124
MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJ CENTRALNE BANKE CRNE GORE II kvartal 2014. godine Podgorica, 2014. godine

MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJ CENTRALNE … · MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJ CENTRALNE BANKE CRNE GORE II kvartal 2014. godine Podgorica, 2014. godine

  • Upload
    vankiet

  • View
    219

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

MAKROEKONOMSKI IZVJEŠTAJCENTRALNE BANKE CRNE GORE

II kvartal 2014. godine

Podgorica, 2014. godine

IZDAVAČ: Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 6 81000 Podgorica Telefon: +382 20 665 331 Fax: +382 20 665 336

WEB ADRESA: http://www.cbcg.me

SAVJET CENTRALNE BANKE: Mr Milojica Dakić, guverner Dr Velibor Milošević, viceguverner Dr Nikola Fabris, viceguverner Asim Telaćević Dr Milivoje Radović Dr Milorad Jovović Dr Srđa Božović

GRAFIČKA PRIPREMA: Andrijana Vujović Nikola Nikolić

Molimo korisnike ove publikacije da prilikom korišćenja podataka iz izvještaja obavezno

navedu izvor

MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE U CRNOJ GORI 7

1. REALNI SEKTOR 11

1.1. Bruto domaći proizvod 131.2. Djelatnosti 131.3. Cijene 211.4. Tržište rada 23

2. MONETARNA KRETANJA 27

2.1. Banke 292.2. Kamatne stope banaka 442.3. Mikrokreditne finansijske institucije 46

3. TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA 51

3.1. Tržište novca 533.2. Tržište kapitala 53

4. FISKALNI SEKTOR 59

4.1. Javne finansije Crne Gore 614.2. Budžet Crne Gore 624.3. Lokalna samouprava 674.4. Državni fondovi 68

5. DRŽAVNI DUG 71

5.1. Unutrašnji dug 745.2. Spoljni dug 745.3. Izdate garancije 765.4. Otplata duga 775.5. Projekcija i održivost državnog duga 78

6. EKSTERNI SEKTOR 81

6.1. Tekući račun platnog bilansa 846.2. Račun kapitalnih i finansijskih transakcija 92

7. MEĐUNARODNA EKONOMIJA 95

7.1. Razvijene ekonomije 987.2. Zemlje u usponu 1027.3. Zemlje okruženja 1057.4. Kamatne stope centralnih banaka 1087.5. Kretanje deviznih kurseva 109

8. NAJZNAČAJNIJI DOGAĐAJI 111

9. PRILOZI 115

SADRŽAJ

Pregled makroekonomskih pokazatelja

* Podatak za 2013. godinu je procjena Monstat-a, a za 2014. procjena Ministarstva finansija** Podaci za I-XII 2013. i I-VI 2014. god. Podaci za fiskalni sektor za prvih šest mjeseci 2014. godine su preliminarni.*** Tekući prihodi i izdaci budžeta, državnih fondova i lokalne samouprave.

2013 VI 2014 %

REALNI SEKTOR

BDP (u tekućim cijenama, u milionima eura)* 3.335,9 3.516,0 Industrijska proizvodnja (u odnosu na isti period prethodne godine) 10.6 -15.3Šumarstvo (u odnosu na isti period prethodne godine) 9,7 5,2Građevinarstvo (u odnosu na isti period prethodne godine-mjereno efektivnim časovima) 31,5 -7,9

ZaposlenostBroj zaposlenih (decembar) 167.173 179.774Broj nezaposlenih (decembar) 34.514 31.570

Stopa inflacije Potrošačke cijene (godišnja stopa) 0,3 -0,1Prosječna zarada bez poreza i doprinosa** 479 477 -0,4MONETARNI SEKTOR (u milionima eura)Ukupni depoziti 2.097,7 2.146,4 2,3

Depoziti privrede 554,6 576,4 3,9Depoziti države 86,2 93,3 8,2

Centralna vlada 50,1 56,1 12,0Regulatorne agencije 4,3 6,8 59,8Jedinice lokalne samouprave 17,6 14,8 -15,9Državni fondovi 14,2 15,6 9,4

Depoziti finansijskih institucija 83,4 74,3 -11,0Depoziti stanovništva 1.237 1.245 0,6Depoziti - ostalo 136,0 157,9 16,1

Ukupni krediti 2.414,0 2.376,2 -1,6Krediti privredi 950,5 950,4 0,0Krediti državi 152,7 136,5 -10,6

Centralna vlada 105,5 92,5 -12,3Regulatorne agencije 3,1 3,3 4,8Jedinice lokalne samouprave 39,8 36,5 -8,3Državni fondovi 4,2 4,2 0,0

Krediti bankama i finansijskim institucijama 360,0 330,0 -8,3Krediti stanovništvu 881,3 891,5 1,2Krediti - ostalo 69,5 67,8 -2,4

TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALAPromet na berzi (u milionima eura)** 30,8 65,0 Montenegro berzaBerzanski indexi

MONEX20 9.850,18 9.724,84 -1,3MONEX PIF 3.412,24 2.830,95 -17,0

Prosječna kamatna stopa na 28-dnevne državne zapise, poslednjaProsječna kamatna stopa na 56-dnevne državne zapise, poslednjaProsječna kamatne stope na 91-dnevne državne zapise, poslednja 3,44% 3,16%Prosječna kamatna stopa na 182-dnevne državne zapise, poslednja 1,83% 1,29%FISKALNI SEKTOR (u milionima eura)***Tekući prihodi** 1.420,6 665,1Izdaci** 1.508,5 695,0Suficit/deficit** -87,9 -29,9Eksterni državni dug bez javnih preduzeća (u milionima eura) 1.433,0 1.583,8 10,5Unutrašnji državni dug bez javnih preduzeća (u milionima eura) 500,7 438,3 -12,5EKSTERNI SEKTOR**Saldo tekućeg računa (u milionima EUR) -486,6 -441,8Trgovinski bilans -1.328,6 -643,6Bilans usluga 653,2 121,4%pokrića trgovinskog deficita sa ostalim saldima 63,4 31,4Saldo tekućeg računa u % od BDP -14,6

7

Makroekonomsko okruženje u Crnoj Gori Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Prema preliminarnim podacima Monstat-a rast BDP-a za prvi kvartala ove godine iznosi 1,7%, dok zvanični podaci o kretanju BDP-a za drugi kvartal 2014. godine nijesu dostupni. I pored pada ukupne industrijske proizvodnje, statistički pokazatelji u većini sektora tokom prvih šest mjeseci ove godine imaju trend rasta. Povećan je obim aktivnosti u šumarstvu, većini vidova saobraćaja, povećan je promet u maloprodaji, veća je vrijednost izvršenih građevinskih radova, a zabilježen je rast dolazaka turista, dok je broj noćenja u padu. Početak godine obilježilo je smanjenje deficita tekućeg računa i rast priliva stranih direktnih investicija. Bankarski sistem je stabilan, solventan i likvidan, ali još uvijek opterećen «balastom» nekvalitetnih kredita. Ipak, postoje određene zabri-nutosti zbog političke nestabilnosti oko Ukrajine, kao i poplava koje su pogodile region. Ostaje da se vidi u narednom periodu kako će se ove prijetnje odraziti na ekonomski rast Crne Gore.

Inflacija u Crnoj Gori u prvoj polovini godine iznosila je 0,0%. Negativan predznak imala je pro-sječna stopa potrošačkih cijena u prvih šest mjeseci 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine i iznosila je -0,8%.

