102
1 MAKO Temane Peangamo MAKOne Torumu Bokumu I Bokumunge Ungu Pulu Mare Ungu pulu mare inie yakondo gomo 1 molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna sukundu naa molemo, nakolo ‘Makone torumunje.’ ningu pilimele. ‘Makone sike boku torumu liemo Mako 14:51-52 kango ye tene ulu te terimu akumu Mako yuyunje.’ ningu pilimele. ‘Imbimu nimbe para naa sirimumunge yu yuyu lemo.’ ningu pilimele. Yunge imbi ‘Jono Mako’ ningu leringila (Lipe Mundurumu Yema 12:12). Mako kolea aili Romo purumu, Pita pea moloringili ungu talo molemo (Pe Timoti 4:11, Ou Pita 5:13. Ou Pita akuna Pitane “Bepillono” nirimu akumu “Romo” nimbemondo nirimu). Pitane Yesusinge temanemo topa sirimu ungu te Lipe Mundurumu Yema 10:37-42, 2:14-41, 3:12-26, 4:8-12, 5:29-32 molemo. Wale aisili, wale paono talo mele, “Yesusini mane sirimu” molo Yesusi imbi lembando “ungu mane sili yemo”, aku sipe unguma bokuna torumu molemo. Yesusi unju perana koloru- mumunge ungu aisili mele bokuna molemo (12:12, 14:1-2, 15:10 molopa, 8:31, 9:31, 10:33). Yesusini yu molorumu mele “Ningu para naa siengi.” nirimu mele 1:34,44, 3:11, 5:43, 7:36-37, 8:26,30, 9:9 molemo. Yesusi mana ye te molorumu (3:5, 6:6,31,34, 7:34, 8:12,33, 10:14, 11:12), nakolo Pulu Yemonga Malomo molorumula (1:1,11, 3:11, 5:7, 9:7, 12:1-11, 13:32, 15:39). Temanemo tombando Makone ou No Linjili Jonone terimu temanemo topa, Jonone Yesusi no linjirimu kinie kurumanga nomi Setenene Yesusi kondi torumu mele temanemo ponjipe torumu. Pe yamboma umbuni aisili meringimunge kanopalie Yesusi ene kondo kolorumu mele bokuna molopa, Yesusini

MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

1

MAKOTemane Peangamo MAKOne TorumuBokumu

I Bokumunge Ungu Pulu MareUngu pulu mare inie yakondo gomo 1 molemo.I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna sukundu naa

molemo, nakolo ‘Makone torumunje.’ ningu pilimele. ‘Makonesike boku torumu liemo Mako 14:51-52 kango ye tene ulute terimu akumu Mako yuyunje.’ ningu pilimele. ‘Imbimunimbe para naa sirimumunge yu yuyu lemo.’ ningu pilimele.Yunge imbi ‘JonoMako’ ningu leringila (LipeMundurumuYema12:12). Mako kolea aili Romo purumu, Pita pea moloringiliungu talo molemo (Pe Timoti 4:11, Ou Pita 5:13. Ou Pitaakuna Pitane “Bepillono” nirimu akumu “Romo” nimbemondonirimu). Pitane Yesusinge temanemo topa sirimu ungu teLipe Mundurumu Yema 10:37-42, 2:14-41, 3:12-26, 4:8-12, 5:29-32molemo.

Wale aisili, wale paono talo mele, “Yesusini mane sirimu”molo Yesusi imbi lembando “ungu mane sili yemo”, aku sipeunguma bokuna torumu molemo. Yesusi unju perana koloru-mumunge ungu aisili mele bokuna molemo (12:12, 14:1-2, 15:10molopa, 8:31, 9:31, 10:33). Yesusini yu molorumu mele “Ningupara naa siengi.” nirimu mele 1:34,44, 3:11, 5:43, 7:36-37, 8:26,30,9:9 molemo. Yesusi mana ye te molorumu (3:5, 6:6,31,34, 7:34,8:12,33, 10:14, 11:12), nakolo Pulu YemongaMalomomolorumula(1:1,11, 3:11, 5:7, 9:7, 12:1-11, 13:32, 15:39).

Temanemo tombando Makone ou No Linjili Jonone terimutemanemo topa, Jonone Yesusi no linjirimu kinie kurumanganomi Setenene Yesusi kondi torumu mele temanemo ponjipetorumu. Pe yamboma umbuni aisili meringimunge kanopalieYesusi ene kondo kolorumu mele bokuna molopa, Yesusini

Page 2: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:1 2 MAKO 1:3yambomamane sirimumele temanemaremolemo. Yesusini uluterimumunge ungu pulumu yunge lombili andoli yemane naapiliringi nakolo walse walse wallo wallo teko ungu pulumungemare pilku Yesusi sike molorumu mele piliringi.

Ye aisili Yesusi kinie opa tou molko, umbunime siringi meletemane mare molopa, yu toringi kolorumu mele temane maremolemo. Nakolo kolorumu kinie temanemo pora naa nirimu.Yesusi kelepa lomboropa ola molorumu mele temane marebokuna kamu molemola.

Ya ungu pulumu pora nikimu.1 Yesusi, Pulu Yemone mako topa “Olio nokopa kon-

jimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumuye nomi Kirasimu, Pulu Yemonga Malo,* yunge temanepeangamo pulu polorumumele** ⸤ya inie tombo tokoro⸥.

2 ⸤Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Ki-rasimunge temane peanga imu wendo ombándo ye teou omba temba mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tonjiri-muma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane* PuluYemonga ungu te nimbe boku torumu akuna molemomele i sipe:‘⸤Pulu Yemone nimbendo: “⸤Pílie!⸥Nane ‘ ‘Nanga ungu umbu tonjilime pilipenimbe sipili.’ nimbu lipu mundumbu yemonenunge aulkemo akisinjipili.’ nimbuyu “Kumbi lelko pui.” nikiru.’**3 ‘Kolea ku leline⸤kumbi lepa pumbe⸥ ye tenga kerenaungu te nimbendo:“Ailimu ombá aulkemo teko mimi teame.Yu ombá aulke kangama toko sumbi siei.” nikimu.’*nimbe ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipenimbe sipe bokuna torumu molemo.⸥

Page 3: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:4-5 3 MAKO 1:104-5 Akumunge, ⸤temane peangamo pulu monjimbendo

No Linjili⸥ Jono kolea ku leli tenga wendo omba ⸤akusipe⸥ ungu mare yamboma nimbe sipe molorumu. KoleaJudia disiriki yamboma pali kinie kolea Judianga koleaaili Jerusalleme yamboma pali kinie ene yu molorumunapuku yunge ungumupilingí puringi. Yuni ungu te enendonimbe sipelie nimbendo: “Ene ulu pulu keri telemelemakanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemoneolionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siyekolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu wai.” nirimu. Aku sipenirimu kinie enenga ulu pulu keri teringime ningu parasiringi kinie yuni ene no Jodane kolo no linjirimu.

6 Jono kongi kemelenga indini teli wale pakoli tepakopa, kongi kilumuni teli kakomo topalie, kulikumbekinie pilimu no kinie aku langitolo mindi nomba molo-rumu.

7-8 Yuni yamboma ungu nimbe sirimu mele i sipe:“Nane sike ene no linjilio nakolo ye te akilipe ⸤nondopa⸥ombá ⸤tekemo⸥mo yuni ene ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini KakeTelimu linjimbe ⸤lingí⸥.. I na akilipe ombá yemo yungetondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa manien-dopa, na yu kinie manda molo. Yambo ailimenga kon-gono keri tenjili kendemande yambomane sike enengaailimenga kongono keri tenjingindumanie molko enengayambo ailimenga kimbu suma ka pilke tonjilimele nakolona ye paa kerimu moliomonga kanu ombá yemo yungekimbu su ka pilke tonjili kanu kongonomo paa olandopamele, nane tenjilkenje kapola naa telka. ⸤Na ye paakerimu, yu ye paa ailimu.⸥” nirimu.

9 ⸤Jono yamboma no linjipe molorumu⸥ kanu walemokinieYesusi koleaGallilli disirikiNasarete taonomundupekelepa ⸤Jono molorumuna⸥ orumu kinie Jonone yuno Jodane kolo no linjirimu. 10 ⸤Yesusi no lipe pora

Page 4: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:11 4 MAKO 1:17sipelie⸥ nona wendo omba angilirimu kinie sumbi sipemulúmu kengeya lepa anju yando purumu kanopalie,Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manieomba Yesusi molorumuna pupe kangine ola molorumukanorumula. 11Kanu kiniemuluna ola ungu tewendo om-balie nimbendo: “Nu nanga konopu monjilio kangomo.Nu kinie konopu sipu molio.” nirimu.*

12 ⸤Yesusi no lirimu kinie Pulu Yemonga Minimu yukinie ombamolopalie nirimumuni,⸥ sumbi sipeMinimuniYesusi kolea ku leline pulu sipe mundurumu. 13 ⸤Akunapurumu kinie,⸥ oli te koro talo Yesusi aku kolea ku lelinetakaramelema kiniemolopili ⸤kurumanga nomi⸥ Setene*omba yu kondi torumu.** Kanu kinie ⸤mulu koleana⸥angelloma ongo yu nokoringi.

14 Kanu kinie ⸤No Linjili⸥ Jono ka siku ka ulkena pan-jiringi* kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikiomba Pulu Yemonga temane peangamo topa silipe an-dorumu. 15 ⸤Topa silipe andopalie⸥ nimbendo: “Kiniéenamo kamu wendo okomo, Pulu Yemo ye nomi kingimumolomba enamo* nondopa wendo okomo kene ulu pulukerime munduku kelko konopu alowa teko, ‘Temanepeangamo yu sike ungumu.’ ningu tondolo mundukupiliei.” nirimu.

16 ⸤Aku sipe nilipe andopa⸥ nomu Gallilli kélonaandopalie Yesusini Saimono kinie Saimono angenuEnderutolo oma lili wale te nomuna toko mundukumoloringili kanorumu. Oma liringili akumu eltenga koukongono teringili kanumu. 17 ⸤Aku siku teko moloringilikanopalie⸥ Yesusini eltendo nimbendo: “Na lombiliwale. Oma lingilindu oma lili wale te liku nona maniemundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele,pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumupilkulu ningu siliku andongele kinie yamboma nanga

Page 5: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:18 5 MAKO 1:25talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elte na lombiliwale.’ nikiru.” nirimu. 18 ⸤Aku nirimu kinie pilkululie⸥tamburembu eltenga oma lili walemamunduku kelkololieYesusi lombili puringili.

19 ⸤Kanu kinie⸥ yu laye kolte wilsu pupelie, Seperingemalo Jemisi kinie Jemisi angenu Jono kinie eltenga nonaandoli sipine sukundumolkolo oma lili walema toko tam-buluringili kanopalie 20walsikale eltendo “Wale.” nirimu.Kanu kinie lapa Seperi kinie kongono yema kinie sip-ine sukundu molangi munduku kelkololie Yesusi lombilipuringili.*

21 ⸤Kanu ye pokore Yesusi lombili puringi kinie⸥ yukinie ene Kapeniame taono puringi. Kanu kinie ⸤Judayambomanga⸥ koro moloringi wale Sambatemo* wendoorumu kinie Yesusi Juda yamboma maku toko PuluYemonga ungumu piliringi ulkena suku pupe yambomamane sirimu. 22 Mane sirimu kinie Pulu Yemonga ungumanemanga puluma pilku ene mane siringi yemane* wemane siringi mele Yesusini aku sipe mane naa sirimu.Namba lerimu yemane pipili naa kolko tondolo mundukumane siringi mele yuni aku sipe mane sirimuna pilkulieyambomane mini wale munduringi.**

23 Kanu kinie ulke kanuna suku kuru te ye tenga konop-una molopa ya ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemongakonopuna suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.”nimbe tópe sirimuna⸥ 24 yuni opa ungu nimbelie nim-bendo: “Nasarete taono ye Yesusi, nu pea olio ⸤kuruma⸥kinie teluna tapu topo manda naa molomolo. Nu oliokinie nambemuna onuye? Nu olio toko konjini onuye?Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye KakeTelimu.” nirimu.

25 ⸤Aku sipe nirimuna pilipelie⸥ Yesusini kanu ku-rumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu

Page 6: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:26 6 MAKO 1:34

yemonga konopuna ongo wendo pui.” nirimu kinie26kurumuni yemo ambolopa tondolomundupe puru purusipelie kalle nilipe omba wendo purumu.

27 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yamboma suruningu, mini wale munduku ene eneno anju yandoningindu: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungumane konde te wendo ombamo. Ye namba leli tene weyambomando “Teai.” nilimo mele i yemone kurumandokepe aku sipe nilimo kinie kanu kuruma yunge ungumupilku liku telemele.” niringi. 28 Kanu kinie kolea Gallillidisiriki koleamanga pali yuni aku sipe terimu mele te-manemo tamburembu anju anju purumu piliringi.

29 Kanu kinie ⸤Yesusi kinie, yu lombili andoli yemakinie⸥ ene kanu maku toko Pulu Yemonga ungumupiliringi ulkemo munduku kelko wendo ongolieniringimuni, ene kinie, Jemisi Jonotolo kinie ene pukuSaimono kinie Enderutolonga ulkena puringi. 30 Ulkenasukundu puringi kinie Saimononga kolepa ambomo kurutopa kangi nopili lerimumu Yesusi ningu siringi. 31 Akusiku niringi pilipelie ambomo lerimuna pupe yunge kimuambolopalie yu ola lirimu kinie kangi nomba kelerimukinie ambomone ⸤ola angilipe wendo ombalie⸥ oringiyema langi sipe nokorumu.

32 Pe kolea kalá topa ena purumu kinie, kuru torumuyamboma kinie, konopuna kuru molorumu yambomakinie, Yesusi molorumuna mengo oringi. 33Kanu koleanamoloringi yamboma pali Saimononga ulke kerepulunaongo maku toringi. 34 Kanu kinie Yesusini yambo kurulupe lupe torumu aisili tepa konde lipe, yambomangakonopuna moloringi kuru aisili topa makororumula.*Kurumane Yesusi ⸤Pulu Yemonga Malo, yu Pulu Yemonemako topa lipe mundurumu ye nomi Kirasimu⸥ molo-rumu mele piliringine yuni enendo “Molio mele anju

Page 7: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:35 7 MAKO 1:43-44ningu naa siei.” nimbe enenga kerema pipi sirimu.

35 Ipulueli ou, kolea muni ou naa lepa sumbulu topapepili Yesusi ola molopa penando pupelie nirimumuni,kolea ku leli tenga pupe, akuna Pulu Yemo kinie ungunimbe molorumu. 36 Saimono kinie pea moloringi yemakinie ene yu koroliku lombili pukulie niringimuni, 37 yukanoko lenjikulie yundu ningindu: “Yambomane pali nukorokomele.” niringi.

38 ⸤Aku niringi pilipelie⸥ yuni enendo nimbendo: “Nakolea marenga kepe ungu nimbu siembo kene i koleamomundupu kelepo kolea tenga pamili. Ne nondopa lemokoleamanga pamili. Na koleamanga pali ungu nimbusimbundu mana manie orundu kanumu.” nirimu.

39 Aku nimbelie yu kolea Gallilli disiriki sukundukoleamanga pali andopa Juda yamboma maku tokoPulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga sukundupupe ungu nimbe sipe, yambomanga konopuna kurumoloringime topa makororumu.

40 Walse ye te kuru laká nomba perimumu* Yesusimolorumuna omba yunge kumbikerena koporongo lan-gopa yumawa tepalie nimbendo: “Nunge konopumuni na‘Konde pambo.’ konopu lenu liemo nuni na manda tekokonde lini.” nirimu.

41 Kanu kinie Yesusini yu paa kondo kolopalie yungekimuni yemo ambolopalie yundu nimbendo: “ ‘Nu kondepani.’ konopu lekero kene konde pui.” nirimu kinie42 kuru lakámo tamburembu nomba kelerimu, yemokonde pupe umbu kangi lirimu.

43-44 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupenimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yambo telurindu kepepaa naa ni! * Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tonjiliyemo** nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangipeanga lepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe

Page 8: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 1:45 8 MAKO 2:4ungumane sirimumupilku liku tenindu “Pulu Yemo popotoko kalko si.” nirimumélemo liku PuluYemopopo tonjiliyemondo “Kalonji.” ningu yu sieni. Pe yambomane nukanokolie ‘Yu sike kangi peanga lepili molemo.’ ningupiliengi kene nikiru mele isili ou tepui.” nirimu.

45 Nakolo yemo yu anju pupelie ungu aisili yamboaisilindu anju anju nimbe para silipe andopa, Yesusiniyu kinie terimu temanemo topa sirimu. Yemone akuterimuna Yesusi ⸤‘Yambo aisili na molombona nondokonondoko ongo maku naa tangi.’ nimbe⸥ altopa taono-manga sukundu mona manda naa andopalie kolea kuleline molorumu, nakolo kanuna yambo aisili kolea lupelupemanga molko sukundu sukundu ongo yu moloru-muna maku toringi.

21 Wale mare omba purumu kinie Yesusi Kapeniame

taono altopa sukundu purumu. Yu ou perimu ulkenaaltopa omba molorumu yambomane pilkulie 2 ene aisiliongo ulkena sukundu sukundu ongo liku maku tokomoloringi kinie ulke kanuna ekelepa terimuna yambomare molonge kolea te naa lerimuna pena moloringila.Yuni ene ⸤PuluYemonga⸥ ungumunimbe sipemolorumu.

3 ⸤Yuni nirimumele aku sikumaku toko pilkumolangi⸥yambo mare kimbu ki kolopa pora sirimu ye te mengooringi. Kanu yambomanga ye kisene kanu yemo taropolateko mengo Yesusi molorumuna onge oringi nakolo4 yambo aisili ulkena ekelepa teko angiliringine yu molo-rumunanondokomengopungí aulke te naa lerimuna ulkeimunamengo ola pukulie* Yesusi molorumuna kana kanaulkemo tekisikulie yemo taropola pali moko toko maniemunduringi.

Page 9: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 2:5 9 MAKO 2:125 ⸤‘Yesusini i yemo manda tepa konde limbe.’ ningu⸥

tondolo munduku pilkulie* yu mengo oringi kanopapilipelie Yesusini kimbu ki kolopa pora sirimu yemondonimbendo: “Nanga kangomo, nunge konopuna ulu pulukeri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.”nirimu.

6-7 ⸤Kanu kinie,⸥ Pulu Yemonga ungu manemangapuluma pilku mane siringi ye mare* eneno akuna molko⸤Yesusini aku nirimu kinie pilkulie pilku keri pilku⸥konopu kimbu sikulie, “Nendi yemone ungu aku sipenambemuna nikimuye? Yu Pulu Yemo marake tekemo.Yambomane ulu pulu keri telemelema naene ‘Maniepupili, siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemonemindi manda telemo.” ningu eneno ningu pilku molkokonopu kimbú siringi.

8 Kanu kinie Yesusini ene aku siku konopu kimbúsiku moloringi mele yunge konopuni sumbi sipe pilipelieenendo nimbendo: “Enene ⸤nane nikirumunge⸥ aku sikunambemuna konopu kimbú sikimiliye? 9 I yemondo“Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.”nimbú kinie ene ulu te naa kanokolie ‘Wewe tepa nikimu.’konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumuliku mengo kimbu kongono teko andoi.” nimbú kinieyu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba mandakanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje.’ konopulengeye? 10 Nakolo ‘ ‘Manie Omba Mana Ye Au LerimuYemo* tondolo pelemomone yama koleana yambomangaulu pulu kerime “Manie pupili, we siye kolkoro.” mandanimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu.

Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nim-bendo: 11 “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu likumengo ulkendo pui.’ nikiru.” nirimu. 12Aku nirimu kinieyemo ola angilipe tamburembu kunungumu lipe memba,

Page 10: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 2:13 10 MAKO 2:17ene pali kanoko molangi omba pena purumu. Yu akuterimu kanokolie ene suru ningu mini wale mundukuliePulu Yemonga imbi ambolko ola linjiku yu kapi ningulieningindu: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolo mele ouwalse kepe ulu te aku sipu paa naa kanorumulu.” niringi.

13 Yesusi ⸤ulkemo mundupe kelepa⸥ pena pupelie al-topa nomu Gallilli kélona pupe andopa molorumu. Kanukinie yu molorumuna yambo aisili ongo liku maku tokomoloringi kinie yuni ene mane sirimu.

14 Kanu kinie yu pumbe pupelie nirimumuni, Allapiasimalo LLipai* kou takisi liringi ulkena ⸤kou takisi lipe⸥molorumu kanopalie yundu “Nu na kinie pea pambililombili oi.” nirimu. Kanu kinie LLipai yu ola angilipe yulombili purumu.

15 Pe Yesusi LLipainge ulkena langi nomba molorumukinie kou takisi lili yema kinie, ⸤Juda ye ailimene⸥ “ulupulu keri teli ye” ⸤niringi⸥ wema kinie aisili ongo Yesusikinie yu lombili andoli yema kinie ene pea manie molkolangi noringi. Aku sili yambo aisili alieli yu lombiliandoringimunge ene aisili ⸤akuna lombili puku⸥ pea langinongo moloringi.

16 Yesusi yu “ulu pulu keri telime” niringi yambo wemakinie kou takisi lili yema kinie pea langi nongo moloringikanokolie Parisi ye marene,* Pulu Yemonga ungu mane-manga puluma pilku mane siringi kanu yemane, Yesusilombili andolimendoningindu: “Kou takisi lili yemakinie,ulu pulu kerime teli wema kinie, ene kinie yu nambemunalangi pea nokomeleye?” niringi.

17 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enendo nimbendo:“Kuru naa tolemo yamboma doketana naa pulimele. Kurutolemo yamboma mindi doketana pulimele kanumu.*

Page 11: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 2:18 11 MAKO 2:22Nane “Yambo sumbi nilime na molombona wangi.” nim-bundu ma koleana naa orundu.** ‘Ulu pulu keri teli yam-bomanamolombonawangi.’ nimbunduorundu. Ulu pulukeri teli yamboma lipu taponjimbundu orundu.” nirimu.

18 No Linjili Jono lombili andoringi yema kinie, Parisiyema lombili andoringime kinie, ene walse walse langi mitoko naa noringi mele* walse aku siku teko moloringila.⸤Aku teringine⸥ yambo mare Yesusi molorumuna ongoyu walsiku pilkulie ningindu: “Jono lombili andolimekinie,** Parisi yema lombili andolime kinie,** alieli langimi toko naa nolemele nakolo nu lombili andolime** akusiku naa telemele akumu nambemuna naa telemeleye?”niringi.

19 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ Yesusini pundu topaenendo ⸤ungu iku te topa yu kinie ulu te wendo ombámele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yungepulu lemo yema kinie molemo kinie ene konopu sikulie“Langi mi topo naa namili.” manda ningíye? ⸤Manda naaningí.⸥ 20 Nakolo pe, ambo limbe yemo ene molongenaongowendo lingí kinie kanuwalemanga sike ⸤konopu keripanjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili ou molo.⸥”*⸤nirimu.⸥

21 * “Mulu wambale ou te sungu nilimo kinie olionemulu wambale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungunilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yambotene aku sipe topa tambulkenje kanu mulu wambalemonona panjilke kinie mulu wambale konde kopisilimukanga lepa lli nimbelie mulu wambale oumu kelepa kamuaili tepa sungu nilke.

22 Kongimeme kalumuni telimingi ou tenga* nowaenekonde naa la kolemolo kanumu. Yambo tene mingi outenga no waene konde te kolkanje kanu no waenemomingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi

Page 12: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 2:23 12 MAKO 2:27oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepemingimu kepe kamu keri lelka. Akumunge no waenekonde kongi meme kalumuni teli mingi kondena mindikolemolo kanumu.” nirimu.

23 Walse, ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ waleSambate tenga,* Yesusi kinie yu lombili andolime kinierasi witi poniemanga ongo puringi kinie yu lombili andoliyemane rasi witi mongo mare ⸤nongendo⸥ inie toringi.24 Aku teringi kanokolie Parisi yemane* Yesusinduningindu: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga‘Kongono naa teangi.’ nimbe pelemo ungu manemo**nambemuna nu lombili andoli yemane manemo puluetokolie aku siku tekemeleye?” niringi.

