49

Makedonija vo EU

  • Upload
    vutuyen

  • View
    260

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Makedonija vo EU
Page 2: Makedonija vo EU

........................................................

Makedonija vo EUtreto dopolneto izdanie

Evropska unija - od ideja do realnost 2Izgradbata na Evropskata unija 4Makedonija - zemja kandidat za ~lenstvo vo Evropskata unija 8Razvojniot pat na odnosite me|u RM i EU 10Vox populi 15Patot do Evropskata unija 20Proces za stabilizacija i asocijacija 23Spogodba za stabilizacija i asocijacija 26Instrument za pred-pristapna pomo{ 29Drugi instrumenti na poddr{ka na EU 32[to pravime nie? 37Barawe za ~lenstvo vo EU (aplikacija) 40Sledniot ~ekor - PREGOVORI 42Institucii za integracija 44

Page 3: Makedonija vo EU

Evropskata unija (EU) pretstavuva {i-roko semejstvo na demokratski evrop-

ski dr`avi koi preku me|usebnata politi~kai ekonomska sorabotka se stremat kon obez-beduvawe traen mir i prosperitet.Pri~inite za sozdavaweto na Evropskataunija le`at vo posledicite od Vtorata svet-ska vojna. Idejata za evropska integracija odpo~etokot bila naso~ena kon spre~uvawekakvo bilo idno uni{tuvawe i ubivawe naevropsko tlo, preku sozdavawe ekonomskame|uzavisnost na evropskite dr`avi. Ovaaideja e zamislena od @an Mone, a za prv pate predlo`ena od francuskiot minister zanadvore{ni raboti Robert [uman na 9- timaj 1950 godina. Zatoa, ovoj datum se smeta zarodenden na ona {to deneska go narekuvameEvropska unija, a sekoja godina se slavi kakoDen na Evropa.

Evropa e kontinent so mnogu razli~nitradicii i kulturi, no i so zaedni~ki evrop-ski vrednosti. Evropskata unija ja poddr`uvasorabotkata me|u evropskite narodi. Taa sezalaga za edinstvo, no i za za~uvuvawe narazli~nostite. Evropskata unija e otvorenaza ~lenstvo na sekoja evropska dr`ava {to}e gi ispolni nejzinite uslovi za ~lenstvo.

Evropska unija - od ideja do realnostEdna pra~ka sekoj mo`e da ja skr{i. Snop od pra~ki - nikoj

........................................................

2

Page 4: Makedonija vo EU

Taka, nekoga{nata zaednica na samo {estdr`avi ~lenki, denes e Unija na dvaeset ipet evropski zemji so pove}e od 450 mil-ioni `iteli. Krajnata cel na Evropskataunija e obedinuvawe na celiot kontinent,Unija na site evropski dr`avi me|u koinesomneno pripa|a i Republika Makedo-nija.

Dvi`e~ka sila na evropskata inte-gracija e takanare~eniot "Edinstven vna-tre{en pazar“. Toa zna~i deka pome|u sitezemji-~lenki vo EU ne postojat nikakvitrgovski barieri. Edinstveniot pazar naEU obezbeduva sloboda na dvi`ewe nastoki, uslugi, kapital i lu|e. Me|utoa,pokraj intenzivnata integracija vo trgovi-jata i ekonomijata, Evropskata unija e na-so~ena i kon drugi oblasti od sekojdnev-niot `ivot. Gra|anskite prava, bezbednos-ta, sozdavaweto rabotni mesta, regional-niot razvoj, kako i za{titata na `ivotna-ta sredina se, isto taka, oblasti na koiEvropskata unija im posvetuva zna~itelnovnimanie. Ovie svoi politiki, Evropskataunija gi gradi i go sledi nivnoto izvr{u-vawe preku sopstvenite institucii koiimaat nadnacionalen karakter. Zemjite-~lenki na ovie zaedni~ki institucii imprepu{taat del od sopstveniot suveren-itet so cel da se nosat odluki koi se odzaedni~ki interes za site gra|ani naEvropskata unija. Pritoa, najva`ni insti-tucii na EU se:

Evropskiot parlament - izbran di-rektno od gra|anite na zemjite-~lenki, koj

ima zna~itelna mo} vo donesuvawetoodluki.

Sovetot na Evropskata unija - gipretstavuva vladite na zemjite-~lenki ie najva`no telo vo donesuvaweto odluki.

-Sekoja zemja-~lenka pretsedava soSovetot na period od {est meseci.

-Na krajot od sekoe pretsedatelstvo, aponekoga{ i po~esto, se odr`uva i samitna Evropskiot sovet kade zemjite-~lenkise pretstaveni na najvisoko nivo i kade sedonesuvaat najzna~ajnite politi~ki odlu-ki.

Evropskata komisija - dvi`e~katasila na Unijata, glavno izvr{no telo,edinstven predlaga~ na evropskite zakonii "~uvar na dogovorite“.

Evropskiot sud na pravdata- sud kojgo primenuva evropskoto pravo i obezbeduva edinstvena negova primena vo sitezemji-~lenki.

Evropskiot sud na revizori - segri`i za ispravnosta na finansiskotorabotewe na instituciite na EU.

Pove}e od polovina vek, Evropskataunija e posvetena na mirot, stabilnosta iprosperitetot. Taa zna~itelno pridoneseza zgolemuvawe na `ivotniot standard nazemjite ~lenki, sozdade edinstven evrop-ski pazar, vovede edinstvena evropskavaluta-evro. Taa funkcionira vrz prin-cipot na vladeewe na pravoto, sodr`an voEU dogovorite. Zna~aen e i principot nasolidarnost pri {to pobogatite go poma-gaat ekonomskiot razvoj na posiroma{nite.

3 Makedonija vo EU

........................................................

Page 5: Makedonija vo EU

4........................................................

Izgradbata na Evropskata unijaCelo e koga ima se. Ima se koga e celo

9 maj 1950 18 april 1951 25 mart 1957

[umanov Plan. Predlog na Robert [uman,francuski minister zanadvore{ni raboti, zasozdavawe evropskazaednica za jaglen i ~elik- razrabotena idejata zaevropska integracija na@an Mone za obezbedu-vawe ekonomska me|uza-visnost pome|u evropskitedr`avi.

Dogovor od Pariz,Dogovor za Evropskazaednica za jaglen i~elik.-Potpi{an od Francija,Germanija, Italija,Holandija, Belgija iLuksemburg.- Go stava proizvodstvotoi trgovijata na jaglen i~elik pod zaedni~kanadle`nost.

Dogovor od Rim(Evropska ekonomskazaednica, Evroatom).Sozdadena e EvropskataZaednica; postaveni seosnovite na vnatre{niotpazar preku ukinuvawe natrgovskite barieri pome|uzemjite ~lenki, prekuformirawe carinska unijai drugi merki.

Page 6: Makedonija vo EU

5 Makedonija vo EU

........................................................

1 januari 1973 1 januari 1981

Prvo pro{iruvawe, Danska, Irska iObedinetoto Kralstvo

Vtoro pro{iruvawe Grcija

30 juli 1962

Voveduvawe nazaedni~kata zemjodelskapolitika (ZZP).

Glavnite celi na ZZP se:zgolemuvawe na produk-tivnosta, obezbeduvawena dobar `ivoten standardza zemjodelcite, stabi-lizacija na pazarite, kakoi oddr`uvawe na prifatlivi ceni nahranata.

7-10 juni 1979

Prvi neposredni izboriza vospostavuvawe zaEvropskiot Parlament.-Gra|anite na EU za prv

pat izbiraat svoi pret-stavinici koi }e se vklu~atvo donesuvaweto odlukina nivo na celata Unija.-Zacvrstuvawe nademokratskiot karakterna Unijata.

Page 7: Makedonija vo EU

6........................................................

17 juni 1997

Dogovorot od Amsterdam.- promeni vo instituciitena EU so cel da se zgole-mi nivnata efikasnost idemokrati~nost vopro{irenata EU.

1 januari 1995

^etvrto pro{iruvawe Avstrija, Finska i[vedska

1 januari 1986

Treto pro{iruvawePortugalija i [panija

Dogovor za Evropskaunija-Mastriht.Unapreduvawe na poli-ti~kata integracija; soz-davawe na Zaedni~katanadvore{na i bezbednos-na politika; sozdavawe vopoleto na pravdata i vna-tre{nite raboti.

7 fevruari 1992

Page 8: Makedonija vo EU

7 Makedonija vo EU

........................................................

1 januari 1999 6-8 dekemvri 2000

Start na zaedni~katavaluta Evro. Vospostavuvawe naEvropskata monetarnaunija (EMU)

Samit na EU vo Nica.-kade {to e potpi{anDogovorot od Nica -reformi naso~eni konprisposobuvawe na insti-tuciite na EU konpro{iruvaweto.

1 maj 2004

Petto pro{iruvaweUngarija, Litvanija,Estonija, Latvija, Malta,Kipar, Polska, ^e{ka,Slova~ka i Slovenija

Page 9: Makedonija vo EU

8........................................................

Makedonija - zemja kandidat za Ëlenst-vo vo Evropskata unija

Gra|anite na Republika Makedonijase cvrsto uvereni deka mestoto i

idninata na Makedonija e vo golemoto se-mejstvo na Evropskite narodi, ramo do ra-mo so site nacii koi ja so~inuvaat Evrop-skata unija. Okolu devedeset procenti odmakedonskite gra|ani go poddr`uvaat vle-zot na Makedonija vo Evropskata unija.

Makedonija podnese barawe za ~len-stvo vo EU na 22 mart 2004 demonstriraj}ija strate{kata opredelba da se bide delod Evropskata unija, no i podgotvenost dase prevzeme odgovornosta za toa.

Na 17 dekemvri 2005 godina Evropski-ot sovet, vo ~ij sostav se {efovite na dr-`avi i vladi na zemjite ~lenki, na Repub-lika Makedonija i dodeli status zemjakandidat za ~lenstvo vo Evropskata unija.So toa Makedonija im se pridru`i naTurcija i Hrvatska.

Vo Zaklu~okot od Sovetot se veli:"Evropskiot sovet go pozdravuva mislewe-to na Komisijata za baraweto na Republi-ka Makedonija za ~lenstvo vo EU. Sovetotgo pozdravuva i zna~itelniot napredok{to go napravi Republika Makedonija vonasoka na ispolnuvawe na politi~kitekriteriumi postaveni od Evropskiot sovet

vo Kopenhagen vo 1993 godina i barawataod Procesot za stabilizacija i asocijacijapostaveni od Sovetot vo 1997 godina“.

