8/10/2019 Luke Ppl 190411

1/15

1

6 LUKE

6.1 POJAM LUKE I PRISTANITA

Luka (engl. port) je cilj i potreba plovidbe. To je prirodno ili umjetno zatien akvatorij s

funkcionalno pridruenim teritorijem, s izgraenim i neizgraenim obalama, prekrcajnim

ureajima za ukrcaj odnosno iskrcaj robe i putnika, uskladitenje, manipuliranje i preradu

robe, pristajanje, sidrenje, popravak i zatitu brodova od valova, struje vode, leda i ratne

opasnosti te odmor posade.

U odnosu na teret, luka je voriteu kojem se susreu vodeni i kopneni vidovi prometa.

Osnovne tri luke funkcije: prometna, trgovaka i industrijska su vezane za tert. Kodpretenog broja luka dominantna je prometna funkcija.

Prema mjestu luka je objekt na moru ili unutranjem plovnom putu iji se akvatorij sastoji

od jednog ili nekoliko manje-vie zatienih bazena.

Osim pojma luke postoji i pojam pristanita (engl. landing stage). Pojmovi se razlikuju

samo prema stupnju zatite od nepovoljnih utjecaja plovnog puta. Pristanite ima akvatorij

koji je otvoren prema moru ili rijeci, a definiran samo zamiljenom crtom, formiran polinearnoj shemi koja manje-vie prati obalnu crtu i sastoji se od jednog ili vie pristana.

Obzirom na vodnu sredinu, luke i pristanita mogu biti morska, rijena, kanalska i jezerska

(Sl. 6.1::1). Postoje i rijeno morska pristanita na uima plovnih rijeka.

Osnovni dijelovi luka i pristanita su akvatorij i teritorij. Akvatorij je vodna povrina za

manevar brodova kod prilaza na vez i za vezivanje brodova kod prekrcaja. Dijelovi su mu:

bazeni s vezovima, okretite, prolazni dio, a kod luka jo i ulaz (s ulaznim kanalom

ponekad kod plitkog prilaza morskoj luci, ili redovito u sluaju prilaza rijenoj i kanalskoj

luci). Teritorij je ravna kopnena povrina koja slui za prometnu, trgovaku i industrijsku

funkciju luke.

Povijest luka.....

8/10/2019 Luke Ppl 190411

2/15

2

Sl. 6.1::1 Luke po mediju

6.2 POMORSKI PROMET

Pomorski promet(engl. maritime transportation) je izmjena mjesta supstrata (robe, ljudi ili

vozila) morskim putem. Pomorski promet podrazumijeva i tehniku prometa tj. plovila,

kretanje plovila (bez obzira na koliinu supstrata) te plovni put.

Pomorski promet moe se odvijati:

od luke do luke,

8/10/2019 Luke Ppl 190411

3/15

3

uklopljen u tzv. intermodalni prometni lanac kad se nastavlja dalje na kopnu promet,

uklopljen u tzv. integralni prometni lanac koji ide neprekinuto od poetne do krajnje

toke transportiranja (na pr. od proizvoaa do potroaa). Prekidom se degradira u

intermodalni (Sl. 6.2::1).

Sl. 6.2::1 Integralni i intermodalni prometni lanac

Pomorski prometse prostorno, prema mjestu zbivanja, razlae na:

prekomorski promet robe brodovima (engl. maritime transport) koji se odnosi na

prevoenje prometnog supstrata preko mora i na

luki promet koji se odnosi na kretanje i procese prometnog supstrata u luci.

6.2.1 PREKOMORSKI PROMET

Izuava se u prometnoj strucI i nije bitna podloga za koncipiranje luka.

6.2.2 LUKI PROMET

8/10/2019 Luke Ppl 190411

4/15

4

Kroz luku, kao kariku u lancu, se odvija pomorski promet: t. j. njgova komponenta: luki

promet koji ukljuije sva kretanja prometnog supstrata u luci i procese nad prometnim

supstratom u luci. Shodno tome osnovne tri luke funkcije su:

1 Prometna funkcija luke je osnovna i ogleda se u promjeni mjesta prometnog

supstrata u akvatoriju i na teritoriju; t. j. na prekrcaj brodova i skladitenje.

