Maja Opašić

411

RaspRave asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 40/2 (2014.)

UDK 811.163.42374(Klai, B.)811.163.42373.7

Izvorni znanstveni radRukopis primljen 29. V. 2014.

Prihvaen za tisak 4. XI. 2014.

Maja OpaiFilozofski fakultet Sveuilita u RijeciSveuilina avenija 4, HR-51000 [email protected]

OPEEUROPSKI FRAZEMI HRVATSKOGA JEZIKA U RJENIKU STRANIH RIJEI BRATOLJUBA KLAIA1

U radu se propituje status opeeuropskih frazema hrvatskoga jezika u izda-njima Rjenika stranih rijei Bratoljuba Klaia. Pod opeeuropskim se fra-zemima podrazumijevaju meunarodni frazemi potvreni u europskim jezi-cima s jednakim znaenjem i velikom strukturnom podudarnou. Za te je frazeme vano da najee imaju poznat zajedniki izvor, tj. podrijetlo, ali postoje i opeeuropski frazemi kojima jo nije utvreno tono podrijetlo, odnosno jezik i tekst iz kojega su uzeti i proireni. Stoga je cilj rada utvrdi-ti i opisati status opeeuropskih frazema u Klaievu Rjeniku stranih rijei. Naime, Bratoljub Klai u njemu donosi vrijedne podatke o izvoru pojedino-ga frazema, izreke ili poslovice. Pri tome su u Rjenik ukljueni opeeurop-ski frazemi kojima je sastavnicom strano vlastito ime, strani apelativ ili ter-min ili je rije o prevedenicama iz latinskoga i drugih jezika. Dolazi se do zakljuka da Klaiev rjenik moe, kao nezaobilazno polazite nekom bu-duem hrvatskom etimolokom frazeolokom rjeniku, biti vanim izvorom prouavanju podrijetla frazema.

1. Uvod

U radu se analizira status opeeuropskih frazema2 hrvatskoga jezika u izda-njima Rjenika stranih rijei Bratoljuba Klaia. Pod opeeuropskim se fraze-

1 Rad je nastao u okviru projekta Unutarnje posuivanje u hrvatskome jeziku (br. 13.04.1.2.09) koji financijski podupire Sveuilite u Rijeci.

2 U ovome se radu u odreenju frazema polazi od definicije A. Menac (1970., 2007.) i . Fink-Arsovski (2002.).

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba KlaiaRasprave 40/2 (2014.), str. 411434

412

mima podrazumijevaju meunarodni frazemi potvreni u europskim jezicima s jednakim znaenjem i velikom strukturnom podudarnou. Za te je frazeme vano da najee imaju poznat zajedniki izvor, tj. podrijetlo, ali postoje i op-eeuropski frazemi kojima jo nije utvreno tono podrijetlo, odnosno jezik i tekst iz kojega su uzeti i proireni. O podrijetlu je frazema u hrvatskoj literatu-ri pisano u razliitim radovima, ali hrvatska frazeografija nema etimolokoga rjenika frazema. U nedostatku takvoga rjenika, pri istraivanju podrijetla fra-zema moraju se pronai sekundarni izvori.

Stoga je cilj ovoga rada utvrditi i opisati status opeeuropskih frazema u Klaievu Rjeniku stranih rijei. Naime, B. Klai u njemu donosi vrijedne po-datke o izvoru pojedinoga frazema, uzreice, izreke ili poslovice. Te podatke daje unutar natuknice ili je pojedini frazem, uzreica, izreka ili poslovica sa-mostalnom natuknicom. Graa je za ovaj rad prikupljena iz jednoga od starijih izdanja Klaieva rjenika iz 1983. godine te usporeena s graom koju donosi najnovije izdanje Novi rjenik stranih rijei iz 2012. To je izdanje ukljueno jer daje vrijedne podatke o frazemima novijega postanka. Odabrani primjeri fra-zema i uzreica podijeljeni su s obzirom na njihov status u Rjeniku te s obzi-rom na podrijetlo. Opeeuropski status odabranih primjera dokazali smo navo-enjem ekvivalenata iz drugih jezika3 te utvrivanjem moguega zajednikog izvora. Za jedan dio primjera zajedniki izvor navodi Bratoljub Klai, a za sve druge primjere konzultirani su i ostali autori koji u svojim djelima razmatraju ishodita pojedinih frazema i uzreica.

2. O podrijetlu frazema i uzreica

Prema podrijetlu frazemi i uzreice mogu biti nacionalni i internacionalni. Nacionalni frazemi specifini su za pojedini jezik i dio su opega frazeolo-kog fonda odreenoga jezika. Prenose se uglavnom u nepromijenjenom obli-ku, iz generacije u generaciju, a za druge su narode najee nerazumljivi i ne-prevodivi. Pod nacionalnim se hrvatskim frazemima podrazumijevaju frazemi iskonskoga hrvatskog podrijetla koje ne nalazimo u drugim slavenskim jezici-ma, a iskazuju tipine hrvatske odnose, zbivanja, okolnosti i prilike (Melvinger 1989; Turk 1994)4, nacionalni frazemi koji opisuju zbivanja i prilike iz vreme-

3 Ekvivalenti iz drugih jezika istraeni su u: Matei i dr. 1988; Menac 2007; Menac i dr. 2011; Oro i Hornik 1996; Piirainen 2012; Turk 2013; Vrgo i Fink-Arsovski 2008; Walter i Mo-kienko 2009; Osmojezini enciklopedijski rjenik (1987. 2010.).

4 Npr. Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba vratiti se neobavljena posla, Zvonimirova ba-tina prokletstvo.


413

na kada je Hrvatska bila sastavnicom drugih drava5 te frazemi s nacionalnom onimskom sastavnicom6.

Internacionalni su frazemi zajedniki veem broju naroda i jezika, a razli-kuju se izravne posuenice i frazemski kalkovi (Turk 1994, 2013). Izravne po-suenice, odnosno neprevedeni frazemi, iz jezika se davaoca bez ikakvih pro-mjena prenose u jezik primalac (alea iacta est, cum grano salis, in medias res, lupus in fabula, persona non grata, par exellance, salto mortale itd.), a neki se od njih mogu javiti i u prevedenu obliku (kocka je baena, sa zrnom soli itd.). Prema M. Turk (1994.) ei su meunarodni frazemi koji u drugi jezik ulaze kalkiranjem. Za to je potrebno utvrditi ope pretpostavke za kalkiranje, a to su: semantika podudarnost u jeziku primaocu i jeziku davaocu, potpuna ili barem velika podudarnost u izrazu obaju jezika te kulturno-povijesne mogunosti pre-uzimanja. U svakoj semantikoj i strukturnoj podudarnosti frazema u dvama ili vie jezika predmnijeva se zajedniko ishodite (Turk 1994, 2013), ali naje-e nije lako odrediti prvi jezik davalac7. S obzirom na sve kulturno-povijesne prilike hrvatskoga naroda moe se sa sigurnou utvrditi da su na hrvatski je-zik kroz povijest osobito utjecali talijanski i njemaki jezik (Jernej 1996). Na-ravno, nezaobilazan je utjecaj latinskoga jezika, izravno i preko jezika posred-nika. U drugoj polovici XX. stoljea znaajan je bio utjecaj francuskoga i en-gleskog jezika, a utjecaj engleskoga traje i dalje. Stoga jezici koji su mogli biti jezici davaoci i pri frazeolokom kalkiranju u hrvatskome jeziku jesu talijan-ski i njemaki jezik, zatim latinski, francuski, a u novije vrijeme engleski jezik (Turk 1994, 2013). Izdvaja se francuski jezik koji je utjecao na hrvatsku fraze-ologiju najvie putem posrednika (Turk 2013). Naime, B. Franoli (1979.) navodi mnotvo primjera hrvatskih frazema podudarnih s frazemima u francuskome i njemakome jeziku i pretpostavlja da su kalkirani prema tim jezicima pri emu je njemaki vjerojatno imao ulogu posrednika.

Internacionalna se frazeologija iri prevoenjem knjievnih, znanstvenih i drugih djela, novinskim vijestima, primjenom novih tehnikih i drugih posti-gnua itd.

5 Npr. za Kulina bana u staro dobro vrijeme, pradavno, i mirna Bosna i sve je u redu, ispravljati krivu Drinu pokuavati uiniti neto nemogue.

6 Frazemu jo e mnogo vode protei Savom puno e vremena proi, nacionalan status potvruje onimska sastavnica kao naziv hrvatske rijeke, ali frazeme sline strukture i podudarna znaenja moemo pronai i u drugim jezicima (npr. njem. bis dahin luft noch viel Wasser den Berg (Bach, Fl, Rhein, Main, Elbe) hinunter, franc. il passera bien de l eau sous les ponts, rus. , mak. () ). Naime, svima je u pozadinskoj slici univerzalni kognitivni model prikazivanja protoka vreme-na kao protjecanja vode (Ivaneti i Karlavaris-Bremer 1999: 58).

