Upload
signalizam
View
377
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 Magija signalizma
1/294
THE MAGICOF SIGNALISM
7/25/2019 Magija signalizma
2/294
7/25/2019 Magija signalizma
3/294
THEMAGICOFSIGNALISM
1970.
,
:
: : ,Fake Ego : , Gargarisme Astronomique :
: , : 300
@ Signalism @ Project Rastko
http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/: , , ,
http://signalism1.blogspot.com/
ISBN 978-86-7756-061-4
7/25/2019 Magija signalizma
4/294
Beograd, 2016.
THE MAGICOF SIGNALISM
7/25/2019 Magija signalizma
5/294
7
15
36
41
48
52 58
62
64
65
76 .
86
91
106
123
128
136
150
167
168
179
194
195
199 200 204 207 208 209 218 222 225 234 235 238 258
7/25/2019 Magija signalizma
6/294
7/25/2019 Magija signalizma
7/294
:ne method to rule them all
: -
, , , -. - , , . . - .
: , ; , , -
-, . XX , -, - ? , , ( ) -
. , 1968. ( 1959. )
(Regulae poesis),
7
7/25/2019 Magija signalizma
8/294
.1 1985 - , ,
, - ( 2012: 195).
, , , , , -
. , - , . -
- . , ,
1971. , . - , , -. -- 7, 80-( ), ( ), - ( 1994. - ), -. , , , - , , , 2.
, , . -.
1965. , - , Novissimu, Gruppo 63 ( 1997: 87).
1 , (. 2) 1969.
Dada-tanki Dada-Jazz.2 ( 2011)
, , .
8
7/25/2019 Magija signalizma
9/294
9
- - ,
3, , , , , - - .
, , , , . ,
, ( 1979: 9).
- (1969), - . , - , , , -
, -, . - - ,
: . ,, , - - 20- 30- , : ! , ()
, , , , . ( 1996: 114)
-. ( . . .) , , (,2014: 21). - :
. ,
3 : -, -, , , , - , . ( 1997: 89-90).
7/25/2019 Magija signalizma
10/294
10
, ( 1998:149-150). ( 1965), ,
(...) ( 1996: 276).
- . , , - , . , , ( ) . , (. ,2008). , , , , - , , - , . , - , , , .
, - . (. 1985: 120, 2002).
,
, - ( 1999: 93). , - . , , - , 70- -
: .
. () . (...) ,
7/25/2019 Magija signalizma
11/294
11
- ( 1979: 15).
, , -
, , : (, 1982). , - (, 1998: 33). - (, 2014) , - - (, 1984: 68). , , , -. , , ,
1967/8, , , - , .
, , mainstream , , , -. , , , .
, . , -, 1995. . - , (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/index.php) (www.miroljubtodorovic.com), (http://mtodorovic2.blogspot.com/). ,
, , 2000. 2007. (1-5). , ,
7/25/2019 Magija signalizma
12/294
12
, . . , , Youtube-,
, -, . - (http://skerovicpoetry.blogspot.com/), , , . , .
, , . , . - , , - , , -. . 4 - , - ( ), ( ), ( , , ...). - , ,
( ), , , .5 , -, , . . ( ), ( )
( ) - . , , -
. , ( - , -) . -
4 : , , , ,http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/signalizam/delo/12732#_ftn7 (22.08.2015).
5 , , : , , http://kulturniheroj.com/?p=3189 (22.08.2015).
7/25/2019 Magija signalizma
13/294
13
( , ), .
,
, ( ) ( , ). -, . , -, , , . - , , . : , - ( ) -
. , . , , ( 1986: 55).
- . , - , ? , - ? - -
. - . , , , , , . .
, , , ., , ,
7/25/2019 Magija signalizma
14/294
14
- , . Think about
Signalism!
:
- , , , , , , , 1998.
- , , , , . 18, . 94, , 1986.
- , , : , , , 1982.
- , , : , , http://kulturniheroj.com/?p=3189.
- , , ( ), , ,, , 1998.
- , , ( -: ), , , 1996.
- , ,, , , -, 2002.
- , , , - -, , , , 1997.
- www.miroljubtodorovic.com.
- , , . , , , 2014.
- , , http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/index.php
- The Century of Signalism, , . -, , ,, 2014.
- , , , , ,2011.
7/25/2019 Magija signalizma
15/294
15
2x
-200 0CBackground: #000000
,
2x
coca-cola
7/25/2019 Magija signalizma
16/294
16
. .
. .
. . .
, , , , ,
,
.
-.
.
!
.
. .
... ...
, .
, ?!
7/25/2019 Magija signalizma
17/294
17
. 3473
. : ! , .
. : .6 7
21
8 The Pearl-Qatar, . .Non shall Sleep9
! ! Turan.com , Turn --
, ,
, ! !
, !La Belle Dame sans Merci bow
6 Blejk
7 Golden rat river ( ) /retriever( )
8 The katar or katara (Sanskrit: kara or kar, Hindi: katra orkari, Panjabi: katr, Marathi:katyra, Malayalam:katram, Tamil:kari or kuttuvl meaning st blade) is a type of pushdagger from South Asia. (izvor: wikipedia)
9 Giacomo Puccini,Nessun dorma, arija iz opere Turandot
..
..
7/25/2019 Magija signalizma
18/294
18
10(Meu javom i med snom:Autor se pokriva jorganom), , 11 , ,
( ). . . SarahChang .12, , , . . . . . . .
. . .
. .
13 . . - 14 . - .
. !
( ).
10 Disney,Frozen
11 Igor Stravinsky The Rite of Spring
12 Sarah Chang: Salut damour, Op.12 Elgar
13 Sarah Chang: Brahms Concerto (Movement I, Part 1)
14 : ( : cochlea, predvorje vesibulum, polukrunikanali canales semicirculares) (, . , 1981, .66)
7/25/2019 Magija signalizma
19/294
19
TRAIM SIGURAN SIGNAL
Raanje Venere iz Crne rupeu kojoj se nakon 9 dana jahanja svemirski kauboj
moe nai u rajskoj oazi sa purpurnim ruama.Svetlucanje zvezda u vodoskocima.
Rosa na listovima dinova.um tiine. Planktonska praina u zraku.
Smokve i narande. Kristali u pesku.
Vetar golica ice eolske harfe.Projekcija meteorskih kolizija nad staklenom kupolom.A ja sam zaboravio otvara za vino.
Kako bih ja inae dospeo ovde
da nije bilo nekog ko je inae dospeo ovde?Peraje u perje, perje uperdoname seorTaka u broj. Da bih bio svoj mora postojati i neko iji nisam.Sisam mentol bombonu da kad izdahnem ne oseti smrt.Ulazim jezikom u tvoj ureeni vrt.Sanjam nar i smokve, lotosove cvetove i sladoled od malage.Plovimo kroz kosmos sa jedrom od arava nad naim golim telima.Sve je prolazno, al snalaljivo stavljamo slike u okvir.Topi se krem na preplanulim leima u zamraenoj sobiizreetanih roletni sokom crvene narande.Gospoice Dons imam jedno pitanje za Vas:
Da l u glavi nekada ujete tui glas?Al poetskiji od stvarnosti gde nam se ljube noge bose,gde puite zguvanu cigaru raupane kose.Rotacija luster-ventilatora usporava vreme.Svet bi bio pakao kad bi svako seme lubenice imalo ego.Teko mi padaju laka tiva u sumrak kad itam eke od znoja s
posteljina.Naslonjen na ogradu terase pratim zalazak iza starog mlina
u gradu usnulih maslina i probuenog vina.
*
7/25/2019 Magija signalizma
20/294
20
Po ceo dan u laboratorijitraim siguran signal
lepim snova i reiseen novine i knjige
spajam svenjake i lampei kad bez reenja zakljuam
vrata na kraju danaznam da je sve jo
uvek u redu.
7/25/2019 Magija signalizma
21/294
21
7/25/2019 Magija signalizma
22/294
22
ARHITEKTURA POETSKOG DEKONSTRUKTIVIZMA
od sad e jezik rasti bez poetka, bez ogranienja i obeanja.
Miel Fuko,Rijei i stvari
Tekst je kroz istoriju literature, s odreenim izuzecima1, shvatankao posrednik2, ija je povrina nevana, ve ono ispod, iza, ono tonije vidljivo, ono na ta nas navodi postojeim konvencijama. Stilskegure poput asonance i aliteracije raaju puls u mrtvom telu teksta;primetiemo uestalo ponavljanje suglasnika S i Z kojim se asocira na
bes, na siktanje zmije, na oticanje vode, zujanje muve, meutim to nijevidljivo svakom, ali sigurno predstavlja pokuaj da se tekst na jedan
alhemijski nain oivi.Tekst svakako ima ve svoju utvrenu linearnu vizuelnu dimenziju,
ali ona predstavlja neto na ta smo navikli, ak neto to bivstvuje nanivou postulata. Dati tekstu novu dimenziju znai uiniti ga ivim, ui-niti njegovo telo prisutnim, istaknutim, vidljivim.3Vizuelna dimenzija je
jo jedan sloj na koji treba obratiti panju, koji nosi sebi svojstvenu infor-maciju. I samo razbacivanje, rasturanje rei na povrini stranice ima odre-eno znaenje, a samo po sebi nosi auru buntovnitva, prkosa prethode-em poretku. Tekst u obliku krsta ne mora aludirati na simbol hrianstva,
ve na raskrsnicu, ili jednostavno imati funkciju ouenja ().Jedan takav tekst nosi dva oznaiteljska sloja, prvo vizuelni (krst)
gde ne uzimamo u obzir rei u semantikom smislu; ve primamo infor-macije u dijalogu s vizuelnom dimenzijom. Nakon toga, itamo tekst,i informacije koje nam daje nikako ne mogu da zaobiu njegovu vizuelnudimenziju (odlian primer je miji rep iz Alise). Auditivna dimenzija tek-sta je esto u uskoj vezi sa semantikom, meutim u okviru Todorovie-
vih vizuelnih pesama izAlgola4, vidimo tri sloja koja iz jedne celine moguii na tri potpuno razliite strane. Dadaistika poetika buncanja, zaumni
jezik ruskih futurista, izmiljene rei (novi jezik) . M. Kodera nose dru-gaiji estetsku vrednost od one vezane za tadanju klasiku ili tradiciju.Ukoliko su odnosi izmeu inilaca vizuelne pesme sintagmatski, mi bitrebalo semantiku potpuno da zanemarimo. Meutim, i samo iskljui-vanje semantike nosi odreenu semantiku informaciju, tekst koji nastaje
1 Primere vizuelizovanja teksta moemo pratiti od antike, preko srednjeg veka, renesanse,baroka, pa do ekspanzije u XX veku nakon Kerola, Malarmea i Apolinera.
2 Tako je umijee pisanja tek posredna predstava misli. (Rousseau, Prononciation, citat
prema Derrida, Jacques O gramatologiji, str. 54).3 Nadovezujui se na Gomringera, Pjer Garnijer u Signalima prostora istie da je potrebna
odjednom vidljiva pesma, ili bletavi znak jedne munje-stvarnosti (Knjievna kritika2, Signali prostora, Beograd 1984, str. 61).