2 Trgovaku funkciju vri luka kad se roba zadrava izvjesno vrijeme u luci da bi do

prodaje leala na skladitu, doradila se, oplemenila, pakirala ili slino. Ova funkcija

daje luci mogunost da privreuje kroz cijelu godinu ravnomjernije, a naroito dobro

doe u vrijeme malog prometa.

3 Industrijsku funkciju vri luka kad se roba izrauje u luci (u vidu polupreraevina,

gotovih proizvoda ili proizvodi energiju). Ovo je pogodno naroito kod masovne

proizvodnje za koju treba mnogo sirovina (ruda, ugalj) i prostora. Proizvodni objektimogu biti u luci i izvan luke, ali tako blizu da je osigurano ekonomino koritenje

luke. I ova funkcija daje stabilnost poslovanju luke.

Obzirom na mjesto obavljanja lukih funkcija one se dijele i na pomorske i kopnene

funkcije luke.

6.2.2.1 Pomorske funkcije luke

U lukom akvatoriju se vri pomorski dio lukih funkcija: poglavito samo prometna luka

funkcija. Sastoji se u primanju brodova s raznim teretima i prekrcaju tereta preko obalne

crte.

Ako se radi o prometu brodovima koji plove na redovitoj liniji razlikujemo poetna i

zaglavnu luku. Luke u koje brod "linija", povremeno ili stalno, zalazi su luke ticanja. Velike

teretne, tehniki dobro opremljene luke u kojima poinje ili zavrava promet velike koliine

jedne vrste robe, sa specijaliziranim vezovima i skladitima, nazivaju se terminalnima. U

jednoj takvoj luci moe biti jedan terminal za jednu veliku robu, ili nekoliko terminala za

nekoliko velikih roba.

Tramperi (engl. lutalice) su brodovi koji ne plove na linijama nego od mjesta do mjesta

gdje se u jednom nekom trenutku pojavi teret za prijevoz.

Ako se pak radi o trajektima i putnikim brodovima na stalnim linijama, onda luka moe

biti: trajektna i putnika, a ako se radi o cruiserima onda je luka turistika.

8/10/2019 Luke Ppl 190411

5/15

5

Najee su glede pomorske funkcije, luke mjeovite. Tako se na pr. u luci moe nai dio

za generalni teret, terminali za tekui teret i kontejnere, trajektni dio, i dio za cruisere.

6.2.2.2 Kopnene funkcije luke

Na teritoriju se obavlja kopneni dio luke: prometne, trgovake i industrijske funkcije.

Prometnu funkciju na lukom teritoriju, osim konvencionalnih kopnenih prometnih vidova

(eljeznik, cestovni i rijeni) mogu obavljati i posebni vidovi prometa kao to su cjevovodi,

kontejneri, iare i slini. Postoje luke koje pomorski prijevoz povezuju samo sa jednim

vidom kao i one najrazvijenije u koje dolaze svi vidovi kopnenog prometa.

6.2.3 Uvjeti za luku

Prilikom osnivanja nove luke moraju biti zadovoljeni razni uvjeti kako prostorni tako i

prometni. Tek povoljna kombinacija uvjeta opravdva osnivanje luke. U starije vrijeme

prevladavao je utjecaj prostornih (topografskih) uvjeta, osnivane su tzv. "prirodne" luke. U

novije vrijeme porastao je utjecaj prometnih uvjeta pa su luke opravdane ak na onakvim

mjestima gdje postoje tek minimalni prostorni uvjeti, tzv. "umjetne" luke.

Kod analize opravdanosti osnivanja trgovake luke sluimo se provjeravanjem tri glavna

uvjeta: prometnog (robe, navigacija i eljeznike veze), topografskog i graevinskog.

Prometni uvjetje osnovni za lociranje svake (teretne) luke. Ovaj uvjet se moe razloiti u

dva poduvjeta: putni i pozadinski. Putni uvjet podrazumijeva blizinu morskom

prometnom putu; tj. plovnoj ruti. Poto se cca 90% tokova roba kree ustaljenim putevima,

morskim rutama i na njih nadovezujuim kopnenim putevima, to je od osobitog znaaja da

se luka nalazi uz takvu rutu. Pozadinski uvjet znai blizinu jaeg masovnog robnog

centra ili sirovinskog podruja u zaleu koje gravitira toj luci.

6.2.4 Luki tereti

Brodovima se transportira prometni supstrat: robe, putnici i vozila. Putnici su rijetki

prometni supstrat.