7 O problemu kalkiranja u frazeologiji v. vie i npr. u Menac 1972; Jernej 1978, 1982; Ma-tei 1995; Turk 1994, 2013.


414

3. Frazemi i uzreice u Rjeniku stranih rijei

Sloene jezine strukture kao to su frazemi, uzreice, izreke, poslovice i sentencije zauzimaju vano mjesto u Klaievu rjeniku koji se zato moe sma-trati pravom riznicom paremiolokoga i frazeolokog blaga hrvatskoga jezika. Kao to je reeno, u ovom se radu propituje status frazema i uzreica koje su odabrane jer su svojom strukturom najsrodnije frazemima i s veim stupnjem desemantizacije, a znaenje im se moe saeto izraziti.

Frazemi, uzreice, izreke i poslovice u Rjeniku, se biljee najee kao sa-stavni dio natuknice ili kao samostalna natuknica. Samostalnom su natuknicom uglavnom zabiljeene izreke i poslovice koje se u tom sluaju donose u nepre-vedenom obliku, tj. na jeziku iz kojega su preuzete.

Frazemi i uzreice potvreni u Klaievu rjeniku mogu se podijeliti u dvije vee skupine: opeeuropski frazemi i frazemi koji su ili nacionalnoga ka-raktera ili se javljaju u dvama ili vie jezika, no nemaju internacionalni karak-ter. Ti su frazemi u Rjeniku uvrteni kao dio natuknice koja je njihova nosi-va rije, a stranoga je podrijetla, npr. unutar natuknice ceh donosi se frazem platiti ceh (podnijeti posljedice, stradati) i navodi da izraz potjee iz vreme-na kada su kalfe koji su eljeli postati majstori, imali dunost da nakon pola-ganja ispita i posebne zakletve izvre i neke materijalne obveze, posebice da prirede zakusku lanovima uprave obrtnikoga ceha. Na isti su nain zabiljee-ni i primjerice frazemi: pakraki dekret, gutati knedle, imati peh, probiti pla-fon, praviti kerefeke, opipati puls i mnogi drugi. Takvi primjeri pokazuju da utjecaj stranih jezika nije vidljiv samo u opeeuropskom sloju hrvatske fraze-ologije nego i u nizu frazema koji sadre jednu ili vie sastavnica stranoga po-drijetla (Hrnjak 2001).

3.1. Status opeeuropskih frazema i uzreica

Iz prikupljene grae opeeuropskih frazema i uzreica za potrebe je ovoga rada odabran samo dio kojim se eli pokazati njihov status u Klaievu rjeniku. Analizom je grae utvreno da se takvi frazemi i uzreice mogu podijeliti u tri vee skupine s obzirom na to na koji su nain ukljueni u Rjenik. Prvu skupi-nu ine opeeuropski frazemi i uzreice kojima je sastavnicom strano vlastito ime, drugu skupinu oni kojima je sastavnicom strani apelativ ili termin, a treu prevedeni i/ili neprevedeni frazemi iz stranih jezika.


415

3.1.1. Opeeuropski frazemi i uzreice sa stranom onimskom sastavnicom

Frazemi s onimskom sastavnicom ine poseban sustav unutar hrvatske fra-zeologije8. Onimi se u frazemima mogu javiti kao imenice ili kao pridjevi, a obuhvaaju antroponime (osobno ime, prezime, nadimak ili etnonim) i toponi-me (ekonim, oronim, hidronim, etnik ili ktetik). J. Matei (1992./1993.) istie da vlastito ime u frazemu moe biti: domae vlastito ime kojim se iskazuju ti-pino hrvatski odnosi, zbivanja, situacije i sl. (npr. Zvonimirova batina, Mar-tin u Zagreb, Martin iz Zagreba); vlastito ime koje potjee iz bajki i mitologije (npr. Sizifov posao, Tantalove muke); vlastito ime kranskoga karaktera (npr. Judin poljubac, drati se kao drvena Marija); vlastita imena preuzeta iz drugih naroda (npr. Kolumbovo jaje, posljednji Mohikanac). Vlastito ime kao sastavni-ca frazema moe biti vanim i vrlo sigurnim pokazateljem njegova podrijetla.

U prikupljenoj je grai opeeuropskih frazema i uzreica Klaieva rjenika velik broj onih sa stranom onimskom sastavnicom i svi su uvrteni kao sastav-ni dio natuknice koju ini upravo pojedino vlastito ime, a navedeno im je zna-enje i objanjeno podrijetlo. Mogu se podijeliti s obzirom na svoje podrijetlo u dvije vee podskupine: frazemi s biblijskim onimima i frazemi s povijesnim ili mitolokim onimima.

3.1.1.1. Podskupinu frazema s biblijskim onimima ine frazemi kojima je sastavnicom biblijsko osobno ime ili biblijski toponim, tj. ktetik, a sve ih mo-emo smatrati biblizmima9.

Frazemi krilo Abrahamovo nebo, raj i otii (preseliti se) u krilo Abraha-movo umrijeti (engl. return to Abrahams bosom, njem. in Abrahams Scho eingehen, tal. essere accolto nel seno di Abramo, e. odejt (vrtit se) do lna Abrahmova, polj. przenie si na ono Abrahama) motivirani su postavkom da je Abraham otac svih koji vjeruju. Meutim, izraz krilo Abrahamovo javlja se u novozavjetnoj prispodobi o krtom bogatau i siromanome Lazaru, dok je krilo slika za poasno mjesto gostu pri objedu kod idova, a u spisima crkvenih otaca oznaava odreeno mjesto u podzemnome svijetu (Opai 2013).

Biblijska slika Adama i Eve, koji su rajskim vrtom etali goli, motivirala je frazeme Adamov kostim golo muko tijelo (engl. in Adams suit, njem. im Adamskostm, franc. costume dAdam, lhabit du pre Adam, tal. costume ada-

8 O frazemima s onimskom sastavnicom ima vie radova, usp. npr. Ivaneti i Karlavaris-Bremer 1991, 1994, 1996, 1999b; Ragu 1979; Matei 1992/1993.

9 Pod pojmom biblizmi podrazumijevaju se leksemi biblijskoga podrijetla te sloene je-zine jedinice s najmanje jednom desemantiziranom sastavnicom (frazemi, uzreice, poslovice, izreke i sl.), izrazom i sadrajem potvrene u Bibliji i/ili izravno ili neizravno povezane s Bibli-jom (Opai 2013: 65).


416

mitico, rus. e , e. v roue Adamov, polj. w kostiumie (stro-ju) Adama) i Evin kostim golo ensko tijelo (njem. im Evaskostm, rus. e , e. v roue Evin, polj. w kostiumie (stroju) Ewy). U frazeolo-kim rjenicima i upotrebi potvreni su osim navedenih i oblici u Adamovu ko-stimu i u Evinu kostimu pridjevskoga kategorijalnog znaenja gol i gola.

Biblizam Adamovo rebro ena (engl. Adams rib, njem. Adams Rippe, franc. ct dAdam, tal. cotola di Adamo, rus. ) motiviran je bi-blijskim shvaanjem (Knjiga Postanka, glava 2, redak 2123) da je Bog iz Ada-mova rebra stvorio enu.

Podrijetlo frazema ii od Poncija do Pilata10 traiti, lutati za nekim ciljem (njem. von Pontius zu Pilatus gehen schicken, franc. envoyer qqn. de Ponce Pila-te, rus. , e. chodit od Pontia k Piltovi, polj. chodzi od Annasza do Kajfasza) povezano je s podatkom iz Lukina evanelja. Nai-me, Poncije Pilat je, saznavi da je Isus rodom iz Galileje, poslao Isusa Herodu, koji je upravljao tom pokrajinom. Kada Isus nije elio odgovarati Herodu, on ga je po-slao nazad Ponciju Pilatu. U narodnom shvaanju ove prie ispalo je ime Heroda, a rijei Poncij i Pilat shvaene su kao imena dviju osoba (Bierich i Matei 1994).

Frazem oprati/prati ruke kao Pilat skinuti sa sebe odgovornost potvren je i u primjerice: tal. lavarsene le mani come Pilato, rus. , e. mt si ruce jajo (Pontsk) Pilt, polj. umywa rc. Za razliku od njih u ostalim je jezicima, kao i u hrvatskome, potvren frazem bez onimske sastavnice: engl. wash ones hands of, njem. seine Hnde in Unschuld waschen, franc. sen laver les mains. Frazemi su motivirani Pilatovim pranjem ruku kao inom odbacivanja odgovornosti nakon to je osudio Isusa. U pozadini takvo-ga Pilatova postupka je antiko shvaanje da krv ubijenoga donosi zlo ne samo ubojici nego i svima koji su s njime povezani (Opai 2013). Tako je u biblij-skim vremenima pranje ruku simboliziralo nevinost, istou, a u nekim su drev-nim narodima suci i tuitelji kao znak nepristranosti inili obred pranja ruku, osobito kada sudac nije elio podnijeti odgovornost za donesenu presudu s ko-jom se nije slagao (Walter i Mokienko 2009).

