Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina

8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina

1/42

171

Maja Petrinec

HR, 21 000 Split

Muzej hrvatskih arheolokih

spomenika

S. Gunjae bb

[email protected]

Maja Petrinec

Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina

UDK: 904: 726.8 (497.5 Biskupija) 07/11

Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 29. 3. 2005.

Prihvaeno: 9. 5. 2005.

U radu se u potpunosti objavljuju rezultati revizijskih arheolokih istraivanja groblja na poloaju

Bukorovia podvornice u Biskupiji, te nekoliko predmeta za koje je, zahvaljujui podatcima iz arhiva

Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloajunegdanje oranice Aima Popovia.

Kljune rijei: Biskupija, nakit, groblja


2/42


3/42

173173

Maja Petrinec


Selo Biskupija kod Knina (negdanje Kosovo) svakako je

najbogatije arheoloko nalazite na onom podruju koje su

u 7. stoljeu naselili Hrvati i na kojem e se poslije formirati

srednjovjekovna hrvatska drava, pa je ve odavno jasno da se

ovdje nalazilo jedno od njezinih najznaajnijih sredita.

Amaterskim iskopavanjima koja je na biskupijskim lokalitetima

krajem 19. stoljea proveo fra Lujo Marun postavljeni su temelji

nacionalnoj arheologiji, a ponajprije zahvaljujui bogatim

nalazima s tih istraivanja dolo je do osnivanja Prvog muzeja

hrvatskih spomenika u Kninu, tj. dananjeg Muzeja hrvatskih

arheolokih spomenika (dalje MHAS). Stoga je uz Biskupiju vezana

povijest ove ustanove kao i nacionalne arheologije u nas openito.

Poznato je da o prvim Marunovim iskopavanjima u Biskupiji

ne postoji nikakva dokumentacija, te da o veini predmeta, osim

pripadnosti pojedinim biskupijskim lokalitetima, nisu poznati

drugi podatci, kao i to da je upravo stoga na veini tih lokaliteta

pedesetih godina prologa stoljea S. Gunjaa proveo revizijska

istraivanja.1

Premda su biskupijski nalazi oduvijek bili i do danas ostali

predmetom zanimanja brojnih domaih i stranih strunjaka,

zauuje injenica da najveim dijelom nisu publicirani ni

kataloki obraeni, to se posebno odnosi na materijal koji

potjee iz grobova. Ni grobovi otkriveni revizijskim iskopavanjima

nikada nisu bili publicirani u cijelosti.

Stoga u ovoj prilici u potpunosti objavljujem rezultate revizijskih

arheolokih iskopavanja provedenih na groblju na poloaju

Bukorovia podvornica, te nekoliko predmeta za koje je,

zahvaljujui zabiljekama fra Maruna kao i podatcima iz arhiva

MHAS-a, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloajunegdanje oranice Aima Popovia.

Poloaj nalazita

Bukorovia podvornicom naziva se poloaj smjeten ispod

Bukorovia kua u Biskupiji, sjeverozapadno od seoske crkve

sv. Trojice. Tu su bili otkriveni ostatci predromanike crkve iz 9.

stoljea (tzv. etvrta crkva), koji danas vie nisu sauvani, a u

okoliu crkve razvilo se groblje.

Poloaj oranice Aima Popovia bio je negdje na zemljituPopovia smjetenom pedesetak metara jugoistono od crkve na

Bukorovia podvornici i otprilike isto toliko sjeveroistono od Sv.

Trojice.2

Povijest istraivanja

Oranica Aima Popovia

Poloaj se prvi put spominje u zabiljekama fra Luje Maruna

najprije kao zemljite Marka Popovia to je izmedj starohrvatske

crkve na Bukorovia oranicam,3 a poslije kao baa Ivana

Popovia. Budui da se Marun poziva na raniju zabiljeku, jasno

je da se radi o istom poloaju. Ondje je godine 1903. otkrivena

zidana presvoena grobnica s kosturnim ostatcima pokojnice

poloene u pravcu zapad-istok. Grob je sadravao torkves, ogrlicu

od srebrnih i staklenih jagodica i tri zlatne naunice.

Sljedee tri zabiljeke govore o arheolokim iskopavanjima

provedenim na zemljitu Aima Popovia gdje je otkriven jo

jedan grob.4 S prethodnim nalazom povezuje ga Marunov zapis u

kojem se navodi da je novopronaeni grob bio u blizini groba to

je naast 17. 05. 1903., tj. gore spomenute presvoene grobnice.

Grob je bio ograen suhozidom, a sadravao je kostur jednog

pokojnika orijentiran u pravcu zapad-istok, uz noge kojeg su

pronaene ostruge s pripadajuim garniturama za zakapanje

i jedna zemljana posuda, a na pojasu predmet identificiran kao

mjedeno ovje zvono. U nadi da e pronai jo slinih grobova

Marun je dva dana istraivao na oblinjem zemljitu, ali nita vie

nije otkrio. Tom prigodom prodao mu je Aim Popovi eljeznu

sjekiru otkrivenu na istom poloaju, za koju se takoer moe

pretpostaviti da potjee iz nekog razorenog groba.

Dio predmeta iz obaju otkrivenih grobova pohranjen je i

danas u MHAS-u, gdje su u inventaru donedavno bili pripisani

pogrenim ili nepoznatim nalazitima.

Crte predmeta otkrivenih u zidanoj presvoenoj grobnici,danas na alost zagubljen, bio je pohranjen u Arhivu MHAS-a.

Kolega M. Zekan, kojem dugujem ovaj podatak, sjea se da su na

tom crteu bile prikazane tri od ukupno osam zlatnih naunica,

koje su u inventaru pripisane nepoznatim nalazitima u Dalmaciji,

a davno ih je publicirao Lj. Karaman.5 Budui da se ne moe tono

utvrditi o kojim je trima naunicama rije, u katalogu ih donosim

svih osam. Torkves i ogrlica, takoer prikazani na spomenutom

crteu, danas su izgubljeni.

Od predmeta iz mukoga groba sauvane su ostruge s

pripadajuim garniturama. U literaturi koja se ovim nalazima

bavila, krivo su pripisani Crkvini u Biskupiji ili pak nepoznatimnalazitima.6

Takoer je sauvana i sjekira otkupljena od Aima Popovia.7

1 Gunjaa 1953.2 Nalazite treba razlikovati od onoga na Popovia dolovima, dvjestotinjak

metara sjeverno od bazilike na Crkvini.

3 Marun 1998, str. 126, 128.

4 Marun 1998, str. 161, 162.5 Karaman 1930-1934, str. 84, 85.6 Jelovina 1986a, T. IX. 111, T. X. 129-133.7 Beloevi 1980, T. XXXVIII. 3.


4/42

174174

Bukorovia podvornica

Iako se u vie navrata spominje u Marunovu dnevniku, lokalitet na

Bukorovia podvornici nije opsenije arheoloki istraivan u doba

njegova djelovanja. Veinu Marunovih biljeki prenosi S. Gunjaa

prigodom objave rezultata arheolokih iskopavanja provedenih

godine 1939. na navedenom poloaju.8

Za nau temu odposebnog su znaenja podatci koji se odnose na nalaze grobova,

pa ih stoga ovdje ukratko ponavljam.

U dvjema zabiljekama govori se o nalazu sarkofaga ispred

crkve koji je nekoliko puta bio otvaran. Posjetivi nalazite, Marun

biljei da se oko crkve nalaze priprosto ozidani grobovi.

U dnevniku M. Klaria zabiljeeno je da su godine 1929.

obavljena jednodnevna arheoloka iskopavanja na Bukorovia

podvornici.9 Nita nije pronaeno, ali su tada za muzej otkupljene

dvije jednojagodne sljepooniarke, koje su otkrivene u jednom

grobu zajedno s bronanim prstenom.

Godine 1938. na podvornici je prigodom obavljanja

poljodjelskih radova otkriven grob ozidan sedrom i pokriven

ploama na dvije vode. Nalaz iz groba prodan je Marunu.10

Sljedee godine u muzej je donesen bronani prsten iz jednog

groba, to je potaknulo S. Gunjau da obie lokalitet. Ondje je

otkupio i druge nalaze iz istog groba, koji je poslije oznaen kaogrob 1.

Iste je godine na Bukorovia podvornici Gunjaa proveo prva

revizijska arheoloka istraivanja i otkrio ukupno 52 groba. Rezultati

istraivanja publicirani su godine 1952. u Starohrvatskoj prosvjeti.11

S tih iskopavanja donosim samo katalog grobnih nalaza budui da

tada podatci nisu bili unoeni u posebne grobne zapisnike.

Godine 1951. zavrena su revizijska istraivanja zapoeta godine

1939. i sustavno istraeni oni dijelovi Bukorovia podvornice na

kojima prije nisu bili vreni arheoloki zahvati, te su otkrivena

Karta 1.

8 Gunjaa 1952, str. 57-59, bilj. 1-13.9 Klari 1929, 26. 03. 1929.

10 Gunjaa navodi da je nepoznato kamo je dospio taj prsten, kao i drugi

sitni predmeti u Marunovu vlasnitvu, te da im se pred njegovu smrt

zameo trag. Vidi: Gunjaa 1952, str. 62, bilj. 18.11 Gunjaa 1952, str. 63-71, bilj. 1.


5/42

175175

Maja Petrinec


ukupno 72 groba.12 Nalaze iz pojedinih grobova djelomino

je publicirao D. Jelovina u svojoj monografiji o starohrvatskim

grobljima.13 U katalogu koji slijedi donosim podatke o svim tada

istraenim grobovima.

Katalog14


a. 1-2 Par zlatnih naunica sa sredinjim ukrasom od srcoliko i

ovalno povijene filigranske ice optoene sitnim granulama;

karika zavrava S-petljom; vis. 3 cm, pr. karike 1,2 cm. (T. I. 1-2)

b. Zlatna naunica sa sredinjim srcolikim ukrasom i apliciranim

trokutiima formiranima od sitnih granula; karika zavrava

S-petljom; vis. 2,2 cm, pr. 1,2 cm (T. I.3).

c. Zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i apliciranim trokutiima

formiranima od sitnih granula; karika zavrava kvaicom i

petljom izvijenom prema van ; vis. 2,6 cm, pr. 1,4 cm (T. I. 4).d. Zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i apliciranim

trokutiima formiranima od sitnih granula; karika zavrava

S-petljom i kvaicom; vis. 2,5 cm, pr. karike 1,3 cm (T. I.5).

e. Nepotpuna zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i

apliciranim trokutiima formiranima od sitnih granula; vis. 2,1

cm, pr. karike oko 1,2 cm (T. I. 6).

f. Obina kariica od zlatne tordirane ice; krajevi zavravaju

velikom uicom i kvaicom za privrivanje; pr. 1,5 cm (T. I. 7).

g. Zlatna naunica sa sredinjim zvonolikim privjeskom ukraenim

filigranskom icom; vis. 3,2 cm, pr. karike 1,4 cm (T. I. 8).

h. eljezna ostruga sa zavretcima krakova u obliku narebrenepreice; baza izduenog trna obavijena je oplatom od

bronanog lima ukraenom rafiranim trokutima i optoenom

pseudogranulama; du. 14 cm (T. II. 1).

Tlocrt 1.

