TRAVANJ 2013.BROJ 5

BREVIJAR ZA SVAKOGA NA MORU 51 LUKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Pij na ure,Pij na ure,ne na litre!ne na litre!

Andro Tomić

Stari Grad predodređen za raj nautičara

Prvi uplov prije KristaPrvi uplov prije Krista

Split je zadnjih godina doživio tranzitni turis ki bum jer je kao katapult za predivne des nacije Srednje Dalmacije prema kojima pruža prste

Piše Domagoj Maroević,ravnatelj Lučke uprave,županijeSplitsko-dalmatinske

Umjesto GPS-a

EVO VAM 51 LUKA!

Evo nove sezone, niste valjda zaboravili na Lučki vjesnik/Port news. Prošle go-dine prvi put za nautičare koji uplov-

ljavaju u 51 luku naše Splitsko-dalmatinske županije pokrenuli smo list s nizom korisnih informacija za plovidbu morem, prekrasnim uvalama na obali i otocima, te uličicama još ljepših malih gradića Srednje Dalmacije. Ljeta 2012. objavili smo četiri broja kroz sezonu, a ove godine idemo naprijed, izradit

ćemo ukupno pet brojeva i s ovim prvim u sezoni, ukupno dakle petim brojem, izlazimo samo na internetu na našoj web stranici kako bismo posjetiteljima, turistima i nautičarima omogućili da „uplove“ i prije nego što su kre-nuli na ljetovanje. Sličnu verziju lista objavit ćemo na inter-netu i na kraju sezone ujesen, kao neku vrstu rezimea ljeta 2013. Bit će tu mnogo informa-cija za planiranje idućeg ljeta 2014. godine. Usred sezone donosimo tri tiskana izdanja s mnoštvom priča i fotografi ja na kvalitetnom, papiru i naravno, u boji. Insistiranje na inter-net izdanjima zapravo je u planu zbog pokre-tanja web izdanja lista a u perspektivi i pra-vog nautičarskog portala Srednje Dalmacije. I ove godine sezona je počela s blagdani-ma Uskrsa koji je 2013. kalendarski pao već

VIDI BOL, HVAR, VIS, KOMIŽU!VIDI BOL, HVARA

ko ne dođeš u Split, glavni grad juga Hrvatske, metropolu Dalmacije od Za-dra do Dubrovnika i glavno središte

Srednje Dalmacije koja kao regija županije Splitsko-dalmatinske raspolaže sa 51 lukom u gradićima na obali i otocima – onda je to kao da nisi ni bio ovdje. Poseban je osjećaj provesti večer na split-skoj Rivi i zatim iz tog dalmatinskog malog New Yorka doživjeti pravo uzbuđenje oti-snućem u neku tihu uvalu ili u gradić gdje se živi kao u priči, kao nekad. Pa sve to u istome danu! Jedrilicom u čarteru za najviše sat vremena uplovljavate u Splitska vrata između otoka Brača i Šolte. Birajte! Lijevo Bobovišće i Mil-na, desno Stomorska, Nečujam, Rogač. Sve mala ribarska mjesta tako da će vam nakon sinoćnjeg Splita izgledati kao da ste plovili danima, ne samo kroz prostor, nego i kroz vrijeme. A poslije Brača i Šolte slijede Hvar i njegovi Pakleni otoci s uvalama gotovo do-slovno nedirnute prirode. Kad se sasvim otisnete na pučinu čeka vas sasvim ogoljen od kopna i svake njegove bli-zine – udaljeni otok Vis, a zapravo je na par sati od Splita u najsporijoj verziji, na 30-tak milja udaljenosti. Tamo ćete zapamtiti što su u stanju napravit sunce i more, sol i borovi-

ne, kakav ugođaj, ukus i okus nepca, mirisa i memorije. Misterije hvarskih Paklenjaka i Šćedra, nje-govih i viških uvala Stiniva, hladovine otoč-kih kaleta i konoba. Sve je to nepotpuno bez veze iusporedbe sa Splitom odakle tonete u taj san i kamo se vraćate buđenjem i povrat-kom u, recite sami kakvu – stvarnost!

na samom kraju ožujka. No turisti su već oba-vili „iskrcavanje u Srednju Dalmaciju“... Dono-simo romantični fotozapis iz splitske luke. Kao „francuska jahta u splitskoj luci“ uplovila je jedrilica s francuskim parom u kokpitu na našoj fotografi ji čekajući carinske formalno-sti. U Splitu je ishodište svih ili barem većine naših sanjarskih avantura za kormilom i pod jedrima, tu se vrti generator goleme turistič-ke i nautičke frekvencije, trajektom, brodom, jedrilicom, gliserom, jahtom, ma i kanuom, ali svakako iz Splita prema 51 luci Splitsko-dalmatinske županije, na obali od Trogira do Makarske rivijere i na otocima od Velog i Malog Drvenika preko Šolte i Brača do Hvara i dalekog Visa s atrakcijama kao što su pučin-ski otoci Biševo, Sveti Andrija, Palagruža...

2

VIDI BOL, HVAR, VIS, KOMIŽU!R, VIS, KOMIŽU!

Prvi gosti, francuski zaljubljeni par u splitskoj luci

3

PLOVITE I VEŽITE SE!PLOVITE I Vosobito u turističkoj sezoni. MAKARSKA će idućeg ljeta biti spremna za 110 novih vezova, a već za ovo ljeto bit će dovršena prva faza izgradnje velikog luko-brana od 217 metara čime će se zaštititi luku. S drugom fazom za iduće ljeto lukobran će biti opremljen svim uvjetima za vezove. BOL će za 2014. Imati dograđenu luku, s novim građevinama, lukobranskim objek-tima i operativnom obalom. Uredit će se i postojeće dionice obale u akvatoriju luke s mogućnošću prihvata većeg broja plovila. TROGIR čeka izgradnju novog trajektnog pristaništa na lokaciji Soline čime bi se omo-gućio redovni trajektni promet na linijama Trogir – Split – Drvenik Mali – Drvenik Veliki. JELSA je spremna za rekonstrukciju, sana-ciju i dogradnju postojećih lukobrana. STARI GRAD će povećati kapacitet tra-jektnog pristaništa izgradnjom novih i do-gradnjom postojećih dionica te pratećim povećanjem operativnih površina za prihvat i odvijanje prometa. Dogradnja pristaništa je nužna zbog očekivanog porasta prometa na osnovi planiranog prihvata brodova na kružnim putovanjima i uvođenjem bržih i komfornijih brodova na lokalnim linijama. U sklopu projekta predviđen je i objekat za

Nautičari u ovo doba godine pretražuju što je novoga, a Lučka uprava Split-sko-dalmatinske županije zadnjih se-

zona u svako ljeto ulazi s velikim WELLCOME na novim vezovima. Sigurno i novo privezište je temeljna pretpostavka svakog isplovljava-nja. Jer čim se čovik od mora odriši od kraja, najprije mora mislit di će se vezat kad stigne. Moglo bi se reć – sidro je majka svih isplov-ljavanja. Konop, sidro, mooring, bova... Naj-važnije je znat da ćeš dobro prespavat i da ćeš sutra ujutro ponovno moć isplovit. Kapa-citeti luka u smislu sigurnosti i broja vezova moraju se povećavati koliko je to realno mo-guće, a valja mislit i o ugođaju u koji nautičari uplovljavaju, o čemu bbrinu arhitekti kao na primjer Edo Šegvić u Starome Gradu, Supe-tru, Rogaču itd... Lučka uprava za područje (otprilike) Sred-nje Dalmacije u novu sezonu ulazi s nizom razvojnih projekata. Obavljaju se sanacije mnogih pomorsko-građevinskih objekata u lukama Sutivan , Pučišća  i  Drvenik Mali, pre-ma izvještaju Igora Radovnikovića u županij-skoj Lučkoj upravi. Ravnatelj Lučke uprave Domagoj Maroević pokreće zadnjih godina niz projekata vodeći se potrebama župa-nijskih luka i gradića, te porastom prometa,

WELLCOME 51 LUKE SREDNJE DALMACIJE

Niz investicija Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije unaprijedit će kvalitet i sigurnosnovog vala nautičarske progresije i turizma uopće u korist razvoja pedesetak župan