4 Todorovi, MiroljubAlgol, Rad, Beograd 1980.
7/25/2019 Magija signalizma
23/294
23
bez intencije da oznaava neto (tu moemorazmatrati i preputanje autorske uloge kom-pjuteru) kod itaoca e probuditi odreene aso-
cijacije nezavisne od pieve intencije za brisa-njem spektra oznaenog. Dakle vizuelne pesmese kreu u vizuelnom, auditivnom i semanti-kom smeru, gde svaki smer (sloj) izaziva po-sebne asocijacije, to ne znai da kombinacijomsmerova, njihovim prelepljivanjem nee doido izazivanja nekih potpuno drugaijih asoci-
jacija u celosti. Pesma Karanl iz zbirke Ste-penite5 poseduje i olfaktivnu stranu, koja jenaalost u mom primerku nakon vie od etr-deset godina izbledela.
Dakle, ukljuivanje jedne nove dimenzijegradi autonomni reljef teksta i poploava stazekojima italac moe ui u njegove ulice. i-talac poinje da okree knjigu, da koristi ogle-dalo, da miri, da je njui postaje aktivniji,knjiga vie nije samo oznaitelj jednog drugogsveta, ve sama postaje drugi svet.
Vizuelizovati poeziju u vremenu u kom jepotrebno svoj proizvod istai iz mora drugih,tj. privui pogled konzumenata6, nema strogikomercijalni znaaj. To bi se moglo rei za ro-man koji samo na svojim korica poseduje oma-mljujui vizuelni sadraj, ali ne i za umetnikaija se itava poetika zasniva na vizuelnomeksperimentisanju u svetu rei i slova. Zato
nikako ne moemo rei da se vizuelni pesniktakmii na tritu, ve da njegova poezija po-staje dokaz sveopte umetnike evolucije; vi-zuelni sloj njegovog teksta nije produkt mode,
ve individualne potrebe.Futuristika dinaminost kao uzrok ima
turbuletnu poziciju savremenog drutva7, kon-struktivizam svoju poetiku zasniva na jedno-stavnim geometrijskim oblicima koji simbo-
5 Todorovi, MiroljubStepenite, Signalistiko izdanje, Beograd 1971.
6 Ruder,Emil Tipograja, Partizanska knjiga Ljubljana 1977, str. 14.
7 Tema Marinetijeve poemeZang Tumb Tumbje Opsada Jedrena.
,,U vrijeme kad seideje i stvari
takmie da privuku
nau panju,tiskano djelo treba
privui pogled.
,,Nekreativan ioslabljen oblik ne
podstiu nas naitanje i odbijaju
itaa za iji um jevizualnost vrlo
vana.
,,Redak postavljenna neuobiajen
nain postajeformalna struktura
prenosei pri tomminimum
informacija.(Emil Ruder
Tipograja)
TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT
7/25/2019 Magija signalizma
24/294
24
liu novi poetak, raanje racionalistike8, a samim tim i funkcionali-stike umetnosti koja odgovara naoj mainskoj civilizaciji, dok ono umagli to stoji iza neoavangardne vizuelne knjievnosti, to moe biti
skriveno samim tim to se podrazumeva, svakako je KOMUNIKACIJA.Signalizam u svom repu nosi neizbrisive tragove futurizma i konstruk-tivizma i ukoliko ga neko odsee izrae novi koji nosi iste informacije,ali to nam ne govori samo o nekoj tradiciji avangarde, ili tradiciji vizu-elne literature, ve koliko se futuristika i konstruktivistika vizija in-korporirala u savremeni sistem komuniciranja.
Barokna kienost u svojoj osnovi ima funkciju ukraavanja teksta,dok futuristiki, konstruktivistiki i signalistiki tekst bez svoje formemenjaju svoju funkciju, ili se ona potpuno gubi. Pri ulasku u Textum9nailazimo na motivacioni citat iz Adorna: Haos je funkcija kosmosa.ani Vatimo u jednom tekstu o Nieu navodi veliku umetniku ambi-ciju: prinuditi svoj haos da postane forma. Miroljub Todorovi istieda je apejron (stvaralaki haos) kljuni element signalistike poetike.Isprepletanost funkcije i forme ide ka trenutku kada emo izmeu ovadva pojma staviti znak jednakosti.10
Po Ruderu stavljanjem poruke u neuobiajen, dakle neoekivan po-loaj na stranici, nastaje formalna struktura koja pri tom prenosi mini-mum informacija11, tj. njena funkcija (itljivost, informacija) je stavljenau drugi plan. Meutim, tako stvari stoje u oblasti marketinga, jer akoTodorovi rasporeuje rei na neobian nain irom stranice, on timene svodi svoju formalnu strukturu na minimum informacija, ve primo-rava itaoca da se nad njom zadri neto due kako bi do informacijadoao.12italac se aktivira, on postaje vlasnik jednog dela autorskihakcija. S druge strane, u Textumuemo se sresti s pesmama koje uistinu
jesu samo formalne strukture to se njiu na granici knjievnosti i sli-karstva, ali njih bi morali posmatrati i u kontekstu celine, jer ono to je
zanimljivo kod Todorovia, a to je primetno i u Algolu, on kao da koristiZOOM prilikom sklapanja zbirke, vrlo lako se nakon stranice gustog
8 Meutim treba obratiti i na Tajgeovo shvatanje maine kao neeg iracionalnog!
9 Todorovi, Miroljub Textum, Deje novine, Gornji Milanovac 1981.
10 Pogledajte kako izgleda taj odnos forme i funkciju ve u Todorovievom Magnetnomuksu; u toj pesmi, kao i njoj slinim, uprkos jo uvek zadranoj linearnosti, moemo
videti pripitomljavanje haosa na delu.
11 Ruder,Emil Tipograja, Partizanska knjiga Ljubljana 1977, str. 34.
12 U isto vreme, pesma se pribliava onome to Maks Benze zovesupertekst: Vizuelna tek-
stovna ploha openito linearni (semantiki) tok teksta mijenja, a estetiki kodira. Tvorbatekstovne plohe kodira tekst kao cjelinu, tj. nastajanje tekstovne plohe zasniva se napretvorbi teksta u superznak, u supertekst. S tim je, naravno, povezano opadanje stati -stike vrijednosti informacije, ali to ne iskljuuje da ona tek kao estetika vrijednost in-formacije postane aperceptibilna. (Bense, MaxEstetika, Otokar Kerovani, Rijeka 1978,str. 276).
7/25/2019 Magija signalizma
25/294
25
teksta pred nama stvori samo jedno slovo, za ta sumnjam da je samopiev oma letrizmu, ve jedan vid tekstualnog poigravanja prostoromi vremenom, drugim reima: OIVLJAVANJE KNJIGE. Dokaz tome su
i mikroskopske pesme koje predstavljaju zaranjanje u najvee dubinerei kojima slobodno plove simboli i slova gradei fantastine amebolikeoblike.13
Ako prelazak na tampani tekstsuzbija individual- nost rukopisa, po-igravanje materi- jalom tampanogteksta, njegovo kombinovanje odstrane jednog in- dividualca pred-stavlja jednu vr- stu povratka ruko-pisu. Tehnoloki rukopis itekakomoe biti unika- tan, obratimo pa-nju samo na slo- jevito kolairanjeteksta karakteri- stino za vizuelneradove Miroljuba Todorovia kojeesto ima funkciju rama, ili ispisiva-nje slova od slova putem pisae ma-ine. Meutim, u njego vim ranimradovima, on u pesme unosi svojlini rukopis, kao na primer kadapredstavlja jezi- ki sistem kome seostvaruje pesma. Ispisivanje rei uprostoru svojom rukom ini tekst
jedinstvenim, on u sebi sadri odraz duevnog stanja pisca iz trenutkanjegovog nastanka, za razliku od teksta kucanog na pisaoj maini iliraunaru koji je sam po sebi hladniji, koji ujednaenou slova iskljuujepozitivistiku dimenziju, dehumanizujui rukopis svojom perfektnou
ini tekst objektivnijim prenosei itaoev fokus na informaciju(funkcija)14.Tekstualni fragmenti rasporeeni tako da nae oi primoravaju na
igranje kolice, svoju ekasnost crpe upravo iz ritma skokovitog ita-nja ija putanja zavisi od izbora itaoca. Takav ritam je u neraskidivoj
vezi sa simultanizmom na semantikom planu, iji je efekat ovako po-jaan, jer prazan prostor (belina) izmeu fragmenata izaziva utisak dase radnja stvarno deava na nekom drugom mestu u isto vreme. Vizuelnipesnik je u isto vreme i dizajner, tipograf. Posao koji obavlja Miroljub
13 Ne bi mnogo pogreili ako bi itavu Todorovievu poetiku okarakterisali kao pogled najezik kroz mikroskopsko soivo.
14 Kao primer uporediti rukopis pisma i verziju otkucanu na maini. Maina uklanja psi -hologiju i tekst svodi na dokument.
italac se moe nai, poput mene,u velikom udu itajui pesmu sa
jedne neobeleene stranice Tex-tuma; dok se pogledom sputamo
voeni tekstom rasporeenim ucik-cak, u donjem levom uglu pe-
rifernim vidom zapaamo pulsira-
nje kruga sainjenog od gusto zbi-jenih irilinih slova f i d. U trenu-tku kada se spustimo do zautimdie i ,,proton u prostoru na vidautomatski pokuava da registrujei neto udaljeniji objekat od mestana koje smo fokusirani ime sestvara efekat ,,disanja protona.Odnos crne i bele boje u krugu ima
presudni uticaj na ovu pojavu,ukoliko prelepimo crni krug preko,,pulsirajueg protona efekat neebiti isti.
7/25/2019 Magija signalizma
26/294
26
Todorovi, u knjizi TipografjaEmil Ruder opisuje na sledei nain: Pro-stori izmeu rijei i redaka, od prvenstvene vanosti za itljivost, su for-malne vrijednosti koje tipograf registrira i rjeava podsvjesno. Pri sva-
kom tipografskom radu ma kako on jednostavan bio ne smije se zane-mariti formalni aspekt.15Todorovi u svom priruniku za vizuelnepesnike navodi sledee: Prostor je deo vizuelne pesme, u njenoj jefunkciji. Ispunjava kao to biva ispunjen. Najee je u sklopu njeneznaenjske strukture. Nezagraen, otvoren prema svetu i svemiru pro-stor zrai sopstvenu estetsku energiju podjednako vanu za vizuelnupesmu kao to je i energija proistekla iz ostalih njenih elemenata:grafema, rei, delova rei i reenica, znakovaitd.16
Dijalektikaizmeu spo-ljanjeg i unu-tranjeg, kojusreemo u okviru Poetike prostora GastonaBalara, u konkretnom sluaju Miroljuba Todo-rovia dobija drugaiji smisao. Ako je u tradicijiliterature samo crna boja bila sadralac smisla,
ona je predstavljala unutranjost, za razliku odbeskonane beline besmisla iz koje je izvirala.Sada se ta belina, taj spoljanji prostor ukljuujeu ono unutranje, on se osvaja, zarobljava, ogra-niava, ali u istom trenutku mu se i predaje, zna-kovi se preputaju haosu, rasprskavaju u besko-nanost, slobodno teku osloboeni tradicionalnihkalupa. Opozicija spoljanje/unutranje dobijadrugaije kvalitete, znakovi naputaju uobiajena
mesta i slobodno se kreu po prostoru knjige, imese ona ustaljuje kao iv organizam. ivot knjige jetu, ne negde u naoj imaginaciji, ve ovde, prednama, konkretan. Kada Balar kae da sama be-lina zidova titi eliiju sanjara17, u kontekstu vi-zuelne poezije shvatamo da onog unutranjeg(tekst) ne bi bilo bez spoljanjeg (belina), tj. da jetekst kombinacija znakova i praznog prostora (cr-nog i belog), s tim da je prazan prostor (Maljeviev
15 Ruder, str. 34
16 Fragment o signalizmu Prostor vizuelne pesme, u okviru Textuma.
17 Balar, GastonPoetika prostora, Kultura, Beograd 1969, str. 283.
Zidovi s prozorima i vratimaine kuu, no praznina izmeu
njih je ono to ini bit kue.
(Lao Tse, Jedanaesti aforizam)
Usavremenojtipograjibjelin
anijetekpasivnapodloga
tipo-
gra
fskihsimbola;efekatkojis
imboliipodlogastvarajun
ada-
noj
povrinizahtjevadasimboliibijeliprostorokonjih
budu
ura
vnoteeni.Prostorizmeutipografskihsimbolapo
staje
poljenevidljivihsilaijiutjeca
jpovezujeunakrsnosvetis
kane
elemente.Snaguornamenata
kojamoebitivezanazabjelinu
trebaotkritiipotpunoistaknu
ti.
(EmilRuder,Tipogr
aja)
postajepoljenevidlji
vihsilaiji
utjecajpovezujeun
akrsnosve
tiskaneelemente.S
naguorna-
menatakojamoe
bitivezana
zabjelinutrebaot
kritiipot-
punoistaknuti.
7/25/2019 Magija signalizma
27/294
27
kvadrat) uvek u prednosti, jer je on taj koji e da ugosti znakove, on jeznak od kog se polazi.
Vizuelna pesma iz Textuma, koju u slobodno nazvati Aleksandrij-
ska biblioteka, predstavlja zanimljivu kombinaciju znakova i praznogprostora, kao i primer Todorovievog tehnolokog rukopisa. U centrupanje je kruna belina (Sunce), u kojoj su razbacana slova od kojih sena jednom mestu moe sastaviti re bumerang, koja jasno opisuje Sun-evu prirodu odlaska i vraanja. Drugi upeatljivi element je trougao,koji u ovom kontekstu predstavlja piramidu, iseenu iz drugog tekstatako da sa sobom donosi rei koje u novom kontekstu imaju novo zna-enje: crven, hladan, jezgro, taj, i, ivi, omamljen, zvezda, zatim, jednaivotinja, iznad svega toga, slogovi, zmija, renik, orno, nerv, aleksan-drija, zmija, aleksandrija Nain na koji su te rei ispisane (bez razmaka)stvaraju efekat mistinosti, ifrovanih poruka drevnih civilizacija. etiripritoke piramide sainjene od irilinih slova nj, u, k, z, mogu pred-stavljati i zmije, i tunele, i osipanje ili curenje jezike piramide, ili semogu uzeti samo u njihovom formalnom smislu. Meutim, obratimopanju na ono to je skriveno u pozadini. Stub, pravougaonik iz ijeg jedonjeg dela iseen trougao, a u koji se uklapa novi, ili je on taj otkinutideo koji se osipa u zmijolikim putanjama, sainjen je od gusto zbijenihirilinih slovap, koja na taj nain oblikuju ogromne police biblioteke,ije se razmere blie Borhesovoj Babilonskoj knjinici.
Nakon ovog poreenja, zapitaemo se: da li je mogue da Borhesovasvemirska biblioteka stoji iza Todorovieve vizuelne pesme? Borhes uBabilonskoj knjinici govori o knjizi koja se svodi na slovani labirint,ali na predzadnjoj stranici pie Oh vrijeme tvoje piramide18. Takoe,naii emo na ideju: Ta kruna knjiga jest Bog19, a neto kasnije opet:knjinicaje kruhilipiramidaili bilo to20.
Bila ova paralela ispravna ili ne, ona
samo pokazuje veliinu asocijativnogbogatstva vizuelne pesme koja kontro-lisanjem prostora, uz pomo odgovara-
jueg itaoca (super-itaoca? pisca-ita-oca?), uspeva da pria prie, tj. kom-presuje itave tomove u povrinu jednestranice.
Zato sanjare vie privlai Crnikvadratod Monalize objanjava nam
Balar kada govori o odnosu kue i18 Borges, Jorge LuisSabrana djela(1932-1944), GZH, Zagreb 1985, str. 172.
19 Ibid. 171
20 Ibid, 176.
7/25/2019 Magija signalizma
28/294
28
svemira: Ponekad kua raste, iri se. Da bi se u njoj stanovalo, potrebnaje vea elastinost sanjarenja, manje ogranieno sanjarenje.21ar To-dorovievog minimalizma je upravo u tom efektu asocijativnih eksplo-
zija, gde zadovoljstvo u tekstu proizilazi iz kreativne italake aktivno-sti, a ne pasivne recepcije razgolienih informacija. Serviranje infor-macije koja je svrha sama po sebi ne zahteva promiljanje medijuma ipismo smatra samoposrednom predstavom misli. Signalistika vizu-elna poezija podrazumeva Deridin savet da valja misliti da je pismoigra u jeziku.22
Emil Ruder je u pravu kada kae da tabela posjeduje svojstvenuljepotu i tehniki arm. Jedna stranica voznog reda vlakova moe pre-maiti kvalitetom djelo bogato oblicima i bojom.23Iako ovaj citat delujekao idealni uvod uEstetikuReda vonje Eduarda Sama, okrenuemose formi shematskog prikaza u vizualijama Miroljuba Todorovia, kojisvojom konstruktivistikom sugestivnou poput tabele raspolae objek-tivnim naunim karakterom. Jednu takvu shematsku pesmu sreemo uTextumu, koju emo slobodno nazvati Konjanik crn, ukoliko uzmemoza naslov sintagmu iz krunog polja iz kog se granaju tri jezika toka.Tekst moemo da itamo u vie pravaca, on postaje deo jedne lananekonstrukcije, mehanizam ograen od spoljanjosti, onog to je napolju(plaviast crv); tekst je u kui. Ovako rasporeen tekst ostavlja utisakmainskog projekta, kompjuterskog dijagrama, pa tako svojom vizuel-nom stranom odgovara svom kombinatorikom poreklu. Slina shemat-ska zamisao stoji i u osnovi vizualija Jezik bi-e svemir i Geometrijskaanaliza irilskih slova rei SMRT, a kulminira u emi toka rada nakompjuterskoj poeziji. Ustaljenost prisustva ovakvog mainskog kon-struktivizma u poeziji Miroljuba Todorovia (pogotovo uAlgolu), otvaranam vrata ka promatranju jednog vida signalistike estetike, novogshvatanja lepog u vremenu tehnoloke ekspanzije.
Kao slian tipografski izazov Ruder navodi propagandni materijal,a takav vid poetskog dizajna kod Todorovia vidimo u vizuelnim pe-smama: Ajntajn, Vodojaa24, Ispustiti, Nestati, Gledati, tomoe glasnije, Samo jedanput, pesme iz ciklusa Tout le mondPropagandni materijal, u uem smislu plakat, postaje glavni medijumuline komunikacije, koji sem marketinkog i politikog karaktera, sdruge strane podrazumeva i simbol protesta, borbe protiv cenzure, po-gotovo imajui na umu zabrane lepljenja plakata na javnim mestima.Moris Rikards istie da se nakon pada plakata njegova reinkarnacija,
21 Balar, GastonPoetika prostora, Kultura, Beograd 1969, str. 82.
22 Derrida, Jacques O gramatologiji, Veselin Maslea, Sarajevo 1976, str. 67.
23 Ruder,Emil Tipograja, Partizanska knjiga Ljubljana 1977, str. 14
24 Todorovi, MiroljubPonovo uzjahujem Rosinanta, Arion, Zemun 1987, str. 303.
7/25/2019 Magija signalizma
29/294
29
ukoliko tako neto zaista i postoji, odvija u formi koja je toliko nova dase uopte ne moe prepoznati25. Jedna takva forma je sigurno vizuelna,plakat i objekt poezija Miroljuba Todorovia, gde se montaom citata,
tehnikom kolaa i dekolaa dekonstruiui formu plakata, obrazujeforma koja jo uvek nosi elemente plakata u sebi, ali nema vie istumarketinku funkciju; osloboena mitologije i obavezujueg prisustvaoznaenog, s novim estetskim tendencijama, stvara se nova forma: post-plakat.26Todoroviev poetski dizajn u Algolukao svoju osobinu imaponavljanja odreenih znakova i njihovih kombinacija na taj nain dapoinjemo razmiljati o todorovievskoj vizuelnoj gramatici27, topredstavlja jo jedan dokaz oivljavanja rukopisa i povratka individual-nog kroz sferu konstruktivistike objektivnosti univerzalnog pesnikog
jezika.Miroljuba Todorovia svakako moemo uvrstiti u Fukoov niz autora
ije je delo ostalo ivo zahvaljujui kontragovoru, vraajui se takood reprezentativne ili znaenjske funkcije jezika ka njegovom sirovomzaboravljenom biu28. Signalistika poezija jezik shvata kao atomskustrukturu u kom se meanjem i spajanjem rei molekula i slova atoma grade sloena jezika jedinjenja. Oslobaanje ili raspadanje jezikadeava se pri dejstvu imaginativnih pesnikih agensa. Jezik se raspadana svoje elementarne delove rei i slova spremne da pod dejstvom novihgradilakih energija stvaraju drugaiju sliku sveta.29Iz tog razloga vi-zuelnu poeziju Miroljuba Todorovia moemo posmatrati kao arhitek-turu poetskog dekonstruktivizma, gde naputanjem konvencionalnihkalupa, izjednaavanjem forme i funkcije, unutranjeg i spoljanjegprisustvujemo igri oivljenog bia jezika u svetlu autentinog tehnolo-kog rukopisa.
25 Rikards, Moris Uspon i pad plakata, Jugoslovenska revija Nip Borba, Beograd 1971,str. 39.
26 Primetna je razlika izmeu signalistike plakat-pesme i denicije plakata izBenzeoveEstetike: Svaki plakat nije dakle openito samo vizuelna slikovnaploha, nego i vizuelna tekstovna ploha, a ona moe upotrebljavati jednakodobro statistiko-konkretna kao i semantiko-sadrajna sredstva, dakle slu-
iti estetikim realizacijama ili komunikativnim kodiranjem (Bense, Maxop. cit, 276).27 Izraz preuzet iz knjige Uspon i pad plakataMorisa Rikardsa.
28 Fuko, MielRijei i stvari, prev. Nikola Kova, Nolit, Beograd 1971, str. 110.
29 Todorovi, MiroljubSignalizam, Gradina, Ni 1979, str. 62.
7/25/2019 Magija signalizma
30/294
30
MAINA UI DA PIE(Signalistika kompjuterska poezija)
Zapazio je tekst koji je traio i pokuao da ga izvue, oborivi ostatak nazemlju. Fascikle su se rastvorile i listovi su se razbeali iz svojih slabih veza.
Zar niste mogli prvo da podignete i pomerite prvu polovinu? upitao sam.Uzaludno troenje snage: radio je uvek tako.
I odgovarao bi bez razlike: Pokupie ih Gudrun veeras. Mora da imaneku misiju u ivotu, inae gubi sopstveni identitet.
Ali ovoga puta sam bio lino zainteresovan za spasavanje rukopisa, jer samve bio deo kue: Ali Gudrun nije sposobna da ih ponovo sloi, stavie po-grene listove u pogrene fascikle.