25 Yesusini pundu topa nimbendo: “Ene Pulu Yemongabokuna sukundu ⸤anda kolepa ye nomi kingi⸥ Depisini*terimu mele nimbe molemo temanemo kanokolie ⸤te-manemonga pulumu⸥ naa pilimeleye? Depisi kinie yupea puringi yema kinie ene ⸤langi⸥ molo torumu⸤munge⸥engelene kolkolie niringimuni, 26 Pulu Yemo popo ton-jiringi ye aili olandopa Apayatamolopili Depisi Pulu Yemomolorumu sele ulkena sukundu pupe, Pulu Yemongakumbikerena lerimu pillawa kalolime lipe nomba, yu peapuringi yema sirimu noringila kanumu.* Kanu pillawakalolimendo Pulu Yemone ungu mane sipelie nimbendo:“We yambomane paa naa nangi!Pulu Yemo popo tonjili yema manjiku nangi!”**nirimu ⸤kanu ungu manemo pulue torumu⸥ kanumu.⸤Ene konopu talo nambemuna lemeleye? Depisi yuni ouaku terimu mele ene pilku keri naa pilimelemonga pekinié na lombili andoli yemane tekemelemele kanokokerinaa la kanai!⸥” nirimu.

27 Aku nimbelie ungu te pea nimbendo: “Pulu Yemone‘Yamboma molko konjengi.’ nimbe koro molonge wale

Page 13: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 2:28 13 MAKO 3:5Sambatemo lipe ene sirimu kanumu. ‘Sambate walemopepa konjipili.’ nimbe yamboma lipe Sambate walemonaa sirimu. 28 Akumunge Sambate walemo kepe ManieOmba Mana Ye Au Lerimu Yemo nokolemo yemo mole-mona ⸤Sambate wale kinie yamboma molko konjingindutenge mele manda nimbé kanumu⸥.” nirimu.

31 Pe walse Yesusi pupe Juda yamboma maku toko Pulu

Yemonga ungu piliringi ulke tenga purumu. Kanu ulkenaye te molorumu, yunge ki te kamu kolopa kukurumu.2 Kanu kinie akuna moloringi ye marene ‘Yesusini ulu tetepa kenjimbe kinie yu kote tenjimulú.’ ningu ulu te tepakenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥wale Sambate kinie* yuni yemo tepa konde limbenje.’ningu yu mimi siku kanoko moloringi. 3 Yesusini kanuki kolopa kukurumu yemondo nimbendo: “Yambomamolemelena ongo ola angilieni.” nirimu.

4 Kanu kinie yemando nimbendo: “Sambate wale kinieulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate wale-monga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’nimbu yamboma lipu taponjimulú kiniemandamolo tepokenjimulú kinie mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’nimbu temolomo manda molo topo konjimulúmu man-daye?” nimbe walsirimu kinie pilkulie enene ungu tepundu toko naa ningu we moloringi.

5 Yuni ene nemo nemo nimbe kanopalie mumindilikolopa ene yemo kondo naa koloringi kanopalie lakopakonopu keri panjipelie ki kolopa kukurumu yemondonimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemoneyunge kimu sinio sirimu kinie ki kolopa kukurumumualtopa kamu peanga lerimu.

Page 14: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 3:6 14 MAKO 3:14-156 ⸤Yesusini aku terimu kinie kanokolie⸥ Parisi yema*

pena puku, ene kinie ye nomi kingi Erotenga talapenayema kinie maku toko “Yu nambe tepo topo kon-jimulúye?” ningu aulke te kororingi.

7-8 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie* ene nomuGallilli puringi kinie yambo aisili lombili puringila.* KoleaGallilli disiriki yamboma kinie, Judia disiriki yambomakinie, kolea aili Jerusalleme yamboma kinie, Idumiadisiriki yamboma kinie, no Jodane nekendo lemo kolea-manga yamboma kinie, kolea aili Taya kinie Saidono-tolo lerimu koleamanga yamboma kinie, aku koleamangamoloringi yamboma pali Yesusi uluma tepa molorumumele pilkulie yu molorumuna oringi.

9-10 Yesusini yambo aisili tepa konde lirimuna yambokuru lupe lupe torumumane ‘Yu ambolamili.’ ningu*yu angilirimuna nondoko pungindu ekelepa teringineYesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yambo paaaisili ongo molemele. Yamboma na molombona nondokoongo ekelepanaa teangi kene sipi te nondokomengoongonosengi. Namolombonayambomanondokoongo ekelepatenge kinie sipine suku pumbu.” nirimu.

11 ⸤Yambomanga konopuna⸥ kuru moloringimene yukanokolie alieli koporongo langoko tondolo ru ningulieningindu: “Nu Pulu Yemonga Malo.”* niringi 12 nakoloYesusini enendo nimbendo: “Yu ⸤sike⸥ molemo mele⸤yambomane naa piliengi kene⸥ paa naa ningu para siei!”nirimu.

13 ⸤Pe walse⸥ Yesusi yu ma pangi tenga ola pupelieyuyu pilipelie ‘yu kinie pea tapu topo molamili.’ nimbepilirimu yemando “Wai.” nirimu kinie yu molorumunaoringi. 14-15 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipe,yu kinie pea tapu toko molko, “Ene nanga kongonomotenjipangi lipu mundumbu yema molangi.” nimbe ene

Page 15: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 3:16 15 MAKO 3:24mako torumu.* ‘Ene koleamanga andoko Pulu Yemongatemane peangamo toko sipuku, yambomanga konopunakuru molombama toko makoronge tondolomo ene kiniepepili andoko toko makorangi lipu mundumbu.’ nimbekanu ye engaki rurepo aku sipe lipe mako torumu.

16 Kanu ye rurepo mako torumumanga imbime i sipe:Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme, 17 Seperi maloJemisi keme, Jemisi angenu Jono keme, (elte imbi teBoanekesi sirimula. Boanekesi yunge ungu pulumu mulútolimunge malotolo.) elte kinie, 18 ⸤Pita angenu⸥ Enderukeme, Pillipu keme, Batollomiu keme, Mateyu keme,Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, Tadiasikeme, “Olio Juda yamboma oliolio gapomano molamili.”niringi talape ye Saimono keme, 19 Judasi Isikeriote,Yesusi pe lipe opa touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema‘yunge kongonomo tenjipangi lipu mundumbu.’ nimbemako torumu yema⸥.

20 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinieene ulke tenga sukundu puringi kinie yambo aisili akunaongo liku maku toko moloringine ene langi nonge ena tekepe paa naa lerimu.* 21 Kanu kinie Yesusi pulu lerimuyamboma ⸤Yesusini aku terimu mele⸥ pilkulie “Kangomopaa kekelepa tomu.” ningu yu lingí oringi.

22 Pulu Yemonga ungumanemanga puluma pilkumanesiringi ye mare* Jerusalleme molko oringi kanu ye-mane ningindu: “Kurumanga nomi Belsipuli** Yesusingekonopuna molopalie yu tondolo silimona yuni kurumatopa makorolemo.” niringi.

23 Aku siku niringi pilipelie ⸤Yesusi Setene kinie opatou moloringilimunge ‘Setenene yu naa lipe taponjilkepaa piliengi!’ nimbe⸥ Yesusini enendo “Wai.” nimbe-lie enendo ungu iku topa nimbendo: “Setenene Seteneyuyu* nambe tepa topa makorombaye? 24 Yambo talape

Page 16: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 3:25 16 MAKO 3:31-32te konopu teluna naa pupili molko suku singine owe pan-jiku ene eneno opa teko lupe lupe molemele kinie kanutalapemo pora nilimo. 25 ⸤Molo⸥ ulke teluna pelemeleyamboma konopu teluna pupili naa molko ene eneno opatelemele kinie kanu yambo talapemo sungu siku yu melemele molemele. 26 Aku sipela, Setenene* yunge kuru temakorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opamele telka. Pe yunge talapemo kapola naa molemelka.Pora nilke.

27 “Ye enge nili tene yunge ulkemo nokopa konjilimokinie ye tene we manda sukundu omba melema wa lipememba pulimoye? Akumu manda molo. Ou wa noliyemone ye enge nilimunge kimbu kime ka topalie yungeulkena manda omba melema wa limo kanumu.*

28 “⸤Akumunge⸥ nane enendo paa sike nimbu sikiru:Yambomane ulu pulu kerime teko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu takatonjiku ningu kenjilimele uluma kinie, enenga ulu pulukeri wema kinie pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbesiye kolomba. 29 Nakolo yambo tene Mini Kake Telimuungu taka tonjipe, nimbe kenjipe, marake telemo yam-bomo yu Pulu Yemone aku sipe ulu pulu keri telemoma‘Manie naa pupili.’ nimbe paa siye naa kolomba. ‘Alielipepa mindi pupili.’* nimbé.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.

30 Enene “Yu kuru te yunge konopuna molemo.”niringimunge ⸤aku siku Mini Kake Telimu ningu ken-jiringimunge⸥ Yesusini enendo aku sipe nirimu.

31-32 Kanu kinie yambo aisili manie ⸤molko⸥ Yesusini⸤mane sirimu unguma pilku⸥ molangi yunge anumukinie angenupili kinie yu kinie ungu ningindu ongo penaangilku “Yu kinie ungu niemili opili.” ningu ungu teningu munduringi kinie yambomane yundu ningindu:“Aminie kinie angenali kinie nu kinie ungu ningindu ongopena angilimele.” niringi.

Page 17: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 3:33 17 MAKO 4:8

33 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Nangaanumu naeye? Nanga angenupili nameleye?” nimbe-lie nirimumuni, 34 yunge ungumu manie molko pilkumoloringi yamboma nemo nemo nimbe kanopalie nim-bendo: “I yamboma nanga anumu kinie nanga angenupilikinie molemele. 35 Pulu Yemone “Teangi” nilimo melepilku liku telemele yamboma nanga anumu kinie nangaangenupili kinie nanga kemulupili kinie molemelemongaaku sipu nikiru.” nirimu.

41 Walse Yesusi altopa nomu ⸤Gallilli⸥ kélona pupe

yamboma mane sipe molorumu kinie yambo paa aisiliyu molorumuna ongo maku toko moloringimunge nonaandoli sipi te lerimumunge suku pupe manie molorumu,yamboma nomu kélona angiliringi. 2 Yuni enendo unguaisili nimbe simbendo ungu iku pokore torumu.

‘Ene mane siembo.’ nimbelie ungu iku te i sipe topalienimbendo: 3 “Pilieme.

Ye tene rasi witi umbu poniena andopa tanda sirimu.4 Tanda silipe andorumu kinie umbumare aulkena maniepurumu, kanuma keramane ongo liku noringi.5 Umbu mare kou perimuna manie pupelie ma wallokolte mindi lerimuna nondopa mulie topa wendo orumu.6 Nakolo pulkeno naa mundurumuna ena terimu kiniekanuma kolorumu.7 Umbu mare kombulu siri ka mele molorumuna maniepurumu, siri ka melemo wendo omba witi umbuma topanorumuna omba peanga naa lepa mongo te naa torumu.8 Umbu mare ma peangana manie purumuma wendowendo omba akopalie mongo peangama torumu. Maremongo tokapu telu mele topa, mare mongo tokapu talomele topa, mare tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥

Page 18: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 4:9 18 MAKO 4:15

9 Aku nimbelie “Yambo komu peo lemomane i ungumupiliei.” nirimu.

10 Pe we yamboma pali puringi kinie yu lombili an-doli ye engaki rurepo kinie yambo mare pea yu kiniemoloringime kinie, enene yu walsikulie ningindu: “Nuyambomando ungu te ninindu nambemuna ungu ikutolenoye?”* niringi.

11-12 Yuni enendo pundu topa nimbendo: “Pulu Yemoye nomi kingimu molopa yamboma kinie melema kinienokolemomonga ulu pulu* ou yuyu pilirimu kanu ulu pu-luma ‘Kinié ene ⸤na lombili olemele yamboma⸥ piliengi!’nimbelie ene nimbe sikimu. Nakolo ulsu molemele yam-boma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikumamindi topo silio.⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:⸥‘Ene mongone kanokolie naa kanoko,komuni pilkulie naa pilimele.Konopuni pilkulie alowa telemelka kinie,⸤Pulu Yemone⸥ enenga ulu pulu kerime‘manie pupili.’ nimbe siye kolka.’**nirimu akumunge we yambomando ungu ikuma minditolio.” nirimu.

13 Aku nimbelie Yesusini enendo kelepa nimbendo:“Ungu iku topo nindu* akumunge ungu pulumu naapilimeleye? Akumu naa pilkulie we ungu ikumanga paliungu puluma nambe teko pilingíye? ⸤Ungu ikumungepulumu i sipe:⸥14 Langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu um-buma ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu.15 Umbu mare tanda sirimu aulkena manie purumumayambo mare i siku mele molemele. Enene ungumu pil-imele kinie pe ⸤kurumanga nomi⸥ Setenene* sumbi sipe

Page 19: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 4:16 19 MAKO 4:22omba ungu tanda sili konopuna pupe pelemoma wendolimo.16 Aku sipela, umbu mare tanda sirimu kou perimunamanie purumuma yambo mare i siku mele molemele.Enene ungumu pilkulie walsikale sumbi siku konopu sikupilku limele. 17 Nakolo ene pulkeno naa mundukulieungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe ene konop-una umbuni telemo kinie molo ene ⸤Pulu Yemonga⸥ungumu pilku liku molemele mele yambo lupemanekanoko keri kanokolie ungu taka tonjiku teko ken-jiku mindili silimele kinie enenga pilimele unguma siyekolemele.18 Umbu mare tanda sirimu siri ka mele moloru-muna manie purumuma yambo mare kepe i siku melemolemele. Enene ungumu pilimele 19 nakolo konopunaumbuni telemo umbunime kinie, mele aisili nosikulie‘Aku melemane olio lipe taponjilimo taponjimbe.’ ningupilku molemele uluma kinie,* mele naa nosilimelemawaka kolko ‘liemili.’ konopu lemele ulu mare kinie, kanusili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemokinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo naa tolemo.20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie puru-muma yambomare i sikumele molemele. Enene ungumupilkulie ungu pulumu pilku konjiku ungumu kamu pilkulimele. Pe ene langi mongo mele tolemele. Kanu yambomarenga langi mongo tokapu telu mele topa, yambomarenga mongo tokapu talo mele topa, marenga mongotokapu kise mele topa, aku sipe tolemo.*⸤Ungu ikumunge ungu pulumu aku sipe.⸥” nirimu.

21 ⸤Aku nimbelie ungu iku te pea topa nimbendo:⸥“Yambomane tepe llame kandokoliemingine suku pan-

jilimeleye? Molo polo maniekondo nosilimeleye? Polotenga ola nosilimele kanumu. 22Aku sipe mele, kinié lopi

Page 20: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 4:23 20 MAKO 4:30telemomelema pe walse mona lemba yamboma kanonge;kinié aki topa lemo melema pe walse pa temba kinieyambomane kanu melema kanonge.23 Yambo komu peo lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliei.”⸤nirimu.⸥

24 “Enene ungu pilimele akumu mimi siku piliengi!Enene melema yamboma silimele mele ⸤Pulu Yemone⸥ene aku sipe mele kalomba. Mare olandopa simbela.25 Melema nosilimo yambomo nane mare pea simbu, yupaa aisili nosimbe. Nakolo melema naa nosilimo yam-bomo yu nosilimoma kepe wendo limbu.”* nirimu.

26 Yesusini ungu te pea nimbendo:“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma

nokolemo akumu* i sipe mele:“Ye tene langi umbu mana tanda silimo. 27 Aku yemo

ipulueli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongonotepa⸥, telemo kinie langi umbu tanda silimoma mulietopa omba ai lemo nakolo aku sipe telemomonga pulumuyemone nimbe naa kanopa naa pilimo. 28 Langi umbutolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimo. Oukumbi lepa mulie tolemo. Pe gomo angilimo. Pe langimongo tolemo. 29 Pe langi nou lemo kinie ‘Langi inietopo sukundu sukundu limbu walemo wendo okomo.’nimbelie* langi umbu tolemo yemone langi inie tolemo.⸤Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yamboma nokolemoaku sipe molemo.⸥” nirimu.

30 Pe Yesusini enendo kelepa nimbendo:“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma

nokolemo akumu nambolka melte mele niemboye? ‘Yukingimumolopa yambomanokolemomele piliengi nimbusiembo.’ nimbulie nambolka ungu ikumu topo niem-boye?” ⸤nimbelie nirimumuni, altopa ungu iku te peatopalie nimbendo:⸥

Page 21: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 4:31 21 MAKO 4:3931 “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yamboma

nokolemo akumu unju masetete umbu mele:Yamboma langi umbu poniena mundulimelemanga paliunju masetete umbumu yu paa kangamo. 32 Nakoloponiena mundulimele kinie wendo omba ai lemo kinieponiena molemo melemanga pali yu paa ailimu. Kamuai lepa unju mele angilimo kinie kerama kanu unju kola-manga ongopelemele. PuluYemoyenomi kingimolombamele aku sipe.” nirimu.

33 Yesusini unguma yamboma nimbe simbendo unguiku aisili aku sipema topa sirimu. Ene manda pilingí meletopa sirimu. 34 Ene ungu te nimbe simbendo ungu iku temindi torumu. ⸤Ungu te sumbi sipe naa nimbe sirimu.⸥Nakolo yu kinie yu lombili andolime kinie* ene enenomoloringi kinie yuni yunge ungumanga puluma pali enesumbi sipe nimbe para sirimu.

35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinie Yesusiniyu lombili andoli yemando nimbendo: “Nomu nekendopamolo.” nirimu kinie 36 nona andoli sipi tenga Yesusiou suku molopalie unguma nirimu* akuna suku yu wemolopili nomu kélona maku toko moloringi yambomamunduku kelko yu mengo puringi. Sipine puringi kiniesipi mare pea puringila. 37 Kanu kinie, nomuna pungípuringi kinie poporome paa aili te nomuna torumu. Akuterimuna nomumu apisipe ola ombalie no sipine sukundusukundu omba peke lepalie sipimu memba nona maniepumbe terimu 38 nakolo Yesusi sipimunge bulkundupenge kandawale tengawe uru perimu. Yu lombili andoliyemane yu toko makinjikulie ningindu: “Ungu ManeSilimu, olio no wangopo kolomolomonga nu mini walenaa pukumuye?” niringi.

39 Yu makilipelie poporomemo iri topa nomumundunimbendo: “Taka lelko moloi!” nirimu kinie

Page 22: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 4:40 22 MAKO 5:6-8poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paawe lerimu.

40 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo:“ ‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolonaa pekemo yema, ene nambemuna mini wale munduku-miliye?” nirimu.

41 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini walemunduku pipili aili teko kolkolie anju yando eneno wal-sikulie ningindu: “Apa! I yemo naenje? Poporomemonekepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkem-bele.” niringi.

51 Kanu kinie, ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema

kinie⸥ ene ⸤nona andoli sipine⸥ nomu nekendo pukukolea Gerasa puringi. 2 Akuna oringi kinie Yesusi sipinewendo orumu kinie konopuna kuru molorumu ye te,yambo ono koleana pelipe andorumumu tamburembuwendo omba yu molorumuna orumu. 3-4 Kanu yemo,yambo ono koleana yunge perimu koleamo lerimu. ⸤Ku-rumu yunge konopuna molorumumunge yu paa engenirimuna⸥ yambomane yu taki taki ka wemane kinie, kasenene kinie kepe yu kimbu kime ka toringi ka senema yusungu sipe, kimbutolo anakapa panjiringimu elke malketonjirimu. Ye teluri kepe enge te perimuna ‘Yu takalepa molopili.’ nimbe manda ambolopa nokomba ye tepaa naa molorumu. 5 Alieli, ipulueli kepe tangoli kepe,yambo ono koleana kinie ma pangimenga kinie kallenilipe andopa, yunge kangimu yu yuyu kou ⸤nee angilili⸥marene kopisilipe andopa molorumu.

6-8 Kanu yemone sulu tepa molopa Yesusi kanopalieyu molorumuna lkisipe orumu. ⸤Orumu kinie⸥ Yesusininimbendo: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo

Page 23: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 5:9 23 MAKO 5:15pui!” nirimu mele pilipelie yemone yunge kumbikerenakoporongo langopa tamalu pepa yundu tondolo ru nim-belie nimbendo: “Yesusi, PuluYe PaaOlandopaAilimungeMalo,* na kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘PuluYemonga imbimu lelko mi lelko “Paa sike nikiru. Namindili paa naa lipu simbu.” ni!’ nimbu mawa tekero.”nirimu.

9 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nim-bendo: “Nunge imbi naeye?” nirimu kinie

yuni nimbendo: “⸤Olio paa aisili kene⸥ nanga imbi PaaAisili.” nirimu. 10 Aku nimbelie wale aisili Yesusi mawatepalie nimbendo: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu tokomakorokolie “I koleamo munduku kelko kolea luperengapai.” ni naa ni.” niringi.

11 Akuna ma pangi tenga umbu kongi aisili ímunongo moloringi kanokolie 12 kurumane Yesusi mawatekolie ningindu: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ “Ne kongimemolemelena puku, enenga konopuna molopangi.” ni.”niringi kinie

13 yuni “Kapola, akuna pangi.” nirimu kinie kurumakanu yemonga konopuna wendo ongolie kongi akunamoloringimenga konopuna puku moloringi kinie kanukongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue tokonomuna suku puku no wangoringi. Kongi kanuma ⸤paaaisili,⸥ tausini talo mele.

14 ⸤Ulu akuma wendo orumuna kanokolie⸥ kongi taputeko moloringi yema talopa lelko pukulie niringimuni,kolea ailinemoloringi yamboma kinie, kolea kangamangamoloringi yamboma kinie, ulu akuma wendo orumumeletemane toko siliku puringi. Kanu temanemo piliringiyamboma ‘Uluma wendo orumu mele kanamili.’ ninguwendo puku 15 Yesusi molorumuna ongolie ou kurupaa aisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo

Page 24: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 5:16 24 MAKO 5:23mulu wambale pakopa, umbu konopu pepili molorumukanokolie ene pipili koloringi. 16 Yesusini terimu melemongone kanoringi yambomane pe oringi yambomaningu siringi. Kuru aisili konopunamoloringi yemo kinie,kongime kinie uluma wendo orumu mele temanemotoko siringi. 17 Kanu kinie yamboma ⸤paa mini walemundukulie⸥ Yesusi mawa tekolie ningindu: “Oliongakoleana naa mololi kelko pui.” niringi.

18 Aku siku niringi pilipelie Yesusi pumbendo nonaandoli sipine suku pumbe purumukinie kuru aisili konop-una ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo:“Pea pambili.” nimbe mawa terimu.

19 Nakolo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo:“Nu ulkendo puku Ailimuni nu kondo kolopa ‘Molkokenjinu mele pora nipili.’ nimbe, lakopa tepa konjimumele nunge pulu lemo yamboma ningu sipui.” nirimu.20Yesusini aku nirimuna pilipelie ye kanumu pupe yungekolea, ‘Kolea Aili Rureponga Talo’ niringi koleana an-dopa Yesusini lakopa tepa konjirimu mele nimbe sirimu.Nimbe sirimu kinie pilkulie yamboma pali paa suru ningumini wale munduringi.

21 Yesusi ⸤yu lombili andolime kinie⸥ nona andolisipine suku pupe nomu yakondo altopa ombalie nomukélona wendo orumu kinie yambo aisili yu molorumunaongo liku maku toko kakapu teko moloringi. Yu nomukélo akuna molopili 22 Juda yamboma maku toko PuluYemonga ungumupiliringi ulke te nokorumu ye te, yungeimbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu kinie yuYesusi kanopalie Yesusi yunge kimbuna nondopa ombamanie molopa tamalu pepa 23 yundu tondolo mundupemawa tepalie nimbendo: “Nanga ambola nanamo non-dopa kolomba tekemo kene ‘Yu konde pupe kapola

Page 25: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 5:24 25 MAKO 5:32molopili.’ ningu ongo yu kimuni amboloi.” nirimu. 24Akunirimuna pilipelie Yesusi yu pea puringili.