Tekstovi svih etiriju evanelja donose podatak da je Juda Isusa izdao i pre-dao farizejima poljubivi ga, to je motivacija frazema Judin poljubac izda-ja (engl. Judas kiss, njem.*11Judasku, franc. baiser de Judas, tal. il bacio di

10 Prema J. Mateiu (1997.) velika je vjerojatnost da je njemaki jezik, u kojem su se razli-ite inaice frazema ii od Poncija do Pilata pojavljivale u pisanim dokumentima od XVI. sto-ljea, utjecao na njihovo irenje u slavenskim jezicima.

11 Njemaki izrazi obiljeeni u radu zvjezdicom (*) nemaju vierjenu strukturu, tvorbe-no su sloenice, tj. imaju unutranju sloenu strukturu, djelominu desemantizaciju i ispunjava-ju ulogu poput frazema.


417

Giuda, rus. , , e. jidsk polbek, polj. pocau-nek Judasza).

Biblizam nevjerni Toma ovjek koji u sve sumnja, nepovjerljiv ovjek (engl. doubting Thomas, njem. ein unglubiger Thomas, franc. incrdule co-mme saint Thomas, tal. incredulo San Tommaso, rus. , e. nevc Toms, polj. niewierny Tomasz) nastao je na temelju lika apostola Tome koji nije povjerovao u Isusovo uskrsnue sve dok sam nije vidio njego-ve rane, a nije povjerovao ni u Marijino uznesenje na nebo sve dok mu nije ba-cila svoj pojas.

Sodoma i Gomora su, poput kasnijeg Babilona, bili poseban simbol u Bibli-ji kojim se opisivao ljudski nemoral i izopaenost svake vrste, a osobito seksu-alna. Taj je biblijski motiv u pozadinskoj slici frazema Sodoma i Gomora mje-sto nemorala, razvrata, obijesti i sl. (engl. Sodom and Gomorrah, njem. So-dom und Gomorrha, franc. Sodome et Gomorrhe, tal. Sodoma e Gomorra, rus. , e. Sodoma a Gomora, polj. Sodoma i Gomora).

3.1.1.2. Prema objanjenjima koja B. Klai navodi, povijesno se podrijetlo moe utvrditi za primjerice sljedee opeeuropske frazeme.

Frazemi danajski dar podmukao dar koji donosi nesreu, koji se daje s izdajnikom nakanom (engl. Greek gift, njem. *Danaergeschenk, rus. , e. danajsk dar, polj. dar Danav) i trojanski konj 1. prijevara, skrivena opasnost, dar u kojem se skriva nepoznata, ali kobna opasnost, 2. onaj tko se lukavo uvue u neku zajednicu da bi je iznutra oslabio i unitio (engl. the Troyan Horse, franc. un (le) cheval de Troie, njem. das trojanische Pferd/ein trojanisches Pferd, tal. il cavallo di Troia, rus. ; e. troj-sk k, polj. ko trojaski) imaju isto podrijetlo. Naime, Grci, koji se u Home-rovim epovima nazivaju Danajcima, opsjedali su Troju deset godina i osvoji-li je lukavstvom. Napravili su drvenoga konja u koji su se sakrili danajski rat-nici, poklonili ga Trojancima, a po noi su ratnici izali iz konja i otvorili grad-ska vrata svojoj vojski te je Troja s lakoom bila osvojena. Zanimljivo je napo-menuti da je frazem trojanski konj postao i informatiki termin jer se odnosi na vrstu raunalnoga virusa.

Frazem Pirova pobjeda pobjeda s mnogo gubitaka (engl. a Pyrric vic-tory, franc. victoire la Pyrrhus, njem. *Pyrrhussieg, tal. la vittoria di Pi-rro, rus. , e. Pyrrhovo / pyrrhonsk vtzstv, polj. pyrrusowe zwycistwo) motiviran je pobjedom epirskoga kralja Pira nad Rimljanima u III. st. pr. Kr. koja je njemu samom donijela velike gubitke.

Uz povijesne dogaaje oko otkria Sjeverne Amerike vee se frazem otkri-ti Ameriku prikazivati kao novo neto to je ve odavno poznato (njem. Ame-


418

rika entdecken, tal. scoprire lAmerica, rus. o , e. objevit / objevovat Ameriku, polj. odkry / odkrywa Ameryk). Engleski i francuski fra-zemi razlikuju se od navedenih svojom pozadinskom slikom u kojoj nije otkri-e Amerike, nego u engleskom kotaa (discover the wheel), a u francuskom izum praha (inventer la poudre).

Opeeuropeizam Kolumbovo jaje lako rjeiva zamrena stvar (engl. the egg of Columbus, njem. das Ei des Kolumbus, franc. luf de Colomb, tal. luovo di Colombo, rus. , e. Kolumbovo vejce, polj. jajko Ko-lumba) podrijetlom je vezan uz dosjetku slavnoga pomorca Kristofora Kolum-ba koji je od svojih protivnika, koji su tvrdili da su i oni mogli otkriti Ameriku, zatraio da osove jaje. Kad to nijednom nije uspjelo, on je jaje vrhom tucnuo o stol i ono se osovilo. Prema E. Piirainen (2012.) dosjetku o jajetu opisalo je vie razliitih ljudi kroz povijest, pa se ne moe pripisati samo Kolumbu.

Frazem bartolomejska no pokolj, stradanje (engl. St. Bartholomews night, njem. *Bartolomnsnacht, tal. la notte di San Bartolomeo, rus. , e. bartolomjsk noc, polj. noc w. Bartomieja) nastao je kao aso-cijacija na pokolj francuskih hugenota koji su izvrili katolici u Parizu u noi uoi blagdana sv. Bartolomeja 1572. godine.

U pozadinskoj je slici frazema Potemkinova sela obmana, prazan sjaj, lane injenice (engl. Potemkins village, njem. Potemkinische Drfer, tal. villaggi di Potemkin, e. potmkinsk vesnice, polj. wioski (wsie) potiomkinowskie) ministar i ljubavnik ruske carice Katarine II. koji je 1787., da bi zadivio caricu za njezina putovanja Krimom, pomou kulisa prikazao pustu rusku stepu kao bogat i naseljen kraj.

3.1.1.3. Velik je broj frazema mitolokoga podrijetla zabiljeen u Klaievu rjeniku, a uglavnom su motivirani mitolokom linou ili dogaajem.

Prema grkom mitu o Ahilu nastao je frazem Ahilova peta slaba strana koga, ega (engl. ones Achilles heel, franc. talon dAchille, njem. *Achilles-ferse, tal. tallone dAchille, rus. a , e. Achilova pata, polj. pita Achillesa (achillesowa). Naime, Ahila je majka nakon roenja drei ga za petu uronila u udesnu tekuinu koja mu je osigurala neranjivost. Meutim, Paris ga je u Trojanskom ratu ubio pogodivi ga u petu.

Frazem Arijadnina nit spasonosno sredstvo (engl. the Ariadnes thread, njem. der Faden der Ariadne, franc. le fil dAriane, tal. il filo dArianna, rus. , e. Ariadnina nit, Ariadnino klubko, polj. ni Ariadny) po-drijetlom se vee uz priu o Arijadni, keri kralja Minosa, koja je pomou klup-ka konca spasila iz kretskoga labirinta junaka Tezeja.


419

U pozadinskoj je slici frazema Augijine (Augijeve) tale (staje) strano prljavo i zaputeno mjesto, neto to treba temeljito oistiti i oistiti Augi-jeve tale dovesti u red to (engl. the Augean stable(s), to sweep (cleanse) the Augean stables, njem. *Augiasstall, den Augiasstall reinigen, franc. curi-es dAugias, nettoyer (curer) les curies dAugias, tal. le stalle di Augia, puli-re le stalle di Augia, rus. a , e. Augiv chlv, vyistit Au-giv chlv, polj. stajni Augiasza, sprzta stajni Augiasza) mitoloka pria o grkom kralju Augiju koji je imao jako prljave tale koje je u jednome danu oistio junak Heraklo.

Opeeuropeizam Damoklov ma opasnost koja neprestano prijeti nastao je prema predaji o Grku Damoklu koji je zavidio sirakukom tiraninu Dioniziju na njegovoj moi. No, Dionizije ga je odluio posjesti na svoje mjesto za sto-lom, a nad glavu mu je o konjskoj struni objesio ma elei mu time pokazati da na vladara uvijek vreba smrt. Frazem je potvren u ostalim jezicima, ali osim ekvivalenata hrvatskom frazemu Damoklov ma, zabiljeen je i frazem kojemu je ekvivalent hrvatski ma visi nad glavom komu: engl. the Damokles sword, franc. comme lpe de Damocls, njem. *Damoklesschwert, wie ein Damo-klesschwert ber jmdm./jmds. Haupt hngen (schweben), tal. la spada di Da-mocle, avere la spada di Damocle sulla testa, rus. , -, e. Damoklv me, viset nad nkm jako Damoklv me, polj. miecz Damoklesa, co wisi nad kim jak miecz Damoklesa.