U prvih šest mjeseci 2014. godine ostvaren je pad ukupne industrijske proizvodnje od 15,3% u odnosu na isti period 2013. godine, usled pada proizvodnje u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom od 35%. Pad proizvodnje električne energije je posljedica nekoliko fak-tora: izuzetno visoke osnovice iz prošle godine, vremenskih nepogoda koje su oneomgućile opti-malno korišćenje hidro-potencijala i remonta TE Pljevlja, dužeg od planiranog. Rast proizvodnje je zabilježen u sektoru vađenja ruda i kamena od 26,6% i sektoru prerađivačke industrije od 4,9%.

Prema podacima Monstata, Crnu Goru je u prvih šest mjeseci posjetilo 342.906 turista, što pred-stavlja rast od 1,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Broj dolazaka domaćih turista sma-njen je za 10,8%, a stranih povećan za 3,6%. Ostvareno je 1,7 miliona noćenja, što je za 0,7% manje u odnosu na isti period prethodne godine. Smanjen je broj noćenja domaćih turista za 17,8%, dok je broj stranih turista povećan za 1,7%.

Rast je registrovan i u drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju, a evidentirano je pove-ćanje prevoza i putnika i robe. Ostvaren je pad ukupnog prometa u lukama. Šumarstvo je ostvarilo rast proizvodnje od 5,2% u odnosu na isti period prethodne godine. Prema preliminarnim podaci-ma Monstata, građevinarstvo je ostvarilo rast, mjereno vrijednošću izvršenih građevinskih rado-va od 14,9%, dok je mjereno efektivnim časovima rada zabilježen pad od 7,9%, u odnosu na prvu polovinu 2013. godine.

MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE U CRNOJ GORI

8

Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014 Makroekonomsko okruženje u Crnoj Gori

Bankarski sektor je bio stabilan, što potvrđuju koeficijenti likvidnosti i solventnosti koji su tokom posmatranog perioda bili značajno iznad propisanog nivoa. Bilansna suma banaka je povećana, pri čemu je njen rast na strani aktive najvećim dijelom rezultat rasta potraživanja banaka po osno-vu plasmana u hartije od vrijednosti. Ukupan iznos nekvalitetnih kredita, kao i njihovo učešće u ukupnim kreditima banaka je smanjeno u posmatranom periodu. Međutim, oni i dalje predstav-ljaju najveću ranjivost bankarskog sistema. Međutim, očekuje se da će se implementacijom norma-tivnog okvira za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje duga podstaći oporavak dužnika i, na taj način, ublažiti ovaj problem.

U junu 2014. godine, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka na ukupno odobre-ne kredite je iznosila 9,54%, što predstavlja rast od 0,18 p.p. u odnosu na kraj prethodne godine. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite iznosila je 10,05%, što predstavlja rast od 0,63 p.p. u odnosu na kraj prethodne godine. Prosječno ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne depozite iznosila je 2,18% na kraju juna 2014. godine i bila je za 0,36 p.p. niža u odnosu na kraj 2013. godine.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, deficit budžeta Crne Gore na kraju prvog polugodišta 2014. godine iznosio je 63,9 miliona eura ili 1,8% BDP-a. Deficit je niži u odnosu na isti period prethodne godine, kao rezultat veće naplate poreskih prihoda u toku prvih šest mjeseci ove godine. Prema podacima Ministarstva finansija, na kraju prvog polugodišta 2014. godine, državni dug Crne Gore, bez iznosa duga lokalnih samouprava , iznosio je 2,02 milijarde eura ili 57,5% pro-cijenjenog BDP-a za 2014. godinu. U strukturi ukupnog duga dominira spoljni dug sa 78,3 %, dok se na unutrašnji dug odnosi 21,7% ukupnog duga.

U prvoj polovini 2014. godine deficit tekućeg računa je povećan za 5,6% u poređenju sa prethod-nom godinom. Pogoršanje salda tekućeg računa najvećim dijelom je rezultat povećanja spoljnotr-govinskog deficita, kao i smanjenja suficita na računima primarnih i sekundarnih dohodaka. U robnoj razmjeni sa inostranstvom evidentan je i dalje visok nivo uvozne zavisnosti. Ostvareno je smanjenje izvoza roba za 20%, što je posljedica pada industrijske proizvodnje, naročito u oblasti proizvodnje metalnih proizvoda i osnovnih metala, kao i u energetskom sektoru.

U posmatranom periodu evidentan je rast priliva stranih direktnih investicija. Prema preliminar-nim podacima, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 163,7 miliona eura ili 5,5% više u poređenju sa istim periodom 2013. godine. Ukupan priliv SDI iznosio je 217 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na interkompanijski dug 53,4% i kupovinu nekretnina 33,5%.

Broj zaposlenih u prvoj polovini ove godine u prosjeku je iznosio 172.249 i bio je viši za 0,6% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je broj zaposlenih u junu u odnosu na decembar pret-hodne godine bio viši za 7,5%. Devet od ukupno devetnaest sektora ostvarilo je rast broja zapo-slenih. Najveći rast broja zaposlenih evidentiran je u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a najveći pad u sektoru prerađivačka industrije.

Broj registrovanih nezaposlenih lica u prvih šest mjeseci ove godine, u prosjeku, iznosio je 33.730, što je za 5,5% više nego u istom periodu prethodne godine. U junu 2014. godine broj nezaposlenih se smanjio za 8,5% u odnosu na decembar 2013. Stopa nezaposlenosti je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u junu 2014. godine iznosila 13,61% što je za 0,53 p.p. više od stope iz juna 2013. godine.

9

Makroekonomsko okruženje u Crnoj Gori Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Prema podacima Monstata, prosječna zarada u Crnoj Gori u prvoj polovini 2014. godine iznosila je 724 eura i bila je niža za 0,5% od prosječne zarade u istog perioda prethodne godine. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa je iznosila 477 eura i bila je niža za 1%. U poređenju sa zemljama iz okruženja, Crna Gora po visini prosječne plate zauzima treće mjesto, i to iza Slovenije i Hrvatske, a ispred BiH, Srbije i Makedonije.

REALNI SEKTOR 01

13

Realni sektor

1.1. Bruto domaći proizvod

Na osnovu preliminarnih podataka Monstat-a rast BDP-a za 2013. godinu iznosio je 3,5%, a za prvi kvartala ove godine 1,7%1. Statistički pokazatelji u većini sektora tokom prvih šest mjeseci ove godine, uz manje ili veće oscilacije, imaju trend rasta. Povećan je obim aktivnosti u šumarstvu, većini vidova saobraćaja, povećan je promet u maloprodaji, veća je vrijednost izvršenih građevinskih radova, a za-bilježen je rast dolazaka turista, dok je broj noćenja u padu. Iako se bilježi rast proizvodnje u sektoru vađenja ruda i kamena i prerađivačkom sektoru, ukupna industrijska proizvodnja bilježi pad, najviše zbog pada proizvodnje u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom. I pored rasta statističkih pokazatelja za većinu sektora i solidnih prognoza rasta BDP-a za 2014. godinu, postoje određene zabrinutosti zbog političke nestabilnosti oko Ukrajine, sankcija prema Rusiji, kao i poplava koje su pogodile region. Ostaje da se vidi da li će se i u kojoj mjeri ove prijetnje odraziti na ukupnu ekonomiju Crne Gore.

Tabela 1.1

Kvartalni bruto domaći proizvod – promjena u %(preliminarni podaci)2

2013. 2014.

I II III IV I

BDP – nominalna stopa 6,5 4,8 5,8 6,9 3,0

BDP – realna stopa 1,1 3,4 4,0 4,7 1,7

Izvor: Monstat

Tokom ovog perioda bilježi se rast broja zaposlenih u odnosu na isti period prethodne godine, kao i u odnosu na kraj prethodne godine, dok je broj registrovanih nezaposlenih lica od marta mjeseca 2014. godine u kontinuiranom padu. Ovaj period karakteriše pad bruto i neto plata, dok je stopa inflacije u junu u odnosu na decembar prethodne godine iznosila 0%, a godišnja inflacija je iznosila -0,1%.