Pungilí puringili kinie yambo aisili liku maku tokolombili puku yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi.25 Kanu kinie ambo te molorumu kanumunge pena per-imu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepiliponie engaki rurepo omba purumu. 26 Yu doketa aisil-imenga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andorumunakolo mindili mindi siringi. Yunge kou mone pali enesirimu nakolo yunge kuru pora naa nirimu. We topaolandopamindi purumu. 27Kanu ambomoYesusi ulu ton-doloma terimu mele temanema pilipelie yamboma makutoko angiliringine sukundu omba Yesusinge bulkunduomba yunge wale pakolimu ambolorumu.* 28 ‘Yunge walepakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbu.’nimbe pilipelie aku terimu.* 29 ⸤Ambolorumu kinie⸥ wal-sikale yunge kuru torumu kanumu pora nirimu, yungekangimu ou umbuni perimu mele wayongo nirimu pilir-imu.

30 Nakolo ⸤yu Yesusinge wale pakolimu ambolo-rumu kinie⸥ Yesusi yuni yamboma lipe taponjili ton-dolo mare yunge kangine omba ulsu purumu sumbisipe pilipelie topele topa kanopa yambomando walsipepilipelie, “Nanga wale pakolimu naene ambolomuye?”nirimu.

31 Nakolo ⸤yuni walsirimu mele pilkulie⸥ yu lombiliandoli yemane pundu toko ningindu: “Yambo aisili nuangilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepateko angilkimili kanumu. Pe nambemuna “Naene naambolomuye?” nikinuye?” niringi.

32 Nakolo Yesusi mongo male male tepa koropalie“Akumu naene temuye?” nimbe we angilirimu.

Page 26: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 5:33 26 MAKO 5:4133 Kanu kinie tondolo tene yunge kangine kurumu

pora nirimu pilipelie ambomo paa pipili kolopa kangimepuru puru nipili Yesusi molorumuna ombamaniemolopatamalu pepalie yu ulu terimuma pali nimbe para sirimu.

34 Yesusini yundu nimbendo: “Ambolamo, ‘Nu mandatepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilinu kanuulumuni nu konde pukunu. Nu kuru pora nimbe konopupe nipili molopani.” nirimu.

35 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumukinie, ye mare, yamboma maku toko Pulu Yemongapiliringi ulke nokoli ye Jairasinge ulkena molkolie ongo⸤Jairasindu⸥ ningindu: “Nunge ambolamo kolopa porasimu. Nambemuna Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ningu we mengo oniye?” niringi.

36 Nakolo Yesusini ene niringi ungumu pilipe naalipelie ulke nokoli yemondo nimbendo: “Mini wale naamunduyo. ⸤Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe tapon-jimbe.’ ningu⸥ tondolo munduku pilí.” nirimu.*

37 Kanu kinie yuni maku toringi yambomando “Naaongo anju pai.” nimbelie Pita keme Jemisi keme angenuJono keme akuma mindi lipelie “Pea pamolo.” nir-imu. 38 Ulke nokoli yemonga ulkena oringi kinie yamboaisili molko kondo kolko kola aili teko teko moloringikanorumu. 39 Yu ulke suku pupelie yambo moloring-imendo nimbendo: “Ene nambemuna kola teko kalleningu molemeleye? Ambolamo kolou naa kolomu. Weuru mindi pelemo.”* nirimu. 40 Nakolo aku nirimu kinieenene yu ungu taka tonjiku tae tenjiringi.*

Ene pali makoropa pena pena tepalie, ambolamongaanumu lapatolo kinie, kanu lombili andoli ye pokorekinie lipe memba ambola onomo lerimu suluminianapurumu. 41 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa Judayambomanga ungu lepa yundu “Tallita kumi!” nirimu.

Page 27: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 5:42 27 MAKO 6:4(Ungu akumunge pulumu i sipe: “ “Ambolamo, nu olamoloi.” nikiru.” nirimu.) 42 Aku nirimu kinie ambolamotamburembu ola molopalie andorumu. (Ambola kanumuponie engaki rurepomele omba pupili yu molopalie kolo-rumu kinie Yesusini omba tepa konde lirimu.) ⸤Akumukanokolie⸥ yu kinie moloringi yamboma suru ningu miniwale aili teko munduringi.

43 Kanu kinie Yesusi yuni enendo tondolo mundupenimbendo: “Ulu i tekeromo yambo telurindu kepe anjupuku paa naa ningu siei!” nimbelie ⸤anumundu⸥ nim-bendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu.

61 Yesusi molorumu koleamo mundupe kelepa yunge

pulu kolea ⸤Nasarete⸥ purumu, yu lombili andoli yemapea puringi.* 2 ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥wale Sambatemo* wendo orumu kinie ene maku tokoPulu Yemonga ungumu piliringi ulkena suku pupelieyamboma mane sipe molorumu. Yunge ungumupilku moloringi yambo aisilini suru ningu mini walemundukulie ningindu: “Ne yemo aku unguma tenalirimunje? Yunge pilipe konginjilimu kinie yunge ulutondolo telemomanga tondolomo kinie yu tena lirimuye?3 Yu ulkema takonjirimu yemo* moloye? Yu Maria malomoloye? Jemisi keme Josepo keme, Judasi keme Saimonokeme, enenga angenu moloye? Yunge kemulupili oliokinie pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sike aku yemomolemomo⸥.” niringi. ‘Yu paa we yemo nambe tepa itondoloma yu kinie pelemoye?’ ningu pilkulie ene yukanoko keri kanoko yu kinie paa konopu keri panjiringi.

4 Kanu kinie ⸤ene yu kinie mumindili koloringimungeulu pulumu pilipelie⸥ Yesusini enendo nimbendo:

Page 28: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:5 28 MAKO 6:11“Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yam-

boma nimbe silimo ye te* koleamanga pali imbi olamolemo, yambomane pali yunge unguma pilku limele.Nakolo yunge koleana yu kinie pea tapu toko molemeleyamboma kinie, yunge pulu lemo yamboma kinie, enemindi yuni nilimo ungumu pilkulie ‘Yu olionga we yere.Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungumanaa pilku, liku su silimele.” nirimu. 5 ⸤Yunge ungumuliku su siringine⸥ kolea akuna yuni ulu tondolomamandanaa terimu. Kuru torumu yambo telu telu nimbe mindikimuni ambolopalie tepa konde lirimu. 6 Yu ⸤ungunimbe uluma tepa molorumumele⸥ ‘Sike.’ ningu tondolomunduku naa piliringimunge yu paa konopu aisili lerimu.

Kanu kinie Yesusi kolea kanga lupe lupemanga an-dopalie ⸤Pulu Yemonga ungumu⸥ mane silipe andorumu.

7 Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo “Wai.”nimbelie enene yambomanga konopuna kuru molemoma“Ongo wendo pai.” ningu toko makoronge tondolomosipelie ene talo talo nimbe “Koleamanga andopai.” nimbelipe mundurumu.

8-9 ⸤Lipe mundupelie⸥ ene tenge mele ungu manesipelie nimbendo:

“Pungindu ene melema naa meangi. Apulu mingimemindi liku ambolko pangi. Kimbu su monjingí mandanakolo wale pakoli talo kepe langi kepe mele wale kepenaamengo, koumone kakona kepenaa panjikuwepangi.*

10 “Pe kolea tenga sukupukulie akunamolongendoulketeluringe suku pukulie akuna mindi peko molkolie pe akukoleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulke pinie pinie naa an-doko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥* 11 Koleamarenga suku pungí kinie kolea pulu yambomane “Peapeamili wai.” ni naa ningu enene ungu ningíme pilkunaa língi liemo kanu koleana yambo kerime munduku

Page 29: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:12 29 MAKO 6:16

kelko pungindu kanu koleana yambomane ene liku susingímunge ‘Ene kamu molko kenjengi! Pulu Yemoneene lipe naa taponjimbe mele piliengi!’ ningu enengakimbuna kanu koleamanga ma angilimbema kulu tokopangi.” nirimu.

12 ⸤Yu lombili andolime yuni aku sipe lipe munduru-muna pilku⸥ pukulie yambomando ningindu: “Ulu pulukeri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teai.”ningu 13 yambomanga konopuna kuru aisili moloringime⸤‘Ongo wendo pai.’ ningu⸥ toko makoroko, kuru torumuyambo aisili ‘Konde pangi.’ ningu enenga kangine ollipikopongo ondo lelko kanjinjiku teko konde liku, telikuandoringi.

14 Kanu kinie Yesusi yunge imbimu yamboma pilkuleringimunge ye nomi kingi Erote Yesusini terimu meletemane toringi pilirimula.

⸤Yesusini tepa nirimu mele pilkulie⸥ yambo mareneningindu: “I uluma telemo yemo No Linjili Jono lep-amo! Yu kolopalie lomboropa wendo omumunge ulutondoloma temba tondolomo yu kinie pelemo.” ningumoloringi.

15 Yambo marene ningindu: “Yu ⸤ou konde molopiliPulu Yemone olando lirimu* ye⸥ Illainja kelepa ombamolemo.”** niringi.

Yambo marene ningindu: “Pulu Yemone ungu umbutonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye koro oumoloringi yema mele yu aku sipe Pulu Yemonga unguumbu tonjilimoma pilipe yando nimbe silimo yemomolemo.”** niringi.

16 Nakolo ye nomi kingi Erotene ⸤Yesusi yuni terimumele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “I ulumatelemo yemo ⸤No Linjili⸥ Jono, ‘Yunge pengemo wendo

Page 30: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:17-18 30 MAKO 6:23pupili.’ nimbu nomi karu lerindu kanu yemo. Yukolopalie lomboropa wendo omu lepamo.” nirimu.

17-18 ⸤Kingi Erotene aku sipe nirimu ungumunge pu-lumu i sipe:⸥ Ou walse Erotene yunge angenu Pillipungeambo menu Erodiasi mangopa lirimu. ⸤No Linjili⸥ JononeErote aku sipe terimu kanopalie yundu alieli nimbendo:“Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane te pulue toko* ange-nanga ambomo mangoko lirinu. Akumu teko kenjirinu.”nirimu kinie Erotene yu lipe ka sipe ka ulkena panjirimu.19-20 Jonone aku nirimumunge ambo Erodiasini yu mu-mindili kolopa “Yu topo konjembo.” nimbe molorumunakolo Erotene ‘Jono yu konopu sumbi sipe pepa PuluYemonga ye kake telimumolemo.’ nimbe kanopa yu pipilikolopalie nokopa konjirimumunge ambo Erodiasini Jonokinie ulu te manda naa terimu. Jonone ungu nirimumapilipelie ye nomi kingi Erote yu paa konopu aisili lipemundupe mini wale mundurumu nakolo aku unguma yupaa konopu sipe pilirimu.

21 Pewalse, ⸤amboErodiasi⸥ konopuni pilipemolorumuulumu manda temba walemo wendo orumu. Wendoorumu mele i sipe: Kingi Erote meringi walemo wendoorumu kinie yunge kendemande ailime kinie, yunge amiyemanga ye nomime kinie, kolea Gallilli disiriki yambo-manga ye nomi ailime kinie, enendo “Langi pea namiliwai.” nirimu. 22 ⸤Ene ongo yu kinie pea langi nongomolangi⸥ Erodiasi lemenu ulkena sukundu omba enemoloringine denisi terimu. Erote kinie, yu kinie pealangi nongomoloringi yemakinie enene ambowenepomoaku terimu kanoko paa peanga kanoringi. Kingimunipaa kanopa peanga kanopalie ambo wenepomondo nim-bendo: “Nuni konopu monjikinu melte na mawa téa.Mawa teni melemo nu simbu.” nirimu. 23 Pulu Yemongaimbi lepa mi lepalie yundu kelepa nimbendo: “Paa sike

Page 31: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:24 31 MAKO 6:29nikiru. Nuni na mawa teni mele te paa sike simbu. Naneye nomi kingi molopo nokolio koleamo ekendo kepe “Si.”ninu liemo paa sike simbu.” nirimu.

24 Erotene yundu nirimu mele pilipelie ambowenepomo pena pupe, anumu molorumuna pupewalsipelie nimbendo: “Mele nambolka melemo ‘Si.’niemboye?” nirimu kinie

anumuni nimbendo: “ “No Linjili Jononga ⸤nomimukaru lelko yunge⸥ pengemo si.” ni.” nirimu.

25 Anumuni aku nirimu pilipelie yu kingimu moloru-muna tamburembu lkisipe ombamawa tepalie nimbendo:“Paa isili ou No Linjili Jono ⸤nomi karu lelko⸥* yungepengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jononeou alieli “Erote kinie Erodiasitolone teko kenjiringili.”nirimumungemumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili.Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.”nirimu.⸥

26 Yuni aku sipemele mawa terimu kinie pilipelie Erotepaa konopu umbuni terimu nakolo yuni “Paa sike simbu.”nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lerimumele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu kinie pealangi nongomoloringi yema yu kanoko keri kanongemelekepe, aku ulutolo pilipelie, “Yuni mawa tepa “Si.” nikimumele “Molo.” manda naa nimbú.” nimbe pilipelie 27 yunokoringi ami yemanga te lipe mundupelie “⸤No Linjili⸥Jono ⸤nomi karu lelko⸥ yunge pengemo yandomengo oi.”nirimu kinie kanu ami yemone ka ulkena pupe Jononganomimu karu lepalie 28 yunge pengemo pellete tenganosipe yandomemba omba ambowenepomo sirimu kinieyuni anumu sirimu.

29 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yemaongo yunge onomo liku mengo puku ono teringi. ⸤Kingi

Page 32: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:30 32 MAKO 6:36Erotene No Linjili Jono ou aku sipe topa konjirimu kolo-rumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu melepilipelie “Jono nomi karu lerindu yemo lomboropa olamolemo lemo.” nirimu.⸥*

30 * Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbelipe mundurumu yema** yu molorumuna kelko yandoongolie niringimuni, ulu teringime kinie yamboma ungumane siringime kinie yu temane toko siringi. 31 Nakoloyambo aisili ongo puku ongo puku ⸤teko ungu ningu pan-jiku⸥ teringimunge Yesusi kinie ⸤yuni lipe mundurumuye yando oringime⸥ kinie langi nonge ena wallo koltekepe naa lerimumunge* kanopalie Yesusini yemandonimbendo: “Ene eneno yambo naa mololi kolea ku tengalaye kolte mulu piliengi kene na kinie pea pamili wai.”nirimu. 32 Kanu kinie ene eneno mindi nomuna andolisipi tenga suku puku yambo naamololi kolea ku leli tengapuringi.

33 Nakolo pungí puringi kinie kanokolie yambo aisiliYesusi kinie yu lombili andolime kinie kanoko imbisiringimunge koleamanga yamboma pali kimbu kongonoteko lkisiku nomu kélona makaye teko puku ene no-muna wendo pungí koleana kumbi lelko puku nokokoangiliringi. 34 Yesusi nomu kélona ulsu omba kanopayambo paa aisili akuna ongo maku toko moloringikanopalie ene kongi sipisipi tapu teli ye te naa mololisipisipime mele* ku peko moloringine nimbe kanopalieene kondo kolopa ungu aisili mane simbe terimu.

35 Kanu kinie ⸤mane sipe molopili⸥ ena pumbe terimu-munge yu lombili andolime yu molorumuna ongo yunduningindu: “I koleana yambo te naa pelemo, ena kamupukumu kene 36 ya maku toko molemele yamboma “Pukukolea marenga langi topo toko lipangi.” ni.” niringi.

Page 33: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:37 33 MAKO 6:4537 Nakolo yuni ⸤yu lombili andolimendo⸥ pundu topa

nimbendo: “Enene eneno yamboma langi mare liku siei.”nirimu.

Enene yu walsikulie ningindu: “ ‘Kakopoi ye tene oliengaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou mone-mane* olio langime topo topo lipulie yamboma siemili.’ningu nikinuye?” niringi.

38 ⸤Aku siku niringi pilipelie⸥ yuni ene walsipe pilipelienimbendo: “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye? Pukukanopai.” nirimu.

Puku koroko kanoko lenjiku yu molorumuna kelkoongolie ningindu: “Ya langi aisili molo. Pillawa kalolikanga te pakara kinie oma kaloli talo kinie ⸤aku langipokore mindi lemo⸥.” niringi.

39 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Yambomando “Erakondili niline maku toko manie molangi.” niei.” nirimukinie 40 yamboma tokapu talo molo tokapu kise ningumaku toko moloringi.

41 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli te pakara kinieoma talo kinie kanuma lipelie mulu koleana olandosipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawakalolime ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepasipelie “Anju yamboma siei.” nirimu, ⸤enene⸥ yamboma⸤moke teko siringi⸥. Oma talo kepe lipe moke tepayamboma pali sirimula. 42 Ene pali kanu langime noringikinie olo terimu. 43Kanu kinie lombili andolimene pillawakaloli kinie oma kinie kanumanga goli lerimuma likumaku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi.44 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele.*

45 ⸤Yamboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yulombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Makutoko molemele yamboma nane “Pangi.” niembo. Enenona andoli sipine ola puku no nekendo, Besaida taono

Page 34: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:46 34 MAKO 6:55lemona, kumbi lelko pai.” nirimu. 46 Kanu kinie yam-boma mundupe kelepalie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungunimbendo ma pangine ola purumu. 47 Kanu kinie enapupe kolea kala torumukinie sipimunomuai suku singinepurumu, Yesusi yuyu ma ⸤pangi⸥ ne molorumu. 48 Sipikumbikundumendo sipe poporomene torumumunge ⸤yulombili andoli yema sipine suku molkolie⸥ sipimu nomukélona mengo pungindu pereringi kanopalie ipuluelikolea muni naa lepili ene puringine yu nona ola kimbukongono tepa ombá ombalie ene sipine puku molangiyuni ene topa akilinjipe yu kumbi lepa pumbe orumu.49-50Nakolo yu lombili andolimene pali yu nona ola kimbukongono tepa orumu kanokolie niringimuni, paa pipiliaili teko kolkolie “Kuru te okomaa!” ningu mini walemunduringi kinie Yesusini tamburembu enendo nim-bendo: “Ene konopu tondolo pupili molayo. Na mindiokoro. Pipili naa kolai.” nirimu.

51-52 Kanu kinie yu sipine suku purumu kinie poporometopa kelerimu. Aku terimuna kanokolie paa miniwale munduringi. Yuni ⸤ou tangoli⸥ pillawa kalolime⸤moke⸥ terimumunge pulumu naa pilku we konopu loulelko moloringi. Yu kinie tondolo te perimuna pillawakalolime kinie ulu tondolo te terimu mele mimi siku naapilkulie ene konopu naa perimuna kanu tondolomonepoporomemo topa kelerimu mele kepe naa pilkulie*poporomemo topa kelerimu kinie kanokolie ene paa miniwale munduringi.**

53 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ nomu⸤Gallilli⸥ nekendo pukulie nomu kélona kolea Geneseretelerimuna wendo ongolie sipimu ka teringi. 54 Sipinemanie oringi kinie akuna moloringi yambomane Yesusitamburembu kanoko imbi sikulie 55 akundu lerimu kolea-manga pali lkisiku puku yu andorumu koleama pilkulie

Page 35: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 6:56 35 MAKO 7:5enenga kuru torumu yamboma liku taropola teko yuandorumuna mengo oringi. 56Yu andorumu koleamangapali, kolea kangamanga kinie, kolea ailimenga kinie, koleawemanga kinie, aku koleamanga yamboma maku tokomoloringi koleamanga kuru torumu yamboma mengoongo nosikulie, “ ‘Nunge wale pakoli pundumu kepe am-bolangi.’ ni.” ningu mawa teringi. Kanu kinie kurutorumu yambomane yunge wale pakolimu amboloringiyamboma pali kamu konde puringi.*

71 ⸤Walse⸥ Parisi ye mare kinie Pulu Yemonga ungu

manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinie*ene Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumunaongomaku tokomoloringimene 2yu lombili andolimene*ki kalaromolopili ou kulumiye naa toko langi we ambolkonoringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi. 3 (⸤Sikekalaro naa molorumu nakolo⸥ Parisi yema kinie we Judayamboma kinie enenga anda kolepalimene “Teai.” niringimele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulu-miye toko konjikulie langi pe noringi. We naa noringi.4 Makete koleana puku ulkendo ongolie ki ou kulumiyenaa tokolie ⸤maketena topo toko liringi⸥ langime naanoringi. Anda kolepalimenga teringi ulu pulu lupe lupeaisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingimekinie, langi noringi poloma kinie, aku sipe melema takitaki we kulumiye toringi.)

5 ⸤Juda yambomane aku siku teringi⸥ ne Parisi yemakinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilkumane siringi yema kinie, enene ⸤Yesusi lombili an-dolimene aku siku ki kulumiye naa toko langi we noringikanokolie⸥ Yesusindu walsiku pilkulie ningindu: “Anda

Page 36: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 7:6 36 MAKO 7:9kolepalimene “Teai.” niringi mele nunge lombili an-dolimene nambemuna naa pilku liku telemeleye? Enengakime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi.

6 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Ene ⸤ungumanema pilku mane silimele yema kinie Parisi yemakinie⸥ ene topele mapele toli yema molemele! * PuluYemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbesirimu ye Aisayane enendo nirimu mele papu nirimu.⸤Enene kinié telemelemele yuni ounimbePuluYemonga⸥bokuna torumu molemo mele i sipe:⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥“Kanu yamboma enenga keremane na kapi ningu‘Ye aili olandopamo.Nu lipu ai silimolo.’ ninguna imbi ambolko ola linjilimele nakoloenenga konopuma kinie nanga konopumu kinieteluna naa pulimo. lupe lupe pelemo.7 Enene ‘Nanga imbiambolopo ola linjemili.’ ninguna we popo toko kapi nilimele.Mana yambomane mane silimele unguma mindimane sikulie‘I ungu manema Pulu Yemone“Teai.” nilimo ungu manema.’ningu pilku liku telemele,akumunge na popo tonge kinieuluri naa temba.”*nirimu kanumu. 8 Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungumanema munduku kelkolie anda kolepalimene “Teai.”niringimelemindi ambolkomolemele.” ⸤nimbeYesusini⸥nirimu.

9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea enendo nimbendo:“Enenga anda kolepalimene “Teai.” niringi mele pilkuliku tengendo Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungumanema

Page 37: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 7:10 37 MAKO 7:17

bulu silimele mele papu telemeleye? 10 AkumungeMosisini nimbendo:“Aminieli lanielinge unguma pilku liku,liku ai siku teai.”*nimbe“Yambo tene yunge anumundu molo lapandoungu te nimbe kenjipe iri tomu liemokanu yambomo toko konjengi.”**nirimu kanumu. 11 Nakolo ene yemane ningindu: “Yetene yunge anumu lapatolondo nimbendo: “Nane eltemele mare lipu taponjipu silkema koronga ‘Pulu Yemosimbu.’ nimbu panjirindu kanumunge elte manda naalipu taponjipu simbu.” nimbelie 12 yunge anumu lapatolonaa lipe taponjimbe kinie papu.” ningu mane silimele.13 Aku siku mane silimele ungumuni ‘Anda kolepalimenemane siringi ulu puluma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemonenirimu ungumu uluri molo. Manie pupili.’ nilimele.Enene ulu lupe lupe aisili aku siku teko molemele.” nir-imu.