12 Gunjaa 1954a, str. 188, 189.

13 Jelovina 1976, str. 25, 26, T. XXXVI, XXXVII.14 Tlocrt groblja izradio je M. Palok, a cr tee predmeta S. Juraga i M.

Rogoi, kojima zahvaljujem na uloenom trudu. Posebnu zahvalnost na

pomoi pri objedinjavanju dokumentacije dugujem gi Arijandi Albreht.


6/42


7/42

177177

Maja Petrinec


GROB 4A

Grob je otkriven u potpunosti oteen. Bila su sauvana tek

dva komada sedre, kojima je bila obloena grobna raka.

Unutar rake pronaene su dislocirane kosti. Bez nalaza.

GROB 5AGrob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj

zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama poloenim

na bedrenim kostima. Pored lubanje otkriven je ulomak

zemljane posude, koji je danas izgubljen.

GROB 6A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjeveroistok-jugozapad.

Ukop u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s

rukama ispruenim niz tijelo. Ispod lubanje otkrivena je jedna

sljepooniarka(a).

a. Bronana sljepooniarka s jednom ovalnom limenomjagodom ukraenom iskucanim ispupenjima; 3,5 x 3,2 cm;

2,9 g; inv. 866 (T. VI. 7).

GROB 7A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka

obloena je obraenim sedrenim ploama. Grob nije imao

pokrova, a dno mu je bilo poploano tankim kamenim ploicama.

Ukopan je jedan pokojnik s lijevom rukom ispruenom niz

tijelo, a desnom poloenom na karlici. Bez nalaza.

GROB 8A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj

zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim

niz tijelo i dlanovima poloenim na zemlju. Pokraj lubanje

otkrivena je jedna zemljana posuda (a), a druga do nogu.

Uz desnu ruku pronaeni su kresivo (b) i kremen. Posuda

otkrivena do nogu pokojnika i kremen danas su izgubljeni.

a. Posuda nainjena od proiene gline i pijeska, tamnosive

boje, raena na runom lonarskom kolu i dobro peena.

Trbuasta je oblika, s najveim promjerom na sredini,izduena vrata, koji zavrava obodom izvijenim prema van

; v. 12,3 cm, pr. trbuha 11,5 cm, pr. vrata 9,4 cm, pr. dna 7

cm; 447 g; inv. 867 (T. VI. 8).

Tabla 1.

1 2 3 4

5 6 7 8

8


8/42

178178

b. eljezno kresivo stanjenih i uvijenih krajeva; 5,5 x 2,5 cm;

18,2 g; inv. 868 (T. VI. 9).

GROB 9A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna rakaobloena je obraenim sedrenim ploama. Grob je bio bez

pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz

tijelo. Ispod lubanje su otkrivene dvije kariice (a, b), a na

desnoj ruci dva prstena (c, d).

a. Obina bronana kariica od koje je sauvan samo ulomak;

3,2 cm; 0,2 g; inv. 871 ( T. VI. 10).

b. Obina bronana kariica od koje je sauvan samo ulomak;

2,4 cm; 0,25 g; inv. 872 ( T. VI. 11).

c. Bronani lijevani prsten, neukraen; pr. 2 cm; 1,65 g; inv.

869 (T. VI. 12).

d. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih

krajeva. Vanjska povrina obrua ukraena je jednim

lijebom; pr. 1,8 cm; 0,8 g; inv. 870 (T. VI. 13).

GROB 10A


obloena je okomito postavljenim kamenim ploama. Unutar

groba zateene su dislocirane kosti jednog pokojnika. Bez nalaza.

GROB 11A



niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 12A


zemljanoj raci. Ukopana su dva pokojnika jedan iznad

drugoga, oba s rukama ispruenim niz tijelo. Uz desnu nogu

donjeg pokojnika pronaen je jedan no (a).

a. eljezni no ravnog hrpta i blago povijenog sjeiva. Trn za

nasad drka djelomino sauvan; 13,0 x 1,7 cm; 21 g; inv.

873 (T. VII. 1).

GROB 13A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. U donjem dijelu

bio je otvoren i istraen godine 1939. Grobna raka bila je

obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen

od nepravilnih kamenih ploa oblijepljenih glinom. Ukopan je

jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Uz lubanju su

otkrivene dvije kariice (a. 1-2).

a. 1-2 Par bronanih kariica ovalna oblika i ravno odrezanih

krajeva; 3 x 2,7 cm, 2,8 x 2,6 cm; 1,95 g, 1,8 g; inv. 874-875

(T. VII. 2-3).

GROB 14A


obloena je nepravilnim kamenim ploama i ploama od

obraene sedre, a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih

ploa. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz

tijelo. Bez nalaza.

GROB 15A


bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bezpokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz

tijelo s dlanovima poloenim na zemlju. Unutar groba otkriven

je ulomak kremena, koji je danas izgubljen.

Tabla 2.

1

2

3

4


9/42

179179

Maja Petrinec


GROB 16A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila

je obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Grob je

bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik, a od kostura je bila

sauvana samo lubanja. Bez nalaza.

GROB 17A


bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bez

pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz

tijelo. Bez nalaza.

Tabla 3.

1

3

65

2 47 8

9

10 11

12

13 14


10/42

180180

GROB 18A


zemljanoj raci, a samo je uzglavnica nainjena od sedre. Grob

je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik (dijete), a kostur

je bio loe sauvan pa se nije moglo utvrditi poloaj ruku.

Unutar groba otkrivena je jedna sljepooniarka (a).

a. Srebrna sljepooniarka s jednom ovalnom limenom

jagodom, neukraena; v. 2,8 cm; 0,85 g; inv. 876 (T. VII. 4).

GROB 19A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u

obinoj zemljanoj raci s okomitom kamenom ploom kao

uzglavnicom. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim


GROB 20A


zemljanoj raci s pokrovom od nepravilnih kamenih ploa u

donjoj polovini. Ukopan jedan pokojnik s rukama poloenim

na karlici. Bez nalaza.

GROB 21A


bila je obloena obraenom sedrom i laporom u dva reda, a

pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopana su

dva pokojnika, jedan iznad drugoga. Donji kostur je in situ,

a gornji djelomino dislociran. Donji pokojnik imao je ruke

ispruene niz tijelo, a kod gornjega poloaj ruku nije bilo

mogue utvrditi. Uz lubanju donjega kostura pronaene sudvije kariice od kojih je danas sauvana samo jedna (a), a na

desnoj ruci jedan prsten (b).

a. Obina srebrna kariica ovalna oblika sa zavrecima

krajeva u obliku uice i petlje; 2,5 x 2,3 cm; 0,85 g; inv. 878

(T. VII. 5).

b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih

krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,05 g; inv. 877 (T. VII. 6).

GROB 22A


zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenimniz tijelo. Na desnoj ruci otkrivena su dva prstena 8a, b.

a. Bronani lijevani prsten D-presjeka, neukraen; pr. 2 cm;

7,1 g; inv. 879 (T. VII. 7).


krajeva, neukraen; pr. 1,9 cm; 1,7 g; inv. 880 (T. VII. 8).

GROB 23A

Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukop

u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama

ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 24A


je obloena okomito postavljenim kamenim ploama, a grob

je bio bez pokrova. Dno mu ine pokrovne ploe drugoga

groba. Unutar groba zateene su dislocirane kosti jednog

pokojnika. Bez nalaza.

GROB 25A


je obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen

od nepravilnih kamenih ploa. Dno je takoer bilo poploano.

Ukopan je jedan pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz

tijelo. Bez nalaza.

GROB 26A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Nalazio se iznad

gornje polovine groba 24A. Grobna raka bila je obloena

obraenim sedrenim ploama, a pokrov takoer nainjen od

sedre. Dno je bilo poploano tankim kamenim ploicama.

Ukopan je jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.

GROB 27A


je obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen

od tankih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik (dijete).

Bez nalaza.

GROB 28A

Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukopu obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama

ispruenim niz tijelo. Na desnoj ruci pokojnika otkriven je

jedan prsten (a).

a. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih

krajeva, neukraen; pr. 2 cm, 0,9 g; inv. 881. (T. VII. 9)

GROB 29A


bila je obloena manjim nepravilnim kamenjem. Grob je bio

pokriven irokom kamenom ploom. Unutar rake zateene su

dislocirane kosti veeg broja pokojnika. Bez nalaza.

GROB 30A


je obloena manjim nepravilnim kamenjem. Grob nije imao

pokrov, ali je iznad kostura utvren deblji sloj gline. Ukopan je

jedan pokojnik kojem je lijeva ruka ispruena niz tijelo, a desna

poloena na bedrenoj kosti. Bez nalaza.

GROB 31A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grob je

djelomino bio istraen godine 1939. Grobna raka bila jeobloena okomito postavljenim kamenim ploama, a pokrov

nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan

pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.


11/42

181181

Maja Petrinec


GROB 32A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka

bila je obloena okomito postavljenim kamenim ploama

i blokovima od obraene sedre, a pokrov nainjen od

nepravilnih kamenih ploa. Pokrovne ploe bile su glinomspojene s oblonicama. Ukopan je jedan pokojnik s rukama

ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje pronaena je po

jedna sljepooniarka (a. 1-2), a na desnoj ruci jedan prsten (b).

a. 1-2 Par srebrnih sljepooniarki s jednom jagodom.

Povrina jagoda ukraena je spiralno uvijenom

filigranskom icom; 6,3 x 6,5 cm, 6,3 x 6,8 cm; 9,4 g, 10,5 g;

inv. 882-883 (T. VII. 10-11).

b. Bronani prsten sa staklenom krunom. Obru prstenaje neukraen, sprijeda je proiren, a na to proirenje

privrena je kazeta s leitem za stakleni umetak; pr. 2

cm; 3,15 g; inv. 884 (T. VII. 12).

Tabla 4.

1 2

5

3 4

6 7

8


12/42

182182

GROB 33A


je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio pokriven

jednom nepravilnom kamenom ploom. Ukopan je jedan

pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. S desne strane

lubanje otkrivena je jedna sljepooniarka (a).

a. Bronana sljepooniarka s jednom ovalnom limenom

jagodom, neukraena; 2,9 x 2,5 cm; 1,55 g; inv. 885 (T. VIII. 1).

GROB 34A

Grob je bio orijentiran u pravci jugozapad-sjeveroistok. Ukop u

obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik neutvrenog

poloaja ruku. Bez nalaza.

GROB 35A


je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen od

nepravilnih kamenih ploa. Iznad groba nalazio se recentni zid,

koji ga je djelomino otetio. Unutar groba zateen je jedan

pokojnik in situ i neto dislociranih kostiju drugog pokojnika.

Bez nalaza.

GROB 36A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

Grobna raka bila je obloena manjim nepravilnim kamenjem,

a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa i oblijepljen

glinom. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz

tijelo. S obiju strana lubanje otkrivena je po jedna kariica (a,

b), a na desnoj ruci jedan prsten (c).a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih

krajeva; 3 x 2,5 cm; 2,8 g; inv. 886 (T. VIII. 2).

b. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih

krajeva; 1,2 x 1 cm; 0,2 g; inv. 888 (T. VIII. 3).

c. Bronani limeni prsten proirenih krajeva. Na tom

proirenju nalazila se kaseta s leitem za stakleni umetak,

koja nedostaje; pr. 2,4 cm; 2,65 g; inv. 887 (T. VIII. 4).