1.2. Djelatnosti

1.2.1. Industrijska proizvodnja

U prvoj polovini 2014. godine došlo je do pada ukupne industrijske proizvodnje za 15,3%, u odnosu na isti period prethodne godine. Pad proizvodnje je zabilježen u sektoru snabdijevanja električnom ener-gijom, gasom i parom za 35%, dok je rast ostvaren u sektorima vađenja ruda i kamena i prerađivačke industrije za 26,6% odnosno 4,9%. Na godišnjem nivou takođe je ostvaren pad ukupne industrijske proizvodnje (-26,4%), zbog pada proizvodnje u sva tri sektora: snabdijevanja električnom energijom,

1 Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija rast u prvom kvartalu iznosio je 2,3% (Proljećna analiza ma-kroekonomskih kretanja i strukturnih reformi – 2014, jun 2014.)

2 Stope u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Prikazani podaci su preliminarni sve do objave konačnog obračuna BDP-a za 2013. godinu u septembru ove godine

14

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

gasom i parom od 56,5%, vađenje rude i kamena 29,8% i sektoru prerađivačka industrija od 5%.

Tokom prvih šest mjeseci ove godine, u odno-su na isti period prethodne, zabilježen je rast u sedam oblasti prerađivačke industrije, koji čine 30,9% ukupne industrijske proizvodnje. Posma-trano po oblastima, najveći rast je zabilježen u oblasti proizvodi od drveta, plute i sl. (78,5%), zatim proizvodnje osnovnih farmaceutskih pro-izvoda i preparata (66,6%), proizvodnje namje-štaja (34,9%), proizvodnja kože i predmeta od kože (33,3%), proizvodnja mašina i opreme na drugom mjestu nepomenute (24,1%), proizvod-nje prehrambenih proizvoda (22,7%) i u oblasti proizvodnje proizvoda od ostalih nemetalnih minerala (2,3%).

Industrijska proizvodnja, godišnja stopa

Industrijska proizvodnja po sektorima. Ø 2010 = 100

Grafik 1.1

Grafik 1.2

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat

15

Realni sektor

Pad proizvodnje zabilježen je u deset oblasti prerađivačke industrije koji čine 20,3% ukupne industrij-ske proizvodnje. Najveći pad ostvaren je u oblasti proizvodnje proizvoda od gume i plastike (-84,3%) i proizvodnji metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja (-83,8%). Pad je zabilježen i u oblastima: po-pravka i montaža mašina i opreme (-42,2%), proizvodnja duvanskih proizvoda (-29,9%), proizvodnja osnovnih metala (-14,1%), proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda (-11,7%), proizvodnja papira i proizvoda od papira (-7,6%), proizvodnja odjevnih predmeta (-2,8%), proizvodnja pića (-1,4%). Najma-nji pad proizvodnje od 0,9% zabilježen je u oblasti štampanje i umnožavanje audio i video zapisa, koja čini 0,4% ukupne industrijske proizvodnje.

Sektor vađenja ruda i kamena bilježi rast proizvodnje od 26,6%, najviše zbog rasta proizvodnje u obla-sti vađenje ruda metala od 97%, čija proizvodnja nije evidentirana u istom periodu prethodne godine. Rast je ostvaren i u ostalim oblastima i to: ostalo rudarstvo 75,2% i vađenje uglja 7,7%.

Proizvodnja električne energije, gasa i pare, u prvih šest mjeseci ove godine, bila je niža za 35% u od-nosu na uporedni period prethodne godine. Na smanjenje proizvodnje su uglavnom uticali: visok nivo proizvodnje ostvaren u istom periodu prethodne godine, godišnji remont TE „Pljevlja“, kao i ektremne vremenske nepogode i poplave u okruženju koje su uticale na proizvodne rezultate HE „Piva“, koja nije mogla raditi na uobičajen način zbog opasnosti od dodatnih preliva na Drini. Redovni godišnji remont TE „Pljevlja“ počeo je 16. maja i trajao je do 01. jula (petnaest dana duže od predviđenog roka). Osim redovnih radova na, gotovo, svim postrojenjima termoelektrane, tokom ovogodiš-njeg generalnog remonta realizovan je i dio ranije započetog investicionog programa.

Prateći kretanje industrijske proizvodnje tokom prikazanog perioda primjetan je blago opadaju-ći trend sve do početka 2013. godine. Tada dolazi do stagnacije odnosno zaustavljanja opadajućeg trenda, posebno u martu, aprilu i tokom posljed-nja dva mjeseca kada se evidentira značajniji godišnji rast industrijske proizvodnje. Iako je, u prvom kvartalu 2014. godine, u pojedinim sek-torima evidentiran godišnji rast proizvodnje, u drugom kvartalu dolazi do pada.

1.2.2. Turizam

Prema podacima Monstata, tokom prvih šest mjeseci Crnu Goru posjetilo je 342.906 turista, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine. Broj dolazaka domaćih turista smanjen je za 10,8%, a stranih povećan za 3,6%. Tokom prvih šest mjeseci veći broj posjetilaca registrovan je u glavnom gradu 9%, primorskim mjestima 2,5% i ostalim turističkim mjestima za 12,8% dok je smanjen broj dolazaka u planinskim mjestima za 23% i ostalim mjestima za 26,7% u odnosu na isti period prethod-ne godine. U strukturi dolazaka stranih turista u ukupnim dolascima, najzastupljeniji su bili turisti iz Rusije (18,5%), Srbije (13,3%), Bosne i Hercegovine (4,3%), Francuske (4,3%) i Albanije (3,8%).

Industrijska proizvodnja – trend kretanja (Ø 2010 = 100)

Grafik 1.3

Izvor: Monstat

16

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Ostvareno je 1,7 miliona noćenje, što je za 0,7% manje u odnosu na isti period 2013. godine. Od toga 179.917 su bili domaći turisti, što je za 17,8% manje nego u istom periodu prethodne godine. Strani turisti su ostvarili 1,6 miliona noćenja, što predstavlja rast od 1,7%. Broj noćenja se pove-ćao u glavnom gradu za 3% i ostalim turističkim mjestima za 36,1%, dok je smanjen broj noćenja u primorskim mjestima za 0,8% i planinskim mje-stima za 20,8%.

Veći broj noćenja, u prvih šest mjeseci, ostvarili su turisti iz Rusije (8,5%), Ukrajine (21%), Francuske (4,7%), Njemačke (3,2%), Poljske (15,6%), Turske (34,2%), Mađarske (1,8%). Više noćenja iz zema-lja regiona ostvarili su turisti iz Hrvatske (3,7%) i Albanije (12,7%), dok je smanjen broj noćenja tu-rista iz Srbije za 4,3%, Makedonije za 38,9%, Ko-sova za 7,1% i Bosne i Hercegovine za 25,3%.

Tokom drugog kvartala nastavljena je promocija turističke ponude, a intenzivirana je i promocija ljet-nje turističke ponude u zemljama regiona. U okviru road show kampanje koju Nacionalna turistička organizacija Crne Gore uobičajeno realizuje u regionu, predstavljena je ovogodišnja turistička ponuda u Beogradu, Novom Sadu, Prištini, Kragujevcu, Nišu i Banja Luci.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna tuistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama, turističkom privredom i strateškim partnerima predstavili su turističku ponudu Crne Gore na berzi turizma AITF 2014 u Bakuu, koji je održan od 03. do 05. aprila. AITF je glavni događaj na brzorastućem turističkom tržištu Azerbejdžana, koji privlači veliki broj međunarodnih učesnika i posjetilaca.