Teret (engl. cargo) odnosno roba, ukoliko se ima na umu trgovaka vrijednost, je najei i

najvaniji supstrat u pomorskom prometu. O specifinim karakteristikama tog tereta ovisi

njegovo slaganje u brod, manipulacija prekrcaja i skladitenje u luci.

8/10/2019 Luke Ppl 190411

6/15

6

Poznavanje tereta je poetak svakog rjeavanja prometnih procesa u lukama. Dvije glavne

karakteristike tereta su:

I ponaanje kod prekrcaja i

II ponaanje za vrijeme skladitenja bilo u brodskim bilo u lukim skladitima.

ad I Podjela prema prekrcajnim karakteristikama (obzirom na mehanizaciju), je

sljedea:

1. generalni teret (engl. general cargo) je individualni teret, na kopnu nazivan jo i

komadni teret. Sastoji se od komada koji se pri prekrcaju pojedinano teretiraju i

broje. Specijalni g. t. odnosi se na vrlo teke obimne ili posebno rukovane komade.

Obzirom na nain pakiranja generalni teret se teret moe dalje podijeliti na:

1.a) mali generalni teret mase 0,030,05 t, sanduci, bave, vree, solidno pakiranje

takve koliine pojedinanih predmeta u odreenu cjelinu (sanduk, vrea i sl.) da se

ista moe transportirati i manipulirati raznim prijevoznim sredstvima bez

prepakiranja,

1.b) paletni teret (engl. pallet) je mali generalni teret sloen u vee jedinice: palete (engl.

unit lard) mase 0,5-1,5 t, od 1958. g., dimenzija: 0,8 x 1 x 1 m, 1 x 1,2 x 1 m, 0,8 x

1,2 x 1 m, poslagano vie pojedinanih manjih jedinica (kutija, vrea i dr.) nanormirano drveno ili metalno ploasto postolje. Prenoenje palete je pomou

viliara,

1.c) kontejnerski (engl. container) predstavlja veu koliinu tereta (najee paletnog)

zatvorenog u veliki zatvoreni metalni sanduk, prenoenje pomou posebne

mehanizacije (portajner). Kontejnerski teret moe biti:

1 pojedinani kontejner 20-30 t (od 1967. g.)

2 grupa (Lift Unit Frame) 4-6 kontejnera (od 1978. g.).

Prekrcajna jedinica za generalne terete je u novije vrijeme uvjetna jedinica TEU (1 TEU -

Transport Equivalent Unit = jedan 20 ft kontejner bruto mase 20 t). TEU je jedinini

teret za jednokratnu operaciju prekrcaja, tj. prijelaza preko linije obale odnosno

broda. Na tritu ima danas mnogo tipova kontejnera, no najei su standardni

zatvoreni tipovi koji se koriste za generalni teret i imaju dimenzije:

20 ft kontejner, 20 x 8 x 8 ft ( 6,1x2,44x2,44m) i

40 ft kontejner, 40 x 8 x 8 ft (12,2x2,44x2,44m),

a bruto masu do 20 i 30 tona. (Sl. 6.2.4::1)

1.d) Teki generalni teret komadi zapreminske teine > 8,85 kN/m3 ili mase G > 3 t i

glomazni generalni teret volumena V > 3 m3.

8/10/2019 Luke Ppl 190411

7/15

7

Sl. 6.2.4::1 Tipovi kontejnera

8/10/2019 Luke Ppl 190411

8/15

8

2 Rasuti teret (engl. Bulc Cargo)- podrazumijeva vrsti teret i to u stanju: prainasti,

zrnati, gromadni. Najee se ovaj teret prevozi rasut (rinfuso) u brodskim

skladitima, povotovo kad se radi o velikoj koliini. No poznato je i prevoenje u

veim jedinicama (kontejneri za rasuti teret) kao na pr.:

- manje potisnice 150-1.300 t (od 1972. g.)

- velike potisnice 100 ak 5.000 TEU jedinica.

Ovakve jedinice se stavljaju (diu) na, ili uvlae u velike brodove i katamarane te

tako prevoze preko oceana.

3 Tekui teret (engl. Liquid Largo) odnosi se na masovni tekui teret kao npr. nafta i

derivati, tekui plin, jestiva ulja, voda, vino i sl. Manje koliine prevoze se u

bordovima za gen. t. i ne raunaju se u tekui teret. Najvaniji tekui teret u

pomorskom transportu su nafta i derivati.