14 Aku nimbelie Yesusini maku toko moloringi yam-bomando “Na moliona wai.” nimbelie enendo nim-bendo: “Nane ⸤aku nikirumunge* ungu te⸥ nimbú tekeroungumu enene pali komu tenjiku ungumunge pulumupilku konjeyo. 15Yambomanga kangine ulsukundu lepaliekerena pupe olona suku pulimo meltene ⸤Pulu Yemomanda popo tonge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te mandanaa monjilimo. Yambomanga konopuna sukundu pepaliewendoolemoulumanemindi yambomakalaromonjilimo.16 (Yambo komu peo lemba yamboma i ungumumimi sikupiliengi!” nirimu.)*

17 Kanuna maku toko moloringi yamboma Yesusinimundupe kelepa ulkena suku purumu kinie yu lombili

Page 38: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 7:18-19 38 MAKO 7:22andolimene yu walsiku pilkulie ningindu: “Aku ungu iku-munge pulumu nambolkanje? Ningu para sieni.” niringikinie

18-19 Yesusini enendo nimbendo: “Kinié kepe naapilkimiliye? Yambo tenga kangine ulsu lepalie sukundupulimo melte yunge konopuna naa pupe, olona sukupupe ulsu omba le muruna kamu pulimomonga yu kalaromanda naa monjilimo mele naa pilkimiliye?” nirimu.(Yesusini aku sipe nirimumunge “Langimene pali yam-boma kalaro te naa monjilimo.” nimbendo nirimu.)*

20-21 ⸤“Kerena sukundu pulimo melemane aku sipeuluri naa telemo.” nimbelie⸥ yuni kelepa nimbendo:“Yambo tenga konopuna sukundu pepalie wendo olemokanu melemane yambo te ⸤Pulu Yemo popo tombaaulkemo pipi silimo⸥ kalaro te monjilimo. Ulu pulu ker-ime ou konopumuni pilkulie ⸤pe kamu telemelemonga⸥“Konopuna pepalie wendo olemo melemane kalaro mon-jilimo. ⸤Wenaa telemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanumelema i sipe:konopumuni ulu kerime pilimele;wa ulu kerinele lupe lupema andoko telemele;wa nolemele; yamboma toko konjilimele;ambo ye pulimemolo ye ambo lilime yambo lupema kinieulu kerinele telemele;22 yambomanga mele nosilimelema ‘Na liembo.’ nilimele;ulu pulu keri lupe lupema telemele; kolo tolemele;yambomane kanokolie pipili kolemele uluma pipili naakolko sumbi siku telemele,yambo lupemamolemelemele kepe enengamelemayamamengo ‘Yu malo.’ konopu lemele;‘Yamboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu ungubulkundu ninjilimele;‘Na imbi ola molemo. Na pilipe konginjili olandopapelemo. Yambo lupema tondolo te naa pelemo.’ ningu

Page 39: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 7:23 39 MAKO 7:28kara pulimele;kekelepa toli uluma telemele;ulu pulu akuma pilku telemele.* 23 Aku ulu pulu kerimepali yambomanga konopuna sukundu pepa wendo ole-momane yamboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungíaulkemo pipi silimo⸥ kalaro monjilimo. ⸤Ulsu lepa olonapulimo melemane uluri naa telemo⸥.” nirimu.

24 Kanu kinie Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥*mundupe kelepa ⸤Juda yamboma moloringi kolea Gallillidisiriki ulsukundu⸥ kolea aili Taya kinie Saidonotolo ler-imu koleana sukundu purumu. Akuna purumu kinie yu‘Yamboma na naa kanangi.’ nimbe ulke tenga sukundupupe molorumu nakolo yu omba molorumu mele yam-boma piliringi. 25-26 Yesusi yu omba molorumu akumupilipelie ambo te yumolorumuna sumbi sipe omba yungekumbikerena manie molopa tamalu perimu. Kanu am-bomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yambomanga talapenaulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu koleaPonisia disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga leme-nunge konopuna kuru te molopa ambolorumuna Yesusimolorumuna omba manie molopa tamalu pepa yundumawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru tekonopuna sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ ku-rumu toko makoroi.” nirimu.

27 ⸤Ambomo yu ambo lupe, Juda ambo te molo, nimbekanopalie⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu iku te topalie⸥nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili.Enenga langime lipu owama simulú kinie kapola naatemba.” nirimu.*

28 Ambomone yundu nimbendo: “Ailimu,* sike nikinunakolo owamane kepe ambolangomanga langi pundumanie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.

Page 40: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 7:29 40 MAKO 7:3729 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu

aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumungekuru kanumu nunge ambolamonga konopuna sukundumolopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu wayongo si-liku⸥ pui.” nirimu. 30 ⸤Yesusini aku sipe nirimu pilipelie⸥ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenukonopuna kuru te naa molopili uru peli polona ola wemolorumu kanorumu.

31 Yesusi kolea aili Taya mundupe kelepa kolea ailiSaidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Aili Rureponga Talo’niringi koleana sukundu omba pupe, nomu Gallilli kélona⸤sukundu⸥ orumu.

32 Akuna moloringi yambomane yu molorumuna yekomu sipe ungu sumbi sipe naa nirimu ye te mengoongo “⸤Yu konde pupili⸥ nunge kimuni amboloi.” ningutondolo munduku mawa teringi.

33 Kanu kinie yambo kakapu teko moloringimemundupe kelepa “Oltolo molambili.” nimbe kanu yemotenga memba pupelie nirimumuni, komutolonga kisundu sukumundupe, lkambe topa yemonga alimbelumukimuni ambolopalie, 34 mulúna olando sipe kanopa,tondolo mundupe múlu lipe, Juda yambomanga ungulepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanuungumunge pulumu “Komumuni pilí!” nirimu.) 35 Akunirimu kinie tamburembu yemo komu peo lepa yu ungukapola pilipe, alimbelumu takele terimu kanumu penimbe umbu alimbelu angilirimu kinie yu ungu sumbisipe nirimu.

36 Kanu kinie Yesusini enendo tondolo mundupe nim-bendo: “Nane i ulu tekero mele anju yambo telurindukepe paa naa ningu siei!” nirimu. Nakolo yu “Molo.”nimbe karaye terimu mele ta ningu anju yamboma yuniterimu mele temane toko siliku mindi andoringi. 37 ⸤Yu

Page 41: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 8:1 41 MAKO 8:7terimu mele kanoringi yamboma kinie, anju temanetoko siringi piliringi yamboma kinie⸥ ene paa mini walemunduku suru ningulie ningindu: “Apa! Yu telemouluma peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungupilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teai.” nil-imo kinie kepe unguma pilku unguma ningu telemele.”niringi.

81 Walse Yesusi molorumuna yambo aisili altoko ongo

liku maku toko moloringi. Moloringi koleana nonge langite naa lerimuna Yesusini yu lombili andolimendo* “Namoliona wai.” nimbelie enendo nimbendo: 2 “I yambomaku toko molemelema na kondo tekemo. Wale yepokona kinie molongi, pe kinié ga nonge te naa lemo. 3Mareaulke suluna oringimunge nane “Ene engele tepa pepiliulkendo pai.” nilkenje ene aulkena kimbu ki pangemangetepa, topa ne munde ya munde telka.” nirimu.

4 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimeneyundu pundu toko ningindu: “⸤Sike nikinu nakolo⸥ ikolea ku leline molemolo. I yamboma manda nonge melepillawa kaloli tena lembana lipu simulúye?” niringi.

5 Yesusini enendo “Pillawa kaloli nambepa nosikim-iliye?” nimbe walsirimu kinie

enene “Yepoko pakara nosikimulu.” niringi.6 Kanu kinie yuni maku toko moloringi yambomando

“Manie molai.” nimbelie, pillawa kaloli yepoko pakaralipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe, akuma pikelepa yu lombili andolimendo “Yamboma moke teko siei.”nimbe ene sirimu. Nirimu kanu mele teringi. 7 Ene omakaloli kanga pokore kepe nosiringila, akuma lipe ⸤PuluYemo kinie⸥ “Angela.” nimbelie yu lombili andolimendo“Ime yamboma moke teko siei.” nirimu.

Page 42: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 8:8 42 MAKO 8:158 Yamboma ⸤langime⸥ noringi kinie olo terimu. Pe

langi kakena lerimuma lombili andolimene liku walebasiketemanga lakiliringi, wale aili yepoko pakara pekelerimu. 9Ye po tausinini aku langime noringi.

Kanu kinie Yesusinimaku tokomoloringi yambomando“Ulkendo pai.” nimbelie nirimumuni, 10 yu lombili an-dolime kinie yu kinie ene nona andoli sipine suku puku,⸤nomuna nekendo⸥ kolea Dallamanuta* puringi.

11 Akuna puringi kinie Parisi yema* Yesusi moloru-muna ongo, ‘Yuni nambe tembanje? Kanamili.’ ninguyu manda manjiku** mawa tekolie ningindu: “⸤UnguMane Silimu,⸥ ‘Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tenjeni.’nimbe ya mana lipe mundurumunje kanamili.’ ningumulu koleana molemo ⸤Pulu⸥ Yemone mindi manda ulu⸤tondolo⸥ telemo mele te tei.” niringi.***

12 ⸤Aku siku walsiringi kinie pilipe keri pilipelie Yesusi⸥yunge konopuna paa umbuni terimuna múlu aili tepalipelie nimbendo: “Kinié mana molemele yambomane“Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo melekanamili tei.” ningu na nambemuna mawa telemeleye?⸤Na molio mele nambemuna “Sike.” we naa ningutondolo munduku pilimeleye?⸥ Nane ene sike nimbusikiru: ⸤Na Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telembolomele⸥ lipe ora simbe kanonge ulu tondolo te, kinié manamolemele yamboma kinie wendo naa ombá.” nirimu.13 Aku sipe nimbelie nirimumuni, ene mundupe kelepasipine suku kelepa pupelie nomuna nekendo purumu.

14 ⸤Kanu kinie ene nomuna nekendo pungindu Yesusilombili andoli yema⸥ pillawa kaloli komu siku naa mengopuringi. Pillawa kaloli telu mindi sipine suku lerimu, tepea molo. 15 Kanu kinie Yesusini enendo lepi lepi topa⸤ungu iku topalie⸥ nimbendo: “Paa mimi siku kanai!Parisi yema kinie ⸤ye nomi kingi⸥ Erote yunge yema kinie

Page 43: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 8:16 43 MAKO 8:22enene pillawa akolimele isi nosilimelemo kanoko konjei!”nirimu.

16 Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoliyemane eneno kerepali ningulie ningindu: “Olio pillawakaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge akusipe nikimunje.” niringi.

17 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enendonimbendo: “Enene “Pillawa kaloli naa memulu.” ningunambemuna kerepali nikimiliye? Ene kinié kepe naakanoko, mimi siku naa pilkimiliye? Na tondolo te per-imuna pillawa kalolime kinie ulu tondolo te terindu meleene naa piliringiye? Ene konopu naa pepili molemele-monga nane nikiru mele ungu pulumu naa pilkimiliye?*18-19Enemongo angilimo nakolo melema naa kanokomel-eye? Komu angilimo nakolo unguma naa pilkimiliye?Pillawa kaloli te pakara lipu pike lepo ye pape tausinimoke tepo sirindu kanumu ene komu sikimiliye? ⸤Nongopora siringi kinie⸥ langi kakena lerimuma liku walebasikete nambepa toko peke siringiye?”* nirimu kinie

⸤yu lombili andolimene⸥ yundu pundu toko “Engakirurepo.” niringi.

20 ⸤Yuni enendo kelepa nimbendo:⸥ “Pe pillawa kaloliyepoko pakara lipu pike lepo ⸤yambo⸥ po tausini moketepo sirindukinie ⸤nongopora siringi kinie⸥ wale basiketeaili nambepa langi kakena lerimuma toko peke siringiye?”nimbe walsirimu kinie

enene yundu pundu toko “Yepoko pakara.” niringi.21 Yuni enendo ⸤kelepa⸥ nimbendo: “Enene kinié kepe

mimi siku naa pilkimiliye?”* nirimu.22 Yesusi kinie, yu lombili andolime kinie, ene Besaida

taonona puringi kinie mongo keri lerimu ye te Yesusimolorumuna mengo ongo mawa tekolie ningindu: “Nunii yemo kini amboloi.” niringi.

Page 44: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 8:23 44 MAKO 8:2923 Aku niringi kinie Yesusini mongo keri lerimu yemo

ki ambolopa taono ulsukundu memba pupelie yungemongotolonga lkambe topa kanjipe kimuni ambolopalienimbendo: “Nu kinié melte kanokono molo moloye?”nirimu kinie

24 yemone olando sipe kanopalie nimbendo: “Na kiniéyambomare, ene unjumelema ongo pukumili kanokoro.”nirimu.

25 Yesusini yunge mongotolonga kelepa ambolorumukinie yemo yumongomakilipemelema pali mongotolonesumbi sipe kanorumu.

26 Yesusini yemondo “Ulkendo pui.” nimbelie nim-bendo: “Nu kelko ulkendo punindu ne kolea ⸤molopowendo ombulu⸥ akuna ⸤kelko yando⸥ naa pui.” nirimu.*

27 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie puku kolea ailiSisaria Pillipai nondopa lerimu kolea kangamanga pungípuringi. Akuna pungí puringi kinie Yesusini yu lombiliandolimendowalsipelie nimbendo: “Yambomane na imbilelko nae nilimeleye?” nirimu.

28 Enene yundu ningindu: “Marene “Nu No LinjiliJono ⸤kolorumu kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥.”ningu pilku,marene “Nu ⸤PuluYemone ou kondemolopiliolando lirimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningupilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimumapilipe yamboma nimbe sirimu ye te ⸤ou kolorumu kiniélomboropa ola molemo.⸥” ningu pilimele.” niringi.*

29 Aku niringi pilipelie Yesusini enendo walsipepilipelie nimbendo: “⸤We yambomane aku siku nilimele⸥nakolo ene eneno na nae nilimeleye?” nirimu.

Pitane pundu topa nimbendo: “Nu Pulu Yemone ‘Olionokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbe makotorumu ye nomi Kirasimu.” nirimu.

Page 45: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 8:30 45 MAKO 8:3430 ⸤Pitane aku nirimu pilipelie⸥ Yesusini enendo ton-

dolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kiniénikimumu⸥ enene anju yambo telurindu kepe ⸤isili ou⸥paa naa ningu siei!” nirimu.*

31 Kanu kinie Yesusi yu lombili andolimene yundu⸤“Pulu Yemone olio “Nokopa konjimbe ye te lipumundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunu.” ningu, ningu para siringi kinie pilipelie⸥ yuni yukinie wendo ombá mele pulu monjipe* ene mane sipelienimbendo: “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemomindili aisili nombá. Juda yamboma nokolemele tapuyema kinie, Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie, PuluYemonga ungu manemanga puluma pilku mane sili yemakinie,** enene ⸤ningindu: “Yu Pulu Yemone naa lipemundurumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.”ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko konjingí. Yu tokokonjingí kolomba kinie wale talo omba pumbe kinieyepoko sipemonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.

32 Yesusi yu kinie wendo ombá mele aku sipe sumbisipe nimbe para sirimu kinie pilipelie Pitane yu anjulipe memba pupelie ⸤Yesusi yuni “Na toko konjingí.”nirimumunge⸥ yu pulu monjipe iri torumu. 33 Nakolo⸤yuni kurumanga nomi Setenene* ungu umbu tonjirimumele pilipelie nirimuna pilipelie⸥ Yesusini topele topayu lombili andolime kanopalie Pita iri topalie yundunimbendo: “Setene, nu anju pa! Nu Pulu Yemone konopulemo mele naa leno. Yambomane konopu lemele melemindi leno kene anju pui!” nirimu.

34 Kanu kinie yambo akuna liku maku tokomoloringime pali kinie yu lombili andolime pea “Namoliona wai.” nimbelie enendo nimbendo: “Yambo tene‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumunipilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe

Page 46: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 8:35 46 MAKO 8:38yamboma unju perana angilku mindili nongo kolemelemele yuni unju pera mele gomo lembando ‘Na yulombili pumbundu mindili nondu liemo papula; kolonduliemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili.35Yambo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumuambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipemindi pumbe. Nakolo yambo te na konopu monjipenanga yambomo molopa, ‘Yamboma temane peangamopiliengi!’ nimbe ene nimbe sipe molomba kinie yukolopalie yu konde molopa konjipe mindi puli ulupulumu sike kanopa limbe. 36 ⸤Akumu nambemunanikiruye?⸥ Yambo tene mana melema pali yuyu lipenosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleanapupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemanekanu yambomo nambe tepa lipe taponjilkenje? Lipe naataponjilkemo. 37Yambo tene ‘Na mini pali konde molopokonjipu mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltenemini pali konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumutopo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe.

38 “Nanga yambo mare ulu pulu keri teko Pulu Yemomunduku kelko mele lupema imbi ambolko ola linjikumolemele yamboma kinie molkolie pipili kolko ningindu:“Olio Yesusinge unguma pilipu lipu, yu lombili andopomolemolo mele we yambomane naa piliengi!” ninguliena kiyongo ningu lombili andolemele yamboma, ene kinieulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie OmbaMana Ye Au Lerimu Yemo* pe Lapanga tondolo pa telimukinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ombá temba kinie, kanu we yamboma molongena yungeyamboma mona molongendo we yamboma molongenakanokolie, yu ou naa opili ‘Olio yunge yamboma mole-molo mele we yambomane naa piliengi!’ ningu pipilikolko lopi teko molonge yamboma yuni lipe wekendo

Page 47: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:1 47 MAKO 9:8

kanopa, “Na moliona naa wai!” nimbéla.” nirimu.

91 Yesusi yuni enendo ungu te pea nimbendo: “Nane

enendo paa sike nimbu sikirumu: Ene ya angilkimili-menga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomikingimu omba,* enge nimbe molopa, melema kinie yam-boma kinie pali nokomba ombá kanonge.” nirimu.**

2 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbesirimu kinie⸥* pe koro te omba purumu kinie Pita kemeJemisi keme Jono keme ene lipe memba pupe mulú** paaolandopa polorumu tenga ola purumu. ‘Olio oliolio mindimolamili.’ nimbe ene akuna lipe memba purumu. Akunapuringi kinie ene kanoko molangi yunge kangimu alowatepa, 3 yu pakorumu mulu wambalema ena tondolo topamongo paa takele telemo mele aku sipe paa kake terimu.Ya mana yambo tene wale pakoli te sopone kulumiyetopa kake tenjimbe mele kapola molo. ⸤Yunge muluwambalema kake terimu mele paa olandopa.⸥ 4 Yu akusipe molopili, ⸤Juda yambomanga koronga ou moloringiliye aili talo,⸥ Illainja kinie Mosisitolo ongolo Yesusi kinieungu ningulu mona angiliringili kanoringi.

5 Kanu kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Rapai,*olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takayeyepoko takonjemili. Te nunge, teMosisinge, te Illainjangatakonjemili.” nirimu. 6 (Nakolo akunirimumuenepipilinipaa koloringine yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walunirimu.)

7 Kanu kinie kupe te omba ene aki torumu kinie kupenasuku ungu te wendo ombalie nimbendo: “I yemo nangakonopu monjilio Malomo. Yuni ungu nimbéma pilkuliengi.” nirimu. 8Pe walsikale, enemongomalemale teko

Page 48: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:9 48 MAKO 9:13kanokolie yetolo altoko naa kanoringi. Yesusi yu mindiene kinie molorumu kanoringi.

9 Mulu polorumumunge manie onge oringi kinieYesusini ene mane sipelie nimbendo: “Enene kiniékanongi mele isili ou yambo teluri kepe ningu naa siengi.Pe mindi, Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo*kolopalie altopa lomboropa olamolomba kinie temanemotoko anju siengi. Ou molo!” nirimu. 10 Aku nirimukinie ene yunge ungumu pilku liku ou anju naa niringinakolo “yu “kolopolie altopo lomboropo ola molombo.”nikimu ungu kanumunge pulumu nambolka ulurindunikimunje?” ningu ene eneno kerepali niringi.

11Kanu kinie yu lombili andolimene ⸤yu sikemolorumumele ningu kanokolie⸥ yundu walsiku pilkulie ningindu:“⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa konjipe lipe taponjimbe.’nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu liemo⸥ PuluYemonga ungu manemanga puluma pilku mane silimeleyemane “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nomiKirasimu pe akilipe ombá.⸥” nilimele akumu nambemunanilimeleye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunumoleno kanumu.⸥” niringi.

12 Yesusini pundu topa nimbendo: “ “Illainja ⸤kelepa⸥kumbi lepa ombalie melema pali tepa mimi temba.” nil-imele kanumu sikenilimele. Aku liemoManieOmbaManaYe Au Lerimu Yemo kanoko keri kanoko mindili liku singímele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna nambemuna imbi toringimolemoye? 13 Nakolo ⸤akumunge ungu te pea nimbusikiru.⸥ Pilieme! Illainja koronga orumu. Yu orumu kinie⸤kanu yemane yu kanoko imbi naa siku⸥ ‘yu we yere.’konopu lelkolie ‘yu kinie temolo.’ ningu piliringi ulumapali teringi.* Yu kinie aku siku tengemele ou bokuna imbitoringi molemola.” nirimu.

Page 49: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:14 49 MAKO 9:2014 ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥

ene yu lombili andoli ye wema moloringine yando ongo,yambo paa aisili akuna kakapu teko maku toko moloringikanoringi. PuluYemongaungumanemangapulumapilkumane siringi yemane* Yesusi lombili andoli ye wemakinie ungu ningu, ungu mare walsiku pilku moloringikanoringila. 15 Yesusi orumu kinie kanokolie kanu makutokomoloringi yamboma suru aili teko ningu yu orumunalkisiku ongo yundu “⸤Ailimu,⸥ nu okonoye?” niringi.

16 Kanu kinie yuni enendo “Enene ungu nambolkaungumu kerepali nikimiliye?” nimbe walsirimu kinie

17 kanu maku toko moloringi yambomanga ye tenepundu topa yundu nimbendo: “UnguMane Silimu, nangakangomo, kuru te yunge konopuna molemomonga ungumanda naa nilimona numolonu ⸤konopu lepolie⸥ memboondu. 18 Kurumuni kangomo wale marenga ambolopalieyu topa manie mundulimo kinie yu kuru kopalli topa,apapu memba, ungú kinirokó lipe telemo. Nu lombili an-dolimendo aku temanemo topo sipu enene kanu kurumu‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nakolo ene manda naatengi.” nirimu.

19 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yamboma ⸤iritopalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yamboma ene⸤‘Pulu Yemone uluma sikemanda temba.’ ningu⸥ tondolomunduku naa pilku molemele yamboma, na ene kiniemolopo, wale nambe tepo mane sipu ulu mare lipu orasimbu kinie mimi siku pilingíye? ⸤Na ene kinie siyetekemo.⸥” nimbelie

“Na moliona kangomo mengo wai.” nirimu kinie20 kangomo yu molorumuna mengo oringi. Mengo oringikinie ⸤kangomonga konopuna molorumu⸥ kurumuniYesusi kanopalie kangomo topa manie mundurumu kiniekangomo kimbu kime peue mundupe apapu merimu.

Page 50: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:21 50 MAKO 9:2821 Aku terimu kinie kanopalie Yesusini kangomonga

lapa walsipelie nimbendo: “Kangomo i kurumu tewalepulu monjirimuye?” nirimu.

Lapane nimbendo: “Yu kokele anumuni merimu kinieaku sipe terimu. 22Wale aisili yu kopalli topa tepena topamundupe, nona topa mundupe telemo kene nuni mandaliku taponjinu liemo olio kondo kolko liku taponji.” nir-imu.

23 Yesusini nimbendo: “Nuni nambemuna “Manda likutaponjini molo moloye?” nikinuye? ‘Nane nu mandalipe taponjimbe.’ ningu tondolo munduku pilinu liemo*uluma pali sike wendo ombá.” nirimu.

24 Yesusini aku nirimu kinie pilipelie kangomonga la-pane tondolo ru nimbelie nimbendo: “Nane ‘sike nuniliku taponjini.’ nimbu pilkiru nakolo ‘Sike.’ nimbu pilkiruungumu tondolo mundupu ambolombo mele manda naatekemo kene ‘Sike.’ nimbu pilkiru mele ‘tondolo pupili.’ningu liku taponjeni.” nirimu.

25 ⸤Kanu kinie⸥ yamboma lkisiku sukundu sukundukanonge onge oringi kanopalie Yesusini kurumu iritopalie nimbendo: “Kere pipi siku, komu pipi siku te-leno kurumu, kangomonga konopuna ongo wendo puku,altoko paa naa ongo molani. Kamu pui!” nirimu kinie26 kurumuni kangomo tondolo topa manie mundurumukinie yu kimbu kime peue mundurumu kinie kurumukalle nimbe yunge konopuna wendo orumu. Kanu kiniekangomo yu kolopa lerimu none terimu kanokolie yamboaisilini “Yu kolomu.” niringi. 27 Nakolo Yesusini yungekimu ambolopalie yu ola lirimu kinie ola angilirimu.

28 ⸤Kanu kinie Yesusini kurumu topa makoropa porasipelie⸥ ulkena sukundu ⸤yu lombili andolime kinie⸥purumu kinie lombili andolime enene Yesusi pea enenomolkolie yu walsiku pilkulie ningindu: “Kuru akumu

Page 51: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:29 51 MAKO 9:35olione nambemuna manda naa makoromuluye?” niringikinie

29 Yesusini pundu topa nimbendo: “I ulumu meletemolondo Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawatemolomone mindi manda temolo. We manda naatemolomo.” nirimu.