Dolasci turista u periodu januar – jun

Noćenja turista u periodu januar – jun

Struktura dolazaka turista po mjestima

Grafik 1.4

Grafik 1.6

Grafik 1.5

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat

17

Realni sektor

Predstavnici 16 država Centralne i Istočne Evrope, CEEC (Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva-nija, Estonija, Letonija, Bugarska, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Make-donija, Albanija i Crna Gora) i predsjednik Kineske turističke administracije (CNTA), Shao Qiewei, su 22. maja potpisali protokol o saradnji u turizmu. Cilj potpisanog protokola je da se, kroz saradnju i zajedniče projekte potpisnika, broj turista iz Kine koji posjećuju ovaj Region poveća za 50% do 2018. godine. Oformljen je Koordinacioni centar za turističku saradnju zemalja potpisnica, sa sjedištem u Budimpešti.

Na specijalizovanom sajmu kongresne industrije, održanom od 20. do 22. maja u Frankfurtu, pred-stavljena je aktuelna MICE turistička ponuda Crne Gore. Učešće Crne Gore na ovom sajmu je od zna-čaja za dalji razvoj poslovnog turizma, koji ima posebnu važnost sa aspekta produžetka turističke sezone i razvoja cjelogodišnjeg turizma.

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, uz podršku starteških partnera crnogor-skog turizma (turoperatora „R-Tours“ i HG „Budvanska Rivijera“) početkom juna, održana je prezen-tacija aktuelne turističke ponude u Minsku, u Bjelorusiji. Prezentaciji je prisustvovalo 80 turističkih agencija i turoperatora iz Bjelorusije i Ukrajine, koji su posebno interesovanje iskazali za ponudu u primorskih opštinama kao i za smještaj u domaćoj radinosti. Inače, broj dolazaka i noćenja turista iz Bjelorusije je tokom prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prethodne godine, povećan za 135,2%, odnosno 136,6%.

Vodeća britanska kompanija u oblasti putovanja “Thomas Cook” dodijelila je Crnoj Gori bronzanu plaketu “Destination of Excellence” za 2014. godinu, za izvanredan doprinos razvoju održivog tu-rizma. Inače, Thomas Cook Group (osnovana 1841. godine u Londonu) je jedna od najpoznatijih i najstarijih svjetskih kompanija koje se bave putovanjima, a u Crnoj Gori je prisutna od 1998. godine, kada je započeta uspješna saradnja. Ova kompanija je posvećena društveno odgovornom poslovanju, održivosti i zaštiti životne sredine, a program “Destination of Excellence” je ustanovljen u maju 2012. godine, kao okvir za poslovanje u skladu sa principima održivosti.

Važno je istaći da je saradnja koja je otpočela s aviokompanijom Rajaner u 2013. godini, otvaranjem leta ka Briselu, nastavljena i u 2014. Od 1. aprila 2014. godine počela je, po prvi put, realizacija letova ka Londonu dva puta nedeljno tokom cijele ljetne IATA3 sezone, što će Crnu Goru učiniti lakše dostu-pnom destinacijom. Saradnja će biti nastavljena otvaranjem linije Podgorica - London tokom zimske IATA sezone (oktobar 2014 – mart 2015).

Boks 1.1 – Turizam – osnovni pokazatelji po regijama

Prema najnovijem Izvještaju UNWTO –a ( World Tourism Barometer) iz juna ove godine ukupan broj međunarodnih dolazaka turista u Svijetu, za prva četiri mjeseca ove godine, povećan je za 5% koliko je iznosio rast za cijelu 2013. godinu. Prema trenutno raspoloživim podacima, navedenim u Izvještaju, pozitivan trend bi trebao biti zabilježen i za period maj – avgust. Rast je evidentiran u skoro svim regi-jama, osim na Srednjem Istoku, što se vidi iz tabele br. 1.

3 Međunarodna asocijacija redovnih avio-prevoznika (International Air Transport Association).

18

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela br. 1

Međunarodni dolasci turista

Januar – April 2014 Projekcija za 2014. godinu

Svijet 4,7% +4% do + 4,5%

Evropa 4,7% +3% do + 4%

Azija i Pacifik 6,0% +5% do + 6%

Amerika 5,8% +3% do + 4%

Afrika 5,1% +4% do + 6%

Srednji Istok -3,8% +0% do + 5%

Izvor: UNWTO, jun 2014.

Posmatrano po podregijama najveći rast međunarodnih dolazaka turista zabilježen je u Sjevernoj Evropi (7,7%), Južnoj i Mediter-anskoj Evropi (7,6%), Sjevernoj Africi (8,4%) i Južnoj Aziji (7,6%).

Ohrabrujući početak 2014. godine ukazuje da bi se mogla ostavriti visoka očekivanja od turističke sezone kako u razvijenim ekonomi-jama tako i ekonomijama u razvoju.

Oko 317 miliona međunarodnih dolazaka turista registrovano je u periodu od Januara do Aprila 2014. godine, a za očekivati je da će međunarodni dolasci premašiti 460 mil-iona u periodu od Maja do Avgusta. Procjena je, za cijelu 2014. godinu, da će se povećanje međunarodnih dolazaka kretati u rasponu od 4% do 4,5%, što je iznad dugoročnog trenda UNWTO-a (+3,8%) projektovanog za period 2010 – 2020. godine.

1.2.3. Šumarstvo

U prvom polugodištu ove godine, u oblasti šumarstva, proizvedeno je ukupno 81.538 m³ šumskih sor-timenata, što je za 5,2%4 više nego u istom periodu prethodne godine.

Vlada je u aprilu usvojila Strategiju razvoja šumarstva 2014-2023. godine i Akcioni plan za sprovođe-nje Strategije za period 2014-2016. godina. Opšti ciljevi Strategije odnose se na: unaprijeđenje šuma i održivost gazdovanja povećanjem drvne zalihe u šumama na raspolaganju za korišćenje, sa 104 na 115 miliona m3 bruto drvne mase, kao i povećanje BDP-a sektora šumarstva, drvne industrije i dru-gih djelatnosti koje zavise od šuma sa 2% na 4% u ukupnom BDP-u. U Strategiji je istaknuto da će se pomoću ulaganja u šumsku i ruralnu infrastrukturu, razvojem djelatnosti povezanih sa šumom i drv-

4 Iskazano ponderisanim indeksom, a neponderisanim je proizvodnja viša za 6,7% za isti period.

Međunarodni dolasci turista (Svijet) – u mil.

Grafik 1

Izvor: World Tourism Organization (UNWTO)

19

Realni sektor

nom industrijom, povećati broj radnih mjesta, socio-ekonomski status ruralnog stanovništva, obim poslovanja preduzeća, kao i prihodi države od šumarstva i drvne industrije.

Početkom aprila predstavljen je projekat „Pobolj-šanje baze šumsko-ekoloških podataka za odr-živo gazdovanje šumama i zaštitu šuma u Crnoj Gori”, u kojem je učestvovao tim istraživača iz oblasti šumarstva i ekologije iz Crne Gore, Srbije i Njemačke. Projektom će se obezbijediti uslovi za mapiranje svih šumskih staništa, sa bazom po-dataka koja će obezbijediti vjerodostojne infor-macije za planiranje održivog gazdovanja šuma-ma i čime će se olakšati uspostavljanje adekvat-nih sistema zaštite šuma od negativnih uticaja.

