izv.prof.dr.sc. Goran Hauser, dr. med.internist gastroenterolog intenzivist

izv. profesor na Katedri za internu medicinu Medicinski fakultet Rijekav.d. prodelnika Zavoda za gastroenterologiju KBC Rijeka

predsjednik Vijeia Hrvatske lijedniike komore

m€DflKBCTIruN({mC&wM'!e

A:KreSimirova 42, Rijeka

M: 385 98 LB 20 726E: goran,hauser@uniri.hr

Rijeka, 23. oiujka 2020

prof.dr.sc. Tomislav Rukavina, dr.med.

Medicinski fakultet Sveu6ilista u Rijeci

dekan

ZAMOLBA

Predmet: pokretanje postupka za izbor dekana

Po5tovani gospodine Dekane,

s obzirom da ispunjavam uvjete iz VaSe odluke o pokretanju postupkazaizbor dekana od10.oZujka 2020. prijavtjujem se na natjedaj.

U prilogu dostavljam traZenu dokumentaciju:

. Zivotopis

. Program rudaza razdoblje dekanskog mandata

S poStovanjem,Sveu6ili5te u Riieci

ultet ekaPrimljeno: 25'03'2020

Org.jed.Klasifikacijska oznaka

lozsosrzo-otot 01

Pril. Vrij.UrudZbeni broj

02170-24-20-'.1

izv.prof.dr.sc, Goran Hauser, dr.med

EunoPEANCURRICULUM VITAE

FORMAT

i--:r;;' I

..1

0soeNr PoDAct

lme i prezime

Adresa

Telefon

Telefaks

Elektronidka poSta, Web adresa

Dr2avljanstvo

Datum rodenja

Matidni broj iz Upisnika znanstvenika

R.IoHo ISKUSTVo

. Datumi (od - do)

Trenutna ustanova zaposlenja

Naziv radnog mjesta

Funkola

Podrudje rada

Srolovlrue

Datum

Mjesto

Ustanova

Zvan)e

UsnvnSavRru.lE

Godina

Mjesto

Ustanova

Podrudje

Godina

Mjesto

Ustanova

Podrudje

Godina

Mjesto

Ustanova

Podrudje

Godina

Mjesto

Ustanova

Podrudje

Goran Hauser

Stivar B, Kastav

051 687 538

hauser@medri. uniri. hr

Hrvatsko

05.03.1 972.

253 841

isk; strudni suradnik u marketingu1998-2001 Novo Nord

2001-2002. KBC Rijeka - lijednik u OHBP

2002- Medicinski fakultet Rijeka/KBC Rijeka

Medicinski fakultet; Fakultet zdravstvenih studija SveudiliSte u Rijeci, KBCna Katedri za internu medicinu Medicinskog fakultetaizv. profesor

k reKated KIza inickeprodeln medicinske azn nosti Faku tet stuzdravstvenih d ijad ka a)Zauoda nKB

terologija

1 990-1 996.

Medicinski fakultet

Doktor medicine

2001- 2005.

Medicinski fakultet

Poslijediplomski stud Biomedicine

2006

Sazburg

Clinic for GastroenterologyIandeskliniken- USalzbu

Gastroenterologija

2007

Clu

University Clinic Cluj-Na Romania

Gastroen

2007

E

University Clinic Magdeburg

Gastroe

Godina

Mjesto

Ustanova

Podrudje

Godina

Mjesto

Ustanova

Podrudje

0soaNr vJESnNE r KoMPETENctJE

Materinjijezik

Stranijezici

Jezik

Govori

PiSe

eita

2012.

Copenhagen

Copenhagen Trial Unit Cochrane Hepato-Biliary Group

Medicina temeljena na dokazima

2012.

Rim

European endoscopy training center- Universitd Cattolica del Sacro Cuore

Gastroenterologija

Socunlue vJESINE I

KOMPETENCIJE

OncnlzncusKE vJESTINE I

KOMPETENCIJE

TexHrdre vJESINE I

KOMPETENCIJE

hrvatski

engleski

Da

Da

Da

Kori5tenje radunala u MS offce aplikacijama

Odlikujeiskustva

me sposobnost prilagodavanju multikulturalnim sredinama, ste6ena tijekom radnogu inozemnoj kompaniji

Posjedujem dobre komunikacijske vjeStine stedene tijekom iskustva kao voditelj odjela i Zavoda.Takoder, radom u profesionalnim lrjednidkim udrugama, povjerenstvima Ministarstva zdravstvastekao sam ne u odnosima

Trenutno rukovodim Zavodom za Gastroenterologiju i obavljam funkciji pomocnikaKlinike za internu medicinu. U timu je >50 osoba ( lijednika i medicinskih sestara).Kao predsjednik skupstine, a trenutno predsjednik vijeca Hrvatske lijednidke komoresvakodnevno sam u poziciji organiziranja timova i radnih skupina

predstojnika

medunarodnih ionalnih sku na stu

Organizirao sam viSe

razini.

Osrnle vJESTINE I KoMpETENctJE ik u stolnoteniskom klubu

Vozadx.q DozvoLA B 0

Doolrnt PoDAct

PRrvrtcr

VllsronueHr

sam vi5e strudnih udru2enjao 2002. Hrvatsko internistidko druStvo. 2003. Hrvatsko gastroenterolo5ko druStvoo 2006. ECCO- European Crohn & Colitis organization. 2008. ACG American Cotlege of Gastroenterologyo 2010. ESDO European Society of Digestive Oncology. 201 1 .|ASGo lnternational Association of surgeons Gastroenterologists and

Oncologistso 2015. ESNM European Society of Neurogastromotilityo 2016. ESGE European Society of Gastrointestinal Endoscopy. 2017. Clan lzvrSnog odbora ESNM

23.03.2020 Goran Hauser

m(Dfi PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DIKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 7O2O .2022

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

rffi\L€93\tr>,

PROGRAM RADA ZA MANDATNO RAZDOBUE

izv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.

Rijeka, oZujak 2020. godine

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet Sveudiliita u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 51658 1,22, +385 98 tg2072G

rlL

U)

*wffid$ m€Dfi PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 7O2A - 2022

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet Sveutiliita u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 5l G581,22, +385 98 lA 20726

.. t\

ffim\W

SnonZnr

1. Zrunrusryrruo-tsrRAZtvAeKADJELATNosr

3.2. RActoNALNoUpRAVUANJEFtNANctJAMAFAKULTETA

3.3. INTERNACIoNALIZACIJAFAKULTETA....

4. ZAKUU.AK...

5. ZAKUUCNA (SWOT) ANAUZA FAKULTETA

3

4

4

5

7

1.1. PoveenNJE zNANsrvENo-tsrRAZrvAere pnoourrvNosl, ostcuRANJE DtREKTNtH FtNANctJsKtH polcAJA zA

PRUAVU NA EU FONDOVE........... 7

L.2 PopuuntzncuA ZNANosl I I NslructJE 8

2. SruDrrur, NASTAVA I spoRT......... 8

2.2. !NrERNAcloNALtzActJA, MoBtLNosr I oELoZrvorNo oBRAzovANJE (usposrAVA uvJETA I oRGANtzActJsKtHoBLTKA ZA UetNKOV|TO I KVALTTETNO PROVOOENJE) ................ .. 10

2.3. DoKToRsKASxou tDoKToRANDt ...................... i-0

2.4. osle uRarulr STANDARDA pRtsrupeeruosl sruDENTtMA RANJtvtH sKUplNA ...................... 10