GROB 37A

Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok.

Grobna raka bila je obloena ploama od obraene sedre.Grob je bio pokriven jednom nepravilnom kamenom ploom.

Ukopan je jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.

GROB 38A

Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukop

u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s desnom

rukom ispruenom niz tijelo, a lijevom poloenom na karlici.

Unutar groba bio je otkriven jedan bakreni novac, koji nije bilo

mogue identificirati, a danas je izgubljen.

GROB 39AGrob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila

je obloena manjim nepravilnim kamenjem, a pokrov nainjen

od nepravilnih kamenih ploa. Grob je bio djelomino oteen

za obavljanja poljodjelskih radova. Ukopan je jedan pokojnik

ije su kosti zateene poremeene. Bez nalaza.

GROB 40A


je obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Grob

je bio bez pokrova. Unutar rake zateene su dislocirane kosti

nekoliko razliitih pokojnika. Izmeu ispremijeanih kostiju

otkrivena je 1 strjelica (a).

- eljezna strjelica u obliku obinog iljka s ovalnim tuljcem

za nasad; 6,5 x 1 cm; 5,8 g; inv. 889 (T. VIII. 5).

GROB 41A


je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio pokriven

jednom nepravilnom kamenom ploom. U gornjem dijelu bio

je presjeen. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci. Bez

nalaza.

GROB 42A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

Grobna raka bila je obloena okomito postavljenim kamenim

ploama. Grob je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s

rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 43A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila je

obloena ploama od obraene sedre. Bio je pokriven jednom

nepravilnom kamenom ploom. Ukopan je jedan pokojnik srukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 44A

Grob je bio orijentiran u pravcu istok-zapad. Grobna raka bila

je obloena ploama od obraene sedre i manjim nepravilnim

kamenom, a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa.

Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez

nalaza.

GROB 45A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila jeobloena okomito postavljenim kamenim ploama. Ukopan

je jedan pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez

nalaza.

GROB 46A


je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen

od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s


GROB 47AGrob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila je

obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Ukopan je

jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.


13/42

183183

Maja Petrinec


GROB 48A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Kao

oblonica groba sluila je jedna udubljena ploa, a bio je bez

pokrova. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci. Bez

nalaza.

GROB 49A


bila je obloena okomito postavljenim kamenim ploama,

a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je

jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.

Tabla 5.

1

2

3

4 5

6 7

8 9

10 11


14/42

184184

GROB 50A


bila je obloena nepravilnim kamenim ploama, a pokrov

takoer nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Unutar groba

zateen je jedan pokojnik in situ s rukama ispruenim niz tijelo

i ispremijeane kosti nekoliko razliitih pokojnika. Izmeu

ispremijeanih kostiju otkriven je jedan prsten (a).

a. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih

krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,9 g; inv. 890 (T. VIII. 6).

GROB 51A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukop u obinoj



GROB 52A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u

obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama

ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje otkrivene su po tri

sljepooniarke (a, b, c. 1-2, d. 1-2).

a. Srebrna sljepooniarka s jednom limenom ovalnom

jagodom, neukraena; 3 x 2,5 cm; 1 g; inv. 891 (T. VIII. 7).

b. Srebrna sljepooniarka s jednom limenom ovalnom

jagodom, neukraena; 3,5 x 3 cm; 1,75 g; inv. 892 (T. VIII. 8).

c. 1-2 Par bronanih lijevanih sljepooniarki s jednom

okomito postavljenom jagodom. Povrina jagoda ukraena

je s po est valovnica, kojima se imitira filigranska nit. Na

bonim stranama karika nalaze se koljenca od ovijene ice;

3 x 1,5 cm, 2,5 x 1 cm; 2,27 g, 2,05 g; inv. 893-894. (T. VIII. 9-10)d. 1-2 Par bronanih sljepooniarki s tri jednako velike

limene kuglaste jagode, neukraene; 4,8 x 3,7 cm, 4 x 3,9

cm; 3 g, 4,2 g; inv. 895-896 (T. VIII. 11-12).

GROB 53A


bila je obloena ploama od obraene sedre i bez pokrova.

Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez

nalaza.



od tankih nepravilnih kamenih ploa. Dno je takoer bilo

poploano. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz

tijelo. Bez nalaza.

GROB 55A

Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukop je u obinoj

zemljanoj raci, koja je tek djelomino obloena manjim

nepravilnim kamenjem. Unutar groba zateen je jedan

pokojnik (dijete) in situ i dislocirane kosti drugog pokojnika.Bez nalaza.

GROB 56A




GROB 57A


zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik kojemu je lijeva ruka

bila ispruena niz tijelo, a desna poloena na bedrenu kost. Uz

lubanju je otkrivena jedna kariica (a), a na lijevoj ruci jedan

prsten (b).

a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih

krajeva; 1,5 x 1 cm; 0,17 g; inv. 898 (T. IX. 1).


krajeva, neukraen; pr. 2,2 cm; 1,5 g; inv. 897 (T. IX. 2).

GROB 58A


je obloena ploama od obraene sedre i kamenim ploama,

a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Dno je bilo

djelomino poploeno. Ukopan je jedan pokojnik s rukama

ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 59A

Grob je bio orijentiran u pravcu istok-zapad. Grobna raka bila

je obloena ploama od obraene sedre i manjim nepravilnim

kamenjem. Grob je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik

s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 60A

Grob je bio orijentira u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj

zemljanoj raci. Ukopana su dva pokojnika jedan iznad drugoga

i oba su imali ruke ispruene niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 61A



od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s


GROB 62A


je djelomino obloena ploama od obraene sedre, a pokrov


pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 63A


je obloena ploama od obraene sedre. Ukopan je jedan

pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.


15/42

185185

Maja Petrinec


GROB 64A



veih nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s


GROB 65A


je obloena ploama od obraene sedre i obukana, a pokrov

nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Dno groba takoer

je bilo obukano. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci.Bez nalaza.

Tabla 6.

1 2

3

4 5

6

7

8

10 11 12 13

9


16/42

186186

GROB 66A



nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik (dijete) s


GROB 67A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop je u obinoj

zemljanoj raci, ali je dno poploano. Ukopan je jedan pokojnik

s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.

GROB 68A



od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik

neutvrenog poloaja ruku. Uz vratne kraljeke otkrivene su

dvije kariice (a, b).


krajeva; 2 x 1,2 cm; 0,5 g; inv. 899 (T. IX. 3).


krajeva; 1 x 1,1 cm; 0,2 g; inv. 900. (T. IX. 4).

GROB 69A


bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bez

pokrova. Ukopan je jedan pokojnik neutvrena poloaja ruku.

Bez nalaza.


je obloena ploama od obraene sedre i muljike, a pokrov


pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje

pronaena je po jedna sljepooniarka (a. 1-2), a na desnoj

ruci jedan prsten (b).

a. 1-2 Par srebrnih sljepooniarki s jednom jagodom ovalna

oblika. Povrina jagoda ukraena je ovalima od aplicirane

filigranske niti i zrnatim trokutiima; 6 x 6,3 cm, 6 x 6,3 cm;

10,1 g, 10 g; inv. 901-902 ( T. IX. 5-6).

b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenihkrajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,75 g; inv. 903 (T. IX. 7).

GROB 71A


je obloena ploama od obraene sedre, a kao uzglavnica

je uporabljena kamena ploa. Bio je pokriven nepravilnim

kamenim ploama. Ukopan je jedan pokojnik neutvrena

poloaja ruku. Bez nalaza.

GROB 72A

Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bilaje obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen

od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik

neutvrena poloaja ruku. S obiju strana lubanje otkrivena je

po jedna kariica (a, b).


krajeva; 2,2 x 1,8 cm; 1 g; inv 904 (T. IX. 8).


krajeva; 2,5 x 2,2 cm; 2,45 g; inv. 905 (T. IX. 9)

Predmeti otkriveni izvan grobova

a. Srebrna sljepooniarka s okomito postavljenom duguljastom

jagodom. Povrina jagode podijeljena je u polja dvostrukom

nabranom filigranskom icom, a na vrhu i dnu zavrava

krupnim kapljiastim zrnom; vis. 3 cm (T. X. 1).


krajeva; pr. 1,7 cm; 0,6 g; inv. 907 (T. X. 2).

c. Bronani lijevani praporac s uicom na vrhu i krinim razrezom

na dnu; 2,2 x 3 cm; 19,6 g; inv. 908 (T. X. 3).

d. eljezna strjelica u obliku iljka; 5,5 cm; 12,85 g; inv. 914 (T. X. 4).

e. eljezna strjelica u obliku iljka; 5,2 cm; 5,2 g; inv. 906 (T. X. 5).

f. Zemljani koluti oktogonalna oblika i s krunim otvorom po

sredini; pr. 1 cm; 9,7 g; inv. 915 (T. X. 6).

g. eljezno kresivo stanjenih i povijenih krakova, kojima su

zavretci povijeni prema unutra; 5 x 2,3 cm; 79 g; inv. 913 (T. X. 7).

Znaajke grobalja


Budui da su istraena samo dva groba, o karakteru groblja naoranici Aima Popovia ne mogu se u ovom trenutku donijeti

konani zakljuci. No s obzirom na orijentaciju obaju grobova s

velikom se vjerojatnou moe pretpostaviti da se radi o dijelu

manjega groblja na redove. Kod takvih grobalja uobiajeno je

nizanje grobova u donekle pravilnim redovima u pravcu zapad-

istok s veim ili manjim otklonima k jugu ili sjeveru. Nepravilnosti

koje se zamjeuju u redovima uvjetovane su odreivanjem

orijentacije svakoga pojedinog groba prema toki izlaza sunca na

dan ukopa. Otkloni od smjera zapad-istok, meutim, uvijek su u

okviru krajnjih toaka obzora u kojima sunce izlazi i zalazi u doba

ljetnoga i zimskog solsticija.Groblja s manjim brojem grobova (10 do 100 grobova)

pojavljuju se na zapadu, ali preteito u srednjoj Europi u

kasnomerovinkom razdoblju i zamjenjuju velika groblja na

redove s tisuu i vie grobova. U sluaju oranice Aima Popovia

vjerojatno je rije o manjem naseobinskom rodovsko-porodinom

groblju na redove na kakvima se obino pokapaju zajednice koje

se sastoje od jedne ili vie velikih obitelji povezanih vrim ili

slabijim obiteljskim vezama.

Raka mukoga groba na oranici Aima Popovia bila je

obloena suhozidnom ogradom od lomljenog kamena. Taj nain

oblaganja grobnih raka na podruju na kojem e se formiratihrvatska kneevina zapaen je ve u horizontu s poganskim

znaajkama pokapanja, ali i kasnije, u okviru grobalja s kranskim

nainom pokapanja sve do u zreli srednji vijek. U pojedinim


17/42

187187

Maja Petrinec


sluajevima rake su obloene samo jednim redom kamena, ali

je znatniji broj onih poput groba na oranici Aima Popovia, s

ogradom od nekoliko redova uslojenog kamena bez uporabe

vezivnog materijala. Analogne grobove pronalazimo na grobljima

poganski obiljeenog sloja na poloajima Stankovci-Klaria kue,15

Rodaljice-Ogradice,16 Biljane Donje-Trljuge/Prine17 i Ostrovica-

Greblje,18 a prema zabiljekama L. Maruna takvu su oblogu

imali grobovi na poloaju Ardalia baa u evrskama i pojedini

Tabla 7.