30-31 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ ene akukoleamo munduku kelko ⸤yamboma moloringi koleamanaa puku⸥ kolea Gallilli disiriki sumbi siku ongo pungípuringi. Akuna pungí puringi kinie yu lombili andolimeungu mane silipe purumuna ‘Na lombili andolime ungumane sikiru mele we yambomane naa piliengi kene oliowe yambomane naa kanangi, pea naa pamili.’ nimbeyu kinie yu lombili andolime kinie eneno kiyongo ningupuringi. ⸤Yu kinie pe wendo ombá mele⸥ yuni ene ungumane silipe purumu mele i sipe:

“Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ka sikulie⸤yu tonge⸥ yema anju singí kinie* enene yu toko kon-jingí. Kolopalie wale yepoko sipemonga yu lomboropa olamolomba.” nirimu.

32 Nakolo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie‘I ungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’niringi nakolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu wal-siku pilingindu pipili kolko naa walsiringi.

33 ⸤Ongolie⸥ kamu Kapeniame taonona suku oringi.Molonge ulkena suku puku moloringi kinie Yesusini

yu lombili andolime walsipe pilipelie nimbendo: “Eneaulkena ungu nambolkarenga kerepali niliku ongiye?”nirimu. 34 Nakolo enene ‘Olionga ye nae paa olandopamolemoye?’ ningu kerepali ningu keru kuru liringineYesusindu ene niringi mele ningu para singímunge pipilikolkolie molko duma liringi.

35 Kanu kinie Yesusi yu manie molopalie yu lombiliandoli rurepondo “Na moliona wai.” nimbelie nimbendo:

Page 52: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:36 52 MAKO 9:41“Yambo tene ‘Yambomanga ailimu molambo.’ nimbelieyu we yambomo molopa yambomanga kendemandemomolopili.” nirimu.* 36 Aku nimbelie ambolango kangate lipe ⸤yu lombili andolime⸥ angiliringine monjipelienirimumuni, aku ambolangomo yuni kangulupe enendonimbendo: 37 “Yambo tene ‘Na Ailimunge yambomo mo-lio.’ nimbe* i ambolangomo mele lipe taponjimbe kiniekanu yambomone aku tembamonga na lipe taponjimbela.Na lipe taponjimbe yambomone na manjipe naa lipetaponjimbe. Ambolangomo lipe taponjimbemonga kanuyambomo yuni na lipe mundurumu yemo lipe taponjim-bela.” nirimu.**

38 ⸤Yesusi lombili andoli ye⸥ Jonone Yesusindu nim-bendo: “Ungu Mane Silimu, olio kanomulu, ye tenenunge imbimu lepa* kuru mare yambomanga konopunamolongime “Ongo wendo pai!” nimbe topa makoropamolomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naamolemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei!” nímulu.”nirimu.

39 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanuyemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yambo tenenanga imbi lepa ulu tondolo te tepalie yuni kelepa non-dopa nando ungu te manda nimbe naa kenjimbe keneenene yundu “Molo!” naa niengi. 40 Yambo te oliokinie opa toumu naa molemomo olionga opa lkerayemomolemo kanumu.” ⸤nirimu.⸥

41 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ene nowaka lemba kinie yambo tene ‘Ene Kirasinge yambomamolemele kene no te nangi kolopo siembo.’ nimbe ene tekolopa simu liemo, Kirasinge kongono tenjingí yambomayuni mele kalomba kinie kanu yambomo kepe komu naasipe yu konopu lipe mundupe mele kalombala.” nirimu.

Page 53: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:42 53 MAKO 9:45-4642 “Yambo tene i ambolangomonga ⸤mele yambo⸥ te

na ‘Sike’ nimbe tondolo mundupe pilimo ambolangomo*‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi tombamonga kanuambolangomo tondolo mundupe pilimo mele mundupekelepa bulu simu liemo ⸤ambolangomo ou kondi naatopili⸥ yu kou paa aili te** moko toko nomine lenjiku‘Yu kamu kolopupili.’ ningu paka toko nomuna paamaniekondo mundulimelkanje paa papu.*** Aku sikutoko mundulimelka kinie yu kolopalie pe yu PuluYemonga ambolango tendo ‘Ulu kerime tepili.’ nimbekondi manda naa tolka. Nakolo yu aku siku nomunanaamundulimelka kinie yu yamboma kondi tombamongaPulu Yemone yu mongo aili silke kene enene yu nomunapapu paka toko mundulimelka.

43-44 “Nunge kitolone ulu pulu keri te temu liemo akukitolo karu lelko ele teani. Nu konde mololiku mindipuni koleana* kitolo naa angilipili puni kinie peangamo.Nunge ki talo we angilipili nu tepe kolea,(‘akuna Pulu Yemo teko kenjilimele yambomanga ko-

rowama kolou naa kolopanolipe mindi pulimo,tepe toko kumunji naa kumunjilimele kolea’)**akuna suku toko mundungí kinie kerimu.

45-46 “Molo nunge kimbutolone ulu pulu keri te temuliemo aku kimbutolo karu lelko ele teani. Nu kondemololiku mindi puni koleana kimbutolo naa angilipilipuni kinie peangamo. Nunge kimbu talo we angilipili nutepe kolea,(‘akuna Pulu Yemo teko kenjilimele yambomanga ko-

rowama kolou naa kolopa nolipe mindi pulimo,tepe toko kumunji naa kumunjilimele kolea’)akuna suku toko mundungí kinie kerimu.

Page 54: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 9:47-48 54 MAKO 10:2

47-48 “Molo nunge mongotolone melte kanokoliekonopuni ‘liembo.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenuliemo aku mongotolo akuku ele teani. Nu Pulu Yemo yenomi kingimumolopa nokolemo koleana*mongotolo naaangilipili puni kinie peangamo. Mongo talo we angilipilinu tepe kolea,‘akuna Pulu Yemo teko kenjilimele yambomanga ko-

rowama kolou naa kolopa nolipe mindi pulimo,tepe toko kumunji naa kumunjilimele kolea’**akuna suku toko mundungí kinie kerimu.

49 “Yambomane Pulu Yemo popo toko kalemelemelema singíndu ‘Pulu Yemone kanopalie ‘Langi kaketelime.’ nimbe kanopili.’ ningu api kusa mundukuliesilimele* aku siku mele yamboma molongena tepemo,api kusa mele, yamboma kinie pali wendo ombá.** 50Apikusa yu mele peangamo nakolo yu songo naa temba kinie‘Yu kelepa songo tepili.’ ningu ulu te manda telemeleye?* ⸤Api kusa langimenga mundulimele kinie songo telemoaku siku⸥ ene api kusa mele molko yamboma kinie anjuyando konopu teluna pupili taka lelko molangi.” **nirimu.

101 Kanu kinie Yesusi molorumu koleamo mundupe

kelepa kolea Judia disiriki pupe no Jodane lumbilipe nek-endo purumu. Kanu kinie altoko yambo aisili yu moloru-muna ongomaku toringi kinie alieli aku teringi kinie yuniyamboma ungumane sirimumelemaku toringime altopamane sirimula.

2 Parisi ye mare* yu molorumuna ongo ‘Yu nambolkanimbénje? Nimbe kenjimbenje manda manjipu piliemili.’ningu** yu walsiku pilkulie ningindu: “Ye tene yu yuyu

Page 55: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:3 55 MAKO 10:11pilipelie yunge ambomo “Kamu pui.” nimbé kinie kap-ola temba molo aku temba kinie ungu mane te puluetombaye?” niringi.

3 Yuni anju pundu topa nimbendo: “Mosisini akuulumundu ungumane sipe nambolka nirimuye?” nirimu.

4 Enene ningindu: “Mosisini nimbendo:“Ye tene yunge ambomondo‘Kamu pupili.’ nimbe makorombandoambomo “Kamu pui.” nimbé melepepá tenga topa ambomo sipelieyundu “Kamu pui.” nimbe aku tepili.”*nirimu.” niringi.

5 Yesusini nimbendo: “Mosisini sike aku sipe bokunatorumu nakolo ene kara puku Pulu Yemone ambo yetolokapola kapola molongele mele ungu mane sirimumu likusu siringi naa piliringine yuni “Aku teangi.” nirimu.6Nakolo ou pulu pulu Pulu Yemone melema tepalieyuni yambo tembandoyemo kinie ambomo kinie terimu.7 ‘Aku sipe terimumunge ye tene ambo te lipelieyunge anumu lapatolo mundupe kelepayunge ambomo kinie eltelte teluna tapu toko peko,8 kangi telumu mele ⸤molkoloeltenga konopu teluna pupili⸥ molongele.’*Ye te ambo te limo kinie kangi telumumele molembelenaelte altoko talo mele naa molembele, elte yambo telumumele molembele. 9 Yambo telumu molembele kene PuluYemone ambo ye talo ‘Telumu molangili.’ nilimo amboyetolo yambo tene liku lupe lupe naa mundengi. Akutengi liemo kapola naa temba.” nirimu.

10 Altoko ulkena suku puku moloringi kinie yu lombiliandolimene Yesusi yundu aku ungumunge pulumu wal-siku piliringi kinie 11 yuni enendo pundu topa nimbendo:

Page 56: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:12 56 MAKO 10:18“Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “kamu pui.”nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulukerinele tepa, ou limo ambomo tepa kenjilimo. 12 Moloambo te yunge ou pulimo yemo mundupe kelepa wendopupe ye te pulimo kinie aku ambomone wa ulu kerineletelemola.” nirimu.

13 Kanu kinie yambomane enenga ambolangoma‘Yesusi yunge kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumunamengo oringi. Nakolo yu lombili andolimene iri toko⸤“Naa mengo wai!”⸥ niringi. 14 ⸤“Molo.” niringi kinie⸥kanopalie Yesusini konopu keri panjipe ⸤yu lombiliandolime⸥ enendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomikingimu molopa nokolemo yambo talape akumu* iambolangoma mele molemele yamboma enenga yambotalapemo kene enene i ambolangoma na moliona wangipipi siku “Molo.” naa niei!” ⸤nirimu.⸥ 15 “Nane enendopaa sike nimbu sikirumu: Ambolangomane* ‘Pulu Yemoolionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu molemelemele aku siku naa nilimele yamboma yunge koleana sukupaa naa pungí, molo.” nirimu.* 16 Aku nimbelie yuniambolangoma kangulupe yunge kimuni ene telu telunimbe pengena ambolopa ene tepa konjimbendo “PuluYemone “Ene molko konjengi.” nipili.” nirimu.

17 Kanu kinie Yesusi ola angilipe kolea marenga pumbepurumu kinie ye te yu pumbe purumuna lkisipe ombayunge kumbikerena koporongo langopa yundu walsipepilipelie nimbendo: “Ungu Mane Sili peangamo, na nam-bolka uluri tembo kinie na konde molopa konjipe mindipuli ulu pulumu limbuye?”* nirimu.

18 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemuna“Peangamo” nikinuye? Yambo peanga te molo. PuluYemo mindi peangamo.” nirimu.*

Page 57: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:19 57 MAKO 10:2319 ⸤Aku nimbelie yemone walsirimumunge pundu topa

nimbendo:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤Mo-sisini yando nimbe sirimuma⸥ pilino. Yuni nimbendo:“Yambo toko naa konjengi.” nimbe,“Ambo ye pulime molo ye ambo lilimeyambo lupema kiniewa ulu kerinele naa teangi.” nimbe,“Melema wa naa liengi.” nimbe,“Yambomanga kotekolo toko naa tenjengi.” nimbe,“Yambomanga melemakolo toko we naa liengi.” nimbe,“Aminieli lanieli kinie teko konjiku,ungu ningí mele pilku liku teko molangi.”*nimbe,ungu mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.

20 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo:“Ungu Mane Silimu, na kangomo molopolie aku ungumanema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopakinié kepe tepo molioko.” nirimu.

21 Yesusini yu nemo nemo nimbe kanopa konopumon-jipelie yundu nimbendo: “Papu teleno nakolo ulu telumindi naa teleno. Nu puku nunge mele nosilinoma palikou mone lipukulie, kou mone linime yambo koropamamoke teko sikulie na lombili oi.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele aisililemba.” nirimu.

22 Kanu yemo mele paa aisili nosirimuna Yesusiniyundu aku nirimu kinie pilipelie yu kumbikere tepakonopu keri panjilipe anju purumu.

23 ⸤Aku terimuna kanopalie⸥ Yesusi topele topa yungelombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomikingimu molopa nokolemo koleana* suku pungindu

Page 58: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:24 58 MAKO 10:30yambo kamakoma paa mindili siku suku pungí.” nir-imu. 24 Aku ungumu nirimu ⸤kinie pilkulie⸥ yu lombiliandolimene mini wale munduringi. Nakolo Yesusinialtopa enendo nimbendo: “Kangoma, Pulu Yemo ye nomikingimu molopa nokolemo koleana suku pungindu yam-boma paa mindili siku pungí. 25 Kongi kemele ⸤kongi paaaili te nakolo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindilikangamele sipelie pumbe. Nakolo yambokamakomaPuluYemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana sukupungindu mindili paa aili mele siku pungí.” nirimu.

26 ⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ yu lombili andolime paamini wale munduku suru ningu anju yando ungu meletekolie ningindu: “Aku liemo mindili nolemelka aulkenanaemandawendo pupe, molopo konjimulu aulkena pum-beye?* Te molonje?” niringi.

27 Yesusini ene nemo nemo nimbe kanopalie nim-bendo: “Sike yamboma eneno manda molo, nakolo PuluYemone manda tenjimbe. Pulu Yemo yuni uluma palikapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.”*nirimu.

28 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Pitane yundu nim-bendo: “⸤Pe olio kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥Olio olionga melema pali mundupu kelepo nu lombilipurumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu.

29 Yesusini nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbusikirumu: Yambo na konopumonjiku nanga kongono ten-jiku temane peangamo toko siliku andongendo enengaulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, ambolan-goma, koleama, akumamunduku keleringi yamboma pali30 ya mana paa olandopa mele aisili likulie, pe pungíkoleana konde molko konjiku mindi puli ulu pulumulingíla.* Yamana ulkema, angenupili, kemulupili, anupili,

Page 59: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:31 59 MAKO 10:36ambolangoma,** koleama kinie, akuma pali aisili olan-dopa lingíla; ⸤na konopu naa monjingí yambomane⸥ enemindili singíla. 31 Nakolo kinié aili molemele yambo-manga aisili pe ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molopanokomba koleana⸥* yambo koropama molonge; kiniékoropa pupili molemele yamboma pe yambo ailime mo-longe.” nirimu.

32 Kanu kinie ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ene kolea aili Jerusalleme pungí puringi. Yesusi kumbilerimuna lombili andolime paa konopu aisili liku mundu-liku yu lombili puringi. Weyamboakilku lombili oringimekepe mini wale munduku pipili kololiku puringi.

Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinieene kinie oliolio molamili.’ nimbe ene lipe anju membapupelie yu kinie wendo ombá mele altopa pulu monjipenimbe sipelie nimbendo: 33 “Pilieme. Olio Jerusallemepumulú pukumulu. Akuna pumulú kinie Manie OmbaMana Ye Au Lerimu Yemo ye tene ‘Tangi.’ nimbe PuluYemo popo tonjili ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungumanemanga puluma pilku mane sili yema kinie,* lipesimbe, enene yu kote tenjiku ‘Yu kolopili tangi.’ ningulieJuda ye naa molemele yema liku singí.** 34 Kanu kiniekanu yemane yu ungu taka tonjiku yunge kumbikerenalkambe toko yu ka pulsene toko yu toko konjingí. Yutoko konjingí kiniewale yepoko sipemonga lomboropa olamolomba.” nirimu.

35 Kanu kinie Seperi malo Jemisi kinie Jonotolo elteYesusi molorumuna ongololie ningilindu: “Ungu ManeSilimu, nuni ‘Olto ulu te teani.’ nimbu mawa tembolookombolo.” niringili.

36 Yuni eltendo nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane eltekinie tenjembo.’ ningu nikimbiliye?” nirimu.

Page 60: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:37 60 MAKO 10:4437 Eltene pundu toko ningilindu: “Nu pe nunge kolea

tondolo pa teline ⸤ye nomi kingimu molkolie ninimuni,‘olto nu kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘oltote nunge ki umbukundu monjiku te nunge ki tarokondomonjeni.’ nimbu mawa tekembolo.” niringili.

38 Yesusini eltendo nimbendo: “Mawa tekembele meleelte pilku naa konjikimbili. Na no mingine no nombomoelte manda nongeleye? Molo na no limbumu elte mandalingilíye?” nirimu.*

39 Eltene yundu pundu toko ningilindu: “Manda tem-bolo.” niringili.

Yuni eltendo nimbendo: “Na no mingine no nom-bomo pe elte sike nongelela. No limbumu pe sikelingilíla. 40Nakolo nane elte “Nanga wangutolonga ongomolangili.” nimbumu kapola naa temba. ⸤Pulu Yemoneyuyu⸥ akuna molongeletolo koronga mako torumu.” nir-imu.

41 Jemisi Jonotolone ⸤‘Yesusinge wangutolonga mo-lambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombiliandoli rureponga talo* wemane elte kinie konopu keripanjiringi.

42 Kanu kinie Yesusini ene “Wai.” nimbelie nirimu-muni, enendo nimbendo: “Olio Juda yambomanga ulsumolemele yambo* talapemanga ye nomime enenga yam-boma tondolo munduku nokoko kongono enge nilimealieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enenga yam-boma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. ⸤Yambomaneenenga ye nomimenga unguma liku su singí aulke tenaa lemo mele⸥ ene pilimele. 43 Nakolo ⸤we yambo-manga ye nomimene enenga yamboma tondolomundukunokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ene enenoaku siku anju yando naa teangi. Enenga ye te ‘Na imbiolandopa molopili. Na ye ailimu molambo.’ nimbé yemoenenga kongono tenjili yemo molopili. 44 ‘Na enenga

Page 61: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:45 61 MAKO 10:51ye nomimu molopo ene nokambo.’ nimbé yemo enengapali kongono kendemande tenjili yemo molopili.* 45 Akusipela, Manie OmbaMana Ye Au Lerimu Yemo kepe ‘Yam-bomanga ye ailimu molopo ene nokambo. Enene nangakongono tenjili kendemande yamboma molangi.’ nimbenaa orumu. ‘Yambomanga kongono tenjili kendemandeyemo molopo ene lipu taponjipu, ulu pulu kerimene eneka sipe nokolemo mele naa tepili kapola molangi kenena yambo aisilinge nimbu pundu tonjipu nanga kangimusipu, kolo wangopo kolonjembo.’ nimbe orumu.”* nir-imu.

46 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie enekolea aili Jeriko oringi. Ongolie ene kinie we yambo aisilikinie Jeriko munduku kelko pungí puringi kinie mongokeri lerimu ye te, imbi Ba Timiasi, (akumunge pulumuTimiasi malo,) aulke alselsena molopa yamboma “Koumone siei.” nimbe mawa terimu.

47KoleaNasarete yeYesusi ombapurumumele pilipeliemongo keri lerimu yemo yuni pulu monjipe tondolo runimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ⸤ye nomi kingi⸥Depisini kalopa lirimu yemo,* na kondo koloi!” nirimu.

48 Yambo aisilini yu iri toko “Nu ungu naa nili taka lelkomoloi!” niringi.

Nakolo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nim-bendo: “Depisini kalopa lirimu yemo, na kondo koloi!”nirimu.

49 Yesusi we angilipelie “Yu opili niei.” nirimu.Aku nirimuna ene mongo keri lerimu yemo walsikulie

ningindu: “Yuni “Nu oi.” nikimu kene konopu wayongosiku ola angilku ongo pui.” niringi. 50 Yu popenge tepaola pakorumu wale pakolimu kulupe ola angilipe Yesusimolorumuna orumu.

51 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nu nambe teambokonopu lekenoye?” nirimu kinie

Page 62: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 10:52 62 MAKO 11:5

mongo keri lerimu yemone nimbendo: “Raponai,*na mongone melema kanambo nanga mongotolo tekopeanga tenjeni.” nirimu.

52 Yesusini nimbendo: “ ‘Nane nunge mongotolo kap-ola tenjimbu.’ konopu lenumunge nu umbu mongokapola angilkimu kene pui.” nirimu. Yesusini aku nirimukinie yu tamburembumongotolo peanga lerimu, melemakanopalie, Yesusi purumu aulkena lombili purumu.

111 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ ene kolea aili

Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi UnjuOllipi Ponie’ nili akuna lemo kolea kanga talo, Betepasikinie Betanitolonga oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombiliandoli ye talo lipe mundupelie,* 2 eltendo nimbendo: “Nekolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi walote, yambo te yunge bulu mingine walsikale kepe naamolopa andorumumu ka teko panjingímu ne sukundumolomba kanongele, kanumu puku posiku yando mengowangili pale. 3Posingilí teko molongele kinie yambo teneeltendo “Aku nambemuna tekembeleye?” nimu liemoeltene i siku niengili: “Ailimu* yu ‘Dongimuni mepili.’nimuna ombo likimbulu. Yu dongi walomo altopa non-dopa yando lipe mundumbe.” niengili.” nimbe elte lipemundurumu.

4 Lipe mundurumu yetolo pukulu, kongi dongi walote, ulke kerepuluna ka teko panjiringimu kanokololiekongi kanumu puku posiringili. Aku siku tengele teringilikanokolie 5 akuna angiliringi yambo marene eltendo“Kongi dongi walomo nambemuna posikimbiliye?” ninguwalsiku piliringi kinie

Page 63: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 11:6 63 MAKO 11:126 eltene, Yesusini ‘i siku i siku niengili.’ nirimu mele

niringili kinie “Kapola, ⸤dongi walomo⸥ mengo pangili.”niringi.

7 Kanu kinie eltene kongi dongi walomo Yesusi moloru-muna mengo ongololie, enene enenga mulu wambalemakulku dongimunge bulu mingine ola pauwe toringi kinieYesusi kanuna ola molorumu. 8 Yambo aisilini enengamulu wambalema kulku yu ombá aulkena pauwe tolikupuku, marene unju kipiyala poniena puku kipiyala gomolangoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi.9 Kumbi lelko puringi yambomane kepe akilku puringiyambomane kepe naka lelko unju ambololiku pukulieningindu:“ ‘Yunge imbi ola molopili.’ niemili!‘Pulu Ye Yawene lipe mundurumunayunge kongonomo tenjimbe okomo yemo*molopa konjipili!’**10 Olionga anda kolepa ye nomi kingi Depisi⸤nikalopa lirimu yemo⸥ye nomi kingi molomba tekemo yemo*Pulu Yemone tepa konjipe‘Yu tondolo pupili.’ nipili.Mulu koleana ola yu imbi ola molopili!”**niliku puringi.

11 Kanu kinie Yesusi Jerusalleme suku pupelie PuluYemo popo toko kaloringi ulke tembelena pupe akunasuku ⸤teko moloringi uluma⸥ pali kanorumu, nakolokolea ipu lerimuna kanopalie ⸤‘Isili ou ulu te naateambo.’ nimbe⸥ yu lombili andoli ye engaki rurepokinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsukundu puku, kolea kanga Betani⸤pengé⸥ puringi.

12 Ipulueli ou ⸤Jerusalleme nondopa lerimu⸥ koleakanga Betani munduku kelkolie ⸤kelko Jerusalleme pungí

Page 64: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 11:13 64 MAKO 11:18puringi kinie⸥ Yesusi yu engele terimu. 13 Kanu kinie yuunju piki te gomo tepa angilirimumu sulu tepa kanopalie‘Mongo te tomunje.’ nimbe nondopa pupe kanorumunakolo, pikimongo torumuwalemoouwendonaa orumu-munge unju mongo topa te naa perimu, gomoma minditerimu kanorumu. 14 ⸤Gomo mindi terimuna⸥ kanopalie“Nu altoko yambomane nonge mongo te naa tani!” nir-imu. Aku nirimumu yu lombili andolimene piliringi.

15 Jerusalleme kamu oringi kinie Yesusi yu Pulu Yemopopo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yambo naamolemele yamboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningumaku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukupupe kanopalieakuna melema makete teko moloringi yamboma kinie,melema topo toko liku moloringi yamboma kinie, akumakanopalie ene pali topamakoropa, koumone lupe lupemaalowa teko anju siringi yambomanga poloma kinie, kerawaembono makete teko manie moloringi poloma kinie,lipe topele topa, topa bulu balu sipelie, 16 yambomandonimbendo: “Yamboma kou mone lingí makete tengemelema kolea tenga lupe makete tenge pungindu ulketembele palana naa pangi. ⸤Anekale teko pangi.⸥” nirimu.

17 Ene mane sipelie nimbendo: “Pulu Yemonga bokunaungu te i sipe nilimo:‘Yambomane nanga ulkemondo“Koleamanga pali yambo talapemane*Pulu Yemo kinie ungu nilimolo ulkemo.” ningí.’**kanumu ene naa pilimeleye?Ungu aku sipe molemo nakolo enene i ulkemo‘wa nolemele yamboma lopi teko molemele ulkemo’

mele***ningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu.

18 Yesusini aku nirimuna pilkulie Pulu Yemo popo ton-jiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga

Page 65: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 11:19 65 MAKO 11:25puluma pilku mane siringi yema kinie,* ene yu tokokonjingí aulke te kororingi. We yamboma yuni manesirimu mele pilkulie mini wale munduringine kanokoliekanu Juda yambomanga ye ailimene yu pipili kolko yutoko konjingí aulke te kororingi.

19 Pe ipupini, kolea kala tomba terimu kinie⸤Jerusalleme⸥ ulsu pupe ⸤tenga* pepurumu⸥.

20 Ipulueli ou, ⸤unju piki angilirimu koleana⸥ ongopukulie kanu unju pikimu kamu pulu pali kolorumukanoringi. 21 Aku sipe terimu mele Pitane kanopalie⸤Yesusini unjumundu bonongokondo nirimu mele⸥kelepa pilipelie yundu nimbendo: “Rapai,* kána! I unjupiki nuni ⸤bonongo⸥ iri tonumu ⸤walsikale⸥ kolomu.”nirimu.

22 Yesusini pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonenanga ungumu sike pilimbe⸤monga nimbú mele ‘Paa sikewendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi! 23Naneene paa sike nimbu sikirumu: Yambo tene ‘nane nimbúmele paa sike wendo ombá.’ nimbe konopu talo tepanaa pepili ne ma pangimundu “Ungú toko nomu kusanasukundu pui!” nimbé kinie yu nimbémele paa sikewendoombá. 24Akumunge ene i sipu nimbu siembo: ‘Olio ⸤PuluYemone paa sike lipe taponjimbemonga ‘Teamili.’ nimulúmele sike manda aku sipu temolo.’ molo ‘Nimulú kiniesike aku sipe wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo mundukupilkulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tenge melepali Pulu Yemone sike tenjimbemonga kanu uluma sikewendo ombá.” nirimu.*

25 “ ‘Ulu pulu keri temuluma olionga Lapa, mulukoleana molemomone ‘We manie pupili, siye kolambo.’nipili.’ ningu, Pulu Yemo kinie ungu ningu angilkulieyambomane ene teko kenjingímunge konopu keri pan-jiku molonge uluma ‘We manie pupili. Siye kolamili.’

Page 66: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 11:26 66 MAKO 11:32niengila.* 26 (Nakolo yambomane ene teko kenjingí uluma‘We manie pupili.’ ningu siye naa kolongi liemo enengaLapa, mulu koleana molemomone kepe enene ulu pulukeri tengema ‘Manie pupili.’ naa la nimbe siye naa lakolomba.)” * nirimu.

27 Jerusalleme altoko oringi kinie Yesusi yu ulke tembe-lena suku andorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo ton-jiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemangapuluma pilku mane siringi yema kinie, Juda yambo-manga tapu yema kinie,* 28 ene ongo yu walsiku pilkulieningindu: “Nu namba nambolka nambamo likulie i kon-gonomo telenoye? Naene i kongonomo ‘Tepui.’ nimbe nunambamo sipe lipe mundurumuye?” niringi.

29 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Nane eneungu te walsipu piliembola. Pe nane ene walsimbu melena sumbi siku pundu toko níngi liemo ‘Na i kongonomoteambo.’ nimbe namba sirimumunge pulumu ene nimbusimbula. 30 ⸤Nane i sipu ene walsipu pilkiru:⸥ Ou⸤No Linjili⸥ Jono omba yamboma no linjirimu kinie yumulu koleanamolemoyemongakongonomo tenjimbendoyamboma no linjirimu molo ya mana yambomanga kon-gonomo tenjimbendo yamboma no linjirimuye? ⸤Naene“Tei.” nirimuna terimuye?⸥ Ningu siei.” nirimu.

31 ⸤Yuni aku sipe walsirimumele pilkulie⸥ enene enenokerepali ningulie ningindu: “Yuni walsikimu mele olionepundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemongakongono tenjimbendo yamboma no linjirimu⸥.’ nímululiemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo ene Jononenirimu ungumu nambemuna ‘I ungumu sike.’ ningu naapilku liringiye?’ nimbé. 32 Molo olione nimulundu: ‘Yumana yambomanga ⸤kongono tenjimbendo yamboma nolinjirimu⸥.’ nímulu liemo we yambomane olio tongenje.”

Page 67: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 11:33 67 MAKO 12:3ningu aku siku ningindu pipili koloringi. “We yambo-mane ‘⸤No Linjili⸥ Jono yu paa sike Pulu Yemone unguumbu tonjirimumu pilipe yamboma nimbe sirimu ye temolorumu.’* ningu pilimele kene olio nambe temolonje?”ningu eneno aku siku kerepali niringi.

33 ⸤Eneno aku siku anju yando kerepali ningulie⸥,Yesusindu pundu toko ningindu: “⸤Nuni walsikinu mele⸥olio naa pilkimulu.” niringi.

Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enendo nim-bendo: “Kapola. ⸤Nane ene walsikiru ungumunge ungute pundu toko naa nikimilimunge⸥ enene na walsikimiliungumunge ungu te pundu topo, nando i kongonomo‘Tepui.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemongaimbimu ene naa nimbu simbula.” nirimu.

121 Walse Yesusini ⸤Juda yambomanga ye ailimendo⸥

ungu ikuma ene topa simbendo ungu iku te i sipe torumu:“Ye tene unju waene ponie tepalie pala terimu.

Poniena sukundu loyekolo akupe waene no ingi tepamonjimbendo tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponienokonge ulke takaye te polo kulupe ola takorumu. Yemare kanopa lipelie enendo nimbendo: “Nanga poniemotapu tenjiku unju mongoma inie toko nokonjengi. Pewaene mongo polo tomba kinie unju mongoma moketepo, kongono tenjingí mele mare ene liengi, mare naliembo.” nimbe kanu poniemo ene sipelie yu kolea paasuluringe pupe molorumu.

2 Kanu kinie pe waene mongo polo tomba terimu kinieponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nangawaene mongo siengi puku liku menjiku wani pui.” nimbeponie nokoringi yema moloringine lipe mundurumu.3 Nakolo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli

Page 68: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:4 68 MAKO 12:10yemane yu ambolko likulie yu wale aisili kopene tokowaene mongo mare naa siku yando we liku munduringi.

4 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye telipe ⸤“Nanga waene mongo linjipui.” nimbe lipe⸥mundurumu. Nakolo yu ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoliyemane yu ambolko likulie toko pengemo toko siku yuteko kenjiringi.

5 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipemundurumukinie enene yu toko konjiringi. Kendemandeye mare aisili mele lipe mundurumumanga mare waleaisili kopene toko, mare toko konjiringi.

6 Kanu kinie ponie pulu yemo yunge ye telu mindimolorumu, yunge malo, yu konopu monjirimu kangomo.Yuni ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolkoliku ai siku, yu waene mongo mare singí.’ konopu lepalieyunge malomo kamu lipe mundurumu. 7 Nakolo ponienokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumukanokolie enene eneno ningindu: “Andi okomo yemo pelapanga melema limbe yemo okomo. Yu topo konjipu iponiemo olio kamu liemili.” ningulie 8 enene yu ambolkoliku toko konjiku ⸤yunge onomo⸥ poniena toko ulsumunduringi.”* ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥

9 ⸤Yesusini ungu iku akumu topa pora simbendo kanuJuda yambomanga ye ailimendo walsipelie nimbendo:⸥

“Ponie nokoli yemane aku teringimunge pe ponie puluyemone ene kinie nambolka uluri tembaye? Yu ombakanu ye kerime topa konjipelie ‘Ye marene lupe poniemonokonjengi.’ nimbe lipe simbe.” ⸤nirimu.⸥*

10 ⸤Yesusini Pulu Yemonga Juda yamboma nokoringiyemane yu toko konjingí mele pilipelie* enendo nim-bendo:⸥ “Pulu Yemonga bokuna sukundu ungu te kanokonaa pilimeleye? ⸤Aku ungumu i sipe mele:⸥‘Ulke takoringi yemane

Page 69: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:11 69 MAKO 12:15

kanoko keri kanoko toko ele teringi kou kanumukinié kelepa ulke simu meleulke enge sinjili kou aili peangamo.’**11 ‘Ailimuni aku ulumu terimu olionekanopo paa peanga kanolemolo.’*nimbe molemo kanumu.” nirimu.

12 ⸤Kanu Juda yambomanga ye ailime⸥ enene Yesusiniungu iku torumu kanumu pilkulie enene yu tonge tekomoloringi mele yuni nirimu pilkulie enene yu ka singíteringi nakolo kanu ye ailimene we yamboma pipilikolkolie yu liku ka naa siringi. Yu munduku kelkolie anjupuringi.

13 Pe walse ⸤Juda yambomanga ye ailimene⸥* Parisiye mare kinie** ye nomi kingi Erotenga talape ye marekinie liku, “ ‘Yesusini ungu te nimbe kenjipili.’ ningui siku i siku yundu niengi.” ningu Yesusi molorumunaliku munduringi. 14 Liku munduringi yemane Yesusimolorumuna ongo yundu ningindu:

“Ungu Mane Silimu, olio pilimolo, ‘nuni ungu sikemamindi ningu, nu yambo teluringe kepe konopu kimbu naasiku, yamboma pipili naa kolko enendo pali ungu telu sikukapola kapola ningu siku, Pulu Yemone “Teai.” nilimouluma paa sike unguma mane siku, aku siku teleno.’konopu lemolo. ⸤Aku siku teko molenomonga nu nam-bolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye PaaAili Kumbine ‘Sisa’ nilimu kou takisi tomulu liemo kapolamolo moloye? Yu ⸤kou takisi⸥ simulúne naa simulúne?Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu manenambolkamo pelemoye?* Ningu si.” niringi.

15 Nakolo Yesusini, ene topele mapele toli yema*molemele mele pilipelie enendo nimbendo: “ ‘Yuninimbe kenjipili.’ ningu nambemuna na manda manjiku

Page 70: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:16 70 MAKO 12:20kolo toko walsikimiliye?** ⸤Takisi tolemele⸥ kou mongote kanambo, mengo ongo siei.” nirimu kinie

16 enene yu molorumuna te mengo ongo yu siringi.Kanu kinie Yesusini enendo nimbendo: “I kouna

naenga kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?”nirimu.

Enene yundu ningindu: “Romo Gapomano Ye Paa AiliKumbine Sisamonga kumbikeremo kinie imbimu kiniemolemo.” niringi.

17 Kanu kinie yuni enendo nimbendo: “⸤Kou monemoSisamonga⸥ kene Sisamonga melema Sisamo yuyu siku,Pulu Yemonga melema Pulu Yemo yuyu siei.” nirimu.

Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie⸤‘Yu paa pilipe konginjili pelemo yemo lepamo.’ ningupilkulie⸥ konopu aisili liku munduringi.

18 ⸤Kanu yema Yesusi kinie kou takisi toli ungumuningu pora siringi kinie⸥ pe Sadusi ye mare* Yesusimolorumuna oringi. Sadusi yema ene ‘Pulu Yemonepe kolemele yamboma topa naa makinjimbe, lomborokoola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo.Aku Sadusi yema ongo Yesusi walsiku pilkulie ningindu:19 “UnguMane Silimu, ⸤Pulu Yemonga ungumanema oliosirimu ye⸥ Mosisini ungu mane sipelie nimbendo:“Ambo limbe ye te ambolango naa membalieambomo we molopili kolomba kiniekanu yemo yunge angenu molombamoneyunge ambo wayemo lipeangenu lipe taponjipe ambolango menjipili.”*nirimu aku sipe nimbe bokuna torumu molemo kanumu.20 ⸤Aku ungu manemonga ulu te olionga ye mare kiniewendo orumu mele nu walsipu piliemili.⸥

“Angenupili yepoko pakara moloringi. Komomoambo lipe ambolango te naa membalie kolorumu.

Page 71: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:21 71 MAKO 12:2621 ⸤Ambolango te naa molopili kolorumuna⸥ yungebulkundu angenumuni ⸤yunge angenu kolorumumungeambolango ‘Menjembo.’ nimbe⸥ ambo wayemokelepa lirimu. Yu ambolango te naa menjipelie yuwe kolorumula. Yunge angenu bulkundumuni kanuambomo lirimula nakolo yu kepe we kolorumu. 22 Akuteliku pukulie ye yepoko pakara pali ambolango telukepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo wekolorumula. Pe ambomo yu kolorumula. 23 Akumunge,kolemele yamboma pe lomboroko ola molonge kiniekanu ambomo ye yepoko pakara pali ya mana liringineambomo yu ye paa naenga menu molombaye?” niringi.

24 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Ene PuluYemonga bokuna ungumolemoma kinie, Pulu Yemo kinietondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga⸤yamboma pe tengemondo nikimili mele pilku sundukukolo tokomele⸥. 25 Lomboroko ola molonge yambomangayema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paanaa tenge. Mulu koleana molemele angelloma molemelemele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana yambomatelemele mele naa telemele kanumu.⸥ Aku tenge-monga ⸤‘Ene Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawatelemele.’ nikiru⸥.

26 “Nakolo ⸤ene Sadusimene⸥ ‘Kolemele yamboma lom-boroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu teniembola. Mosisi unju kanga tenga ⸤tepe nomba perimutepemone unjumu naa norumu kanopalie nirimumuni⸥akuna Pulu Yemonga ungu te wendo omba Mosisinduungu te nirimu temanemo enene naa kanoko pilimeleye?Pulu Yemone Mosisindu nimbendo:“Na Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinieenenga Pulu Yemo molio.” nirimu.*

Page 72: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:27 72 MAKO 12:31Pulu Yemonga bokuna Mosisini torumu aku ungu mole-momo naa kanoko pilimeleye? ⸤‘Enenga Pulu Yemomolorundu.’ naa nirimu. ‘Enenga Pulu Yemo molio.’nirimu kanumu.⸥ 27 Pulu Yemo yu kololi yambomangaPulu Yemomolo; yu yambo kondemanga Pulu Yemo. Akusiku pilku sundukulie ene lou lemele.” nirimu.*

28 ⸤Sadusi yema kinie Yesusi kinie⸥ aku siku kerepaliningu molangi Pulu Yemonga ungu manemanga pulumapilipemane sirimu ye te* omba ene anju yando ungumeleteko kerepali ningumoloringi omba pilirimu. Enene ungumare Yesusindu walsiku piliringi kinie yuni anju pundutopa nimbe konjirimu mele pilipelie ungu mane sirimuyemone Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “PuluYemone ungu mane sirimu pelemomanga pali nambolkaungu manemo yu olandopamoye?” nirimu.

29 Yesusini pundu topa nimbendo: “Ungu mane olan-dopamo i sipe:‘Isirele yamboma, pilieme!Aili Yawe olionga Pulu Yemoyu mindi Aili telumu molemo,te lupe molo.30 Enene enenga kamelema kinie,enenga minime kinie,enenga pilipe konginjilime kinie,enenga tondolomo kinie,akumane Aili Yawe enenga Pulu Yemo manjikutondolo munduku konopu monjengi.’*nimbe, ungu mane paa olandopamo aku sipe ⸤nimbe⸥molemo. 31Ungu mane talo sipemo i sipe:‘Enene eneno yu mele mele konopu monjikuenenga kangimu enenokondo kolko nokolemele meleaku sikula pulu lemo yamboma

Page 73: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:32 73 MAKO 12:35konopu monjiku nokoko molangi.’*nimbe molemo. Aku ungu manetolonga olandopa te paanaa pelemo, molo.” nirimu.

32 ⸤Yesusini aku nirimu pilipelie⸥ yemone yundu nim-bendo: “Ungu Mane Silimu, papu nikinumu. Nunininindu: “Pulu Yemo telumu mindi molemo. We te lupenaa molemo. Yu yuyu molemo.” nikinumu paa sikenikinu.33 ‘Yu konopu monjingínduenene enenga kamelema kinie,enenga pilipe konginjilime kinie,enenga tondolomo kinie,akumane ⸤Ailimu enenga Pulu Yemo⸥ manjikutondolo munduku konopu monjengi.’nimbe pelemo ungu manemo kinie‘Ene enenga kangime eneno kondo kolemele meleyambo pulu lemoma* aku siku kondo kolangi.’nimbe pelemo ungu manemo kinie, aku ungu manetolotemolo kinie olandopa; Pulu Yemo kongime kiniemelemapopo topo kalopo “Imu nu sikiru.” nilimolo akumumaniendopa.” nirimu.

34 Yuni pundu topa nimbe konjirimu pilipelie Yesusiniyundu nimbendo: “Nu konopu lelko molenomonga PuluYemone ye nomi kingi molopa nokolemo yambo talapenasukundu* nondoko puni tekeno lemo.” nirimu.

Kanu kinie ⸤Yesusindu walsiku piliringi unguma paliyuni pundu topa anju nimbe konjirimu pilkulie⸥ altokoyu ungu te walsiku pilingindu pipili kolko naa walsiringi.

35 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulketembelena suku yamboma ungu mane sipe molorumu.Mane sipe molopalie ungu te nimbendo: “Pulu Yemongaungu manemanga puluma pilku mane sili yemaneningindu: “Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu

Page 74: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:36 74 MAKO 12:39mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa limbe yemo molomba.”nilimele akumu nambemuna “Yu Depisini kalopa limbeyemo molomba.” nilimeleye?* 36 ⸤Aku nilimele yemane⸥Depisi yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naapilimelenje.⸥ Mini Kake Telimu Depisinge konopunamolorumu kinie Depisi yuni ⸤ye Kirasimu molombamele⸥ nimbendo:“Aili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ailimundu nimbendo:“ ‘Nunge opa touma nuni nokani.’ nimbu,pe ene topo manie mundunjimbu keneisili ou nu ⸤na kinie peatapu topolo ye nomitolo molopolomelema nokambili⸥nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.”*nimbe Depisini nirimu kanumu. 37 Depisini ⸤ye nomi Ki-rasimu⸥ yundu “Nu nanga Ailimu.” nirimu. Pe enene “YuDepisini kalopa limbe yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambeteko pilkulie nilimeleye?” nirimu.

We yambo aisili maku toko moloringime Yesusininirimu unguma pilkulie konopu aili teko siku pilkumoloringi.

38Yesusini ungumane sipemolopalie nirimumuni ⸤lepilepi topa⸥ ungu te nimbendo:

“Enene Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilkumane sili yema* mimi siku kanoko konjiku ⸤enenetelemele mele manda lelko naa teko⸥ molayo. ⸤‘Yambo-mane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ kanuyemane wale pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nomimepakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yamboma makutoko molemele koleamanga mongo kenge teko andongekinie ‘We yambomane olio kapi niengi.’ ningu pilkuliekonopu siku pilku andoko molemelela. 39 Yamboma

Page 75: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 12:40 75 MAKO 12:44maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemangasukundu pukulie manie molongendo ye ailime molemelepolo peanga akuna mendo puku polo akuna konopusikumolemelela.* Yambomane langi nongo yambomando“Namili wai.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye aili-menga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopusiku molemelela.

40 “Yema kolemele kinie enene kanu yemanga ambowayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ningu we limele. Pulu Yemo kinie ungu ningindu ningusulu munduku we kolo toko nilimele.* Pulu Yemone weyamboma ulu pulu keri telemelemonga ene sike mongolipe simbe nakolo ya ye nikirumane aku uluma telemele-monga Pulu Yemone aku yema mongo aili tepa lipesimbe.” nirimu.

41 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tem-bele⸥ kerepuluna ulke tembelena sukundu kongono tengekou monema munduringi unju ketena nondopa maniemolopalie yambo aisilini aku unju ketena kou mone ongomunduringi mele kanopa molorumu. Kanopa molo-rumu kinie yambo kamakomane kou mone aisili ongomunduringi kanorumu. 42 ⸤Aku sipe kanopa molorumukinie⸥ ambo waye paa koropa te omba yu kou kololi talomindi mundurumu. Kanu kou kololitolo lipe tere lepawane toya mele mundurumu.

43 ⸤Ambo wayemone aku terimu kanopalie⸥ Yesusiniyu lombili andolime walsipe “Wai.” nimbelie enendonimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Andiambo waye koropamo yuni kou mone mundukumumupaa olandopa mele mundukumu, we mundukumilimemaniendopa mele. 44 Ene kou mone aisili nosilimele-manga layetolo mindi ongo mundukumili. Nakolo ambowayemo kou mone te paa naa nosilimo. Yunge kou

Page 76: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 13:1 76 MAKO 13:6layetolo nosimutolo pali memba omba mundumu. Langinombá kepe te naa nosilimo.” nirimu.

131 Kanu kinie Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥

ulke tembelena ulsu pumbe purumu kinie yu lombiliandolimenga tene yundu nimbendo: “UnguMane Silimu,tembelemonga ulke lupe lupema kinie, ulkema takoringikou peanga lupe lupema kanoi.” nirimu.* 2 ⸤Aku nirimukinie⸥ Yesusini yundu nimbendo: “Ya ⸤tembelemonga⸥ulke lupe lupe peanga angilimo kanokomelema, pe ⸤walseya kolea aili Jerusalleme yambomamindili nonge walemowendo ombá kinie⸥ i tembelemonga ulkema pali tek-isikulie kouma pali toko manie mundungí.” nirimu.*

3 Kanu kinie yu ma pangi Unju Ollipi Poniena olapupe ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelenawilkindu manie molorumuna we yamboma naa molangi⸤yu lombili andoli ye mare⸥ Pita keme, Jemisi keme, Jonokeme, Enderu keme ene ongo, ene eneno molkolie yunduwalsiku pilkulie ningindu: 4 “Nuni nikinu mele tewalewendo ombáye? Pe nuni i nikinu uluma nondopa wendoombándo ou nambolka uluri temba kinie olio kanopolie‘Uluma i wendo ombá tepamo.’ nimbu pilimulúye? Olioningu si.” ningu walsiringi kinie

5 yuni enendo nimbendo:“⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungumare⸥ yambo-

mane ene kolo toko singí kene kanoko konjiku molangi.6 Ye aisili ongo na molio mele yu mele mele kolo tokoningindu: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yamboma nokopa kon-jimbe lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomiKirasi⸥ akumu na.” ningulie aku siku kolo toko singí kenekanoko konjiku molangi. Yambo aisilini kanu yemangaunguma pilku liku “Sike nikimili.” ningí.

Page 77: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 13:7 77 MAKO 13:117 “Kolea marenga opa aili teko tenge mele pilku, ‘Opali

talu opa aili i sipe i sipe wendo ombá.’ ningu we ningíkinie pilkulie mini wale naa mundengi. Opa tengemakinie aku uluma Pulu Yemone ‘Ou wendo opili. Layepe mele ya ma koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbepanjirimumunge aku uluma sike wendo ombá nakolo akukinie mulu matolo ou naa pora nimbé. 8 ⸤Mulu ma poranimbé walemo ou wendo naa opili umbuni aili marewendo ombá.⸥ yambo talape aili te kinie talape aili tekinie opa tekolo, ye nomi kingi marenga talapema kiniemarenga talapema kinie opa tenge. Ya ma kolea tengatenga ma jimi jimi tepa, engele lepa, aku sipe temba.Ambo tene ambolango kokele kanopa limbendo ou minitopa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbé walemokokele wendo ombándo umbuni lupe lupe aku sipema ouwendo ombá.” ⸤nirimu.⸥

9 “⸤Kanu uluma wendo ombá walemanga⸥ yambomamimi siku kanangi. Enene ⸤‘Na lombili andoli yambomamindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ ene ⸤mare liku am-bolkolie⸥ kanjollomanga makumanga mengo puku kotetenjiku, ene ⸤mare⸥ Juda yamboma maku toko PuluYemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo pukukopene tongela. Ene nanga yambomamolongemonga ene⸤mare ka siku⸥ gapomano ye ailime kinie ye nomi kingimekinie molongena ⸤kote tenjingindu⸥ mengo pungíla.Aku siku tenge kene ene eneno kanoko konjiku molayo.⸤Nakolo kote tenjingí kinie kotena angilkulie kanu yemakinie kanu yemanokonge ye nomime kinie⸥ enene ‘Nangaungumu piliengi!’ ningu ene ningu singí. 10 Temanepeangamo ‘Yamboma pali piliengi!’ ningu koleamangapali andoko ou ningu singí ⸤kinie, pemuluma pora nimbéwalemo kamuwendo ombá⸥..* 11Ene ka siku kote tenjingíkinie ou ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu

Page 78: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 13:12 78 MAKO 13:15te walsiku pilingí kinie nambolka unguri pundu toponimulúnje?’ ningu mini wale naa mundengi. Ene unguningíme eneno pilkulie naa ningí. Mini Kake Telimunienenga kerena molopalie nimbe simbe unguma eneneanju ningí kene aku tenge enamonga ene ungu ningímelepilkulie aku siku ningí.” ⸤nirimu.⸥

12 “⸤Aku walemanga⸥ angenuni yunge kandi angenu⸤nanga yambo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko konjengi.’nimbe kote tenjimbe. Lapane yunge kandi ambolangomaakula temba. Ambolangomane kepe enenga kandi anupililapali kinie mumindili kolko kotena mengo puku “Tokokonjengi.” ningíla. 13 Nanga yamboma molongemongayambomane pali ene kinie konopu keri panjingí, nakolona munduku naa kelko walema pora naa nipili tondolomundukumolonge yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo konjipumindi pamili.’ nimbé.” * ⸤nirimu.⸥

14 (⸤Na i bokumu tokoro yemone⸥ ene bokumukanokomele yambomando ungu te niembo: ‘⸤Yesusininirimu⸥ ungumu inie maniekondo molemo akumu eneimbi kanokomele yambomane ungu pulumu paa pilkukonjengi.’ ⸤nikiru: Yesusini nimbendo:⸥ )

“⸤Yambo⸥ tepa pipili kondoli mele paa kerimu ⸤ulketembelena suku Pulu Yemonga Ulke Suluminia KakeTeline Pulu Yemone⸥ “We yamboma naa pangi!” nimbemi tolemona* yu manda naa pupe angilimbe, nakolowalse akuna angilipelie kolea akumu paa tepa kalaromonjimbe. Aku melemo akuna ⸤wendo omba⸥ angilimbekanokolie** ⸤‘Umbuni ailimewendoombá tekemo.’ ningupilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yam-boma ⸤enenga koleamamunduku kelko⸥ mapangi lemba-manga kowa pangi. 15 Yambo te ulke imuna ola molopili

Page 79: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 13:16 79 MAKO 13:22⸤aku sipe ulu te wendo ombá kinie kanopalie kowa pum-bendo⸥ manie omba ‘Melema lipumembo pambo.’ nimbeulkena sukundu manda naa pupili. 16 Yambo te ponienamolopalie ⸤‘Kowa pambo.’ nimbe⸥ kelepa ulkendo pupeyunge ali wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindipangi.⸥ 17 Aku sipe wendo ombá walemonga ambo am-bolangomonjingíme kinie, ambo ambolango ame singímekinie, ⸤ene manda lkisiku kowa naa pungímunge⸥ enekinie paa umbuni wendo ombamonga ene kondo tekemo.

18 “Pulu Yemondo mawa tekolie, ‘Ali telemo olimengakanu umbunime wendo naa opili.’ nieyo. 19 Kanu wale-manga umbuni paa ailime wendo ombá, Pulu Yemone oumulu ma pulu monjipe terimu kinie kepe, yandopa kiniékepe umbuni aku sipe te wendo naa orumu. Pe kepe akusipe umbuni ailime naa wendo ombála. Akumunge akusiku Pulu Yemo kinie mawa teangi. 20 ⸤Kanu umbunimewendo ombá kinie⸥ Aili ⸤Pulu Yemo⸥ ne ‘Nondopa poranipili.’ nimbe ou naa nimbe panjilkenje yamboma palikolemelka. Nakolo Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yam-boma molangi.’ nirimu yamboma ‘Naa kolangi.’ nimbe‘Umbuni wale akuma nondopa pora nipili.’ nimbe, nimbepanjirimu.

21 “Kanu umbuni omba pemba walemanga yambomarene ningindu: “Kanai! Pulu Yemone ‘Olio nokopakonjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbe mako torumuye nomi Kirasimu ya omba molemo.” ningí molo “Nenaomba molemo.” ningí kinie enenga unguma naa pilku,‘Sike nikimili.’ ningu naa piliengi! 22 Ye mare ongoliekolo toko ningindu: “Pulu Yemone mako torumu ye nomiKirasimu na.” ningí, molo kolo tokolie “Pulu Yemoneungu umbu tonjimuma pilipulie ombo nimbu sikimulu.”ningí. ‘Yamboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yambomamolangi.’ nimbe mako torumu yambomane kepe lipu

Page 80: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 13:23 80 MAKO 13:29lou sipu, nikimulu mele ‘Sike.’ ningu tondolo mundukupiliengi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu tondolo kapolatelemoma mele manda lelko ulu tondolo lupe lupematenge. Nakolo Pulu Yemonga yamboma aku siku konditonge kinie enenga unguma naa pilku, liku su singí.23 Akumunge, pe ulu akuma wendo ombá mele ‘Ene oupiliengi!’ nimbu ya nimbu sikiru mele pilkulie kanokokonjiku molai!” ⸤nirimu.⸥

24 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru ulumawendo ombá kinie pe ⸤ulu lupe lupe mare wendo ombála.Aku uluma i sipe:⸥‘Kolea tangombando ena pa telemo melenaa tepa, sumbulu topa,oli ipulueli pa telemo mele naa tepa,25 kombukandipime muluna manie omba,muluna angilimo mele tondoloma*lope lope tepa anju yando pupe,aku sipe ulu lupe lupema wendo ombá.’**

26 Aku temba walemonga Manie Omba Mana Ye AuLerimu Yemo tondolo pulimu kinie, pa aili tepa telimukinie kupe tenga suku molopa kamu manie ombá* yam-bomane kanonge. 27 Ombalie yuni yunge angelloma lipemundumbe kinie ene winju mendo anju yando mulu makoleamanga pali puku Pulu Yemone ‘Nanga yambomamolangi.’ nimbe ou mako torumu yamboma sukundusukundu lingí.” ⸤nirimu.⸥

28 “Unju pikimuni telemo aku sipe ungu iku melepelemo kene pilkulie ungu pulumu piliei. Unju pikikuku topa gomo tolemo kinie kanokolie ‘Kinié ena tembawalemo wendo ombá tekemo lemo.’ ningu pilimele.29 Aku sipela, i ulu “Wendo ombá.” nikiruma sike wendoombá kinie kanokolie ningímuni ‘Yu paa sike nondopaombá tekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilingí.

Page 81: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 13:30 81 MAKO 14:130 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Kinié

molemele yamboma ou naa kolangi i “Wendo ombá.”nikiru uluma pali wendo ombá. 31 Mulumu kinie mamokinie pora nimbé nakolo nanga ungu nilioma paa poranaa nimbé. ⸤Nilio mele pali paa sike wendo ombá.⸥” *⸤nirimu.⸥

32 “⸤Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo paa sikeombá⸥ nakolo yu ombá walemo naa pilimolo. Ipulueliombáne, tangoli ombáne naa pilimolo. Mulu koleanaangelloma kepe naa pilimelela. Pulu Yemonga Malo kepenaa la pilimo. Tara yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipemolemo. 33Yukelepa ombáwalemo enenaa pilimele keneyu ombá kanoko konjiku, uru naa peko (Pulu Yemo kinieungu ningu)* molayo. 34 Yu ombá walemo i sipe: Ye tekolea marenga wale mare molomba pumbe telemo kinieyunge koleamo mundupe kelembando yunge kendeman-demando “Nanga koleamo nokonjei.” nimbelie yungekongonomo tenjingí mele ene yu mele mele moke tepasipe ulke kerepulu nokolemo yemondo “Na walse ombókene kanoko moloi.” nimbelie pulimo.

35 “Ulke pulu yemo sike ombá nakolo yu ombá walemonaa pilimele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molayo.Ipupini ombá, molo ai burumi ombá, molo kolea tangom-bando kera gulta ko tolemo kinie ombá, molo ipulueliou ombánje, ene naa pilimele kene 36 ‘ ‘Na uru peambowalsikale yu lipe sinjipe omba na kanomba.’ ningu,kanoko molangi.’ nimbu nikiru.

37 “Enendo i nikiru mele yambomando pali nikirula,‘⸤‘Ombá.’ ningu⸥ kanoko molangi.’ nimbu nikiru.” nir-imu.

141 ⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili

Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga

Page 82: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:2 82 MAKO 14:6anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele*pilku, Pillawa Akoli Mele Isi Naa Munduku Pillawa WeKalko Noringi Walemo* talu mele wendo ombándo, kiniémele Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, PuluYemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringiyema kinie,** enene Yesusi kiyongo ningu ka siku tongeaulke te korokomoloringi. 2Akumunduungumele tekolieningindu: “⸤Nondopo tamili,⸥ nakolo Pulu Yemoneolionga anda kolepalimeNaaTopaWeOmbaPurumuMele⸤Pilimolo⸥ Walemanga ⸤‘uluma tepo molamili.’ ningu⸥yambo aisili ya Jerusalleme ongo maku toko molonge-monga yu isili ou tomolo kinie enene olio kiniemumindilikolko opa tenge kene isili ou naa topo, keleamili.” niringi.

3 Kolea kanga Betani ye te ou kuru laká nombalie keler-imuye te,* imbi lelko “YeKuru LakáNoli Saimono”niringikanumunge ulkena Yesusi pupe langi nomba molopiliambo te kopongo wele ma mingi paa peanga te yu molo-rumuna memba orumu. Kanu wele paa mune tolimungekou mone paa aili tepa purumu. Akumu memba ombalieYesusi langi noli polo molorumuna memba omba ⸤‘Yutepo konjembo.’ nimbe⸥ mingimu kako topa welemopengena ondo lenjirimu.**

4 Yuni aku terimu kinie kanokolie kanuna moloringi-menga marene konopu keri panjikulie anju yando enenoningindu: “Aku kopongo welemo nambemuna we tepakenjikimuye? 5 Aku welemo kou mone limelkanje kouaisili, kou mongo wane tausini mele, lipulie yambo ko-ropama moke tepo silimelka.” ningu ambomo tondolomunduku iri toringi.

6 ⸤Enene ambomondo aku siku niringi pilipelie⸥Yesusini enendo nimbendo: “I ambomo kinie nambe-muna ungu aisili nikimiliye? Yuni na kinie ulu peangate temu kene yu kinie ungu aisili naa ningu munduku

Page 83: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:7 83 MAKO 14:13keleangi. 7Yambokoropamaenekinie alielimolonge kene‘Ene lipu taponjemili.’ ningí walemanga pali ene mandaliku taponjingí nakolo na ene kinie alieli naa molombo.8Ambomone ‘Manda tembo.’ konopu lemumele temu. Naono tengemonga yuni isili ou i wele mune tolimu nangakangine omba ondo lenjimu.* 9 Nane enendo paa sikenimbu sikirumu: Ma koleamanga pali ⸤nanga⸥ temanepeangamo andoko toko singí kinie i ambomone kiniétemu temanemo kepe ‘Yambomane pilkulie ‘Yuni tepakonjirimu.’ ningu piliengi!’ ningulie aku temanemo tokosingíla.” nirimu.

10 Kanu kinie ⸤Yesusi yu lombili andoli⸥ ye rurepo aku-manga ye te, Judasi Isikeriote, ‘Pulu Yemo popo tonjiringiye ailimene ka singí aulkemo yuni akisinjembo.’ nimbeene moloringine pupe, temba mele nimbe sirimu. 11Yunitemba mele nirimu kinie pilkulie ene konopu aili tekosiku “Nu kou mone te simulú.” ningu, ningu panjiringi.Kanu kinie yu Yesusi ene lipe simbemele aulkemo koropamolorumu.

12 Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa WeKalko Noringi Koromonga* pulu pulu walemo wendoorumu kinie Juda yambomane Pulu Yemone ou enengaanda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu melepilingindu kongi sipisipi walo te toko nonge melepilkulie* niringimuni, Yesusi lombili andoli yema yumolorumuna ongo walsiku pilkulie ningindu: “PuluYemone olionga anda kolepalime Naa Topa We OmbaPurumu mele pilimulundu kongi sipisipi walo te kiniénonimu kolea tena pupu tepo mimi tepamili konopulekenoye?” niringi.

13 Aku siku ningu walsiringi kinie yuni yu lombiliandoli talo lipe mundupelie nimbendo: “Ne kolea aili⸤Jerusalleme⸥* suku pukululie, ye te mingine no kolopa

Page 84: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:14 84 MAKO 14:21membaombá aulkenapuku kane kane tokololie yu lombilipangili.** 14 Yu suku pumbe ulkena ⸤suku pukululie⸥,ulke pulu yemondo ningilindu: “Ungu Mane Silimuni isipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andolimekinie* olione Pulu Yemone olionga anda kolepalime naatopa we omba purumu mele pilimulundu kongi sipisipiwalomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tenalemoye?” nimu.” niengili. 15 Aku ningilí kinie yuni elteulkemonga olakondo suluminia aili te, akuna langi nolipolo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melemapali ou teko mimi tengi lembamo, lipe ora simbe. Akusuluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimiteangili.” nirimu.

16 Kanu kinie yu lombili andoli ye akutolo koleaaili akumunge suku pukulu, Yesusini nirimu kanu meleulu akuma teli lerimu kanoko lenjikululie, akuna PuluYemone enenga anda kolepalime naa topa we omba pu-rumumele pilingí kongi sipisipi walo nongemo tekomimiteko nosiringili.

17 Ipupini ena pupe kolea kala torumukinie Yesusi kinieyu lombili andoli rurepo kinie oringi.

18 Langi nongo moloringi kinie Yesusini nimbendo:“Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ene pea molopolangi nokomolomanga ye tene na lipe nanga opa toumasimbe.” nirimu.

19 ⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ enenga konopuna um-buni terimu pilkulie yu mele mele walsikulie ningindu:“Ailimu, nando nikinuye?” niringi.

20 Yesusini pundu topa nimbendo: “Ene nanga yerureponga ye te na kinie langime polo ai suku singineola lemo te walsikale lipu nombolo yemone na lipe, opatouma anju simbe.” nirimu. 21 “Kinié Manie Omba ManaYe Au Lerimu Yemo kinie tenge mele koronga ou ningu

Page 85: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:22 85 MAKO 14:28panjiringi temanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna sukundumolemomele* sike opa toumane tenge, nakolo yu lipe opatouma simbe yemo mindili nomba paa molopa kenjimbe.Yu molopa kenjimbemonga yu anumuni naa melkanjepapu. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu.

22 Ene langi nongo moloringi kinie Yesusini berete telipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pikelepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “Imu nangakangimu ene liku ⸤nangi⸥.” nirimu.*

23 Pe no waene kapo te lipelie Pulu Yemo kinie “Ange.”nimbe ene sirimu kinie enene pali ⸤kanu no waenemo⸥noringi.

24 Yuni nimbendo: “I ⸤no waene⸥ sikirumu nangamememo. Pulu Yemone ⸤yu kinie yunge yambomakinie molonge mele⸥ ungu te nimbe panjipe mi ler-imu kanu ungumu* ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbuyambo aisilinge nimbu nanga mememo ondo lenjipulie⸤kolombo⸥ aku mememo imu.** 25Nane enendo paa sikenimbu sikirumu: Isili ou na no waene altopo paa naanombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopanokolemo koleana* no waene kondemo kelepo nombó.”nirimu.

26 ⸤Langi nongo pora sikulie⸥ ene Pulu Yemonga ko-nana te ningulie, pena pukuma pangi Unju Ollipi Ponienaola puringi.

27 Kanu kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo:“Pe ⸤opa toumane na kinie tengemonga kanokolie⸥ enenepali na munduku kelenge. Aku siku tenge mele PuluYemone ou nirimu yunge bokuna molemo kanumu. PuluYemone ⸤ungu iku te topalie⸥ nimbendo:“ “Kongi sipisipi tapu yemo tangi.” nimbú,yu tonge kinie sipisipime bulu balu ningí.”*nirimu, ⸤aku mele kinié wendo ombá⸥.. 28 ⸤Isili ou natoko konjingí kinie ene sike bulu balu ningí⸥ nakolo

Page 86: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:29 86 MAKO 14:35na lomboropo ola molopolie nimbumuni, na kumbi lepokolea Gallillindu pumbu, ene pe akilku akuna onge kinie⸤altopo pea molomolo⸥.” nirimu.*

29 ⸤Yesusini aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Pitanenimbendo: “Enene pali ‘Nu sike’ ningu tondolo mundukupilimele mele manie pumbe kinie nu munduku kelengiliemo nane nu aku sipu paa mundupu naa kelembo, paamolo.” nirimu.

30 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nane nu paa sikenimbu sikirumu: Paa kinié ipulueli, kera gulta wale talosipemo ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepokonando kolo toko “Yu naeye? Na naa kanolio.” nini.”nirimu.

31 Nakolo Pitane tondolo mundupe nimbendo: “Na nukinie tapu tolembolomonga olto pea “Tomolo.” níngiliemo kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu.Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.”paa naa nimulú.” niringila.

32 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusi kinie yu lombili andoli yemakinie kolea ‘Gesemani’ niline puringi. Akuna puringikinie yuni enendo nimbendo: “Na Pulu Yemo kinie ungunipukuru kene ene ya molai.” nirimu. 33 Aku nimbeliePita keme Jemisi keme Jonokeme lipemembapupelie ⸤‘Nateko kenjingí ulumu paa nondopa wendo ombá tekemo.’nimbe pilipelie⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu keri pan-jipe kamelena mindili tepili molorumu. 34 Yuni enendonimbendo: “Nanga konopuna umbuni paa aili te tepamokene na kolkoro none tekemo. Ene uru naa peko, yakanoko konjiku molai.” nirimu.

35 Aku nimbelie yu yuyu laye kolte anju pupe ko-porongo langopa tamalu pepalie yu kinie nondopawendoombá mele ‘Wendo naa omu liemo paa papu.’ nimbe*Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:

Page 87: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:36 87 MAKO 14:4336 “Nanga Tara, nuni uluma pali manda teleno kene namindili noli no mingine no nombómo* ‘Naa nambo.’nieni. Nakolo ‘Nane tepolie nanu konopu simbu.’ konopulekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoniulumu mindi teambo.” nirimu.

37 Aku nimbelie kelepa yunge lombili andoli ye yepokomoloringine yando omba ene uru peringi kanopalie Pi-tando nimbendo: “Saimono, nu uru penu lemo. Nuuru naa peko ena laye kolte manda we kanoko konjikunaa molenaye? 38 ‘⸤Kurumanga nomi Setenene⸥ oliokondi tomba kinie tepo kenjimulú kene.’ ningulie ⸤urunaa peko⸥ Pulu Yemo kinie ungu ningu kanoko konjikumolayo. Sike ‘tepo konjemili.’ nimbu konopumanepilimolo nakolo temolondo kangimu siye tepa tondolonaa pulimo.” nirimu.

39 Aku sipe nimbelie yu altopa anju pupe ou Pulu Yemokinie ungu nimbe mawa terimu mele altopa nirimu.

40 Altopa yando orumu kinie ene uru paa orumunaaltoko uru peringi kanorumu. Enene uru peringimungepipili kolkolie yundu ningí mele naa piliringi.

41 ⸤Altopa⸥ wale yepoko sipemonga ⸤anju pupe PuluYemo kinie ungu nimbé pupe⸥ kelepa yando ombalie yunienendo nimbendo: “Nambemunawe uru pekomúlu pilkumolemeleye?* Manda peame! Manie Omba Mana Ye AuLerimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu pulu keri telemele yema likusingí enamo** wendo ombá tekemo. 42Ola angilku pamiliwame! Na lipe anju simbe yemo okomo kanai!” nirimu.

43 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimendo⸥aku nimbemolopili yu lombili andoli rurepo akumanga yeJudasi orumu. Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie,Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku manesiringi yema kinie,* Juda yambomanga tapu yema kinie,kanu yemane liku munduringi ye aisili, yambo toli lou

Page 88: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:44 88 MAKO 14:53pulsema kinie kopema kinie mengo Judasi kinie oringi.44Ou Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda ye ailimelipe simbe nimbe panjirimu ye ⸤Judasini⸥ ene Yesusi yuipulueli manda kanonge mele nimbe sipelie nimbendo:“Nane ye te kanopolie kangulumbu akumu Yesusi. Yuambolko ka siku mengo pangi.” nirimu. 45 ⸤Aku yema⸥oringi kinie ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumuna sumbi sipeombalie “Rapai,* nu akuna angilinu lemo.” nimbe ombayu kangulurumu. 46 Aku terimu kinie kanokolie Yesusiliku ka siringi.

47 Aku teringi kinie kanopalie ⸤Yesusi kinie⸥ nondokoangiliringi ye tenga* lou pokete napimu kulu topa wendolipe Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamongakendemande ye te yunge komu te topa laka lenjirimu, akukomumu wendo orumu.

48 Kanu kinie Yesusini ⸤yu ka singí oringi⸥ yemandonimbendo: “Na ‘yambo topa wa noli yere molemo.’konopu lelkolie na ka singíndu yambo toli lou pulsemakinie kopema kinie mengo okomeleye? 49 Ulke tembele⸤kerepuluna we yamboma maku toko molemele⸥ koleanaalieli ene peamolemolo kinie ungumane sipumolio kiniena liku ka naa silimele kanumu. Nakolo ⸤Pulu Yemonga⸥bokuna toringi molemo mele kamu wendo ombámongaenene tenge tekemele uluma wendo okomo.” nirimu.

50 Kanu kinie yu lombili andolime pali ⸤‘Olio pea kasingínje.’ ningu pilkulie⸥ yu munduku kelko ene talopalelko puringi. 51 Kango ye te múlu telu mindi pakopaYesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi kasiringi yemane⸥ amboloringi kinie 52 yunge múlumu⸤mindi⸥ ambolko molangi, melte naa panjipe we wetalopa lepa purumu.*

53 Kanu kinie Yesusi ⸤ka sikulie⸥ Pulu Yemo popo ton-jiringi ye aili olandopamo molorumuna mengo puringi.

Page 89: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:54 89 MAKO 14:60Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Juda yambo-manga tapu yema kinie, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane-manga puluma pilkumane siringi yema kinie,* enene pali⸤‘Yesusi kote tenjipu piliemili.’ ningu⸥ akuna ongo makutoringi.

54 Yesusi ⸤mengo puringi⸥ kinie Pita lombili akilipetaka lepa pupe, Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olan-dopamonga ulkena, ulke angilipe makaye terimu, aisuku singine yambo maku toringi kolea we lerimuna paasukundu pupe, ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele yema kinietepe pilipe molorumu.

55 Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Judayambomanga kanjollo yema pali* kinie, akumane Yesusiyu toko konjingindu ulu te tepa kenjirimu ulu te ‘Yambotene ‘yu i sipe i sipe tepa kenjirimu.’ nipili.’ ninguyambo te kororingi nakolo yambo te naa kanoko liringi.56 Yambo aisilini ongo ungu mare kolo toko “I sipe i sipetepa kenjirimu.” niringi nakolo enenga unguma kapolanaa terimu.

57 Kanu kinie ye marene yu tepa kenjirimu mele olaangilku kolo toko ningindu: 58 “I yemo i sipe nirimupilirimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalemolo⸥ ulke tem-belemo, mana yemane takoringimu nane topo tekisipuliemana yemane manda naa takonge ulke te wale yepokoomba pupili kolo wangopo takombo.” nirimu.* ⸤Yuni akunirimumunge ‘Yu Pulu Yemomele molio.’ konopu lepalieaku nirimumu nimbe kenjirimunje⸥.” niringi. 59 Enekepe laye lupe lupe niringi, enenga unguma kapola naala terimu.

60 Aku niringi pilipelie Pulu Yemo popo tonjiringi yeaili olandopamo ene maku toringine ola angilipe Yesusiwalsipelie nimbendo: “Ungu te pundu toko naa nikinuye?Nu teko kenjirinu mele nikimilimu nambolka ulumu teko

Page 90: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:61 90 MAKO 14:67kenjirinumundu nikimiliye?” nirimu. 61 Nakolo Yesusiungu te pundu topa naa nimbe we angilirimu.

Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamone yualtopa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone olio‘Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbemakotorumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? KapiNimbu Imbi Ambolopo Ola Linjilimolomonga Malo numolo moloye?” nirimu.

62 Yesusini nimbendo: “Akumu na.” nirimu. “Pe walseManie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo,* Ye TondoloOlandopa Pulimu ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge kiumbukundumolopa, kupemanga olamolopamanie ombáene kanonge.” nirimu.**

63 Aku sipe nirimumunge ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’nimbe nirimuna⸥ pilipelie Pulu Yemo popo tonjiringiye aili olandopamone ⸤paa pilipe keri pilipe⸥ yungewale pakolimu yuyu ambolopa sungu sipelie nimbendo:“Kinié yuni mongo lirimu mele nimbe simbe yambo tepea nambemuna koromoloye? 64 Yu yuyu paa sike PuluYemo ungu taka tonjikimu pilkimulu. Nambolka konopulekemeleye? ⸤Yu kinie nambe teamiliye?⸥” nirimu kinie

enene ningindu: “Yu Pulu Yemo ungu taka tonjimu-munge topo konjímulu liemo papu.” niringi.

65 Kanu kinie enenga ye marene yunge kumbikerenalkambe toko munduku, yunge kumbikeremo múlu tenepipi sinjikulie ki lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yeremolio.’ konopu leno kene⸥ naene nu tokomonje ningu si!”niringi. Ele yemane yu liku laruwene toringi.

66 Kanu kinie Pita ulke maniekondo, yamboma likumaku toko moloringi koleana molorumu kinie* PuluYemopopo tonjiringi ye aili olandopamonga kendemandeambo te Pita molorumuna ombalie 67yu tepe pilipe molo-rumu kanopalie nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo:

Page 91: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 14:68 91 MAKO 15:1“NukepeNasarete yeYesusi kinie pea tapu tokomoloringikanumanga ye te lemo.” nirimu.

68 Pitane kolo topalie “Molo!” nimbe “Nu nikinumele na naa pilkiru!” nirimu. Aku sipe nimbelie ulkekerepuluna purumu kinie kera gulta ko torumu.

69 Pita yu ulke kerepuluna pupe molopili kanu kende-mande ambomone yu kanopalie akuna angiliringi yam-bomando altopa nimbendo: “I yemo Yesusinge talape yete lemo.” nirimu.

70 Pitane altopa “Molo!” nirimu.Laye kolte pe mele Pita angilirimuna nondoko

angiliringi yemane ⸤yu ungu laye lupe mele nirimupilkulie⸥ yundu ningindu: “Kolea Gallilli disirikiyambomane ungu nilimele mele nu aku siku ungu nikinupilkimulu. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kiniekolea Gallilli disiriki yemala,⸥ nu kepe Gallilli ye te,aku kene ‘Nu paa sike yu lombili andoli ye te.’ konopulekemolo.” niringi.

71 Aku niringi kinie Pitane Pulu Yemonga imbi lepatondolo mundupe mi lepalie nimbendo: “Paa sike nikiru.Ene nikimili yemo paa naa kanolio! Kolo tokoro liemoPulu Yemone na topa konjipili.” nirimu.

72 Aku nirimu kinie tamburembu kera gulta wale talosipe ko torumu. Aku terimu kinie pilipelie Yesusini yundu“Kera gulta wale talo sipe ko naa topili nuni wale yepokokolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungukanumu* Pita kelepa pilirimu. Pilipelie ⸤‘Ama, paa tepokenjindu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lerindu melesike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ kola paa aili tepa terimu.

151 Ipulueli ou kolea kokele tangorumu kinie Pulu Yemo

popo tonjiringi ye ailime kinie, Juda yambomanga tapu

Page 92: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:2 92 MAKO 15:6-7yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulumapilku mane siringi yema kinie, kanjollo yema pali,*⸤Yesusinge kotemo pilku pora sikulie⸥ enene pali ⸤yutenge mele⸥ ungu te ningu panjiringi. Aku ningu pan-jikulie yu liku, ka toko, mengo puku, ⸤Romo gapomano yenomi⸥ Paillate molorumuna mengo puku kote tenjiringi.

2 Paillatene ⸤Yesusinge kotemo pilipelie⸥ yu walsipepilipelie nimbendo: “Nu Juda yambomanga ye nomikingimu molo moloye?” nirimu.

Yesusini pundu topa nimbendo: “Sike nikinu. Akumuna.” nirimu.

3 Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailimene Yesusi kotetenjiku Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu aisili ningulieningindu “Yesusi yu tepa kenjilimo.” ningu yu kotetenjiringi. 4Aku niringimunge Paillatene Yesusindu nim-bendo: “Nu ulu keri aisili terinu nikimili mele pilkulieungu te pundu toko naa nikinuye?” nirimu. 5 NakoloYesusi ⸤yu tepa kenjirimu niringi mele⸥ pundu topa ungutelu kepe naa nimbe ⸤karaye naa tepa we angilirimu kiniekanopalie⸥ Paillate mini wale mundupe konopu aisili lipemundurumu.

6-7 ⸤Yesusi kote tenjiku molangi,⸥ ye te, yunge imbiBarapasi, yu kinie ye mare kinie ‘Romo gapomanomoneolio Juda yamboma naa nokopili.’ ningu ou Romogapomanomo kinie opa tekolie yambo mare toko kon-jiringimunge ka ulkena peringi. ⸤Ponie tenga tenga Judayambomane kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ PuluYemone enenga anda kolepalime Naa Topa We OmbaPurumu mele pilingindu langi noringi walema wendoorumu kinie* enene ka ulkena perimu ye te imbi lelko‘Wendo liku mundoi.’ ningu mawa teringi kinie ⸤Romogapomano ye nomimuni⸥ kanu yemo wendo lipe yam-boma sirimu.

Page 93: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:8 93 MAKO 15:158 ⸤Romo ye nomimuni kanu walemo wendo orumu

kinie aku terimu mele pilkulie⸥ yamboma ongo yundumawa tekolie ningindu: “Ou ponie telu telu ningu iwalemo kinie teleno mele kinié kepe aku siku teani.”niringi.

9 Aku niringi pilipelie Paillatene enendo walsipelienimbendo: “ ‘Juda yambomanga ye nomi kingimu wendolipu ene siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu. 10 ⸤Weyambomane Juda yambomanga ye ailime munduku kelkoenenga unguma liku su siku Yesusinge ungumu pilkuyu lombili andoringimunge⸥ Pulu Yemo popo tonjiringiye ailimene Yesusi kinie konopu keri panjikulie* kotetenjiringine pilipelie Paillatene aku sipe nirimu.

11 Nakolo Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime weyamboma kondi toko ungu umbu tonjikulie “ “Yesusimolo. Barapasi wendo lipe sipili.” niei!” niringi.

12 Aku niringi kinie pilipelie Paillatene enendo nim-bendo: “Aku liemo ‘Judamanga ye nomi kingi’ nilimelemonambe teambonje.” nimbe walsirimu kinie

13 enene tondolo munduku ningindu: “Yu unju peranakolopili uku toko panji!” niringi.

14 Aku niringi pilipelie yuni enendo nimbendo: “Akunambemunaye? Yu mongo nambolka mongore limuye?”nirimu.

Nakolo enene ⸤altoko⸥ paa tondolomundukuningindu:“Molo! Yu kolopili, unju perana uku toko panji!” niringi.

15 Kanu kinie Paillatene ‘Na kinie konopu peangaleangi.’ nimbelie ye Barapasi ka ulkena wendo lipe enesirimu. ⸤Aku tepalie⸥ Yesusi lipe ⸤yunge ami yema⸥sipelie nimbendo: “Yu ka pulsene tokolie pe ‘Unju per-ana kolopili.’ ningu mengo puku unju perana uku tokopanjipai.” nirimu.

Page 94: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:16 94 MAKO 15:2416 Kanu kinie ⸤Romo⸥ ami yemane Yesusi liku gapo-

mano ye nomimu perimu ulke aili* akuna suku yambomaliku maku toringi koleana pukulie, enenga ami talapeyema pali “⸤Yesusi yamolemona⸥ sukundu sukunduwai.”niringi. 17 Akuna ongolie niringimuni ⸤‘Yu ye nomi kingite none tepili.’ ningu⸥ mulu wambale kondoli peangate pakonjiku unju ka koko molorumu te mulkupiye teko‘Ye nomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena meremundunjiku, 18 pe yu ⸤ungu taka tonjiku⸥ imbi we kólotoko ambolko ola linjingindu “Juda yambomanga ye nomikingimu, nu angilinoye?” ningu 19 ⸤koló kope liku⸥ yupengena kope to pu opu tekolie kumbikerena lkambetoko kanjiku, yu angilirimuna ongo koporongo langokotamalu peko yu we kólo toko kapi ningu imbi ambolko olalinjiringi.

20 Yu aku siku ungu taka tonjiku pora sikulie muluwambale kondolimu kulunjiku yunge ou panjirimu muluwambalema altoko panjinjikulie “Yu unju perana kolopiliuku topo panjipamolo.” ningu yu liku ulsukundu*mengopuringi.

21 ⸤Romo ami yemane Yesusi Jerusalleme pala ul-sukundu mengo pungí pukulie niringimuni,⸥ koleaSairini* ye te, yu Allekesanda kinie Rupasitolonga lapaSaimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanokolieyu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju per-amo “Kolo wangoko menji!” ningu siringi. 22 Pukuliekolea Golkota Yesusi mengo puku akuna moloringi.(Golkotanga ungu pulumu ‘penge ombele leli koleamo’.)23 ⸤Yesusi akuna mengo pukulie niringimuni, ‘Yambomamindili naa nangi.’ ningu⸥ no waenena suku maratene‘mo’ nili te munduku nosiringi aku no waenemo ‘Yunopili.’ ningu, siringi nakolo naa lipe norumu.

24 Kanu kinie ⸤ami yemane⸥ yu unju perana ola uku

Page 95: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:25 95 MAKO 15:32toko panjikulie unjumu liku ola anjiringi. ⸤Aku tekolie, ouunjuna ola uku toko naa panjikulie⸥ yungemuluwambale⸤kulunjiku nosiringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu ene yumele mele lingí mele pilingindu kou kate teko pe muluwambalema liringi.

25 Ena topa nane killoko terimu kinie yu unju peranapanjiringi. 26 ‘Yu mongo lirimu mele yamboma kanangi.’ninguI YEMO JUDA YAMBOMANGA YE NOMI KINGIMUningu imbi toko unjuna ola monjiringi.

27 Opa tekolo melema wa liringili ye talo pea unjutalonga uku toko panjiringila. Te Yesusi yunge ki um-bukundu uku toko, te ki tarokondo uku toko panjiringi.28 (Aku teringimunge ungu te ou Aisayane nimbe bokutorumu mele wendo orumu. Aku ungumu i sipe:“Yu kinieyambo mongo likuulu pulu kerime teli yamboma kinieliku tere lelko mako toringi.”*nirimu.)

29 Akuna ongo puringi yambomane Yesusi ⸤kanokokeri kanokolie yu⸥ ungu taka tonjiku iri mele tokolieningindu: “Aa! “Ulke tembelemo tekisipulie altopo waleyepoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo,* 30 ‘Naakolambo.’ ningu nu nunu liku taponjiku unju peranamanie oi.” niringi.

31 Aku sikula Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kiniePulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku manesiringi yema kinie* enene kepe yu ungu taka tonjikulieningindu: “Yu yambo wema ‘Naa kolangi.’ nimbe lipetaponjirimu nakolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimbemandanaa lipe taponjikimu. 32Yu sike Pulu Yemone olio ‘Nokopakonjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbe mako torumu

Page 96: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:33 96 MAKO 15:38-39ye nomi Kirasimu omba molopa, yu sike olio Isireleyambomanga ye nomi kingimu* molemo liemo yu yuyuunjuna manie opili. Yu yuyumanie ombá kinie kanopolie‘yu sike PuluYemonemako topa lipemundurumuyenomiKirasimu. Yu sike olionga ye nomi kingimu.’ nimbutondolo mundupu pilimulú.” niringi.

Ye talo yu kinie unjutolonga uku toko panjiringiyetolone yu aku siku ungu taka tonjiringilila.

33 ⸤Yesusi unjuna ola we angilipili⸥ ai tangoli enatuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie,pe ipupini ena tere killoko terimu kinie kelepa tango-rumu. 34 Ipupini ena tere killoko terimu kinie Yesusini runimbelie nimbendo:“Elloi, Elloi, llama sapakatani.”nirimu. Akumu Juda yambomanga ungu te. Akumungeungu pulumu i sipe:“Nanga Pulu Yemo, nanga Pulu Yemo,na nambemuna munduku kelenuye?”*nirimu.

35 Akuna nondoko angiliringimenga marene yuni akunirimu kinie pilku ⸤sundukulie⸥ ningindu: “Pilieme! YuIllainja walsikimu.” niringi.*

36 Aku nirimu kinie piliringimenga ye te lkisipe pupeulú pinje mele te lipe no waene kombili teli mare akunapanjipelie, ‘Yesusi no waene kombili teli pinjena pele-momonopili.’* nimbememba omba unju pepena tenga katopa olando sirimu. Sipelie yuni nimbendo: “Kinié unjunawe angilipili. Illainjane sike yu ⸤unjuna⸥ manie limbendookomonje, kanopo kanamili.” nirimu.

37 Yesusi ungu te tondolo mundupe nimbelie* kolo-rumu.

38-39 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye teYesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemoneYesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie

Page 97: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:40 97 MAKO 15:43nimbendo: “I yemo yu paa sike Pulu Yemonga malolepamo.” nirimu.

⸤Yesusi aku sipe kolorumu kinie ulu aili te walsikalewendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulketembele ⸤Jerusalleme suku angilirimu akuna sukunduPulu Yemo molorumu⸥ Suluminia Paa Kake Telimungekerepuluna ⸤‘Yamboma sukundu naa pangi.’ ningu oualieli⸥ mulu wambale aili tene pipi siku panjiringi angilir-imu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinie⸥ kanu muluwambalemo* ai suku singine olakondo maniendo sipe olátorumu.

40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu teko kanokoangiliringi. Enenga ambo teMakatalla taono amboMaria,te Josese kinie angenu Jemisi kinie eltenga anumu Maria,te ambo Sallomi. 41Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu am-bomanga pulu kolea,⸥ akuna ou we andorumu kinie kanuamboma yu lombili andoko liku taponjiku nokoringi. Yukinie, Jerusalleme olando oringi ambo aisili wema kepe,ambo pokore kanoko angiliringi akuna ene kepe ⸤Yesusitoringi mele⸥ kanoko angiliringi.

42 Opalikundu ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥wale Sambatemo* nondopa wendo ombá terimu. Sam-bate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kiniémele melema liku undu undu siringi walemo wendoorumu, aku walemonga ⸤Yesusi ou kolopili⸥ kolea kalatomba terimu kinie, 43 Arimatia taono ye Josepo, yu Judayambomanga kanjollo ye aili te molopa, yu kepe ‘PuluYemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemo*wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu ombapipili naa kolopa** ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillatemolorumuna sumbi sipe pupe “Yesusinge onomo na si.”nimbe mawa terimu.

Page 98: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 15:44 98 MAKO 16:344 Yesusi walsikale kolorumu pilipelie Paillate yuni

⸤‘Yamboma unju perana uku topo panjilimolo kinie enaaisili omba pupili we pelemele. Pe kinié yu sike walsikalekolomunje molo nambe temunje?’ nimbe pilipe⸥ konopulipe mundupe ami ye wane anderete nokorumu yemo“Opili.” nimbelie yundu walsipelie “Yesusi koronga kolo-muye?” nirimu. 45 Ami yema nokoli yemone “E.” nirimukinie pilipelie yuni ami yema nokolimundu nimbendo:“Kapola, ya yemone ⸤Yesusinge⸥ onomo lipili.” nirimu.

46 ⸤Paillatene “Kapola.” nirimu kinie⸥ Josepo pupemulu wambale te topo topa lipe onomo manie lipe,múlumuni kulupi topalie kou kande te akuku nosiringikou kandemonga suku memba pupe nosirimu. Nosipeliekou kande kerepuluna kou aili te perele marele membaomba pipi sirimu. 47 Makatalla taono ambo Maria kinieJosese anumu Mariatolone yunge onomo ⸤kou kandena⸥nosirimu mele kanoringili.

161 Ena pupe ipu lerimu kinie ⸤Juda yambomanga

koro moloringi⸥ wale Sambatemo* omba purumu kinieMakatalla taono ambo Maria keme Jemisi anumu Mariakeme ambo Sallomi keme enene ‘Yesusinge onona ko-pongo wele mune toli pokore ape kanjinjemili.’ ningumare topo toko liku ⸤nosiku peringi⸥.

2 Pekolie paa ipulueli ou, enenga pulu pulu kongonowalemo wendo ombando ena mundi orumu kinie kanuamboma puku ⸤Yesusinge⸥ onomo nosiringi kou kan-dena pungí pukulie niringimuni, 3 anju yando walsikulieningindu: “Kou kande kerepulumu pipi siringi koumunaene wendo lipe perele marele memba pupe nosinjim-benje?” niringi.

Page 99: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 16:4 99 MAKO 16:11

4Nakolo ongo olando siku kanoringi kinie kou kanumu,paa kou kapo ailimu, ou wendo liku perele marele mengopuku nosiringi, ⸤kerepulumuwe lerimu⸥ kanoringi. 5Koukandena suku pukulie kou kandemonga ki umbukunduye kango te mulu maminia sulu paa kake te pakopamolorumumu kanokolie mini wale munduku konopu likumunduringi.

6 Kanu kinie yuni enendo nimbendo: “Konopu likunaa mundeyo. Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Kolopili.’ ningutalko unju perana uku toko panjiringi kanu yemo kanongeokomelemo na pilkiru. Yu lomboropa ola molopa ombapumu. Ya naa lemo. Onomo ou nosiringi koleamo ongokaname. 7 Kanokolie anju puku Pita keme* yu lombiliandolime kinie pali i siku ningu siengi: “Yesusi koleaGallilli disiriki kumbi lepa pulimo kene akuna “Ene nakanonge.” ou nirimumele** sike ene akuna yu kanonge.”ningu sipai.” nirimu.

8 ⸤Angellomone aku sipe omba mona molopalie nir-imu mele⸥ kanoko pilkulie amboma pungu pungu ningukonopu aisili liku mundukulie kou kandena ulsu pukumunduku kelko paa lkisiku puringi. Pipili kolkolie yambotelu kepe kanoko piliringi mele ningu naa siringi.

9 Juda yambomanga pulu pulu kongono walemo kinie,*paa ipulueli ou, Yesusi lomboropa ola molopalie niri-mumuni, ulke kolea Makatalla ambo Maria, ou walsekuru yepokopakara konopunamoloringimeYesusini topamakororumu ambo kanumumolorumuna pupe ⸤‘Na lom-boropo ola molondu we molio mele kanopili.’ nimbe⸥lipe ora sirimu. 10 Kanu kinie Yesusi ⸤mona angilirimu⸥kanopalie ambomo yu pupe, ou Yesusi kinie moloringiyamboma kamelena mindili nongo kola teko moloringinepupelie kanorumu mele ene nimbe sirimu. 11 Yuni ene

Page 100: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 16:12 100 MAKO 16:17Yesusi konde molorumu mele kanopalie nimbe sirimukinie pilkulie ‘Yu kolo tokomo.’ ningu piliringi.

12 ⸤Makatalla ambo Maria Yesusi yu lipe ora sipelienirimumuni,⸥ pe ⸤yu lombili andoringimenga⸥ yambotalo ⸤ulke kolea aili Jerusalleme munduku kelko⸥ aulketenga puringiline Yesusi yu kumbikere kangi alowa tepa‘Na kanangili.’ nimbe omba mona angilirimu. 13 Pe yukanoko imbi sikululie kanuyambotolo kelko yandoongolo⸤lombili andoli⸥ wemando eltene kanoringili mele ningusiringili nakolo eltene ningu siringili mele kepe ‘Kolotokombele.’ ningu piliringila.

14 Pe walse lombili andoli rureponga yepoko langinongomoloringine Yesusi ombamonamolopalie nirimu-muni, ene iri topalie nimbendo: “Enene na ‘Lomboropaola molomu.’ ningu tondolo munduku naa pilku, nakondemolondumele yambomarene kanokolie ene ningusíngi kinie ‘Kolo tokomele. Aku paa naa temu, mandanaa temba.’ ningu piliengi, akumu nambemuna aku sikukaraye teko ningu pilíngiye?” nirimu.

15 ⸤Aku nimbelie⸥ yuni enendo nimbendo: “Ene makoleamanga pali puku yamboma pali temane peangamotoko siliku andopayo. 16 Ningí mele pilkulie ‘Akumusike nikimili.’ ningu tondolo munduku pilkulie no lingíyamboma ⸤kotewalemowendo ombá kinie⸥ Pulu Yemoneene lipe taponjipe ‘Ene mindili nolemelka koleana naapuku, molko konjiku mindi pangi.’ nimbé.* Nakolo ⸤enelombili andolimene⸥ ningí mele pilkulie ‘Akumu kolotokomele.’ ningu pilkulie liku su singí yamboma ⸤kotewalemo wendo ombá kinie⸥ Pulu Yemone ‘Ene mindilinongo mindi pungí koleana pangi.’ nimbé.**

17 “ ‘Aku temanemo sike.’ ningu tondolo mundukupilingí yamboma ‘Na ene kinie sike molio we yambomaneningu kanangi.’ nimbú kinie ulu tondoloma tenge kinie

Page 101: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

MAKO 16:18 101 MAKO 16:20yamboma kanonge mele i sipe: Ene nanga tondolomone*kuru mare yambomanga konopuna molongema tokomakoroko; umbu ungu lupe lupe naa pilingíme ningu;18 yambo nongo konjili kongi ka wambiyema naa kanokokimuni ambolonge kinie akumane ene naa nongo kon-jingí; tomo pelemo no te naa pilku nonge kinie uluripaa naa temba; kuru tomba yamboma kimuni ambolongekinie konde pungí.” nirimu.*

19 Aili Yesusini ⸤yu lombili andolime⸥ ndo aku sipenimbe pora sirimu kinie ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu koleanaolando lirimu. Akuna ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo kiniemelema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundupupe molorumu.*

20 Yesusi yu mulu koleana olando purumu kinie yulombili andolime koleamanga pali puku Yesusinge te-mane peangamo yamboma toko siliku andoringi kinie‘Enene nanga unguma yamboma ningu singí kinie kanuyambomane ‘Ungu sikemo.’ ningu pilku liengi.’ nimbeAilimu ene kinie pupe lipe taponjirimu kinie yuni lipemundurumu yamboma enene ‘Pulu Yemone mindi ulutondoloma manda telka mele teangi.’ nimbe lipe tapon-jirimu.

⸤Aku pea.⸥

Page 102: MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu · 1 MAKO TemanePeangamoMAKOneTorumu Bokumu IBokumungeUnguPuluMare Ungupulumareinieyakondogomo1molemo. I bokumu torumu yemonga imbimu bokuna

102PULU YEMONGA UNGU KONDEMO

The New Testament in the No Penge Dialect of the Umbu-UnguLanguage of Papua New Guinea

Nupela Testamen long tokples Umbu-Ungu No Penge long Niuginicopyright © 1995 Wycliffe Bible Translators, Inc.Language: Umbu-Ungu No Penge (Umbu-Ungu)Dialect: No PengeTranslation by: Wycliffe Bible TranslatorsThis translation is made available to you under the terms of the Creative CommonsAttribution-Noncommercial-No Derivatives license 4.0.Youmay share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format,provided that:

You include the above copyright and source information.You do not sell this work for a profit.You do not change any of the words or punctuation of the Scriptures.

Pictures includedwith Scriptures and other documents on this site are licensed just forusewith those Scriptures and documents. For other uses, please contact the respectivecopyright owners.2012-01-20PDF generated using Haiola and XeLaTeX on 20 Jul 2019 from source files dated 19 Jul2019d72fc3f0-db59-5dba-99c3-8bd2a84ed896