1.2.4. Građevinarstvo

Prema preliminarnim podacima Monstata za prvih šest mjeseci ove godine vrijednost izvršenih gra-đevinskih radova iznosila je 120,6 milion eura i bila je viša za 14,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Građevinska aktivnost mjerena efektivnim časovima rada, u istom periodu, smanjena je za 7,9%. Po evidenciji Monstata, vrijednost novih narudžbi na zgradama iznosila je 24,8 milion eura, što je za 38,5% manje, a vrijednost novih narudžbi na ostalim građevinama bila je 25,8 miliona eura, odnosno 37,8% manje nego u istom periodu prethodne godine. Posmatrano po kvartalima, vrijednost novih narudžbi na zgradama je u drugom kvartalu veća za 628,6% u odnosu na prvi kvartal tekuće godine, dok je vrijednost narudžbi na ostalim građevinama veća za 174,7%.

Proizvodnja šumskih sortimenata, m³

Građevinske aktivnosti

Grafik 1.7

Grafik 1.8

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat

20

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

1.2.5. Saobraćaj

Prema podacima Monstata, u prvih šest mjeseci 2014. godine, u drumskom saobraćaju prevezeno je 21,2%5 više putnika nego u istom periodu pret-hodne godine.

U aprilu je potpisan Protokol o međunarodnom drumskom prevozu između Crne Gore i Republi-ke Kosovo. Postignut je dogovor da se prilikom obavljanja linijskog prevoza putnika u potpuno-sti ispoštuje načelo reciprociteta čime će domaći prevoznici biti ravnopravni partneri. 

U maju je potpisan i međunarodni Protokol o obavljanju prevoza putnika i tereta između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Protokolom je omo-gućena liberalizacija bilateralnog prevoza tereta, tako da se od 15. juna 2014. godine prevoz tereta između dvije države obavlja bez dozvola, čime se doprinosi ukidanju administrativnih i finansij-skih barijera.

Prevoz putnika u željezničkom saobraćaju, u po-smatranom periodu, bio je veći za 41,6%6, a pre-voz robe za 16,5%7.

Ukupan promet u lukama iznosio je 551.900 tona, i bio je manji za 13,2% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, pri čemu se na izvoz odnosilo 41,4%, a na uvoz 58,2%. Izvoz je u ovom periodu smanjen za 22%, a uvoz povećan za 0,3%.

Tokom prvog polugodišta, u vazdušnom saobra-ćaju prevezeno je 577.825 putnika, što je za 5,6% više nego u istom periodu prethodne godine, dok je prevoz robe povećan za 8,1%.

5 Izraženo preko broja putnika u hiljadama, a preko tonskih km pad prevoza putnika od 4,4%. Zbog promjene meto-dologije drumskog robnog saobraćaja došlo je do prekida vremenske serije – detaljno opisano u saopštenju br.153 od 29.05.2014. godine.

6 Izraženo preko prevezenih putnika u hiljadama, a preko putničkih kilometara povećanje je 27,8%.7 Izraženo preko hiljada tona, a izraženo tonskim kilometrima povećanje je iznosilo 16%.

Prevoz putnika u drumskom saobraćaju (u hiljadama)

Prevoz putnika u vazdušnom saobraćaju

Grafik 1.9

Grafik 1.10

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat

21

Realni sektor

1.3. Cijene

Potrošačke cijene su u junu u odnosu na kraj prethodne godine ostale nepromijenjene (0,0%). U ovom periodu najveći rast zabilježile su cijene iz kategorije hoteli i restorani za 3,6%, zatim cije-ne iz kategorije zdravlje 1,8% i kategorije hrana i bezalkoholna pića 1,7%. Najveći pad cijena u junu u odnosu na decembar prethodne godine zabi-lježen je u kategoriji komunikacije (-3,6%), kao i kategoriji odjeća i obuća (-3,3%). Posmatrajući kretanje cijena na mjesečnom nivou najveći rast potrošačkih cijena zabilježen je u junu (0,5%), dok je najveći mjesečni pad zabilježen u januaru (-0,8%). Godišnja inflacija u junu iznosila je -0,1% i niža je za 0,4 p. p. od godišnje inflacije iz decem-bra prethodne godine.

U prvih šest mjeseci ove godine cijene pojedinih prehrambenih proizvoda su povećane i to cijene voća za 19,5%, hljeba i žitarica za 4,9%, povrća za 3,7%, mesa za 0,5% i mlijeka sira i jaja za 0,4%, dok su cijene ulja i masti niže za 11,7%, ribe za 1,9%, šećera, džema, meda, čokolade i konditor-skih proizvoda za 1,4%, bezalkoholnih pića, tako-đe, za 1,4% i ostalih prehrambenih proizvoda za 0,1%. Povećanje cijena većine proizvoda u kate-goriji hrana i bezalkoholna pića su uticali da ova grupa ostvari najveći doprinos inflaciji od 0,7%. Doprinos od 0,1% ostvarile su kategorije zdrav-lje i hoteli i restorani. Cijene u kategoriji hoteli i restorani zabilježile su rast od 3,6%, pri čemu su cijene usluga smještaja povećane za 13%, a cije-ne usluga ishrane za 0,7%. Povećanje cijena far-maceutskih proizvoda od 2,9% uticale su na rast cijena u kategoriji zdravlje (1,8%). Tokom ovog perioda rast cijena zabilježen je i u kategorijama alkoholna pića i duvan (0,5%) i prevoz (0,4%). Pad cijena zabilježen je u šest kategorija pri čemu je najveći pad ostvaren u kategoriji komunikacije (-3,6%) zbog smanjenja cijena telefonske i telefaks opreme i usluga od 3,7%. Smanjenje cijena obuće za 3,3% i odjeće za 3,4% uticalo je na pad cijena u kategoriji odjeća i obuća (-3,3%). Pad cijena u junu u odnosu na decembar 2013. godine zabilježen je i u kategorijama: stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva (-2%), rekreacija i kultura (-1,9%), pokućstvo i rutinsko održavanje stana (-1,5%) i ostali proizvodi i usluge (-0,4%). U kategoriji obrazovanje nije bilo promjena cijena u junu ove godine u odnosu na decembar 2013. godine.

Potrošačke cijene

Kretanje ukupne inflacije i bazne inflacije (%)

Grafik 1.11

Grafik 1.12

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat i kalkulacija CBCG

22

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Mjesečna bazna inflacija je tokom prvog polu-godišta imala nižu stopu, izuzev u aprilu kada je bazna bila neznatno viša od zvanične inflacije. Mjesečna bazna inflacija je u prva četiri mjeseca imala negativan predznak, dok je u maju i junu iznosila po 0,1%.

Godišnja inflacija u junu iznosila je -0,1%, a naj-veći pad na godišnjem nivou su zabilježile cijene iz kategorije rekreacija i kultura (-4,8%), komu-nikacije (-3%), pokućstvo i rutinsko održavanje stana (-1,8%) i hrana i bezalkoholna pića (-1,6%). Godišnji rast zabilježile su cijene iz kategori-je alkoholna pića i duvan (5,8%), zatim zdravlje (2,2%) i odjeća i obuća (2%). Rast od 1,6% zabi-lježen je u kategorijama stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, prevoz i hoteli i restorani, dok su cijene u kategoriji ostali proizvodi i usluge po-rasle za 0,8%, a cijene u kategoriji obrazovanje su ostale nepromijenjene.

Poređenjem godišnje inflacije ostvarene u Crnoj Gori i inflacije u izabranim zemljama, vidi se da je još pet zemalja, pored Crne Gore, zabilježilo negativnu godišnju stopu i to Bugarska (-1,8%), Bosna i Hercegovina (-1,4%), Makedonija (-1,1%), Mađarska (-0,1%) i Slovačka (-0,1%). Od susjednih zemalja najviša godišnja inflacija ostvarena je u Albaniji (1,5%) i Srbiji (1,3%). Godišnja inflacija Crne Gore mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena je niža za 0,3 p.p.u odnosu na inflaciju u Euro zoni i iznosila ja 0,2% u junu ove godine.

Tabela 1.28

Učešće pojedinih kategorija u ukupnoj inflaciji8

Ponderi VI 14/XII 13. indeks stopa rasta doprinos

UKUPNO 1000 100,0 0,0 0,0

Hrana i bezalkoholna pića 386,4 101,7 1,7 0,7

Alkoholna pića i duvan 37,9 100,5 0,5 0,0

Odjeća i obuća 70,7 96,7 -3,3 -0,2

Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 153,1 98,0 -2,0 -0,3

Pokućstvo i rutinsko održavanje stana 46,9 98,5 -1,5 -0,1

Zdravlje 38,2 101,8 1,8 0,1

Prevoz 101,0 100,4 0,4 0,0

Komunikacije 57,1 96,4 -3,6 -0,2

Rekreacija i kultura 27,2 98,1 -1,9 -0,1

Obrazovanje 15,7 100,0 0,0 0,0

Hoteli i restorani 23,0 103,6 3,6 0,1

Ostala dobra i usluge 42,8 99,6 -0,4 0,0

Izvor: Monstat i kalkulacije CBCG

8 Napominjemo da se, i pored indeksnih promjena, doprinos učešća pojedinih kategorija zbog ponderacione strukture evidentira tek na drugoj, odnosno trećoj decimali.

Godišnja inflacija u izabranim zemljama, jun 2014. Godine

Grafik 1.13

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat

23

Realni sektor

U Euro zoni godišnja inflacija iznosila je 0,5%, pri čemu su najveći uticaj na inflaciju imale cijene du-vana sa godišnjim rastom od 3,7%, restorani i kafići 1,4% i rente 1,4%, dok su najveći negativan uticaj imale cijene povrća sa godišnjom stopom od (-8,3%), voća (-7,5%) i telekomunikacije (-3,2%).

Cijene nafte u prvoj polovini ove godine su više u odnosu na prvu polovinu prethodne godine. Prosječ-na cijena referentne korpe OPEC-a, u prvih šest mjeseci iznosila je 105,3 USD/barel, što je za 0,1% više u odnosu na prosječnu cijenu iz istog perioda prethodne godine. Prosječna cijena brenta u prvih šest mjeseci bila je 108,95 USD/barel, što je za 1,4% više u odnosu na prosječnu cijenu iz istog perioda prethodne godine. Kao posljedica nemira u Ira-ku, krize u Libiji, rastućih tenzija u Ukrajini i za-brinutosti oko isporuka nafte iz Rusije dolazi do rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, posebno u drugoj polovini maja i tokom juna ove godine. Najviša cijena brenta tokom prvog polu-godišta ove godine zabilježena je u junu i iznosila je 111,66 USD/barel i bila je viša za 0,8% od cijene iz decembra prethodne godine.

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda, su u junu u odnosu na kraj 2013. godine zabilježi-le rast od 0,6%. Rast cijena zabilježen je u sektoru vađenje ruda i kamena od 4,2% i sektoru prerađi-vačka industrija od 0,4%, dok su cijene u sekto-ru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom ostale nepromijenjene. Cijene proizvođa-ča industrijskih proizvoda, na godišnjem nivou, ostale su nepromijenjene.

1.4. Tržište rada

Broj zaposlenih u prvih šest mjeseci ove godine, u prosjeku je iznosio 172.249 i bio je viši za 0,6% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je broj zaposlenih u junu u odnosu na decembar prethodne godine bio viši za 7,5%. Devet sektora od ukupno devetnaest bilježi rast broja zaposle-nih, a posmatrano po pojedinim sektorima, naj-veći rast zabilježen je u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (66,2%), poslovanje s nekretninama (17,8%), zatim sektoru snabdi-jevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slične aktivnosti (7,2%), građevinarstva (6,9%). Najve-ći pad broja zaposlenih zabilježen je u sektoru prerađivačke industrije za 8,5%, finansijske dje-latnosti i djelatnosti osiguranja za 5,9% i sektoru trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala za 5,4%.

Cijene nafte, mjesečna stopa rasta

Broj zaposlenih

Grafik 1.14

Grafik 1.15

Izvor: Monstat i ‘’Monhly Oil Market Reports’’, OPEC

Izvor: Monstat

24

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Posmatrajući strukturu zaposlenih, tokom prvih šest mjeseci ove godine, uočava se da je najviše zaposlenih u sektoru trgovine (20,5%) i sekto-ru državna uprava i odbrana, obavezno socijalo osiguranje (12,1%), dok je najmanje zaposlenih u sektoru poslovi s nekretninama (0,9%) i sektoru vađenje ruda i kamena (1,1%).

Broj registrovanih nezaposlenih lica u prvom polugodištu ove godine, u prosjeku, iznosio je 33.730, što je za 5,5% više nego u istom periodu prethodne godine. Trend postepenog pada neza-poslenih bilježi se od aprila ove godine i u junu je, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, bilo re-gistrovano 31.570 lica koja traže zaposlenje, što je za 8,5% manje nego u decembru 2013. godine.

Tokom prvih šest mjeseci 2014. godine, prema po-dacima Zavoda za zapošljavanje, izdato je 13.752 dozvola za rad stranaca, što je za 3,8% više u odno-su na isti period predhodne godine (13.247).

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje stopa nezaposlenosti, u junu, iznosila je 13,61% i viša je za 0,53 p.p. od stope nezaposlenosti iz juna prethodne godine. Drugu stopu nezaposlenosti objavljuje Monstat na kvartalnom nivou, a na osnovu Ankete o radnoj snazi koja je usaglašena sa preporukama Eurostat-a. Kretanje ove dvije stope prikazano je na grafiku br. 1.18.

Struktura zaposlenih u procentima

Grafik 1.16

Izvor: Monstat

Broj nezaposlenih Kretanje nezaposlenosti

Grafik 1.17 Grafik 1.18

Izvor: Zavod za zapošljavanje RCG Izvor: Monstat i Zavod za zapošljavanje

25

Realni sektor

Zarade

U prvih šest mjeseci prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 724 eura i bila je niža za 0,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 477 eura, što je za 1% niže u odnosu na isti period prethodne godine. Najveće zarade bez poreza i doprinosa zabilje-žene su u oblasti finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (859 eura), snabdijevanje električnom energijom (793 eura), poslovanje s nekretninama (669 eura), dok najmanju zaradu bilježe zaposleni u trgovini na veliko i trgovini na malo (338 eura). Najveći rast zarada bez poreza i doprinosa zabilježen je u sektoru poslovanje s nekretninama 9%, dok je najmanji rast zabilježen u sektoru zdravstvena i socijalna zaštita 0,4%. Rast bruto i neto zarada, u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine, zabilježen je u devet, odnosno sedam od ukupno devetnaest sektora. Pad zarada bez poreza i doprinosa evidentiran je u deset sektora, pri čemu je najveći pad evidentiran u sektoru prerađivača industrija od 12,8%, a najmanji u sektoru snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom od 1,3%.

Tabela 1.3

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa, po sektorima

zarade bez poreza i doprinosa indeks

Ø I - VI 13. Ø I - VI 14. ØI-VI 14.Ø I-VI 13.