15 Beloevi 1975; Beloevi 1985a.

16 Juri 1995; Juri 2002.17 Beloevi 1985b; Beloevi 1986.18 Buri, Delonga 1998.

2 3 4

1

5 6

7

10

9

12

11

8


18/42

188188

grobovi na Debeljaku u Smrdeljima.19 Navedeni grobovi uglavnom

su bez pokrovnih ploa osim u jednom sluaju u Rodaljicama,

ali je ondje rije o kombinaciji suhozidne ograde i okomito

postavljenih kamenih ploa.

Drugi grob na oranici Aima Popovia pripada rijetko

zastupljenome tipu. Rije je o zidanoj i presvoenoj grobnici

kakve su dosad registrirane samo u nekoliko sluajeva. Najbrojnije

su upravo na podruju Biskupije. etiri presvoene zidane

grobnice otkrivene su na poloaju Crkvina, a nedavno provedenim

revizijskim arheolokim iskopavanjima nedvojbeno je, s obzirom

na njihovu orijentaciju i stratigrafiju nalazita, utvreno da su te

grobnice dio groblja na redove koje prethodi izgradnji bazilike,

a pripadaju mu i grobovi s ukopom u drvenom lijesu.20 Dvije

takve grobnice uoio je fra L. Marun i na poloaju Popovia

Dolova, dvjestotinjak metara sjeveroistono od kompleksa na

Crkvini. I potonje pripadaju manjem groblju na redove na kojem

su zabiljeeni i ukopi u obinim zemljanim rakama.21 Bitno je

naglasiti da u navedenim sluajevima nije rije o sekundarnoj

uporabi starokranskih grobnica premda su na podruju

ranosrednjovjekovne Hrvatske registrirani i takvi primjeri (groblja

sv. Ivo u Livnu i Crkvine u Cisti Velikoj).22 Na Crkvini u Gornjim

Koljanima kraj Vrlike takoer su registrirani ukopi u presvoenim

zidanim grobnicama, ali budui da su one otkrivene u okviru

nesustavnih istraivanja i nisu dokumentirane, ostalo je nepoznato

pripadaju li srednjovjekovnome ili starokranskom razdoblju,

to je u ovom sluaju mogue s obzirom na raniju starokransku

sakralnu graevinu. U skupinu zidanih grobnica mogu se uvrstiti

i grob 34 u Dubravicama kod Skradina i dva groba na Greblju u

Ostrovici kraj Bribira, koji su pravilno zidani, a kao vezivni materijaluporabljena je buka.23 Potonja tri groba nisu bila presvoena,

nego prekrivena kamenim ploama. Na oba ova groblja takoer

se pojavljuju raznoliko graeni grobovi (obine zemljane rake s

uporabom drvene grae i rake obloene suhozidnom ogradom)

i, to je jo znaajnije, svi ti grobovi pripadaju istome sloju

ukopavanja. Zanimljiv je i podatak da su unutar grobnice ispod

junog broda bazilike na Crkvini u Biskupiji, jedne od grobnica na

Ostrovici i jedne grobnice na Crkvini u Koljanima otkriveni i ostatci

drvenih ljesova.

Sve navedene grobnice, bilo da je rije o onima sa svodom

ili onima prekrivenim ploama, odlikuju se iznimno bogatiminventarom pa se mora zakljuiti da su bile namijenjene osobama

viega drutvenog statusa. One se svakako grade po uzoru na

grobnice starokranskoga i kasnoantikoga razdoblja, a njihova

uporaba svjedoi o kulturnom kontinuitetu, te ukazuje na utjecaj

zateenoga, vie ili manje romaniziranoga i kristijaniziranoga,

domaeg stanovnitva na slavenske doljake.

U oba groba na oranici Aima Popovia bio je ukopan jedan

pokojnik s glavom poloenom na zapadu i rukama ispruenim

niz tijelo, to je uobiajeno u okviru grobalja na redove ranoga

srednjeg vijeka.


U sluaju Bukorovia podvornice rije je o groblju koje se razvilo

oko predromanike crkve, premda je i ovdje registrirano nekoliko

ukopa i pojedinanih nalaza, koji se moraju pripisati horizontu

s poganskim znaajkama pokapanja. Groblje na Bukorovia

podvornici pripada onoj skupini grobalja uz crkve na kojima se

ukapa ve od 9. stoljea i koja se, za razliku od grobalja zreloga i

kasnog srednjeg vijeka i unato injenici da se nalaze u okoliu

crkve, i dalje formiraju po principu grobalja na redove. Premda

vei broj grobova zadrava uobiajenu orijentaciju zapad-istok,

ima ih poloenih u drugaijim pravcima, a osobito se izdvaja

jedna skupina grobova orijentiranih u pravcu sjever-jug istono

od apside crkve. Velik broj grobova bio je oteen ili u potpunosti

uniten poljodjelskim radovima prije poetka arheolokih

iskopavanja. Objavljujui rezultate iskopavanja provedenih godine

1939., S. Gunjaa je ustvrdio da se grobovi mogu podijeliti u tri

skupine, a istu sliku pokazuju i grobovi otkriveni godine 1951.24

To su grobovi u obinim zemljanim rakama, zatim grobovi kojima

su rake obloene obraenim sedrenim ploama, te grobovi ije

su rake obloene okomito postavljenim kamenim ploama. Dio

grobova posljednjih dviju skupina imao je pokrovne ploe. Rijetki

su grobovi imali poploano dno, a u najveem broju sluajeva

pokojnik je bio poloen neposredno na zemlju.

Oblaganje grobnih raka obraenim sedrenim ploamaregistrirano je i na drugim starohrvatskim grobljima na irem

kninskom podruju (Biskupija-Braia podvornice, Knin-Spas),

gdje ovog materijala ima u izobilju.25

Grobovi s rakama obloenim okomito postavljenim kamenim

ploama veoma su brojno zastupljeni na svim starohrvatskim

grobljima. Katkad su oblone i pokrovne ploe pravilno obraene

tako da je zapravo rije o tipu groba u obliku kamene krinje.

To osobito dolazi do izraaja na pojedinim grobljima s podruja

Cetinske krajine gdje je ovaj tip najei, ali i na ravnokotarskim

nalazitima u Kaiu i Smiliu.26 Tip groba u obliku kamene krinje

na podruju Dalmacije poznat je jo od ilirskih vremena, te krozantiko razdoblje, pa ga preuzimaju i novonaseljeni Slaveni. U

horizontu s kranskim znaajkama pokapanja ovaj e oblik groba

biti prevladavajui.

Na Bukorovia podvornici u znatnom su broju zastupljeni

ukopi u obinim zemljanim rakama, to inae nije uobiajeno u

horizontu s kranskim nainom pokapanja, osobito ne u okviru

grobalja uz crkve.

19 Marun 1897; Marun 1998, str. 70.20 HiK (Rasprave) 2000, str. 124, sl. 25.

21 Marun 1998, str. 106, 107.22 Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 34; Mari, Gudelj, Lozo 2000, str.

125, 126.23 Gunjaa 1995; Buri, Delonga 1998.

24 Gunjaa 1952, str. 63-65.

25 Za Bukorovia podvornicu vidi u katalogu. Neistraeni srednjovjekovnigrobovi od obraenih sedrenih ploa mogu se vidjeti u blizini crkve

sv. Stevana u Golubiu. Od sedrenih ploa bili su izgraeni i grobovi na

lokalitetu Spas u Kninu. Vidi: Jelovina 1991.26 Jelovina 1968; Beloevi 1986.


19/42

189189

Maja Petrinec


S. Gunjaa smatrao je da izmeu grobova s razliito oblikovanim

grobnim rakama na Bukorovia podvornici postoji kronoloka

razlika, tj. da su grobovi u prostim zemljanim rakama najstariji

i da su bili ukopani u najveoj dubini, zatim slijede grobovi s

arhitekturom od sedrenih ploa i, naposljetku, kao najmlai,grobovi s rakama obloenim okomito postavljenim kamenim

ploama.27 Dokumentacija iz godine 1951. kojom raspolaem ne

doputa donoenje nekih daljnjih zakljuaka u tom smislu, ali s

obzirom na srodnost nalaza u sve tri vrste grobova smatram da ih

se ne moe kronoloki vrednovati na osnovi grobne arhitekture.

Treba zapaziti tek da su pojedini grobovi sigurno ukopani nakon

to je crkva prestala biti u funkciji, jer su im oblonice inile

vapnenaste ploe izvaene iz crkvenog plonika.28

Takoer je

Tabla 8.

27 Gunjaa 1952, str. 63-65.

1

5

2 4

3

6

7 8 9 10

11 12


20/42

190190

u jednom grobu kao spolija pronaen ulomak grede oltarne

ograde.29

Kod grobova s oblonicama nainjenima od sedrenih ploa

zamijeeno je koritenje gline, kojom su pojedine ploe bile

spajane na sastavcima, a isto je zamijeeno i na sastavcima izmeu

oblonica i pokrovnih ploa. U pojedinim sluajevima glinom su

premazivane i pokrovne ploe. Unutar obinih zemljanih raka

iznad kostura se u vie sluajeva nalazio nekoliko centimetara

debeo sloj gline ili vapnenaste smjese. Taj obiaj zapaen je i

na drugim starohrvatskim grobljima, a premazivanje glinom

primjenjivalo se kako kod grobova s kamenom tako i kod onih s

drvenom graom. Ovu je pojavu nastojao protumaiti Z. Gunjaa,

zakljuivi da se na taj nain nastojalo hermetiki zatvoriti grob,

vjerojatno da bi se sprijeio smrad tijela u raspadanju.30

U najveem broju grobova bio je ukopan po jedan pokojnik

ruku ispruenih niz tijelo ili poloenih na bedrene kosti. To je

sluaj kod 59 od ukupno 72 groba istraena godine1951., dok

za one otkrivene 1939. ne raspolaemo takvim podatcima. U 5

grobova bila su ukopana po dva pokojnika. U grobovima 12A i

60A pokojnici su poloeni jedan iznad drugog dok je u grobovima

21A, 35A i 55A jedan pokojnik zateen in situ, a iznad njega su

bile dislocirane kosti drugoga pokojnika. Grobovi 14 i 15 otkriveni

godine1939. imali su zajedniku oblonicu.