Da Vas uje Diotalevi likovao bi. Odatle e ispasti razne knjige, eklek-tike, nepredviene. Takva je logika avolovih slugu. Ali nalazimo se u okolnostima kabalista. Milenijumi da bi se nala prava
kombinacija. Vi zamenjujete jednostavno Gudrun za majmuna koji u venostilupa po pisaoj maini. Razlika je samo u trajanju. Renikom evolucije nismo do-bili ba nita. Ne postoji li program koji dozvoljava Abulaji da obavlja ovaj posao?
U meuvremenu je uao Diotalevi. Svakako da postoji, rekao je Belbo, i u teoriji doputa ubacivanje dve
hiljade podataka. Dovoljno je imati elju za pisanjem. Uzmimo neka budu sti-hovi moguih pesama. Program vas pita koliko stihova treba da bude duga pe-
sma, a vi odluite, deset, dvadeset, sto. Zatim program uzima iz unutranjegsata kompjutera broj ovih drugih, randomizuje ih, prostim reima iz njih izvlaiformulu na osnovu svake nove kombinacije. Iz deset stihova moe se dobitihiljade i hiljade sluajnih pesama
Umberto Eko,Fukoovo klatno1
Matematika i poezija grupe Rapok, Sto hiljada milijardi pesamaRejmona Kenoa, Saportin faktorijelni roman (kako ga naziva KlodBer)2 iz 1965, ije neuvezane stranice italac moe itati bilo kojim
redom, matarije Stanislava Lema, Matematika poetika SolomonaMarkusa samo su neke od poznatih pojava koje su uticale na dalje zbli-avanje informatike i knjievnosti. Malo poznat je eksperiment na ra-unaruManchester Mark 1iz 1952. koji je uz pomo svojih programera(Alan Turing, Chris Strachey) uspeo da sastavi ljubavno pismo, prvidokument kompjuterskog autorstva.3Moda je poznatiji eksperiment
Vilijama emberlejna i Tomasa Etera s programomRacteriz 1983. kojije rezultirao knjigom The Policemans Beard Is Half Constructed. Me-utim, oba pokuaja jo uvek ne proizvode pravog kompjutera-autora,
1 prev. Sinia Zdravkovi, Beletra, Beograd 1989, str. 314-315.
2 Za jednu potencijalnu analizu kombinatorne knjievnosti,Delo, februar 1979, str. 137.
3 Swirski, PeterFrom Literature to Biterature, McGwill-Queens University Press 2013,str. 22.
7/25/2019 Magija signalizma
31/294
31
computhora po kovanici Pitera Svirskog, jer, kako i sami autori napo-minju, program se koristi odreenim sintaksikim direktivama kojemu ukazuju kako da povezuje rei u vee celine.4
U prvom broju asopisaSignal, Miroljub Todorovi objavljuje va-rijante kompjuterskih tekstova bez intervencija, onako kako ih je mainafabrikovala. Radi se o pesmi S rezancima svakako, poetskom eksperi-mentu izvedenom na digitalnom kompjuteru IBM sistem 360, Raunar-skog centra Matematikog instituta u Beogradu 1970.5Stil (da, stil!)te pesme se drastino razlikuje od kompjutopoeme I. G. tikela kojunavodi Zigfrid J. mit uEstetskim procesima, iako je i taj tekst nastaopomou jednog IBM raunara (Nemakog raunarskog centra uDarmtatu).6Autorove intervencije, ako uopte i postoje, su na grama-
tikom planu i imaju ulogu da jezik kompjutera-pesnika prilagode o-veku-itaocu, da proizvedeni nered urede kako bi se mogli uoiti odre-eni semantiki tokovi. Takve intervencije moemo preduprediti detalj-nom pripremom pesnikog ina, kompjuteru je potrebno dati komandeda se rei mogu nai samo u onim odnosima koje predstavlja odreeniuzorni model, poput ve spomenutih sintaksikih direktiva Vilijamaemberlejna. Takoe, rei ne moraju biti samostalne celine, one se moguprilepiti drugim reima; na taj nain kompjuter e operisati nerazdvo-
jivim sintagmama. Hrana kompjutera-pesnika mogu biti pojedinana
slova i drugi simboli, ali tada bi ve imali posla s novim Vojnievim ru-kopisomi on bi mogao biti zanimljiv samo zbog svog vizuelnog i zvunogefekta. Ali zar to samo nije dovoljno?
itajui pesmu Samo kao svinja pred oima nam se javlja somnam-bulini robot narator ije buncanje reektuje postojei semantiki kvar.To su rei koje izbijaju iz nekakvog miksa Dona Kejda, s puno uma ismetnji, navodei nas da se ukljuimo u popunjavanje praznina, u aso-cijativno nadovezivanje, da postanemo autor, koliko i kompjuter ili sampesnik. elja da se proizvede zauujui nered postojala je i kod dada-
ista i nadrealista, ali ovde to ini maina, za koju je taj nered red. Svesnismo da je veoma teko uiniti da maina razume ljudski kod, ali i s drugestrane da nije teko nauiti je da njim manipulie.7Moemo na inter-netu pronai bilo koji text mixerpa da od najlepih Rilkeovih stihovanainimo poeziju apokaliptinog haosa. Za poetak nije bitan semantikisloj, ve sama materijalnost dela i put kojim se uopte dolo do odree-nih poetskih konstrukcija, jer ni najambiciozniji roditelji ne trae od
4 S obzirom da u ovom izdanju stranice nisu numerisane, videti treu stranu uvoda koji
potpisuje Bil emberlejn (The Policemans Beard Is Half Constructed, Warner Books,New York, 1984).
5 Todorovi, MiroljubSignal br. 1, str. 34.
6 mit, Zigfrid J.Estetski procesi, prev. Milan Tabakovi, Gradina, Ni 1975, str. 204.
7 Swirski, PeterFrom Literature to Biterature, McGwill-Queens University Press 2013, str. 24.
7/25/2019 Magija signalizma
32/294
32
svoje dvomesene bebe da doktorira atomsku ziku. Oduevljenje kom-pjuterom-pesnikom nije produkt jednog zapadnjakog procesa dehu-manizacije, ve svest o nastavku ovekove evolucije. Upravo to primeuje
Ljubia Joci u tekstu Magija elektronike pronalazei izvor kompju-terske poezije Miroljuba Todorovia u mutaciji savremenog oveka, kojise priprema na simbiozu sa mainom.8Dakle, ovek je jo uvek tu pri-sutan i bez njega kompjuterske knjievnosti ne bi bilo, on je taj koji dajekomandu za njen nastanak, on je taj koji je registruje. Da bi dolo do
jedne prave knjievnosti kompjutera, potrebno je da maina prevazieljudskog inicijatora, da sama odlui ta e da ini i od kog materijala.Sve dok nam ona alje razumljive poruke mi je shvatamo kao igraku,kao naeg saveznika, ali ta e se dogoditi, pita se Peter Swirski, kad
kompjuter-autor pone da operie van limita ljudski inteligibilnog?9Kako emo tada uopte registrovati vezu izmeu ljudskog pisanja i pi-sanja kompjutera? Kako emo dati nekakav estetiki sud o neemu to
je naem umu toliko strano? Vratiemo se nekoliko koraka nazad.Pre kompjuterske poetske randomizacije, slovo je imalo svoju estet-
sku autonomiju daleko do korena jevrejske mistike. Mistika slova polaziod misli: Ako je Tora sveta, onda su sve rijei i sva slova to hrane na-dahnue jednako tako sveti.10Estetska funkcija inicijala je slina avan-gardnoj vizuelnoj poeziji (posebno letrizmu), s tim da se inicijali zadr-
avaju na nivou ukraavanja i tematski su povezani sa okolnim tekstom,dok vizuelna poezija ide dalje na semantikom planu, jer ona predstav-lja tekst za sebe. Kod . M. Kodera emo sresti izmiljene rei kojima sepriziva atmosfera religijskog nadahnua, gatanja, bajanja, vraanja, upotrazi za istom melodijom, zanemarujui znaenje. Takvoj knjievno-sti moemo samo da se prepustimo, da itanje postane jedna vrsta a-manskog transa prilikom kog se oslobaamo lanaca pojmovnog svetalevitirajui u svetu duhovne muzike. Na slian nain emo doiveti izaumni jezik ruskih futurista, dadaistike besmislice, s tim da e kod
njih izbor slova u izmiljenim reima imati znaaj i na vizuelnom planu.Estetika slova kulminira u letrizmu i slinim savremenim eksperimen-tima u konkretnoj poeziji stvarajui podlogu za nastanak onoga to emoosloviti sa signalistika vizuelna poezija. U takvoj atmosferi, gde je se-mantika izjednaena sa sintaksom, brbljanje kompjutera moe imati
veliku umetniku vrednost, ali emo, s onim predrasudama o kojimagovori mit11, takvo delo pripisati slikarstvu pre nego knjievnosti. Me-utim, tu se ne radi o onoj vrsti mainskog slikarstva kakvu vezujemo
8 Joci, Ljubia Ogledi o signalizmu, Miroslav, Beograd, 1994, str. 74.9 Swirski, PeterFrom Literature to Biterature, McGwill-Queens University Press 2013,
str. 77.
10 Davy, Marie-MadeleineEnciklopedija mistikaI, Naprijed, Zagreb 1990, str. 142
11 mit, Zigfrid J.Estetski procesi, Gradina, Ni 1975, str. 205.
7/25/2019 Magija signalizma
33/294
33
za eksperimente Dezmonda Henrija poev od ranih ezdesetih. Njegovamaina polazi od komande da se stvori slika, dok u sluaju text mixerasliku registruje posmatra tek nakon to omane u pronalaenju seman-
tike slamke kojom bi se drao za literarnu stranu nasumine lingvistikekonstrukcije. Belina papira i gustina crne boje slova i simbola, bez se-mantikog svojstva u oku posmatraa preuzimaju ulogu slike, koliko godto neosnovano bilo. Da li to znai da e sluajni prolaznik okarakterisatihermetine stranice aka Lakana kao sliku, ili bar kao vizuelnu poeziju?
Kada bi pred nas izala kakva lingvistika brljotina, mi bi odmah unjoj traili neki ifrovani anagram. Tolika je ovekova elja za razume-
vanjem, da itajui pesme Samo kao svinja i Kvalikovan arplaninacMiroljuba Todorovia, neprestano pokuava da povee nepovezano, da
pronae logino objanjenje stihova koji su stvoreni namernim napadomna logiku klasicizma. Ali kako kae Todoroviev raunar sposobnost
je igrati12. Neke od varijanata, ako ne i sve, kompjutopoeme S rezan-cima svakako izgledaju kao citati pokupljeni iz uzburkane svakodnevice.Npr. varijante broj 3 i 6 objavljene u knjiziSvinja je odlian plivapod-seaju na presluavanje magnetofonske trake snimljene u guvi gradskekuhinje, gde se neprestano prepliu rei i reenice kuvara, radnika zapultom i muterija. Kolairanje i dekolairanje njihovog govora otvaraputeve neverovatnim kombinacijama kojih niko sem objektivnog slua-
oca (magnetofona) nije mogao biti svestan u trenutku nastanka.mit nam u Estetskim procesimaopisuje proces stvaranja jednetikelove kompjuterske pesme:
U jedan IBM 7010 raunar unosi se na primer leksika od tano1200 rei. Rei su uvek snabdevene jednom znaicom, koja dajegramatika odreenja. Ujedno data sintaksa sastoji se iztakozvanih reeninih uzoraka, tj. iz sledova obeleja reenikihdelova, koji kod sinteze reenice bivaju zamenjeni reima iz
unete leksike. Ta sintaksa ograniena je otprilike na 280 ree-
ninih uzoraka i prema tome doputa graenje samo ogranie-nog broja razliitih reeninih tipova. Kroz jedan ujedno datgenerator pseudo-sluaja sada se u programu predvieni tokoviizbora vetaki ometaju, tako da rezultat u okviru odreenihgranica postaje sluajan i ne moe se predskazati. Zbog ovekomponente sluajnosti tikel svoje proizvode aludirajui narulet naziva Monte Karlo tekstovi. Za 0,25 sekunde ureajproizvede tekst od priblino 10-20 redaka. Semantika pravila
ne unose se.13
12 Kvalikovan arplaninac, Svinja je odlian pliva i druge pesme, Tardis, Beograd 2009,str. 98.
13 mit, Zigfrid J.Estetski procesi, Gradina, Ni 1975, str. 209.