I ponatamu: "Imaj}i ja predvid ana-lizata na Komisijata, Evropskiot sovetodlu~i da i dodeli kandidatski status naRepublika Makedonija, zemaj}i go predvidosobeno zna~itelniot napredok napravenso zaokru`uvaweto na zakonodavnata ram-ka povrzana so Ohridskiot ramkoven dogo-vor, kako i nejzinite postigawa vo sprove-duvaweto na Spogodbata za asocijacija istabilizacija (vklu~uvaj}i gi i trgovskiteodredbi) od 2001 godina.“

Objavuvaj}i ja odlukata Britanskiotpremier Toni Bler vo svojstvo na pretse-dava~ na EU re~e: Se nadevame deka }e javidime Evropa obedineta vo site apekti io~igledno Makedonija e va`en del od taavizija.

^estitki do Makedonija dojdoa od sitestrani. Odlukata be{e oceneta kako isto-riska za Makedonija i za nejziniot nata-mo{en napredok.

Kandidatskiot status za Makedonijaotvori pove}e vrati. Makedonija dobipristap do site pet komponenti na In-strumentot za pretpristapna pomo{-IPA

Page 10: Makedonija vo EU

9 Makedonija vo EU

........................................................

(podetalno na stranica 29), se zgolemifinansiskata i institucionalnata pomo{od EU, pretstavnici na makedonskiteinstitucii dobija pravo da prisustvuvaatili u~estvuvaat vo rabotata na va`ni sos-tanoci na telata na EU a se zgolemi ifrekventnosta i se prodlabo~i su{tinatana kontaktite me|u instituciite na RM ionie na EU.

Na ovaa odluka na Sovetot i prethodeanekolku klu~ni dokumenti.

Pra{alnikot na EK pristigna na 1 ok-tomvri 2004 godina. Vo rokot koj go opre-deli Vladata, bea odgovoreni okolu 3.000pra{awa. Odgovorite na Pra{alnikot, naokolu 14.000 stranici, bea predadeni naEvropskata komisija na 14 fevruari 2005godina vo Brisel.

Na 9 noemvri 2005 EK go objavi Misle-weto prepora~uvaj}i mu na Sovetot da idodeli kandidatski status na RepublikaMakedonija.

Integriraweto na Republika Makedo-nija vo Evropskata unija e proces so koj }ese izvr{at reformi vo ekonomskiot i po-liti~kiot sistem. Site ovie reformi seso cel Republika Makedonija podgotveno iodgovorno da ja pre~eka novata realnostkoja ja nudi ~lenstvoto vo Unijata. Taarealnost podrazbira nepre~eno dvi`ewena pazarot na stoki, uslugi, kapital i lu|eno i intenzivna razmena na idei, noviznaewa i tehnolo{ko-tehni~ki dostignu-vawa. Zaedni~kiot pazar, so pove}e od 450milioni potro{uva~i, e eden od najgole-mite predizvici i motiv makedonskoto

stopanstvo da stane pokonkurentno, posta-bilno i poagilno vo osvojuvaweto na no-vite ekonomski prostori. Slobodnotodvi`ewe na gra|anite niz zemjite na EU epri~ina pove}e {to pobrzo da gi ispol-nime uslovite predvideni vo Spogodbataza stabilizacija i asocijacija.Pribli`uvaweto kon Evropskata unijapodrazbira i podobruvawe na rabotata najavniot sektor, kako i maksimalna garan-cija na pravata na sekoj gra|anin na Re-publika Makedonija. Ispolnuvaweto naovie standardi ne samo {to zna~i vna-tre{na stabilizacija na zemjata, tuku imo`nost za pogolema mobilnost na na{itemladi intelektualni potencijali.Stabilnosta ovozmo`uva posiguren ambi-ent za ekonomski investicii, no i mo`nostglasot na gra|anite na Makedonija da bideslu{nat podednakvo vo Brisel, Strazbur,Pariz, London ili Berlin.

Republika Makedonija e prvata zemjakoja potpi{a Spogodba za stabilizacija iasocijacija so Evropskata unija i e prvazemja vo koja SSA stapi vo sila.

Patot kon EU, Republika Makedonija}e go izodi ne samo vo imeto na politi~-kiot i ekonomskiot napredok, tuku i pora-di istoriskiot fakt deka civilizaciskitaa e integralen del od Evropa, krstopati spoj na razli~ni kulturi i tradicii.Tokmu zatoa, vo imeto na site svoi gra-|ani, Republika Makedonija stoi predistoriskata odgovornost u{te edna{ dadoka`e deka - I SONCETO E YVEZDA!

Page 11: Makedonija vo EU

10........................................................

So proglasuvaweto na nezavisnostana Republika Makedonija vo janu-

ari 1991 godina, Republika Makedonija gopostavi ~lenstvoto vo EU kako edna odnejzinite strate{ki celi.

So cel da zazeme stav kon novosozda-denite dr`avi koi proizlegoa od pora-ne{na Jugoslavija, Evropskata unija vopo~etokot na 1992 godina, formira{e Ar-bitra`na komisija, sostavena od pretse-dateli na ustavni sudovi na pove}e ev-ropski zemji, na ~elo so pretsedatelot naFrancuskiot ustaven sud Rober Badinter.Komisijata treba{e da oceni koi oddr`avite proizlezeni od porane{na Ju-goslavija ispolnuvaat uslovi da bidatpriznati kako samostojni dr`avi. Ovaakomisija zaklu~i deka Republika Make-donija gi zadovoluva site uslovi za me|u-narodno priznavawe. Me|utoa, poradisprotivstavuvaweto na Grcija RepublikaMakedonija da se priznae pod ustavnoto

ime, zadocni procesot na me|unarodnopriznavawe i vospostavuvaweto diplo-matski odnosi so EU.

Republika Makedonija nazna~i svojpretstavnik vo sedi{teto na EU, vo Bri-sel vo oktomvri 1992 godina, me|utoa, ce-losni diplomatski odnosi me|u RM i EU sevospostavija vo dekemvri 1995, koga e ot-vorena i misijata na RM vo EU. Vo april1997 godina e potpi{ana Spogodbata zasorabotka me|u Republika Makedonija iEvropskite zaednici, kako i spogodbata vooblasta na transportot, a potoa i za tek-stilot. Spogodbata stapi vo sila otkako jaratifikuva Sobranieto na Republika Ma-kedonija i ja prifati Sovetot na EU, vojanuari 1998 godina. Istata godina Evrop-skata unija otvori postojano pretstavni-{tvo, odnosno Kancelarija na Evropskatakomisija vo Republika Makedonija. Taa vomart 2000 godina be{e podignata na nivona Delegacija na Evropskata komisija.

Razvojniot pat na odnosite meÌu RM i EU

Page 12: Makedonija vo EU

11 Makedonija vo EU

........................................................

Vo april 1996 godina, Republika Ma-kedonija stana edna od zemjite koi imaatpravo da ja koristat FARE (Phare) Pro-gramata, sozdadena od EU za pomo{ na re-formite na zemjite od Centralna i Isto~-na Evropa, naso~eni kon pristapuvawe voEU. Toa se sredstva izdvoeni od buxetotna Evropskata unija so koi se obezbeduvapoddr{ka na transformacijata na nivnitepoliti~ki i ekonomski sistemi.

Vo fevruari 1998 godina, vo Ohrid, zaprv pat se odr`a prv politi~ki dijalogme|u RM i EU. Istiot mesec, so ednoglasnaodluka, Sobranieto na Republika Makedo-nija ja usvoi Deklaracijata za razvoj naodnosite me|u RM i EU, vo koja se nave-duva deka "~lenstvoto vo EU e strate{kacel na Republika Makedonija“, povikuvaj}iistovremeno na anga`irawe na site kapa-citeti za da se postigne taa cel . Vo Mart1998 godina, vo Skopje be{e odr`an prvi-ot sostanok na Sovetot za sorabotka me|uRM i EU, kako telo nadle`no za sledewena primenata na Spogodbata, koe be{esostaveno od pretstavnici na Evropskatakomisija, zemjite ~lenki kako i od Vlada-ta na Republika Makedonija. Toj uspe{nofunkcionira{e se do vostanovuvaweto nanovite tela so Spogodbata za stabili-zacija i asocijacija.

Vo maj 1999 godina, Evropskata ko-misija oformi ramka vo koja se odvivasorabotkata na EU so zemjite od t.n.

Zapaden Balkan (Republika Makedonija,Republika Albanija, Bosna i Hercegovina,Srbija i Crna Gora i Republika Hrvatska).Vo ramkite na Paktot za stabilnost za Ju-goisto~na Evropa, taa predlo`i nov Pro-ces za stabilizacija i asocijacija (PSA).Su{tinata na ovoj pristap na EU e da imse ponudi na zemjite od t.n. ZapadenBalkan pobliska sorabotka so Evropskataunija - preku sklu~uvawe asocijativnispogodbi sli~ni na Evropa spogodbite,koi bea sklu~uvani so zemjite od Cen-tralna i Isto~na Evropa.

Vo juni istata godina, Evropskata ko-misija usvoi fizibiliti studija, za da jaoceni mo`nosta za zapo~nuvawe pregovoriza sklu~uvawe Spogodba za stabilizacijai asocijacija (SSA) me|u EU i RM.Komisijata dade preporaka za otpo~nuva-we na pregovorite so RM, koi rezultiraaso pregovori, a potoa i potpi{uvawe naprvata Spogodba za stabilizacija i asici-jacija.

Vo juni 2000 godina, vo Feira, Portu-galija, Evropskiot sovet zazede stav dekasite dr`avi koi se vklu~eni vo Procesotza stabilizacija i asocijacija ( PSA), sepotencijalni kandidati za ~lenstvo voEvropskata unija. Esenta istata godina,Sovetot za nadvore{ni raboti na Evrop-skata unija ja prifati Regulativata sokoja se voveduvaat povlasteni trgovskiodnosi so zemjite koi u~estvuvaat vo

Page 13: Makedonija vo EU

12........................................................

Proces za stabilizacija i asocijacija. Vopo~etokot na dekemvri 2000 godina, Sove-tot na ministri na Evropskata unija done-se Odluka (Regulativa) so koja se vospos-tavi KARDS (CARDS) programata, kakoprograma za pomo{ na Evropskata unija nazemjite koi pripa|aat na Procesot na sta-bilizacija i asocijacija.

Na 9 april 2001 godina, vo Luksemburg,Republika Makedonija stana prvata dr`a-va od zemjite u~esni~ki vo PSA koja japotpi{a Spogodbata za stabilizacija iasocijacija. Ovaa Spogodba ima cel davospostavi trajni i bliski vrski me|u pot-pisni~kite i e bazirana na vzaemen inte-res. Sobranieto na Republika Makedonijaja ratifikuva{e Spogodbata na 12 april2001 godina, a na 1 juni 2001 godina vlezevo sila Vremenata spogodba za trgovija itrgovski pra{awa me|u Republika Make-donija i Evropskata zaednica.

Na 20 fevruari 2003, vo oficijalnaposeta na R. Makedonija, dopatuva Pretse-datelot na Evropskata komisija, RomanoProdi. Vo tekot na negoviot prestoj, toj gopovtori stavot na Evropskata unija zamakedonskite perspektivi za ~lenstvo voUnijata. Isto taka, za vreme na negovataposeta, Prodi se obrati na pratenicite voSobranieto na R. Makedonija, kade gi pov-tori zalo`bite na Evropskata unija za

zabrzuvawe na procesot na makedonskataevrointegracija.

Po zavr{uvaweto na ratifikacijataod strana na parlamentite na zemjite~lenki na Evropskata unija, Spogodbata zastabilizacija i asocijacija pome|u Repu-blika Makedonija i Evropskata unija stapivo sila na 1 april 2004 godina.

Vo fevruari 2004 godina, Makedonski-ot parlament usvoi "Deklaracija za pod-nesuvawe na aplikacija za ~lenstvo voEvropskata unija“.

Be{e predvideno Aplikacijata za~lenstvo da se podnese na 26 fevruari2004 godina, no istiot toj den, vo avionskanesre}a tragi~no go zagubi `ivotot Pret-sedatelot na Republika Makedonija, BorisTrajkovski. Pridonesot na Boris Trajkov-ski vo pottiknuvaweto i promovirawetona procesot na evropskata integracijabe{e mnogu zna~aen ne samo na nacional-no, tuku i na regionalno nivo.

Na 22 mart 2004, so sve~ena ceremo-nija vo Dablin, Republika Irska, Vladatana RM podnese barawe za ~lenstvo vo EU.So ovoj ~in i formalno se potvrdija do-sega{nite jasni politi~ki opredelbi za~lenstvo vo Evropskata unija.

Na 1 oktomvri 2004 godina,Pretsedatelot na Evropskata komisija,Romano Prodi go predade Pra{alnikot na

Page 14: Makedonija vo EU

13 Makedonija vo EU

........................................................

Vladata na Republika Makedonija.Pra{alnikot e instrument sozdaden odstrana na Evropskata komisija i prekunego se sobiraat podatoci za stepenot napodgotvenost na zemjata za ~lenstvo voEvropskata unija i za po~etok na prego-vorite za ~lenstvo vo EU. Toa prakti~nozna~i skenirawe na celokupnite perfor-mansi na zemjata aplikant.

Na 31 januari 2005 godina Vladata naRepublika Makedonija gi zavr{i odgo-vorite na Pra{alnikot za podgotovka namisleweto na Evropskata komisija zaAplikacijata na Republika Makedonija za~lenstvo vo EU. ^etirimese~nata rabotana Pra{alnikot rezultira{e so 14.000stranici odgovori {to se odnesuvaat nasite aspekti na op{testvenoto tkivo voRepublika Makedonija.

Delegacija na Vladata na RepublikaMakedonija na 14 fevruari 2005 godina voBrisel gi predade odgovorite na Pra{al-nikot od Evropskata komisija na Pretse-datelot na Evropskata komisija @ozeManuel Baroso. "Ova e golem den za Make-donija“, re~e Baroso na sve~enosta i is-takna deka Evropskata komisija razvivabliski odnosi pome|u zemjite od ZapadenBalkan i Evropskata unija, so cel tie dastanat ~lenki na EU, dokolku se ispolnetipotrebnite uslovi.

Po temelno sprovedena i vnimatelnoodmerena analiza na napredokot {to gonapravi Makedonija, Evropskata komisija,kako {to na 10 noemvri 2005 naglasievrokomesarot za pro{iruvawe Oli Renvo obra}aweto vo makedonskiot parlament"ednoglasno odlu~i da prepora~a EU da idade status kandidat za ~lenstvo na va-{ata zemja, vo znak na priznanie na gole-mite dostignuvawa vo legislativnataramka povrzana so Ohridskiot ramkovendogovor od 2001, i vo progresot napravenvo ~etirigodi{nata implementacija naSpogodbata za stabilizacija i asocijacija“.

Na Samitot vo Brisel na 17 dekemvri2005 godina, Evropskiot sovet pozdravu-vaj}i go Misleweto na Komisijata zabaraweto na Republika Makedonija za~lenstvo vo EU i zna~itelniot napredok{to go napravi Republika Makedonija vonasoka na ispolnuvawe na politi~kitekriteriumi postaveni od Evropskiot sovetvo Kopenhagen vo 1993 godina i barawataod Procesot za stabilizacija i asocijacijapostaveni od Sovetot vo 1997 godina, re{iRepublika Makedonija da se stekne sostatus zemja kandidat za ~lenstvo vo EU.

Aktivnostite vo procesot na za~lenu-vawe na Makedonija vo EU prodol`uvaat,so sledna cel otpo~nuvawe na pregovoriza ~lenstvo vo Evropskata unija.

Page 15: Makedonija vo EU

14

PROSPERITETDetskiot xagor i smea se motiv. Pottik da im soz-dademe podobra idnina. Da im sozdademe uslovi zasre}no detstvo. Na{iot trud }e vredi samo za ednadetska nasmevka pove}e.

........................................................

Page 16: Makedonija vo EU

Koga edno op{testvo saka da seintegrira vo Evropskata unija, toa

pred se treba da ima celosna poddr{ka odsvoite gra|ani, kako i politi~ka sogla-snost me|u site politi~ki i ekonomskisubjekti. ^lenstvoto na RM vo Evropskataunija odamna e me|u prioritetnite nacio-nalni interesi okolu koi nema nikakvinedorazbirawa. Evrointegraciskiot pro-ces ima {iroka soglasnost i po politi~kai po etni~ka linija. Ova najdobro se gledavo poslednite istra`uvawa na javnotomislewe, koi poka`uvaat deka op{tatajavnost vo na{ata dr`ava ima mnogu pozi-tivni stavovi sprema evropskata ideja. Vonajgolem broj slu~ai javnosta ja poddr`u-va mo`nosta za idno ~lenstvo voEvropskata unija.

Gra|anite se ubedeni deka procesot napribli`uvawe na Makedonija kon Evrop-skata unija }e pridonese za zajaknuvawe na

15 Makedonija vo EU

........................................................

Vox populi

Page 17: Makedonija vo EU

16........................................................

politi~kata i ekonomskata sigurnost.Golem del od populacijata smeta deka~lenstvoto vo Evropskata unija }e zna~iprosperitet i navistina povisok `ivotenstandard. Pozitivnoto mislewe na make-donskite gra|ani za Evropskata unija e

postojano na visoko nivo. Ispituvawata najavnoto mislewe1 poka`uvaat deka vo iz-minatiov period zna~itelno e podobrenakomunikacijata i sorabotkata soEvropskata unija.

Kolku za Vas li~no e va`no integriraweto na Makedonija vo EU?

1Podatocite se koristeni od istra`uvaweto na javnoto mislewe sprovedeno od strana na Institutot zaDemokratija, Solidarnost i Civilno op{testvo, vo april 2006 godina.

45,6 % od makedonskoto naselenie misli deka za Republika Makedonija najva`na cel e ~lenstvoto

vo EU, dodeka 41,7 % od naselenieto misli deka integracijata na Republika Makedonija vo

Evropskata unija e od golemo zna~ewe, no ne i edinstven najvisok prioritet za Republika Makedonija.

Page 18: Makedonija vo EU

17 Makedonija vo EU

........................................................

87.2 % od makedonskite gra|ani bi glasale za vlez na Republika Makedonija vo Evropskata

unija, dokolku takov referendum bi se odr`al slednata nadela, samo 4.5 otsto bi bile protiv.

Ako slednata nedela se odr`i referendum za vlez na Republika Makedonija vo EU, kako bi glasale Vie ?

Page 19: Makedonija vo EU

18........................................................

Dominanten del od makedonskata populacijasmeta deka procesot na evropska integracijageneralno }e ima pozitiven efekt vrz make-donskoto op{testvo. Treba da se istakne

razvitokot i podobruvaweto na ekonomskatasituacija i podobruvaweto na stabilnosta izajaknuvaweto na integritetot na zemjata.

*rezultatite se procentite na ispitanicite koi go poso~ile "pozitivniot efekt“

Page 20: Makedonija vo EU

19 Makedonija vo EU

........................................................

Poddr{ka od gra|anite na EUSpored poslednata anketa od juli 2006 na-pravena od Evropskata komisija relativnomnozinstvo od gra|anite na EU go poddr`u-vaat ~lenstvoto na Republika Makedonija voUnijataJa prenesuvame tabelata za zemjite od jugois-

to~na Evropa napravena vrz osnova na odgov-orite na pra{aweto - Koga sekoja od nave-denite zemji }e gi ispolni kriteriumitepostaveni od EU, dali }e bidete silno "ZA“,zna~itelno "ZA“, zna~itelno "PROTIV“ ilisilno "PROTIV“ pristapuvaweto za sekoja odniv vo EU?

49%

36%

25

30

35

40

45

50

55

41%

44%

48%

37%

47%

33%

56%

30%

60

Makedonija Albanija Bosna i Hercegovina Srbija i Crna Gora* Hrvatska

za protiv

Page 21: Makedonija vo EU

So padot na Berlinskiot yid, zem-jite od Centralna i Isto~na Evro-

pa jasno gi izrazija svoite politi~kiaspiracii da stanat del od Evropskataunija. So cel da se obedini celiot konti-nent, EU usvoi koncept za postepeno pri-sposobuvawe na zemjite od Centralna iIsto~na Evropa. Osnovata na ovoj konceptbe{e postavuvaweto kriteriumi koi trebada gi zadovolat zemjite za da stanat ~len-ki na EU, a vo ostvaruvaweto na ovie celiEU obezbedi finansiska, stru~na i drugapoddr{ka.

Sekoja poedine~na dr`ava mora daispolni nekolku uslovi za ~lenstvo, koigi postavi Evropskata unija u{te vo 1993godina, na Samitot vo Kopenhagen. Ovietakanare~eni Kopenhagenski kriteriumipredviduvaat zemjite aspiranti da imaat:

Stabilni institucii koi garanti-raat demokratija i vladeewe na pravoto,

po~ituvawe na ~ovekovite prava i za{ti-ta na malcinstvata (politi~ki kriterium).

Funkcionalna pazarna ekonomijakoja ima kapacitet da go izdr`i priti-sokot na konkurencijata i pazarnite silivnatre vo Evropskata unija (ekonomskikriterium).

Sposobnost da se ispolnatobvrskite od ~lenstvoto, kako i prifa-}awe i ispolnuvawe na celite na poli-ti~kata, ekonomskata i monetarnata unija.(kriterium na vgraduvawe na acquis com-munautaire)

Isto taka, novite zemji-~lenki moraatda imaat javna administracija sposobna dago implementira evropskoto zakonodav-stvo vo prakti~niot `ivot (ovoj kriteriumse spomenuva kako dopolnitelen, ~etvrtikriterium za ~lenstvo).

Kopenhagenskite kriteriumi ostanu-vaat osnovni spored koi }e se ceni i nap-

20........................................................

Za ~esniot ima samo eden pat - vidliv za site. Za ne~esniot ima bezbroj pati{ta - nevidlivi za nikogo.

Patot do Evropskata unija

Page 22: Makedonija vo EU

21 Makedonija vo EU

........................................................

redokot na zemjite od Procesot na sta-bilizacija i asocijacija vo integracija-ta vo EU.

Dogovornata ramka na odnosite me|uEU i zemjite od Centralna i Isto~naEvropa bea Evropa spogodbite - edenvid spogodbi za asocijacija. So oviespogodbi Evropskata unija postepeno gootvora sopstveniot vnatre{en pazar zaproizvodite od zemjata potpisnik,predviduvaj}i i potpolno ukinuvawe nasite trgovski barieri za odredeno vre-me. Evropa spogodbite ovozmo`ija in-tenzivna sorabotka na ovie zemji so EUi nivna postepena integracija vo EU.

Za zemjite od t.n. Zapaden Balkan,me|u koi i Republika Makedonija, be{evoveden Procesot za stabilizacija iasocijacija, vo ~ija ramka se i spogod-bite za stabilizacija i asocijacija.

Terminot acquis communautaire (se izgo-vara: aki komunoter) voobi~aeno sekoristi samo vo francuskiot original.Ponekoga{ se preveduva i kako "zakono-davstvo na Zaednicata“no, ovaa faza ne ecelosna soodvetna. Najop{to, acquis com-munautaire ja podrazbira celinata na pra-vata i obvrskite koi prozleguvaat od~lenstvoto vo Unijata. Acquis communau-taire gi opfa}a:-sodr`inata, principite i politi~kiteceli na dogovorite;-zakonodavstvoto koe e usvoeno vrz osno-va na dogovorite i vo sudskata praktika naEvropskiot sud na pravdata;-deklaraciite i rezoluciite koi seusvojuvaat vo ramkite na EU;-aktite koi se odnesuvaat na zaedni~katanadvore{na i bezbednosna politika,-akti koi se odnesuvaat na pravdata i vna-tre{nite raboti;-me|unarodnite dogovori sklu~eni od EZi od zemjite ~lenki na EU me|u samite nivvo ramkite na nadle`nostite na Unijata.Zna~i, "aki“ e s¢ {to e politi~ka i pravnapridobivka izgradena vo tekot na razvojotna Unijata. Acquis communautaire postojanose menuva i razviva i za zemjite koisakaat da pristapat a toa pretstavuvaposeben predizvik.

Page 23: Makedonija vo EU

22........................................................KON EUDa sozdademe vrednosti, na{i, evropski.Tradicijata i mudrosta prenesena niz generacii,vgradeni vo sovremenoto `iveewe.Toa e mojata vizija za idninata.Da gi dopreme YVEZDITE.

Page 24: Makedonija vo EU

EU, vo 1997 godina, go postaviregionalniot pristap kako

osnovna ramka na odnosite so dr`avite odZapaden Balkan. Ovoj pristap go sodr`i iprincipot na uslovenost, {to zna~i dekanapredokot na sekoja od zemjite vo odno-site so EU zavisi od ispolnuvaweto napostavenite uslovi. Pokraj Kopenhagen-skite kriteriumi, uslovite za zemjite odregionot sostojbite vo sekoja od niv, azajaknato e i baraweto za regionalnasorabotka. Istovremeno, utvrdeno e dekanapredokot na sekoja zemja kon EU }e seceni i spored nejzinite individualnipostignuvawa.

23 Makedonija vo EU

........................................................

Proces za stabilizacija i asocijacija

Page 25: Makedonija vo EU

24........................................................

Vo maj 1999 godina, so cel da se una-predat i zabrzaat evro-integraciskiteprocesi vo regionot, sozdaden e Paktot zastabilnost za Jugoisto~na Evropa. So negose postavi osnovnata ramka na odnositeme|u EU i zemjite od t.n. Zapaden Balkan -Procesot za stabilizacija i asocijacija.

Perspektivata za ~lenstvo vo EU kojabe{e jasno izrazena na Samitot vo Feira,Portugalija vo 2000 godina, be{e potvrde-na i na Solunskiot samit vo 2003 godina.Vo zaklu~ocite od Samitot se veli -"Evropskiot sovet ja potvrduva svojataposvetenost celosno i efikasno da ja pod-dr`i evropskata perspektiva na zemjiteod Zapadniot Balkan koi }e stanat inte-gralen del od EU koga }e gi ispolnat vos-

postavenite kriteriumi“. Pritoa se zapaziprincipot za individualno ocenuvawe zanapraveniot napredok. Na Solunskiotsamit e voveden instrumentot Evropskopartnerstvo.

Zna~aen aspekt vo Procesot nastabilizacija i asocijacija e regionalnatasorabotka, koja se postavuva i kako uslovza natamo{niot napredok kon EU.Republika Makedonija vo kontinuitetdava svoj pozitiven pridones kon region-alnata sorabotka, poa|aj}i od soznanietodeka taa e nejzina potreba i interes. Me|udrugoto, Republika Makedonija e prvatazemja koja sklu~i spogodbi za slobodnatrgovija so site zemji od Jugoisto~naEvropa, silno poddr`uvaj}i go proektot za

Page 26: Makedonija vo EU

25 Makedonija vo EU

........................................................

postepeno razvivawe na zona za slobodnatrgovija vo regionot. Vo taa nasoka, na 24avgust 2006 Makedonija stana zemja -~lenka na CEFTA i po~na da go primenuvaCentralnoevropskiot dogovor za slobodnatrgovija so {to celosno se liberaliziratrgovijata me|u na{ata zemja i drugite~lenki - Bugarija, Romanija i Hrvatska.

Vo 2002 godina Evropskata komisijapo~na da izdava godi{ni izve{tai zanapredokot na regionot vo celina i na se-koja od zemjite vo Procesot za stabiliza-cija i asocijacija. Takvi izve{tai beasostavuvani i za zemjite koi na 1 maj 2004godina pristapija vo EU. Osnovna cel naizve{tajot e objektivno da gi utvrdi sos-tojbite i da uka`e na problemite.

Drug zna~aen element na Procesot zastabilizacija i asocijacija e programataCARDS koja Unijata ja vospostavi so celda se obezbedi finansiska i stru~na po-mo{ za poddr{ka na neophodnite reformiza pribli`uvawe kon EU.

Koga }e se pogledne vo celina,Procesot za stabilizacija i asocijacija gosledi primerot na predpristapniot pro-ces na zemjite od Centralna i Isto~naEvropa, gi koristi iskustvata od nego, no ipostojano se prisposobuva na uslovite vozemjite na koi se odnesuva. Sekako, nego-viot razvoj zavisi i od uslovite vo Uni-jata.

Page 27: Makedonija vo EU

Od dr`avite na t.n. Zapaden Balkan(R. Makedonija, Hrvatska, Alba-

nija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercego-vina) Republika Makedonija e prvatadr`ava koja ja potpi{a Spogodbata za sta-bilizacija i asocijacija (SSA) so Evrop-skata unija (na 9 april 2001 godina). Taa eprvata Spogodba koja e ratifikuvana odsite zemji ~lenki na EU i stapi vo sila na1 april 2004 godina. Celi na asocijacijatakoja se vospostavuva so Spogodbata se:

- da obezbedi soodvetna ramka zapoliti~ki dijalog, ovozmo`uvaj}i razvojna bliski politi~ki odnosi me|u RM i EU;

- da gi poddr`i naporite na Republi-ka Makedonija za razvoj na ekonomskata ime|unarodnata sorabotka i za usoglasuva-we na makedonskoto zakonodavstvoto sozakonodavstvoto na Zaednicata;

- da promovira uramnote`eni ekonom-ski odnosi i postapno da se razviva slo-bodna trgovska zona pome|u Zaednicata iRepublika Makedonija;

- da ja neguva regionalnata sorabotkana site poliwa {to se opfateni soSpogodbata.

Spogodbata za stabilizacija i asoci-jacija e sostavena od nekolku poglavja.Poglavjata od SSA gi reguliraat sledniveoblasti: op{ti na~ela, politi~ki dijalog,regionalna sorabotka, slobodno dvi`ewena stoki, dvi`ewe na rabotnici, uslugi ikapital, pribli`uvawe na zakonodavstvo-to i sproveduvawe na zakonite, pravda ivnatre{ni raboti, politika na sorabotka,finansiska sorabotka i institucionalni,op{ti i zavr{ni odredbi.

So odredbite na Spogodbata se davapravnata osnova na procesot na prisposo-buvawe na op{testveno-ekonomskiot ipravniot sistem na Republika Makedonijakon principite i normite na EU.

Iako Spogodbata za stabilizacija iasocijacija stapi vo sila na 1 april 2004godina, delovite od Spogodbata koi gireguliraat trgovijata i trgovskite

26........................................................

Spogodba za stabilizacija i asocijacija

Page 28: Makedonija vo EU

pra{awa vlegoa vo sila na 1 juni 2001godina, so posebnata Vremena spogodba zatrgovija i trgovski pra{awa me|u Repub-lika Makedonija i Evropskata zaednica.

So vleguvaweto vo sila na SSA,odnosno na Vremenata spogodba ekonomija-ta na R. Makedonija e stavena vo povlas-tena polo`ba vo odnos na drugi dr`avikoi ne se sega{ni ili idni ~lenki naEvropskata unija.

Spored SSA, vo trgovijata me|uEvropskata zaednica i Republika Make-donija se primenuva asimetri~nata liber-alizacija, kade osloboduvaweto od carinaza makedonskite proizvodi, se primenuvavedna{ po stapuvaweto vo sila na Spo-godbata, so isklu~ok na onie koi se nave-deni vo SSA (kako na primer: nekoi zemjo-delski proizvodi - osobeno june{kotomeso i vinoto). Vo ~len 17 od SSA stoideka carinskite dava~ki za uvozot naproizvodite vo Zaednicata, {to poteknu-vaat od Republika Makedonija, }e bidat

ukinati so vleguvaweto vo sila na Spo-godbata i carinite za proizvodite odUnijata koi se uvezuvaat od R. Makedonija}e bidat postepeno namaluvani vo sled-nite 10 godini kako {to e navedeno vo~len 14 od SSA: Zaednicata (EU) iRepublika Makedonija postepeno }e vos-postavat slobodna trgovska zona, vo peri-od od maksimum 10 godini. Toa bi zna~elodeka do 2011 godina, me|u R. Makedonija iEU }e bide vospostavena slobodna trgovs-ka zona, so ogled na toa {to Vremenataspogodba za trgovija i trgovski pra{awastapi vo sila vo 2001 godina.

Iako se sproveduvaat postojani re-formi na ekonomskiot sistem, R. Makedo-nija se u{te e vo proces na tranzicija nasvojata ekonomija. Zatoa e potrebenanga`man na R. Makedonija vo podgotovka-ta na gra|anite i materijalnite resursi,so krajna cel makedonskata ekonomija dase osposobi za funkcionirawe na evrop-skiot pazar.

27 Makedonija vo EU

........................................................

Page 29: Makedonija vo EU

Vo oblasta na pravdata i vnatre{niteraboti predvideno e da se posveti oso-beno vnimanie na zajaknuvawe na insti-tuciite na site ramni{ta vo oblastite naadministracijata voop{to i primena napravoto i mehanizmite na pravdata. Ovaosobeno se odnesuva na jakneweto na vla-deeweto na pravoto. Spored Spogodbata,sorabotkata na poleto na pravdata trebada se naso~i i kon nezavisnosta na sud-stvoto, podobruvawe na negovata efek-tivnost i obuka na kadrite od pravniteprofesii.

Vo SSA e predvidena finansiska istru~na pomo{ od strana na EU, kako {to e

navedeno vo ~len 104 od Spogodbata: "Zada se postignat celite na ovaa Spogodba,Republika Makedonija mo`e da koristifinansiska pomo{ od Zaednicata (EU) voforma na nepovratni sredstva i na zaemi,vklu~uvaj}i i zaemi od Evropskata inves-ticiona banka“.

Vladata na Republika Makedonija imadoneseno Akcionen plan za implementaci-ja na Spogodbata za stabilizacija i asoci-jacija. Toj ja odreduva dinamikata, kako iinstrumentite koi pomagaat vo real-iziraweto na obvrskite od SSA.

28........................................................

Page 30: Makedonija vo EU

Instrumentot za pretpristapna po-mo{ na Evropskata unija startuva

so primena na 1 januari, 2007 godinasledej}i ja vremenskata ramka na novataFinansiska perspektiva na EU (2007 -2013)2 . IPA gi zamenuva tekovnite pro-grami CARDS (za zemjite od ZapadenBalkan) i ISPA, Phare i SAPARD i pret-pristapniot instrument za Turcija (zazemjite kandidati), ~ie vremetraewe eograni~eno so postojnata Finansiska per-spektiva t.e. do krajot na 2006 godina.

Noviot IPA instrument se voveduva socel polesno upravuvawe so pomo{ta odstrana na Evropskata unija (namesto 4, sevoveduva 1). Sepak, toa ne zna~i deka sitezemji korisni~ki }e imaat ist tretman -diferencijacijata e obezbedena so raz-li~niot pristap za razli~na kategorija nazemji do komponentite na IPA (kandidatiza ~lenstvo i potencijalni kandidati ).

IPA ima pet komponenti. Zemjite kan-didati kako {to e Makedonija imaat pravona pristap do site pet.

Strukturata na noviot IPA e prika`a-na vo prodol`enie:

I. Tranziciona pomo{ i Institucio-

nalna nadgradba (dosega{en CARDS/Phare)II. Prekugrani~na i regionalna

sorabotkaIII. Regionalen razvoj (dosega{na ISPA

- infrastrukturni proekti)IV. Razvoj na ~ove~ki resursi

(dosega{en Phare)V. Ruralen razvoj (dosega{en SAPARD

- zemjodelie)Statusot zemja kandidat na Republika

Makedonija }e i ovozmo`i koristewe nasite pet komponenti na noviot instrumentIPA, za razlika od zemjite potencijalnikandidati koi imaat pravo na pristapsamo do prvite dve komponenti. So pred-hodniot status, fondovite za infrastru-ktura i zemjodelie, koi najmnogu seo~ekuva da pridonesat vo ekonomskiotrazvoj, }e bea seu{te nedostapni za nas.

Strukturata na noviot instrument IPAvo celost soodvetstvuva so reformskite,a osobeno so potrebite na ekonomskiotrazvoj na Republika Makedonija, kakozemja - kandidat za ~lenstvo.

Direktnata korist od novite fondovigra|anite na Republika Makedonija, so-glasno iskustvata na porane{nite kandi-

29 Makedonija vo EU

........................................................

Instrumenti za pretpristapna pomo{ - IPA

Page 31: Makedonija vo EU

dati, vo golema merka }e ja nadmine onaana dosega{nata CARDS programa, namene-ta, pred s¢, za institucionalen razvoj. Seo~ekuva deka zna~itelen del od proektite}e bidat od infrastrukturen karakter, }ese odnesuvaat na zemjodelieto, ruralniotrazvoj i na `ivotnata sredina. Za o~eku-vawe e deka implementacijata na proek-tite indirektno }e vlijaat na podobru-vawe na `ivotniot standard preku po-dobruvaweto na ekonomskite performansivo dr`avata.

Statusot na zemja kandidat i mo`nostaza koristewe na site pet komponenti odIPA za Makedonija, podrazbira i soodvet-na promena vo sistemot na implementaci-ja. Dosega{niot sistem na implementacijana EU pomo{ta (programata CARDS) voRepublika Makedonija pretpostavuva{ecelosen anga`man na Evropskata agencijaza rekonstrukcija vo site fazi3.

Statusot na zemja kandidat nosi i nov,decentraliziran sistem za implementaci-ja na EU pomo{ta4 , so koj Makedonija }edobie pogolema vklu~enost vo site fazina nejzinata realizacija, po~nuvaj}i odprogramiraweto t.e. definiraweto naprioritetnite potrebi i proekti, prekupodgotovkata na proektnata dokumentaci-ja, izborot na izveduva~ot na proektot, pase do monitoringot na negovata realiza-cija i podgotovkata na izve{taite.

Stausot zemja kandidat i voveduvawe-to na noviot decentraliziran sistem naimplementacija, }e i ovozmo`i na Repub-lika Makedonija:

- Poblisko i posoodvetno adresira-we na sopstvenite prioriteti i potrebi,~ija realizacija treba da se poddr`i sonepovratni sredstva od EU

- Unapreduvawe na postapkite i me-hanizmite za realizacija na proektite t.e.na pomo{ta vo celina, preku celosnavklu~enost na kompetenten doma{en kadar

- Razvoj na nacionalni kapaciteti zaidno koristewe, kako zemja ~lenka, nastrukturnite i kohezivnite fondovi naEU.

Republika Makedonija se podgotvuvaza IPA i preku programirawe t.e. podgo-tovka na Dokumentot za pove}egodi{noplanirawe (MIPD). Republika Makedonijagi prezentira{e svoite prioriteti, pokomponenti, vo vid na Platforma t.e.Position paper.

Ovoj dokument e izraboten vrz osnovana analizite koi{to gi izvr{i Sekreta-rijatot za evropski pra{awa, kako koor-dinator na procesot na podgotovki i pro-gramirawe na IPA. Istiot mo`e da setretira kako element na aktiven pristapodnosno prvi~en pridones na RepublikaMakedonija vo ramki na podgotovkata naMIPD 2007- 2009.

30........................................................

2Pove}egodi{en buxet na EU3Indirekten centraliziran sistem na upravuvawe4Vo faza na voveduvawe

Page 32: Makedonija vo EU

31 Makedonija vo EU

........................................................

Page 33: Makedonija vo EU

Poddr{kata na Evropskata unijaima, pred se cel da dade poddr{ka

na procesite na politi~kite, op{testven-ite i ekonomskite reformi koi vodat konpristapuvawe vo EU.

CARDS (Community assistance for recon-struction, development and stability ) e pro-grama na Evropskata zaednica za pomo{ zarekonstrukcija, razvoj i stabilnost, aRepublika Makedonija e korisnik na ovaaprograma od 1996 godina.CARDS e mnoguzna~en fond koj ovozmo`uva finansiskapoddr{ka koja ja raspredeluva vrz osnovana utvrdeni strategii (ednogodi{ni i po-ve}egodi{ni programi) vo ~etiri prior-itetni oblasti: demokratija i vladeewena pravoto, ekonomski i socijalen razvoj,sudstvo i prirodni resursi. Zapo~natiteproekti od CARDS programata i pokrajvoveduvaweto na IPA prodol`uvaat s¢ donivnata celosna realizacija.

Po Solunskiot samit vo 2003 godina

32........................................................

Drugi instrumenti na poddr{ka na EU

sloboda. demokratija; po~ituvawe na ~ovekovite prava islobodi i vladeewe na pravoto

Page 34: Makedonija vo EU

vovedeni se i novi instrumenti so koi sepoddr`uva procesot na integracija. TAIEX(Technical Assistance Information ExchangeOffice) ili Kancelarija za razmena na in-formacii i tehni~ka pomo{, e programa~ij {to delokrug gi opfa}a site aspektina zakonodavstvoto na EU raspredeleni vo35 poglavja na Acquis. - sproveduvawe,prevod, usoglasuvawe, itn. TAIEX se poka-`a kako isklu~itelno zna~aen instrumentza Republika Makedonija, osobeno vo de-lot na obezbeduvawe na kratkoro~na teh-ni~ka pomo{ pri transponirawe, imple-mentacija i sproveduvawe na zakonodav-stvoto na Evropskata unija, vklu~uvaj}i jai potrebnata administrativna struktura.Prioriteti za koristewe na uslugite naTAIEX vo Republika Makedonija pretsta-vuvaat Spogodbata za stabilizacija i aso-cijacija koja vleze vo sila na 1 april 2004godina; Nacionalnata Programa za usvoju-vawe na pravoto na EU; obvrskite koiproizleguvaat od odgovorite na Pra{al-nikot na EK; i prioritetite koi se utvr-deni vo Akcioniot plan za Evropskotopartnerstvo. TAIEX kancelarijata, vo te-kot na 2003-3006 godina, organizira{e go-lem broj na seminari vo pove}e oblasti,pokrivaj}i temi soglasno screening-prego-vara~kata struktura na EU i soglasno pri-oritetnite oblasti za realizacija voRepublika Makedonija, spomenati pogore.

Koi uslugi gi ovozmo`uva TAIEX?

Ekspertski soveti, studiskiposeti, seminari i rabotilnici za zako-nodavnite propisi i tolkuvawa na zakon-odavstvoto, negova implementacija isproveduvawe

Obuka za neophodnite tehni~kive{tini.

Monitoring i analizi na progrespreku komparativni analizi.

Baza na podatoci i informativniproizvodi {to obezbeduvaat uniformnipodatoci na zakonodavstvoto vklu~uvaj}ii monitoring na prilagoduvaweto nanacionalnoto zakonodavstvo.

Prevod - ekspertiza za organi-zacija na prevodot na zakonodavstvoto.

Pomo{ koja se odnesuva na: javnataadministracija, parlamentarnite ipravnite soveti, asocijacii od privatniotsektor, sudstvoto, upravuvawe sogranicite itn.

Celnite grupi na Programata mo`at dabidat:

Dr`avni slu`benici od site nivoai pretstavnici na organite na lokalnatasamouprava, pretstavnici na sindikalniteorganizacii, profesionalni i trgovskizdru`enija, sudii i pravnici, tolkuva~i,revizori i preveduva~i na zakonodavnitetekstovi.

33 Makedonija vo EU

........................................................

Page 35: Makedonija vo EU

34

TWINNING (twinning od twin bliznak) einstrument koj ovozmo`uva eksperti oddr`avite ~lenki na EU vo sorabotka sodr`avni slu`benici od soodvetnata zemja- korisnik na programata zaedni~ki da giunapreduvaat kapacitetite na adminis-tracijata vo opredelena oblast. Zna~i,dokolku dr`avata partner smeta dekakonkreten sektor ima potreba od pomo{mo`e da inicira odreden proekt da serealizira kako tvining - vo partnerstvoso soodvetnata administracija od drugadr`ava - ~lenka na EU.

U~estvo vo Programi na Zaednicata: Terminot Programi na Zaednicata

ozna~uva integriran set na aktivnosti,usvoen od Evropskata zaednica odnosnoUnijata so cel unapreduvawe na sorabot-kata pome|u zemjite ~lenki vo razli~nispecifi~ni oblasti povrzani so poli-tikite na Unijata, vo period od nekolkugodini.

Prethodno Republika Makedonija u~e-stvuva{e samo vo programata Tempus, adenes e otvorena mo`nosta za u~estvo vo13 programi:

1. 7th research Framework Programme(2007 - 2013)

2. Marco Polo II (2007 - 2013)3. Lifelong Learning- 2007 - 20134. PROGRESS (Programa za vrabo

tuvawe i socijalna solidarnost)- 2007 - 2013

5. IDAbc (Razmena na podatoci me|u vladata, stopanstvoto i gra|anite) - 2005 - 2009

6. Safer Internet Plus- 2005 - 20087. eContent Plus - 2005 - 20088. Life+ 2007 - 20139. Daphne II - 2004 - 200810. Public Health - 2007 - 201311. Culture 2007 (2007 - 2013)12. Youth 2007-201313. Media2007 (2007-2013)

........................................................

Page 36: Makedonija vo EU

35 Makedonija vo EU

........................................................

PAZAROva e soja. Evropa na ja proizveduva no taa e del od mnogute stoki, lu|e,

uslugi {to sekojdnevno minuvaat niz evropskiot pazar. Otvoren pazar koj

gi o~ekuva na{ite proizvodi.

Page 37: Makedonija vo EU

36........................................................

DVI@EWEUbava e toplinata na denot, no ubava e i vozbudata na

patuvaweto.Site sakame, od vreme na vreme da se pridvi`ime kon ne{to novo, vozbudlivo i

nepoznato. Zatoa na{ata nasoka e Evropa bez vizi i paso{i, teritorija na slobodno dvi`ewe za site nas.

Page 38: Makedonija vo EU

Su{tinata na procesot za za~lenu-vawe vo EU e prisposobuvawe na

celokupniot sistem, vklu~uvaj}i go ipravniot sistem vo soglasnost so princip-ite, celite i zakonodavstvoto na Unijata.Usoglasuvaweto na makedonskoto so ev-ropskoto zakonodavstvo e zna~aen del odcelokupniot proces za za~lenuvawe vo EU.Ovoj proces ne podrazbira tehni~ko vne-suvawe na evropskite normi vo makedon-skite zakoni, tuku su{tinsko usoglasuvaweso principite i politikite na Evropskata

unija. Toa zna~i vgraduvawe na soodvet-nite normi na najsoodveten na~in, soglas-no so pravniot sistem na Republika Ma-kedonija, kako i soglasno so uslovite naekonomskiot i socijalniot `ivot. Zna~i,su{tinata na procesot e prisposobuvawena celokupniot sistem, vklu~uvaj}i go ipravniot sistem vo soglasnost so princip-ite, celite i zakonodavstvoto na Unijata.Ona {to e osobeno zna~ajno, e sprovedu-vaweto na usoglasenite zakoni.

Procesot na prisposobuvawe na

37 Makedonija vo EU

........................................................

©to pravime nie?

Nacionalniot razvoen plan 2007-2013 (2007-2009)

Vladata na RM na sednica odr`ana na 27 april 2006 godina ja usvoi Informacijata za potre-bata od podgotovka na Nacionalen razvoen plan za periodot 2007-2013 (2007-2009), podgotve-na od SEP. Informacijata gi postavuva strukturata na NRP, telata koi se formiraat za nego-va podgotovka i vremenskite rokovi.NRP e srednoro~en programski dokument vo koj se sodr`ani sektorskite prioriteti, kako isoodvetnata alokacija na finansiskite resursi za sekoj prioritet oddelno, t.e. srednoro~no-to planirawe na site investicii koi se o~ekuva da bidat barem delumno finansirani od jav-nite sredstva za finansirawe, doma{ni i stranski. Proektiraweto na finansiskite resursitreba da gi opfati buxetskite sredstva od centralniot buxet i buxetite na edinicite na lo-kalna samouprava, mo`nostite za zadol`uvawe i koristewe na sredstva od drugi bilateralnii multilateralni donatori, koristeweto na sredstvata od privatni investitori, kako i ko-risteweto na sredstvata vo ramkite na IPASo Odluka za formirawe na me|uministerski komitet za koordinacija na podgotovkata na Na-cionalen razvoen plan 2007-2009 godina se sozdade pravna osnova za formirawe na Me|umin-isterskiot komitet. Isto taka so Odluka na Ministerot za finansii se formira Sekretarijatso pretstavnici od ministerstvata koi na operativno nivo se odgovorni za izgotvuvawe ikoordinacija na aktivnostite vo vrska so NRP.Iako NRP ne e zadol`itelen dokument koj go bara Evropskata komisija, sepak pretstavuvazna~aen instrument so koj se definiraat sektorskite prioriteti, klu~en dokument za razvojotna Republika Makedonija i svoeviden pregled preku koj EK dobiva uvid za srednoro~niteplanovi na na{ata zemja.

Page 39: Makedonija vo EU

celokupniot sistem kako i na usoglasu-vawe na zakonodavstvoto nema da zavr{iso steknuvaweto ~lenstvo vo Unijata - tojsamo }e ima izmeneta forma i obem.Povisokoto nivo na usoglasenost i po~i-tuvawe na standardite na EU vo Republi-ka Makedonija }e pridonese za pogolemakonkurentnost na makedonskite proizvodiod site proizvodni granki, podobra po-lo`ba na makedonskite potro{uva~i, kakoi po~ista `ivotna sredina.

Taka na primer, so sproveduvaweto naevropskoto zakonodavstvo koe e naso~enokon podobruvawe na konkurencijata na pa-zarot, monopolot e zabranet i kaznuvan.Na toj na~in cenite na proizvodite iuslugite se opredeluvaat na pazarot, {to

e od korist za potro{uva~ite. Ili, so noviot Zakon za organsko

zemjodelsko proizvodstvo koj e usoglasenso evropskite standardi, se opredeluvakoe proizvodstvo }e se smeta za organskospored evropskite propisi. Toa zna~i, zaproizvodstvo na vakvite zemjodelski pro-izvodi treba da se koristat isklu~itelnoprirodni sredstva. Vakviot na~in na pro-izvodstvo }e pridonese za podobruvawetona kvalitetot na hranata na doma{niotpazar, no }e im ovozmo`i i na na{ite zem-jodelci da gi plasiraat svoite proizvodina evropskiot pazar.

Isto taka, sproveduvaweto na evrop-skite standardi za kvalitet na site vido-vi benzin zna~itelno go namaluva procen-

38........................................................

NPAA - seopfaten srednoro~en pregled na reformite

Vladata na sednicata odr`ana na 29 mart 2006 godina ja usvoi Predlog Nacionalnata progra-ma za usvojuvawe na pravoto na EU (National program for adoption of Acquis communautaire - NPAA). Republika Makedonija so izgotvuvaweto na vakov dokument go sledi primerot na prethodnitezemji kandidati za ~lenstvo vo Evropskata unija, sega ve}e novi zemji ~lenki vo izgotvuvawetona seopfatni programi za ispolnuvawe na kriteriumite za ~lenstvo. Programata ima format nasrednoro~en plan na aktivnosti potrebni za ispolnuvawe na kriteriumite za ~lenstvo na Re-publika Makedonija. Taa dava seopfaten pregled na reformite, na administrativnite struk-turi potrebni za implementacija na zakonodavstvoto, kako i na neophodnite buxetski resursi.Nakuso, so Programata za usvojuvawe na pravoto na EU se obezbeduva: dobra po~etna osnova zazapo~nuvawe na procesot na pregovori; konzistentnost me|u strate{koto planirawe i refor-mite; podobar pregled na potrebnite buxetski sredstva; vistinska potvrda za sposobnosta iposvetenosta na Republika Makedonija za zabrzuvawe na procesot na pristapuvawe vo EU.Programata na nad 400 stranici narativen del i vo tri aneksi tabelaren prikaz, prezentirajasna slika za reformite i aktivnostite koi }e se prezemat vo narednite godini (okolu 350zakoni i 1.300 podzakonski akti) i voedno pretstavuva zna~aen izvor na informacii za de-lovniot sektor i ekonomijata vo planiraweto na idnite aktivnosti. Programata ovozmo`uvajavnosta da go razbere i sledi procesot na integracija na RM vo EU i poradi toa pretstavuvazna~aen instrument za promocija i transparentnost na rabotata na Vladata na RM.

Page 40: Makedonija vo EU

tot na emisija na {tetni izduvni gasovi voatmosferata. Na toj na~in, vo golema mera,se namaluva zagaduvaweto vo pogolemiteurbani sredini.

Zakonodavstvoto na EU propi{uvapovisoko nivo na za{tita na rabotnicite.Negovoto sproveduvawe, vo ramkite namakedonskiot praven sistem, me|u drugoto,}e zna~i voveduvawe strogi pravila zaupotreba na soodvetna oprema, kako i za-brana za koristewe materijali vo grade`-ni{tvoto koi se {tetni po zdravjeto narabotnicite.

Uspe{nata harmonizacija na makedon-skoto zakonodavstvo zna~itelno }e japodobri i polo`bata na licata so hen-dikep. Toa zna~i, site javni institucii,

kako i javniot prevoz mora da sprovedatinfrastrukturni intervencii so cel tieda bidat celosno dostapni za licata soposebni potrebi.

Vakvite promeni, o~igledno, }e done-sat zna~itelno podobruvawe na `ivotniotstandard na gra|anite, no isto taka, ba-raat mnogu trud i sredstva.

Programskite prioriteti i predviden-ite aktivnosti na instituciite na Rapu-blika Makedonija se sodr`ani vo nekolkuklu~ni dokumenti kako {to se Nacional-niot razvoen plan, Evropskoto partnerst-vo i Nacionalnata programa za usvojuva-weto na pravoto na EU (vidi ramki), neo-phodni vo procesot na za~lenuvawe vo EU.

39 Makedonija vo EU

........................................................

Evropsko partnerstvo

Prvoto Evropsko partnerstvo za Republika Makedonija Sovetot na EU go donese vo juni 2004godina. Kako odgovor na preporakite sodr`ani vo Evropskoto partnerstvo 2004 i vo kontinu-itet so Akciskiot plan za realizacija na Preporakite od Izve{tajot od 2003 godina, Vladatana RM go donese Akciskiot plan za Evropskoto partnerstvo 2004 godina .Za razlika od izminatata godina, Evropskoto partnerstvo 2005 godina po struktura celosno, apo sodr`ina detalno go pokriva acquis communautaire. Evropskoto partnerstvo e glavnataalatka {to ja naso~uva dr`avata vo podgotovkata za pristapuvawe kon EU. Vo ovoj dokumentnapravena e razlika me|u kratkoro~ni prioriteti, koi se o~ekuva da bidat zavr{eni vo rok odedna do dve godini i srednoro~ni prioriteti, koi se o~ekuva da bidat zavr{eni vo rok od trido ~etiri godini5 .Akciskiot plan za Evropskoto partnerstvo 2005 se koncentrira na klu~nite i kratkoro~niteprioriteti, so cel da se postigne potrebniot politi~ki fokus na ovie prioriteti, kako i dase naso~at neophodnite resursi kon nivnoto ostvaruvawe. Programata na Vladata na RM ecelosno usoglasena so Akciskiot plan za Evropskoto partnerstvo 2005 godina. AP-EP pret-stavuva integralen del na Nacionalnata programa za usvojuvawe na pravoto na Unijata.Od donesuvaweto na Akciskiot plan, Vladata na Republika Makedonija vospostavi praktikasekoja sednica na Vladata da zapo~nuva so razgleduvawe na Statusot na implementacija naAkciskiot plan, od {to proizleguvaat konkretni obvrski za ~lenovite.

5Za razlika od prethodnoto, Evropskoto partnerstvo 2005 godina postavuva i klu~ni prioriteti koi se smetaatza isklu~itelno zna~ajni, osobeno imaj}i go predvid sledniot izve{taj na Komisijata koj se o~ekuva vo oktomvri2006 godina-(ova izdanie na bro{urata e podgotveno vo septemvri 2006).

Page 41: Makedonija vo EU

Osnovnite odredbi za priem na no-vi ~lenki se sodr`ani vo ~lenot

49 od Dogovorot za Evropska unija, kojglasi:"sekoja evropska zemja koja gi po~i-tuva principite utvrdeni vo ~lenot 6 (1)6

mo`e da pobara da stane ~len na Unijata“.Postapkata prakti~no se sostoi od nekol-ku ~ekori:

Zemjata koja saka da stane ~len naEvropskata unija podnesuva barawe za~lenstvo do Sovetot na Evropskata unija.Republika Makedonija oficijalno ja pod-nese Aplikacijata na 22 mart 2004 godina.

Sovetot na EU gi razgleduvaaspektite na aplikacijata i bara mislewe(avis) od strana na Evropskata komisija poova pra{awe.Sovetot pobara mislewe zaaplikacijata na Republika Makedonija na17 Maj 2004 godina.

So cel da go izgotvi Misleweto,Evropskata komisija dostavuva Pra{alnikdo zemjata aplikant baraj}i detalni in-formacii za celokupniot napredok naevro-integraciskiot proces vo site op-{testveni sferi. Dr`avata aplikant seobvrzuva, vo opredelen rok, da dostavi

odgovori. Pritoa, dr`avata preku svoiteodgovori treba da poka`e deka gi ispol-nuva osnovnite kriteriumi za ~lenstvo.Isto taka, taa treba da doka`e deka nej-ziniot kapacitet ovozmo`uva da gi is-polni barawata koi {to proizleguvaat odprocesot na pristapuvawe vo EU. EK godostavi Pra{alnikot do makedonskataVlada na 1 oktomvri 2004 godina.

Otkako dr`avata aplikant }e gidostavi svoite odgovori na pra{alnikot,Makedonija gi predade odgovorite na Pra-{alnikot na 14 fevruari 2005 godina voBrisel Evropskata komisija vrz osnova naodgovorite, no i vrz osnova na sopstvenoistra`uvawe, dava mislewe (avis) vo koedetalno se obraboteni site aspekti i per-formansi na dr`avata aplikant.

Potoa ova svoe mislewe Evropska-ta komisija go dostavuva do Sovetot na EUkoj podnesuva predlog do Evropskiot sovetvo odnos na pra{awata za opredeluvawestatus kandidat za ~lenstvo. Vo slu~ajotna Makedonija EK svoeto mislewe so koeprepora~a dodeluvawe na kandidatskistatus go objavi na 9 noemvri 2005 godina

40........................................................

Barawe za Ëlenstvo vo EU (aplikacija)

6 Principi na sloboda, demokratija, po~ituvawe na ~ovekovite prava i slobodi i vladeewe na pravoto

Page 42: Makedonija vo EU

41 Makedonija vo EU

........................................................

Evropskiot sovet vo Brisel na 17dekemvri 2005 ednoglasno odlu~i Repu-blika Makedonija da se stekne so statu-sot zemja-kandidat.

Za Republika Makedonija baraweto za~lenstvo vo Evropskata unija ima pove}e-slojno zna~ewe. Od edna strana, Repu-blika Makedonija go povle~e klu~niotpoteg za sproveduvawe na svojata opre-delba da stane del od Evropskata unija.Od druga strana, so ovoj ~in, RepublikaMakedonija saka{e da gi efektuira doto-ga{ prezemenite ~ekori vo evro-inte-graciskiot proces, preku podignuvawetona sopstveniot status pred Evropskataunija. Kone~no, Aplikacijata, kako jasnacel, gi naso~uva i mobilizira{e sitekapaciteti vo op{testvoto da gi napravatpotrebnite promeni za da mo`e dr`avatada odgovori na barawata koi gi postavuva~lenstvoto vo EU.

Mobilizira~kiot element od Apli-kacijata be{e doka`an za vreme na pro-cesot na odgovarawe na Pra{alnikot,koga bea anga`irani najgolem del odinstituciite vo Republika Makedonija socel da se obezbedat seopfatni i objek-tivni odgovori.

Nacionalna strategija za inte-gracija na Republika Makedonija voEvropskata unija.

Nacionalnata strategija e doku-ment vo koj se definirani osnovnitenasoki na reformite vo site oblastivo Republika Makedonija neophodni dase ispolnat uslovite za ~lenstvo voEU. Nejzinite glavni celi se da seovozmo`i usoglasenost na reformite,opredeluvawe na prioritetite, kako ikoordiniranost na osnovnite ~initelina procesot na pristapuvawe na Re-publika Makedonija vo Evropskataunija.

- Vo Strategijata e predvidena ivremenska ramka koja gi odreduvakrajnite rokovi na opredeleniaktivnosti od integraciskiot proces.

- Strategijata, isto taka, poa|a odfaktot deka preduslovi za poddr{kana procesot i pozitiven stav kon negose: znaeweto za Evropskata unija,pristapot do objektivni informacii ipostoeweto otvoren dijalog pome|uvlasta i gra|anite.

Page 43: Makedonija vo EU

42........................................................

Pregovorite gi vodat zemjite-kan-didati so Evropskata komisija koja

go dobiva toa ovlastuvawe od strana naSovetot na EU. Evropskata komisija prvovr{i pregled na sostojbata po podra~ja,osobeno stepenot na usoglasenost na za-konodavstvoto so ona na EU. Ovaa faza senarekuva screening (skrining) na acquiscommunautaire.

Pregovorite se podeleni vo posebnipoglavja t.n.acquis communautaire -vkupno 35.Ovie poglavja go pretstavuvaat celokup-noto zakonodavstvo na Evropskata unija.

Za sekoe poglavje dr`avata kandidatpodgotvuva pregovara~ki stav. Toj stav sezasnova na sogleduvawata za sostojbite voopredelenata oblast, ocenkite za toa kakoprimenata na evropskoto zakonodavstvovlijae na oblasta, kako i potrebite zanejzino prisposobuvawe.

So zabrzuvawe na procesot na inte-gracija pome|u dr`avite vo Evropska unija,nejzinoto zakonodavstvo stanuva se poobe-mno. Toa pridonesuva i za se poiscrpnipregovori so dr`avite kandidati za~lenstvo vo EU, bidej}i so vleguvawe vo

Unijata sekoja nova ~lenka mora da gi pri-fati dogovorite i pravnite propisi, do-neseni pred taa da se zdobie so ~lenstvo.Na toj na~in pred novata ~lenka da stanedel od Evropskata unija taa mora da giusoglasi svoite pravni propisi so oniekoi va`at vo EU vo site oblasti.

Vo pregovorite, zemjata koja pregovaraza ~lenstvo se obvrzuva vo opredelenvremenski rok vo potpolnost da go uso-glasi svoeto zakonodavstvo so zakono-davstvoto na Evropskata unija. Za sekoepoglavje se vodat iscrpni pregovori, sedodeka istoto ne se zatvori, {to zna~imaterijata koja e opfatena so poglavjetotreba da bide usoglasena so standarditena Evropskata unija. Toa podrazbira, sedodeka ima otvoreni poglavja, ima i otvo-reni, odnosno neusoglaseni pra{awa me|uzemjata kandidat i Evropskata unija. Sedodeka ne se zatvorat site poglavja, zem-jata kandidat ne mo`e da stane ~lenka naEU, iako postoi mo`nost za opredelenme|uperiod (tranzicioni odnosno preodnimerki) po pristapuvaweto.

Usoglasuvaweto ne zna~i samo for-

Sledniot Ëekor - PREGOVORI

Page 44: Makedonija vo EU

43 Makedonija vo EU

Poglavja na acquis communautaire

malno usoglasuvawe na zakonite, tuku dase obezbedi i nivno sproveduvawe. Ovde,od posebna va`nost e i pomo{ta od Evrop-skata unija koja i stoi na raspolagawe nazemjata-kandidat, a koja vo golema merka epogolema od pomo{ta koja ja dobivaat ze-mjite koi nemaat takov status. Pred seovde se misli na programite na Evrop-skata unija koi obezbeduvaat zna~itelnifinansisko-tehni~ki sredstva nameneti

isklu~itelno za zajaknuvawe i zabrzuvawena procesot na integracija.

Otkoga zemjata-kandidat uspe{no }e gizavr{i pregovorite i voedno }e gi zatvorisite 35 poglavja na acquis communautaire sesklu~uva dogovorot za pristapuvawe.Soglasnost na ovoj dogovor treba da dadeEvropskiot parlament, a toj se ratifikuvai vo site zemji ~lenki.

1.Slobodno dvi`ewe na stoki2.Sloboda za dvi`ewe na rabotna sila3.Pravo na sloboda za davawe uslugi4.Slobodno dvi`ewe na kapital5.Javni nabavki6.Pravo na trgovski dru{tva7.Pravo na intelektualna sopstvenost8.Politika na konkurencija9.Finansiski uslugi10.Mediumi i iformati~ko op{testvo 11.Zemjodelie i ruralen razvoj12.Bezbednost na hrana, veterina ifitosanitarna politika13.Ribarstvo14.Transportna politika15.Energija16.Odano~uvawe17.Ekonomsko- monetarna politika18.Statistika19.Socijalna politika i vrabotuvawe

Poglavja na acquis communautaire

20.Pretprijatija i industriska politi-ka21.Trans-evropski mre`i22.Regionalna politika i koordinaci-ja na strukturni instrumenti23.Pravosudstvo i osnovni prava24.Pravda , sloboda i bezbednost25.Nauka i istra`uvawe26.Obrazovanie i kultura27.@ivotna sredina28.Za{tita na potro{uva~ite izdravstvena za{tita29.Carinska unija30.Nadvore{ni odnosi31.Nadvore{na bezbednosna i odbran-bena politika32.Finansiska kontrola33.Finansiski i buxetski odredbi34.Institucii35.Drugo

Page 45: Makedonija vo EU

44........................................................

Iskustvata od prethodnite pro{i-ruvawa na Evropskata unija uka-

`uvaat deka uspe{nata tranzicija vo pro-cesot za za~lenuvawe na edna zemja kan-didat, ne e mo`na bez dobro organiziransistem za poddr{ka na procesot. Vo Repu-blika Makedonija takov sistem se razvivavo poslednive desetina godini. Celta e dase vospostavi racionalen, no efikasensistem koj }e obezbedi uspe{na koordi-nacija me|u site u~esnici vo procesot.

Klu~na uloga vo procesot na evrointe-gracija na Republika Makedonija imaat:

Zamenik na pretsedatelot naVladata zadol`en za evropski pra{awa-zadol`en za upravuvawe i koordinacija nacelokupniot proces na evropska inte-gracija.

Ministerstvo za nadvore{ni ra-boti - (oblast za EU). Ministerstvoto eodgovorno za diplomatskata komunikacijana Republika Makedonija so instituciite

na Evropskata unija i so zemjite ~lenki.Toa e i direktno pretstaveno vo Evrop-skata unija preku Misijata na RepublikaMakedonija vo Brisel. Ministerstvotopribira informacii koi vlijaat vrz pro-cesot na za~lenuvawe i prezentira edin-stveni stavovi pred evropskite insti-tucii i strukturi.

Raboten komitet za evropska inte-gracija pri Vladata na Republika Make-donija - operativno me|uministersko telokoe e zadol`eno da dava generalni upat-stva za sproveduvaweto na celokupniotproces na evro-integracii, da obezbedu-vaa koordinacija, kako i da go kontrolirasproveduvaweto na utvrdenite aktivnosti.Pretsedava Zamenikot na pretsedatelotna Vladata zadol`en za evropska inte-gracija, a nego go zamenuva Ministerot zaekonomija. ^lenovi se site dr`avni se-kretari od ministerstvata.

Sekretarijat za evropski pra{awa

Institucii za integracijaSite cvetovi na idninata se vo semeto na sega{nosta

Page 46: Makedonija vo EU

45 Makedonija vo EU

........................................................

pri Vladata na Republika Makedonija(SEP). Zadol`en e za organizacija, koor-dinacija i sinhronizacija na procesot naevropska integracija na administrativnonivo.

Edinici za evropska integracijavo resornite ministerstva (Oddelenija /Sektori).

Za sproveduvawe na Spogodbata zastabilizacija i asocijacija se formiranislednive tela: Sovet za stabilizacija iasocijacija, Komitet za stabilizacija iasocijacija (ovie tela se na vladino nivo,odnosno od strana na EU - so pretstavnicina Evropskata komisija i Sovetot na EU) iMe{ovit parlamentaren komitet za stabi-lizacija i asocijacija (vo koj ~lenuvaatpratenici na Sobranieto na RM i naEvropskiot parlament)

Ova se instituciite i telata koi nanivo na Vladata go vodat procesot na za~-lenuvawe vo EU. No, procesot }e bide us-pe{en samo dokolku vo nego se vklu~atsite subjekti od nevladiniot sektor, ona-mu kade {to najdobro mo`at da go dadatsvojot prilog.

Sobranie na Republika Makedonija.

Sobranieto, kako zakonodaven organ,ima golema uloga vo procesot na uso-glasuvawe na makedonskoto zakono-davstvo so zakonodavstvoto na Evrop-skata unija. Ne e od pomala va`nostnitu ulogata na Sobranieto vo podig-nuvaweto na javnata svest za procesot.Pome|u drugoto, Sobranieto ima kon-trolna uloga so toa {to ja obvrzuvaVladata sekoi tri meseci da podnesu-va izve{tai okolu napredokot vo pro-cesot na za~lenuvawe. Vo ramkite naSobraniskite tela funkcionira i po-sebna Komisija za evropski pra{awa.Taa go sledi i pottiknuva usoglasuva-weto na zakonodavstvoto na RM so onana EU, kako i na ispolnuvaweto na ob-vrskite {to proizleguvaat od spogod-bite pome|u Republika Makedonija i

Evropskata unija.

Za pove}e i redovni informacii zaprocesot na evropska integracija:

www. sep. gov. mk

Page 47: Makedonija vo EU

46........................................................

Vlada na Republika Makedonija

Zamenik napretsedatelot naVladata odgov-

oren za evropskipra{awa

Raboten komitet za evropska inte-gracija pri Vladata na Republika

Makedonija

Potkomitetza usoglasu-

vawe nazakono-

davstvoto

Ministerstvo za nadvore{ni raboti

Sekretarijat za evropski pra{awa

35 Rabotni grupiza podgotovka na

Nacionalnataprograma za usvo-juvawe na pravo-to na EU i podgo-tovka na prego-

vara~kitepozicii za pre-

govori so EU

Page 48: Makedonija vo EU

47 Makedonija vo EU

Sektor zaintegracija vo

ekonomsko-socijalnata

oblast

Sektor za op{tiraboti i buxet

Sektor zapra{awa napoliti~kata

unija

SEKRETARIJAT ZAEVROPSKI PRA[AWA

Sektor za podgotovka nanacionalnata

verzija naAcquis

Sektor zapoddr{ka na

pregovorite za~lenstvo na

RM vo EU

Sektor zainformirawe i

obuka zaevropskitepra{awa

Sektor zakabinetski

raboti

Sektor zakoordinacijana stranska

pomo{

..........................

Page 49: Makedonija vo EU

48........................................................

Naslov na publikacijata:I SONCETO E YVEZDA

Makedonija vo EU(treto dopolneto izdanie,

septemvri, 2006)

Izdava~:Sekretarijat za evropski

pra{awa

Tekst:Sekretarijat za evropski

pra{awa

Adaptacija za pe~at:Zip-Zap

ISBN: 9989-2238-1-5

Tira`: 3.000

Prvoto izdanie na bro{uratae izdadena i na albanski,

turski, romski, srpski,vla{ki i angliski jazik

CIP-Katalogizacija vo publikacijataNarodna i univerzitetska bibloteka"Sv.Kliment Ohridski“ Skopje

341.171(4-672EU)341,171(4-672EU:497,7)

I Sonceto e yvezda: Makedonija vo EU = The sun, too is a star : Macedonia in the EU. - 3., dopolneto izd. - Skopje: Sekretarijatza evropski pra{awa,

Vlada na RM, 2006. - 48 str.; ilustr. ; 21cmISBN 9989-182-02-7

1.Nasp. Stv. Nasl.2.a) Evropska unija b)Evropska unija- Priem vo ~lenstvo - Makedonija

v)Makedonija - Za~lenuvawe - Evropska unijaCOBISS.MK-ID 66583050