Slini su primjeri registrirani u okviru grobalja na redove s

kranskim nainom pokapanja kao i na pojedinim grobljima

koja se, upravo kao i groblje na Bukorovia podvornici, ve od 9.

stoljea razvijaju oko crkava. Rije je o naknadnom koritenju istih

grobova. Za Glaviine u Mravincima kraj Solina Karaman donosi

podatak o grobovima s dva pravilno orijentirana pokojnika, kojisu poloeni jedan iznad drugoga.31 Ista je situacija i u mlaem

sloju grobova na dva poloaja uz Gluvine kue u Glavicama kod

Sinja, te na groblju Gornji vrtal u Tugarima, gdje su jedan iznad

drugoga sahranjena po dva, tri, a katkad i etiri pokojnika.32

U grobu 66 na Vratnicama na Bribiru takoer su jedan preko

drugoga poloena dva pokojnika.33 No znatno je ei obiaj

da se kosti ranije ukopanog pokojnika sklanjaju i, nakon ukopa

drugog pokojnika, u hrpi skupljaju uz rub grobne rake, ispod

njegovih nogu. Taj obiaj zapaen je u 11 sluajeva na Lepinu u

Bijaima,34 u 8 sluajeva na Vratnicama na Bribiru.35 te u veem

broju sluajeva na Gredama u Kaiu36

i Gorici u Stranama,37

kao i u sluaju groba koji je na Vrbici u skradinskom Graacu

istraio L. Marun.38 Premda, na alost, ne raspolaemo takvim

podatcima, vjerojatno se radi o osobama koje su u srodstvu pa

bi se ove grobnice mogle oznaiti kao obiteljske. Na meusobnu

bliskost, odnosno srodstvo ukopanih upuuju i pojedini primjeri

grobova s kamenom arhitekturom gdje dva groba imaju jednu

zajedniku oblonicu poput navedenog sluaja grobova 14

i 15 na Bukorovia podvornici. Takvi su dosad zabiljeeni na

Glaviinama u Mravincima,39 Majdanu u Solinu,40 Kosi u Vrpolju41

i Vrbici u Piramatovcima.42 Izvan prostora ranosrednjovjekovne

Hrvatske osobito je zanimljiv sluaj triju oblonicama meusobno

povezanih grobova na Brecu kod Buzeta u Istri.43

Samo u grobu 40A na Bukorovia podvornici otkrivene su

ispremijeane kosti veeg broja razliitih pokojnika dok su u

grobu 50A uz jednog pokojnika in situ utvrene dislocirane kosti

nekoliko razliitih pokojnika. U pet grobova nisu bili zateeni

kosturni ostatci. Grobovi s ispremijeanim kostima veeg broja

razliitih pokojnika karakteristini su za kasniji srednji vijek.

Tada dolazi i do drugih bitnih strukturnih promjena u nainu

pokapanja, na to se opseno osvrnuo T. Buri, pa upuujem

na njegov tekst.44 Uz navedene podatke u vezi s grobljem na

Bukorovia podvornici bitno je konstatirati i to da ni jedan

pokojnik nema ruke prekriene na prsima, a ta okolnost pokazuje

se znaajnom pri pokuaju utvrivanja gornje granice ukapanja na

spomenutom groblju.

Naposljetku, veoma je zanimljiv i Marunov podatak o

sarkofagu ispred crkve, koji je, na alost, bio zateen prazan.

Budui da na nalazitu na Bukorovia podvornici nisu utvreni

arheoloki slojevi antikoga ili starokranskog razdoblja,

vjerojatno se ne radi o sekundarnoj uporabi starijeg sarkofaga,

ve se moe pretpostaviti da je nainjen u srednjem vijeku.Taj zakljuak podupiru rijetki slini primjeri poput sarkofaga

otkrivenih na oblinjoj Crkvini i onih iz Galovca pored Zadra.45

Jedan biskupijski i jedan galovaki sarkofag bili su nainjeni

od preklesanih dijelova antikih arhitrava, to jasno svjedoi o

njihovu nastanku u srednjem vijeku. Oni potvruju postojanje

tradicije kulta pokapanja u sarkofazima na izmaku antike, koju su

u ranom srednjem vijeku prihvatili i Hrvati.

Analiza grobnih nalaza

Oranica Aima PopoviaNaunice

Meu zlatnim naunicama s nepoznatih nalazita u Dalmaciji (T. I,

1-8), koje se uvaju u MHAS-u, nalaze se i tri primjerka otkrivena

unutar presvoene zidane grobnice na oranici Aima Popovia.

Svi se ti primjerci u irem smislu mogu uvrstiti u skupinu koja je u

literaturi obino odreena kao skupina zvjezdolikih naunica ili

28 Gunjaa 1952, str. 66.29 Gunjaa 1952, str. 65.30 Gunjaa 1995, str. 159, 160.31 Karaman 1940, str. 8, 9.32 Miloevi 1997, str. 111-115; Petrinec 2000, str. 234; Petrinec 2002, str. 216.33 Jelovina 1992, str. 33.34 Jelovina 1986b, str. 219.35 Jelovina 1992, str. 33.36 Vrsalovi 1968, str. 73, 74.37 Cetini 1998, str. 52.38 Marun 1998, str. 141.

39 Karaman 1940, str. 8, 9.40 Karaman 1940, str. 8, 9.

41 Gunjaa 1978, str. 26.42 Na podatku zahvaljujem kolegi mr. . Krneviu.43 Marui 1962, str. 453-468.44 Buri 2001, str. 244, 245.45 Beloevi 1996, str. 327-338.


21/42

191191

Maja Petrinec


ih se oznaava kao naunice mediteransko-bizantskog obiljeja.46

Stilski se vezuju uz kasnoantiki, odnosno bizantski nakit, a

podrijetlo i nastanak svakako im treba traiti u okviru bizantskog

zlatarstva istonomediteranskog prostora, na to je u literaturi ve

nekoliko puta ukazano i na to jasno upuuju brojni srodni nalazi

s podruja Calabrije, Sicilije, Male Azije i Korinta, opredijeljeni u

irokom vremenskom rasponu od 6. do 12. stoljea.47

Srodne primjerke naunica pronalazimo u grobu otkrivenom

na Stolia njivi u Golubiu kraj Knina,48 zatim u grobu 41 uz crkvu

Tabla 9.

46 Vinski 1952, str. 32,33, 40.

47 Corrado 2002, str. 363; Maneva 1992, str. 40; Vinski 1952, str. 32, 40.48 HiK (Rasprave) 2000, str. 61, sl. 31.

21 3 4

5 6

7

8 9


22/42

192192

sv. Asela u Ninu,49 jednom grobu na sv. Martinu u Lepurima kraj

Benkovca,50 te u grobu 112 u Grborezima kraj Livna.51 Pojedinani

primjerci potjeu iz Solina,52 Smrdelja,53 Visoana kod Zadra54

i Kablia Malog kraj Livna.55 Kao analogije mogu se navesti jo

srebrne naunice iz grobova 48 i 227 na drijcu u Ninu,56 par

naunica iz groba 1 na poloaju Gluvinih kua u Glavicama kraj

Sinja57 i jedna naunica, takoer grobni nalaz, iz Dubravica kod

Skradina.58

Veina navedenih naunica u domaoj se arheolokoj literaturi

dosad pripisivala kasnoantikom stanovnitvu Dalmacije i nije

se dovodila u vezu s novonaseljenim Slavenima, pa su sukladno

tome vremenski opredjeljivane u kraj 6. i u 7. stoljee.59 Tome je

znatno pridonijela i injenica da su najveem dijelu tih nalaza

(Golubi, Solin, Smrdelji, Kablii Mali) okolnosti otkria nejasne

ili nepoznate, ili se, pak, radi o sluajnim povrinskim nalazima

(Visoani), a za primjerke iz MHAS-a, koje ovdje donosimo u

katalogu, nije bilo poznato ni nalazite. Novija otkria luksuznih

(Lepuri, Nin), kao i jednostavnijih primjeraka (Glavice, Dubravice)

bacaju drugaije svjetlo na problematiku vezanu uz ovaj tip

naunica i openito enskog nakita u horizontu s poganskim

znaajkama pokapanja.

Vano je naglasiti i to da slian nakit nije registriran na

grobljima na redove 6. i ranog 7. stoljea, koja se sa sigurnou

mogu pripisati kasnoantikom ivlju. Tu, dodue, pronalazimo

nekoliko srebrnih naunica s ukrasom u obliku viseeg trokutia

(Knin-Greblje, Korita kraj Duvna, Kai-Glavurak),60 a moe im se

pribrojiti i jedna istovjetna naunica s nepoznatog nalazita, koju

uva Arheoloki muzej u Splitu.61 Nezgrapnim oblikom, debljinom

karike, nainom privrivanja, pa i sredinjim lijevanim ukrasomformiranim od krupnih pseudogranula (koji predstavlja imitaciju

luksuznih naunica s ukrasom u obliku obrnute piramide), ovi se

primjerci bitno razlikuju od naunica iz tzv. zvjezdolike skupine za

kojima daleko zaostaju i kvalitetom izrade.

Analogije naunicama iz nae zvjezdolike skupine ne

pronalazimo ni na susjednim podrujima, na kojima se, na

osnovi materijalne kulture, moe kontinuirano pratiti domae

romanizirano stanovnitvo tijekom 7., pa ak i 8. stoljea. Na

barbariziranim romanskim i ponekad romano-slavenskim

grobljima 7. i 8. stoljea u unutranjosti Istre nije uope prisutan

luksuzni nakit.62 Kad su u pitanju zvjezdolike naunice, s tog se

podruja moe navesti tek par loe lijevanih bronanih naunica,

raenih na proboj i s ukrasom u obliku zvijezde s pet krakova.

Pronaene su u grobu 65 na Zajjem Brijegu u Velom Mlunu,

zajedno s ogrlicom, na koju je bila nanizana probuena srebrna

silikva Konstantina V. Kopronima, pa se na temelju toga grob moe

opredijeliti u kraj 8. stoljea.63

Slina je situacija i na podruju rasprostiranja Komani (Kalaja

Dalmaces) kulture, gdje kao ostavtinu romaniziranih Ilira

pronalazimo razliite inaice loe lijevanih zvjezdolikih naunica

grube izrade, koje se vremenski opredjeljuju u 8. stoljee.64

Imajui u vidu izneseno, ini se jo manje vjerojatnim smatrati

nositeljima naunica iz nae zvjezdolike skupine romanizirane

itelje Dalmacije 7. i 8. stoljea, poglavito u okolnostima nakon

avaro-slavenskog prodora kad je uslijedilo intenzivno naseljavanje

Slavena na ovo podruje.

Torkves

Torkves pronaen u presvoenoj grobnici danas, na alost, nije

sauvan, a zagubljen je i crte na kojem je prikazan, pa o tom

nalazu nema nikakvih drugih podataka osim da je bio nainjen

od srebra. Rije je o veoma rijetkom nalazu, a torkvesi su dosad

otkriveni u grobu 41 uz sv. Asela u Ninu (2 primjerka),65 grobu

53 na Maklinovu brdu u Kaiu,66 grobu 322 na drijcu67 i grobu

112 u Grborezima.68 U zabiljekama L. Maruna navodi se nalaz jo

jednog torkvesa na poloaju koria-Tubia kua u Morpolai.69

Osim bronanog torkvesa iz groba 322 na drijcu svi su bili

nainjeni od srebra. Dva lijevana srebrna torkvesa rombina

presjeka iz groba 41 u Ninu ukraena su motivom ukucanihkrunica s tokom u sredini, a meusobno slini srebrni tokrvesi

iz Kaia i Grboreza imaju valovito oblikovan obru nainjen

lijevanjem i ukraen rombovima, odnosno valovnicom. Torkves iz

groba 322, izraen od debele bronane ice, ukraen je motivom

koncentrinih krunica i meusobno spojenih voluta s ukucanim

tokama. Svi, koji su u potpunosti sauvani, imaju stanjene krajeve

kruna presjeka i svi su se privrivali pomou kvaice i lijevane

uice.