3. OnearuIznclIA RADA I PosLoVANJA FAKULTETA .,,...... 11

3.1. ORGANtzAcua uCtruxovroc RADA upRAVE FAKULTETA.......... ............... 11

NL

tn

2.7. PovrCaur DosrupNosrl sruDUA I RAztNE KoMpETENctJA sTuDENATA

$w$ry4r m€Dfl PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O .7022

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

,&t[EgJ\w/

M orrvRcunProgram piSem sa Zeljom veieg osobnog angaimana u radu matiEne institucije. Zelim daMedicinski fakultet u Rijeci ponovno zauzme delno mjesto u edukaciji lijednika i znanstvenika upodruiju biomedicine i zdravstva. Suodeni smo sa znadajnim promjenama zdravstvenog sustavakoji traii gotove lijeinike s ve6 savladanim osnovnim praktiinim vjeStinama i moguino5iu StobrZeg ukljudivanja u radne procese. U trenutku kada vi5e nema pripravnidkog staia ielimpromijeniti obrazovni proces na naSem Fakultetu iteZiste staviti na savladavanje praktiinihvjeitina tijekom studiranja. Nakon 1-8 godina rada i steienog iskustva smatram kako moj tim ijamoiemo znadajnije doprinijeti napretku Fakulteta. NajvaZniji ciljevi koje moiemo postiii:

o unaPrijediti postoje6e odnosa na razini Medicinski fakultet-Kliniiki bolnidkicentar Rijeka,

o kontinuirano podizati kvalitetu nastave,

. ravnomjernije raspodijeliti nastavne obaveza unutar katedri,

o unaprijediti kadrovsku politiku Fakulteta,

o pojaiati podrSku znanstvenom radu katedri/zavoda, ari i pojedinaca,

o pojadati podrSku strateikim razvojnim projektima,

o prona6i i istaknuti komparativne prednosti Fakulteta u odnosu na slidne ustanove

o omoguditi bolju horizontalnu i vertikalnu integraciju znanstvenika Medicinskog fakultetai ostatka SveudiliSta,

o zadriati postignute rezultate na Fakultetu, a to su elementi dobre prakse dosada5njihuprava, tradicija, te strategija razvoja u okviru smjernica Sveudiliita i Republike Hrvatske.

Moja uprava 6e raditi na ostvarivanju vizije Fakulteta kao regionalnog srediSta edukacije lijednikas bogatom tradicijom i povijesti. Radit iemo u Europskoj mreii fakulteta, ali po globalnimkriterijima izvrsnosti, dime iemo se razlikovati od ostalih medicinskih fakulteta u okruienju i

nastajanju.

Cilj naSeg fakulteta mora biti zadovoljenje dru5tvenih i zdravstvenih potreba na5eg kraja, ditaveHrvatske, ali se moramo nametnuti i kao znadajan dimbenik edukacije na regionalnoj razini.Potrebno je zadovoljiti edukacijske potrebe na horizontalnoj i vertikalnoj razini povezivanjem sdrugim fakultetima na na5em sveudiliStu (Fakultet zdravstvenih studija, stomatolo5ki fakultet,Pravni i Ekonomski fakultet). Medicinski fakultet mora biti lider i pokretad te suradnje kaonajveia sastavnica na SveutiliStu razvojem programa kao 5to su medicinsko pravo, unaprjedenjeuloge medicinskih sestara i tehnidara u procesima zdravstvene skrbi (,,task-shifting,,, i ,,Skill-mix"). Medicinski fakultet mora odgovoriti na znanstvene gospodarske potrebe te i dalje bitizamaSnjak znanstvenog napretka na Sveudiliitu.

Percepcija pozicije dekana predmnijeva mnoitvo elemenata, znanja i vje5tina. Radi se o izuzetnozahtjevnoj ulozi koju Zelim obna5ati na dobrobit svih, djelatnika istudenata Fakulteta. Zaobavljanje ove dasne funkcije spreman sam uloZitiveliku energiju, znanje i iskustvo koje sam kaolijednik stekao u vaZnim podrudjima razvojnih projekata (predsjednik studentske organizacijeFakulteta, predsjednik Skupitine i Vijeia Hrvatske lijedniike komore, voditelj ustrojbenihjedinica u KBC Rijeka) i medunarodnih odnosa (dlan Upravnog odbora Europskog druitva zaneurogastromotilitet- ESNM; dlan Vijeia za kvalitetu Europskog endoskopskog dru5tva, ESGE).

lzv.prof. dr, sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet SveutiliSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 57658t22, +385 98 tgZOT26

coPU\

wWrn€Dfi PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O - 2022

lzv'Prof. dr. sc' Goran Hauser

program koji predstavljam prikazuje glavne ciljeve i mjere za postizanje kvalitete naSeg

Fakulteta, jer kvantitativni pokazatelji sami za sebe mogu navesti na pogresne zakljuike'

Premise programa:

- definirati aktivnosti u skladu s realnom procjenom kapaciteta i moguinosti, te

- osigurati I poticati pozitivnu kompetitivnu klimu, uvaiavati institucijski i pravni okvir.

Na naiem je Fakultetu unaprijeden ditav niz elemenata kao 5to su vaina infrastrukturna

ulaganja, a neka su u planu. Smatram, kako je unatot navedenome, proteklo razdoblje koje je

pru2alo iznimne moguinosti za nagli razvoj i iskorak u svijet obrazovanja, znanosti i struke, u

velikoj mjeri pro5lo neiskoriiteno. Potrebno bi bilo unaprijediti i poboljiati:

- transparentnostposlovanjaFakulteta,- jasno definirati znanstvene prioritete na razini Fakulteta,

- definirati ulogu Fakulteta u javnom sektoru,

- poboljiati sinergiju s KBC Rijeka, kao i suradnju medu Zavodima i Katedrama, te

- podiii kvalitetu nastave primjenom suvremenih tehnika i pomagala.

Za provodenje unapredenja, nuina je suradnja sa svim dionicima na Fakultetu kao i s nadleZnim

Ministarstvom, KBC-om Rijeka i drugim drZavnim i javnim tijelima te EU organizacijama.

Obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, u srcu je strategije projekta Europa 2020. Ono ima

presudnu ulogu u napretku pojedinca i druitva, jer zahvaljujudi utjecaju na inovacije i razvoj

osigurava osposobljeni ljudski kapital koji je gospodarstvima utemeljenim na znanju nuian

preduvjet za rast i razvoj. Mi smo, u ovom trenutku, na prekretnici kapitalizacije dosadainjih

strategija ipotreban je iskorak koji iziskuje prepoznavanje kvalitete, znanja, sposobnosti i

doprinosa svake katedre, zavoda i djelatnika po jasnim kriterijima.

M rsunMedicinski fakultet u Rijeci osigurava obrazovanje vrhunskih studenata medicine i sanitarnog

inZenjerstva. Naia misija je pruiiti vrhunsko obrazovanje zdravstvenih profesionalaca uzimajuii

u obzir osobne kvalitete isposobnosti svakog studenta. Kvaliteta nastave s naglaskom na

praktiine vje5tine mora biti prepoznatljiv znak naSeg Fakulteta. Kako bi ispunili na5u misiju

moramo se oslanjati na profesionalnost i akademsku iestitost naSih nastavnika koji 6e zajedniiki

raditi na napretku medicinske edukacije i znanosti sluZedi potrebama studenata i lokalne

zajednice. To iemo ostvariti odmakom prema interdisciplinarnim podrudjima, ukljudivanjem u

obrazovanje drugih kadrova u podrudju biomedicine i zdravstva kao i pojedinim

interdisciplinarnim podruijima.

Vrzr.rR

Medicinski fakultet u Rijeci mora biti temeljni nositelj razvoja biomedicinske znanosti i

obrazovanja u regiji. Nije dovoljno samo reaktivno zadovoljavati nastale potrebe nego razvojno

djelovati i aktivno promi5ljati rje5enja. Zdravstvene ustanove u regiji (Hrvatska, ali i okolne

zemlje) trebaju biti ukljudene u na5 obrazovni i znanstveni sustav.

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.

Medicinski fakultet SveutiliSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 51 658 122, +385 98 7820726

stLPtt)

$WhgM{l m€Df lpRoGRAM nnoa pnroloZeNtKA zA DEKANA MEDlclNSKoc FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O - 2022

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

Crurvr:L. Obrazovanje: Primarna uloga Fakulteta je obrazovanje lijednika kao nositelja

zdravstvene djelatnosti. Kao nastavak dosadaSnjih dobrih rezultata koji se ocrtavaju u

aktivnostima iuspjesima naiih studenata, poticatiu i razvijatisuradnju medu katedrama,

ali i medu sastavnicama Sveudili5ta. Suradnja medu katedrama je bitna u izvodenju

nastave, ali i u moderniziranju postojeiih studijskih programa. Za ostvarenje tog cilja

nuina je suradnja sa studentskom populacijom.

NuZno je raditi na prilagodbi postojeiih i razvoju novih kurikula putem programa

cjeloZivotnog utenja namijenjenog vei zavrSenim lijetnicima u razliiitim fazama njihovihkarijera. Za to je potrebna temeljita evaluacija postojeiih vje5tina koje na5i studentistjeiu sada, te definiranje novih vjeStine - tzv. rozvoj novih vjeitino za rast i razvoj.l)svjetlu dinjenice kako zavrSeni studenti medicine izravno ulaze u svijet rada i u

neposredan kontakt s pacijentima, nuZno je podiii kvalitetu kliniike nastave uz naglasakna praktidnom radu (klinidke vje5tine, problem based learning, project bosed learning,uvodenje shodowing sustava nastave). NuZan je pomak od klasitnih predavanja premapraktidnim vjeibama na Klinikama. Cjelokupnu razinu nastave (predklinidku, klinidku)treba unaprijediti uvodenjem inovativnih metoda udenja temeljenim na vei postojeiimsuteljima (Merlin) 5to ie poveiati zadovoljstvo studenata razinom steienog znanja i

nastavnika zbog uspjeinijeg poduiavanja studenata.Studij medicine na engleskom jeziku jedan je od najznadajnijih strateikih projekataFakulteta. Projekt je dobro pokrenut, ali treba raditi na njegovoj odriivosti u realnimokvirima. Obzirom na vaZnost studija za financijsku stabilnost Fakulteta potrebno jevoditelja studija ukljuditi u rad uprave Fakulteta.Posebnu skrb treba voditi o ranjivim skupinama studenata. Neophodan je razvojmehanizama za pozitivnu promociju obrazovanja ranjivih skupina studenata. Od osobitogje znadenja pobolj5anje suradnje s Fakultetom zdravstvenih studija koji, iako posebnasastavnica SveudiliSta, ipak ima posebno mjesto i znadenje za nai Fakultet. Suradnjom sFZS-om omoguiit 6emo daljnje napredovanje iobrazovanje ne-lijednidkih zvanja, a na5 iese Fakultet profilirati kao krovna institucija medicinske izobrazbe.

2. Znanost: Prepoznatljivost na regionalnoj i medunarodnoj razini nije moguie ostvariti bezvisokog znanstvenog doprinosa, tj. bez kvalitetnog istraiivanja, inovacija i transferatehnologije' Znanost je preduvjet razvoja znanstvenih sveudiliSta i fakulteta kojiosiguravaju visoku razinu kvalitete nastave iobrazovnog procesa. Znanstveno orijentiranifakulteti stvaraju prostor i moguinostiza razvoj novih znanja i tehnologija temeljenih narezultatima znanstvenih istraiivanja. Cilj mog mandata bit 6e integracija predkliniikih i

klinidkih istraZivadkih projekata s konainim ciljem prakti6ne primjene rezultata krozmedicinu temeljenju na dokazima. Dosadainja zatvorenost istraiivanja na razinepojedinih Klinika i zavoda vodi u prosjeinost i ne osigurava medunarodnu vidljivost i

prepoznatljivost Fakulteta i na5ih znanstvenika. Projekt Trans Medri bit ie zamainjakrazvoja Fakulteta, biomedicinskih znanosti, ali i cijelog SveudiliSta. Neophodno jeomoguiiti ravnomjeran pristup temeljnim resursima Fakulteta (core facilify) svimdjelatnicima. Adekvatno vrednovanje znadenja vivarija i banke tkiva bit ie moj prioritet.Jedan od prioriteta 6e takoder bitizajedniiki rad s KBC-om, na daljnjem razvoju projekatavei zapodetih na Klinikama i njihovom ukljuiivanju u kompatibilne Europske projekte. pri

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet SveuailiSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 51658 122, +385 98 tB20't26

LN

{.n

V,a

(r)

gZLOZ81 86 58€+'ZZIBSg TS SBtr',rq urun6)rasnuq ue;o8

" " "' ;:J l;',i :,: ;x lil"J :i,'l ; t,:iJ :^1

i " ^

ez eJluaJ e?epez 'aulslpau auntte[tled afrfezrlefrfads(qns) euleJ8ord euardr.rda] 'lqJIs auntleftled e)tuotp qtns eftcelnpa eueJrnurluol'lql1s founrlefr;ed n qruqatlodeAoAels teutl;afn'e[ueuz utostdod s rqJ)s [ounrlefr;ed n eltusa?n LltuaA]sAeJpzaulqlua^ls^elpz ql^s altcelnpa euer8o.td eftrelrpatle refrcezrplepuels'enouelsnqllslollolostA teloll qruanlsneJpz aurerSo.rd n rq.IIs aunrlefrled afuaponn'elrupelns r

e)tupeJ qtuaAlsAeJpz efrre>1npa :tlsou^tlle auepez aTapaf;s rTaponold ',qrls nunrlefrled ez

elalrcedel afuapa.rdeun I efupeitz;,, [;n alenlso t3tuotp oel ep eutlt?na^s afnzanqo 'ozoz

'LTO|. a[lqopze] ez folslenlg rcrlqndag n rqrls aunrlell;ed elonzel uelSo.rd tuleuot]eNqJIs nu^!le[tted t nungyodns ez re]ua3 'e

(afrSolouqaiorg [rpn1s I ]atlnleJ seu) eurLuelSoldteuttftpnls utultlr?naA5 urrTa[o1sod s r[r3:aurs n e]a]ln1e1 3o>1s1nalerrrlel a[uelenloez e1a[nnpatd afue.lenls elepueuJ tour ftr: uelrq af ol]n'esaoord qrl2rurg>1 afuapa[:deunez eJlua] | qJls nuntleft;ed t nuntpodns ez eJluaJ fonzel r a[uelen]o rlnualloduleirue;d eSots 'aqallod anou af,azelopeu rleuzodald a[ ouqarlod e1e1;n>1e3 nfonzel I'elallnleJ nllaldeu t nlonzel n leJoI af uelnu as>lerd a)?!u!l) I epel touanlsueuz 'aAelseu

'e[ueftneldn esaco.td afuettutlap t eftoezrleuralsrs :e[uenolafp ef1upod qgnou a[ue.ren1g .n

'a1>lafoid 613 n

efue8eln tlsouepneldo folsftcueuU r ela]lnIeJ eur]sou?n8ou oupel)ns ouneleu 'enopuol63 e[ua1;uo1 afuapafudeun a7 ]tq e]ailnleJ rlsoulrqels alsfrcueuu Ituequr2 uefepeuT'efuefolsod Sons Soues po elalln>1e3 efrsrru o8au lelepez aftu ataltlp^) afuetn8rs6'eut[1od tutu?nJ]s rturl?enrleJlsr-ouan]sueuz'anelseu erusutzeJ [r.ttns eu epJepue]sqtultltcads qtlostn afueztlsod ez alatt:ede1 rielef ourerorr )eJoIsr runrle]tleA) t1e:n8rso

t nltstut nfons tluenlso r;8ou ot!srq oIe) 'LUo]allnle3 nlueftnetdn n rfl:ezt]eJ)oltq

lordnseu efrcezr;elrtrp af ena[lt] qrufe2euz gt[oul po uepaf 'qosoeuod e1ru1e;a[p

tllns I t1e 'e[;alrponolnJ qrurpafod rlsouronotpo auqoso aurzel uuafuezrpod t]tJen]so

ulelue;d 01 e'eu;orunelseu r eurluapnls srnJas lllq a[ lqlnls qtu?nJls e?epez 'e]a]lnleleueqarlod ruruanlsueuz r r.urunozpJqo srnJas uelenlape a;e1sod lq oIeI rlrlorlsn eqaJl

elallnleJ aqlnls auleuorsalor6 'e1elafo:d a[1a1rpon r rrpatel a>1ru;a1o.rd eu rlsouronoSpo

aulelsU aurzeJ afuel;nds r eneqBu esa:o.rd afuenrftnelsoupafo6 :elellnlel enerdp '€'llallu n gBHf acruTnrpod afuenruso eu lese;8eu

rlr^els n? ouqasod 'fo1sue6 n ua1;rpafs es (9993) adnrS aurefrlrq-oledag auerq:o3

eroqpo Sol?ruparn uel? elallnlej Saleu e1ru1e;afp e8a;o1 afonp ;of s 'ues ep ujorzqo'eur?e^epzr r.u ru poJeu npau

I eue[t]nlr]sur urrtnrp s n[uperns zorl LU!p!^ eltaldeu 1sou7n3oy1 'tlsonrflleuzodard

r e1afpo Souan]sueuz tonoSafu nfueneTanod eu as qlq oertTetuy 'elruan]sueuz

teltunelseu Llt:eu uonlspon pod aslerd a)?lulll zt enafelnls ezelud efuestd afua2n

n eleuapnts efuenr?n[lIn ent]eflltur eupaft.rna;enq af actqasod e 'e1a1;n>1e3 tlsoupaftln

qruqasod po eupaf urofrrrperl urotnp urofons es af rfo>1 stdose2 a( srsuautwn[ ourctpa1111

'VHtAV t ssuautwnff ouupayg eurrsrdosel L!rIeu r]ep uleAeJafueu tlslu auan]sueuz

nfualrS n 7or-r-rod nllla1'eslnsal qtlsltcueutl te>1t1rid qluan]sueuz HU l1-13 efual;tro>1

rlsouTntotl nfuenuenlso ud Toruod r afuene7n8ouo eu uroUASo s 'e1;tlt1nans I elallnleJ

Sageu esJnsal afualgrroq ouleuorf,er r ou;eurrldo tltTnSoulo ouqa.rlod af atpng 'eltrelt;qnd

qrufeleuz op tlsanop a?ou,l au eper Souanlsueuz aluaut8as ans lpel eqoso eupaf

afpt esleid etu;epeso6'nlallnleJ ud a>1;lpod leslnJas,,Eouanlsueuz" afuefolsod zoll

eltua1lsueuz Lltpelul o1rne18od efonzeJ Souanlsueuz alafnnpald t]tlen]so oulnu af auuo]

rasneH uerog')s'.lP'JoJd'^zt

zzoz ' 0z0z lflBoozvu vz

vlllln)vl 9o)sNlll0SlA vNV)lc vz wlNlzololud vcvu tl\lvugoud

r 1+*i;, ill! 1';:!-:rl'

IJO)LU

,$wffi$ m€Dfi PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O - 2022.

lzv.prof. dr, sc. Goran Hauser

suportivnu i palijativnu skrb bit ie rad i koordiniranje na ostvarivanju tih ciljeva,primjenjivo dui cijele trajektorije potencijalno smrtonosnih bolesti (u podetku kaosuportivna, u kasnijim fazama kao palijativna i terminalna skrb).

b. Centar zarazvoi iintegraciju skrbiCentar za razvoj i integraciju skrbi usmjerit ie se na inovativna organizacijska i upravljaikarjeSenja u svrhu premoStavanja raskola izmedu razvoja zdravstva kao tehnologije i

sustava. Fokus 6e biti na posredovanju znanja (knowledge brokeringl, razvoju politika(policy development), te primjeni nadela iz Talinske deklaracije, kao 5to su: digitalno kaostandard, ukljudivost i dostupnost; interoperabilnost kao standard; mjere horizontalnepolitike osnaiivanja; smanjenje administrativnog optere6enja izgradnjom digitalnihjavnih usluga u zdravstvenom sustavu.

c. Centar za eksperimentalnu kirurgiju - nuian je poligon za vjeibanje kirurga i

razvoj novih kirurikih tehnika i instrumenata. Centar bi trebao posluZiti i

znanstvenicima baziinih disciplina. To ie biti poligon za suradnju klinidara i

predklinidara i nadin za pokretanje zajednidkih znanstvenih projekata.

Pri provedbi predloienog programa rukovodit iu se nadelima otvorenog dijaloga i razmjene idejasa svim subjektima i pojedincima, te osobito uvaiavanjem miSljenja kompetentnih osoba naodredenu temu s ciljem konstruktivnih rjeSenja. Naravno, sri svega bit de razumijevanjestvarnosti koja je zasnovana na suradnji, iskustvu i miSljenju. lznimno je bitno uvaZavanje dosada udinjenog i promiSljanje novih rjeienja zaizazove koji su pred nama.

].. ZnnrusTVENo-ISTRAZIVACKA DJELATNoSTZnanost, istraZivanje i inovacija su izraz ili primjena ljudske kreativne vjeitine i maite, dime_seostvaruju radovi koji ie se poitovati prije svega zbog svog doprinosa razvoju druitva.Znanstveno-istraiivadka djelatnost po svojoj naravi definira prepoznatljivost Fakulteta nanacionalnoj i medunarodnoj razini, te je osnovni pokretai strudnih i obrazovnih procesa. UloganaSeg Fakulteta je u razvoju novih znanja i tehnologija temeljenih na rezultatima znanstvenihistraiivanja.

L.1. PovEcANJE zNANsrvENo-rsrRnZrvacre pRoDUKTrvNosl, oslGURANIE DTREKTNTH

FINANCIJSKIH POTICA]A ZA PRIJAVU NA EU FONDOVE

Za poveianje znanstveno-istraZivadke aktivnosti potrebno je omoguiiti osnovne preduvjete zanjihovo ostvarivanje. Bez stvaranja pozitivnog radnog i financijskog okruienja nije mogu6eodekivati znadajniji rast znanstveno-istraZivadke produkcije niti ravnomjerni razvoj svih katedrinaSeg Fakulteta.

Razvidno je kako se osnovno financiranje znanosti na naiem Fakultetu provodi kroz namjenskovi5egodiSnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti, te u manjem brojdanom postotkukroz nacionalne i medunarodne fondove (Hrvatska zaklada za znanost, H2O2O i druge EU sheme).Trenutno financiranje znanstveno-istraZivadkih aktivnosti nije na razini potreba na5eg Fakulteta,a isto tako ne osigurava potrebe ieljenog razvoja. Kao preduvjet poboljianja uspje5nosti prijavana kompetitivne projekte nuZno je osigurati znanstvenicima profesionalni servis za pomoi prirealizaciji prijava na takve projekte. Postojeie resurse unutar fakulteta treba, samostalno ili usinergiji sa Sveuiil i5tem, ojadati.

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet SveutiliSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 57 658 t2Z, +385 9g IA 20726

r\PU\

.[:Eilf]r m€Drl

Stoga tu, u suradnji s katedrama, uspostaviti strategijske aktivnosti za osiguranje povetanja

financiranja kroz ugovore sa Sveuailistem, Ministarstvom znanosti iobrazovanja, te uspostavu

organizacijskih potpornih struktura za uiinkovitiji pristup financijskim izvorima iz europskog

istraiivadkog prostora (EU fondovi; H2020, itd.). Ovo ie biti ostvareno kroz reorganizaciju rada

Centra za EU projekte.

Na naiem Fakultetu postoje kapaciteti i znanje, ali ih je potrebno ciljano i sustavno primijenitina dobrobit svih naiih sastavnica. Proaktivnim, institucijskim pristupom, te gq s uvaiavanjempotreba sastavnica na5eg SveudiliSta moguie je ostvariti znaiajan doprinos na5oj istraZivaikojzajed n ici.

Jedan od najvainijih projekata Fakulteta je TransMedRi. O uspjehu tog strate5kog projektauvelike ovisi uspjeh Fakulteta, ali i SveudiliSta u cjelini. Zbog toga u svom mandatu namjeravamlzuzetan naglasak staviti na TransMedRi i osigurati sve preduvjete iz domene Fakulteta za

neometano provodenje proje kta.

L.2. PopuLaRrzncua zNANosTl I tNslruc[ESto je popularizacija znanosti i zaito nam je vaina?

Populariziranje znanosti je svojevrsna poveznica izmedu znanosti ijavnog prostora. Vaino jenaglasiti kako ova aktivnost ne doprinosi samo razumijevanju rada naiih znanstvenika, nego i

pre poznatljivosti naieg Fakulteta, i prema drultvenoj za.jednici, i prema gospodarskimsubjektima. Pored osiguravanja infrastrukture za promociju naiih aktivnosti, stajaliSta sam kakoje iznimno bitno ukljuditi se aktivnije u sve dosadainje aktivnosti SveuiiliSta kao 5to su Festivalznanosti, Otvoreni dani SveudiliSta, itd. Posebnu ulogu u ovom dijelu mog programa namijeniosam studentskog organizaciji. U koordinaciji sa studentima jasnije i jednostavnije se javnostimogu predoditi znanstveno istraiivaiki programi Fakulteta. Vrlo je bitan rad na promocijiinstitucije medu srednjolkolcima i potenci.jalnim studentima. svjedoci smo izuzetno malog brojastudenata podrljetlom iz naSe iupanije 5to ie predstavljati znaiajan problem u iduiem razdobljukojeg ie iskusiti zdravstvene ustanove naie iupanije. Jedan od natina poveianja zanimanjanajboljih utenika srednjih 5kola s naieg podrudja za studij medicine u Rijeci je njihovoukljudivanje u znanstvene projekte na Fakultetu joi za vrijeme srednjoikolskog obrazovanja. lakote odretfeni broj studenata iz drugih krajeva Hrvatske ostati u naiem kraju, veiina ie ih se vratiti5to znadajno smanjuje kadrovski potencijal. Zbog toga treba udinkovitije promovirati Fakultet nalokalnoj, ali I nacionalnoj razinite isticati prednosti studiranja iiivota u Rijeci, SveudiliStu u Rijecite Medicinskom fakultetu u Rijeci.

2. SruoErurr, NASTAVA tspoRTDekan, prodekani, nastavnici i strudno osoblje su u sluibi akademske javnosti.

Studenti naieg Fakulteta postiZu iznimne rezultate, ali pobolj5anje i odriavanje te razine je jedanod osnovnih ciljeva ovog programa. odriavanja studentskih struanih iznanstvenih skupovajedna je vrlo znaiajnih aktivnosti koja promovira nai fakultet. posebno iu pratiti prijedlogestudenata iu suradnji sa studentskim udrugama Fakulteta (FosS, CroMSlc, EMSA), studentskimzborom Sveuiili5ta u Rijeci i ostalim studentskim udrugama, ponuditi financijske isve ostale

pRoGRAM RADA pREDLoZENtKA zA DEKANA MEDlclNs(oc FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2020. 2022

hv.prof. dr. sc. Goran Hauser

oolzv,prof. dr. sc. Goran Hauser, dr,med.Medicinskifakultet SveLriiliSta u Rijeci, (BC Rijeka

goran hauser@uniri.hr, +385 51 658 122, +385 98 18 20 726

iB*ESrgr m(Dfl PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 7O2O - 2OZ2

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

podrike studentskim inicijativama radi podizanja kvalitete studiranja, te podizanja i o6uvanja

studentskog Zivotnog standarda. Kao predsjednik FOSS-a (1993-1995.) i ilan Alumija FOSS-a

imam posebno razumijevanje, ali odgovornost i obavezu prema studentskim potrebama i

ieljama.

2.L. Povrcantr DosrupNosrt sruDrJA r RAztNE KoMpETENctJA STUDENATA

Fakultet u Rijeci poticat ie kreativnost i inovativnost kroz motivirajuie okruZenje za udenje i

poudavanje. Fokus ie biti na motivirane studente i nastavnike u skladu s medunarodnoprepoznatljivim i primjenjivim ishodima utenja pojedinog kolegija, odnosno studijskog programakoji su dostupni svim studentima bez obzira na socijalni status, podrijetlo i ostala osobnaobiljeZja. Bez obzira koji program studiraju, svi studenti pripadaju Fakultetu te imaju ista prava i

obaveze, a potrebno je ipodizanje svijesti o pripadanju naiem Fakultetu radi promocije idvr5iepovezanosti studenata s Fakultetom tijekom inakon studiranja. Studenti na Fakultet ne dolazekao prolaznici, nego moraju biti dio Fakulteta, na Fakultetu se iivi, stoga je nuZno stvoritipreduvjete odvijanja studentskog iivota na Fakultetu i oko njega. Poboljianje studentskogstandarda vidim kroz poticanje studentskih aktivnosti i projekata, uredivanje posebnoprilagodenih prostora na Fakultetu i oko njega, namijenjenih utenju, ali i odmoru i druZenju.

Cilj svih studijskih programa na Fakultetu jest pruZiti studentima dovoljno teoretskih i praktidnihznanja na temelju kojih ie se nakon okondanja pojedinog studija uspjeSno ukljutiti u svijet radaili svijet znanosti. Osim prilagodbe postojeiih i razvoja novih kurikula prilagodenih potrebamatrZiita rada potrebno je razvijati nove vjeitine -tzv. razvoj novih vjeitina zo rost i razvoj. Kako bise ovaj cilj ostvario, potrebna je potpuna integracija svih elemenata nastave kroz suradnjupredklinike, klinike i javnog zdravstva.

NuZno je potencirati ukljudivanje studenata u praktiini rad predklinidkih, ali iklinidkih Katedri uskladu sa zakonskim regulativama iime je proizvod lijeinik i/ili znanstvenik nakon zavrSenogdodiplomskog studija kompletan ispreman za daljnje strudne iznanstvene izazove. Naravno ovajje proces bitno formalno regulirati putem uvodenja obaveznog skupljanja ECTS bodova radomna znanstvenim projektima.

Po izvrienoj analizi postojeieg modela obrazovanja, u uskoj suradnji i na preporuku svih katedrinaieg Fakulteta, provest ie se korektivni procesi za poboljSanje studijskih programa, naroditokoriStenjem udinkovitije organizacije nastave i unaprjedenjem uienja i poudavanja kroz primjenunovih tehnologija u podruiju e-udenja, m-udenja.

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet SveuailiSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 5t658L22, +385 98 L820126

O)L!v\

igr[gi$*, m€Df l pRoGRAM nnoa pneoLoZeNtKA zA DEKANA MEDtctNSKoc FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O .2022lzv.prof, dr. sc. Goran Hauser

2.2. lrurrnruRcloNALtzACrJA, MoBrLNosr I cJEloZtvorNo oBRAzovANJE(useosrnvA uvJETA I oRGANrzAcrJsKrH oBLtKA zA uelNKovtro I KVALITETNo

PROVOOENJE)

Naglasak iu staviti na poticanje ve6e mobilnost s drugih visokih udiliSta i u odlasku na njih uokviru bilateralnih sporazuma te Erasmus+ programa.

2.3. DoKToRsKA Sxou I DoKToRANDt

Posebnu painju iu usmjeriti na razvoj postojeiih i stvaranje novih doktorskih studija koje jevaino uskladitis potrebama zdravstvenog sektora te time omoguiitive6e zapo5ljavanje doktoraznanosti izvan znanstveno nastavnih ustanova. Potrebno je provesti i analizu odustajanja oddoktorskih studija, te kvalitetnu analizu stanja rada asistenata te dostupnih mentorskih iistraZivaf kih kapaciteta. Znadajan trud bit ie posveien osiguranju suradnje i multidisciplinarnostina poslijediplomskim studijima kroz suradnju s drugim sastavnicama Sveuiili5ta. lnkorporiranjeprograma drugih fakulteta (npr. Kolegij Medicinskog prava u suradnji s pravnim fakultetomSveudili5ta u Rijeci) u naie diplomske, ali i poslijediplomske aktivnosti jedan je od naiihprioriteta. U obrazovnom procesu tijekom poslijediplomskih studija, a odredenim dijelom i udodiplomskoj nastavi nuina je horizontalna integracija s drugim sastavnicama sveutiliita, alivertikalna integracija medu katedrama na fakultetu. Vrlo dobar nadin privlaienja studenata naposlijediplomske programe je odrZavanje postoje6ih i pokretanje novih poslijediplomskihspecijalistidkih studija. Osim financijskog znadenja za Fakultet ti su studiji vrlo bitni za pove6anjebroja vanjskih specijalizanata na Klinikama KBC-a, ali i kasnijeg povezivanja i 5irenja utjecajanaiih institucija van granica Zupanije. Na ovom tragu radi i novooformljena doktorska ikolaMedicinskog fakulteta koja sa svojim atraktivnim i modernim ustrojem te konkurentnimposlijediplomskim studijskim programima treba povedati broj uspjeSno obranjenih doktorata.Naime, ista je ustrojena s jasnim pravilima i dinamikom studiranja, upisa i odabira mentora stodno definiranim rokovima zavrietka i ispunjavanja pojedinih obveza kako za mentora tako izastudenta. Doktorska Skola dobar je primjer i horizontalne integracije na Sveu6iliitu jer istupohadaju kako studenti Medicinskog fakulteta tako i studenti Stomatoloikog fakulteta, a uplaniramo kako ie istu moii pohadati i studenti s drugih sastavnica primjerice Fakultetazd ravstven i h stud ija, Bioteh nologije il i buduieg stud ija fa rmacije.

2-4. oslcunnrutE sTANDARDA pRrsrupAcruosrr sTuDENTTMA RANJTvTH sKUprNAPotrebno je osigurati prioritetni model za pristupatnosti studija studentima ranjivih skupina (tj.podzastupljene skupine u visokom obrazovanju) odnosno odredene skupine studenata koji umanjem broju studiraju na naiem Fakultetu u odnosu na populacijske podatke. Upravo premaovoj skupini potrebna je briga s posebnom painjom. Jedna od osnovnih stvari koja nedostaje jerampa za osobe sa smanjenom mobilnoSiu koja, na Zalost, joS uvijek onemoguiava ulaz u zgradustudentima u invalidskim kolicima.

To planiram provesti u suradnji sa Studentskim zborom Sveuiilista u Rijeci te kroz veiorganiziranu strukturu pomoii studentima (fond Abramov, Sveudili5ni savjetodavni centar, itd.).Boljom koordinacijom, podizanjem svijesti o ovom izazovu, osiguravanjem i restrukturiranjemfinancijskih sredstava i aktivnosti moguie je poboljSanje pristupainosti studija studentimaranjivih skupina' Do sada se nisu uzimali u dovoljnoj mjeri u obzir vanjski financijski elementi,osim proraiuna SveuiiliSta, za osiguranje ovih aktivnosti. Proaktivnom suradnjom s vanjskim

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet SveudiliSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 51 658 122, +385 98 18 20 726

Orl

P\n

$BffEW$BI m(Drl PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKUTTETA

ZA RAZDOBUE 2020.2022Lv.prof. dr. sc. Goran Hauser

dionicima naieg druitva, udrugama te zajedniikim pristupom nacionalnim fondovima za

obrazovanje ranjivih skupina osigurat ie se dodatna financijska sredstva za ovu aktivnost. lstotako kroz otvaranje naSeg SveuiiliSta prema ovim skupinama i izazovima ostvarit ie sem u lti ku ltu ra I nost i sa mosvjesnost sa mog sustava.

Stuorrutr I sLoBoDNo vRtJEME

Osim pohadanja nastave i udenja, jako vaZna stavka u studentskom iivotu je slobodno vrijemekoje, uz potporu Fakulteta, treba biti sadrzajno i kvalitetno organizirano.

Poticat iu studentski volonterski rad na dugorodnim i kratkorodnim projektima koji ie doprinijetipojedincima ili cjelokupnoj zajednici, a koristiti strudnom i osobnom razvoju.

3. OneaTIZACIJA RADA I PoSLoVANJA FAKULTETAUpravljanje na5im Fakultetom mora se temeljiti i na pozitivnim zakonskim propisima RepublikeHrvatske, Statuta SveudiliSta u Rijeci, te treba ponovno oiivjeti nadela dobrog gospodara,tra nspa re ntnosti i uvaiava nja drugadijeg m iiljenja.

3.1. OncRrurzactJA uatNKovlroc RADA upRAVE FAKULTETA

Kako bise ostvario udinkovit ifunkcionalan rad uprave Fakulteta planiram aktiviratisve dekanskekapacitete koji su dostupni prema sistematizaciji radnih mjesta dekanata i Statutu nalegFakulteta. Aktivirani kapaciteti biti ie definiranis jasnim ovlastima izaduZenjima, radismanjenjavremenskog razdoblja provedbe potrebnih aktivnosti za poboljianje upravljivosti i poveianjeuiinkovitosti sveudiliSnog sustava.

Udinkovita uprava Fakulteta podrazumijeva donoSenje odluka na jasan i transparentan nadin nadobrobit svih katedri na5eg Fakulteta, maksimalno uvaiavajuii njihove prijedloge i sugestije.Svaka ie aktivnost biti temeljena na jasno definiranim zadacima, rokovima i odgovornimosobama za njihovo izvrienje.

3.2. RRcroruaLno upRAVUANJE FTNANCTJAMA FAKULTETA

Financijska stabilnost naieg Fakulteta jedna je od osnovnih zada6a dekana i uprave Fakulteta. Sobzirom na proradunske limite definirane na nacionalnoj razini, ali i najavljena ulaganja, iznimnoje bitno racionalno upravljanje financijama, sukladno zakonu, prema nadelima dobroggospodara iprema nadelu transparentnosti. Vaino je znati da se u osnovifinanciranje Fakultetatemelji na programskim ugovorima i ugovoru o namjenskome vi5egodi5njem financiranjuznanstvene djelatnosti, u kojem postoje odredena pravila i ogranidenja za preraspodjelufinancijskih sredstava. Stoga je potrebno sva moguia sredstva sukladno ugovoru i Statutuosiguratiza daljnji razvoj iunaprjedenje djelatnosti Fakulteta, studentskogstandarda iznanosti.Ovdje treba uzeti u obzir potrebe svih katedri i podizanje razine transparentnosti, a uprava morabiti zama5njak, a ne birokratsko-administrativna barijera prilikom ostvarivanja istih.

3.3. lrurcRruncroNALlzACtJA FAKULTETA

Posebna je vaZnost na odredivanju medunarodne pozicije Fakulteta u regionalnim, Europskim i

globalnim okvirima. Medunarodniznaiaj institucije odreduje medunarodna suradnja, a osnovnilzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.

Medicinski fakultet Sveudili5ta u Rijeci, KBC Rijekagoran.hauser@uniri.hr, +385 51 658 122, +385 98 L8 20 726

r{r-l

iV)

:E{iffilst m€Dfl

je preduvjet za to promicanje razmjene na svim razinama i u svim smjerovima. lako deklarativnopodriana, u praksi je jako slabo realizirana mobilnost studenata, nastavnika i nenastavnogosoblja. Nuino je osigurati materijalne i pravne preduvjete za nesmetano odvijanje mobilnosti.Globalizacija itehnoloSki razvoj radikalno mijenjanju okruZenje visokog obrazovanja. OtvorenostFakulteta prema druStvu i svijetu preduvjet je njegova razvoja. lnternacionalizaciju studija i

medunarodnu suradnju treba promatrati u zdruienom kontekstu. Razmjena nastavnika,znanstvenika istudenata naieg Fakulteta s medunarodnim partnerskim ustanovama omoguiavausporedbu i prosudbu vlastitih ciljeva i postignuia te prihvaianje globalnih nadela vrednovanjazna nstveno-nastavn ih iumjetnidkih aktivnosti. Bez uspostave kvalitetne medunarodne suradnjenije moguie uspostaviti dobre osnove za internaciona lizaciju naieg Fakulteta.

Bolonjski proces, programi koji su pod okriljem Erasmus+ i H2020, alati za transparentnost kao5to su Europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova (ECTS) i Europski kvalifikacijski okvir (EQF)pomogli su nacionalnim sustavima visokog obrazovanja u EU u ostvarivanju znaEajnog stupnjanapretka unutar europske internacionalizacije.

Kako bi se ostvario kvalitativni iskorak u europski prostor visokog obrazovanja s naglaskom nainternaciona lizaciju studijskih programa te osiguravanje financijskih okvira koji nisu samozasnovani na proradunskim sredstvima ili Skolarinama studenata, potrebna je promocija i

edukacija za punu implementaciju svih moguinosti Erasmus+ programa. ovdje je bitno naglasitida Erasmus+ program ima moguinost financiranja pored studentskih mobilnosti, uvelike i

razradu strateikih partnerstva s europskim fakultetima za razvoj inte rnaciona lizacije nasegfakulteta s osiguranim proratunom od strane EU.

3,4, LuDsKt porENcuALt

Ljudski potencijaljedne organizacije je najveie blago koje ona posjeduje, zbog toga iu duznupaZniu posvetiti ovom izazovu. ovaj izazov iu podijeliti u tri osnovna dijela: mladi istraiivadi,profesori koji prelaze dobnu granicu 65 godina, te nenastavno osoblje.

Do sada se briga o mladim istraiivadima svodila na dva segmenta: osiguranje napredovanja(radnog mjesta) iinicijalne znanstvene potpore. Svjedoci smo da su ove aktivnosti ostvarivalesamo dio potreba mladih znanstvenika. od izuzetnog je znatenja osiguranje edukacijskihmoguinosti za mlade istra)ivaie, te osiguranje njihove mobilnosti u svrhu ovladavanja novimtehnologi.jama iimplementacije istih u radu Fakulteta.

Samo radno okruienje nije dostatno za kvalitetan rad i ilvot, stoga iu inicirati uspostavukreditnih linija s poslovnim bankama za mlade znanstvenike u svrhu stambenih pitanja, ukombinaciji s postoje6im zakonskim rje5enjima istrukovnom komorom (HLK kako bi im seosigurala sigurna buduCnost i dugorotni razvoj.

lskoristit iemo znanje iiskustvo kolega profesora koji prelaze dobnu granicu 65 godina, teomoguiiti angaiman sukladno potrebama sastavnica, unutar postojeiih zakonskih okvira.

Bez motiviranog nenastavnog osoblja nije moguie osigurati brz i kvalitetan rast irad Fakulteta.Stoga iu se zalagati za ispunjenje svih pozitivnih zakonsklh akata Republike Hrvatske. lsto takoiu pokrenuti inicijativu kontinuiranog obrazovanja i usavriavanja na5ih zaposlenika. samozadovoljan i za svoje poslove educiran zaposlenik je sretan zaposlenik.

4. ZAKUU.AKUtinkovita uprava ne ovisi samo o uiinkovitosti dekana nego cijelog dekanskog kolegija. samo

PRoGRAM RADA PREDLoZENIKA zA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTEIA

2A RAZDOBUE 2020 - 2022

lzv.prof. dr, sc. Goran Hauser

N-ljlzv.prof, dr. sa Goran Hauser, dr.med,

Medlcinskifak!ltet Sveuailijra u Rijeci, KBC Rijekagoran.hauser@uniri.hr, +385 51 658 122, +385 98 18 20 726

eEq[Be$rl m(Df lpRoGRAM nnon pnroloZrNrKA zA DEKANA MEDTCTNSKoG TAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O.2022lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

kompetentan i kvalitetan tim ljudi uskladeno moZe voditi veliki sustav kao Sto je Medicinskifakultet u Rijeci. Upravo zbog toga smatram kako je osnovni preduvjet jadanje pozicijeprodekana u upravi, s naglaskom na osnaiivanju suradnje s Katedrama i Klinikom. Osim toga,neophodan je izravan kontakt cijele uprave sa studentima naSega Fakulteta.

Za uspjeino i udinkovito vodenje Fakulteta je, osim timskog rada, potrebna profesionalizacija i

reorganizacija administrativno-tehnidkih resursa i procedura, tj. svojevrsna funkcionalnaintegracija gdje je potrebno pobolj5ati udinkovitost, ali i decentralizaciju donoSenja odluka i

njihovu provedbu. Ovo nije mali izazov, ali neophodan je za daljnji udinkovit i kvalitativan razvojFakulteta sa svim svojim sastavnicama.

Biti prepoznatljiv na regionalnoj i medunarodnoj razini nije mogu6e bez visokog znanstvenogdoprinosa, tj. bez kvalitetnog istraiivanja, inovacija itransfera tehnologije. Znanost je preduvjetrazvoja Fakulteta koji osigurava visoku razinu kvalitete nastave iobrazovnog procesa. Potrebnoje omoguiiti razvoj, zadriavanje i privladenje znanstveno-nastavnog kadra koji ie bitipromoviran na transparentan i ravnomjeran nadin na Fakultetu.

Uspjeini studenti su jedno od kljuinih mjerila uspjeha Fakulteta, stoga je potreban kontinuitetsuradnje na osiguranju uvjeta studiranja I poveianja kvalitete iivota ! rada studenata. Elementkoji je do sada bio djelomi6no uspostavljen je internacionalizacija studija. Potrebna je, znatno5ira promocija mobilnosti na svim razinama, razvoj novih vjeStina za rast i razvoj, ali i briga zastudente poslijediplomskih studija. Upravo na ovim segmentima je potrebno pobolj5atiudinkovitost.

Neophodan je kontinuitet rada na vei zapodetim razvojnim projektima, alije nuZno otvoriti svimkatedrama nove moguinosti razvoja. Sve katedre moraju biti u moguinosti ostvariti svojerazvojne potrebe i imati ravnopravan pristup svim resursima Fakulteta.

Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi, u programu se mora osigurati kadrovska i financijskastabilnost Fakulteta isvih Katedri. Ovo je moguie provesti kroz transparentnu proradunsku i

financijsku disciplinu, uz pomoi financiranja iz EU fondova. Stvaranje moguinosti pristupa EUsredstvima kroz administrativne kapacitete Fakulteta, ali ifinancijsku potporu i promociju, jedanje od bitnih elemenata uspjeha naieg Fakulteta.

Sve ovo nije moguie provesti bez zaposlenika Fakulteta, ulaganje u njih je ulaganje u bududnostFakulteta, ali i naieg grada i regije.

I na kraju, svoje djelovanje u dekanskom mandatu temeljit iu na transparentnosti, toleranciji,akademskom dijalogu, te spremnosti na suradnju sa svim dionicima Sveuiili5ta, ali uvijek uskladu sa zakonom, etidkim i moralnim kodeksom.

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet Sveutiliita u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 57 658 1.22, +385 98 18 20726

cnrl

PLn

rwMx&$ m€Dfl PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE 2O2O - 2OZ2

lzv.prof. dr, sc. Goran Hauser

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet SveuiiliSta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 51 658 122, +385 98 t820726

ffi\}ffi>'

5. ZnruuolA (SWOT) nrunuzn FAKULTETA

$rlj

V)

lnstituciia:Medicinski fakuttet

Status:o Predstoi nik (zavoda / Katedre/ 0dieta /odsieka)o Profesor (izvanredni)

lme i prezime:Goran Hauser

Datum:23.03.2020

Koja su SNAZNA obitjeija insiltucije? Koje su na5e SLABOSTI, nedostatc,, ,un., [o5" ,*vaie institucije?

1. Relativno visok stupanj obrazovanosti nastavnika uodnosu na druge fakuttete

1. Nespremnost za promjenu potitike fakuttetarukovodeieg kadra

2. Kvatitetni iskoraci pojedinaca iti katedri(prepoznattjivost ustanove u iirim razmjerima)

2. Loia komunikacija s nastavnim bazama koje nisuKBC Rijeka

3. Tradicija (160 godina postojanja fakutteta) 3. Loia interkatedratna suradnja, posebice izmedu

"ktinidkih- i .baziinih- katedri

4. Dobar imidi u druitveno-potititkoj javnosti 4. Nedovotjno ulaganje u edukaciju nastavnog kadra

5. Ukupna vainost biomedicinskih znanosti u sustavuvisokog ikotstva i znanosti uopce

5. Retativna neregutiranost kadrovske,,piramide"

6. Sinergija s KBC-om Rijeka 6. Loi setekcijski postupak pri upisu studenata

7. Neravnomjerna nastavna optereienost kadra

8. Nedovotjna primjena novih nastavnih modeta iservisa (Mertin)

9. Zastarjeti koncepti uienja

10. Utjecaj osobnih interesa nad zajednidkim

1 1. DugogodiSnja neinventivnost veiine predstojnikakatedri, sustav nelimitiranog broja mandata proietnikakatedri

Koje su naie neiskoriitene MOGUCNOSTT? Koje 0PASNOSTI,

institucij u?

rizici, zapreke mogu

1. Nastaviti s projekt stvaranja *sveuditiSne botnice- sintegracijom botniikog zdravstva, visokog Skotstva iznanstveno-istraiivaikog rada na jednom mjestu

1. Rigidnost nacionatnog znanstvenog sustava

2. Uspostaviti kvatitetni sustav ptaniranog i citjanogprobira i edukacije mtadih nastavnika i znanstvenikakako za -ktinitke- tako i za .baziine- katedri

2. Utjecaj drugih medicinskih fakutteta u RH u citjuspreiavanja promjena za koje nisu ni oni spremni

3. Pokrenuti reformu curriculumo, reformirati ktinitkunastavu uz nagtasak na praktiEnim vjeitinama

3. Postojeii (hrvatski) sustav .klinidkih botnica.umjesto Europskog sustava "sveuiitiinih botnica-

4. Poticati prepoznattjive i za ovaj fakul,tet specifitnekotegije, dakte, istaknuti osebujnost i identitetfakutteta te time fakul.tet pokuiati postaviti u botjupoziciju u potencijatnoj (i nadotazecoj) triiSnoj utrci

4. Utjecaj osobnih interesa nad zajedniikim

5. Stimulirati znanstvene projekte kao i sve druge 5. DugogodiSnja neinventivnost vecine predstojnika

PROCJENA INSTITUCIJE

.E1[Higl m€Dr'l PROGRAM RADA PREDLOZENIKA ZA DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

ZA RAZDOBUE )02O.2022lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser

lzv.prof. dr. sc. Goran Hauser, dr.med.Medicinski fakultet Sveuaili5ta u Rijeci, KBC Rijeka

goran.hauser@uniri.hr, +385 51 6581,22, +385 98 t820726

ffi)w

LNrl

\jtt\

obtike medusobne suradnje "ktiniikih- i .bazidnih.katedri

katedri, sustav nelimitiranog broja mandata protetnikakatedri

6. Pokretanje fakuLteta farmacije 6.Osnivanje novih medicinskih fakutteta u RH ikompeticija za,,dobrim" potencijatnim studentima

7. Vetiki broj nastovnih nastavnika od kojih su mnogiznatajni struinjaci u svom podruaju, a trenutno sustabo uktjuieni

7. Nemogucnost adekvatnog regutiranja kumulativnogradnog vremena koje je zadano zakonskim okvirom RH

U svjettu prethodne ana Iize, identificirati c ILJpokulajte EVE IELITEgtavneslzazovl semagtavni vasa ramokoj dasuoaiti ostvarilabiinstitucija nuznr napredak,

te za koonotiizbj opasnostiegta U u.preke svom razvoj kotiko

odnosno,svoje

Tri su najvaZnija citja mog mandata:

r Reforma nastavnog procesa s nagtaskom na pravedniji raspored nastavnih obaveza, stjecanjepraktiinih vjeitina te adekvatno koriitenje resursa nastovnih nastavnika.

r Stvaranje jedinstvene Sveuiitiine botnice i napuitanje dosadainjeg modeta ktiniike botnice s dijetomtzv. fakuttetskih i dijetom tzv. nefakuttetskih kadrova koju karakterizira apsolutno neracionatnokoriStenje materijatnih i kadrovskih resursa i izostanak ikakve sustavne suradnje tzv. ktinike ipredktinike, ovo predstavtja sigurno najvainiji projekt u povijesti zdravstvenog i znanstvenog sustavanaie regije.

r Pokretanje Farmaceutskog fakutteta i ostvarivanje sinergije s lokatnom i nacionatnom farmaceutskomindustrijom.

KOJE koji su

(dodajte redaka smatrate da je potrebno)