Uvjetne jedinice

Za meusobno usporeivanje efekta (rada) luka potrebno je ponderirati pojedine prekrcane mase tereta,

tako da se dobije luki promet koji je usporediv. To se postie na bazi tzv. uvjetne jedinice. U tom cilju

usvojena je jednan teret ( rasuti ugljen) za uvjetnu jedinicu i ustanovljeni se faktori razlike za ostale terete.

Ovdje navode neki uvjetni faktori:

faktori za terete

kontejneri 7,0

komadna roba (tarna. tj. sa ambalaom) 5,0

tekua goriva (komadna, tarna) 4,0

strojevi, cement tarni, kemikalije 3,5

metali, drvo 2,5

sol 1,8

rude 1,4

kameni drobljenac 1,3

ugljen 1,0 (uvjetna jedinica)

pijesak 0,3

tekua goriva (rinfuzna) 0,1

faktori za pomorski promet putnika

duge pruge 2,0

srednje pruge 1,0 (uvjetna jedinica)

lokalne pruge 0,1

8/10/2019 Luke Ppl 190411

9/15

9

faktori za pomorski promet cestovnih vozila

autobus 3,0

teretnjak 2,0

teretna prikolica 1,5

osobni auto 1,0 (uvjetna jedinica)

motocikl 0,5

6.3 TEHNOLOGIJA LUKOG PROMETA

Pomorski prometni proces sastoji se iz dva dijela: iz prekomorskogi lukog prometnog

procesa. Ovaj drugi je bitan kod izuavanja luke. Postoji interakcija izmeu ta dva dijela.Moe sei rei da i kontinentalni promet ima utjecaj na luke procese, no taj je sekundaran,

a glavni dolazi od broda.

6.3.1 Luki prometni proces

Podruje lukog prometnog procesa je od ulaska robe na teritorij do izlaska iz akvatorija

luke. Znanost koja prouava tehniku lukog prometnog procesa je luka tehnologija, arezultat te tehnike su optimalni luki procesi. Velika koliina tereta koja se u svijetu prevozi

morem i zahtjevi da se brodovi to manje zadravaju u lukama (u cilju pojeftinjenja

transporta) uinili su da se luki prometni procesi znanstveno izuavaju i usavravaju.

Luki prometni proces dijeli se na na kopneni i pomorski.

Pomorski dio lukog prometnog procesa odvija se na relaciji more kopno i ima

direktne veze s brodom. Naziva se prekrcaj, a oznauje manipulaciju tereta preko obalne

crte, bilo da se radi o ukrcaju ili iskrcaju tereta iz broda. Prekrcaj je, uz prijevoz morem,

najvanija karika u pomorskom prometnom procesu. Posebni je interes brodara da se

zadravanje broda na prekrcaju to vie skrati kako bi brod bio to vie u plovidbi, tj.

rentabilan.

Prekrcajopenito moe biti:

direktni, kad se teret neposredno prekrcava izmeu broda i kontinentalnog transportnog

sredstva ili razvoznog broda i

indirektni, kad roba u luci prekida svoj put i uskladiuje se.

8/10/2019 Luke Ppl 190411

10/15

10

Po mjestu moe biti tri vrste prekrcaja:

Obalni prekrcaj je najjei prekrcaj koji se obavlja kad je brod privezan na operativnu

obalu. Razlikujemo razne naine obalnog prekrcaja, ovisno o transportnom sistemu i

obiaju u pojedinim lukama.

Akvatorijski prekrcaj se vlja na vodi tako da brod nije vezan na obali nego usidren

negdje u zatiti luke; odnosno akvatorijski prekrcaj je onaj kad brod prekrcava teret u

drugo plovilo (brod, tegljenicu, potisnicu, maonu). Ovo se vri brodskom mehanizacijom

ako ima dovoljno dugi dohvat ili posebnom plovnom mehanizacijom (plovne dizalice,

konvejerski ili pneumatski iskrcivai i sl.).

Vanobalni prekrcaj oigrava se izvan zatite luke, na otvorenom moru pa se u tom sluaju

vri sa slinom mehanizacijom kao i akvatorijski prekrcaj. Posebno je ovaj nain est kodtekuih tereta. Naroito veliki naftni tankeri primorani su na ovaj nain prekrcaja ako su

luke za njih preplitke.