Torkves je kao vrst ogrlice poznat jo od prapovijesnih

vremena; na ilirskom se podruju, pa tako i u Dalmaciji, pojavljuje

ve u kasnom bronanom dobu, a osobito je omiljen u latensko-keltskoj kulturi. Zastupljen je u rimskom nakitnom repertoaru,

najuestalije u kasnocarsko doba i napose u kasnoantikom

razdoblju, osobito u ranobizantskoj kulturi, posredstvom kojih,

tijekom Velike seobe dolazi u uporabu kod raznih naroda na

europskom tlu.

49 HiK (Rasprave) 2000, str. 62, 63.50 Nalaz nije publiciran, a uva se u MHAS-u.51 HiK (Katalog) 2000, str. 261 (kat. br. IV, 136).52 Bukariol-Mardei 1986, kat. 2,3.53 Bukariol-Mardei 1986, kat. 2,4.54 Beloevi 1965, str. 149, sl. 3.55 Mileti 1980, str. 297, sl. 10. 2.56 Beloevi 1980, T. XXXVI. 67, T. XLIII. 25, 26.57 Miloevi 1997, str. 112; Petrinec 2002, str. 240, T. IV. 3.58 Krnevi 1998, str. 17.

59 Karaman 1940; Karaman 1952, str. 66-67; Vinski 1952, str. 29-52.; Beloevi1965, str. 149.

60 Vinski 1989, str. 30, T. XXX. 10; Beloevi 1968, str. 228; Mileti 1979, T. III. 59.61 Bukariol-Mardei 1986, kat. br. 1, 6.

62 Marui 1967.63 Istra 1995, str. 48, sl. 30, 31.64 Rajteri-Sivec 1976, str. 557; Maneva 1992, str. 40.65

HiK (Rasprave) 2000, str. 62, 63.66 Beloevi 1980, T. XXXV. 6.67 Beloevi 1980, T. XXVI. 27.68 HiK (Katalog), str. 261 (kat. br. IV, 136).69 Marun 1998, str. 192.


23/42

193193

Maja Petrinec


Tip torkvesa s nainom privrivanja pomou kvaice i uice

pojavljuje se oko sredine 5. stoljea u germanskim kneevskim

grobovima hunskoga i alamanskog vremena.

Tijekom 6. i 7. stoljea torkvesi su najee nainjeni od

upletene zlatne ili debele srebrne ice, a pojavljuju se i masivnilijevani srebrni primjerci. Karakteristini su za bogate grobove

junoruskoga i ukrajinskog podruja, te u Karpatskoj kotlini i

Podunavlju, gdje dolaze s nalazima martinovskog stila i openito

u inventaru kneevskih grobova iz razdoblja Prvoga avarskog

kaganata.70 U literaturi su poznati primjerci s nalazita Tschumi,

Kamamunta, Kelegej, c-Tepe (s probuenim novcem Justinijana

I.) i Malaja Pereepina (s probuenim novcem Konstansa II.), zatim

Cosovenii de Jos, aavica, Terehegy, Igar, Bly, Nagyharsny

Tabla 10.

70 Garam 1993, str. 44, 45.

1 2 3

4

6

6

5


24/42

194194

i osobito zlatni primjerak s bulom (amuletnom kapsulom) iz

enskog groba Ozora-Ttipuszta datiran novcem Konstantina IV.

Pogonata.71

U kasnoavarsko vrijeme, u drugoj polovici i krajem 8. stoljea

zastupljeni su jednostavni torkvesi nainjeni od upletene ili

obine bronane ice (Devnska Nova Vs, trovo, itavska

To i Holiare),72 rjee i zlatni raskoniji primjerci poput onog iz

Donjih Petrovaca u Vojvodini.73 Meu staromaarskim nalazima

registriran je samo jedan primjerak nainjen od glatke zlatne

ice otkriven u kneevskom grobu u Zemplnu u dananjoj

Slovakoj.74 Na tom se podruju torkvesi ponovno pojavljuju u

doba bjelobrdske kulture, u drugoj polovici 10. stoljea, a najstariji

primjerak potjee iz groba 76 groblja Pra-Bercz, gdje je datiran

dirhemom Nasr ibn Ahmeda II. (913.-943.).75

Torkvese pronalazimo i na franakom podruju (srednja

Njemaka, Tiringija), te u Danskoj, Skandinaviji i junobaltikom

priobalju gdje su veoma brojno zastupljeni tijekom 10. stoljea

i dijelom jo u 11. stoljeu.76 Nekoliko torkvesa registrirano je i u

okviru kristijaniziranih grobalja Bugarske 10. i 11. stoljea (npr.

Dolni Lukovit, Obroite).77

Najblie prostorne i vremenske paralele primjercima s naih

grobalja pronalazimo u grobu C 8 zahumskog nalazita Viii, gdje

su otkrivena dva bronana torkvesa rombina presjeka i stanjenih

krajeva, koji su se privrivali pomou petlje i kvaice.78 Groblje

datira s kraja 8., odnosno iz prve polovice 9. stoljea. Slini torkvesi

zastupljeni su i na sjevernoalbanskom i makedonskom podruju u

okviru kulture Kalaja Dalmaces (Komani-Kruje).79 Svi su nainjeni

od povijene bronane ice, imaju zadebljan sredinji dio i stanjene

krajeve, a zatvaraju se pomou uice i kvaice. Kruna su presjeka,a ponekad su djelomino ili u potpunosti omotani bronanom ili

bakrenom icom (Kalaja Dalmaces, Derjan na Mati, Sv. Erazmo u

Ohridu, Cigansko Grobite-Radolita kraj Struga i dr.).80 No mora

se zamijetiti da su, za razliku od potonjih, torkvesi iz naih grobova

kvalitetno izraeni, da su veinom nainjeni od srebra i gotovo u

pravilu ukraeni.

U literaturi u kojoj su ti nalazi razmatrani, prevladalo je

miljenje da se pojavljuju u sekundarnoj uporabi, ali bez

pojanjenja koje bi ukazivalo na njihovo podrijetlo, vrijeme

nastanka, prvotnu namjenu ili nain na koji su preuzeti.81 Premda

su, u pojedinim grobovima u horizontu s poganskim znaajkamapokapanja, registrirani predmeti razliite vremenske i kulturne

pripadnosti, koji su onamo dospjeli iz razliitih razloga i uglavnom

u drugaijoj funkciji, takvo objanjenje nije prihvatljivo kad su

u pitanju torkvesi. Svi su oni dio inventara istaknutih enskih

grobova, uvijek dolaze u kombinaciji s istim tipom naunica i

prstenja i moe se ustvrditi da su sastavni dio nonje uglednijih

pokojnica. Iako su kao vrst ukrasa vrata preuzeti iz kasnoantikog,

odnosno ranobizantskog nakitnog repertoara (kao uostalom

i naunice i prstenje), oni ne potjeu iz nekog od prethodnih

razdoblja, ve su bili namijenjeni osobama koje su s njima

pokopane, a nastanak i vrijeme noenja treba im traiti u okviru

trajanja grobalja s poganskim nainom pokapanja.

Ogrlica

Na ogrlicu otkrivenu u presvoenoj grobnici na oranici Aima

Popovia bile su, prema svjedoenju fra Maruna, nanizane srebrne

limene jagodice i staklena zrna. I u ovom je sluaju rije o veoma

rijetkom nalazu. Srodne ogrlice pronalazimo u grobu 127 na Gorici

u vinodolskim Stranama,82 grobu 112 u Grborezima kraj Livna,83

grobu 11 na poloaju Jojinih kua u Glavicama kraj Sinja,84 grobu

53 na Maklinovu brdu u Kaiu85 i jednom od grobova na poloaju

Braia podvornica u Biskupiji.86 Mogu se navesti jo luksuznije

ogrlice sastavljene iskljuivo od zlatnih jagodica, iz Golubia i

Trilja,87 te dvije zlatne jagodice, vjerojatno takoer dio ogrlice iz

groba na sv. Martinu u Lepurima.

Ogrlice s nanizanim metalnim jagodicama predstavljaju

davnu tradiciju kasne antike,odnosno Bizanta, a najznaajnije

analogije naim luksuznim primjercima svakako su na podruju

langobardske Italije 7. stoljea, na to je jo davno ukazao Lj.

Karaman.

88

Najbliu paralelu u slavenskom svijetu ponovnopronalazimo u Viiima kraj apljine, u ogrlici iz groba C

sastavljenoj od dva zrna izraena u tehnici mille fiori i devet

zlatnih jagodica ukraenih uzorkom zrnatih trokutia i apliciranim

polukrunicama od filigranske ice.89 Mogu se jo navesti pojedini

nalazi s velikomoravskog podruja, no ondje su jagode uglavnom

bronane, rjee od pozlaene bronce, ukraene su granuliranim

uzorkom, a zastupljene jednim primjerkom ili samo nekolicinom,

tek iznimno veim brojem primjeraka, i pojavljuju se iskljuivo u

ogrlicama sastavljenima preteito od staklenih perli.90 Metalne

jagode kao privjesci ogrlica zastupljene su i na podruju eke

(Stara Kourim),91

a u veem broju registrirane su u tzv. srebrnimostavama Poljske i kod Slavena u baltikom priobalju.92

71 Garam 1993, str. 45; Awaren 1985, str. 57.72 Budinsk-Krika 1956; ilinsk 1963; Toik 1968.73 Simoni 1996, str. 130 (195).74 Budinsk-Krika, Fettich 1973, str. 76, 68, sl. 12. 1.75 Giesler J. 1981, str. 116-120.76 Rempel 1966, str. 43, 44; Hermann 1985, T. 63, 64.77 Vaarova 1976, str. 199, sl. 123. 5, sl. 125. 2, 3, sl. 131. 5, sl. 213. 2.78 remonik 1965, str. 202-203.79 Rajteri-Sivec 1974, str. 558, T. III. 5.80 Maneva 1992, str. 63-64, T. 8.81 Beloevi 1980, str. 91, 92.

82 Cetini 1998, str. 208, T. 7.83 HiK (Katalog) 2000, str. 261 (kat. br. IV, 136).84 Petrinec 2002, str. 241, T. V. 7.85 Beloevi 1980, T. XXXV. 3.86 HiK (katalog) 2000, str. 197 (kat. br. IV, 24).87 HiK (Rasprave), str. 61 sl. 31; HiK (Katalog) 2000, str. 349 (kat. br. IV, 250).88 Karaman 1940, str. 22.89 remonik 1965, str. 202, 203.90 Dostl 1966, str. 208.91 olle 1959, str. 425, sl. 63.92 Kosztrewski 1962, str. 180-193.


25/42

195195

Maja Petrinec


Ogrlice s metalnim i staklenim privjescima takoer

predstavljaju nastavak kasnoantike tradicije, a pojavljuju

se ve od 4. st., poput npr. ogrlice sastavljene od staklenih

zrna i vretenasto oblikovanih zlatnih jagoda iz ranokranske

grobnice s nalazita Budrovci-trbinci kraj akova.93 Uz staklene

i zlatne privjeske na pojedinim ogrlicama pronalazimo i one

od poludragog kamena poput almadina, karneola, ametista i

dr., a potonje su esto u barbarskoj uporabi u tzv. kneevskim

grobovima u doba velike seobe naroda.94

Ogrlice sa staklenim i metalnim privjescima registrirane su i u

okviru barbariziranih istarskih grobalja 7.-8. st., poput npr. ogrlice

iz groba 21 na Vrhu kod Brkaa na koju su uz staklena zrna bile

nanizane i tri jagode od srebrnog l ima.95

Svi nalazi ogrlica s metalnim jagodama s podruja

ranosrednjovjekovne Hrvatske pripadaju horizontu s poganskim

znaajkama pokapanja.