7/25/2019 Magija signalizma
34/294
34
Razmatranje iji je program bolji pesnik, Todoroviev ili tikelov,odmah bi povuklo pitanje: iji je tekst blii ljudskom? Ali onda seudaljavamo od izvornog smisla kompjuterske poezije, a to je stvaranje
poetske konstrukcije osloboene od stega oveijeg uma. Kompjuterskapesma treba da bude otvorena pesma, da ne saoptava smisao ve gasugerira, tako da italaki angaman doe do izraaja.14Todorovi neeli da priprema program poput tikela, emberlejna i Etera odreenimsintaksikim direktivama, njegov cilj je da razori sintaksu, ili joj barokrene glavu, i tako doe do originalnih poetskih efekata, koji suoigledno plaili vladajui kritiki aparat nae knjievne scene (ZoranMii, Eli Finci, Bogdan A. Popovi, Predrag Proti, Milan Komneni,Slobodan Rakiti i Jasmina Luki15). Tradicionalni kritiari nisu moglida shvate da e ovek uvek biti prisutan u kompjuterskoj poeziji, makarimao samo ulogu osobe koju e ona okirati16. Interkompjuterskaumetnost ne ugroava njihove humanistike ideale, jer ako ona i bude
jednog dana mogua, ovek verovatno nee biti u mogunosti da je re-gistruje, ona e biti neujno domunavanje izmeu maina u naemdomu. Ali ta je ono to u estetikom smislu zapravo smeta kritiarimakompjuterske poezije Miroljuba Todorovia?
Ako je atraktivnost takve poezije neljudska logika, treba da sezapitamo da li ta neljudska logika znai neto neostvarivo i nemogueza oveka i da li je logika uopte neki standard koji mora biti prisutan upoeziji? Isti proizvod koji nam nudi jedan kompjuterski programmoemo ostvariti putem dadaistike makaze-vrea tehnike. Dakle,zakljuiemo, alogini spojevi, sluajne kombinacije (stohastika ialeatorna poezije) su neto to je ljudski um mogao ostvariti i prekompjutera.17 ta je onda tu neljudsko? To to smo makaze i vreuzamenili novim alatom18 koji je pre nekoliko decenija izgledao kaopoklon neke vanzemaljske civilizacije?19mit napominje da je potrebno
tradicionalno shvatanje pesnika-genija zameniti jednom vrstom pesnika-
14 Videti: ivkovi, ivanSignalizam: geneza, poetika i umetnika praksa, Vuk Karadi,Parain 1994, str. 181.
15 Ibid, 172.
16 Knjievna maina moe da izvri sve mogue permutacije datog materijala; ali poetskirezultat bie poseban efekat koji jedna od tih permutacija bude imala na oveka obdarenogsveu i posveu, odnosno na empirijskog i istorijskog oveka, bie ok koji e se dogoditisamo ukoliko oko maine koja pie postoje skrivene utvare, jedinke i drutva. (Kalvino,ItaloKamen preko svega, Svetovi, Novi Sad 1996, str. 137).
17 Kaem namerno PRE a ne BEZ kompjutera, jer drugi izraz povlai sa sobom mogunost
inspiracije kompjuterom.18 Kompjuter kao orue, alatku odreuje i ivan ivkovi u tekstu Kompjuterska poezija
(Signalizam: geneza, poetika i umetnika praksa, Vuk Karadi, Parain 1994, str. 172).
19 To je ujedno i razlog zato sam jedan od ranijih radova o signalizmu nazvao Dadakompjuter.
7/25/2019 Magija signalizma
35/294
35
-naunika, po emu intuiciju menja estetika pravljenja, iskazanaradom na materijalu, planiranjem.20Na osnovu njegove ideje, koja seraa i kod Itala Kalvina, svaki proces pisanja je kombinatoriki. U pitanju
je ljudski-intuitivna kombinatorika koja oigledna postaje u istorijskojavangardi, gde mit primeuje da se rad proizvoaa teksta sastoji vieu pronalaenju formalne sheme ili ak nekog algoritma nego u lirskompoimanju neke situacije ili nekog stanja, koji se tada dovode do glasovnog
jezikog izraza.21Kakva je logika prisutna u nadrealistikom automatskom pisanju?
Takav tip pisanja na papiru odslikava lanac asocijacija, drugim reima,ono to piscu prvo padne na pamet. U jednom stalnom kruenju in-formacija, poput loptica u dobou Narodne lutrije Srbije, informacijakoja nae put napolje je prvo to padne na pamet. Dublje je pitanje:Koja je razlika izmeu asocijativnosti ljudskog uma i kompjuterskogprograma? Algoritmi koji pokreu nae asocijacije zasnovani su na isku-stvu i emocijama koje nikako ne moraju biti logine, pa tako ne morajuni asocijativni lanci. Kompjuterski program zapoinje rad nakon ko-mande korisnika, nareenja ljudskog uma koji iekuje ledeno objekti-
van odgovor, kakav nije u stanju sam da d. Da li su Kerolovi nonsensiljudski, a kompjuterski neljudski? Da li je aloginost sna neto neljudskosamo zato to nije usklaena s predstavom naeg svakodnevnog dru-tvenog ivota?
Kada se kompjuter pobuni protiv poezije na koju ga primorava o-vek, biemo svedoci jedne prave umetnosti kompjutera, jedine sledeemogue avangarde. Do tad, morae se zadovoljiti skromnom ulogomovekovog produetka, kako navodi Kalvino 1967. u tekstu Kibernetikai fantazme:
Dosadanji nain na koji se avangarda slui elektronskim ma-inama jo uvek je previe ljudski. Maina je u tim eksperimen-
tima, pogotovo u Italiji, instrument sluaja, formalnog destruk-turisanja, opovrgavanja uobiajenih logikih povezanosti: od-nosno, rekao bih da i dalje ostaje jedan jo uvek birano lirskiinstrument, slui jednoj tipino ljudskoj potrebi: proizvodnjinereda. Prava knjievna maina bie ona koja e sama imatipotrebu da proizvodi nered, ali kao reakciju na svoju prethodnuproizvodnju reda, maina koja e proizvesti avangardu da bideblokirala sopstvene cirkulare zapuene predugom proizvod-njom klasicizma.22
20 Videti: mit, Zigfrid J.Estetski procesi, Gradina, Ni 1975, str. 207.
21 Ibid.
22 Kalvino, ItaloKamen preko svega, prev. Marija Radovanov-Mattioli, Svetovi, Novi Sad1996, str. 128-129.
7/25/2019 Magija signalizma
36/294
36
,
, ,
,
, ! .
, ,
7/25/2019 Magija signalizma
37/294
37
( )
?
.
@ ! !
!
Crme de la crme.
7/25/2019 Magija signalizma
38/294
38
. . .
Cogito, ergo !
,
Etc.
, , !
,
,
( )
7/25/2019 Magija signalizma
39/294
39
Per si
!
Nota bene!
: (), .
, !
50 .
, .
7/25/2019 Magija signalizma
40/294
40
: -, -, , , , , , , -... (... , ). , . , Vendy, , . , ... , , !
, ... .
, !, !, , ,, , !. , - . , , , . , -
, , . , , . - , , - . , , -.
.
. . , .1[1] , , , , , .
. - ,
-
.
1 Cana Lingus, , ,
7/25/2019 Magija signalizma
41/294
41
STEVAN BONJAK
STEVAN BONJAKAlfa
BUKVAR za PANTROPE
BkaoH(Iz Bukvara za Pantrope)
RazreenjeIli, sve o tome kako je uveni kosmoloko-vasionski uteriva: pravde,istine, milosra, slobode, nade, vere, kite...Hlojge nastao i kako je Tobivalo u prvim najlepim vremenima...
7/25/2019 Magija signalizma
42/294
42
HHloygeov lik je, iako i dalje misteriozan, u osnovi proistekao iz lika
nadzornika Hloga, koji je slubovao na dalekom svetu METIRENI,poznatom po neiscrpnim zalihama, oveanstvu toliko potrebnogtotensmoha...ali!
Bile su na tom zabitom, opisivo runom1, planetoidu u orbiti dvojnezvezde, crvenog giganta Marusela i belog patuljka Janusijana, uzaboravljenoj pustoi galaktikog jarka, i planine KURH TEMUHANNINMUTURHHAN-sa kojih su nou doletala jata crnih Hhrippa, i prodiralakopae.
Jedina odbrana nesrenia, od uasa koji iz tame dolazae, bee
nadzornik Hlogo-junaka srca i snanih miica u svakom pogledu...odatle i ona uvena narodna kosmika:
E moj crni hrippe dobie ti epi,kad ti Hlogo zbiberi...
pa klepi!
Hlogo bi proteran na Metirene, jer u Solovom sistemu bee obljubionebrojene lepotice...kap je prevrila meru kad je zaveo lepoticu Cirisku,najmlau ki diktatora Ortovog oblaka Sedmog Dr Sumanutog.
Za tako ta dobio je slubovanje na Metirenima, sa malim izgledima
da se odatle ikada izvue...ali! Hlogove dogodovtine su ovde tek poele,a Metireni su se pokazali kao odskona daska za najvee svemirske,neoklasicistike, rokoko, rijaliti, retro, turbo i tako dalje, avanture...
HISTORYH kao 43, 30 i 19
HLOYGE 43, 30i 19GODINA POTOM1967.
Hlojge nastaje ex nihilo, iz beline,Alnomrukom otrgnutog, listasveske za nacrtnu geometriju, u gimnaziji Stevan Sremac u Niu na Teri.Prva njegova katabaza nosi imeHlogo i ona je jako pomogla Al, u uimevropejskim krugovima poznatijem kao Stevan, u reavanju krajnjenapete situacije, ne samo na Temuhanin Tumurhan, ve i u leteimpraumamaSpikanskihsvetova.
Hlogo iznad svega ljubljae sunce Slobode, tragaju za neporecivomIstinom, a kad sve proe, u bitkama ljutim, ako ta pretekne, prataeod srca pobeenom neprijatelju.
Bolje ja njih da pobedim nego oni mene-govorae svoju Prvost. Bolje manje a vie, nego vie a manje-takvo kosmos voli da trpistanje,bi njegova druga omiljena Drugost.