Frazem homerski smijeh nezadrivi gromoglasni grohot (engl. Homeric laughter, njem. homerisches Gelchter, e. homrsk smch, polj. miech ho-meryczny) nastao je prema sljedeem citatu iz Homerove Odiseje: U smijeh udare tada neiskazan blaeni bozi (Klai 1983).

Gordijev (gordijski) vor vrlo zamrena stvar, nerjeivo pitanje i presje-i (rijeiti) gordijski vor na jednostavan nain rijeiti zapleten (teak) zada-tak motivirani su priom o zamrenom voru kojim je, prema legendi, frigij-ski kralj Gordije privezao jaram uz rudo svojih kola, a prema proroanstvu onaj koji bi ga raspleo postao bi gospodarom Azije. To je uspjelo Aleksandru Make-donskom koji je vor presjekao maem. Potvreni su i u drugim jezicima: engl. gordian knot, njem. gordische Knoten, franc. nud gordien, tal. nodo gordia-no, e. gordick uzel, polj. w-ze gordyjski.

Opeeuropeizam Pandorina kutija skrivene nevolje koje mogu naglo izbi-ti na povrinu, izvor svih zala motiviran je likom Pandore koju je, prema gr-kom mitu, Zeus poslao na zemlju kao kaznu za Prometejevu otmicu vatre i dao joj posudu u kojoj su bila sva zla; posudu je otvorio Prometejev sin Epimetej i


420

iz nje su izale bolesti, nesree i sva druga zla. U drugim je jezicima mogu i glagolski frazem otvoriti Pandorinu kutiju: engl. Pandoras box, njem. die Bchse der Pandora ffnen, Pandoras Bchse ffnen, franc. ouvrir la bote de Pandore, tal. aprire (scoperchair) il (un) vaso di Pandora, rus. o , e. Pandoina skka, otevt Pandoinu schrnku, polj. pu-szka Pandory, otworzy puszk Pandory.

Frazem zajahati (sjesti na) Pegaza postati pjesnikom (engl. mount Pega-sus, njem. den Pegasus besteigen, franc. enfourcher Pgase, tal. montar su Pe-gaso, rus. o , e. osedlat pegasa, polj. dosi na pegaza) mo-tiviran je likom Pegaza, Zeusova konja ijim je udarom kopita izbijao udesan izvor iz kojega je tekla voda koja je nadahnjivala pjesnike.

U pozadinskoj je slici frazema Prokrustova postelja umjetna mjera kojom tko eli neto nasilu prilagoditi (engl. Procrustes bed, njem. *Procrustesbett, tal. il talamo di Procrusto, e. Prokrustovo loe, polj. oe Prokrusta) mit o starogrkom razbojniku Prokrustu. On je na svom krevetu muio rtve tako da bi onima koji su bili dulji od kreveta, odsijecao noge, a onima koji su bili krai istezao je noge na nakovnju.

Frazemi Prometejev oganj i prometejska vatra znaenja neugasiva unutar-nja enja za postignuem visokih ciljeva, talent, nadarenost (engl. Promethe-an Fire, njem. prometheisches Feuer, franc. feu promthen, tal. fuoco di Pro-meteo, rus. ) motivirani su likom titana Prometeja koji je, pre-ma mitu, ukrao bogovima vatru i nauio ljude kako se njome koristiti.

Scila i Haribda u grkoj su mitologiji bile dvije nemani koje su gutale po-morce: Scila je bila opasna litica, a Haribda pogibeljan vir, ponor, pa frazem izmeu Scile i Haribde znai izmeu dviju opasnosti (engl. Scylla and Charybdis, between Scylla and Charybdis, njem. zwischen Szylla und Charybdis, franc. entre Charybde et Scylla, tal. tra Scilla e Cariddi, rus. C , e. Scylla (Skylla) a Charybda, bt mezi Scylou a Charybdou, polj. Scylla i Charybda, by midzy Scyll a Charybd). B. Kla-i navodi mogunost nastanka toga frazema prema poslovici incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim. Koristio ju je osobito rimski pisac Vergilije, ali i mnogi kasniji pisci (Piirainen 2012).

Prema grkome mitu, Sizifa su bogovi kaznili tako to je pokuavao otkotr-ljati kamen po brijegu, ali se kamen uvijek vraao na poetak. Taj je mit motivi-rao nastanak frazema Sizifov posao zamoran i uzaludan posao bez smisla i svr-he (engl. a labour of Sisyphus, Sisyphus work, njem. *Sisyphusarbeit, franc. travail de Sisyphe, tal. lavoro da Sisifo, rus. , e. Sisyfova (sisi-fovsk) prce, polj. syzyfowa praca (robota).


421

Starogrkoga mitolokog junaka Tantala bogovi su osudili da vjeno bude gladan i edan premda je stajao do grla u vodi ispod drveta s voem, ali kada je htio piti, voda se odmakla, a kada je htio jesti, granje s vokama dizalo se u visinu. Prema tom je mitu nastao frazem Tantalove muke najtee patnje koje mogu snai ovjeka, situacija u kojoj nije mogue zadovoljiti neke potrebe ili elje premda se ine lako ostvarljivima (engl. Tantalus torture (agony), njem. *Tantalusqualen, franc. le supplice de Tantale, tal. il supplizio di Tantalo, rus. , e. Tantalova muka, polj. mki Tantala).

3.1.2. Opeeuropski frazemi i uzreice sa stranim apelativom ili terminom

U ovoj su podskupini okupljeni frazemi i uzreice koji su potvreni u Kla-ievu rjeniku kao dio natuknice koju ini apelativ ili termin stranoga podrije-tla. Tako se primjerice pod natuknicom indeks navode dva frazema: staviti na indeks proglasiti opasnim, osuditi, zabraniti i biti na indeksu (engl. be on the Index, njem. auf dem Index stehen, franc. tre lindex, tal. essere allindice) biti zabranjen, biti oznaen kao nedoputen (tetan, negativno utjecajan, ne-preporuljiv). Oba su povijesno motivirana iz vremena kada se indeks odnosio na poseban crkveni popis knjiga koje su smatrane tetnima za vjernike te zabra-njene pripadnicima pojedine crkve.

Povijesno podrijetlo frazema siva eminencija (franc. minence grise, engl. grey eminence, njem. graue Eminenz, tal. eminenzia grigia, rus. , , e. ed eminence, polj. szara eminen-cja) otkriva nam B. Klai svojim objanjenjem da je rije o nazivu koji je prvi dobio Joseph du Tremblay, savjetnik francuskoga kardinala Richelieua. Dakle, izraz funkcionira kao politiki termin, ali se i determinologizirao i frazeologizi-rao u znaenju tajni savjetnik, utjecajna linost koja djeluje u pozadini, ali zna-ajno utjee na dogaaje.

Izraz peta kolona (panj. quinta columna, engl. the fifth column, njem. die fnfte Kolonne, franc. cinquime colonne, tal. la quinta colonna, rus. , e. pt kolona, polj. pita kolumna) ponajprije ima funkciju poli-tiko-povijesnoga termina koji se prema B. Klaiu odnosi na pojam stvoren za vrijeme panjolskoga graanskog rata, a oznaavao je plaene najamnike koji su djelovali u pojedinim zemljama utirui put faizmu pod vodstvom Francis-ca Franca. Kao frazem moe imati znaenje organizirane grupe ljudi koja unu-tar neke drave, stranke ili pokreta djeluje u korist neprijatelja i surauje s ne-prijateljem.


422

Frazem zakon dungle12 (engl. the law of the jungle, njem. das Gesetz des Dschungels, franc. la loi de la jungle, tal. la legge della giungla, rus. , e. zkon dungle, polj. prawo dungli) opisan je pod natuknicom dungla, a motiviran je ponaanjem ivotinja u borbi za opstanak kada jaa i-votinja ima pravo ubiti i pojesti slabiju. Stoga se to primjenjuje i na ljudske od-nose, pa frazem znai jai ima pravo nad slabijim. Podrijetlom je iz Knji-ge o dungli Rudyarda Kiplinga koji prvi koristi the law of the jungle (Piira-inen 2012).