Ostruge

Ostruge, od kojih je danas sauvana samo jedna, otkrivene

u mukom grobu, pripadaju najbrojnije zastupljenom tipu

na podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske i samo s rijetkim

paralelama izvan toga prostora (T. II. 1-4). Rije je o eljeznim

ostrugama s trnom obavijenim manetom od bronanog lima

optoenom pseudogranuluma i ukraenom naizmjenino

postavljenim rafiranim trokutiima. S obzirom na oblikovanje

zavretaka krakova i ostrune garniture meu primjercima ovog

tipa moe se raspoznati nekoliko inaica, a u sluaju ostruga s

oranice Aima Popovia rije je o veoma rijetkoj inaici. Poznata su

jo samo tri para takvih ostruga; potjeu iz groba 52 na Maklinovubrdu u Kaiu,96 groba 161 na drijcu u Ninu,97 te iz Ostrovice kraj

Bribira.98

Sve navedene ostruge imaju zavretke krakova u obliku

preica narebrenog okvira. Dva para (Ostrovica, oranica Aima

Popovia) imaju bronane ostrune ganiture, dok su kod preostala

dva para garniture eljezne. U tri sluaja u garniturama se

pojavljuju tzv. pticoliki jezici, osim u Ostrovici gdje nedostaju, ali

se mogu pretpostaviti, budui da ta garnitura, poput biskupijske,

sadrava petlje pticolika oblika. U drijakoj i kaikoj garnituri

zastupljene su profilirane petlje ovalno-titastog oblika. Tri

garniture sadravaju kope s preicama narebrena okvira, doku kaikoj kope nisu sauvane. S Crkvine u Biskupiji potjeu jo

dva bronana pticolika jezica i jedan par bronanih pticolikih

petlji, te nekoliko kopi s preicama narebrena okvira nepoznatih

okolnosti otkria, koje se sve moe pribrojiti danas izgubljenim

ostrugama ove inaice, jednako kao i dva bronana pticolika

jezica s nepoznata nalazita na podruju Nina. Pticolike jezice

pronalazimo i u garniturama luksuznih ostruga iz groba 1 juno

od bazilike na Crkvini u Biskupiji i djejega groba u zidanoj

presvoenoj grobnici ispod pregradnog zida june prostorije

narteksa spomenute bazilike.99 Potonje, meutim, imaju zavretke

krakova u obliku ploica sa zakovicama. S obzirom na zavretak

krakova u obliku nabrane preice s ostrugama s oranice Aima

Popovia mogu se jo povezati primjerci iz groba 1 na Vukovia

mostu u Gornjim Koljanima kraj Vrlike100 i groba 4 na Podgradini u

Reetarici,101 ali te imaju drugaije oblikovane ostrune garniture.

Ostrugama iz groba 3 juno od bazilike na Crkvini102 i jednoj

ostruzi iz groba 74 na drijcu u Ninu, takoer sa zavrecima

krakova u obliku nabrane preice, ostrune garniture nisu

sauvane.103 Osim na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske, gdje

je koncentracija ovih nalaza najvea, pticoliki jezici pojavljuju jo

samo u ostrunim garniturama iz groba 326 u Dunumu u Istonoj

Friziji104 i groba 269 u Zalavru.105 U Arheolokome muzeju u

Zagrebu navodno se uva jo jedan nepublicirani jeziac ovog

tipa, koji potjee s nepoznata nalazita.106

Zbog specifino oblikovanih ostrunih garnitura ovoj je

skupini znatnu panju posvetila U. Giesler, koja je pretpostavila

da pticoliki jezici nastaju na predloku veoma srodnih

ranokarolinkih jeziaca s dugmetastim ili pupoljkastim

zavretkom s kojima su djelomino vremenski paralelni.107

Srodnost obaju tipova zbog trbuastog oblika i izraenih

profiliranih rebara u donjem dijelu osobito je uoljiva na nekoliko

primjeraka, poput onog iz Barlebena, te na jezicima iz Arezza

i okolice Volterre u Italiji.108 Osim injenice da su veoma esto

ukraeni anglokarolinkom ivotinjskom ornamentikom, njihovo

vremensko opredjeljivanje u drugu polovicu 8. st. potvruje i

nalaz iz groba 217 u Schortensu, gdje su otkriveni s veim brojemfranakih denara u rasponu od 760. do 790. god.109

S obzirom na pojavu pticolikih jeziaca u grobu 1 na Crkvini

u Biskupiji zajedno s bizantskim zlatnim solidom Konstantina V.

Kopronima i Lava IV., koji je kovan u Sirakuzi, a prema klasifikaciji

C. Morrison sukladan tipu 2B konstantinopolskog kova emitiranog

u razdoblju izmeu 760. i 775. god., Gieslerova je ustvrdila da

i pticoliki jezici pripadaju istom vremenu, preciznije, zadnjoj

treini 8. stoljea.110 Prema njezinu miljenju, meusobna slinost

inventara grobova koji sadre ostrune garniture s pticolikim

jezicima ukazuje na njihovu pripadnost vremenski i oblikovno

definiranom horizontu, te se datacija biskupijskog nalaza moeprimijeniti i na sve druge nalaze pticolikih jeziaca. Za razliku

93 Od nepobjedivog sunca do sunca pravde 1994, str. 117, kat. br. 158, 159.

94 Germanen, Hunen, Awaren 1987, passim.95 Marui 1979, str. 124, T. III.96 Beloevi 1980, T. XXIX. 1, 2, 6-8, 12.97 Beloevi 1980, T. XXX. 1-9.98 HiK (Katalog) 2000, str. 317 (kat. br. IV. 208a, b).

99 HiK (Katalog) 2000, str. 210 (kat. br. IV. 39), str. 222-223 (kat. br. IV. 51).100 Hik (Katalog) 2000, str. 274-275 (kat. br. IV. 159).101 Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 86 (kat. br. 222, 223).102 Jelovina 1986a, T. II. 25-26.103 Beloevi 1980, T. XXIX. 5.104 Giesler 1974, str. 529, sl. 4, 2.105 Ss 1963, str. 262, T. L.106 Giesler 1974, str. 537, br. 17.107 Giesler 1974, str. 525.108 Giesler 1974, str. 526, sl. 3, 18, 37.109 Schulze-Drrlam 1995, str. 564.110 Giesler 1974, str. 528.


26/42

196196

od Gieslerove, J. Werner je smatrao da skupina ostruga o kojoj

je rije pripada 9. st. i da se radi o tipu koji oponaa ukras uica

s ranokarolinkih ostruga poput Sundremde.111 Na istome

su tragu i razmiljanja Z. Vinskog, koji zakljuuje da ostruge

sa zavretcima krakova u obliku preica narebrenih okvira

nastaju na ranokarolinkom prototipu, te da je rije o lokalnim

izraevinama.112 Oba ova autora, uz to, za razliku od U. Giesler,

smatraju da solidi Konstantina V. nemaju datacijsku vrijednost

kako ni za biskupijske tako ni za ostale grobove u kojima su

pronaeni.

Premda je interpretacija Gieslerove prihvatljivija od onih

Wernera i Vinskog, miljenja sam da se svi pticoliki jezici ipak

ne mogu vremenski opredijeliti u zadnju treinu 8. stoljea, iako

ih dio nedvojbeno pripada tom vremenu. Ranije od sredine 9.

stoljea ne mogu se datirati ostruge iz groba 269 u Zalavru, i to

ne samo zbog povijesnih okolnosti nego i zbog injenice da je

rije o groblju na kojem nisu osobito izraeni poganski obiaji

prilaganja. I ostruge iz Ostrovice, koje potjeu iz zidane grobnice,

ukopane pokraj iste takve grobnice u kojoj je bila sahranjena ena,

opremljena srebrnim naunicama s nasuprotno postavljenim

srcolikim privjescima (tzv. minjski tip), upuuju na mlae vrijeme,

odnosno sredinu ili poetak druge treine 9. stoljea.113 Ranije

od toga vremena vjerojatno nisu ni luksuzne djeje ostruge iz

zidane grobnice ispod pregradnog zida june prostorije narteksa

na Crkvini u Biskupiji. Stoga se moe ustvrditi da se ostruge s

pticolikim jezicima u garniturama pojavljuju u rasponu od zadnje

treine 8. do otprilike sredine 9. stoljea.

SjekiraNa podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske sjekire se iznimno

rijetko pojavljuju kao dio grobnog inventara. Osim primjerka s

oranice Aima Popovia (T. I. 9) za koji pretpostavljam da potjee

iz groba, jedna sjekira otkrivena je u grobu 20 na Maklinovu

brdu u Kaiu.114 Grobnim nalazima s velikom se vjerojatnou

mogu smatrati i tri primjerka s Crkvine u Biskupiji, te sjekira iz

Morpolae.115

Sjekira s oranice Aima Popovia u Biskupiji pripada tipu

kojem otvor za nasad drke ima trokutasto raskovane bone

strane u obliku krilaca. Najblie analogije pronalazimo na prostoru

dananje sjeverozapadne Hrvatske, i to u jednoj sjekiri nepoznatihokolnosti otkria, koja potjee iz Siska, te dvjema sjekirama iz

ostave u Nartskim Novakima.116 Takve sjekire uobiajeni su nalazi

avarskih i avaroslavenskh grobalja 7. i 8. stoljea, gdje im se mogu

pronai brojne odgovarajue analogije.

Ipak treba ustvrditi da je, kada su nalazi sjekira u pitanju, u

najveem broju sluajeva rije o atipinim oblicima, kakvi se u

gotovo nepromijenjenu obliku pojavljuju u duem vremenskom

rasponu, od prapovijesnoga i antikog razdoblja sve do u srednji

vijek. Stoga je ove predmete teko kronoloki vrednovati izvan

zatvorenih grobnih cjelina.

Budui da je u veini sluajeva rije o nalazima izvan grobova

ili nepoznatih okolnosti otkria, ostalo je nejasno jesu li sjekire

sluile samo kao orue ili moda i kao oruje. D. Jelovina iznio je

miljenje da im je funkcija bila dvojaka, tj. da su bile u uporabi

i kao orue i kao oruje.117 J. Beloevi smatra, pak, da se u

horizontu s poganskim znaajkama pokapanja pojavljuju kao

oruje, a kao orue zadravaju u uporabi i nakon toga vremena.118

No premda uz sjekiru sadrava i vei eljezni no, inventar groba

20 na Maklinovu brdu ne bi se mogao okarakterizirati kao ratniki.

Takoer treba zamijetiti da ni u jednom od grobova s inventarom

izrazito ratnikoga ili konjanikog karaktera, poput grobova

juno od bazilike na Crkvini u Biskupiji ili onih na drijcu u Ninu,

nije pronaena sjekira, pa je vjerojatnije pretpostaviti da ih, za

razliku od ostalih slavenskih i drugih suvremenih naroda, Hrvati u

Dalmaciji nisu rabili kao oruje.