4

Za Lučki vjesnik ispričali čelnici i st

Velike pripreme za sezonu: radovi u Starome Gradu na kanalizaciji, te u luci za kvalitetniju riv

Reporter Lučkog vjesnika na terenu

5

PLOVITE I VEŽITE SE!VEŽITE SE!st plovidbe, pomorskog prometa, nijskih luka i gradića

međunarodnu kontrolu prometa, carina te policijska postaja. DRVENIK će doživjeti izgradnju novog tra-jektnog pristaništa van mjesta, uz Jadransku magistralu, s boljim uvjetima za promet na linijama Drvenik – Hvar – Korčula. KAŠTEL STARI će dobiti dogradnjom pri-stana luke i novog lukobranskog objekta. KRIŽNA LUKA u Hvaru je pred uređenjem akvatorija uvale izgradnjom novih luko-branskih objekata i dionica operativne obale.

ručnjaci županijske Lučke uprave

vu i vezove

Ivica Galasso, projektant i direktor tvrtke Obala angažirane na radovima u trajektnoj luciArhitekt Edo Šegvić, autor

novog lica Rive u Starome Gradu

6

Sigurno ste čuli za priču o tovaru koji je

krepa od gladi jer se nikako nije mogao

odlučit između dvije gomilice sijena

šta mu je tog jutra servirao gazda. Pazite da

vam se to ne dogodi na Visu! Evo zašto:

Još prije nego ste akoštali na Vis, nije lako

izabrat između Visa i Komiže. A kad pristane-

te usred Viške luke, po provi vas odma zapah-

ne vjetar iz kuhinje hotela Tamaris. Ali mirisi

i živost dopiru zavodljivo i s Kuta na lijevoj i s

Male bande na desnoj strani goleme Jurjeve

uvale u dnu koje ste se vezali. I tko zna hoće-

te li se više ikad odvezat. Nije vrag da je uistinu u pitanju nešto kao Vis Major. Tko se usuđuje objasniti taj miste-rij? Zašto Vis tako neodoljivo privlači? Čim se

UPLOVITI SE MORA

Tko se usu uje objasni taj misterij:Tko se usu uje objasni taj misterij:Zašto Vis tako neodoljivo privla i?Zašto Vis tako neodoljivo privla i?

im se vežete, postajete njegov zato enik!im se vežete, postajete njegov zato enik!

KOMIŽAVIS MAJOVIS MAJOR,R, OT OTOK BEZ POVRATNE KARTEOK BEZ P

LJETO 2012.

7

Kupite kartu samo u jednom smjeru!Kupite kartu samo u jednom smjeru!

Vis te obuhvati svim svojim pipcima i nema natrag. Ka hobotnica ispod peke. Prošla je tramuntana, došli mi u Vis. Ali mora bit da mnogi s kopna nisu mogli preko otvorenog kanala na otok. Jaka anticiklona počne s tra-muntanom koja okrene u buru, a idućih dana se razmaše maestral i tako potraje mrtvo more koje lako potpiruje svaki novi popod-nevni vjetar.

Zato na pumpi nema goriva. Nije došlo. A kad će? Ne zna se. Vis Major. Znaju Višani po-sal: čekaju da se porat napuni, a onda iznena-da nestane i nafte i benzina, šalimo se skupa s njima. I nema vam natrag. Vis Major čuči i u vama. Jedva čekate kad će opet tramuntana, kad će nestat goriva, samo da pred samim sobom imate opravda-nje za ostat još koji dan. Jer Vis je nemoguće kušat onako s nogu, u prolazu. Ko se može odlučit u tome izobilju izazova. Zato pazite da vam se ne dogodi neodlučni izgladnjeli tovar!

vežete, postajete njegov zatočenik! Vis Major. Otok bez povratne karte. Kupite kartu samo u jednom smjeru! Iz ove ljepote povratak ne bi imao nikakva smisla.

Jednog ljeta zapuhala je gadna tramun-tana. Zatekla nas dok smo s djecom u našoj „Betalini“ uživali po valama na južnoj strani Visa. Tramuntana od 40-tak čvorova ostavi otok u mareti mrtvog mora i sutradan. Brda od valova propinju se na obje punte, ispod svjetionika Stončica na istoku otoka, i kod rta Stupišće na zapadu, tako da nismo mogli ni u Vis, ni u Komižu. Kao ukleti zadržali smo se tri dana na juž-

Tekst i foto:Elizabeta i

Mario Garber

noj i istočnoj obali Visa, ostali bez goriva, pro-sili naftu kod Senka Karuze u Maloj Travnoj, spavali u Milni, kupali se na Budikovcima, bli-zu Zelene špilje, i u Stinivi, večerali u Rukavcu gdje se usidrilo sve šta se našlo na Visu, jedri-lice, gliseri, koćarice, trabakuli… I mi, nasred porta, u našoj „Betalini“ bez gu-menjaka. A s kopna zov dobre spize, veselja glazbe i svjetla. Pada noć. Pada i odluka! Naj-veći „sić“ u brodu poslužio je za garderobu cijele familije. Gurajući „sić“ pred sobom, do-plivali smo do konobe „Dalmatino“. Presvukli se, parkirali „sić“ ispred konobe, večerali pa istom rutom natrag u krpe.

Komiška plaža

Od Visa do Kuta

VIS MAJOR, OTOK BEZ POVRATNE KARTEPOVRATNE KARTE

88

I kad svojim brodom uplovite u neko lipo misto, a u brodu možete i spavat, pada vam na pamet avantura s nekim drugim

brodom tipa taxi-boat ili jedrenjak, izlet u do-brome društvu, uz jelo i piće, pa tamo gdje ne znaš sam. Jer, na primjer, tko će sa sigur-nošću sa Hvara u Bol na izlet. Bol još uvijek čeka bolju luku sa više privezišta. Kad ljeti učini jak maeštral ili ne daj bože tra-muntana sa zapada i sjeverozapada, onda svi dižu sidra ispred Bola i Zlatnog rata, pa hita-ju u Vrbosku preko puta ili Jelsu. U Starome Gradu Antonio Roić (39) ima ssvoj brodić za 12 izletnika s kojim vozi za Bol. Neki se plaše i najmanjeg mora pa ih moraš tješit, a koji put nema druge nego se vratit na otok Hvar pa ih iskrcam najbliže u Vrbo-sku. Lipo zaklonjeno misto, opet se ima šta za vidit. Ako nema druge, onda se autobusom vrate u Stari Grad. Roić je od onih svestranih ljudi od mora.Bio je kao momčić izuzetno talentirani plivač, trenirao i u splitksom Mornaru za vrijeme školovanja.Brodić mu se zove Oliva po glaso-vitoj konobi njegovog oca u Starome Gradu.Ljudi su satima znali čekat na zidiću da dođu na red sjesti u tu domaću konobu s prvokla-snim jelima. A i domaći svijet je svraćao jer je to postalo stjecište s vremenom. Ali prije 50 godina. Danas Antonio osim turističkih djelatnosti ljeti, kad zna vozit turiste i manjim brodićem od hotela do grada, zimi obavlja ribolov. A kad ujutro izvadi mreže, onda ribu prodaje u Starome Gradu na ribarnici, pa i u Jelsi. Čim završi taj posao, mora pomoć ocu u polju i vrtlima. Žena Žaneta zaposlena je kao agent u agen-ciji za kruzere. Dočekuje ih u Hvaru i sve što treba, štogod turistu s kruzera padne na pa-met, mora se Žaneta sjetit rješenja. Od spize

do kupališta. Roići su pravi pomorci s dvoje male djece, Đanijem i Anđelom. Kako su svi mladi, oni su prava formula kako ostati na otoku, iako govori Antonio: Stari Grad je malo zaspa zadnjih godina. Zapustio se, njegovi hoteli morali bi vuć cilo misto, a ne mogu jer ih nema tko poduprit. Uvik fali novaca za uložit u misto. Za probu-dit se i živit.

DOBRO JUTRO, PAIZ!DOBRO JUTRO, PAIZ!

Antonio Roi (39), pliva , ribar, turis ki radnik, ovik od mora

Piše: Elizabeta Sonjara Garber

99

Oplovite otok u čaši malog plavca i još mnogih drugih sorti izuzetnog

podneblja, tradicije i kultura

OTOK VINA

Put je znatiželja i žeđ za znanjem. Zato ste i oplovili cijeli otok Hvar. I taj doživljaj nikad ne ćete zabora-

vit. Pa sad zamislite da vas na povratku zapitaju o vinima na Hvaru. A vi zabo-ravili temeljito oploviti otok i u tom smislu. Nego ste kušali samo ona vina koja su vam ponudili usput. Zaključak bi bio da niste utažili ni žeđ, ni znatiželju za znanjem. Vratili ste se žedni, umjesto opijeni do temelja i uz umjetničku maštu hvarskih vinara.

U očaju zamjerate sebi i učinit će vam se da uopće i niste bili na Hvaru. Jer upoznati Hvar bez njegovih vina i vinograda na padinama koje se strmo kotrljaju prema moru okupane u suncu i soli, to je uistinu isto kao da Hvar niste ni kušali. Otoku niste ni zavirili u dušu

ako ste zaboravili i ostavili začepljenom

tacija vina, promotivnih i zabavnih happeninga. Tradicija Hvara kao otoka vina u biti postoji odavno. Prije više od stotinu godina Hvar je imao čak 5700 hektara pod vinogradima, a sad kreće iz početka i odrasta počevši od samo 300 hektara. Objavljena je i publikacija pod naslovom “Zaplovite k nama” u nam-jeri da ne oplovite Hvar bez njegovih vinograda i vina. Naslov je upućen slo-ganom “Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara”, ne samo hvarskih. Smisao je posjetiti lokacije gdje nastaju vrhunska hrvatska, dalmatinska vina, kako biste ponijeli doživljaj nepcem iz tisućljetnih vinorodnih krajeva, i to u interpretaciji vrhunskih ovdašnjih vinara. Imate čak i adresu za svoj GPS… Da se ne izgubite u prašumi vinograda I da ne ostanete žedni… saznanja o Hvaru.

hvarsku fl ašu. Naposljetku, sve se zbiva i

odvija uz čašu.

Ostali ste žedni znanja. Morat ćete

ponovno na Hvar. A vratit ćete se u

svakom slučaju. Pogotovo ako ste ipak

oplovili i doživjeli Hvar u čaši njegovog

malog plavca. Hvarski vinari vas čekaju

kao na privezištu s mooringom u ruci

zabrinuti za vaše znanje… pa može i

za zdravlje. Poznata su vinarska imena

Plenković, Plančić, Tomić, Duboković…

Na Svjetski dan vina prije tri godine

osnovana je i udruga hvarskih vinara a

za predsjednika je izabran mr.sc. Andro

Tomić iz Jelse u vodstvu s Marijom

Gabelić iz Vrboske i Ivanom Krstulović

Carić iz Svirača. Tu su udareni temelji

Hvaru kao otoku vina. I to je kultura

otoka Hvara, niz događanja, prezen-

Piše: Mario Garber

10

Andro Tomić nije samo proizvo-đač i prodavač vina, nego i sve ostalo zbog čega mu uz ime ide

titula mr.sc. Vinu je prišao kao priči, kao umjetničkom djelu pa i više od toga. Jer u njegovoj kreacijom zamišljenoj boci sublimirane su povijesti i kulture oto-ka, njegovih predaka, znanja o vinu ali i osjećaj za ukupnu hvarsku baštinu. Toli-ko se posvetio tome da se u njegov po-drum vina iznad Jelse ulazi kao u hram bogato opremljen odgovarajućim stu-povima. Odatle u njega i toliko sklonosti da se aforistično unese u promociju kaplji-ce koja nije sama sebi svrha pa će Andro reći da se ne pije na litre, nego na ure. Njegov je proizvod dakle serviran u po-sebnom pakovanju i naravno da to više nije tek obični vinski žmul nego Hvarom prožeti mirakul. Andro inzistira: U neposrednoj blizini sigurnih privezišta nalaze se podrumi vr-hunskih dalmatinskih vinara. Pozivamo

Andro Tomić

PIJ NA URE, NE NA LITRE!PIJ NA URE, Nvas da svoju ljetnu plovidbu obogatite posjetom našim vinskim podrumima i upotpunite doživljaj Dalmacije aro-mama autohtonih sorti i u autentičnoj atmosferi. Andro Tomić je proveo dvadeset godina u usavršavanju na fakultetima, institutima i vinarijama u Francuskoj i drugdje. Vratio se da bi proizvodnjom vlastitih vina pridonio vraćanju davno izgubljenog vinarskog ugleda što ga je uživao Hvar. Autohtone sorte, pogodna klima i izuzetni položaji vinograda – to su taj hvarski forte. Andro je bio motivi-ran obiteljskom tradicijom starom više od 150 godina, te se potrudio sačuvati i jednu toliko staru lozu koju će s poseb-nom posvetom istaknuti na ulazu u nje-gove vinske hramove, naravno, ništa bez slogana: Loza je hladila i hranila, moje pretke i mene.

Danas legendarna vina poput “1991” dokazala su da plavac mali može konku-rirati svjetski renomiranim sortama i slu-žila su kao putokaz renesansi hvarskog vinarstva. Na tom tragu Andro osniva i tvrtku Bastijana za proizvodnju vina vr-

Izbor vina u Bastijani kod Andre:

Beleca, kvalitetno bijelo vino (bogda-

nuša + pošip)

Sv. Klement, stolno bijelo vino (pošip)

Plavac, kvalitetno crno vino (plavac

mali, plavac veliki, drnekuša)

Sv. Klement, stolno crno vino (caber-

net sauvignon, merlot, cabernet franc)

Plavac mali barrique, vrhunsko crno

vino (plavac mali)

Caplar, vrhunsko crno vino (plavac

mali + cabernet sauvignon)

Prošek Hecktorovich, vrhunsko deser-

tno vino (bogdanuša, maraština, prč)

OD BELECE DO PLAVCA

U Tomićevoj kreacijom zamišljenoj boci sublimiranznanja o vinu ali i osjećaj za ukupnu hvarsku baštin

vina iznad Jelse ulazi kao u hram bogato

Priredio urednički tim Lučkog vjesnika

11

GPS ZA VINARIJU

BASTIJANUU sklopu Andrine vinarije Bastija-

ne nema nikakvog ugostiteljskog

objekta, niti smještajnih kapacite-

ta. Ali na desetak minuta pješice su

jelšanski hoteli, noćni klubovi, ga-

stronomske destinacije…Blizu su

i dvije benzinske crpke, jedna na

ulazu u grad, druga usred mjesta.

GPS koordinate: 43 º, 9’, 40 sekun-

da, 16 º, 42’, 3 sekunde.

Sidrenje: luka Jelsa (centar), dubina

sidrišta: 3,5 m. Limit duljine plovila:

35 m. Max. br. privezišta: 22 broda.

Udaljenost od vinarije Bastiane 15

minuta pješice.

Radno vrijeme: 7.00 – 19.00 h (van

radnog vremena po dogovoru)

Kako do Andre Tomića

NE NA LITRE!NAJNOVIJE!

VINOGRAD ZA

30.000 TRSOVA

hunskih dosega te za promicanje kultu-re vina. Vinarija Bastijana priređuje degustacije vina u prostoru uređenom prema staro-rimskim sobama za uživanje, tzv. Trikli-niju. Degustaciji prethodi razgledavanje

vinarije, priča o povijesti vinarije, vino-gradarstvu i vinarstvu. Posjetiteljima se nudi kratka škola o skladu jela i vina uz male zalogaje kako bi kušanje i uživanje dobilo na edukativnosti.

ne su povijesti i kulture otoka, njegovih predaka, nu. Toliko se posvetio tome da se u njegov podrum o opremljen odgovarajućim stupovima

Tomić je u posjedu 4 hektra vinogra-da na raznim lokacijama od Jelse do Klementa (Pakleni otoci), a sad gradi vinograd iznad ribarske luke u Viri, ne-kadašnjem trajektnom pristaništu za Hvar. Vinograd je spektakularan, bit će to vinograd za 30.000 stanovnika, za toliko trsova. Podignit će Andro u blizini i objekt specijalne namjene za odmor, uživanje i zabavu uz vino. Bit će tu uz Andrine dosad poznate sorte još i muš-kat. A okupljat će Andro poznate ljude svake provenijencije kao nekidan Tahira Mujčića i Dinka Lupija na slici Lučkog vjesnika.

Stari Grad je kao predodređen za raj nautičara

Urednički tim Lučkog vjesnika

Stari Grad, najstariji grad u Hrvatskoj, po-tvrđuju to arheološka istraživanja (dok se ne otkrije da je Vis još stariji) – grad

je baš na svoju ruku. Njegovi stanovnici zovu ga Paiz (grad, mjesto). Presudna kakvoća mu je umjetnička nastrojenost, pa ga nekako usporava u razvoju ta samozatajnost, nei-zbježni prijatelj pjesničke duše, u riječi, slici ili glazbenoj žici. Zato ovdje valja istaknuti misao direktori-ce Turističke zajednice toga grada, Danijele

PRVI UPLOV PRIJE KRISTAPRVI UPLOV PR

Vlahović (39) koja tu samozatajnu strategiju ipak žestoko gura i kroz web stranicu i druge publikacije:Uvjerena sam da će nam ta poslovična, tra-dicionalna nenametljivost jednoga dana po-stati nedostižnom prednosti. Jer u tome smo šampioni. Istančanost u hvaljenju sebe je ta profi nje-nost marketinga, jedino moguće ako hoćeš biti uvjerljiv i ako uistinu vrijediš tako da to drugi procijeni o tebi a ne ti sam o sebi, kao da je to poruka direktorice Vlahović. Pod njenim vodstvom Stari Grad se pred-stavlja s pričom o drevnom Farosu: Priča o Farosu, gradu na Hvaru, jednom od deset najljepših otoka svijeta, počinje 384. Prije Krista, kad su Grci iz Parosa u doba Anti-ke, nakon 700 nautičkih milja, uplovili u sta-rogradski zaljev i utemeljili jedan od najsta-rijih gradova u Europi. UNESCO ga je uvrstio na popis zaštićene svjetske kulturne baštine. Čuvari baštine u Paizu odolijevaju promje-nama novog vremena i života koji prolazi sve brže i brže. Ali Paiz nije muzej, tu se živi da-leko od virtualnog, u neposrednom dodiru

Rt Kabal Famozni rt Kabal na ulazu u 4 milje dubok zaljev Starog Grada, koji oblikom podsjeća na prste ruke poput rta Pele-grin na krajnjoj zapadnoj točki otoka Hvara, 80 metara visoki je klif iza kojeg uplovljavate u jednu od najsigurnijih luka na Jadranu. Putem uz obalu može-te se danima odmarati u golemoj uvali Tiha u koju more ulazi jednako tako, kao prsti jedne ruke u dobro razvedeni fj ord. Za ljeto 2013. proširena je cesta od nekih 2 km od sela Rudine iznad Paiza prema punti Kabal. Izuzetan je to doživ-ljaj za bicikliste jer je osigurana i staza do najvišeg otočkog vrha sv.Nikole, a svako malo se pruža pogled u neku od divljih malih uvala za kupanje i sunčanje. S go-dinama su turisti sami te stjenovite pla-že s dubokim plavetnilom počeli prefe-rirati više od pijeska. Ekstremni avantu-risti zadovoljit će se i visokim stijenama, penjalištima hvarskog gorja.

NAUTIKA ANTIKA

Kad prođeš puntu Kabal, isto kao da si ujedrio doma. Osjećaj zaštićenosti i ugode u 4 milje dubokom zaljevu a uvalom Tiha i božjim prstima ruke kuda je more uplovilo da se odmori

svakodnevice koja je i to virtualno prihvatila za suživot. Međutim, ono što je važno – ne mijenja se! Ideju mikrokozmosa, malog, zatvorenog svijeta u kojem prostor za život nalaze sva božja bića, ostvario je otac starogradskog pjesništva u duši i načinu života, pjesnik i fi -lozof Petar Hektorović, gradeći cijelog svog života monumentalni renesansni dvorac Tvr-dalj. Hektorovićevo povijesno značajno djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ još uvijek je ta aroma svakodnevice u svakoj kaleti, trgu i na rivi kao „Spleen Paiza“. Danas je Stari Grad posebna lokacija koja je još od tog prvog uplovljavanja, od te 384. prije Krista, predodređena za hodočašće svih nautičara.

12

Pogled iz Zavale na jugu otoka

Duboka uvala Pokrivenik

1313

Samo zimi možete sresti čovjeka koji će vam otvorit oči. Ljeti su po otocima svi u ludome poslu. Božidara Gamulina u

Jelsi imali smo sreću dobit za sugovornika zahvaljujući upravo njemu. Vidio je da nešto škljocamo po mjestu i onda nam pokazao detalje koje vam nikad ne bi palo na pamet fotografi rati. Šteta je kako nitko više ne brine o stvarnim i izvornim vrijednostima našega podneblja, pa evo ne mogu odolit a da vam ne skrenem pažnju. Malo tko govori recimo o tome da je luka u Jelsi jedna od najdužih obala, riva. Sva je izlomljena. I to pod poesbnim kutovima, oblinama, ovdje pravi kut, ondje ne... Sve je to davno netko izprogramirao da bi se val razbio i da se spriječi šteta.Luka Jelsa okrenuta je opasno na buru ali ni-kad u njoj većih problema. Riva skreće duž

Pri e Božidara Gamulina

goleme uvale više puta pa more koje u nju ulazi malo po malo, od kuta do kuta, razbija se i gubi svoju razornu snagu s pučine. Uži-vate kako vam to smireno tumači Gamulin. Inače se bavi turističkim rutama ljeti, ima lijepi komad broda i vidi se da je čovjek od pomorstva i tradicije. Da je neko drugo vrime, čovik bi s njim objavio knjižicu:Vidite ovi anel od debeloga kamena duboko ukopanog u rivu, ovo di je ovi lipi uzal na ko-nopu moga broda! Priko toga anela bi se na-tega golemi brod vezan za jarbol tako da mu se digne prova pa da mu se dno može sredit za novu sezonu. Koja je to bila temeljita kla-sična glazba...

PRVI UPLOV PRIJE KRISTARIJE KRISTA

SITNICE KOJE ČINE ŽIVOTSITNICE KOJE ČINE ŽIVOT

Gamulin, Božidar poznat po svome golemome

brodu za turiste

Danas, mizerni anel za vezat brod

I nekad: O svemu se vodilo računa, da prsti mogu

proć ispod konopa uz kamen... Obli kantun, za lipo ukrotit val u dno luke

Uvala Pokrivenik

14

SAKRIJ SE U RORadi se o Lučici na sjecištu Šetališta Jurja Plančića, Šetališta don Šime Ljubića i Ulice Predraga Bogdanićmemorije i značaja Staroga Grada. Tu je Mauzolej i palača akademika arheologa don Šime Ljubića. B

Rendića. U blizini je i rodna kuća slikara Jurja Plančića

Svi znaju otoke Hvar, Vis, daleke priče s pučine, pa Brač preko puta Splita sa desetak malih mista, međutim Šolta

još uvijek nije tako dobro otkrivena. I zato će pobuditi znatiželju nautičara. Prošlog ljeta hit Šolte, otoka na domak Splita, bila je Maslinica s novom marinom i privlačnošću šake otočića na ulazu u mjesto gdje se skri-vaju uvale, smjenjuju naglo tirkizne pličine s modrim dubinama. Južna obala Šolte na udaru je sasvim otvorenog mora prema zapadu i s otokom Visom u daljini. A mala mjesta Maslinica na zapadu, te Rogač, Nečujam i Stomorska na sjevernoj obali otoka, pružaju nautičaru mogućnost da za čas skoči do cijelog niza „divljih“ vala na jugu koje ljepotom ne zao-staju za Visom, Biševom, Paklenjacima... Baš zato je Lučka uprava županije koja brine o Srednjoj Dalmaciji posebnu pozor-nost uložila u izgradnju i uređenje šoltan-skih luka i pristaništa. Iz radionice arhitekta Ede Šegvića ističe se projekt luke Rogač,

DOPALA TI SE ŠOLTA

Arhitektonski projekt Ede Šegvi a za uvanje duše i budu nos Roga a na Šol

151515

OGAČ!ća. Sam prostor nosi u sebi dio bogate Brončana bista je rad čuvenog Ivana

malog mjesta punog šarma za nautičare ali i značaja zbog trajektne povezanosti sa Splitom. Tu je i benzinska crpka, odmah uz more, pa je Rogač nautičarima bitna luka na otoku. Gotovo plivajući se iz Rogača može istočnije, u susjedni Nečujam, nepregledno duboku uvalu s nekoliko „internih“ manjih uvala. Blizu je i sasvim stisnuto mjesto Sto-morska uz Splitska vrata, a iz Rogača nije daleko ni do Maslinice na istoku. Nećete po-žaliti ako ostanete u Rogaču, autentičnom ambijentu s nekoliko konoba od kojih je „Pasarela“ sasvim uz more tako da ručak ili večeru možete naručiti i u svoj brod ili cijeli dan provesti na kamenim pločama uz more koje su zapravo terasa restorana. Arhitekt Edo Šegvić je meštar za uredit tu tzv. nedirnutu prirodu tako da u njegovoj izvedbi ostane još „nedirnutija“ i izvorna ali sačuvana i obnovljena. Šegvić će Rogaču dati i autorske mašte i njegovi detalji uklo-pit će se kao da su oduvijek bili tu. Uređe-njem obale u malom stisnutom mjestu Ro-gač arhitekt je „udahnuo“ i jarbol za zastavu (štandarac), kamenu fontanu, kamene klu-pe s profi lima u drvu koje nastavljaju tradi-ciju ovdašnje „šentade“...

Linija obale proširit će se prema moru za dva metra jer dosad bi ljetnja vreva au-tomobila i pješaka izazvala doslovno zače-pljenje. Zahvatima će Rogač svakako dobi-ti na sigurnosti, i na kopnu, i na moru. Uz stupove javne rasvjete na rivi za nautičare će se montirati ormarići s instalacijama za uvjete priveza brodica, te sa 44 kuke za brodske konope. Usred rogačke vale blizu crkvice proširit će se odmorište, odvojeno žardinjerom za tri nova, posađena stabla rogača, simbo-lima mjesta. Prostor sa šentadama i kan-delabrima oplemenit će arhitekt Šegvić i fontanom pitke vode. Izgradit će se i novo istezalište za brodice na starom mjestu vo-deći računa o tradiciji mandrača i privezišta za male brodice. U svakom slučaju, nitko više neće moć pogrdno reći „dopala te Šol-ta“ nego dopala ti se Šolta!

Piše: Mario Garber

16

LAVANDA

Otok Hvar svoje čari skriva duboko gdje je prodrlo more, ali i visoko kamo se na đitu rado zapute jedrili-

čari s planinskim duhom i dahom u plućima. Poznati su hvarski klifovi kao izazovi za pen-jačke znatiželje, a tako se „uplovljavanjem“ u otočku unutrašnjost srećete s posebnostima hvarske prirode i talenta. Poznato je mjesto Velo Grablje. Oduvijek su se tu rađali vrsni kamenoklesari i umjetnici skulpture. Velo Grablje je prekrasno planin-sko mjesto kad se starom cestom od Hvara prema Starome Gradu zaobilazeći tunel pen-jete do vidikovca odakle istodobno možete vidjeti i sjevernu i južnu obalu otoka. Na jed-noj strani pogled na Brač prema sjeveru, a na

PORT NEWS OD TROGIRA DO MAKARSKE I FINSKE!

STARI GRAD

Konoba „Marko“ u Starome Gradu na Hvaru radi non-stop, i usred zime, a osim turista tu po običaju

i navici svraćaju mještani, već ujutro na prvu kavu i listanje novina. Tako su Port news prošlog ljeta prelistali i Liana Račić, maštovita kuharica koja već godinama konobu vodi s partnerom Mariom na slici.

FINSKA

Lučki vjesnik/Port news čitao se proš-log ljeta čak i u Finskoj. Oona Lydia Kristiina Polvi boravila je u Splitu

za vrijeme svog krstarenja Europom. Na povratku se javila s fotografi jama i kraćim reportom iz Finske. Tako je Lučki vjesnik/Port news u lanjskom četvrtom broju do-bio i prvu inozemnu dopisnicu.

drugoj vide se Paklenjaci prema jugu i Kor-čuli, Visu, Lastovu... Tu je i vrhunska konoba za janjetinu uz svježi zrak usred ljeta. Konobi je ime „Lavanda“. Jer u blizini je mjesta Velo Grablje gdje je „lavanda“ i rođena: Bartul Tomičić je prvi saditelj lavande i proizvođač lavandinog ulja u povijesti te priče i hvarske istinite legende. Hvar se po tome proslavio u svijetu, a Bartula su gledali s podsmjehom kad se prvi put 1928. godine kradom, da ga nitko ne vidi, zaputio u polje posaditi prve tri povijesne sadnice lavande. U Velome Grablju ne živi više nitko, kuće su tu od starine, svrate iz hvarskih gradića vlasnici koji zadnje vrijeme odseliše na more. Tako smo zatekli u avetinjski pustom mjestu na unuku glasovitoga Bartula. Dobrila došla malo provjetriti praznu kuću. Kaže sa sjetom da obitelj danas više nema lavande, sve je izgorjelo u sve češćim šumskim požarima. Ostade kuća i na njoj spomen ploča.

TROGIR

Ljeti Trogir vrvi od stranaca, jer je to Dubrovnik u malom Srednje Dalma-cije. Prošlog ljeta posjetili su Trogir

i znatiželjnici iz Australije, a među njima listajući naš list zatekao se Eugen Hitri iz Subotice, zatim Mirjana Sinkovits, Marika Pogany i Viola Mechler koji žive u Syd-neyu. Mirjana je i ovdašnjeg podrijetla, djevojački – Asić. Svi se dive svakom pragu, portalu, ka-leti u Trogiru pa gdje neće i UNESCO! Na zapadu Srednje Dalmacije iz Trogira ste za čas na poluotok Čiovo, te otoke Mali i Veli Drvenik, uistinu u područje nedirnu-te prirode.

VIS

Engleski par Claire Louise Bennett i Steven Jon Howard snimljeni su 2012. s prvim brojem lista Lučke

uprave Splitsko-dalmatinske županije Port newsom u Kutu na Visu kdo Jerkovi-ća koji drže apartmane odmah uz vezove.

16

1717

Trajektni most Drvenik – SućurajIvanka Mihaljevi (41), jedna od dvije kraljice reda u luci Su uraj

ŽENI BACI CIMU!I Divna i Ivanka su prave univerzalke. Ivanka Mihaljević (41) radi već osam godina na tom poslu. Tako su se podijelile da im smjene traju svaki drugi dan od 6.30 do 23.00. Luka u Sućurju je zahtjevna jer i zimi ima barem šest-sedam trajekta na dan iz Drvenika

za Sućuraj. Odvija se tu promet nabave i teretnog prijevoza

če i otputuju, ali nema straha, evo za čas novi trajekt. Pa ipak, Ivanka je imala jedno neu-godno iskustvo:Ako se dobro sjećam, bio je to neki Norveža-nin. Nije dobro shvatio što se događa, valjda se uplašio jer su ga dok je ručao preskočili mnogi automobili u redu za trajekt. Toliko je izgubio busolu da me udario šakom, završila sam u bolnici, potres mozga, svašta...Očito je Norvežanin pomislio da će zauvijek ostati na otoku. Bio je šokiran. A već tren po-slije vjerojatno se zapitao šta mu bi jer di ćeš ljepše nego ostat zatočen na Hvaru. Znači za Ivanku i Divnu posla preko glave. Nije samo „baci cimu!“ nego dovest u red ukrcaj na trajekt, pomoći gostu, dat mu one prve najvažnije informacije. Ivanka je okret-na, brzo se snalazi, kako je hitro dohvatila konop, teško ju je i uhvatit u objektiv. A ima i sportske kondicije jer je igrala u hvarskoj ženskoj nogometnoj ligi, bila je centarfor i nadavala se golova. Šef Andro Kumarić prezadovoljan je svojim ženskim tandemom. Tvrtka Nautički centar Sućuraj uspješno obavlja poslove za Lučku upravu.

Kad trajektom iz Drvenika na kopnu dodirnete otok Hvar u Sućurju, prvi kontakt sa stanovnicima otoka ostvarit

ćete preko lučkog radnika koji uhvati bačeni brodski konop za pristajanje. U Sućurju su to dvije dame, Ivanka i Divna. Na dobrome su glasu jer su čisti originali, jedine žene koje hvataju „cimu“. Jedna od rijetkih bila je i gospođa Crnčević u Jelsi. Kuriozitet je da žena s obale doviku-je mornaru na brodu „baci cimu!“. Međutim, nije to jedino što radi, Ivanka i Divna u Su-ćurju toliko su poznate kao lučke djelatnice jer su spremne za cijeli spektar najrazličitijih poslova u luci kroz koju se odvija golemi pro-met ljudi i vozila, ljeti nepregledne kolone turista. I Divna i Ivanka su prave univerzalke. Ivan-ka Mihaljević (41) radi već osam godina na tom poslu. Tako su se podijelile da im smjene traju svaki drugi dan od 6.30 do 23.00. Luka u Sućurju je zahtjevna jer i zimi ima barem šest-sedam trajekta na dan iz Drvenika za Su-ćuraj. Odvija se tu promet nabave i teretnog prijevoza. Sućuraj je zanimljiv kao veza sa Hvarom jer ste za pola sata na otoku, dakle, jeftinije je s autom, a ima to i svoje draži jer bolje usput upoznate i obalu i otok. Od Sućurja do Hva-ra prođe se više od stotinjak kilometara ako vas privuče izazov brojnih skrovitih uvala pa skrenete s puta. Zapamtit ćete i spektakular-ne prizore divljih vala do kojih se može jedi-no brodom ako budete u prilici. To su sve razlozi zbog kojih Divna i Ivanka imaju pune ruke posla, govori Ivanka:Organizirani smo besprijekorno kao i Jadro-linija za svaki iznenadni razlog pa se u se-zoni odvija permanentni promet. Trajekt ne vozi prema voznom redu nego prema broju putnika i automobila čim se dogodi takva situacija. Znaju bit tako velike kolone da niti to ne pomaže. Srećom, Sućuraj je zanimljivo mjesto s konobama pa ljudi ostave auto u ko-lonu i odu guštat, ručat, okupat se...Sve je to idealno jer dok ručaš neki te presko-

Piše: Ana Gaspar

18

DRVENIK VELI, KRKNJAŠI„Kod komuniste“, konoba ribaraVlasnici Ivica i Dragica ŠpikaRadno vrijeme: 11 – 23Telefon: 021 893 073Mobitel: 091 5750925Ocjena Kamanja za umjetnički dojam: Jedinstveni ekološki rad. Neviđeno vješt i iskusan ribar. Dnevno zna lovit i na tone zu-bataca, jer besprijekorno dobro poznaje kre-tanja zubataca, lubina, komarči, pa zna zapa-sat pravi ulov. Zato uvijek ima svježu ribu. A sve ostalo Ivica i Dragica imaju u svom vrtlu. Meštar je za brujete od škarpine i jastoga. Verdura, blitva, pome, kukumari, sve je za li-zat prste. Njegov udarni specijalitet su grade-le. A to, naravno, nije klasični roštilj

Brujet iz RopotniceTo kako oni spremaju taj brujet... Špiki je žena Murterinka pa je to naučila od mještana u uvali Ropotnica blizu njih. Treba vam kilo bijele ribe, fratra, šarga, zuba-ca ili komarče. Posloži se u redovima, treba vam barem tri-četiri kapule izrezane na plo-ske, kolutove. Zalije se sa dva deca maslinova ulja, a nakon svih slojeva s ribom dolije se isto toliko vode. Popapri i posoli. I onda se kuha pokopljeno s kuhinjskom krpom oko poklopca. Kuha se samo 20 minuta. Nikad duže, jer se ne smije prekuhat.

ŠOLTA, NEČUJAM„Restoran Punta“, terasa i roštiljVlasnici Beka i Nenad BaumgartnerRadno vrijeme: 12 - 24Telefon: 021 650 080Mobitel: 098 1764993Ima 4 bove, siguran vez u sigurnoj uvali Ne-čujma, mirno za prenoćit.Ocjena Kamanja za umjetnički dojam:Gazda Neno vječno, po cile dane, peče na gradelama ribu, meso i sebe. Stalno grinta i hladi se pivom, a navečer sidne nešto i pojist

Goran Alibini Kamanjo vrhunski je kulinarski majstor, vlasnik niza poznatih konoba u Dalmaciji kroz svoju bogatu

karijeru, a u novom tisućljeću proslavio se u Zagrebu restoranom „Gračanka“, te je često domaćin vodećim

hrvatskim političarima. Nudi izuzetan izbor tradicionalnih i domaćih jela kontinentalne i mediteranske kuhinje po

originalnim receptima iz svog gastro-ateljea. Za Port News predlaže vam gdje ćete u Dalmaciji doživjeti vrhunski

doživljaj za stolom.

pa pređe na vino. Žena mu Beka ima bolje živce, i lipo im prođe dan. Njihovi specijaliteti su i kozlini. Isiječe ih Neno na lipe bokune pa peče ispod peke. Kozlin je ukusan, domaći, iz Gornjega Sela sa Šolte. A kumpiri su mladi iz vrtla Baumgartnerovih.

Kozlin ispod pekeOd začina za bolji šug u peki Neno koristi najviše češnjak i ružmarin ubran na ogradi njegovog restorana. Zalije sve to i s malo biloga vina, koji put otkine sebi od usta od svoga gemišta. Peka je gotova nakon dvi ure (opaska: ne znam koliko je to pive a koliko gemišta).

HVAR, PAKLENI OTOCI„U Tončevu dvoru“, otočka konobaVlasnik Tonči MatijevićRadno vrijeme: 10 - 23Telefon: 021 741 244Mobiteli: 098727 186, 098 589 613Ocjena Kamanja za umjetnički dojam:Tonči je tih, miran čovik. Žive na škoju skoro cilu godinu. Vlaka je stalno mjesto njegovog boravišta. To je jedna od ljepših vala na Pa-klenjacima, točnije na otoku Sv. Klement. Ime njegove konobe je potpuno točno i istinito. Precizni opis ambijenta u njegovome dvoru. Ima samo jedan dvor i to mu je cila konoba.Sve šta ulovi Tonči, to nudi svojim gostima. Obavezno uvik ima živog jastoga. Njegova gregada je svakako daleko najbolja na Jadra-nu. Sigurni ste i za brod. Ima vez, sidrište za brode od 10 do 15 metri i nije problem dubi-na. Sigurno je za brod bez obzira na njegov gaz. Osobitost ove konobe jest što se baš sve, doslovno, kuha na otvorenoj vatri. A od jela tu nema kraja, brujeti i sve šta ide, domaća spiza kao artičoki s bobom i bižima. Gregada. Sve po domaću. Na drva. Ima ih koliko hoćeš u Tonča. A šta otočani mogu zimi činit nego pripremat drva za lito. Umisto za zimu.

Artičoki pa štrudel od tikvicaTonči očisti dosta artičoki i onda ih kuva u vodi koja „vre“ kako to on voli reć. Za kvarat od ure, kad se skuha dobro, uspe u to po kila boba i biži u zrnu. Pa od petrusimula, krušnih mrvica, dakle prezle i češnjaka učini skoro smjesu, dobro, dobro izmiša, a češnjaka zna koji put bit cila glavica. Kad se sve to lipo izmiša, prospe se priko artičoki. Kuva se uru vrimena. Doda se dec maslinovog ulja, papra i soli. Tonči stavi i žlicu konšerve, po tradiciji, iako ja je više ne forsiram. Osim ovoga naveo bih vas u napast da prova-te jedan baš njegov originalni, karakteristični desert. Zove se štrudel od tikvica.

U HVARU NA HVARU

„Gariful“, ekskluzivni restoranVlasnik Ivan GospodnetićRestoran je na samoj rivi u Hvaru, isprid lan-terne di uplovi brod. Radno vrijeme od 12 do 02Mobitel: 098916 0173Ocjena Kamanja za umjetnički dojam:Gospodnetići su inače poznati Bračani. Na Hvar je doselio još otac vlasnika Ivana Gos-podnetića. Zanimljivo je da mu riba ne može izostati jer ga snabdijevaju ribom članovi ronilačkog kluba u Hvaru. To je forte „Garifula“. Ima u ka-menom zidu izlog, kao mali akvarij sa živom ribom. Iz tog bazena sa živim jastozima gost može izabrati kojega će u tanjur.

Pijani jastogPijani jastog zvuči spektakularno. A i jest tako pripremljen. Poznat je naravno u francuskoj kuhinji fl ambirani jastog, ali je ovaj drukčiji. Ima svoj timbar. Gazda neće da reče, ne otkri-vaju male tajne veliki majstori.Ali po ukusu se vidi da se jastog lipo nalija. Pun je vina a u zadnju, pri kraju kuhanja zviznija je za kraj i jedan digestiv. Zalije ga gazda konja-kom. To su atrakcije. Jer jastog plane ka barut. Ostalo gazda ne želi reć. Međutim, kuša san ga i moga bi sam detektirat šta stavlja unutra.

Jesti se mora Jesti se m

Ipak, ne smin bit izdajica. Možda ćemo jed-noga dana uhvatit zgodu da zavrnemo gazdi ruku i prisilimo ga tim starim autohtonim in-dijanskim načinima, indijanskom vatrom, da konačno prizna ricetu. „Gariful“ je na izuzetno atraktivnoj lokaciji i moga bi birat goste a ne oni njegove jastoge, jer tu naravno svak zaglavi i „Gariful“ ima sigur-no najbolju klijentelu. Već se lipo pročuo po svitu i ide u sam vrh europske gastronomije...

VIS, MOLO TROVNOAlternativna konoba, ugostitelj pjesnikVlasnik Senko KaruzaMolo Trovno je uvala na južnoj strmoj obali otoka Visa gdje su male uvale duboko usje-čene u kopno poput obližnje Stinive. U uvali Molo Trovno (Mala Travna) može se sidrit.Kad radi Senko? Nikad!Mobiteli: 0993525803, 0917333299Ocjena Kamanja za umjetnički dojam:E sad, je li u pitanju zaista ugostitelj, ili pje-snik, tko bi to znao, ali osobiti luđak svakako jest, po ocjeni mnogih od nas kojima je izu-zetno drag čovik. Govore da je izuzetno dobar pjesnik, ali ono što spada u moju domenu procjene jest da je još kvalitetniji pijanac. Jer pije samo birana vina. Zaključio bi netko jer Senko i proizvodi vina. Ali neee. Pije sve osim nafte.U Senka ima svega, od spuži, artičoki, boba, a kako je malo udren u glavu, onda ima i ne-

običnih likera, vina, maslinovog ulja. Svaka mu čast šta uvik ima ukiseljeni motar, travu koja ima funkciju super mirodije. Ima i svoje kapare. A njegova uzrečica je nenadmašna: „Somo poloko“...Senko je bija zadnji uredu kad je Bog prišu dilija...Za dobrodošlicu odma će izvadit bičerin raki-je. Trava, loza, likeri, sve se pije iz bičerina koji je u stvari kućica od spuža.

Juha dimljene ribeRadi se o juhi u kojoj se kuha riba dimljena na ružmarinu. Ugor je najbolji. Rasplati se i odvoji od kosti. Princip dimljene ribe po oto-cima. Očišćena i rasplaćena rastvori se pribi-jena na daščici.Sprema se tako i gregada od dimljene ribe. To je savršeno.Izuzetno su za to prikladne ribe tabinja i mol. Dva-tri kila ribe se ispere od krvi, posoli i popari. Dovoljno je sušiti je nekoliko sati, najviše jedan dan. Može se oprat u moru i prosušit na suncu. A onda s njom na gradele koje moraju biti 30 cm iznad vatre, odnosno luga. Jer ispod gradela je žerava na kojoj se dimi svježi ružmarin. A riba se dimi na tom dimu posložena na gradelama. Najviše 15 do 20 minuta. Tako dimljenu ribu se priprema u juhi. Najprije se skuha juha na tradicionalan način, kapula, mrkva, selen, češnjak, petrusi-mul, krumpir... Obavezno malo anisa. I trave od majčine dušice, bosiljka i slično. Na kraju se ulije dec maslinovog ulja. To bi moralo bit skuhano za pola sata. Izvadi se i ispasira. Kilo ribe se stavi u juhu i kuha deset (10) mi-nuta. Ribu se očisti od kostiju. Začini lukom, petrusimulom i maslinovim uljem. Juha je spremna za jelo.

U VISU NA VISU, KUT„Val“, konoba za nautičare

Vlasnica Lucija KnegoRadno vrijeme: 12 - 24Telefon: 021 711763Mobitel: 0915082015Konoba „Val“ je smještena u predivnom am-bijentu, u Kutu, na istočnoj strani ogromne Jurjeve uvale Visa na otoku Visu. Na desetak minuta lijepe šetnje od grada Visa je kao mali gradić Kut sa starim ljetnikovcima i skromni-jim težačkim kućama. Predivan ambijent ko-nobe Val uz more pod palmama.Ocjena Kamanja za umjetnički dojamKod Luce u konobi Val uvijek ima friške ribe. A gazdarica je uvijek nasmijana, dobre volje, okrenuta svojim gostima, prijateljima i sve prati. Dobro poznaje ukuse i posebne gušte. Obavezno će spremiti i obična jela na pose-ban način, šparoge, artičoke, paštu fažol, sva jela onako kako ih se očekuje prema stađuni-ma, prema sezoni.

Pašta fažol na brujetRecept je jednostavan. Skuhaš najprije do-bar brujet. Zatim skuhaš dobar tradicionalni pašta fažol. I onda sve to dobro pomiješaš. I pojedeš!E sad postoje fi nese, ne mo’š ih otkrivat. Svježi jastozi kod Luce su živi, ima i svake dru-ge ribe.Poznate su kod nje fešte za fi nale sezone u listopadu kad se tu sjati cili Jadran na Višku regatu.

Piše Goran Albini KamanjoGastro-skiper Port Newsa

Jesti se moramora

19

Tko ne bi došao u Hvar? Došli su, da nabrojimo samo neke, i Clint East-wood, Michael Douglas, Catherine

Zeta Jones, Brad Pitt, Stephen Spielberg, Jodie Foster, Eva Longoria, Jack Nich-olson, George Clooney, Sean Connery, Andre Agassi, David Beckham, o Bernieu Ecclestoneu da ne govorimo, on je više tamo nego doma... Ne zovu Hvar uzalud novim Saint Tropezom – no to važi samo za neupućene jer Hvar je sto puta bolji od Saint Tropeza. Bez uvrede za Francuze.

GRCI I UNESCO Milijun je razloga da se dođe i ni jedan da se ode. Tako su mnogi i ostali. Poput Britanca Paula Bradburyja koji je 2003. odlučio da neće otići, a 2012. napisao, kao pravi Hvara-nin, i knjigu-vodič “An Insider’s Guide”, gdje putnike namjernike podrobno informira o svim ljepotama, događanjima i zanimljivosti-ma na otoku. Najteže mu je bilo sve stisnuti na 200 stranica. Recimo, za početak, za brzinsko upozna-vanje s otokom, skoknite na hvarski aero-drom kraj Staroga Grada i uživajte u pan-

orami svisoka pola sata za 200 eura. Ako uz dobar pogled želite i šampanjac, za nazdrav-ljanje radostima života (jer Hvar je cijeli u carpe diemu pa iskoristi dan, uhvati radost i baci brigu na veselje, ako možeš), onda će vas tih pola sata stajati 250 eura. Sve se plaća, pa i radost življenja. Ako imate strah od letenja, opet nema straha. Uđite u kružni panoramski bus hop on – hop off koji svaka dva sata spaja grad Hvar s Jelsom, Vrboskom, Starim Gradom, trajekt-nom lukom. Za 75 kuna za cijeli dan možete ulaziti i izlaziti kako vam se svidi. Autobus još posebno navraća na starogradski Ager, najs-tariju sačuvanu parcelizaciju zemljišta, još iz doba starih Grka, koju je UNESCO uzeo pod svoje. Da vam ne bi tolika povijest i kultura loše sjela u ove vruće kolovoške dane, or-ganizatori su se pobrinuli da bude i toplije – tamo možete kušati čuvena hvarska vina. A nisu uzalud čuvena. Zasluga je to majke prirode koja je prema Hvaru bila milostiva. E zato je Hvar onaj koji nosi cijelu kolajnu najs-vega i svačega. Svi znaju da je Hvar, sa svojih 2726 sunčanih sati na godinu, najsunčaniji otok na Jadranu. I uz to je lijep i zelen jer kiša pada onda kada joj i dolikuje – zimi. Zato je otok poznat po svojim biljkama među kojima barjak nosi lavanda. Od prve tri grančice u Velome Gra-blju, gdje se svake godine održava Festival la-vande, proširila se po otoku i odnijela slavu u svijet. I hvarski je ružmarin, odnosno njegov čisti destilat pod nazivom kraljevska vodica, kojim se nekad liječio skorbut, pokupio sve medalje, i ne samo u kulinarstvu.

RUŽMARIN, MED I LAVANDA Stari Grad na Hvaru po arheološkim je saznanjima najstariji grad u Hrvatskoj. Za četiri godine napunit će 2400 godina.

A sve mlađi i mlađi. I slađi. A sve vrije od fes-tivala. Poznat je starogradski Festival meda. Pčelar Boris Buratović je cijenjen po medu od ružmarina. Prije dvije godine osvojio je četvrto mjesto u svjetskoj konkurenciji u Argentini. Stari Grad je domaćin i Festivalu mediteranskog fi lma, pa starog fi lma...Nikad dosta kulturnjačke tradicije. Uplovite i nikad vam neće biti dosadno. Elitni magazin za putovanja Conde Naste Group’s Traveller svrstao je Hvar među deset najljepših otoka, a po Forbes Maga-zineu je jedan od najseksi otoka na svijetu. Tu krunu svakako nosi sam grad Hvar, s tvrđavom Španjolom na vrhu koja je, pris-jetimo se malo povijesti, kao prava fortica spasila Hvarane od turskog napada 1571., a onda ju je 1579. uništio grom koji je udario baš u oružarnicu pa se sve razletjelo. Ah, Hvar... mjesto koje ne izaziva podsmi-jeh kad ga se opisuje biserom i draguljem. Jer to uistinu jest. Pa opet ide ono naj – najveći trg u nekome od naših malih mista, pa najstarije javno kazalište, ali u cijeloj Eu-ropi (iz 1612.). Hvar ima i najstariju tradiciju organiziranog turizma u Europi. Godine 1868. osnovano je Higijeničko društvo Hvar s ciljem da dovodi goste kojima će zdravst-veno goditi klima, sunce i more, uz opuštanje na maestralu... Uostalom, može se reći da su turizam na Hvaru utabali još hodočasnici u 15. st. koji su ga uzimali kao odmorište na putu iz Venecije u Jaff u. I kao što, kao svaki pravi biser-grad, ima svoju krunu od Fortice Španjole, tako Hvar i svoj Gališnik ima. Otočić ispred uvale, nekad lazaret i zatvor, a danas restoran od čiste ro-mantike. A onda ima još i onaj kusur, višak ljepote: Paklene otoke za raj nautičarima. E tu se carpe diem razmahao po plažama, nudističkim i običnim, po danu i noći, u vrevi života.

Destinacija koja svijet obara s nogu

povijesti, kulture, sunca, seksapovijesti, kulture, sunca, sHVAR, PLANETARNI DAR HVAR, PLANETARNI D

Clint Eastwood, Michael Douglas, Catherine Zeta Jones, Brad Clint Eastwood, Michael Douglas, Catherine Zeta Jones, Brad

Pitt, Stephen Spielberg, Jodie Foster, Eva Longoria, Jack Pitt, Stephen Spielberg, Jodie Foster, Eva Longoria, Jack

Nicholson, George Clooney, Sean Connery, Andre Agassi, Nicholson, George Clooney, Sean Connery, Andre Agassi,

David Beckham, Bernie Ecclestone… bolji im je od Saint David Beckham, Bernie Ecclestone… bolji im je od Saint

TropezaTropeza

Glavni trg u Hvaru

Nikad mjesta na Rivi

20

FULL MOON PARTY Kulminacija je za puna mjeseca, što u kolovozu pada drugoga. Na paklenskome otočiću Stipanska održava se, kao i prethod-nih punih mjeseca, Full Moon Party, sa sa-mim zvijezdama, manje i više poznatima, ali zagarantirano uz puno glazbe i nota, i vike i pjesme, i smijeha. Za one ozbiljne, ili možda samo starije, koji vole tišinu i koji žele uhvatiti neko novo znanje, preporučamo posjet Grapčevoj špilji ponad Humca. U špilji vas ne čekaju samo stalaktiti i stalagmiti nego i jedno od najs-tarijih nalazišta iz mlađeg kamenog doba (negdje prije sedam tisuća godina). Uz pos-jet špilji ide i posjet konobi “Humac”, to bi stvarno bilo šteta propustiti. Još u neolitiku ljudi su shvatili da je Hvar dobar za život. U doba stare Grčke kao svje-tionik – pharos – vodio je pomorce u sigurnu luku. Svijetlio je njima, koji su mu dali ime, pa zašto ne bi i nama? Napokon je jasno zašto u Hvaru na Hvaru nikad nema crne noći.

povijesti, kulture, sunca, seksaseksaHVAR, PLANETARNI DAR DAR

piše Elizabeta Sonjara Garber

Kupalište usred grada

Jelsa

Stari Grad, uvijek sklon umjetnosti

Paklenjaci, Stipanska

21

PUHIJADA DOLTko ne zna za Puhijadu u Dolu. Love se

puhovi u prirodi, a naravno da onda ima što i za jesti i za piti. Tradicija lova na pu-hoveproteže se još iz Rimskoga Carstvagdje je puh smatran delicijom – Rimljanisu ih tovili orasima i kestenjemi pekli u medu. Najžešća puh-tradicijakod nas održala se u Dolu na Hvaru i uDolu na Braču! Na Puhijadi, u organizaciji Udruge„Tartajun“, osim lova na puhove, zna se dobro i za turnir u balotama, s nizom predstava i izložbi, takozvani Dol Open.

HVARSKO LJETO Hvarsko ljeto obično zaustavi dah sva-kome velikim repertoarom. Kada se tomedoda da i Vrboska, Jelsa i Stari Gradimaju svaki svoje Kulturno ljeto, stvarnonije lako sve to izbjeći.... U samome gradu Hvaru gostujuuvijek vrhunski umjetnici, glazbenici i glumci.Spektakularne su priredbe i glazbene ve-čeri u Franjevačkomsamostanu gdje gostuje i zagrebačkiHrvatski komorni orkestar, te mnogi jazz glazbenici, glasoviti glumsčki umjetnici poput Pere Kvrgića.Pamti se tako i čuvenog Aarona Gol-dberga iz SjedinjenihDržava na glasoviru.

OD STAROGA GRADA DO

JELSE Sredinom kolovoza u pravilu počinje ve-liko nadmetanjeJelse i Staroga Grada koje svakako valja pohvalitijer se susjedi ta dva prekrasna gradićana sve moguće načine trudeda gostima boravak na otoku učine što zabavnijim i kvalitetnijim.

Naprosto morate hrliti čas u Stari Grad,čas u Jelsu.Tek što na Škoru u Starome Gradu, na pre-lijepome staromtrgu koji je nekad bio škver, kušate raznavina – što ćete bolje od degustacije– odmah otiđite u Jelsu na njihovu feštu dana grada i zaštitniceVelike Gospe. Sutra vam valja opet nazadu Stari Grad jer je njima dan poslije feštaSvetoga Roka pa slijedi pučko veseljei raspad sistema. Imate par dana za oporavak, pavas krajem kolovoza čeka naporan dan. Počinje nadaleko poznatiFaros – plivački maraton, tako da je Stari Grad tih dana u oku svijeta, Znaju nastupiti i svjetski poznati olimpijci. Za desert imate Festival vina u Jelsi, gdjese tradicionalno, uz vino i sve ostalo što uz njega ide, održavaju i utrke na magar-cima.

22

Za ovo nemamo riječiSenzacije Srednje DalmacijeSenzacije Srednje Dalmacije

Hvar u četiri dimenzije turizma, kupači, auti, brodi, vikendice

Sezona na jesenskoj nizbrdici,

katamaran na hvarskoj rivi

Rogač, konoba Pasarela

Veliki izazovi na hvarskoj rivi

23

Senzacije Srednje Dalmacije

Vežite se, stiže zima, Križna luka, Hvar

I ljetu je kraj

Stomorska

Lijevo hlap, desno „roge“, Kalambera u

centru pažnje