1 Postoje i neopisivo runi svetovi
7/25/2019 Magija signalizma
43/294
43
ALFA
Takav bi, u najkraem, kosmoloko-psiholokiprol naeg junaka.Alnnerazdvojni drug, u to mitoloko doba prve hlojgeanske kosmo-
gonije, bee galaktiki pilot Ameta, koji se veto krio, pod imenom
Ljubia Koci, od kosmikih gusara sa Viktorisa 5, koji ga ganjahu, e dabi povratili blago mitoloko blago Cif, koje im je ovaj nekom zgodomoteo i odmaglio u pravcu teranskog sveta. Na Terri je upisao gimnazijuza kosmocentrike Stevan Sremacu ljupkom gradu Niu, koji tadaimaae veliki kosmodrom Car Konstantin. Sa tog kosmodroma stalnopoletahu nebeske lae ka dalekim svetovima...bi to vreme kad beedalekih nebeskih svetova i kad se sledstveno, a i primereno tomekonstruisahu odgovarajue nebeske lae svrsi privedene...to bi lepo...ubavo bi to...
Tamo Ameta upoznaje Alfu, koji je uprav bio doao sa sveta Voda-Vazduh-uma (Sur-Dul-Ica). Izuavaju potom pogone vasionskihletelica, crtaju precizne karte zvezdanih konstelacija zbog uspenenavigacije Galaksijom...jedne svetove teraformiraju-druge pretvaraju upantropijske rajeve...intenzivno ue starogrkii latinski, ne samo zbogteorije formalne discipline...izuava seLukijan iz Samostate...i ne samoon...i ne samo to!
Alfa konstruie brod na pogon ISKON (interstelarni konvertor).Brod je bio u upotrebi u periodu 1967-1981. Obavio je hiljade letova do
ruba Velikog Klastera.Danas je zakopan duboko ispod Vinkovaca, a opet e poleteti
kad doe Vreme. Alfa i Ameta dugo konstruisahu AVATAR, brod naag-pogon2, ali on zbog zavretka gimnazije nikada ne polete.
Mnogo docnije etrnaest i deset godinapotom:
1980.Pilot Ameta,asimptotskim trajektorijama, odlazi u udaljenuMitrinovievu galaksiju.
Alfa, kao katabaza Christiana RosenkreutzapostajePsihonaut.*Iste godine (1980.) okuplja se velika Trojka:Alfa, Sigma, OmegaStoluju u Utoitu koje jeBata kuma Mikija.Trojica izHlogastvaraju drugu katabazu pod imenomHlojge.Trojica poinju u sigurnosti Utoita da piu ustav Vasione.Raste kult Utoita i u njemuEpikristinska hipostaza bele trenje,
kao drveta prosvetljenja.Alfa konstruie asni brod na tahionski pogon: IEVT, ponekad, ali
tajno zna i danas da njim vrljne tu i tamo...Jede se smola bele trenje (Hagija), kao telo Ustava Vasione.Kum Miki u birokratskim krugovima galaksije, posebno na svetovima
Kopela, postaje poznat kaoMiroljub Miti.
2 ag-pogon, antigravitaciona letelica.
7/25/2019 Magija signalizma
44/294
44
Trimurti na stalnom zasedanju uasnom broduna tahionski pogon
INFINITA EST VELOCITAS TEMPORISUoava se fenomen vrkanja linija sile u tahionskom polju
i tada se Trimurti zovu Itrumirt iliAcijort.
Druga faza zavrava 1991. izlaskom3 HRONIKE O HLYGEU iztampe u trilion primeraka (istovremeno) na 100.000 svetova (WyrwyxGeiwyqy, Qyutta 4,CL, Twyqyq Ajnryw, Ciklinali Geidia, OnywqywywD,D,...), vorita galaktinske civilizacije.TrojicapostajuKosmomilijarderi(prvi, drugi i trei) .Kum Miki, 2008 godine, Stazisomodlazi uNusut.
Trea faza poinje svete Pitagorine 2010. godine. etvrta, svetesignalistike 2015...pa...ka...beskraju...
Faza zvana i ivka-ivotna kameraRevolucija ivota u Vasioni je poela u onoj Prvoj Generaciji Novog
SojaNew Age, kad su uvedenaDva Prijatelja.Ve je, svaka jedinka prve generacije, koja je posedovala Dva
Prijatelja, ivela 300 godina.Svako novoroene, otada, im svet ugleda dobija dva najbolja Pri-
jatelja koji brinu o njegovom ivotu i svim opasnostima koje prete spoljai iznutra.
3 Faze preobraanja Alfe u Hlojgea, a moe i obratno.
7/25/2019 Magija signalizma
45/294
45
ALFA
To su, Mali najbolji Prijatelj i Velikinajbolji Prijatelj.
Mali najbolji prijatelj,kad se stavi podogromno uveanje lii na Mela Gibsona inosi lepu teget plavu policijsku uniformusa mornarskom majicom. Mali najboljiprijatelj je veliine molekula, ali, to ga viegleda, to ti sve vie lii i na Sretu iz
Markuicena koga liiMel Gibson. Za togtipa nema mesta u telu do kog ne moedoi. Hrabar je, pravo hrabro srce, uman,
krajnje dobronameran, uvek spreman naakciju. Nema tog neprijatelja u telu, bio onviroid, prion, virus, bakterija, metiljnekakav, nametnik bilo kakav, autohton ilispolja u telo, da telu zlo nanese upao, kog on nee srano napasti ipobediti. Posebice uiva da, kao to se dvorite isti od palog lia, istiarterije i vene, a o izraslinama i da ne govorimo. im vidi, ili mu dojaveda negde neto ne valja, eto njega da sve poisti, poravna, uredi, izglanca.
Veliki dobri Prijatelj radi isto to i mali dobri Prijatelj, samo to je
za razliku od onog malog, veliki. Ovaj veliki je pljunutiDenis Glover, alimnogo lii i naivorada Gajia iz Obrei, koji ima ogromne ake, crn
je kao uredski telefon, tojest kao imalin, lovi naSavisoma na buku ipie pesme o pticama iz Obedske bare. Veliki dobri prijatelj posedujesve moi da predupredi i otkloni opasnosti koje, po bience, prete izSpoljanjeg sveta. Ume da predvidi poguban nailazak magnetomobila,da spase bience ako padne sa stotog sprata stambene piramide, ili onihogromnih zgrada to lie na palainke, a kojih je pun Bitolj, koje suglomaznije od Pelistera pa dodiruju nebo nad Bitoljem, plavo kao
najplavlji snovi.Veliki dobri Prijatelj je u uniformi majora. Uniforma je list zelene
boje, sa iritima i odlikovanjima, sa apkom koja je lepa i kojom prekrijedetencetovu glavu, ako nekad udari neka vruina...
-----------------------------------------------
Iz Hlojgeovog predavanja oivotnoj Kameri4, kao treem lanu Trijade
4 ivotna Kamera ili ivka. Pravi bekape uma...iz sekunde u sekundu snima spoljanjost
posmatranu oima Simbiota. Uz njenu pomo svako moe da se vrati u bilo koji deo svog prologivota. Kamera pomae Malom i Velikom dobrom Prijatelju, da uspeno obavljaju svoj posao.Kamera se, po roenju, instalira u optiki nerv Bienceta i sa Prijateljima ini Veselu Bezbedo-nosnu ivotnu Trojku. Svako, otada roeno ljudsko bie, tako postaje etvorojedan, tojest simbiotSebe samoga ivke Mela Gibsona, odnosno Srete izMarkuicei Denisa Glovera, odnosnoivorada GajiaizObrei.
7/25/2019 Magija signalizma
46/294
46
KAKO SE PRAVE UGOVORI ILI HLOYGEOV PARADOKS
uj Stari!Ne interesuje me
Tvoja vizija Budunosti.Ree Hlojge
Gnjee Pauka Lovca
Levim palcem leve ake5svojeI ue svi, to behu tamo:Hadi ovamo!6
i prcccpotom, jedno samo.
DALJI RAZVOJ DOGAAJA i puemski kreendo
Posle rasprckavanja pauka, Hlojgea uhvati alob praena jakimglavoboljama i tunim vizijama malog osmonogog, dlakavog zgnjec-kanog, sprkanog, razmrljanog, razgmackanog, razvrkanog, stvo-renjceta. Vasionski Mudraci Miloje-od Korena neba mudriji, Vukoje-odOgnjita neba mudriji i Radoje-od nebeskog Prestola mudriji, rekoeda e se greh sprati tako to e se Hlojge osamiti na Svetom Mestu, u
Plavoj struji uspomena, na godinu dana, e da bi greh okajao.Reeno uinjeno. Hlojge se povue u peinu iznad sela Mozgovo na
svetu Kinjatu, da okaje greh neprimerene upotrebe sile i bezrazlonogubistva Bia, koje je imalo isto pravo na ivot, kao i On sam.
Lepo i jasno, a i obratno, kae lan Prvi Ustava Vasione, da je pravona ivot neprikosnoveno...da je ivo sve to se dobrovoljno izjasni kaotakvo... i da odatle batini sva prava proistekla iz neprikosnovenosti
ivota. I stene prekrivene tankim slojem bui i mahovine su se izjasnilekao ivo i odatle su povukle sva prava neprikosnovenosti bivanja, akamoli pauk koji je po deniciji Bie nemerljivo vieg ranga. Hlojgebee poinio veliki greh, a due svih Onih koji Reku Vremena preoe-
zasedahu dugo potom.Ipak: Hlojge je to odluie.Godinu dana u peini Stagir iznad Mozgova na gore reenom svetu
i hiljadu dodatnih naginjanja nad hologramsku Nju, oistie poinjenigreh.
5 To samo Hlojge moe. Hlojge na levoj aci ima dva palca (levi i desni). Hlojge na svakojaci ima levi i desni palac!? Neto etvrto!?
6 Hadi ovamo, isto kao iHodi ovamo,samo naredbodavnije. Posle inauguracije Obamekao Velikog Komesara Galaksije, kae se iHadi obamo !
Hlojge, predstavljen kaomaak sa osam nogu.Peinski crte bratstva Mikiii,
sa Zeridaja u Beta Aurige.
7/25/2019 Magija signalizma
47/294
47
ALFA
Kako rekoe tako i uinie.Posle godine meditacije, pevanja obrednih pesama, dodatnih nagi-
njanja nad Nju, neprekidnog ponavljanja svete mantre, Hlojge oisti
greh.Posle toga, sastavio je ugovor koji je, u ime oveanstva, tada
rairenog na deset miliona Svetova, potpisao On, a za Pauke Vasione,vrsno uzdignuti Pauk:TodorSrhstrisL LstinkL DudvadL Lodorovi.
Posebno bee znaajan aneks opteg ugovora, jer su ga kasnijepotpisivale nebrojene vrste ivih bia irom Vasione.
Ovaj aneks se nepretenciozno zove Slovo o dobrim namerama.Otada, a tome je vie eona, nije zabeleen ni jedan ujed pauka, ni
jedno gaenje ili gnjeckanje, nijedno pajanje pauine. Ovo je bio jedan
od kljunih razloga za poetak sukoba sa Sukka Cekarima, zbog gaenjanjihovog esnafa Pajadija.
To to te danas, kad po najtoplijem letnjem danu dok jedepekmez, ne napadaju ose, to to te pred kiu ne peckaju muve,to to ti komarice krvcu rujnu ne piju, to to te ajkula iznese nasvojim leima na obalu ako se davi u vodi slanoj i lednoj, toto te zmija siktanjem pozdravlja sa: dosssssbro jussssstrokomsssssssija, sve je to delo Ovog Ugovora.