Keramika posuda

U grobu 8A bile su otkrivene dvije keramike posude, od kojih

je danas sauvana samo jedna (T. VI. 8). Rije je o neukraenom

loncu kruno-jajolika oblika s obodom izvijenim prema van . Takvi

lonci uobiajen su nalaz u horizontu s poganskim znaajkama

pokapanja, a u grobu se pojavljuje najee jedan, ponekad,

poput sluaja na Bukorovia podvornici, dva ili tri primjerka.

Slinih je nalaza velik broj, pa smatram izlinim navoditi analogije.Nalaze grobne keramike s podruja Hrvatske u vie je navrata

razmatrao J. Beloevi, te doao do zakljuka da se otkriveno

posue s obzirom na oblik moe podijeliti na ono tipino

slavenskih oblika (jajoliki i kruno-jajoliki lonci poput primjerka

s Bukorovia podvornice) i ono koje odraava kasnoantike

tradicije (lonci s rukama i vrevi s izljevom).119 U tehnolokom

smislu, kao i zbog naina ukraavanja, moe se zakljuiti da

sve to posue nastaje pod utjecajem kasnoantike keramike

produkcije. Ono, meutim, ne predstavlja dokaz o znatnijem

sudjelovanju starosjedilakoga stanovnitva u oblikovanju

nove etnike slike u Dalmaciji, kako je to, na osnovi pojedinihkeramikih nalaza, pokuao protumaiti A. Miloevi.120 Upravo

obrnuto, pojava posua u grobovima prvi je materijalni dokaz

kojim je obiljeena prisutnost novog naroda na ovim prostorima,

a nikad i nigdje nije zabiljeena na grobljima 6. i ranog 7. stoljea,

koja se sa sigurnou mogu pripisati starijem stanovnitvu (npr.

Knin-Greblje, Korita-Duvno).121 Osim toga, prilaganje posua

povezano je s poganskim pogrebnim obiajima kakvi su, bez

111 Werner 1978-1979, str. 227-237.112 Vinski 1977- 1978, str. 162.

113 Buri, Delonga 1998, str. 20.114 Beloevi 1980, T. XXI. 3.115 Beloevi 1980, T. XXXVIII. 1, 4, 5.116 Filipec 2003a, str. 121, sl. 4; Simoni 1982., T. 1,3, T. 2,1.

117 Jelovina 1976, str. 118, 119.

118 Beloevi 1980, str. 102, 103.119 Beloevi 1974; Beloevi 1980, str. 109-115.120 Miloevi 1990.121 Vinski 1991; Simoni 1991; Mileti 1979.


27/42

197197

Maja Petrinec


obzira na odreeni stupanj barbarizacije, nespojivi s kranskom

pripadnou spomenutog stanovnitva. Da tipoloko-tehnoloke

znaajke keramikog posua ne mogu biti svjedoanstvom o

etnikoj pripadnosti ukopanih, potvruje i okolnost da se u tom

smislu uope ne razlikuju posude-are iz paljevinskih, nedvojbeno

slavenskih grobova u Dubravicama kod Skradina od onih

priloenih u kasnijim kosturnim grobovima na istome ukopitu.122

U domaoj arheolokoj literaturi ve je vie puta upozoreno

na probleme vezane uz kronoloko vrednovanje grobnih

nalaza keramikog posua uz zakljuak da je njihovo preciznije

vremensko opredjeljivanje nemogue bez poznavanja

naseobinske keramike.123 No ono to se sa sigurnou moe

ustvrditi, jest da je upravo tim nalazima obiljeen horizont s

poganskim znaajkama pokapanja, te se mora pretpostaviti

da se posude u grobovima pojavljuju tijekom cijelog vremena

njegova trajanja. To uostalom potvruje i novcem datiran grob 62

na drijcu u Ninu, koji svakako pripada razdoblju oko sredine 9.

stoljea.

eljezni no

U grobu 12A otkriven je jedan eljezni no (T. VII. 1). Takvi noevi

takoer predstavljaju tipine i brojno zastupljene nalaze u okviru

grobalja s poganskim nainom pokapanja, ali se javljaju i nakon

tog vremena, u sklopu grobalja s kranskim nainom pokapanja,

ali i kasnije tijekom zrelog i kasnog srednjeg vijeka.124

Radi se o predmetima dnevne uporabe kojima duina ne

prelazi 20 cm, a pojavljuju se u grobovima obaju spolova. Obino

su poloeni uz bok pokojnika, podjednako s lijeve i s desne strane.

Ponekad se u istome grobu pojavljuju dva, a sasvim rijetko i trieljezna noia.

U najveem broju sluajeva rije je o jednoreznim noevima

ravnoga hrpta i prema vrhu blago povijenog sjeiva s trnom za

nasad drvene drke, no upravo primjerak s Bukorovia podvornice

pripada drugaijem i rijetko zastupanom tipu kojemu se hrbat

lomi po sredini i savija prema sjeivu. Slini primjerci potjeu s

Crkvine u Biskupiji i Bajagia kod Sinja.125

eljezne noeve nije mogue preciznije vremenski opredijeliti.

Kresiva i kremenje

U grobu 8A otkriveno je jedno eljezno kresivo sa stanjenim ipovijenim krakovima, kojima zavreci nisu sauvani (T. VI. 9).

Slino kresivo s povijenim krakovima i zavrecima uvijenim prema

unutra potjee iz nekog od prethodno razorenih grobova (T. X. 7).

Uz kresivo u grobu 8A bio je otkriven i kamen za kresanje, koji je

danas izgubljen isto kao i kremen otkriven u grobu 15A.

Uz eljezne noeve i zemljano posue, eljezna kresiva

s kremenjem najzastupljeniji su nalazi u okviru grobalja s

poganskim znaajkama pokapanja.

Na grobljima za koja raspolaemo takvim podatcima,

pojavljuju se u inventaru mukih grobova. Kresiva slinog oblika

na podruju na kojem e se formirati hrvatska kneevina poznata

su i otprije, s grobalja na kojima se pokapaju kasnoantiki itelji

Dalmacije; ukupno pet primjeraka otkriveno je na Greblju

u Kninu.126 Veoma su est nalaz na barbariziranim romano-

slavenskim grobljima Istre 7.-8. st. kao i u okviru avaroslavenskih

grobalja na podruju Karpatske kotline. Pronalazimo ih na

grobljima svih slavenskih naroda srednje i jugoistone Europe.

Strjelice

S groblja na Bukorovia podvornici potjeu tri eljezne strjelice.

Jedna je otkrivena u grobu 40A ( T. VIII. 5), a dvije izvan grobova

(T. X. 4-5). Sva tri primjerka pripadaju tipu strjelice oblika iljka s

koninim tuljcem za naticanje drvene motke, kakav se pojavljuje

jo samo na nekoliko nalazita. Tri primjerka otkrivena su u grobu

161 na drijcu u Ninu,127 a jedna strjelica u grobovima 50 i 248 i

225 na istome nalazitu.128 Dva istovjetna primjerka s Materiza su u

Ninu, a jedna s groblja sv. Ive u Livnu.129

Osim na naem podruju sline su strjelice registrirane i na

grobljima 9. st. u Moravskoj.130 Nemaju vrijednost u datacijskom

smislu, ve se samo moe ustvrditi da im je pojava ograniena na

vrijeme trajanja grobalja s poganskim znaajkama pokapanja.

Praporac

Izvan groba na Bukorovia podvornici pronaen je jedan bronani

praporac (T. X. 3). Analogije pronalazimo u slinim primjercima

otkrivenima u grobovima 122 (1) i 322 (2) na drijcu u Ninu131 te u

grobu u zidanoj presvoenoj grobnici ispod narteksa bazilike naCrkvini u Biskupiji (4),132 dok su izvan grobova praporci pronaeni

uz crkvu sv. Kria u Ninu (3).133 U MHAS-u se uva osam praporaca

nepoznatih okolnosti otkria.134 Vjerojatno je rije o primjercima

koje navodi L. Marun u Starinarskom dnevniku, a potjeu s

poloaja koria-Tubia kua u Morpolai (1), Montijeve oranice u

Orliu (1), poloaja uz kuu kovaa Jaramaza u Topolju (2), Crkvine

(3) i Braia podvornica (2) u Biskupiji. U svim dosad navedenim

sluajevima rije je o grobljima s poganskim znaajkama

pokapanja. No praporci se javljaju i u okviru grobalja s kranskim

nainom pokapanja. Jedan pronalazimo u grobu 32 na poloaju

Bribir-Groblje,135

a dva jo nepublicirana primjerka s Crkvina su uCisti Velikoj kraj Imotskog.136 Istom horizontu pripadaju i praporac

122 Gunjaa 1995, str. 159-168.123 Jelovina 1976, str. 131-134; Beloevi 1980, str. 109-115.124 Jaki, Petrinec 1996, str. 21, 125.125 Miloevi 1984, str. 191, sl. 11d, e.

126 Vinski 1991, str. 31.127 Beloevi 1980, T. XXX. 3, 11, 12.128 Beloevi 1980, XXXII. 23, T. XXXIX. 18, 19.129 Beloevi 1973, T. IX. 1, 2; Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 90 (kat.

248).130 Dostl 1966, str. 69, sl. 15, 29, 210.131 Beloevi 1980, T. XXVI. 28, 29, T. XLIV. 20.132 HiK (Katalog) 2000, str. 223 (kat. IV. 15).133 Beloevi 1980, T. XLIV. 17-19.134 Praporci nisu publicirani.135 Zekan 1987, str. 64 (kat. 371).136 Nisu publicirani. Na podatku zahvaljujem kolegi Lj. Gudelju.


28/42

198198

iz groba 99 na Spasu u Kninu te vjerojatno dva primjerka otkrivena

uz crkvu sv. Marte u Bijaima.137

Svi primjerci poznatih okolnosti otkria, osim onoga iz groba

99 na Spasu u Kninu, potjeu iz djejih grobova (drijac, grobovi

122 i 322, grob u zidanoj svoenoj grobnici na Crkvini u Biskupiji,

Cista Velika-Crkvine). Ovdje ukazujem i na zabiljeke L. Maruna o

nalazima praporaca na Crkvini i Braia podvornicama u Biskupiji.

U tzv. desetom grobu juno od bazilike na Crkvini, u kojem je u

drvenom lijesu i razom velikaa s maevima bilo ukopano dijete,

na pojasu su, uz jo nekoliko predmeta, pronaena tri bronana

praporca. U jednom od grobova na Braia podvornicama, pak, uz

bok pokojnika pronaena su dva bronana praporca.

Praporci su u nakitu poznati jo od prapovijesnih vremena

te se pojavljuju kod razliitih naroda na irokom euroazijskom

prostoru sve do u zreli srednji vijek. Najblie vremenske i kulturne

paralele naim primjercima pronalazimo na avaroslavenskim

grobljima srednjeg Podunavlja i grobljima s poganskim

znaajkama pokapanja na podruju Bugarske. Na avaro-

slavenskim grobljima praporci su registrirani u najmlaem

odsjeku horizonta obiljeenog tzv. lijevanim broncama. Ondje

se najee pojavljuju u mukim konjanikim grobovima kao

ukras na konjskom oglavlju (itavska Ton, Devnska Nova Ves,

Nov Zmky),138 ponekad, kao i na naim grobljima, poloeni na

pojasu pokojnika (Pra),139 a prisutni su i u enskim grobovima

kao privjesci ogrlica (Komarno).140

Documents

Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina