa ispresijecani brojnim vodotocima, posebno pritokama Drine koje gravitiraju u ovoj općini, ovdje su razvijeni i ekosistemi vodoljubivih šumskih zajednica johe, vrba, oraha i šibljaci rakite. Područje brdskih pejzaža je gusto naseljeno, aprirodna slika pejzaža je značajno izmijenjena intenzivnim krčenjem šuma, širenjem obradivih

Pejsaš u okolini Goražda ( Foto studio Pršeš) površina, podizanjem naselja i izgradnjom bogate komunikacione mreže. Mali broj ekosistema (posebno hrastovo-grabovih šuma) ima očuvanu primarnu strukturu. Osim njihovih pejzažnih vrijednosti, ovi ekosistemi predstavljaju

Page 23: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

23

vrijednost kao staništa bogatog svijeta divljine: lovne divljači (zečevi, srne, jeleni), ptica gnjezdarica, gmizavaca (gušteri i zmije kao što su smuk, riđovka, poskok, sljepić itd.). Šumski ekosistemi i danas predstavljaju izvore drvne mase. Posebnu vrijednost imaju bukva i hrast kitnjak, koji su osnova za dalji razvoj tradicionalne drvnopreradivačke djelatnosti. Šumski ekosistemi su najčešća staništa raznolikog svijeta gljiva. U različitim ekosistemima brdskih pejzaža poznato je oko 300 ljekovitih biljaka koje su odigrale značajnu ulogu u procesu etnogeneze, kao dopunska ishrana ili u tradicionalnim načinima

liječenja. Mnoge od njih se i danas koriste i predstavljaju neku vrstu zaštitnog znaka u etnokulturi lokalnog stanovništva. U brdskom pojasu se nalaze staništa mnogih ljekovitih biljaka, a to su: trava iva („što od mrtva pravi živa“), kunica (hajdučka trava), kantarion ili gospina trava, kičica ili crveni kantarion, vranilova trava (origan), razne vrste bokvica, zečji trn ili gladišika, čubra ili majčina dušica, lipa, zohva, trnjina, glog, divlja ruža (šipurak), šumske jagode, kupine, livadska steža, kraljica polja, različak crveni, razbicviker, dobričica, ivica. Biljni resursi brdskog pojasa danas predstavljaju veliki potencijal za razvoj herbalnog sektora. Međutim, tradicionalno znanje i iskustva u korištenju biljnih resursa svakim danom sve više blijede, čime se gube i tradicionalne vrijednosti autohtonog stanovništva. Danas samo u rijetkim mjestima biljne vrste imaju ulogu u obilježavanju tradicionalnih događaja svojstvenih kulturama pojedinih naroda (Đurđevdan), te vjerskih ceremonija i obilježja (upotreba anduza, tamjana, hrastova, tise, grančica rutice za „otklanjanje uroka“, listova miloduha za „zaštitu od uroka“, izrade hamajlija itd.). Brdski pejzaži su i staništa onih biljnih genetičkih resursa koji su osnova za razvoj voćarstva (divlje trešnje, krušake, mušmule i jarebike). Raznovrsna i kvalitetna drvna biomasa nekada je bila osnova tradicionalne drvorezbarije, te proizvodnje tradicionalne drvne galanterije (vretena, preslice, kace, burad, stapovi, muzički instrumenti: šargije, trube, frule, gusle, dvojnice, bugarije; kašike, kuhače, tanjiri, ćase, čanci, sita, sepeti, laki namještaj). U prošlosti je na ovim prostorima postojala je potpuna i skladna veza čovjeka i njegovog okruženja. Usljed jakih pritisaka, značajne površine šumskih i šibljačkih ekosistema danas su pretvorene u livade, pašnjake, obradive površine i naselja. U brdskom pejzažu danas znatne površine zauzimaju i:

• Ekosistemi dolinskih umjereno vlažnih livada; • Ekosistemi umjereno vlažnih eutrofilnih livada pahovke; • Ekosistemi acidofilnih livada rosulje i vlasulje; • Ekosistemi toploljubivih livada ovsika i bokvice; • Ekosistemi toploljubivih livada i kamenjara; • Ekosistemi u pukotinama stijena i sipara.

Velike površine zauzimaju različite obradive kulture, ali i ruderalna i korovska vegetacija koja se razvija uz puteve i ljudska naselja. Svoj ekološki optimum ovdje nalaze ječam, zob, ozima i jara pšenica, kukuruz, heljda, grahovi (trešnjo, kučićar-cuco, mesni, aligrah, koma), grašak, leća, soja, krompir (bjelac, crvenac), kupus, paradajz, krastavica, patlidžan, razne vrste lukova, salate, mirođija, peršun, curekot, paštrnak, mrkva, različite sorte tikava, lan, te razno krmno bilje (djetelina, lucerka, slačica).

Deleted: d

Deleted: ¶¶

Page 24: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

24

Pritisci na ekosisteme brdskih pejzaža Osnovne prijetnje biološkoj raznolikosti brdskih pejzaža su:

o Intenzivna konverzija i fragmentacija šumskih staništa otvaranjem kamenoloma, građevinskih površina, sječina;

o Intenzivna sječa privredno važnih vrsta (bukva, hrast, plemeniti lišćari); o Izgradnja putnih komunikacija kroz šumska područja i fragmentacija staništa

životinjskog svijeta; o Eolska erozija i hidroerozija poljoprivrednih zemljišta; o Eutrofikacija površinskih vodotoka; o Neuravnotežen lov i ribolov; o Prekomjerno iskorištavanje biljnih i životinjskih resursa (puževi, ljekovite i jestive biljke

i gljive).

Brdski pejzaži imaju visok strateški potencijal u razvoju održivog društva lokalnog stanovništva općine Goražde, stoga se ozbiljna pažnja mora posvetiti iznalaženju održivih modela ekonomski opravdane upotrebe uz očuvanje servisnih funkcija ekosistema. U području ovih pejzaža se nalaze i površinski i podzemni kopovi uglja, postrojenja za eksploataciju različitih vrsta kamena i ekstrakciju šljunka, te postrojenja baznih i lakih industrija. Podizanja novih naselja sa pratećom infrastrukturom uzrokuje

Gljiva ( Foto studo Pršeše) dodatne pritiske i ilustruje ozbiljnost stepena ugroženosti okoline kao i potrebu donošenja brzih mehanizama za zadovoljavanje potreba zajednice na međunarodno prihvaćenim ekološkim standardima.

GORSKI PEJZAŽ

Gorski pejzaž obuhvata u općini Goražde one geomorfološke strukture koje prelaze visinu od 900 (1.000) m pa se, u većoj ili manjoj mjeri uticaj tople kontinentalne klime sa sjevera i još toplije mediteranske klime, gubi. Ovom pejzažu osnovna fizionomska i biološko-ekološka svojstva daju mješovite lišćarsko-listopadne i četinarske šume. U narodu se ovaj prostor viših dijelova planina odvajkada naziva „gora“, te je i čitav ekološki kompleks ovog dijela vertikalnog profila, sve do 1.500 (1.600) m, nazvan gorskim pojasom. Gorski pejzaži sadrže i najproduktivnije te ekonomski najvrednije šumske ekosisteme („zeleno zlato“) u kojima se, još od neolitskog doba, tražila korisna drvna biomasa, lovila raznovrsna krupna divljač, te sakupljali šumski plodovi (razno ljekovito i jestivo bilje i gljive). U gorskim pejzažima sadržani su i najočuvaniji ekosistemi šuma bukve i jele, šuma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog javora i gorskog jasena. Diverzitet matičnog supstrata, različitih

Page 25: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

25

tipova zemljišta, reljefa i ekoklime, vremenom je uslovio razvoj ekosistemskog diverziteta u gorskom pojasu, koji ovim pejzažima daje prepoznatljive ambijentalne vrijednosti. Pejzaže gorskog pojasa na vertikalnom profilu planina čine:

• Ekosistemi mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma ilirske bukve i jele sa smrčom;

• Ekosistemi acidofilnih šuma bukve i jele sa bekicom;

• Ekosistemi mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma mezijske bukve i dinarske jele;

• Ekosistemi šuma ilirske bukve i jesenje šašike;

• Ekosistemi šuma mezijske bukve i jesenje šašike;

• Ekosistemi šuma gorskog javora i gorskog jasena;

Gorski potok (Foto studi Pršeše)

• Ekosistemi četinarskih šuma smrče i jele; • Ekosistemi balkanske krušine i jele; • Ekosistemi četinarskih šuma smrče i bijelog bora; • Ekosistemi istočnobosanske (Pančićeve) omorike; • Ekosistemi gorskih vriština sa borovnicama; • Ekosistemi gorskih vriština sa kalunom; • Ekosistemi šuma breze i jasike; • Ekosistemi šibljaka lijeske i gloga; • Ekosistemi gorskih toploljubivih livada sa ovsikom; • Ekosistemi visokih zeleni; • Ekosistemi gorskih umjereno vlažnih livada; • Ekosistemi higrofilnih livada ilirske beskoljenke; • Ekosistemi visokih i niskih cretova; • Ekosistemi vodenjara, manjih bara i močvara; • Ekosistemi gorskih izvora i potoka; • Ekosistemi higrofilnih šuma i šibljaka sive johe; • Ekosistemi u pukotinama stijena i sipara; • Ekosistemi nitrificiranih i ugaženih staništa; • Ekosistemi obradivih staništa. Stanje ekosistema gorskih pejzaža

Kako dominantne ekosisteme gorskih pejzaža čine šumske zajednice, posebno je važno istaknuti stepen antropogenih uticaja pod kojim se one danas nalaze, te stanje recentnih ekoistema. Bukovo-jelove i čiste bukove zajednice najproduktivniji su šumski ekosistemi, pa se tako, kao resurs drvne mase, prve nalaze na udaru antropogenih aktivnosti. U poslijeratnom periodu sječa je intenzivirana na mnogim lokalitetima bez obzira na njihovu biološku i ekološku vrijednost.

Page 26: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

26

Iako su ekosistemi gorskih pejzaža pod uticajem planinske dinarske klime, sa obiljem sniježnih padavina, te uslovi u mnogom ograničavaju stalni boravak čovjeka ovdje, ipak su, zbog vrijednosti prirodnih resursa, naseljavani još od najranijih perioda. Naselja u ovom pojasu su uglavnom organizovana kroz manje zaseoke, sa nastambama tipične planinske arhitekture, visoko nagnutim krovovima, debelim kamenim zidovima i malim otvorima. Osnovna tradicionalna djelatnost narocito u ranijem periodu, a u nekim dijelovima i danas je održivo stočarstvo (stada ovaca pramenki, muznih krava, rasnih podivljalih konja). U plodnom gorskom zemljištu, obogaćenom jedino prirodnim gnojivom, raste najzdraviji krompir, koji pripremljen na tradicionalni način, uz raskoš bosanskog dinarskog kajmaka, te domaćeg sira, predstavljaju vrhunske delikatese u evropskoj gastronomiji i svojevrsnu atrakciju, kako za domaće stanovništvo, tako i za turiste. Ovoj unikatnosti kulture gorštaka treba dodati i posebnost u kulturnom diverzitetu, koja se ogleda u nekada šarolikoj odjeći i obući, kućnom namještaju, poljoprivrednim alatima, te naročitim suvenirima. Još uvijek veoma očuvani izvorni etnološki elementi: otvorenost, srdačnost i domaćinski odnos naših gorštaka, a posebno čiste i bistre izvorske vode, čisti planinski zrak, te i slikoliki gorski pejzaži livada, proplanaka i šuma čine jedinstvene preduvjete za intenzivnije naseljavanje ovog prostora, razvoj zdravstvenog i rekreacijskog, a osobito seoskog turizma u svim godišnjim dobima. Ekosistemi gorskih pejzaža sadrže brojne prirodne resurse, kao što su ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične biljke, a takođe i veliki broj jestivih i ljekovitih gljiva i lišajeva. Posebnu ekonomsku vrijednost imaju i danas divlje biljke, koje su odigrale spasonosnu ulogu u procesima obnove, te predindustrijske faze razvoja našeg društva. Veliku tržišnu vrijednost imaju velebilje, malina, jagoda, kupina, kiprovina, naprstak, gospin plašt,

Kaćun (Foto studi Pršeš) kacuni, dinjica, vratic, kostriš, crvena bazga, ognjica, trava od utrobice, borovnica, srcopuc, mrazovac, lijepa ljubičica, zatim lišajevi: djedova brada, plucoliki lišaj, kladonia. Tu su i mnogi predstavnici carstva gljiva, a naročito su vrijedni predstavnici rodova: smrčak, lisičarka, srndačica, vrganj, jesenka, ježinac, te mnoge lignikolne i terikolne gljive, koje imaju važnu funkciju u procesima razlaganja drvne mase.

Pritisci na ekosisteme gorskih pejzaža

Page 27: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

27

Uprkos činjenici da je prostor gorskih pejzaža slabo naseljen, ekosistemima ovih dinamičnih pejzaža danas prijeti opasnost od uticaja nastalih kroz ljudske aktivnosti, kao što su:

o Intenzivna i neselektivna sječa visokih šuma; o Nekontrolirani lov; o Uništavanje i degradacija zemljišta neselektivnom izgradnjom šumskih komunikacija i

neprimjerenom upotrebom šumske mehanizacije; o Prekomjerna eksploatacija ljekovitih biljaka i gljiva; o Intenzivna prirodna progradacija i zarastanje livada; o Neprihvatljiva izgradnja i koncentracija gradevinskih objekata u atraktivnim dijelovima

gorskog pojasa (zimski rekreacijski centri); o Klimatske promjene; o Aerozagađenje; o Poremećaji režima gorskih izvora i potoka. VISOKOPLANINSKI PEJZAŽ

Poseban pečat unikatnosti daju ekosistemi planinskih pejzaža sa visokim diverzitetom bioloških formi i tipova staništa. Ovi pejzaži na vertikalnom profilu zauzimaju pretplaninski i planinski pojas (od 1.600 m pa naviše), što se odnosi na delove Jahorine koji pripadaju BPK Goražde i općini Goražde. Staništa su sa dinamičnim reljefom, razvijena na strmim padinama, u planinskim vrtačama, depresijama, na tocilima, sa karbonatnom i silikatnom geološkom podlogom i plićim humusno-akumulativnim tlima. Klima je tipična planinska, sa većom kolicinom snježnih padavina, jakim planinskim vjetrovima i izraženim temperaturnim ekstremima. U depresijama, u kojima se na nekim mjestima snijeg zadržava i tokom čitave godine, vlada izmijenjena nivalna ekoklima. Kao rezultat specifičnih obrazaca razvoja i oblikovanja, kao i specifičnih načina naseljavanja živog svijeta, karakteristike visokoplaniskog pejzaža su visok stepen endemičnosti i reliktnosti. Planinski pejzaž se u fizionomskom pogledu diferencira u dvije cjeline:

• Pretplaninski pojas, koji obuhvata niske šume i klekovinu planinskog bora;

Planinski pejsaž (Foto studio Pršeš) • Planinski pojas iznad klekovine bora (gornje granice šume) pod prostranstvima

visokoplaninskih rudina, planinske tundre i diskontinuirane subnivalne vegetacije oko snježanika. U okviru pretplaninskog, odnosno subalpinskog pojasa dominiraju pejzaži koji se diferenciraju na sljedeće ekosisteme:

• Ekosistemi pretplaninskih šuma ilirske bukve i planinskog javora; • Ekosistemi acidifilnih šuma ilirske bukve i jarebike; • Ekosistemi acidifilnih šuma mezijske bukve i bekice;

Page 28: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

28

• Ekosistemi pretplanskih šuma mezijske bukve i grčkog javora; • Ekosistemi pretplaninskih šuma smrče; • Ekosistemi pretplaninskih šuma istocnobosanske omorike; • Ekosistemi klekovine bora sa borovnicom; • Ekosistemi klekovine bora sa dvocvjetnom ljubičicom, • Ekosistemi klekovine bora sa pretplaninskom smrčom i jarebikom; • Ekosistemi klekovine bora sa lincurom; • Ekosistemi šibljaka omelike; • Ekosistemi šibljaka omelike sa mlivnjakom; • Ekosistemi planinske smrekovine; • Ekosistemi klekovine bora i alpske ruže; • Ekosistemi šibljaka planinske vrbe (S. silesiaca); • Ekosistemi pretplaninskih šuma munike.

Iznad gornje granice šumske vegetacije je pojas sa tipičnim planinskim pejzažima koji obuhvataju sljedeće ekosisteme:

• Ekosistemi planinskih rudina na bazicnim zemljištima sa elinom i šašikama; • Ekosistemi planinskih rudina na kiselim zemljištima sa planinskim šašom i planinskom sitom; • Ekosistemi oko snježanika na bazicnim zemljištima sa planinskom vrbom; • Ekosistemi oko snježanika na kiselim zemljištima sa bijelim ljuticem; • Ekosistemi planinskih tocila na karbonatima; • Ekosistemi planinskih tocila na silikatnim stijenama; • Ekosistemi u pukotinama karbonatnih stijena; • Ekosistemi u pukotinama silikatnih stijena; • Ekosistemi sa lišajevima na karbonatnoj i silikatnoj podlozi.

Usljed izraženih degradacionih procesa u pojasu klekovine i pretplaninskih šuma, planinska vegetacija danas ulazi i u sastav ekosistema pretplaninskih rudina. Zasebnu ekološku cjelinu čini

vegetacija niskih grmova. U sastav planinskih vriština, koje ostvaruju kontinuitet izmedu šumskih i nešumskih ekosistema ulazi najzdravije planinsko voće (borovnice, brusnice, mlivnjak i planinska maginja). Planinski pejzaži sa obiljem zdrave planinske hrane su područje intenzivnog stočarstva od prošlosti do danas. Planinska staništa su naročito pogodna za produktivno Divlji konji (Ffoto studio Pršeš) ovčarstvo (stada ovaca

pramenki), a mestimično i stada bosanskih krava i konja.

Page 29: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

29

Ekosistemi planinskih pejzaža sadrže mnoge endemične i reliktne vrste. Mnoge od vrsta imaju ljekovita, aromatična, jestiva i medonosna svojstva, pa su se od davnina koristile u tradicionalnoj etnoterapiji i prirodnoj ishrani. Najpoznatije od ovih vrsta su: borovnica, brusnica, uva trava, planinski vrisić, razne vrste majčine dušice, planinski bor, planinska ljubičica, brdanka ili moravka i nadaleko poznata, a danas ugrožena, bosanska lincura. Iako je odavno na crvenim listama, sa svojim preostalim populacijama ova vrsta i danas služi kao izvor prihoda.

Pritisci na biodiverzitet visokoplaninskih ekosistema

Pritisci na ekosisteme planinskih pejzaža koji najčešće uzrokuju promjene u njihovoj strukturi, dinamici, sukcesiji i bioprodukciji su:

• Globalne klimatske promjene praćene izraženim temperaturnim ekstremima, naročito u toku toplijeg dijela godine, što dovodi do otopljavanja i prijetnje nestanka mnogih glacijalnih i borealnih relikata i njihovih staništa;

• Prekomjerna ispaša na pojedinim dijelovima areala ove vegetacije što dovodi do promjena strukture pojedinih zajednica;

• Intenzivna deforestacija; • Izgradnja različitih građevinskih objekata u pretplaninskom pojasu dovodi do nestanka

pojedinih staništa i destabilizacije planinskih ekosistema. • Prekomjerna erozija površinskih slojeva tla. Obično je uvjetovana intenzivnom ispašom,

deforestacijom šuma u pretplaninskom pojasu i prekomjernom eksploatacijom nekih privredno važnih ljekovitih biljaka;

• Kisele kiše (koje se pojavaljuju kao rezultat prekograničnog zagađenja atomosfere). Kisele kiše u značajnoj mjeri mijenjaju pH vrijednost staništa, naročito površinskih slojeva humusno-akumulativnog horizonta za koji su vezani najintenziviji procesi dekompozicije organske materije i aktivni dio rizosfere;

• Prekomjerna i neracionalna upotreba prirodnih resursa sadržanih u ljekovitim i aromatičnim biljkama, a koje imaju optimum u ovim ekosistemima.

REFUGIJALNI I RELIKTNI EKOSISTEMI U SLIVNOM PODRUČJU RIJEKE DRINE I NJENIH PRITOKA

U slivnom području rijeke Drine utvrdeni su brojni refugijumi reliktne flore, faune i vegetacije. Refugijalna staništa u slivnom području rijeke Drine su centri specijske i ekološke raznolikosti. Na ovom području se nalaze populacije brojnih stenoendemičnih i endemičnih vrsta (endemi Bosne, Dinarida i Balkana), što ovom prostoru daje globalnu vrijednost. Slični centri postoje još u refugijumima rijeke Neretve, a takvi tipovi ekosistema danas se sreću još na Pirinejskom i Apeninskom poluostrvu, u Maloj Aziji i na Himalajima. Upravo u ovim refugijumima se nalaze najočuvaniji dijelovi prirode na nivou čitave Evrope.

Endemični biljni genofond tercijernih refugijuma sliva rijeke Drine predstavljen je vrstama kao što su: Edraianthus sp., Daphne malyana, Atamantha haynaldii, Saxifraga rocheliana, Centaurea incompta, Dianthus kitaibelii, Cerastium lanatum Centaurea derventana, Auilegia grata, Amphoricarpus autariatus, Valeriana brauni-blanceti, Campanula balcanica, Adenophora

Page 30: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

30

liliifolia, Cirsium wetsteinii, Cicerbita pancicii, Melampyrum hoermanianum, Opoponax hironium, Corylus colurna, Achillea abrotanoides, Teucrium arduinii, Corydalis leiosperma, Taxus baccata, Acer hircanum, Acer intermedium , Cytisus tomasinii, Iris bosniaca, itd.

Specifični procesi geogeneze, pedogeneze i singeneze priobalnih ekosistema uslovili su i jedinstvene obrasce razvoja higrofilnih i hidrofilnih zajednica biljaka i životinja. Medu različitim grupama insekata (Psihodida,

Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Ortoptera, Ropalocera), veliki je broj endemičnih oblika i tercijernih relikata. Bogatstvo vrsta i brojnost sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca, vrsta iz svijeta pedofaune i carstva gljiva, čine

Medvjeđa lijeska stepen biodiverziteta ovog područja izrazito visokim. Posebno znacajno je bogatstvo salmonidnih vrsta riba, među kojima su mladica i potočna pastrmka sačuvale čiste prirodne linije genofonda. U priobalnom pojasu danas još uvijek egzistira bogatstvo prirodnog genofonda, u malo istraženim, a potencijalno privredno važnim vrstama, kao što su divlje trešnje, divlje jabuke, divlje kruške, rašeljke, jarebike, maline, kupine, dunjice, orah. Visok stepen specijskog biodiverziteta izražen je u prostornoj i vremenskoj organizaciji kroz brojne ekosisteme koji čine mozaik pejzaža sliva Drine. Diverzitet staništa i vrsta u BPK Goražde i općini Goražde

Prema Ekološko – vegetacijskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine (Stefanović, V. et al., 1983) najveći dio teritorije Bosne i Hercegovine pripada eurosibirsko-sjeverenoameričkoj regiji kontinentalnih dijelova, a manji dio mediteranskoj ili sredozemnoj regiji, dok je samo u najvišim planinskim područjima zastupljena alpsko-visokonordijska regija, kojoj pripada vegetacija iznad gornje granice šume, ali djelimično i travna vegetacija planinskih rudina i vegetacija stijena i točila u pojasu klekovine bora i subalpinskih šuma (Horvatić, S., 1967). U pomenutoj studiji, dat je i Pregled ekološko-vegetacijskih rejona Bosne i Hercegovine, koja predstavlja ekološko-vegetacijsku rejonizaciju šuma od nivoa cjelina-oblasti, kao najšire kategorije, preko područja do rejona, odnosno jedinica koje u stvari predstavljaju objekte od praktičnog značaja za uzgojno-sjemensku rejonizaciju BiH. Prema datom Pregledu, Bosansko-podrinjski kanton Goražde pripada

Page 31: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

31

Prelaznoj ilirsko-mezijskoj oblasti u Gornje-drinskom području i obuhvata tri rejona: Rogatički, Goraždansko-fočanski i Čajničko-meštrovački. Prelazna ilirsko-mezijska oblast zauzima sjeveroistoči, istočni i jugoistočni dio Bosne, na sjeveroistoku se graniči sa Pripanonskom oblasti, a na istoku i jugozapadu sa oblasti unutrašnjih Dinarida. Prema orografskim karakteristikama pripada najvećim dijelom brdsko-planinskom pojasu, dok krajevi oko reke Drine pripadaju nizinskom pojasu. U okviru ove oblasti nalazi se Gornje-drinsko područje, kome pripada i općina Goražde, koje obuhvata brdsko-planinske predjele jugoistočne Bosne, od obronaka Jahorine, Ravne planine i Romanijske visoravni na sjevero-zapadu, do granice sa Srbijom i Crnom Gorom na jugoistoku, tj. od kanjona Tare i Drine na jugozapadu, do Stolac planine i kanjona Drine na sjeveroistoku. Ovo područje se prostire u visinskom intervalu od 350 m (dolina Drine), do 2238 m (vrh Ljubišnje). Niži delovi ovog područja, gde se nalazi i šira okolina Goražda, pod uticajem su umjereno kontinentalne klime sa tendencijom opadanja padavina i povećanjem temperature u periodu od juna do početka septembra. Viši položaji (ogranci Jahorine, Ljubišnje, Stakorine) su sa izmijenjenom umereno-kontinentalnom klimom sa elementima planinske. Odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije je veoma nepovoljan u vegetacionom periodu (oko 0,83), što uz relativno malu rezervu biljkama dostupne vode u zemljištu, čini ovo područje veoma kserotermnim. Trajanje vegetacionog perioda je 140-200 dana. U ovom geomorfološki relativno homogenom području (padine gornjeg toka rijeke Drine) zastupljeni su grauvakni pješčari i škriljci, pretežno argilofiliti, krečnjaci i serpentiniti. Zemljišta su najvećim dijelom u odjelu automorfnih i to klase kambičnih zemljišta. Realna šumska vegetacija1 Gornje-drinskog područja je u nižim predelima predstavljena

Medvjed, ali samo kao eksponat (Foto studio Pršeš)

hrastovim fitocenozama – šume sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris), iznad njih su šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae montanum), odnosno šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum), na toplijim položajima, dok su na hladnijim položajima šume bukve. Ovdje su vrlo rijetko zaostale enklave šume bukve i jele sa smrčom (Piceo-Abieti-Fagetum). Za više predjele karakteristične su: fitocenoze bukve (Fagetum montanum illyricum et Luzulo – Fagetum), šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum), šume jele i smrče (Abieti – Piceetum), kao i šume subalpinske smrče (Piceetum subalpinum). U kanjonima rijeka i na litičastim padinama

1 Pod terminom realna vegetacija podrazumjeva se sadašnja tzv. aktuelna vegetacija koja je rezultat određenih klimatskih prilika, ali i djelovanja zooantropogenog faktora.

Page 32: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

32

zastupljene su termofilne fitocenoze: šume crnog bora (Pinetum nigrae calcicolum), šume crnog graba (Orno – Ostryetum) i šume bukve i crnog graba (Ostryo – Fagetum). U odnosu na potencijalnu šumsku vegetaciju2, niži tereni pripadaju klimazonalnoj fitocenozi sladuna i cera, koja predstavlja sjeverozapadni rub areala ove istočno-balkanske fitocenoze, iznad koje se javljaju karakteristični pojasevi šuma kitnjaka i cera, odnosno kitnjaka. Njih smenjuju šume bukve na hladnijim ekspozicijama. Viši predjeli pripadaju pojasu klimaregionalne zajednice bukve i jele sa smrčom. Subalpinski predjeli pripadaju klimaregionalnim pojasevima subalpinske smrče, čije su fitocenoze inače karakteristične za planine istočnobalkanskog područja i klekovine bora. U klisurama i litičastim padinama zastupljene su reliktne fitocenoze crnog bora, crnog graba, termofilne šume bukve. Recentni fluvisoli predstavljaju staništa šuma vrba i topola. Već je napomenuto da općina Goražde pripada Goraždansko-fočanskom regionu, gde se nalaze dijelovi slivnog područja toka Drine uzvodno od Foče do ispod Goražda, kao i ozvorišno područje Prače, u visinskom intervalu od 340 m (dolina Drine) do 1750 m nadmorske visine (jugoistočni dijelovi Jahorine). Pretežno pripada brdsko-planinskom pojasu, znatno manje subalpinskom, a samo dilina Drine nizinskom (kolinskom). Ovaj rejon u geomorfološkom pogledu karakteriše planinski reljef ispresjecan vodotocima, a uglavnom je izgrađen iz paleozojskih peščara i škriljaca. U dolinama rijeka nalazimo recentne aluvijalne ravni i stare diluvijalne terase. Od zemljišta je najzastupljeniji distrični kambisol, a u dolinama rijeka se još nalaze i fluvisoli. Ovo je najhomogeniji rejon unutar područja, pa i oblasti. Zemljišta su relativno povoljnih svojstava, mada za rasadničku proizvodnju problem predstavljaju izbor povoljnog položaja i veličine rasadnika. Realna šumska vegetacija u Goraždansko-fočanskom regionu, u najnižem dijelu je zastupljena šumom sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris), kao klimatogena, a iznad ove, na toplijim položajima javljaju se šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae cerris) i šume kitnjaka (Quercetum montanum). Na hladnijim položajima nalaze se šume bukve (preovlađuje acidofilna fitocenoza Luzulo – Fagetum, zatim neutrofilne šume bukve – Fagetum montanum illyricum, šume bukve i jele sa smrčom (acidofilne, Fago – Abietetum i neutrofilne, Abieti – Fagetum illyricum), a u subplaninskom pojasu šume bukve (Aceri – Fagetum subalpinum), u kojima je zastupljen češće i planinski javor (Acer heldreichii). Potencijalan vegetacija je predstavljena u najnižem pojasu šumama sladuna i cera, iznad na toplijim položajima su šume kitnjaka i cera i šume kitnjaka, zatim šume bukve, šume bukve i jele sa smrčom i subalpinske šume bukve. Za recentne fluvisole karakteristične su fitocenoze vrba (Salicetum) i topola (Populetum), a u nekim dijelovima šume crne johe (Alnetum glutinosae), odnosno sive johe (Alnetum incanae). U planinskom pojasu općine Goražde egzistira brojna vrste visoke divljači od kojih su najbitniji: mrki medvjed (Urcus arctos), vuk (Canis lupus), srna (Capreolus capreolus) kao rijetke ugrožene evropske vrste koje su u zemljama Evrope prava rijetkost i stoga strogo zaštićene. Pored toga zastupljene su i balkanska divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europaeus), lještarke (Tetrastes bonasia), divlja svinja (Sus scrofa), lisica (Vulpes vulpes), i orlovi kao trajno zaštićena divljač (Aquilae). 2 Potencijalna vegetacija odnosi se na vegetaciju koja bi se razvila na mjesto sadašnje aktuelne vegetacije uz pretpostavku eliminisanja ili znatnog ublažavanja zooantropogenog faktora.

Page 33: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

33

Rijeka Drina je pored svoje ljepote i veoma bogata ribom i u njoj žive: potočna pastrmka (Salmo trutta - morpha fario), škobalj (Chondostroma nasus), klijen (Leuciscus cephalus), ćesika (Rutilus rutilus), pliska (Alburnoides bipunctatus), mrena (Barbus barbus), peš (Cottus gobio), kao i rječni rak (Astacus astacus). Veoma važno je istaći da u njoj egzistita i mladica (Hucho hucho) kao jedna od zaštićenih vrsta. Na Crvenoj listi IUCN-a mladica se tretira kao ugrožena vrsta, a međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom. Mladica ima ograničeno rasprostranjenje u slivu Dunava, pa se smatra endemom ovog područja. Smatra se da je trenutno “najzdravija” populacija ove vrste ribe u Drini. Živi pojedinačno. U manje tekućice zalazi rijetko i to uglavnom manje jedinke, a ponekad i krupnije radi mrijesta. Mrijesti se u proljeće, od marta do maja, zavisno od meteoroloških prilika, na čistim pjeskovitim ili šljunkovitim dijelovima vodotoka, sa brzom vodenom strujom. Mrijest se obavlja u parovima. Mlade mladice se hrane faunom dna i ribljom mlađi, a odrasle pretežno ribom, ponekad žabama i drugim vodenim kičmenjacima. Ona je najveća salmonidna riba – naraste do 1,5 m i dostigne i više od 50 kg. Lovostaj za ovu vrstu ribe je od 1. februara do kraja maja. U posljednje vrijeme pojavila se i vidra (Lutra lutra) koja je bila nestala sa ovog područja. Takođe, na našem području u toku zime borave i divlje patke gluvare (Anas platyrhynchos). Naš kraj je poznat po proizvodnji jabuke i jedini pisani dokumenat o vrstama tog voća je izašao prije nekog vremena „Autohtone vrste voćaka istočne Bosne” mladog magistra Kenana Kanlića u kojem navodi da je veoma važnu ulogu odigralo osnivanje rasadnika još davne 1903. godine. Pored toga pobrojane su i opisane sve vrste voća pa tako imamo slijedeće vrste jabuka: divlja jabuka, senabija, lederica, zelenika, cvjetača, zečja glava, srebrnjača, sulija bijela, dobrinjka, petrovača, bistrica, kanada, butulija, carkonstantin, bedrika, pazarka, muslimača, rebrenjača, prisatka, jonatan, srška, posavka, šarenika, bihorka, budalača, baščenka, babovača, ovčji nos, bjelka, misirka, ranka, crvenka i dr., a od krušaka tu su: takiša, jeribasma, misirača, pšenička, mitrovka, zelendobra, zimljačaka, kajzerica i dr. Zastupljene su nekolike vrste šljiva (Prunus), trešanja (Prunus avium), dunja (Cydonia oblonga), oraha kao i druge vrste voća. U blizini naše općine su i nacionalni spomenik „Sutjeska” u kojem se nalazi i zaštićena prašuma „Perućica”. Mogućnosti korišćenja i problemi vezani za biodiverzitet u općini Goražde SWOT ANALIZA Širi sastanak zainteresovanih strana u općini Goražde održan je 28. oktobra 2010. godine u prostorijama Općine. Sastanku su prisustvovali predstavnici Javno-komunalnog poreduzeća "6. Mart", firme "Pobjeda Rudet", JP "Bosansko-podrinjske šume" iz Goražda, Turističke zajednice BP kantona, Udruženja poljoprivrednika BPK, NVO "Caritas" iz Sarajeva, Udruženja "Odmor na selu", REC kancelarije iz Banjaluke i članovi LBAP tima općine Goražde. Prisutni su kroz diskusiju izdvojili kao SNAGE ove općine da uspiješno realizuju projekat očuvanja biodiverziteta, ljudske i prirodne resurse, povoljnu klimu, dobar kvalitet poljoprivrednog zemljišta i očuvane autohtone sorte i rase. Očuvani prirodni resursi su važan preduslov za realizaciju preporučenih i predviđenih aktivnosti u ovoj općini, s obzirom da je malo negativnih uticaja na okruženje – iako je idustrija relativno razvijena, poštuje se princip „zagađivač plaća“,

Page 34: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

34

čime se dosta uticalo na razvoj svijesti privrednih subjekata u ustanovljenom sistemu zaštite životne sredine. Drugi pozitivni efekti organizacije općine Goražde ogledaju se u otvorenosti grada u smislu geografskog položaja, ali i u očuvanosti ruralnog ambijenta. U selima koja pripadaju općini aktivno se radi na očuvanju domaćih sorti i rasa, koje u velikoj mjeri pomažu očuvanju agro-biodiverziteta. Kroz dobro planirani razvoj turističke ponude, što se ogleda u postojanju dokumenta „Strategija razvoja turizma u Gornjem podrinju“ iz 2007. godine, date su osnovne mogućnosti i smjernice za razvoj ove privredne grane, rukovodeći se principom održivog razvoja i usklađenosti sa prirodnim potencijalima. Strategija obuhvata čitav region Gornjeg podrinja, dajući prijedloge za zajedničke aktivnosti općinama koje pripadaju ovom regionu. Razvojem sportsko-rekreativnih terena, stanovništvo općine Goražde već koristi prirodne potencijale dobijene preko usluga koje pružaju ekosistemi za odmor i rekreaciju svih uzrasnih kategorija stanovništva, čime se na praktičan način podiže svijest o značaju očuvanja ovog potencijala i održivom korišćenju usluga koje ekosistemi u ovoj općini pružaju „bez nadoknade“. Općina Goražde je poznata po brojnim kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama međunarodnog i nacionalnog značaja, što otvara perspektivu daljeg ulaganja u promociju nekih drugih vrijednosti, a koje se tiču prvenstveno ekonomskog napretka općine, kroz promociju očuvanih prirodnih resursa. U aktivnostima općine uključene su i brojne nevladine organizacije, koje su na svojevrstan način, kao i u drugim mjestima regiona Jugoistočne Evrope, glavni pokretači pozitivnih promjena svojim aktivnostima i kampanjama koje podržavaju sveukupan održivi razvoj u sredinama u kojima djeluju. Kao SLABOSTI za uspješnu realizaciju projekta i aktivnosti koji se odnose na zaštitu biodiverziteta prepoznate su nepostojanje adekvatne prostorno-planske dokumentacije i neadekvatna provedba postojećih zakona koji se odnose na zaštitu životne sredine i zaštitu prirode. „Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je u nacrtu, za period 2008-2028.“, sa Prostornom osnovom za sve tri općine (Goražde, Ustikolina, i Prača), ali ne postoje podzakonska akta za svaku općinu posebno kojima bi se regulisalo prostorno planiranje i uskladilo sa realnim potencijalom i mogućnostima svakog prostora posebno. Veliki problem predstavlja i nedostatak na prvom mestu budžetskih sredstava za rješavanje problema vezanih za zaštitu prirode, jer se prioriteti općine odnose prije svega na jačanje ekonomske strukture, rješavanje socijalnih i drugih egzistencijalnih pitanja. Svijest i obrazovanje takođe predstavljaju jednu od slabosti ove općine, upravo zbog drugih problema koji su aktuelni i u fokusu djelovanja općinskih i privrednih subjekata. Navedeno je da postoji sistem „zagađivač plaća“ u ovoj općini, međutim zbog postojanja zastarjele tehnologije zagađenja koja se ispuštaju u životnu sredinu predstavljaju veliko opterećenje za samoprečišćavanje prirodnih sistema, i pored naknade i sredstava koja zagađivač opredeljuje i ulaže u obnovu resursa koji trpe zagađenje. Sistem prečišćavanja komunalnih otpadnih voda ne postoji, tako da se praktično sve komunalne vode ispuštaju u rijeke bez prethodnog tretmana Takođe postoji i problem neriješenih prostornih mogućnosti za sanitarnu deponiju općine Goražde i/ili čitavog kantona, pa se postojeći otpad nagomilava i neadekvatno odlaže bez prethodno urađene planske dokumentacije, kao što je Studija uticaja na primer.

Page 35: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

35

Što se tiče razvoja komunikacione infrastrukture na svim nivoima, ona je razvijena do zadovoljavajućeg nivoa, ali bi budući razvoj posebno putne infrastrukture morao da bude usklađen sa prirodnim potencijalom općine i mogućnostima usluga ekosistema koje bi bile na bilo koji način izložene prekomjernom pritisku, uslijed izgradnje i proširivanja kapaciteta. Ono što je evidentna, ali lako premostiva slabost općine Goražde je nedostatak sintetizovanih podataka koji se odnose na biodiverzitet, nepostojanje integrisanih spiskova vrsta i staništa koji se nalaze u ovoj općini, ali što bi se kroz Akcione planove za biodverzitet moglo prevazići, kroz inventarizaciju postojećih resursa i njihovu aktivnu zaštitu. Zbog toga će i fokus planirane jednogodišnje aktivnosti biti na potencijalima i uslugama koje pružaju ekosistemi vezani za rijeku Drinu, kao najveće prirodno dobro u ovoj općini, kroz identifikaciju ključnih vrsta koje su vezane za vodena staništa. Dosadašnja neiskorištenost ljudskih i prirodnih resursa predstavlja još jednu definisanu slabost općine Goražde, koja se takođe može prevazići planiranjem u oblasti zaštite biodiverziteta i međusektorskom saradnjom općine i drugih subjekata (privreda i građanstvo).

MOGUĆNOSTI općine Goražde vezano za biodiverzitet i njegovo očuvanje ogleda se u velikom šumskom bogatstvu i aktivnom upravljaju šumskim resursima. Geo i saobraćajni položaj su jako povoljni i općina ima dobar prilaz sa svih strana i dobru komunikaciju sa ostale dve države u regionu (Srbija i Crna Gora). Kroz ruralni održivi razvoj i razvoj agro-eko-turizma prirodni potencijali bi mogli više da se iskoriste u smislu ekonomske dobiti stanovništva i općine. Na taj način bi se dobili i proizvodi koji bi imali geografsko porijeklo i koji bi bili brendirani kao autentični prirodni proizvodi ovog regiona. Sa tim u vezi su i planovi koji se odnose na intenzivniji razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, za koju postoje objektivni i realni uslovi u ruralnim dijelovima ove općine. Otkup i plasman šumskih plodova i ljekobilja predstavljaju još jednu od mogućnosti usluga koje ekosistemi pružaju stanovništvu općine Goražde i koji su do sada bili nedovoljno iskorišćeni. Međutim, korišćenje ovih prirodnih potencijala moralo bi biti definisano pravilnikom, uz obezbeđivanje

Kapitalni primjerak ulovljene mladice (Foto studi Pršeš)

stalnog nadzora i kontrole, kako ne bi došlo do prekomerne eksploatacije vrsta i staništa. Općina Goražde posjeduje veliki vodni potencijal, koji se prije svega odnosi na rijeku Drinu i njene pritoke, pa se potencijalni razvoj općine može kretati i u pravcu iskorišćavanja ovog potencijala za sport, rekreaciju, vodosnabdevanje, navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali i za planiranje i izgradnju ribogojilišta, posebno mrijestilišta za ribu mladicu (Hucho hucho), koja se nalazi na mnogim Crvenim listama, koja spada u globalno ugrožene vrste, a koja je endemit dunavskog sliva i zbog toga predstavlja neopisivu vrijednost koju je potrebno aktivno štititi na

Page 36: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

36

svim nivoima, radeći prije svega na podizanju svijesti građanstva i privrednih subjekata da štite i ne ugrožavaju staništa ove vrste. Sa strane privrede i mogućnosti koje bi se mogle iskoristiti, definisani su razvoj i primjena čistije proizvodnje, unapređenje tehnoloških postupaka i razvoj planskih dokumenata kojima bi se smanjio pritisak na životnu sredinu i biodiverzitet i ograničilo korišćenje usluga ekosistema preko granice samoobnavljanja. Takođe u općini Goražde postoje i mogućnosti i planovi za toplifikaciju na bio masu, što bi imalo direktnih pozitivnih efekata na smanjenje uticaja klimatskih promjena, korišćenjem alternativnih izvora energije za svakodnevne potrebe općine i aktivnosti građanstva. Izgradnja hidrocentrala na Drini predstavlja jednu od PRIJETNJI za biodiverzitet općine Goražde. Planirana je izgradnja Hidroenergetskog sistema Buk Bijela uzvodno od općine Goražde kao i hidrocentrala u Ustikolini, što bi sigurno uticalo na nestabilnost protoka vode u rijeci Drina i na svakodnevno mijenjanje režima vodostaja na teritoriji općine Goražde. Projektna dokumentacija 3za HES Buk Bijela je u izradi a podrazumijeva i izradu Studije procjene uticaja na životnu sredinu koja nije izrađena. Izgradnja hidrocentrale i potapanje uzvodnog dijela riječnog korita, kao i uništavanje obala, imaće kao posljedicu narušavanje postojećih staništa i ugrožavanje vrsta koje tu žive. Jednom uništeni ekosistemi na ovaj način teško se mogu obnoviti ili oporaviti bez ponovne intervencije čovjeka. Zato je za ovako velike poduhvate potrebno uraditi plansku dokumentaciju i predvidjeti eventualno izmještanje ranjivih sistema, koji bi se nepovratno izgubili ovim aktivnostima. Međutim i na žalost, trenutna dobrobit koju čovjek ima od uništavanja prirodnih ekosistema često se u sistemu vrijednovanja stavlja ispred i beskompomisno uništavanju nečega što je prvo nastalo i što ima ista ili čak veća prava za opstanak. Nelojalna konkurencija koja se na žalost razvija i koja je uzela maha, neplaniranje i nepoštovanje pravih vrijednosti, svakako predstavljaju još jednu prijetnju na mnoge sfere, pa i na dio koji se odnosi na zaštitu biodiverziteta. Zagađenje koje je sve evidentnije zbog neadekvatnog upravljanja otpadom i neregulisanih deponija realna je prijetnja za životnu sredinu, a pogotovo za biodiverzitet, za vrste koje gube svoja staništa i koje nemaju dovoljno vremena ni mehanizama da se prilagode nastupajućim lošijim uslovima. Pa ipak, dobrim planiranjem, čemu će umnogome pomoći i ovaj Akcioni plan za biodiverzitet općine Goražde, donekle se mogu prevazići katastrofalne posljedice koje bi trpjele buduće generacije, zarad ekonomske dobiti vremena u kojima nisu živjeli. A svako izbacivanje iz ravnoteže prirodnih sistema, što podrazumijeva i prijetnje za biodiverzitet od lokalnog do globalnog nivoa, utiču na povećanje pošasti XX i XXI i svih sljedećih vijekova, ako ih bude bilo, a to su klimatske promjene, koje se ne mogu više zaustaviti, ali ih čovjek uglavnom svojim „nedjelovanjem“ može ublažiti. ZAKLJUČAK Generalno posmatrano, stanovnici općine Goražde imaju dovoljno ljudskih i prirodnih resursa da realizuju akcione planove i projekte vezane za zaštitu biodiverziteta. Povoljna klima, dobar

3 Projektna dokumentacija za HES Buk bijela koja sadrži i ekološki elaborat je izrađena 2000. godine od strane Energoprojekt – Hidroinžinjering, Beograd. U ovom smislu, ekološki elaborat se ne smatra Studijom uticaja na životnu sredinu. Usvajanjem Deklaracije Vlade Crne Gore o odustajanju od zajedničkog projekta sa RS – BiH o izgradnji HES Buk Bijela, Vlada RS je nastavila aktivnosti na ovom projektu sa namjerom da smanji inicijalno planiranu instaliranu snagu HES Buk bijela, te se pristupilo izradi/doradi projektne dokumentacije.

Page 37: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

37

geografski položaj, dobar kvalitet poljoprivrednog zemljišta i očuvane autohtone sorte i rase, očuvani prirodni resursi, koji su važan preduslov za realizaciju preporučenih i predviđenih aktivnosti u ovoj općini, odnijeli su primat u odnosu na razvoj industrije koji sobom neminovno nosi negativne uticaje na okruženje – poštovanjem principa „zagađivač plaća“ izvršen je pozitivan uticaj na razvoj svijesti privrednih subjekata u ustanovljenom sistemu zaštite životne sredine.

U općini Goražde postoji tradicionalno dobra saradnja između opštinskih struktura i civilnog sektora, koji su do sada realizovali brojne zajedničke projekte iz oblasti kulture, sporta, zaštite životne sredine, sa ciljem unapređenja razvoja općine i opšteg društvenog prosperiteta. Kroz ruralni održivi razvoj i razvoj agro-eko-turizma prirodni potencijali bi mogli više da se iskoriste u smislu ekonomske

Kajakaški Klub „Buk“( Foto studio Pršeš) dobiti stanovništva i općine. Veliki vodni potencijal, koji se prije svega odnosi na rijeku Drinu i njene pritoke, može podsticajno delovati na budući razvoj općine Goražde, u pravcu iskorištavanja ovog potencijala za sport, rekreaciju, vodosnabdevanje, navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali i za planiranje i izgradnju ribogojilišta za vrstu mladice. Sa druge strane, unutrašnje slabosti općine za uspješnu realizaciju projekta i aktivnosti koji se odnose na zaštitu biodiverziteta, ogledaju se u nepostojanju adekvatne prostorno-planske dokumentacije i u neadekvatnoj provedbi postojećih zakona koji se odnose na zaštitu životne sredine i zaštitu prirode. Evidentan je nedostatak sintetizovanih podataka koji se odnose na biodiverzitet općine Goražde, nepostojanje integrisanih spiskova vrsta i staništa, što bi se kroz kroz inventarizaciju postojećih resursa i njihovu aktivnu zaštitu moglo riješiti kroz definisanje Akcionih planova za biodverzitet općine. Većih pretnji po biodiverzitet u općini Goražde nema, osim planirane izgradnje Hidroenergetskog sistema Buk Bijela i Ustikolina uzvodno od općine Goražde, što bi dovelo do nestabilnosti u protoku vode u rijeci Drini, a posredno i na promjenu sastava vrsta, koje su prisutne u ekosistemima vezanim za vodu, jer bi došlo do poremećaja njihovih staništa. Takođe je jedna od realnih prijetnji vezana za oblast upravljanja otpadom, zbog neregulisanih odlaganja, opet u smislu uticaja na vrste koje gube svoja staništa i koje nemaju dovoljno vremena ni mehanizama da se prilagode nastupajućim lošijim uslovima. Još jedan je problem u općini Goražde, koji nije prepoznat od strane zainteresovanih strana za biodiverzitet, ali realno postoji i biće ga teško otkloniti u narednom dugoročnom planiranju, a to je postojanje miniranih područja na teritoriji općine, koja se po pravilu nalaze u zonama u kojima je najveća biološka raznovrsnost. Iz bezbjednosnih razloga u takvim područjima neće biti moguće izvršiti inventarizaciju postojećeg biodiverziteta, pa će se ukupna slika o vrstama, staništima i ekosistemima u općini Goražde dobiti na osnovu literaturnih podataka i pretpostavki, što će možda odstupati od realnog stanja. Ipak, za veći dio područja ove općine, a posebno vezano za rijeku Drinu, biće moguće napraviti Akcione planove za biodiverzitet, koji će u narednom periodu, kad se

Page 38: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

38

stvore mogućnosti, biti revidirani i napravljeni novi usklađeni planovi sa potrebama stanovništva i u skladu sa kapacitetima usluga ekosistema.

PRIORITETI

1. ZAŠTITA RIJEKE DRINE

Na osnovu analize raspoloživih mogućnosti i trenutnih problema u općini Goražde, vezano za zaštitu i očuvanje biodiverziteta od strane zainteresovanih strana koje su bile uključene u proces izrade Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet općine, kao najveći prioritet prepoznata je zaštita biološke raznovrsnosti rijeke Drine, koja je žila kucavica za ovu općinu.

Rijeka Drina (Foto studio Pršeš)

Povoljni klimatski uslovi i geografski položaj pored rijeke Drine, plodno tlo, šumsko bogatstvo i druga prirodna bogatstva, pružaju mogućnosti za razvoj turizma, posebno seoskog, ali i avanturističkog, za sve koji vole odmor u netaknutoj prirodi i kampovanje. Uz rijeku Drinu postoje mnoge lijepe plaže i mjestima za kampovanje, a tu su i brdsko – planinska uzvišenja i festivali koji se tradicionalno održavaju u općini Goražde i koji su prepoznati od strane domaće i međunarodne javnosti kao prostorno-vremenska spona različitih naroda i kultura. Problem koji je prepoznat kao prijetnja za biodiverzite rijeke Drine je nekontrolisano odlaganje otpada na obalama rijeke. Kroz Akcioni plan za biodiverzitet općine Goražde biće predložena realizacija aktivnosti koja će za cilj imati podizanje svijesti lokalnog stanovništva i turista-posetilaca da brinu o zaštiti vrijednih staništa biljnih i životinjskih vrsta, koje su vezane za rijeku Drinu i čiji opstanak zavisi od njene očuvanosti. Posebno će akcenat biti stavljen na zaštitu i

Page 39: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

39

unapređenje populacije mladice na ovom prostoru, kroz razmatranje mogućnosti za izradu mrijestilišta ove endemične i ugrožene vrste.

2. OČUVANJE GENETSKOG FONDA AUTOHTONIH VRSTA VOĆA Sačuvati genetsku posebnost autohtonih vrsta voća koje su karakteristične za naš kraj je takođe jedan od prioriteta na zaštiti biodiverziteta općine. Ranije je napomenuto da je ovaj kraj poznat po proizvodnji jabuke, za čije je unapređenje proizvodnje i očuvanje tradicionalnih sorti bilo značajno osnivanje rasadnika još početkom XX veka. U publikaciji „Autohtone vrste voćaka istočne Bosne” pobrojane su i opisane sve vrste i sorte voća, što daje dobru osnovu za dalje unapređenje voćarske proizvodnje. Ovakav pristup pro-biodiverzitetskog poslovanja može imati direktnog pozitivnog efekta na ekonomsku situaciju u općini, a daljim razvojem i unapređenjem rasadnika gde bi se gajile određene sorte voćaka, omogućava se i očuvanje agro-biodiverziteta. Domaća jabuka (Foto studi Pršeš)

3. ZAŠTITA ŠUMSKOG BOGATSTVA

Teritorija čitavog Bosansko-podrinjskog kantona je uglavnom prekrivena šumom. Poznato je da su šume jedan od najvećih faktora za ublažavanje klimatskih promena, koje su evidentne od lokalnog do globalnog nivoa i prijete, između ostalog, narušavanju biodiverziteta na svim nivoima. Sačuvati već postojeće šumsko bogatstvo i formirati nove zasade koji će obogatiti šume, kao i plansko upravljanje i korištenje, kako šume tako i šumskih plodova, još jedan je od prioriteta koji su uvršteni u ovaj dokument. Problem u korišćenju šumskog bogatstva predstavljaju minirana područja, na kojima do sada nije urađen inventar biodiverziteta, što će biti predmet interesovanja u nekim kasnijim revizijama ovog Akcionog plana. Obilje šumskih plodova i gljiva koji se mogu naći u šumskim bezbjednim zonama predstavljaju još jednu od mogućnosti za ekonomsko jačanje općine. Kroz realizaciju aktivnosti koje su predložene u Akcionom planu za biodiverzitet općine Goražde, zainteresovanim sakupljačima će biti predočene smjernice za organizovano i održivo sakupljanje šumskih plodova i gljiva, kao i ljekobilja koje se može naći u okruženju.

Page 40: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

40

Da bi se predloženi prioriteti uspešno realizovali, potrebno je prije svega animirati izradu Prostornog plana općine Goražde, ili kantona, kroz koji bi se definisale zaštićene zone, s obzirom na to da do sada ni u općini ni u BPK Goražde ne postoje određena zaštićena područja prirode. Samo nakon inventarizacije i određivanja faktora ugrožavanja, moguće je definisati načine aktivne zaštite biodiverziteta ovog područja i dalje raditi na podizanju svijesti donosioca odluka, ali i direktnih korisnika usluga ekosistema, da svoje aktivnosti usklade sa prirodnim kapacitetima područja.

ZADACI I CILJEVI

Zadatak –

prioritetni problem Cilj Smjernice

Saniranje divljih deponija (i izgradnja sanitarne deponije) do 2014. godine Izgradnja kolektora i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda do 2015. godine

Zaštititi staništa rijeke Drine od zagađenja obala i vode

Uređenje obalnog prostora reke Drine i pritoka tokom 2011. godine, kroz uključivanje najšire javnosti u aktivnosti čišćenja i održavanja obala reke Rekognosciranje terena i pronalaženje optimalnih područja za formiranje mrestilišta tokom 2011. godine Aktivna zaštita ribljeg fonda

rijeke Drine, zaštita mladice Formiranje uzgajališta riba (sa akcentom na mladicu) tokom 2011. godine

Sakupljanje podataka o vrstama koje naseljavaju obale i rijeku Drinu

Utvrđivanje stepena ugroženosti i faktora ugrožavanja tokom 2011. godine

Zaštita staništa rijeke Drine kroz zaštitu odabranih ključnih vrsta flore i faune

Zaštita odabranih ključnih vrsta biljaka i životinja

Promocija dobijenih rezultata zainteresovanim stranama u općini Goražde tokom 2011. godine

Page 41: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

41

Definisanje smernica za aktivnu zaštitu odabranih vrsta tokom 2011. godine

Održivo korišćenje rijeke Drine kao turističkog potencijala općine Goražde, za razvoj rekreativnog turizma i ribolova

Uredjenje plaže na obalama Drine, postavljanje korpi za odlaganje otpada koji ostavljaju turisti i ribolovci, postavljanje info tabli o značaju rijeke Drine i pojedinih lokaliteta za očuvanje biodiverziteta tokom 2011-2012. godine

Izrada održivog plana eksploatacije šljunka, vodeći računa o očuvanosti prirodnog ambijenta i staništa ključnih vrsta

Definisanje određenih mjesta za eksploataciju šljunka; izrada zakonskih akata vezano za održivu eksploataciju do 2013. godine

Zadatak –

prioritetni problem Cilj Smjernice

Pravljenje baze podataka postojećih autohtonih sorti voća tokom 2011. godine

Prikupljanje sjemenki autohtonih sorti voća tokom 2011-2012. godine Zaštita autohtonih sorti voća

Evidencija postojećih i formiranje novih rasadnika tokom 2011-2012. godine Stimulisanje proizvođača autohtonih vrsta voća na lokalnom nivou, davanjem subvencija od strane općine tokom 2011-2012. godine Poboljšanje distribucije voća do kupca, otvaranje namjenskih tezgi ili prostora u gradu gde će se vršiti promocija i prodaja plodova autohtonih sorti voća tokom 2011. godine

Očuvanje genetskog fonda autohtonih sorti voća gornje-drinskog regiona

Unapređenje proizvodnje i plasmana autohtonih sorti

Promocija autohtonih sorti na festivalima koji se tradicionalno održavaju u općini i BPK Goražde tokom 2011-2012. godine

Page 42: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

42

Zadatak –

prioritetni problem Cilj Smjernice

Unapređenje šumskog fonda Pošumljavanje autohtonim vrstama drveća tokom 2011-2012. godine

Revizija plana upravljanja šumskim bogatstvom tokom 2011. godine

Pojačan inspekcijski nadzor tokom 2011-2012. godine

Održivo upravljanje šumama u skladu sa ekonomskim i ekološkim zahtevima i mogućnostima

Održivo korišćenje šuma

Uspostavljanje sistema naplate za prekomjernu eksploataciju tokom 2011. godine

Zadatak –

prioritetni problem Cilj Smjernice

Prikupljanje podataka o postojećim vrstama flore, faune i gljiva u našoj općini tokom 2011-2013. godine Prikupljanje podataka o značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta u općini tokom 2011-2013. godine

Izrada baze podataka o biodiverzitetu općine Goražde

Revizija podataka o biodiverzitetu koji su predstavljeni u prvoj verziji LBAP-a tokom 2012-2013. godine

Biodiverzitet kao glavna vodilja izrade Prostornog plana općine i / ili BPK Goražde

Donošenje lokalnog općinskog akta o zaštiti vrijednih zona za biodiverzitet

Definisanje zona zaštićenih područja od značaja za biodiverzitet tokom 2011-2012. godine

Page 43: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

43

Uključivanje zainteresovanih strana u definisanje prioriteta u Prostornom planu općine tokom 2012-2015. godine

Organizovanje konsutlativnih sastanaka širih zainteresovanih strana 2012-2014. godine

Izrada i usvajanje Prostornog plana općine

Javna rasprava i diskusija o nacrtu Prostornog plana općine Goražde tokom 2015. godine

Zadatak –

prioritetni problem Cilj Smjernice

Definisanje prirodnog kapaciteta područja za eksploataciju ljekobilja i šumskih plodova

Izrada inventara i baze podataka šumskih plodova i ljekovitog bilja tokom 2011-2012. godine Uspostavljanje veće saradnje sa šumskim preduzećem u cilju zajedničke zaštite ovih biljaka Definisanje sistema

održivog upravljanja i korišćenja šumskih plodova i ljekobilja

Pojačane kontrole u vrijeme eksploatacije

Promocija ekonomske isplativosti od sakupljanja ljekobilja i šumskih plodova

Zaštita genetskog diverziteta divljih biljaka koje se koriste za hranu i lijekove

Eksploatacija ljekobilja i šumskih plodova u skladu sa kapacitetima

Obezbeđivanje prostora za plasman ljekobilja i šumskih plodova u turističku ponudu općine

Page 44: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

44

CILJEVI I INDIKATORI

Zadatak – prioritetni problem

Cilj Indikatori

Sanirane divlje deponije koje su narušavale staništa vezana za rijeku Drinu, značajno manje otpada se nalazi u rijeci i na obalama Izgrađen kolektor i uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, poboljšana fizička, hemijska i biološka svojstva vode rijeke Drine

Zaštita staništa rijeke Drine od zagađenja obala i vode

Organizovane sezonske akcije čišćenja u kojima su učestvovali pojedinci i udruženja zainteresovani za očuvanje ambijenta rijeke Drine Definisana područja na pritokama rijeke Drine koja se mogu iskoristiti za mrijest mladice Formirana uzgajališta riba o kojima upravlja ribolovačko udruženje iz općine Goražde

Zabilježen uspješan mrijest mladice u prvoj godini rada mrijestilišta

Aktivna zaštita ribljeg fonda rijeke Drine, zaštita mladice

Primjer mrijestilišta na pritokama rijeke Drine u općini Goražde poslužio kao ogledno područje i pilot projekat za slične projekte u okruženju Definisane ključne vrste flore i faune koje će poslužiti kao modeli za zaštitu staništa

Utvrđeno postojanje/odsustvo faktora ugrožavanja ključnih vrsta

Zaštita staništa

rijeke Drine kroz zaštitu odabranih ključnih vrsta flore i faune

Zaštita odabranih ključnih vrsta biljaka i životinja

Definisane mere zaštite ključnih vrsta i staništa

Page 45: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

45

Predstavljeni dobijeni rezultati zainteresovanim stranama u općini Goražde Smanjen uticaj zagađujućih materija na živi svijet vezan za rijeku Drinu Uređene plaže na obalama Drine, javno preduzeće općine Goražde postavilo korpe za odlaganje otpada i info tabli o značaju rijeke Drine

Povećan broj turista koji dolazi na rijeku Drinu radi rekreacije

Smanjeno ostavljanje otpada na obalama i u rijeci od strane turista

Održivo korišćenje rijeke Drine kao turističkog potencijala općine Goražde, za razvoj rekreativnog turizma i ribolova

Povećan broj ribolovaca koji imaju razvijenu svijest za očuvanje ribljeg fonda i njegovo održivo korišćenje (love se samo primjerci u skladu sa dozvolom)

Propisima određena mjesta za eksploataciju šljunka

Ispoštovana procedura vezana za održivu eksploataciju

Izrada održivog plana eksploatacije šljunka, vodeći računa o očuvanosti prirodnog ambijenta i staništa ključnih vrsta Smanjen pritisak od eksploatacije

šljunka na životnu sredinu i staništa biljnih i životinjskih vrsta

Zadatak – prioritetni problem

Cilj Indikatori

Izrađena baza podataka postojećih autohtonih sorti voća

Prikupljeni vegetativni dijelovi, pupoljci i sjemenke autohtonih sorti voća i deponovane u „banci sjemenki”

Očuvanje genetskog fonda autohtonih sorti voća gornje-drinskog regiona

Zaštita autohtonih sorti voća

Obnovljeni postojeći i formirana najmanje dva nova rasadnika

Page 46: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

46

Uspostavljena saradnja sa institucijama koje mogu da izvrše mikropropagaciju odabranih semena ili vegetativnih pupoljaka, da bi se zadržao izvorni genetski materijal i umnožile reznice u kulturi tkiva Općina Goražde propisala subvencije za proizvođače autohtonih sorti voća Poboljšanje distribucije voća do kupca, otvaranje namjenskih tezgi ili prostora u gradu gde se vrši promocija i prodaja plodova autohtonih sorti voća Povećan broj individualnih voćara koji u svojim rasadnicima gaje domaće sorte voća Povećan broj izlagača voćara na festivalima koji se organizuju u općini

Unapređenje proizvodnje i plasmana autohtonih sorti

Povećana ekonomska dobit individualnih voćara od prodaje plodova i reznica autohtonih sorti voća

Zadatak – prioritetni problem

Cilj Indikatori

Pošumljene goleti veličine nekoliko hektara autohtonim vrstama drveća

Unapređenje šumskog fonda Više od 80% stabala se uspješno adaptiralo na uslove staništa

Urađena revizija plana upravljanja šumskim bogatstvom općine Goražde

Održivo upravljanje šumama u skladu sa ekonomskim i ekološkim zahtevima i mogućnostima

Održivo korišćenje šuma

Povećan broj šumarskih inspektora na terenu koji vrše nadzor nad korištenjem šuma

Page 47: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

47

Uspostavljen sistem naplate i naplaćena sredstva kroz kazne za prekomernu eksploataciju pojedincima i privrednim društvima

Smanjen obim nedozvoljene seče, eksploatacija se odvija prema uspostavljenom planu

Zadatak – prioritetni problem

Cilj Indikatori

Prikupljeni podaci o flori, fauni i gljivama u općini Goražde Prikupljeni podaci o značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta u općini Revizija podataka o biodiverzitetu koji su predstavljeni u prvoj verziji LBAP-a tokom 2012-2013. godine Definisani faktori ugrožavanja biodiverziteta

Definisan stepen zaštite prema nacionalnim i međunarodnim kriterijumima

Izrada baze podataka o biodiverzitetu općine Goražde

Izrađen predlog za Crvenu listu flore i faune

Definisane sve zone u općini od značaja za očuvanje biodiverziteta

Doneseni općinski akti o zaštiti vrijednih zona za biodiverzitet

Biodiverzitet kao glavna vodilja izrade Prostornog plana općine i / ili BPK Goražde

Donošenje lokalnog općinskog akta o zaštiti vrijednih zona za biodiverzitet

Predložene zone nacionalno zaštićene i svrstane u neku od kategorija zaštićenih područja

Page 48: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

48

Organizovani sastanci sa zainteresovanim stranama za definisanje prioriteta u Prostornom planu općine

Dobar odziv pozvanih učesnika na sastancima

Pokrenute konstruktivne diskusije i dobijeni konkretni predlozi

Organizovana javna rasprava

Usvojen Prostorni plan općine Goražde

Prostorni plan općine Goražde se primenjuje u skladu sa održivim korišćenjem biodiverziteta

Izrada i usvajanje Prostornog plana općine

Visok stepen očuvanosti biodiverziteta u općini Goražde

Page 49: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

49

Zadatak – prioritetni problem

Cilj Indikatori

Izrađena baza podataka šumskih plodova i ljekovitog bilja na teritoriji općine Goražde

Definisane granice prostora odakle je dozvoljeno sakupljanje

Definisanje prirodnog kapaciteta područja za eksploataciju ljekobilja i šumskih plodova

Definisan period godine kada je dozvoljeno sakupljanje

Uspostavljena komunikacija i saradnja općine, šumskog preduzeća i sakupljača ljekobilja i šumskih plodova

Povećan broj inspektora zaštite životne sredine na terenu tokom sezone sakupljanja

Definisanje sistema održivog upravljanja i korišćenja šumskih plodova i ljekobilja

Naplaćene kazne za prekomerno sakupljanje pojedincima i preduzećima

Uspostavljeni sajmovi ljekobilja i šumskih plodova u općini Goražde

Obezbeđen prostor za plasman ljekobilja i šumskih plodova u općini Goražde

Zaštita genetskog diverziteta divljih biljaka koje se koriste za hranu i lijekove

Eksploatacija ljekobilja i šumskih plodova u skladu sa kapacitetima

Zadržani prirodni kapaciteti područja i omogućeno samoobnavljanje eksploatisanih biljnih vrsta i šumskih plodova

Page 50: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

50

IDENTIFIKACIJA AKCIJA I SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BIODIVERZITETA

JEDNOGODIŠNJI AKCIONI PLAN

Aktivnost Odgovoran za implementaciju

Vremenski termin trajanje aktivnosti

Lokacija provođenja aktivnosti

Pretpostavljena vrijednost aktivnosti

Kampanja za podizanje svijesti javnosti

Općinski tim NVO

Šest mjeseci Općina Goražde 3.000 – 5000 KM

Organizovanje različitih seminara i radionica za stručno obrazovanje

Općinski referent za NVO

Kontinuirano BiH 2.000 KM

Izrada projekta za istraživanje biodiverziteta rijeke Drine

Centar za informacije o biodiverzitetu, Beograd, Institut za multidisciplinarne studije, Beograd, zavodi, spoljni saradnici

12 mjeseci Općina Goražde 20.000 KM

Izrada Plana upravljanja endemskom vrstom mladice

Centar za informacije o biodiverzitetu, Beograd, Institut za multidisciplinarne studije, Beograd, Ribarsko – sportsko društvo

12 mjeseci Rijeka Drina 3.000 – 5.000 KM

PETOGODIŠNJI AKCIONI PLAN

Aktivnost Odgovoran za implementaciju

Vremenski termin trajanje aktivnosti

Lokacija provođenja aktivnosti

Predpostavljena vrijednost aktivnosti

Page 51: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

51

Sanacija divljih deponija i izgradnja sanitarne deponije

Općina Goražde Vlada BPK Komunalno preduzeće NVO

5 godina BPK Goražde 5.000.000 KM

Izgradnja kolektora i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda - industrijskih - komunalnih - individualnih

Općina Goražde Vlada BPK HE Višegrad Agencija za vodno područja sliva Save

5 godina BPK 8.000.000 KM

Formiranje ribogojilišta i poribljavanje

Privatni sektor 5 godina Općina Goražde 150.000 KM

Izrada projektne dokumentacije za uređenje obala rijeke Drine i plaža

Općina Goražde 2 godine BPK 70.000 KM

Izradati prijedlog lokacija za eksploataciju šljunka

Općina Goražde Sportsko ribarsko društvo Ekolozi

1 godina BPK -

Redovno pošumljavanje u cilju samnjenja uticaja klimatskih promjena

- JP „Bosansko-podrinjske šume - Turistička zajednica BPK - Općina Goražde - Vlada BPK

Kontinuirano Šume BPK 100.000 KM

Pokrenuti inivijativu za pojačan šumski nadzor

Općina Goražde 5 godina Šume Općine Goražde

-

Određivanje lokaliteta za Park šumu i njegovo formiranje

Općina Goražde NVO

2 godine Općina Goražde 50.000 KM

Izrada projekta u cilju istraživanja i formiranje baze podataka biodiverziteta Općine Goražde

Instituti, zavodi, NVO

5 godina Općina Goražde 40.000 KM

Praćenje stanja biodiverziteta na području Općine Goražde

NVO 5 godina Općina Goražde 20.000 KM

Page 52: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE · PDF fileLOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE 4 Na prijedlog Načelnika općine Goražde, u okviru projekta „Biodiverzitet

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE GORAŽDE

52

Inicijativa prema Općinskom vijeću za određivanje zaštićenih područja

Općina Goražde 3 godine Općina Goražde -

Edukacija mladih ljudi u cilju očuvanja autohtonih vrsta voća kroz formiranje rasadnika i korištenje postojećih

Općina Goražde Vlada BPk NVO Voćari

5 godine Općina Goražde 50.000 KM

Formiranje banke sjemena autohtonih vrsta voća

Privatni sektor, Vlada BPK

5 godina BPK 100.000 KM

LITERATURA S t e f a n o v i ć, V., B e u s, V., B u r l i c a, Č., D i z d a r e v i ć, H., V u k o r e p, I. (1983): Ekološko – vegetacijska rejonozacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu, Posebna izdanja, br. 17, Sarajevo H o r v a t i ć, S., (1967): Fitogeografske značajke i raščlanjenje Jugoslavije. Anali flore Jugoslavije, br. 1, Zagreb B l a g o j e v i ć, M., V l a h o v i ć, P., G a v r i l o v i ć, D., G a v r i l o v i ć, Lj., D i m i t r i j e v i ć, R., Ž i v o j i n o v i ć, D., M i l e u s n i ć, S., S i m o n o v i ć, P., S t a m e n k o v i ć, S., S t a n k o v i ć, S., S t e p i ć, M., S t e f a n o v i ć, D., T a n a s i ć, S., T e š i ć, M., F e r j a n č i ć, M. (2005): Drina. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo STRATEGIJA RAZVOJA ZASNOVANA NA POŠTIVANJU LJUDSKIH PRAVA 2008 - 2014., Općina Goražde STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U GORNJEM PODRINJU, Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka, 2007 LOKALNI EKOLOŠKI AKCIONI PLAN 2011-2016, općina Goražde, 2010 K a n l i ć, K. :Autohtone sorte voćaka istočne Bosne, Štamparija Fojnica BiH, 2010