Puema1,Zato, o zato mali paue, bei galaksijomcelom ove jeseni od poljuba mog, u troglasu sa jatom
plah cifova na jednoj grani dlakave trosuljke
Puema2, Stigoh te , ljupki mali paue, krajem te jeseni i bacihu pukh tisuama cjelova
Puema3,Posebno potresna poema.CRNOJAMSKA, Sad si Pobro,bostan obro, a ti Seko, teko da e stii preko i
Stevan Bonjak, Hlogo kao praizvorHlojgea.Nacrtanou drugom razredugimnazije Stevan Sremacu Niu,nulteHGodine (1967 godineNove Ere) na plane Teri
7/25/2019 Magija signalizma
48/294
48
Six Months Aint No Sentence2014 77()
, , . , . . , .
.
( , ) ,
7/25/2019 Magija signalizma
49/294
49
. , ,
. . .
.
. . , .
:
, - , -
.* * *
, -.
* * *
, .
* * *
. - .
7/25/2019 Magija signalizma
50/294
50
* * *
. - . . , , , -
, - , , -, , ,
. * * *
- , .
, -, .
* * *
. (John M. Bennett) - . , . , ,. (cf., Am Horseshoe, John M. Bennett & Jim Leftwich, LunaBisonte Prods, 1996)
, . , , .
- . ( ) , .
, : , - .
7/25/2019 Magija signalizma
51/294
51
* * *
- - , . , - , -
1. . , . 2 (spirit writings).
. (Tim Gaze) . (Anthology of Asemic Handwriting) , .
06 2015.
:
Jim Leftwich:Asemic Poem
1 , . .
2 LAFT,Lost and Found Times , , .
7/25/2019 Magija signalizma
52/294
52
Vladimir Milojkovi
stoni isprdak
ne mogu sa tobomdok prosipa pamet
koja ne bi to bilada je ostalatamoodaklesi je uzeo
jednog popodnevau telefonskoj slualiciprohisterisao si:
vrati mi moje knjige!a onda si po obiajukao stoni isprdak
bacio oi meu govnakoja si jo jueizbaciozaboravivi da kao sav normalan svetpovue vodu
7/25/2019 Magija signalizma
53/294
53
VLADIMIRMILOJKOVI
nain ekanja
u saimanju slike benzinskepumpealgoritmomsinusom i kosinusomizraunava neki procentni raun
ili u drugoj formi
nepoznate oblasti
komanduje
maina je ovaj
vazduhkada otvori vrataa iza stolaugomili predmeta
od fascikli i papirasedi gospoa sa krofnom
u ustima
i kae:
izai i saekaj!
7/25/2019 Magija signalizma
54/294
54
minjlpt ko s
mi mi mi
nji nji nji
li li li
mi nji li
li mi njinji li mi
nji nji nji
li li li
mi mi mi
njiko nimi
lipi siti
si ti miko li si
si nji pi
pi ti li
s i i
ti i i
i nj i
n j mi
li ti pi
pi j ko
k i p
ki pi
k i k
p i p
ko s
7/25/2019 Magija signalizma
55/294
55
VLADIMIRMILOJKOVI
7/25/2019 Magija signalizma
56/294
56
Vladimir Milojkovi: Merilo zadovoljstva.
7/25/2019 Magija signalizma
57/294
57
VLADIMIRMILOJKOVI
Sazvea
7/25/2019 Magija signalizma
58/294
58
Ivana Maksi
IZ DNEVNIKA
Vreme: umereno hladno, jutarnji mrazevi, povremeno sneg.Pribliava se mart. Trebalo bi ve da se nazire kraj zime.
(Miroljub Todorovi:Dnevnici, subota, 24. februar, 1979.)
subota, 1. avgust 2015.
Jedno od najtoplijih leta. Prolo je bilo kiovito i nije bilo ovakvihtropskih vrelina. Zanimljivo da se i Japanci ale da je nepodnoljivo,mada je kod njih problem i visoka vlanost vazduha.
Prevodim jednog amerikog pesnika (Dan Boehl) za festival koji ese odrati u Beogradu ovog oktobra i nailazim na velike potekoe. Prva
i moda najvea je to (ta) to mi se njegova poezija ni najmanje ne do-pada, niti oseam ma i trunku italakog uzbuenja. Njegova poezija jesve ono to ne volim: pretenciozna, prozaino-dosadna, eliptina a bezhumora, primer kako poezija nabijena ultra novim slengom nije savre-mena. Ipak, ne smem ovim nedopadanjem intervenisati u procesu pre-
voenja. Zapaanje: unisonost i ispeglanost gotovo svih regionalnihfestivala. Kao da je svaki projektovan u fotoopu istog grakog dizaj-nera. Nova tendencija: fokus na lica (lik) pesnika: reklamiranje lica.Moda iz straha da ih ve koliko sutra niko nee prepoznati (?) Ili se
vode logikom kad nam je ve poezija bezlina (bez lica), pokaimosvoja lica.
S druge strane, poezija-kolai Milete Mijatovia koju u prevoditiza isti festival na engleski pravo je otkrovenje. Igriva i ubojita, poezijana granici. Pesnik ipak mora da misli, ne moe samo da nie i skladanekakav ranji gluporija i besmisla. Mileta to zna izmeu ostalog i zatoto je vizuelni umetnik.
Nikola i ja smo gledaliPrometeja sa otoka Vievice, jugoslovenski
lm iz 1964. koji je reirao Vatroslav Mimica. Zanimljive su nam obomabile scene seanja praene velikim belinama na platnu. Toliko elje dase na otok uvede struja.Seljaka bunaje ipak bolji lm, o njemu morampisati za nae novine.
7/25/2019 Magija signalizma
59/294
59
IVANAMAKSI
Pogledali smo i lm Pedra Koste The Colossal Youth. Remek-delo, usuu-
jem se rei. ta sve ovek radi sa svetlom,pa onda nain na koji kadrira. Posebnosu upeatljivi delovi usmenog ponavlja-nja jednog pisma, uvek sa nekom varija-cijom koja uleti nenadano. ovek kojiusmeno izgovara pismo nekoj eni, op-sesivno-kompulzivno (jer tako mora) ti-tei je od zaborava, nalik je onom koji semoli. Zanos prosto ostavlja bez daha. Za-nos isprian kroz umor.
Prepriavala sam Nikoli san: napa-snik koji je ujedno nekakav snimatelj isamozvani fotograf alje nam snimke ipotpuno ludake sms poruke. Na snim-cima smo svakako mi, u razliitim po-zama, na krevetu koji predstavlja nau
kuu na otvorenom. Sa leve i desne strane kreveta su ograde i drugekue, ali naa kua je go golcat krevet, bez prekrivaa, i to nam (u snu)
nije nimalo neprikladno niti udno. Kad malo bolje razmislim, ne bi biloni na javi.
nedelja, 2. avgust
Danas sam imala samo tri asa sa Japancima. Najvie volim kadodaberu materijalDaily News, jedino tada vreme proleti. A naopakokrene kad otponefree conversation, pa nikad kraja. Zanimljivo je da
ima razliitih tipova ljudi koji biraju free conversation neki su raspo-loeni za priu i sa njima (logino) razgovor tee, dok su drugi rezervi-sani i toliko krti na reima da moram neprestano unapred da smiljampodpitanja.
7/25/2019 Magija signalizma
60/294
60
ponedeljak, 3. avgust
Raspisali smo konkurs za grako reenje lista MAMAC. Imamoprogramske ciljeve novine. Planove za prva tri broja. Trebalo bi da seprvi odtampa do sajma knjiga.
utorak, 4. avgust
Oseam veliku malaksalost nakon 6 asova. Jedna Japanka eli vedrugi dan dupli as i to free conversation. Ona predaje na fakultetu igovori o tome ta nije dobro u sistemu obrazovanja. Ispostavlja se da sumoja i njena zapaanja gotovo identina.
N. i ja smo gledali neku emisiju u kojoj je govorio Filip David. Sveje bilo podnoljivo do trenutka kad nisu ubacili neki pokuaj ekraniza-cije delova njegove poslednje knjige. Smejali smo se jer je to bilo ne-stvarno loe. Seam se kada sam u Koracimaobjavila jednu njegovupriu, kao i intervju sa njim, kad god bih mu poslala mejl, odgovarao jeu roku od minut. S obzirom na stupidnost pitanja u ovom TV intervjuu,reklo bi se da ima i izvanredno strpljenje.
Nikola ima obiaj da pria u snu. U jednom trenutku noas je rekao:to uti ispod kiobrana.
sreda, 5. avgustU 13h mi je zakazan coaching. Ispostavilo se da sam na ocenjivanju
imala 16 poena. Do sada nema nikakvih zamerki na moj rad, zapazili suvisok nivo profesionalnosti, kao i da sam prijatna i nasmejana, zbog egase uenici vraaju i ponovo zakazuju asove , a ne mali broj ostavlja ipozitivne komentare. U svakom sluaju, moglo je i bez ovog besmisle-nog gubljenja vremena, ali to je oigledno njihovo pravilo.
Ila sam do pote da poaljem Predragu NewsletterRay OLight. To
su amerike radnike leviarske novine koje vizuelno i formatom pod-seaju na neto to bismo hteli saMamcem.Kupila nekoliko limeta za preostali novac i otila do majke da ru-
amo zajedno. Napravila salatu.Razgovaramo o mojoj malokrvnosti. Imam sve simptome trudnice, a
nisam trudna. Prolog meseca je bilo misteriozno takasto krvarenje, pase ispostavilo da je od kontraceptivnih pilula. Trenutno mi je hemoglobin115, dakle ispod donje granice. Nosim kui aj od koprive, kakao, sokod sibirske brusnice, kupine i pileu digericu. Majinsko preterivanje.
Moji razgovori sa majkom postali su veoma prijatni, lieni su onenekadanje netrpeljivosti, agresije i nekakvog nevidljivog jaza nerazu-mevanja. Re je ili o mom sazrevanju, ili o njenom izvesnom poputanju.U svakom sluaju, o promeni ali i o preko potrebnom razdvajanju.
7/25/2019 Magija signalizma
61/294
61
IVANAMAKSI
Razgovaram sa Jelenom o njenim prevodima jedne iranske pesni-kinje. elela bih da ih sauva zaMamac. Jelena je smislila ime za svogasina. Vasil. Igor i ja smo zapeli da se zove Oleg. Ali ona kae: a kako emo
ga onda dozivati? Olee, Olee?B. Samson me je pozvao na promocijuLuneu Novom Sadu, trebalo
bi da itam poeziju 20. avgusta ali tih dana putujem u Boku, tako dasam javila da naalost neu moi. Ovo je ve drugi put da ne uspevamda se odazovem na poziv.
ponedeljak, 10. avgust
Ila sam na kontrolu kod nutricioniste. Smrala sam tano tri kilo-grama (iste masti) ali sam nabacila neto miia najvie u nogama.
Najbolje od svega je to je ovakvo mravljenje dugorono.Razgovaram sa drugom o jednoj pesmi. On reaguje na sadraj, na
sam pomen partizana gubi interesovanje za itanje i negativno vred-nuje pesmu. Kae da je to zato to je taj revolucionarni diktat pisanjadojadio. Nadam se da e im dojaditi i kraljevsko-nedi-draino pojanjenarednih vekova.
Dovravamo retranskript tribine posveene Daviovim polemikama.Oekujem da e, uz izvesna doraivanja i izmene, od toga ispasti dvadobra eseja. Planiram da prevedem i odlomke jednog intervjua sa Sil-
vijom Federii. Cilj je: ne opteretiti broj, ne zatrpati itaoce kako radiGradinai ostali asopisi, birati samo ono do ega bi se teko dolo nadrugi nain. Novine ne treba da budu nekakav pregled, nego koncentrat.
Potpuno opinjena knjigom Agote Kristof: Velika sveska. Naroitocredomkoji iznose deca u jednoj glavi: Da bismo odluili da li je Do -
bro ili Nije dobro, imamo jedno veoma jednostavno pravilo: sastavmora da bude istinit. Moramo opisivati ono to jeste, ono to vidimo,ono to ujemo, ono to radimo.
Na primer, zabranjeno je napisati: Baka lii na veticu; ali je do-zvoljeno napisati: Ljudi zovu Baku Vetica. Zabranjeno je napisati:Mali grad je lep, jer Mali Grad nama moe biti lep, a nekom drugomruan.
Isto tako, ako napiemo: Posilni je dobar, to nije istina, jer Posilnije moda sposoban za bezobrazluke koje mi ne znamo. Prema tome,jednostavno piemo: Posilni nam daje ebad.
Ovo je jo jedno leto koje neu celo provesti na moru. Mnogo radim,
ali malo zaradim. Zato nikako ne uspevam da odem bar na dva (a ide-
alno bi bilo tri) meseca na more, to mi je velika elja. Nadam se da uto uiniti sledee godine sa Nikolom.
7/25/2019 Magija signalizma
62/294
62
7/25/2019 Magija signalizma
63/294
63
7/25/2019 Magija signalizma
64/294
64
, .
7/25/2019 Magija signalizma
65/294
65
: - - . -. , , , , . - 1989. - . . - , - .
: , , , , , ,
-, . 1965. , , . -
-
, , , .
- , . . 1 - . -
1 , ,, (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/15186 29. 2015)
7/25/2019 Magija signalizma
66/294
66
. , ( ) 2 3
. . :
- - , , - --
, , , -
(http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/15186 29. 2015).
. - . , ,
, , , . , ,a, - mail art, ,
(http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/15186 29. 2015).
, - , - :
2 ; , , . , , (, , ),. , -
(http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13712 29. 2015.)3 , -
, , . . , , , -, -. , , . - ( ) , ,, , , ,
. , (, ) : , , , , (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13712 29. 2015).
7/25/2019 Magija signalizma
67/294
67
.
. - . - ( ) (:
, ) - ( , , )
(http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/12732 29. 2015).
, - ,
, . 4 -
. , - , , , , . - . . - -5. , - - . , , . .
, , , - , . ?
28. , . ,
4 . . : , ( , ,
), (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/1518629. 2015.) .
5 , , 9. (680 685)
7/25/2019 Magija signalizma
68/294
68
, - . , ? ,, ,
-. , - . , . -,
, . : / : / ? / (
2010: 275). , ? - ?
. , , , . .
:
/. ./ . -./ . ./ . ./ ./ . ./ . ./ -./ ( )./ . / (2010: 278)
, .,
. , -. , , , . . - .
. - , , :
/. . / . . / - . ./ ./
7/25/2019 Magija signalizma
69/294
69
. .../ . / -. ./ ./ ../ , / /... (-
2010: 279) / /
-. :
. . - , ,
, : . : , , , ( 2009: 124).
/ , / . , . .
. . IX , XX.
-. - . , , , . . , . , , .
-, : / . . / ./ . ./ . / ( 2010: 281).
. , , , .
. - ,
7/25/2019 Magija signalizma
70/294
70
, , - . , ,
. , .
- , . , - - X - . ,
. , . :/ . / ./ -
. . / .
, 6 -, , -7, . -
, . , , .
- . , , -, . ,
6 , - . ( XIV) ( XV ). , , ( 2009: 133)
7 , . . ,
. (, ), , . , , , ( 2009: 130-131)
7/25/2019 Magija signalizma
71/294
71
8, , .
, - ( 2009: 132). , 9 .
, . .
.
. -
, . , . - . - : /
,/ /, .
- , 10. . - , -
8 - - ... - , - X , .
. , , . ; , ( 2002: 147).
9 , . , . , , , , ; , . ( 2002: 147)
10 : , . . . 3-4 (2012): XXXVIII, Web: http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Detinjstvo/XXXVIII_3-4/12/show_download? stdlang=gb
7/25/2019 Magija signalizma
72/294
72
: / / / / - / 11./ ( 2010: 296)
. . (XIV )?
:.../ . ./ . -
12./ . / . ./ .. ./
- .
, , - ( ). , -, , ,
, , , -, ,
.
. , . , , -- .
, - 13.
1994.
11 : , . , ,, , XXXII, 12 (1966): . 88-90.
12 , .
13 : : ,
. . / , , , (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13027 29. 2015.)
7/25/2019 Magija signalizma
73/294
73
. . . - , , , , . .
, - .
, , . , , , . : / . / . / ( 2010: 130). - . ,
. -, . .
. -
. , ( ), . .
, - , . ,
14 -15 .
14 :,, - mail art,
(Artists postage stamps). , , , . , , (), , ,
, , , (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/15186 29. 2015.)
15 , . , , . , , , ... , XII ;
1196. 1202. ; , ; , , 1355, ; , , ,
, XIV ... ( 2002: 41)
7/25/2019 Magija signalizma
74/294
74
, , ?
?
:
-, , - , - -- (http://www.rastko.rs/knjizevnost/
signalizam/delo/13027 29. 2015.) ,
- . .
16, : , ,
, : ,
- , - .
-- / (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13027 29. 2015.)
, , , . , - . , - , .
, - .
16 - , - , , (http://
www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/15186 29. 2015.)
7/25/2019 Magija signalizma
75/294
75
:
, . . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/15186 29. 2015.)
, . : . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13712 29. 2015.)
, . , . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13722 29. 2015.)
, . . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13027 29. 2015.)
, (2002). . : - .
, . . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/12732 29. 2015.)
, . . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/12750 29. 2015.)
, . . (http://www.rastko.rs/knjizevnost/signalizam/delo/13000 29. 2015.)
, . ; : .(http://www.rastko.rs/rastko/delo/14912 29. 2015.)
, (2010). , : .
, (2002). . : .
, (2009). . : .
7/25/2019 Magija signalizma
76/294
76
.
?(. , 1972. )
, , -- , -
.
- .
- - , . : , , ,
. , . . , , , - 1979/80. , .
-
, , -
. , .
7/25/2019 Magija signalizma
77/294
77
.
.
(1952-2009) ,
. , , , -, , . , - . .
. - . , . . (1973.), . -, 1975. . -. : - , 1.
1979. ( -
) ( ). ,
( ) -. , . , -, 1983. . - . : , , -
- .2
, - 1981. ,
81. ( 25. 25. ) - , - .
1 1995. .
2 , ,http://www.rastko.rs/cms/les/books/47ebfabc2e7ff
7/25/2019 Magija signalizma
78/294
78
. - , ,
, . -
, , -, , (...) - - , . - , . , ( , ),
. , -. ... -
. , .3
, 1981. - (), (Artists Postage Stamps) 93 , .
, - , . , - . - , , , , - .
8. 15. 1983. ( ), . , . 1975. 1983. , - - , , . 1983. , ; ( 1983. ) , 1982. .
3 , , .162 (, .10, 2005.)
7/25/2019 Magija signalizma
79/294
79
.
1983. , , . -
, , ... ; : -, : ; , , SX ( ./. ) . , , , . ( )
- ( ). , -
. - , : ?.
, 16. 1983. ( -
) - . 16. . 1982. , - 16. -. 365 1982. . 16. 1982. (). . 150 , 31 . - ( , -, , , , , , , , -, , , , , ).
(16. ), . 23 , -. 1986. .
1984. - ( ),
7/25/2019 Magija signalizma
80/294
80
. , Rubber stampart .
, , , ( ) , , - , , - (
); . , ,
. -,
7/25/2019 Magija signalizma
81/294
81
.
. - , , - , -
, , , .
( ). ( ) -
21. 1982. ( ) - . qui (), -. - . 14, , . . 1985. Nvy zivot (). , - .
- 4. , , ; , ; -, - mail-rt. - -/SUPEMATISM.
4 .
7/25/2019 Magija signalizma
82/294
82
je Ma - 5. , ,
. , . , , - (1913. ) . -, () . ... - ( ) ...6
- (. 2).
7 . - , - , -
, -, , . - - AIL ART
MAIL POETRY, , -
5 ( ) , - . 20. . , , , , .
6 , ,http://www.rastko.rs/rastko/delo/11279, . 22-23-24, 2001-2002, . 23-25.
7 (1984-1988.)
. , je ( ), ( ), . - .
7/25/2019 Magija signalizma
83/294
83
.
, (CONCRETE,VISUAL AND SIGNALIST POETRY), a , 1975. (
, , ).8 , Cage ( = ), , , -
. Cage9(.2) , , , ; , . ,
- , - , , .10
, 1985. . Yu / . - -. , 19. 20. 1985. . - , - ; , , , . 19. 13 15h, , (
-). : -, , , , , , , , - , .
. - (.2)
8 , (, ), ,1994, .312.
9 1992. 1995.. ( ). 1992. .
10 ,Signal art, .16, Cage .2, , 1993.
7/25/2019 Magija signalizma
84/294
84
. - ( , , , , (), -
()). , .
70- (. , 1972.), 1982.
, . /: , , , - , , , , .
. : () , . - 1+1=1. , , . : , . ,
(+, + +), ,
. , , .11
11 , ; ; .1; 2000, .4.., .
7/25/2019 Magija signalizma
85/294
85
.
( , 12, ,
13, - ( - , .), .
, , . - (, , ) ( ...14). , .
, . . - .15. , , , (),
. , --
- , , (--) (!).16
-, ( 9. - 2012. ) -
. -
.
12 , 80- (-) ( ).
13 .
14 ; .
15 , ; , , 1999.., .46.
16 , ,http://www.rastko.rs/rastko/delo/11279 , .22-23-24, 2001-2002, . 23-25.
7/25/2019 Magija signalizma
86/294
86
, - , 09.05.1979. , - . , ; , . , : 5 -, .
; -
. . , , . - , , .
1. : ( -
, ), : . -, () . - .: , .
2. (999), , , , . ( ) ..
3. ( ). , , .
7/25/2019 Magija signalizma
87/294
87
( , !).
4. , , , .
5. ( ): , ; .
6. :
(!?) - ? , - , , , - . , , : .
7. (), ,
. , - . .
8. . , , .
9. -, , .
10. ( - - 9) - 9: , . - : . - , , : ( - ), .
7/25/2019 Magija signalizma
88/294
88
11.: , . -
: - ( - !) , . ( ) - , , , -. .
12. () - :
. () : - - . , -
, : , - () . , - : - , -. ( , ,
) . , , , - - . ? .
. - ,
, , - , . , 1979.
7/25/2019 Magija signalizma
89/294
89
. () , ,
, 1983. . , , , . .
, , -
. , ,
(, , , - ...). , , , . , , ... - , , , .
, . .
, ( ), . , . - , , ( 4) -, , - , .
7/25/2019 Magija signalizma
90/294
90
:
7/25/2019 Magija signalizma
91/294
91
, . , . ? ?
, . . ? ?
, .
. , , , ? .
! . (). . . . . . . . . ? ? . . . . , . . . . .
. . . . . . ? . . .
. .
7/25/2019 Magija signalizma
92/294
92
. . . - . . . . . . .
. . -. . . , . , , . , . . : No1 !
: - , . - 1967. 1970. , .
, , , ,
, . , , , ,
. ,
, .
: , , , , ,, .
- . , - , , , --
, - ? -
,
7/25/2019 Magija signalizm