Kopneni dio lukog prometnog procesa, nastavljaju se na pomorske i oni uglavnom idu

na relaciji skladite vozilo, bilo da se radi o utovaru, istovaru ili kljuivo pretovaru. Ovi

procesi imaju sve karakteristike kopnenih prometnih procesa i predstavlja manipulaciju

robom ustaljenim racionaliziranim tokovima.

Manipulacijepodrazumijevaju sva kretanja i industrijski procesi nad prometnim suptratom

na lukom teritoriju. Pri tome razlikujemo da li se procesi odvijaju sa ukljuenim brodom ili

bez njega, tj. samo na kopnu. Naravno da su operacije koje ukljuuju brod kljune za

efikasnost rada luke, a da su operacije na kopnu luke pratee operacije.

6.3.2 Prometni sustavi

Velika masa i transportne karakteristike neke robe razvili su prometni sustavsamo za tu

robu, ili za nekoliko raznih roba istih transportnih karakteristika. Tako je, obzirom na vrstu i

koliinu robe u pomorskom prometu, uvedeno nekoliko transportnih sustava. Svaki od njih

obuhvaa razne robe istih transportnih karakteristika (teina, obujam, manipulativnost,

pakiranje i sl.), a neki sustavi su specijalizirani samo za jednu vrstu robe.

Konvencionalnisustav primjenjuje se od davnina za mali generalni teret. Pojedini komadi

tereta runo se slau u brod i prevoze. U luci se dizalicama izvlae iz broda i opet runo

8/10/2019 Luke Ppl 190411

11/15

11

manipuliraju na kopnena prijevozna sredstva ili na dvorinu mehanizaciju. Danas

naputeni!

Paletni (Sl. 6.3.2::1a) sustav je novijeg datuma, a teretna jedinica je jedna puna paleta.

Zbog vee teine nije mogua runa manipulacija, ve se za tu priliku koriste dizalice i

viliari. Paleta se izvlai iz broda pomou malih viliara ili dizalicom, te se dostavlja

viliarima na obali koji paletu raznose dalje u luko skladite ili u kopneno prometalo.

Sl. 6.3.2::1a Shematski prikaz prekrcaja peleta prema podsustavu: viliar-viliaru i viliar-

dizalica

Kontejnerski sustav se zasniva na kontejneru kao jedinici tereta. Komtejner se, bezraspakiravanja, prevozi brodom, eljeznicom ili kamionom. Takoer se kao cjelina

prekrcava na brod ili pretovaruje na kopnena prometala. Veliko poboljanje u tehnici i

ekonominosti postie se kod kontejnerskog sustava makromehaniziranjem procesa na

cijelom putu (lancu). Ovaj sustav je najnovijeg datuma i nastao je teoretskim

razmatranjem. Mala grupa transportnih teoretiara, osnovana oko 1960. g., dokazivala je i

dokazala nekim amerikim brodarima (Likes lines) korisnost takvog prijevoza. Uloivi

vea sredstva u izradu kontejnera, specijalnih brodova, luka (Port Elisabeth, N. Y.) i

mehanizacije, odmah se pokazala rentabilnost pa su se i drugi poveli za njima. Danas je

8/10/2019 Luke Ppl 190411

12/15

12

taj sustav transporta ovladao u mnogim zemljama i stalno raste njegova primjena.

Prednosti kontejnerskog transporta su:

poveanje uinka prometnog sredstva (broda, kamiona, vagona i dr.),

koncentracija prometa,

poveanje brzine prekrcaja,

utede na radnoj snazi kod prekrcaja,

utede na pakiranju (30-70%),

spreavanje oteenja robe,

zatita od kraa.

Ukupne utede iznose (Mc-Kinsey 1967.): u trokovima prijevoza do 80%, u ukupnim

trokovima robe do 10%. U pogledu naina prekrcaja kontejnera u lukama postoje sljedei

kontejnerski podsustavi:

LO-LO= Lift off Lift On (Sl. 6.3.2::2), prekrcaj porteinerima (specijalnim kontejnerskim

dizalicama - tornjevima) - na obali.

RO-RO = Roll Off Roll On (Sl.6.3.2::2 i 6.3.2::3), prekrcaj kontejnera na prikolici

(kontejnerskoj asiji) traktorom preko rampe u brod; tj. prekrcaj kontejnera bez dizalice.