Uz ivotinjski svijet vezan je i frazem krokodilske suze (engl. crocodile tears, njem. *Krokodilstrnen, franc. larmes de crocodile, tal. lacrime di co-ccodrillo, rus. , e. krokodl slzy, polj. zy krokodyle (kro-kodylowe) koji je prema B. Klaiu motiviran srednjovjekovnim vjerovanjem da krokodil plae prodirui svoj plijen, pa mu je znaenje laan (neiskren, usi-ljen, hinjen) pla, velik pla.13 Frazem se proirio europskim jezicima zahva-ljujui humanistima i osobito Erazmu Roterdamskom (Piirainen 2012).

Latinizam pilula sastavnicom je frazema gorka pilula (vrlo neugodan do-ivljaj) iji su ekvivalenti engl. bitter pill, njem. ein bittere Pille, tal. pillola amara, rus. , dok je francuski frazem pilule dure avaler dije-lom razliitih sastavnica.

B. Klai pod natuknicama fiksirati i ideja navodi frazem fiksna ideja (u hr-vatskom jeziku moe i kao frazemska polusloenica fiks-ideja) u znaenju mi-sao koja ovjeka progoni, opsesija, manija. Prema A. Menac (2007.) frazem je kalkiran prema francuskom ide fixe, a potvren je i u primjerice engl. a fixed idea, njem. eine fixe Idee, tal. idea fissa, rus. .

Frazem alfa i omega (engl. the Alpha and Omega, franc. lalpha et lomga, njem. das Alpha und das Omega, tal. lalfa e lomega, rus. , e. alfa i omega, polj. alfa i omega), B. Klai navodi u znaenju poetak i svre-tak, prvo i posljednje pod natuknicom alfa koja oznaava prvo slovo grkoga alfabeta, a omega posljednje. U primjeru ovoga frazema B. Klai nam ne ot-kriva pravo podrijetlo, a ono je biblijsko, odnosno preuzet je iz latinskog jezi-ka kao jezika posrednika iz grkoga jer se izraz javlja u knjizi Otkrivenja14 i od-

12 U hrvatskome i drugim jezicima potvren je i frazem koji B. Klai ne spominje kao da je iz dungle, engl. having jungle manners, njem. Als kme er aus dem Dschungel, franc. comme sil tait de la jungle, tal. comme se venisse dalla giungla, panj. como si fuera de la jungla.

13 Krokodilima se odista mogu pojaviti suze dok prodiru plijen, ali one su uzrokovane time to su kod krokodila suzne lijezde i lijezde slinovnice vrlo blizu, pa krokodil refleksivno poi-nje isputati krupne suze pri prodiranju plijena.

14 Ja sam Alfa i Omega, veli Gospodin Bog, koji jest, koji bijae i koji e doi, Svemogui (Otk 1,8).


423

nosi se na Isusa Krista. Frazem moe u aktualnoj upotrebi imati sljedea zna-enja: 1. poetak i svretak, ishodite, sve; 2. bit, sutina, izuzetno vano (do-minantno).

Za razliku od prethodnoga primjera, B. Klai utvruje biblijsko podrijetlo frazemu kolos na glinenim nogama (engl. colossus with feet of clay, njem. co-losse aux pieds dargile, tal. colosso con i piedi dargilla, panj. coloso con pies de barro, rus. , e. kolos na hlinnch nohch, polj. kolos na glinianych nogach) stvar naoko, stvar izvana velika i snana, a iznutra slaba koji je nastao prema starozavjetnoj prii iz knjige o proroku Da-nielu15.

3.1.3. Opeeuropski frazemi i uzreice prevedeni i/ili neprevedeni iz drugih jezika

Ova se podskupina izdvaja svojom brojnou, a kada bismo u nju ukljuili i izreke, poslovice i sentencije, dobili bismo vrlo bogatu grau hrvatskoga fra-zeolokog i paremiolokog fonda. Kao to je ve navedeno, frazemi se mogu preuzimati u prevedenom i/ili neprevedenom obliku. Prevedene frazeme nazi-vamo frazeolokim kalkovima, a mogu biti potpuno ili djelomino prevedeni. U ovoj skupini prevladavaju prevedeni i/ili neprevedeni frazemi i uzreice iz latinskoga jezika, a zatim slijede u manjem broju iz talijanskoga, francuskoga, engleskoga i njemakoga jezika.

Moemo razlikovati frazeme i uzreice koji u hrvatskome jeziku postoje samo u neprevedenom obliku i one koji su potvreni i u prevedenom i nepre-vedenom obliku. Velik je dio tih frazema potvren i u drugim europskim je-zicima.

3.1.3.1. Neprevedeni latinski frazemi i uzreice potvreni u Klaievu rjeni-ku bili bi primjerice: persona grata osoba koja kod nekog dobro stoji, cijenje-na linost, persona ingrata osoba u nemilosti, spiritus movens duhovni po-kreta, zaetnik neke akcije, poticatelj na djelatnost, non plus ultra dalje se ne moe, neto se ne moe nadmaiti; nenadmaiv, najvii, najvei, nedostiiv,

15 Rije je o snu babilonskoga kralja Nabukodonosora u kojem je usnio golema ovjeka ko-jemu je tijelo bilo od raznih kovina, a samo noge od gline, pa je bio dovoljan samo kameni u njegove noge da se pretvori u prah. Tim je snom alegorijski opisana sudbina novobabilonskoga, medijskoga, perzijskoga i grkoga carstva Aleksandra Velikoga koja e na kraju biti rasuta (Opa-i 2013). U hrvatskome je jeziku mogua i inaica div na glinenim nogama, a navedeni biblijski motiv mogao je biti poticajem nastanka i sljedeih frazema biti (stajati) na staklenim (glinenim) nogama stajati na nesigurnom, izmie (klizi) tlo pod nogama komu gubi oslonac (podrku, si-gurnost) tko; propada tko te izgubiti/gubiti tlo pod nogama dospjeti/dospijevati u teak (bezizla-zan) poloaj, ostati/ostajati bez oslonca (podrke, potpore) (Opai 2013).


424

non multa, sed multum ne mnogo razliitih stvari nego mnogo u jednoj, me-mento mori sjeti se da e umrijeti, ivot je prolazan16, ab ovo 1. od poet-ka, 2. vrlo iscrpno, potanko, ad hominem to odgovara ljudskom shvaanju, razumljivo, lako shvatljivo, alter ego vjeran prijatelj (pomonik), bona fide dobronamjerno, poteno, modus vivendi uvjeti koji barem privremeno omo-guuju mirne odnose izmeu dviju (protivnikih) strana, nota bene ne zabo-ravi, dri na pameti, da se ne zaboravi, pro forma izvrenje ega samo naoko, forme radi, toboe, status quo poloaj kakav je bio prije, prvotno stanje, ad acta17 k ostalim spisima, ne uzevi u obzir.

Neprevedeni frazemi iz drugih jezika bili bi primjerice: engleski fifti-fifti / fifty-fifty izravnano, off the record neslubeno, last but not least posljednje, ali ne manje vano, self-made man samouk, ovjek koji se vlasti-tom snagom, bez kola, uzdignuo do visoka poloaja ili znanja, koji je stvorio to vlastitom sposobnou; francuski par exellence 1. osobit, naroit, izvan-redan, izvrstan, prvorazredan, bez premca, 2. osobito, naroito, izvanredno, iz-vrsno, u prvom redu, u pravom smislu rijei, pravo, prvorazredno, entre nous meu nama, ne treba znati nitko trei; talijanski salto mortale 1. riskantan (oajniki) korak, 2. sudbonosan preokret, politiki zaokretu u potpuno suprot-nom pravcu, 3. neoekivan (neuobiajen) pothvat18, pappa in bocca 1. pitanje u kojem se nalazi i odgovor, 2. openito pomo, dobar savjet shvatljiv u prvom momentu, dolce far niente blaena besposlica, slatka danguba.

3.1.3.2. Drugu podskupinu ine frazemi i uzreice koji su potvreni u upo-trebi u neprevedenom i/ili prevedenom obliku (frazemski kalkovi). I ovdje je najvei broj latinskih kalkova koji su u hrvatskome i drugim jezicima prevede-ni s veom ili manjom strukturnom podudarnou. Tako su posve podudarne u svim jezicima sljedee frazemske prevedenice od kojih se neke koriste i u ne-prevedenom obliku.

Panem et circenses (hrv. kruha i igara, engl. bread and circuses, franc. pain et des jeux, njem. Brot und Spiele, rus. ) popularna je krilatica kojom se oznaavaju metode kojima neka vlast osigurava podrku stanovnitva zadovoljavajui njegove kratkorone i nevane potrebe, a nautrb dugoronih

16 Frazem je mogao nastati na poticaj biblijskoga citata U znoju lica svoga kruh svoj e jesti dokle se u zemlju ne vrati: ta iz zemlje uzet si bio prah si, u prah e se i vratiti (Post 3,19) prema kojemu je nastala i sentencija ovjee, sjeti se da si prah i da e se u prah vratiti (lat. Me-mento, homo, quia pulvis es et in pulverem reverteris).

17 Izraz ad acta funkcionira kao samostalan frazem, ali i kao dio frazema staviti ad acta u znaenjima 1. stvar se nee uzeti u obzir, 2. posao oko toga se smatra zavrenim.

18 Frazem je nastao frazeologizacijom sportskoga naziva koji se odnosi na skok pri kojem se tijelo prevre u zraku.


425

interesa. Bilo je to geslo vladajuih krugova u Rimskome Carstvu, a autor mu je rimski pjesnik Juvenal koji je taj izraz upotrijebio u svojoj pjesmi Satire (Marevi 2002).

Latinski izraz puctum dolens u hrvatskome se javlja i kao prevedeni fra-zem bolna toka (slaba strana, osjetljivo mjesto), a ekvivalent mu je i ruski , dok se ostali jezici razlikuju pridjevskom sastavnicom koja moe biti i slaba ili ranjiva (engl. weak (vulnerable) point, njem. wunder Pun-kt, franc. point sensible, tal. punto debole).

Biblizam krini put (lat. via crucis (dolorosa), engl. the Way of the Cross, njem. *Kreuzweg, franc. chemin de croix, tal. Via Crucis, rus. k , e. kiov cesta, polj. droga krzyowa) nastao je motiviran putem koji je Isus Krist proao od kue Poncija Pilata do Golgote gdje je bio razapet. Taj bolni put kojim je Isus Krist kroio, u svijesti je vjernika doivljen kao iznimno velika patnja i muka (Opai 2013), pa frazem znai patnja, mrcvarenje, velik napor, teak (trnovit) ivot, ivot pun muka (tegoba), muka, stradanje.

Poznata Cezarova uzreica alea iacta est koristi se osim u latinskom origi-nalu i u prijevodu: hrv. kocka je baena (pala), engl. the die is (has been) cast, njem. der Wrfel ist gefallen, franc. les ds sont jets, le d en est jet, tal. il dado tratto, rus. , e. kostky jsou vreny, polj. koci zostaly rzucone. Znaenje joj je odluka je donesena, sve je rijeeno, a nastala je pre-ma reenici Iacta alea est koju je Gaj Julije Cezar izrekao pri prelasku Rubi-kona 49. pr. Kr. zapoinjui graanski rat. Zapravo je izrekao Menandrov stih neka padne kocka (Klai 2012).

Za latinski izraz vis maior B. Klai (2012.) navodi i mogue francusko po-drijetlo prema force majeure, a potvren je kao frazemska prevedenica u vie jezika: hrv. via sila, engl. superior force, njem. eine hhere Macht, tal. forza maggiore, rus. -19. Rije je o terminu iz graanskoga prava (poznat je i kao casus fortuitus), a oznaava klauzulu koja se odnosi na dogaaj koji se nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane objektivno ne mogu i nisu mogle utjecati (dogaaj mora biti za subjekt neoe-kivan, izvanredan, nepredvidiv), npr. ratno stanje, trajk, elementarne nepogode i sl. (Drljaa Margi i Opai 2013). Frazem se koristi u znaenju najjaa (ne-zemaljska) sila, neto emu se ovjek ne moe suprotstaviti (oduprijeti), neto pred ime je ovjek nemoan.

Poznati biblizam baciti/bacati bisere (biserje) pred svinje nastao je prijevo-dom latinskoga margaritas ante porcos mittere (iacere) i potvren je u vie je-

19 U ruskome je primjeru izravan prijenos iz francuskoga uz adaptaciju izgovora (Me-nac 2007).


426

zika: engl. to cast (throw) pearls before swine, njem. Perlen vor die Sue wer-fen, franc. jeter des perles aux pourceaux (aux cochons), tal. gettar perle ai porci, rus. , e. hzet perly svinm, polj. rzu-ca pery przed wieprze. Podrijetlo je toga frazema prema reenici iz Matejeva evanelja: Ne dajte svetinje psima! Ne bacajte svoga biserja pred svinje, da se, poto ga pogaze, ne okrenu te vas rastrgaju!20, a znaenje mu je dati/davati (pokazati/pokazivati, pruiti/pruati, rei/govoriti) togod lijepo onomu koji to ne shvaa (kojega se to ne tie, koji toga nije vrijedan ili dostojan).

Biblijskoga je podrijetla i frazem glas vapijuega u pustinji koji je prema la-tinskom vox clamantis in deserto preveden u mnogim jezicima, npr. engl. a vo-ice in the wilderness, franc. voix qui clame dans le dsert, njem. die Stimme eines Predigers in der Wste, tal. voce di chi predica nel deser-to, rus. , e. hlas volajcho na pouti, polj. gos woajcego na puszczy (pustyni). Izdvajaju se njemaki i talijanski prijevod u kojima nije glas, nego je propovjednik, tj. onaj koji propovijeda. Izvor je biblij-ski tekst u kojemu se izraz glas jednoga koji vie u pustinji odnosi na Ivana Krstitelja koji je idove pozivao na obraenje najavljujui Kristov dolazak21. Frazem se koristi u znaenju uzaludan vapaj (apel), vapaj bez odziva, uzalud-no nastojanje da se djeluje na koga, uzaludan poziv na pomo.

Prema latinskom izrazu hodie mihi, cras tibi nastala je uzreica danas meni, sutra tebi znaenja svi ljudi prije ili kasnije moraju proi iste tekoe i nevo-lje. Potvrena je u vie jezika, npr. engl. today me, tomorrow thee, njem. heute mir, morgen dir, franc. aujourdhui moi, demain toi, tal. oggi a me, doma-ni a te, rus. , m m. Mogui bi izvor uzreice mogao biti biblij-ski citat iz Sirahove knjige: Misli na njegovu kob koja je i tvoja: danas meni, juer tebi (Opai 2013).

Latinski izraz primus inter pares prvi je upotrijebio rimski car August koji je tako nazivao samoga sebe. Meutim, H. Walter i V. Mokienko (2009.) otva-raju mogunost da je izraz nastao kao asocijacija na sljedei biblijski tekst Si-rahove knjige: Ako su te postavili ravnateljem stola, nemoj se uznositi. Budi meu njima kao jedan od njih, pobrini se za njih i tada sjedni. Kad obavi sve svoje dunosti, sjedni da se proveseli zajedno s njima i primi vijenac za svo-ju uglaenost. Frazem se koristi u neprevedenom, ali i prevedenom obliku u znaenju osobit autoritet: hrv. prvi meu jednakima, engl. first among equ-als, njem. Erster unter Gleichen, franc. premier parmi ses pairs, rus. .

20 V. vie o tom biblizmu u Opai 2013.21 V. vie o tom biblizmu u Opai 2013.


427

Biblijsko se podrijetlo moe pretpostaviti i za frazem svjetlo u tami (pre-ma lat. lux in tenebris) znaenja dobro u loem, pozitivno u negativnom, a u prevedenom obliku potvren je i u drugim jezicima: engl. light in the darkne-ss, njem. Licht in der Finsternis, franc. lumire dans les tnbres, rus. , e. svtlo v temnotch, polj. wiato w ciemnoci. Frazem je potvr-en u citatu iz Ivanova evanelja (() u njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze), a odnosi se na Isusa Krista, no pozadinsku sliku motivira i simbolika svjetla u Bibliji22.

Opeeuropeizam cum grano salis upotrebljava se u neprevedenom, ali i prevedenom obliku: hrv. sa zrnom soli, engl. with a grain of salt, njem. mit ei-nem Krnchen Salz, franc. avec un grain de sel, tal. con un granello di sale. Izvor ovoga frazema reenica je Plinija Starijega u knjizi Naturalis Historia. Naime, u receptu nekog protuotrova kae addito salis grano dodavi zrno soli to je znailo da e dodatak soli smanjiti opasnost otrova (Marevi 2002). Stoga je znaenje frazema oprezno i pametno; ne shvaajui doslovno, sa za-drkom.

U prevedenom se obliku koriste i primjerice sljedei frazemi:

lat. primo intuito otprve, odmah; bez posebnog zadubljivanja u to, nakon povrnog promatranja (uvida): hrv. na prvi pogled, engl. at first sight, njem. auf den ersten Blick, franc. au premier regard, tal. a prima vista, rus. ;

lat. post tenebras lux nakon loega dolazi dobro: hrv. poslije tmine svje-tlo, engl. light after darkness, njem. nach der Finsternis das Licht, tal. la luce dopo le tenebre;

lat. nomine et re na sve naine: hrv. rijeju i djelom, engl. by words and deeds, njem. mit Wort und Tat, franc. en parole et en fait, tal. con le parole e coi fatti, rus. .

