14
Studija o utjecaju zahvata na okoliš Sažetak za javni uvid LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVAR Zagreb, siječanj 2011. Av. Dubrovnik 6-8 10020 Zagreb www.oikon.hr Institut za primijenjenu ekologiju

LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

Studija o utjecaju zahvata na okoliš

Sažetak za javni uvid

LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI

OTOK HVAR

Zagreb, siječanj 2011.

Av. Dubrovnik 6-8 10020 Zagreb

www.oikon.hr

Institut za primijenjenu ekologiju

Page 2: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

Investitor:

Zlatan otok d.o.o.

Objekt:

Luka nautičkog turizma u Sv. Nedjelji, otok Hvar

Vrsta dokumentacije: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

Ugovor broj: 645-10

Voditelj izrade studije: dr.sc. Tomi Haramina

Oikon d.o.o.

Sunčana Rapić, mag.ing.kraj.arh.

krajobraz, integracija

dr.sc. Tomi Haramina kakvoća mora i izvori onečišćenja

Branka Antunović, mag.ing.arch.

prostorni planovi

Donat Petricioli, mag.oecol. et prot. nat.

biologija mora, ronjenje

Fanica Kljaković-Gašpić, mag.oecol. et prot. nat.

biologija mora, ekološka mreža

Željko Čučković karte i prilozi

Suradnici: dr. sc. Nenad Leder dinamika mora

Ivica Čikotić, dipl.ing. pomorski promet

Direktor Društva: Željko Koren, mag.ing.aedif.

Page 3: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

3

Sadržaj

1. SVRHA I OPIS ZAHVATA ...................................................................................................................... 4

2. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ................................................................................................................... 6

3. UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ...................................................................................................... 7

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA .................................................................................................. 9

4.1. MJERE TIJEKOM PRIPREME I PROJEKTIRANJA ZAHVATA ...................................................................................... 9

4.2. MJERE TIJEKOM GRADNJE ZAHVATA .............................................................................................................. 10

4.3. MJERE TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA .......................................................................................................... 11

4.4. MJERE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA MOGUĆIH AKCIDENTNIH SITUACIJA .......................................................... 14

5. PRILOG 1 SITUACIJA NADMORSKIH RADOVA .................................................................................................... 13

Page 4: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

4

1. Svrha i opis zahvata

Predmetni zahvat podrazumijeva postojeći lukobran s ugostiteljskim objektima, postojeći komunalni vez („mandrač“) s istezalištem, izgradnju vanjskog lukobrana, izgradnju sekundarnog lukobrana i ureñenje kopnenog dijela luke (sanitarni čvor, parkiralište, prilazni put). Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s tri sidra. Zahvat se nalazi na južnoj obali otoka Hvara, u naselju Sv. Nedjelja, a prema administrativno-teritorijalnom ustroju pripada Splitsko - dalmatinskoj županiji, odnosno području Grada Hvara. Izgradnju lučice financiralo je poduzeće «Zlatan otok» iz Sv. Nedjelje. Izgrañeno je zbog potrebe lokalnog stanovništva za sigurnim vezom brodica. Trenutni kapacitet luke je 25 do 30 brodica gaza do 3 m.

Slika 1.1.-1. Postojeća lučica

Postojeći pristanišni lukobran dimenzija 105 m x 4,8 m zatvara i zaštićuje unutarnji akvatorij površine oko 2 500 m², unutar kojeg se nalaze mandrač (privez malih plovila) i istezalište brodica domaćeg stanovništva, te unutarnji akvatorij za privez manjih nautičkih plovila. Pristanišni lukobran je izgrañen od teških AB sandučastih elemenata, postavljenih na temeljnu podlogu i punjenih selektiranim kamenom. Prvi dio lukobrana predstavlja gat dimenzija 20,25 x 15,20 m na kojem se nalazi zgrada recepcije, restorana, spremišta i kušaonice vina (u podrumu). Gat je izgrañen od AB montažnih elemenata s temeljima na stupovima, a kopnom je povezan preko pristupne rampe. Na lukobranu se nalaze nadmorski zid u sredini protiv prelijevanja valova, te pomoćna zgrada tlocrtnih dimenzija 14,6 x 2,75 m u kojoj se nalaze kuhinja i sanitarije za osoblje (Slika 1.1.-1.). Na sjevernom dijelu obale istočno od mandrača izveden je kameni obalni zid s malom plažom. Zbog nedostatne širine i visine postojećeg lukobranskog objekta, brodice na vezu na unutrašnjem dijelu lukobrana, i zgrada restorana i recepcije izloženi su udaru olujnih valova iz smjera jugoistok do smjera zapad-jugozapad (Slike 1.2.-1. i 1.2.-2.). Cilj izrade budućeg vanjskog lukobrana je smanjiti visinu najvećih valova za cca 30 %, a manjih valova i više, tako da se omogući privez brodica u luci i opstanak zgrade restorana i recepcije.

Page 5: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

5

Slika 1.2.-1. Utjecaj razornih valova iz smjera W – veljača 2002. godine

Slika 1.2.-2. Utjecaj razornih valova iz smjera W- veljača 2002. godine

Page 6: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

6

Unutar planiranog zahvata, razlikuju se dvije osnovne prostorno – funkcionalne cjeline: A) akvatorij luke (marina u užem smislu) koji obuhvaća:

- postojeće sadržaje: 1. ulazni plato 2. unutarnji lukobran s ugostiteljskim sadržajima 3. mandrač (privezi malih plovila) 4. istezalište brodova

- novoplanirane sadržaje: 5. vanjski lukobran 6. sekundarni bočni lukobran

B) kopneni dio luke koji obuhvaća:

- postojeće sadržaje: 7. grañevinu s pratećim sadržajima (sanitarije, tuševi, prostor za odlaganje

otpada) 8. prirodnu obalu 9. kolno-pješačke površine

- novoplanirane sadržaje: 10. parkirališne površine 11. ureñeno kupalište 12. zelene površine.

Zbrinjavanje fekalnih otpadnih voda riješeno je biološkim ureñajem za pročišćavanje (postrojenje s aktivnim muljem), kapaciteta 50 ES. Otpadne vode iz restorana odvode se gravitacijski putem PVC cijevi ø100mm preko separatora masti do ureñaja za pročišćavanje. Otpadne vode iz sanitarnog čvora takoñer se odvode do ureñaja. Pročišćene vode ispuštaju se putem PVC cijevi ø150mm u more južno od vanjskog lukobrana marine. Oborinske vode s parkirališnih površina sakupljaju se preko slivnika, propuštaju kroz separatore ulja i ispuštaju u more. Novi lukobranski objekt će biti izlomljenog tlocrtnog oblika duljine cca 196,00 m i pružat će se od postojeće kamenite obale, cca 37,0 m zapadno od korijena postojećeg lukobrana i uz nekoliko izlomljenih linija na udaljenosti od 19,0 do 35,0 m od postojećeg lukobrana, zatvoriti akvatorij ukupne površine cca 140,0 x 60,0 m. Lukobran je planiran kao propusni tako da omogućava cirkulaciju mora u luci. Situacija radova prikazana je na Prilogu 1.

2. Opis okoliša lokacije

Planirani zahvat je usklañen s važećom prostorno-planskom dokumentacijom (PPSDŽ i PPUG Hvara) za što je ishoñena i Potvrda nadležne službe Grada Hvara. Zahvat se nalazi u području planiranom za izgradnju luke nautičkog turizma-marine te svojim kapacitetom (53 veza) i planiranim sadržajima zadovoljava odredbe iz članka 74. PPSDŽ i članaka 48. i 73. PPUG Hvara. Zahvat je usklañen i s Prijedlogom UPU-a koji je u izradi.

Page 7: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

7

U Studiji je analiziran okoliš lokacije zahvata i područje utjecaja zahvata, u svrhu procjene utjecaja zahvata na okoliš i odreñivanja odgovarajućih mjera zaštite. Obrañena je dinamika mora, kakvoća mora i izvori onečišćenja, biologija, kulturna baština, krajobrazna obilježja područja, pomorski promet i navigacija. Za predmetni zahvat provedena je Prethodna ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09). U postupku Prethodne ocjene, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture izdala je Potvrdu da planirani zahvat neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Područje planiranog zahvata ne nalazi se unutar, ni u blizini zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode

3. Utjecaji zahvata na okoliš

Utjecaj otpadnih tvari iz marine na kakvoću morske vode Najveću opasnost za onečišćenje mora predstavlja neodgovorno ponašanje nautičara tijekom boravka u marini, jer može doći do ispuštanja manjih količina motornih ulja i goriva neadekvatnim paljenjem motora, neprikladnim rukovanjem brodskom opremom, te ispuštanjem sanitarnih i fekalnih voda iz brodskih spremnika u more. Navedeno spada u incidente koji predstavljaju sastavni dio rizika koje sa sobom nosi poslovanje marine, a treba ih sprječavati odgovarajućim mjerama i primjenom pravila ponašanja u marinama. Na kakvoću morske vode će takoñer utjecati i rad istezališta, koje je postojalo i ranije. Pranjem brodica nakon izvlačenja iz mora, zatim brušenjem plastičnih, drvenih i metalnih površina, pranjem motora, te nanošenjem zaštitnih premaza na površini platoa nastaje zauljeni tekući i kruti otpadni materijal. Posebno štetan utjecaj ima brušenje i nanošenje antiobraštajnih premaza, koji se proizvode na bazi organometalnih spojeva. Brušenjem površina na kojima je dotrajali antiobraštajni premaz nastaje fina prašina koja jednim dijelom pada na betonirane površine istezališta, s kojih može dospjeti u more. Organska bojila i odgovarajući razrjeñivači, te metalna, drvena i plastična piljevina, najčešće su onečišćujuće tvari koja ispiranjem platoa vodovodnom i oborinskom vodom, te uz zauljene otpadne vode od pranja motora čine otpadnu vodu istezališta. Utjecaj pojedinih tvari na ekosustav mora ovisi prvenstveno o kemijskim svojstvima tih tvari. Najnegativniji utjecaj imaju složeni kemijski spojevi koji se puštaju u more, kao što su naftni derivati, boje i lakovi, sadržaji kemijskih WC-a, protuobraštajna sredstva na bazi kositra, itd. Ti spojevi su perzistentni, neki se bioakumuliraju u organizmima ekosustava, a neki sintetski spojevi su i biološki nerazgradljivi. Ukoliko će površine u okruženju predviñenog istezališta imati odvod sa separatorom i taložnicom (tako da će te vode biti pročišćene od najvećeg dijela štetnih tvari), ne očekuje se ispuštanje većih količina perzistentnih tvari, kao ni zauljenih otpadnih voda.

Page 8: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

8

Utjecaj na sediment S obzirom da će biti povećan broj plovila u transportu i na vezu, moguće je dodatno opterećenje sedimenata teškim metalima iz protuobraštajnih boja, pri čemu se prvenstveno misli na povećane koncentracije bakra, cinka i olova. Nakon nekog vremena koncentracija ovih metala u sedimentu dostići će stacionarno stanje koje je ograničeno na prostor same marine. Utjecaj na životne zajednice Na novim površinama lukobrana uronjenim u more će se u relativno kratkom vremenu razviti podloga za razvoj novih zajednica. U početku će prevladavati pionirski organizmi, a zatim će ih postupno zamjenjivati oni koje i sad možemo naći na lukobranu i u lučici. Na organizme u akvatoriju luke djelovat će i zasjenjenje zbog brodova na vezu te mehaničko oštećenje izazvano povremenim micanjem konopa po morskom dnu. Povećanje prometa plovila u samom akvatoriju novog lukobrana dovesti će i do smanjenja prozirnosti morske vode dizanjem čestica s dna. Zbog dugotrajnijeg smanjenja količine svjetlosti na dnu će se razviti organizmi sjene te će doći i do smanjenja površine manjeg naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica. Pomicanje konopa po dnu onemogućiti će razvoj višegodišnjih sesilnih organizama (npr spužve, mješčićnice). Na gatovima i po sidrenim instalacijama može doći do razvoja dagnji, a dio sedimentnog dna će nakon nekoliko godina biti djelomično prekriven ljušturama dagnji. Ljušture dagnji predstavljati će čvrstu podlogu za naseljavanje raznih sesilnih bentoskih organizama kao što su mješčićnice i alge. Nakon nekoliko godina sastav vrsta će se ustaliti te će se vanjske i unutarnje strane lukobrana biti sličan sastavu već viñenom na rivama malih luka koje su izgrañene na otocima. Tijekom rada marine moguće je onečišćenje mora gorivom i uljima prijevoznih sredstava. Rizik od takvog zagañenja, uz pridržavanje propisanih mjera zaštite okoliša, je zanemariv. Utjecaj na krajobrazna obilježja Pojava novih lučkih objekata i pratećih sadržaja marine uzrokovat će izravne i trajne promjene u izgledu obalnog područja naselja Sv. Nedjelja. Pri tome će do pozitivnih promjena doći na kopnenom dijelu luke gdje će se neureñeni i /ili dotrajali sadržaji postojeće luke rekonstruirati (mandrač, glavni pristup u luku) i urediti (istezalište brodica, plaža, istak na kojem je planiran sekundarni lukobran, plato uz zapadnu granicu obuhvata), a čitavo područje povezati u oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Nepoželjne promjene uzrokovat će gradnja vanjskog lukobrana koji će bitno izmijeniti izgled akvatorija i dodatno umanjiti doživljaj intimnosti malog obalnog naselja. Pri tome značaj ovog utjecaja ovisi o njegovom dosegu, tj. vizualnoj izloženosti1 lukobrana. 1 Pri tome su vizualno izložena područja na kojima nema promatrača zanemariva, a od važnosti su samo područja gdje se zadržava i nalazi znatan broj promatrača, kao što su naselja i prometnice. Vizualna izloženost takoñer ovisi i drugim čimbenicima, poput:

- topografije terena koja može potpuno vizualno zakloniti zahvat ili ga učiniti još vidljivijim (što je veća nadmorska visina i strmije padine, a da je teren istovremeno otvoren, to će vizualna izloženost zahvata biti veća)

Page 9: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

9

Lukobran će biti znatno vidljiv s užeg područja zahvata, pri čemu će njegovom uklapanju u okolni krajobraz pridonijeti korištenje isključivo prirodnih kamenih materijala u završnoj obradi površina. Lukobran će biti vidljiv i na širem području zahvata, tj. djelomično iz starog dijela naselja i lokalne ceste, te poljskih putova i planinarske staze, no zbog velike udaljenosti (cca 500 – 1000 m) neće biti znatno vidljiv (navedeno je moguće zaključiti u usporedbi sa stupnjem vidljivosti postojećeg lukobrana, Poglavlje 3.8.). Uzme li se u obzir da će zahvat pozitivno utjecati na izgled obalnog dijela naselja, te da vidljivost vanjskog lukobrana neće biti znatno različita u odnosu na postojeće stanje, moguće je zaključiti da će zahvat, uz obavezno provoñenje svih studijom propisanih mjera, biti prihvatljiv.

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša

4.1. Mjere tijekom pripreme i projektiranja zahvata

1. Planirati pročišćavanje komunalnih otpadnih voda II. stupnjem pročišćavanja prije ispuštanja u more, za što se može koristiti postojeći ureñaj kapaciteta 50 ES. Podmorski ispust mora se planirati izvan vanjskog lukobrana.

2. Otpadne vode iz restorana takoñer treba pročišćavati na ureñaju za pročišćavanje otpadnih voda uz prethodno odvajanje ulja i masti pomoću odgovarajućih separatora.

3. Parkirališne površine i površine u okruženju istezališta, na kojima će se odvijati aktivnosti na održavanju plovila, treba projektirati s kontroliranom odvodnjom voda (oborinskih i pralnih). Ovaj sustav odvodnje treba biti opremljen separatorom i taložnicom odgovarajućih dimenzija.

4. Na području zahvata postoji povremeni bujični tok. Ureñenje ovog toka predviñeno je idejnim rješenjem „Ureñenje bujica zapadnog dijela otoka Hvara“ (Bismark d.o.o., 2009.) i predviña otvoreni armiranobetonski kanal na području na kojem je predviñeno istezalište. U daljnjoj fazi projektiranja moraju se uskladiti zahtjevi za ureñenjem bujice s potrebama marine suradnjom svih projektanata i Hrvatskih voda.

5. Prije izvedbe marine provesti arheološko i hidroarheološko rekognosciranje prostora obuhvata zahvata. Na temelju rezultata odrediti mjere zaštite koje trebaju biti poštivane prilikom realizacije zahvata.

6. U sklopu izrade projektne dokumentacije potrebno je izraditi detaljan projekt krajobraznog ureñenja obalnog prostora (s detaljnom razradom plana sadnje).

7. U projekt krajobraznog ureñenja potrebno je uključiti sljedeće smjernice:

- udaljenosti promatrača (što su naselja ili prometnice bliže, to će vidljivost zahvata biti veća) - visokoj vegetaciji i objektima (mogu zakloniti poglede na zahvat) - osobinama samog zahvata (što su promjene fizičke strukture reljefa veće i što je površina

zahvata veća, to će i njegova vidljivost biti veća).

Page 10: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

10

- za ureñenje zelenih površina koristiti isključivo autohtone biljne vrste karakteristične za podneblje,

- uz parkiralište predvidjeti sadnju visokih drvenastih vrsta koje bi osigurale hlad parkiranim automobilima,

- prirodne dijelove stjenovite obale unutar obuhvata zahvata ostaviti u izvornom stanju (obala na krajnjem istočnom i zapadnom dijelu područja obuhvata, stjenoviti dijelovi (grote) uz istezalište brodova),

- ukoliko je moguće, potporne zidove više od 2,0 m projektirati u kaskadama u kojima bi bila moguća sadnja zelenila (penjačica).

8. Za završnu obradu grañevina i ureñenje otvorenih površina (plaža, potporni zidovi, pročelja objekata, kolno-pješačke površine, lukobranski parapet i operativne površine) koristiti isključivo prirodni kameni materijal, a grañevine graditi u skladu s autohtonom tradicijskom arhitekturom.

4.2. Mjere tijekom gradnje zahvata

1. Zbog izbjegavanja moguće incidentne situacije uslijed vremenskih nepogoda potrebno je radove na moru organizirati na način da se radna plovila mogu pravovremeno skloniti od nepogoda. Ovi radovi ne bi smjeli imati utjecaja na normalan rad i aktivnosti u postojećem akvatoriju luke.

2. Početak radova treba na vrijeme najaviti Lučkoj kapetaniji Split, kako bi se dao radio oglas kao upozorenje svim plovilima na oprez.

3. Obzirom na propisane uvjete Lučke kapetanije Split, izvoñač radova treba na odgovarajući način označiti akvatorij u moru putem plutača i privremene svjetleće signalizacije. Označavanje i oglašavanje radova obvezuje sva plovila u blizini gradilišta na oprez i smanjenje brzine plovidbe.

4. Tijekom izvoñenja radova potrebno je unaprijed odabrati mjesta za grañevinski i otpadni materijal, kao i mjesta za kretanje i održavanje mehanizacije u cilju minimiranja oštećenja površina.

5. Sve površine koje su se koristile tijekom gradnje nakon završetka radova treba sanirati.

6. Obavezno provoditi kontrolirano zbrinjavanje otpadnog materijala i komunalnog otpada na legalna odlagališta. Zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje suvišnog i otpadnog materijala u okoliš, te osigurati odgovarajuće nepropusne spremnike za opasni otpad.

7. Podmorske radove treba izvoditi na nužno ograničenim površinama dna, a materijal koji se koristi za punjenje stupova ne smije sadržavati zemlju ili mulj.

8. Preporučuje se sidrenje plovne mehanizacije na fiksnim kamenim blokovima, kako bi se minimiralo oštećenje životnih zajednica na morskom dnu.

9. Sve armiranobetonske elemente koji se mogu izvesti na kopnu izvan mjesta zahvata ugraditi kao gotove prefabrikate. Prilikom betoniranja u moru, pažljivo postaviti oplate, kako bi se spriječilo curenje betona u more.

10. Ako se pri izvoñenju grañevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu ili moru naiñe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez

Page 11: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

11

odgañanja obavijestiti nadležno tijelo, u ovom slučaju Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Split.

11. Prilikom gradnje grañevina i ureñenja površina sve dijelove unutar obuhvata zahvata koji se zadržavaju u prirodnom stanju (dijelovi obale, zemljani i stjenoviti dijelovi (grote) uz istezalište brodova) štititi postavljanjem fizičkih barijera.

4.3. Mjere tijekom korištenja zahvata

1. Radove na održavanju plovila u okruženju istezališta treba ograničiti na razdoblje 1.10. – 1.6. i to samo za domicilno stanovništvo.

2. U marini uspostaviti interni sustav gospodarenja otpadom na način da se formira «eko otok» na kojima će se postaviti spremnici za odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada i to minimalno:

• spremnik za prikupljanje parpirne ambalaže

• spremnik za prikupljanje staklene ambalaže

• spremnik za prikupljanje plastične i

• spremnik za prikupljanje metalne ambalaže

ili na način kako to to propiše ovlaštena tvrtka koja se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina s kojom će marina sklopiti ugovor o postavljanju spremnika, redovnom održavanju, pražnjenju i odvoženju s lokacije na daljnju preradu.

3. Gatove i obalu treba opremiti dovoljnim brojem prikladnih spremnika za kruti otpad, organizirati dnevno pražnjenje, te tako prikupljen otpad predati ovlaštenoj komunalnoj tvrtki.

4. Stare akumulatorske baterije moraju se odvojeno prikupljati u spremnik koji će se smjestiti na području marine.

5. Opremiti marinu postrojenjima za prihvat tekućeg i krutog otpada s plovnih objekata i preuzimati otpad s plovnih objekata. Izraditi Plan za prihvat i rukovanje otpadom s plovnih objekata (u skladu s Uredbom o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke, NN 110/04).

6. Uprava marine dužna je organizirati prikupljanje otpadnih ulja u zatvorenim spremnicima ili sklopiti ugovor s ovlaštenim skupljačem ulja za konačno zbrinjavanje otpadnih ulja.

7. Osigurati redovno čišćenje i održavanje separatora i taložnice koji pročišćavaju vode s površina istezališta, restorana i parkirališta.

8. Izraditi kodeks ponašanja u marini i izvjesiti ga na odgovarajuća vidljiva mjesta.

9. Kod onečišćenja mora s plovila (mineralna ulja i sl.) primijeniti odredbe Plana intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u Splitsko dalmatinskoj županiji.

10. Svi objekti u marini, kako oni nad morem, tako i oni pod morem i na morskom dnu (sidra, lanci, korpo morto, konopi, i sl.), moraju biti pod redovitim stručnim nadzorom, kako bi se u slučaju potrebe mogle na vrijeme poduzeti odgovarajuće mjere. U tom smislu uprava marine osigurava održavanje i preglede sidara i opreme

Page 12: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

12

za sidrenje i privez od strane ovlaštenih osoba, te pravovremenu zamjenu istrošenih i dotrajalih dijelova privezne opreme.

11. Uprava marine treba donijeti Operativni plan protupožarne zaštite i osigurati opremu za njegovo provoñenje.

4.4. Mjere za ublažavanje posljedica mogućih akcidentnih situacija

1. U slučaju izvanrednog ili iznenadnog onečišćenja postupiti prema Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, odnosno odgovarajućim planovima nižeg reda (Zakon o vodama, čl. 70)

2. Kod onečišćenja mora s plovila (pogonska goriva, mineralna ulja i sl.) primijeniti odredbe Plana intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u Splitskoj županiji.

3. Uprava marine mora osigurati opremu potrebnu za postupanje prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.

Page 13: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

13

5. Prilog 1 Situacija nadmorskih radova

Page 14: LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U SV. NEDJELJI OTOK HVARpuo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_25_02_2011_1.pdf · Nakon ureñenja luka će biti kategorizirana kao luka nautičkog turizma s

2.45

33.50

5.604.00

4.00

19.40 19.15

15.30

0.50

15.70

15.700.60

15.70 16.100.900.75

0.80

4.00

25.80

PROPUST ZA CIRKULACIJU MORA

0.704.75

3.00

OBALA - 1,00 m

ŠLJUNAK

STAZA

1:1,5

ZAŠTITNI KAMENOMET

1:24.00 3.00

2.25

18.76

24.10

GRANICA OBUHVATA

GRANICA OBUHVATA

GRANICA OBUHVATA

K1-1

K1-2

K1-3 K1-4 K1-5

K1-6

13.00

8.00

3.35

2.50

0.85

21.35

3.35

RESTORAN, CAFFEOBJEKT "B"

KUHINJA, RECEPCIJA, SUVENIRNICAOBJEKT "C"

SANITARNI VOR, SPREMIŠTEOBJEKT "A"

PRIMARNI LUKOBRAN

SEKUNDARNI LUKOBRAN

0.40

52.70

4.00

19.00

50.15

2.30

2.85

15.700.50

15.701.20

15.700.80

15.700.80

K1-7 K1-8 K1-9

35.60

PLAŽA-ŠLJUNAK

TERASA1,04

2.50

5.00

3.50

5,605,60

7,10

6,20

4,50

7,50

PARKING 18PM

12.15

18.307.55

PARKING 5PM

1,10

2,35

PLAŽA-ŠLJUNAK BAZEN

ŠLJUNAK

ŠLJUNAK

TRAVNJAKZELENI POJAS

DJE JE IGRALIŠTE

4.00

BAZEN

12.00

3.70

5.00

3.00

23.95

33.75

6.80

5.00

1,35 1,00

41.40

1.50

PRILOG 2.2. - SITUACIJA NADMORSKIH RADOVANA VANJSKOM LUKLOBRANU MJ 1:500

Studija o utjecaju zahvata na okoliš naluku nauti kog turizma u Sv. Nedjelji, otok Hvar

Click t

o buy NOW!

PDF-XCHANGE

www.docu-track.com Clic

k to buy N

OW!PDF-XCHANGE

www.docu-track.com

tomi
Rectangle