Ovaj sustav se odnosi i na prijevoz obinih kamiona tegljaa (imaju dimenzije kao o

kontejneri na prikolicama) brodovima.

LUF= Lift Unit Frame (Sl. 6.3.2::1b), prekrcaj traktorom "paketa" od nekoliko kontejnera (4

do 6) pomou posebnih niskih prikolica preko rampe u brod. Paket se formira pomouelinog okvira te tako formira jedinica za prekrcaj.

L A S H(Lighter Aboard Ship) je sustav za prevoenje svih tereta vodnim putem. Teret se

prevozi u elinim spremnicima koji imaju sposobnost plovljenja. Ti se elini spremnici

nazivaju LASH potisnice. Preko mora LASH potisnice se, kao i kontejneri, prevoze

ukrcane na veliki morski LASH brod. LASH brod svoje potisnice iskrcava na otvorenom

moru pred morskom lukom koja nema adekvatnih dubina za oceanske brodove (Sl.

6.3.2::2), ili pred rijenim odnosno kanalskim uem u more. Prekrcaj se vri okvirnom

brodskom dizalicom koja na krmi spusti potisnice u more. Tamo se one poveu u table, a

potiskivaih otprema u morsku luku, ili unutranjim unutarnjim plovnim putem. Kad dou u

odredinu luku potisnice se prekrcavaju obalnom dizalicom. LASH brodovi nose oko 90

potisnica i kreu se brzinom 22 vora, to u kombinaciji s efikasnou prekrcaja

udvostruuje godinji broj putovanja na meunarodnim rutama. LASH potisnice su pasivna

plovila: nemaju navigacijske opreme niti pogon. Imaju pravokutni oblik, tlocrtne dimenzije

9,5 x 18,75 m i gaz 2,5 m. Nosivost im je 3700 kN (370 t). Grotlo im se za vrijeme plpvidbe

potpuno zatvara.

8/10/2019 Luke Ppl 190411

13/15

13

Sl. 6.3.2::1b Shematski prikaz prekrcaja "paketa" kontejnera prema LUF (Lift Unit Frame)

podsustavu

Sl. 6.2.5::3 Obala i tehnologija rada kontejnerskog RO-RO terminala

8/10/2019 Luke Ppl 190411

14/15

14

Sl. 6.3.2::2 LO-LO, RO-RO i LASH prometni sustavi

8/10/2019 Luke Ppl 190411

15/15

15

INTERLIGHTER sustav je pofilozofiji slian LASH sustavu, samo su mu potisnice vee.

Zbog toga se one ne diu na nego pomou potiskivaa uplovljavaju u veliki morski

INTERLIGHTER brod. Brod je graen kao katamaran s dva trupa u vidu slova "U" s

otvorom na krmi kroz koji INTERLIGHTER potisnice uplove izmeu dvaju trupova

katamarana. Kad popune akvatorij izmeu trupova katamarana poveu se s njima i tako

zajedno, kaoINTERLIGHTER brod, plove preko mora do slijedee luke. Tamo neke

potisnice odu, nove dou i plovidba se opet nastavlja. Sustav nije jeko rairen.

SEABEE (morske pele) sustav je pofilozofiji slian INTERLIGHTER sustavu, samo

umjesto potisnica ima aktivna plovila s vlastitim pogonom i navigacijskom opremom. Ta se

plovila nazivaju SEABEE JEDINICE, i jo su vea od INTERLIGHTER potisnica. SEABEE

JEDINICE su dio trupa SEABEE MATINOG BRODA i kruto povezane s njim plove preko

mora. Pred morskom lukom koja, nema adekvatnih dubina za oceanske brodove, ili predrijenim odnosno kanalskim uem u more SEABEE JEDINICE se kao pele odvoje od

SEABEE MATINOG BRODA i idu u luku ili na unutarnji plovni put.

Sustavi za masovni rasuti teret su dvovrsni. Najei je prijevoz u rasutom stanju

(rinfuso), a rjei prijevoz okrupnjavanjem u tee jedinice (specijalne kontejnere, LASH

potisnice, INTERLIGHTER potisnice, SEABEE jedinice i sl.).

Prekrcaj rasutog brodskog tereta u rasutom stanju se bitno razlikuje obzirom na koliinurobe i to: za mali rasuti teret (100-200.000 t/g), za srednji (500.000 t/g) i za veliki

(>500.000 t/g).