Prema B. Klaiu (1983.) iz francuskoga je jezika kalkiran frazem zlatna mla-de (franc. la jeunesse dore, engl. golden youth, njem. goldene Jugend, tal. giovent doro, rus. , e. zlat mlde, polj. zota modzi-e). Upotrebljava se u znaenju besposlena i raskalaena gradska omladina. Naime, zlatnom su mladei jakobinci nazvali pariku mlade koja je 1794. na-kon pada M. Robespierrea postala njihovim protivnikom (Oro i Hornik 1996), ali mogue je da je nastao i prema engleskom nazivu Bright Young People koji je jedan tabloid nadjenuo mladim i bezbrinim londonskim aristokratima i bo-emima 30-ih godina 20. st.

22 V. vie u Opai 2013.


428

Opeeuropeizam vaditi kestenje iz vatre za koga (preuzimati za drugoga neugodnost ili popravljati pogreke koga drugoga) kalkiran je prema francu-skom tirer les marrons du feu pour qqn u mnogim jezicima, npr. engl. pull someones chesnuts out of fire for someone, njem. fr jmdn. die heie Kastani-en aus dem Feuer holen, tal. togliere (cavare) le castagne dal fuoco a (per) qu-alcuno, rus. , e. tahat za nkoho katany z ohn, polj. wyjmowa za kogo kasztany z ognia. Nastao je prema basni Majmun (ili lisica) i maka u kojoj se majmun (lisica) posluio makinim apama da bi se domogao vruih kestena. Najee se ta basna pripisuje La Fontaineu, ali izvor joj je u orijentalnim priama s mnogo adaptacija u vie jezika jo od sred-njovjekovlja (Piirainen 2012). Stoga je u engleskome taj frazem poznat i kao cats-paw, dok u francuskome i talijanskome postoje podudarni primjeri tirer les marrons du feu avec la patte du chat cavar le castagne dal fuoco con la zampa del gatto.

Frazem crno na bijelo (bijelom) prema B. Klaiu (1983.) kalk je iz njema-koga jezika (schwartz auf wei), a potvren je u vie jezika, npr. engl. in black and white, franc. noir sur blanc, tal. nero su bianco, rus. , e. ern na blm, polj. czarno na biaym. Znaenje mu je napismeno, sa-svim jasno (razumljivo), a T. Z. Oro i J. Hornik (1996.) navode da je preuzet iz Fausta J. W. Goethea.

Talijanski je kao jezik davalac utvren za frazem slatki ivot (dolce vita) ko-jim se opisuje ivot u dokolici i luksuzu. Nastao je prema istoimenom naslo-vu filma talijanskog redatelja F. Fellinija iz 1960. godine o rimskom visokom drutvu. U veini se jezika koristi u neprevedenom i prevedenom obliku (Pii-rainen 2012): engl. la dolce vita, the good life, njem. das se Leben, la dolce vita, franc. la dolce vita, rus. c , , e. sladk ivot, la dolce vita, polj. sodkie ycie, dolce vita.

Engleski se frazem fer plej / fair play koristi u neprevedenom, ali i prevede-nom obliku potena igra znaenja astan (viteki) postupak.

Jedan od najpoznatijih citata iz Shakespeareova Hamleta je to be or not to be, a koristi se u prevedenom obliku: hrv. biti ili ne biti, njem. Sein oder Ni-chtsein, franc. tre ou ne pas tre, tal. essere o non essere, rus. , e. bt i nebt, polj. by albo nie by. Znaenje mu je bit, sr, najva-nija (presudna) stvar, pitanje opstanka.

Uzreicu time is money (hrv. vrijeme je novac, njem. Zeit ist Geld, franc. le temps cest de largent, tal. il tempo denaro, rus. , e. as jsou penze, polj. czas to pienidz) prvi je upotrijebio B. Franklin u eseju Advice to a Young Tradesman iz 1748. Meutim, postoji mogunost da je potvrena jo u doba starogrkih pisaca (Oro i Hornik 1996).


429

Pojam struggle for existence (life) uveo je C. Darwin u svom djelu Posta-nak vrsta, a odnosi se na to da iva bia stvaraju vie potomaka nego to ih ima mogunost preivjeti, pa se javlja borba za opstanak u kojoj preivljavaju naj-sposobnije jedinke, dok najslabije iezavaju. Izraz se frazeologizirao u znae-nju nesmiljena borba, borba do krajnjih ivotnih mogunosti: hrv. borba za opstanak (ivot), njem. Kampf ums Dasein, berleben, franc. lutte pour la vie, tal. lotta per lesistenza, rus. , e. boj o ivot, polj. walka o byt.

3.1.3.3. Posljednju skupinu ine frazemi i uzreice koji su u pojedinim je-zicima doslovno prevedeni, a u drugim je jezicima jednako frazeoloko znae-nje izraeno razliitim nosivim sastavnicama pri emu se mijenja i pozadinska slika. No, najee alternativne leksike sastavnice imaju koje zajedniko se-mantiko obiljeje.

Opeeuropeizam latinskoga podrijetla rara avis koristi se u europskim jezi-cima u neprevedenom obliku, a u samo nekima i u doslovno prevedenom: hrv. rijetka ptica, engl. rara avis, njem. ein seltener Vogel, franc. un oiseau rare, rus. p , e. vzcn ptk, polj. rzadki ptak. Osim tih oblika, latin-ski izraz rara avis potaknuo je i nastanak frazema razliitih pozadinskih slika u vie jezika: hrv. bijela vrana, engl. a white crow, njem. ein weier Rabe, franc. un merle blanc, tal. una mosca bianca, rus. , e. bl vrna, polj. biay kruk. Hrvatski, ruski i eki frazem imaju zbog ekvivalentnih leksikih sastavnica jednaku pozadinsku sliku. U francuskome je frazemu umjesto vrane kos, a u njemakome i poljskome je gavran, ali je pozadinska slika samo dje-lomino razliita jer su kos i gavran kao i vrana ptice uglavnom crnoga perja. Meutim, u talijanskome frazemu vie nema ptice, nego je sastavnica bez se-mantikih poveznica s prethodnima (mosca = muha), pa se oblikuje drugaija pozadinska slika (Turk i Opai 2008). Prema T. Z. Oro i J. Hornik (1996.) te E. Piirainen (2012.) izraz je potvren u Juvenalovim Satirama kao corvo qu-oque rarior albo i rara avis in terris nigroque simillima cycno, a izvor mu je u grkoj mitologiji. I rijetka ptica i bijela vrana opisuju osobu razliitu od dru-gih, koja se razlikuje od svoje sredine.

Ideja o sredini izmeu dviju krajnosti potjee jo od Aristotela, a spominju je i Ciceron i Ovidije, ali prvi koji govori o aurea mediocritas je rimski pjesnik Horacije (Piirainen 2012). On je smatrao da se ovjekova srea nalazi upravo u zlatnoj sredini koja u zadovoljstvu malim osigurava unutranju ovjekovu sa-mostalnost i umjereno uivanje ivotnih dobara. Frazem je u znaenju umje-ren stav, izbjegavanje krajnosti (pretjerivanja), sredina izmeu dviju krajno-sti, srednji put potvren u vie jezika, npr. hrv. zlatna sredina, engl. the golden


430

mean, njem. die goldene Mitte, franc. le juste milieu, tal. il giusto mezzo, aurea mediocrit, rus. , polj. zoty rodek. U svim je navedenim jezicima latinski izraz doslovno preveden, ali u talijanskome postoji i djelomi-no razliit frazem podudaran francuskome sa sastavnicom giusto/juste (prave-dan, toan, primjeren).

Prema latinskoj uzreici quot capita, tot sententiae (sensus) nastali su: hrv. koliko ljudi, toliko udi, engl. so many man, so many minds, njem. soviel Kp-fe, soviel Sinne; viele Menschen, viele Gemter, franc. autant de ttes autant davis, tal. quante teste, tanti modi di pensare; quante teste, tanti cervelli, rus. , m . Svima je zajedniko znaenje ljudi imaju razli-ita miljenja, svatko misli na svoj nain, ukusi su razliiti, ali navedeni su je-zici djelomino razliito preveli latinsku uzreicu. Najblii je izvorniku prvi ta-lijanski frazem. Podudarni su izrazom hrvatski, engleski i drugi njemaki pri-mjer jer je umjesto glave sastavnica ljudi, a s obzirom na to da glava i ljudi ostvaruju odnos sinoniminosti na temelju holonimije i meronimije, pozadin-ska slika im je u odnosu na ostale primjere samo dijelom razliita.

Hrvatski je frazem djevojka za sve doslovan kalk prema njemakom Md-chen fr alles, a ima dva znaenja: 1. djevojka ili ena koja obavlja kuanske poslove u graanskoj obitelji, 2. osoba koja obavlja svakojake, uglavnom ne-vane i beznaajne poslove, iji radni zadatci nisu tono odreeni, a u tom se znaenju moe odnositi i na osobu enskoga i mukog spola (Fink 2005). Fra-zem je potvren i u drugim jezicima, npr. engl. maid of all work, franc. bonne tout faire, tal. donna tuttofare, rus. . U hrvatsko-me je jeziku mogua i inaica s osobnim imenom Katica koje je bilo vrlo e-sto u vrijeme kada su djevojke sa sela dolazile u grad i zapoljavale se kao ku-ne pomonice, pa se poelo poistovjeivati s djevojkama kunim pomonica-ma (Fink 2005).

U hrvatskome je jeziku potvren frazem biti papskiji (vei katolik) od pape, a nastao je pod utjecajem njemakoga ppstlicher als der Papst i francusko-ga plus catholique que le pape (Klai 1983). Odnosi se na onoga tko je pretje-ran pristaa neke ideje ili teorije, a T. Z. Oro i J. Hornik (1996.) navode da je mogao nastati prema izreci F. R. Chateaubrianda biti vie kralj od kralja. Pri-mjeri iz drugih jezika podudarni su hrvatskome (tal. pi cattolico del papa, rus. m, , e. bt papetj ne pape, polj. by bar-dziej papieski (katolicki) ni papie), a izdvaja se primjerice engleski be out-Herod Herod, out-Lear Lear.


431

Zakljuak

Analizom opeeuropskih frazema u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia utvreno je da za velik broj frazema i uzreica moemo saznati vrijedne po-datke o njihovu podrijetlu. Takoer, Bratoljub Klai daje nam prijedlog mogu-ega jezika davaoca za vei broj primjera. Vrijedan je podatak navoenje hr-vatskoga pisca koji je prvi put upotrijebio odreeni frazem ili uzreicu u svom djelu, iako to ne mora uvijek znaiti da je isti pisac ujedno i autor izraza. Potvr-ena je pretpostavka da se Klaiev rjenik moe smatrati pravom riznicom hr-vatskoga frazeolokog i paremiolokog blaga te stoga mora biti nezaobilaznim izvorom buduem hrvatskom frazeolokom etimolokom rjeniku.

Izvori:

Klai, BratoljuB. 1983. Rjenik stranih rijei. Nakladni zavod Matice hrvat-ske. Zagreb

Klai, BratoljuB; KolsKa Knjiga. 2012. Novi rjenik stranih rijei. kolska knjiga. Zagreb.

Literatura:

Bierich, alexander; Matei, josip. 1994. . 5/6. . 4147.

drljaa Margi, BranKa; opai, Maja. 2013. Phraseological Calques of La-tin Origin in Croatian and English. Phraseology in Interlingual and Inter-cultural Contact. Zora. Budapest Kansas Maribor Praha. 6575.

FinK-arsovsKi, eljKa. 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra. FF press. Zagreb.

FinK, eljKa. 2005. Hrvatski frazem djevojka (Katica) za sve i njegovi ekvi-valenti u ruskom jeziku. VI . . . . . . ( 911 2004 .) ( . . . . ). . -. 131137.

Franoli, BranKo. 1979. LEmprunt et le calque syntaxique et phraseologique en croate. Die Welt der Slaven XXIV/2. 405417.

hrnjaK, anita. 2001. O utjecaju stranih jezika na stvaranje novih frazema hr-vatskog jezika. Rije 7/1. 2534.

ivaneti, nada; Karlavaris-BreMer, ute. 1991. Antroponimske fraze u nje-makom i hrvatskom. Proimanje kultura i jezika: Zbornik HDPL-a. Ur. Andrijaevi, Marin; Vrhovac, Yvonne. Zagreb. 123126.


432

ivaneti, nada; Karlavaris-BreMer, ute. 1994. Od Savla uiniti Pavla. O zna-enju i asocijativnom potencijalu jedne fraze. Suvremena lingvistika 38. 2333.

ivaneti, nada; Karlavaris-BreMer, ute. 1996. Frazemi s antroponimskom komponentom u njemakom jeziku. Strani jezici 25/1-2. 2435.

ivaneti, nada; Karlavaris-BreMer, ute. 1999. Onimijski frazemi i konceptu-alizacija svijeta. Suvremena lingvistika 47-48. 131142.

jernej, josip. 1978. Fraseologia in chiave contrastiva. Studia romanica et angli-ca zagrabiensia 23/1-2. 349362.

jernej, josip. 1982. Interferencije na podruju frazeologije. Strani jezici 11/1-2. 1316.

jernej, josip. 1996. Biljeke oko porijekla nae frazeologije. Suvremena lingvi-stika 41-42. 265269.

Matei, josip. 1992./1993. Frazemi s komponentom vlastitoga imena u hrvat-skom jeziku. Filologija 20-21. 293297.

Matei, josip. 1995. Prividnost katkad vara. O faux amis u frazeologiji. Filo-logija 24-25. 239245.

Matei, josip. 1997. Ii od Poncija do Pilata ( ). Frazeologia a religia. Problemy frazeologii europejskiej II. Ur. Lewicki, Andrzej Maria; Chledba, Wojciech. Wydawnictwo Energeia. Warszawa. 163165.

Melvinger, jasna. 1989. Leksikologija. Pedagoki fakultet. Osijek. Menac, antica. 1970./1971. O strukturi frazeologizama. Jezik 18/1. HFD. 14.Menac, antica. 1972. Svoje i posueno u frazeologiji. Strani jezici 1/1. 919.Menac, antica. 2007. Hrvatska frazeologija. Knjigra. Zagreb. opai, Maja. 2013. Biblizmi u hrvatskome jeziku. Doktorski rad. Filozofski

fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb. 491 str.piirainen, elizaBeth. 2012. Widespread Idioms in Europe and Beyond. Toward

a lexicon of Common Figurative Units. Peter Lang. Frankfurt Berlin. ragu, dragutin. 1979. Vlastita imena u frazeologiji. Onomastica jugoslavi-

ca 8. 1723.turK, Marija. 1994. Naznake o podrijetlu frazema. Fluminensia 6/1-2. 3747.turK, Marija; opai, Maja. 2008. Supostavna ralamba frazema. Fluminen-

sia 20/1. Filozofski fakultet. Rijeka. 1931.turK, Marija. 2013. Jezino kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici je-

zinih dodira. Hrvatska sveuilina naklada Filozofski fakultet u Rijeci. Zagreb Rijeka.

Zagrebaka Biblija. 2008. Kranska sadanjost. Zagreb.


433

Rjenici:

Marevi, josip. 2002. Latinski zauvijek. Marka. Velika Gorica.Matei, josip. 1982. Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. kol-

ska knjiga. Zagreb. Matei, josip i dr. 1988. Hrvatsko-njemaki frazeoloki rjenik. Nakladni za-

vod Matice hrvatske Verlag Otto Sanger. Zagreb Mnchen.Menac, antica; FinK arsovsKi, eljKa; venturin, radoMir. 2003. Hrvatski

frazeoloki rjenik. Naklada Ljevak. Zagreb.Menac, antica i dr. 2011. Hrvatsko-ruski frazeoloki rjenik. Knjigra. Za-

greb. MiKi, pavao; Kara, danica. 1992. Kontrastivni rjenik poslovica. August Ce-

sarec kolska knjiga. Zagreb. orlo, teresa soFia; horniK, joanna. 1996. Czesko-polski sovnik skrzydla-

tych sow. Universitas. Krakw.Osmojezini enciklopedijski rjenik. 1987. 2012. 8 svezaka. Leksikografski

zavod Miroslav Krlea. Zagreb.vrgo, daliBor; FinK-arsovsKi, eljKa. 2008. Hrvatsko-engleski frazeoloki

rjenik / Croatian-English Dictionary of Idioms. Naklada Ljevak. Zagreb. Walter, harry; MoKienKo, valerij M. 2009. -

( ). Deutsch-Russisches Wrterbuch biblischer Phraseologismen. Mit historisch etymo-logischen Kommentaren. Universitt Greifswald.

Common European Phrasemes in Croatian Found in B. Klais Dictionary of Foreign Words

Abstract

The paper discusses the status of common European phrasemes in Croatian found in various editions of B. Klais Dictionary of Foreign Words. Common European phrasemes are defined as international phrasemes appearing in diff- erent European languages, with an identical meaning and a high degree of structural correspondence. These phrasemes tend to have a known common or-igin; however, there are also common European phrasemes with no confirmed source, i.e. it is not known from which language and text they originated and spread. This paper therefore aims to describe the status of common European phrasemes in B. Klais Dictionary of Foreign Words, which contains valuable


434

data on the origin of individual phrasemes, sayings, and proverbs. The Diction-ary includes common European phrasemes that contain foreign proper names, foreign common nouns or foreign terms, or are translations from Latin and oth-er languages. The Klais Dictionary can serve as an important source for the study of phraseme origins, as a required starting point for a future etymological dictionary of Croatian phrasemes.

Kljune rijei: Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei, opeeuropski frazemi, hrvatski jezik

Keywords: Bratoljub Klai, Dictionary of Foreign Words, common European phrase-mes, Croatian language

Documents

Maja Opašić