UKUPNO 482 477 99,0

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 521 476 91,4

Vađenje ruda i kamena 672 593 88,2

Prerađivačka industrija 494 431 87,2

Snabdijevanje električnom energijom 821 793 96,6

Snabdijevanje vodom, upravljanje otpadom 458 452 98,7

Građevinarstvo 435 408 93,8

Trgovina na veliko i trgovina na malo 323 338 104,6

Saobraćaj i skladištenje 508 508 100,0

Usluge smještaja i ishrane 384 390 101,6

Informisanje i komunikacije 704 662 94,0

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 850 859 101,1

Poslovanje sa nekretninama 614 669 109,0

Stručne,naučne i tehničke djelatnosti 439 413 94,1

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 336 353 105,1

Drzavna uprava i odbrana, obav. soc. osiguranje 491 499 101,6

Obrazovanje 454 454 100,0

Zdravstvena i socijalna zaštita 485 487 100,4

Umjetnost, zabava i rekreacija 390 382 97,9

Ostale uslužne djelatnosti 465 446 95,9

Izvor: Monstat

26

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Boks 1.2 – Prosječne plate po zemljama bivše Jugoslavije, maj 2014. godine

Podaci o prosječnim platama u maju 2014. godine pokazuju razlike u visini primanja pojedinih zemalja bivše Jugoslavije. Zarade bez poreza i doprinosa su u maju ove godine, u odnosu na isti mjesec preth-odne godine, zabilježile nominalan rast u Srbiji 5,7%, Makedoniji 0,9% i Sloveniji 0,4%. Nominalni pad neto plata od 1,5% zabilježen je u Hrvatskoj, 0,4% u Crnoj Gori i 0,2% u Bosni i Hercegovini. Slovenija je po neto iznosu prosječne plate i dalje na prvom mjestu, zatim ide Hrvatska, dok je Crna Gora po prosjeku neto plate iznad Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije.

Tabela 1

Plate u zemljama bivše Jugoslavije, u eurima (rangiranje prema neto iznosu)

Zemlja Neto plate Bruto plate

Slovenija 1.001 1.532

Hrvatska 724 1.044

Crna Gora 478 725

Bosna i Hercegovina 424 658

Srbija 382 527

Makedonija 349 510

Izvor: zavodi za statistiku i centralne banke navedenih zemalja

MONETARNA KRETANJA 02

29

Monetarna kretanja

Bankarski sistem Crne Gore je u prvoj polovini 2014. godine bio stabilan i likvidan, što se ogleda kroz koeficijente likvidnosti i solventnosti, koji su tokom ovog perioda bili iznad zakonski propisanog ni-voa. Tokom prve polovine tekuće godine, banke su ostvarile pozitivan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 14,5 miliona eura.

Bilansna suma banaka je u posmatranom periodu povećana, pri čemu je njen rast na strani aktive najvećim dijelom rezultat rasta potraživanja banaka po osnovu kupljenih hartija od vrijednosti. Uku-pni krediti banaka i dalje imaju trend opadanja, međutim, ako se posmatraju novoodobreni krediti banaka, može se zaključiti da je kreditna aktivnost banaka tokom prvih šest mjeseci tekuće godine bila nešto intenzivnija u odnosu na isti period prethodne godine. Tokom posmatranog perioda, banke su odobrile za 15,6 miliona eura ili 4,5% više novih kredita nego u istom periodu prethodne godine. Kreditna aktivnost banaka prema sektoru stanovništva je bila manje intenzivna u posmatranom pe-riodu i zabilježen je pad novoodobrenih kredita ovom sektoru u iznosu od 3,2 miliona eura ili 9,1% u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, kreditna aktivnost prema sektoru privrede je bila intenzivnija - ovom sektoru odobreno za 42,5 miliona eura ili 28,6% više novih kredita nego u istom periodu prethodne godine

Sigurnost bankarskog sistema ogleda se kroz kontinuirani rast depozita u bankama u prethodnim go-dinama. Na kraju posmatranog perioda sredstva deponovana u banakama zabilježila su rast od 6,8% na godišnjem nivou. Kao rezultat smanjenog kreditiranja, od strane prvenstveno matičnih banaka, pozajmice banaka iz inostranstva i dalje imaju negativne stope. Kapital banaka je na godišnjem nivou povećan za 5,5%, a u prvoj polovini tekuće godine je izvršena dokapitalizacija dvije banke u ukupnom iznosu od 16,5 miliona eura.

Iako je i dalje značajan dio kredita bankarskog sistema lošeg kvaliteta, na kraju posmatranog perioda nekvalitetni krediti banaka su bili na nižem nivou nego u uporednom periodu prethodne godine. Vi-sok iznos nekvalitetnih kredita predstavlja prepreku za privredni razvoj, i zato je efikasno rješavanje ovog problema prepoznato kao cilj od posebnog značaja.

Tokom posmatranog perioda, negativnu tendenciju u kretanju su imale prosječne ponderisane efek-tivne kamatne stope na ukupne kredite banaka, koje su tokom ovog perioda imale rastući trend, dok je s druge strane, nastavljena tendencija opadanja pasivnih kamatnih stopa. Kao rezultat navedenih kretanja kamatnih stopa, kamatni spred je u posmatranom periodu imao trend rasta, i na kraju prve polovine godine je dostigao iznos od 7,36 procentnih poena.

2.1. Banke

2.1.1. Likvidnost banaka

U toku prvih šest mjeseci 2014. godine sve banke su bile likvidne i imale su dnevne i dekadne pokaza-telje likvidnosti iznad propisanog minimuma9.

9 Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama (“Sl. list Crne Gore”, br. 60/08) pro-pisana je obaveza banaka za održavanjem minimalnih koeficijenata likvidnosti na dnevnoj (0,9) i dekadnoj osnovi (1,0).

30

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Likvidna sredstva banaka su iznosila 567,4 miliona eura na kraju juna 2014. godine i bila su za 2,1% niža u odnosu na kraj 2013. godine, dok su u odnosu na isti period prethodne godine viša za 34,3%. U strukturi likvidnih sredstava, 41% se odnosilo na likvidna sredstva u inostranstvu, a 59% na likvidna sredstva u zemlji.

Likvidna aktiva banaka je iznosila 565,5 miliona eura na kraju juna 2014. godine, što je bilo za 4,4% niže nego na kraju 2013. godine, odnosno za 34,2% više nego na kraju juna prethodne godine. Učešće likvidne u ukupnoj aktivi na kraju prve polovine 2014. godine je iznosilo 18,8%.

Agregatni dnevni pokazatelj likvidnosti

Likvidna aktiva u 000.000 EUR (lijeva skala) i učešće likvidne aktive u ukupnoj aktivi banaka

u % (desna skala)

Agregatni dekadni pokazatelj likvidnosti

Kretanje koeficijenta krediti/depoziti

Grafik 2.1

Grafik 2.3

Grafik 2.2

Grafik 2.4

Izvor: Dnevni izvještaji banaka Izvor: Dekadni izvještaji banaka

31

Monetarna kretanja

Uslijed nastavka trenda smanjenja kredita i rasta depozita u bankama, i u drugom kvartalu 2014. godi-ne odnos između kredita i depozita je poboljšan. Tako je na kraju juna 2014. godine koeficijent krediti/depoziti iznosio 1,11, što je niže kako u odnosu na decembar 2013. godine (1,15), tako i u odnosu na jun 2013. godine (1,22).

2.1.2. Agreatni bilans stanja banaka

Ukupna bilansna suma banaka je iznosila 3.005,3 miliona eura na kraju drugog kvartala tekuće go-dine. Bilansna suma banaka je zabilježila rast u odnosu na kraj prethodne godine kao i u odnosu na isti period prethodne godine, i to za 46 miliona eura ili 1,6% i 90,2 miliona eura ili 3,1% respektiv-no. Dominantno učešće od 79,1% u strukturi akti-ve banaka imali su ukupni krediti, dok su na strani pasive sa 71,4% dominirali depoziti u bankama.

Rast aktive banaka je najvećim dijelom rezultat rasta potraživanja po osnovu hartija od vrijedno-sti, koja su bila za 61,6 miliona eura ili 38,1% viša u odnosu na kraj 2013. godine. Zabilježen rast hartija od vrijednosti je prvenstveno rezultat po-većanih potraživanja banaka po osnovu dužnič-kih hartija od vrijednosti raspoloživih za proda-ju, i to najvećim dijelom po osnovu kupljenih dr-žavnih obveznica u martu i maju tekuće godine. S druge strane, najveći pad u strukturi aktive bi-lježe krediti banaka, koji su bili za 1,6% niži nego na kraju prethodne godine, odnosno za 3,3% niži nego u istom periodu prethodne godine.

Može se zaključiti da su banke u prvoj polovini 2014. godine dio viška likvidnih sredstava na-stalog uslijed manje intenzivne kreditne aktiv-nosti u proteklim godinama plasirale u hartije od vrijednosti kao alternativni vid izvora priho-da. Tako je ulaganje banaka u HOV povećano za 159,5 miliona eura u odnosu na kraj 2009. godi-ne. Međutim, opreznost se ogleda i u ovom vidu ulaganja, jer su banke najveći dio sredstava pla-sirale u državne hartije od vrijednosti, kao najsi-gurniji izvor prihoda.

Na strani pasive, depoziti banaka i dalje bilježe rast. Tako su u odnosu na decembar 2013. godine bili za 2,3% viši, dok su u odnosu na jun prethodne godine povećani za 6,8%. Druga stavka po učešću u strukturi pasive banaka je kapital banaka (14,2%) , koja bilježi rast kako u odnosu na kraj prethodne godine (7,6%), tako i na godišnjem nivou (5,5%). Ukupne pozajmice banaka su činile 10,1% pasive ba-naka i zabilježile su pad od 5,9% u odnosu na kraj prethodne godine, dok su u odnosu na isti period predhodne godine niže za 16,6%.

Ukupna aktiva, krediti i depoziti banaka, u 000.000 eura

Kretanje potraživanja banaka po osnovu hartija od vrijednosti, u 000.000 eura

Grafik 2.5

Grafik 2.6

32

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Na kraju drugog kvartala 2014. godine, ukupna nekvalitetna aktiva banaka je iznosila 468,7 mili-ona eura i činila je 15,6% ukupne aktive banaka. Tokom prve polovine tekuće godine, nekvalitet-na aktiva banaka je oscilirala, ali je na kraju po-smatranog perioda bila za 3,5% niža u odnosu na kraj prethodne godine, i za 3,2% niža u odnosu na isti period prethodne godine.

Tokom prve polovine tekuće godine, banke su ostvarile pozitivan finansijski rezultat u uku-pnom iznosu od 14,5 miliona eura. Međutim, ovaj rezultat je za 21,6% niži u odnosu na dobit banaka ostvaren u istom periodu prethodne godine. Po-vraćaj na prosječnu aktivu (ROA) na agregatnom nivou je iznosio 0,98% na kraju drugog kvartala, dok je povraćaj na prosječni kapital (ROE) iznosio 6,84%. Oba pokazatelja su zabilježila smanjenje u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 1,29% i 9,16% respektivno.

2.1.3. Kreditna aktivnost banaka

Na kraju prve polovine 2014. godine ukupni kre-diti banaka su iznosili 2.376,2 miliona eura, što je za 37,8 miliona eura ili 1,6% niže nego na kra-ju prethodne godine, odnosno za 81,3 miliona eura ili 3,3% niže nego na kraju juna prethodne godine. U odnosu na kraj prethodne godine, rast kredita je zabilježilo pet banaka, dok su na godiš-njem nivou samo tri banke bilježile rast kredita.

Od ukupnog iznosa kredita banaka, na kraju prve polovine tekuće godine, najveći dio (40%) je odo-bren sektoru privrede, zatim slijedi stanovništvo sa 37,5%, finansijske institucije sa 13,9%, na Op-štu Vladu se odnosilo 5,7% ukupno odobrenih kredita, dok se 2,9% odnosilo na sektor „Osta-lo“. Posmatrano po sektorima, rast u odnosu na kraj prethodne godine zabilježili su samo krediti odobreni sektoru stanovništva (1,2%), dok su svi ostali bili u padu pri čemu su krediti Opštoj Vladi

bili niži za 10,6%, finansijskim institucijama za 8,3%, sektoru „ostalo“ za 2,4%, dok je sektor privrede zabilježio neznatan pad od 0,01%. Na godišnjem nivou, krediti Opšte vlade i stanovništva su zabilježili rast od 15,5% i 1,2% respektivno, dok ostali sektori bilježe pad, pri čemu su finansijske institucije bile za 16,3% niže, privreda za 4%, dok je kategorija „Ostalo“ zabilježila pad od 8%.

Nekvalitetna aktiva, u 000.000 eura (lijeva skala), učešće nekvalitetne u ukupnoj aktivi

banaka, u % (desna skala)

Struktura kredita banaka po sektorima u 000.000 eura

Grafik 2.7

Grafik 2.8

33

Monetarna kretanja

Krediti odobreni rezidentnim pravnim licima na kraju juna tekuće godine su iznosili 1.106,9 mili-ona eura, i zabilježili su pad od 3,4% u odnosu na kraj prethodne godine, odnosno pad od 4,1% na godišnjem nivou. Posmatrano po djelatnostima za koju su odobreni krediti rezidentnim pravnim licima, dominantno učešće od 37,3% su ostvari-li krediti za djelatnost trgovine na veliko i malo i popravku motornih vozila i motocikala, zatim slijedi djelatnost državne uprave i odbrane i oba-veznog socijalnog osiguranja sa 11,7%, prerađi-vačka industrija sa 11%, građevinarstvo sa 10,1%, usluge pružanja smještaja i ishrane sa 5,5%, sa-obraćaj i skladištenje sa 4% i stručne, naučne i tehničke djelatnosti sa 3,8%, dok se na sve ostale djelatnosti odnosilo 16,6%.

Posmatrano po namjeni, najviše kredita banaka odobren je za likvidnost (21,6%), dok se znača-jan dio odnosio na gotovinske kredite (15,3%), stambene kredite (13,3%), kredite za nabavku osnovnih sredstava (7,4%) i kredite za izgradnju i adaptaciju građevinskih objekata (6,8%). Zna-čajno manje sredstava banaka je iskorišćeno za refinansiranja obaveza prema drugim bankama, putem „overdrafta“, za pripremu turističke sezo-ne, putem kreditnih kartica, potrošačkih kredita, kredita za kupovinu automobila i kupovinu har-tija od vrijednosti i ostale namjene.

Posmatrano po ročnosti, u strukturi ukupnih kredita banaka dominirali su dugoročni krediti sa 68,8% učešća, pri čemu je najveći dio ukupnih kredita (53,7%) odobren na rok duži od tri godine.

Tokom prvih šest mjeseci tekuće godine nekva-litetni krediti banaka su oscilirali, i na kraju po-smatranog perioda zabilježili su nivo od 402,6 miliona, koji je bio za 4,9% niži nego na kraju 2013. godine, odnosno za 8,8% niži nego godinu dana ranije. Nekvalitetni krediti banaka su na kraju posmatranog perioda činili 16,94% uku-pnih kredita banaka, i njihovo učešće u ukupnim kreditima je smanjeno za 0,6 p.p. u odnosu na kraj 2013. godine, odnosno za 1 p.p. na godišnjem nivou. Ukupna ispravka vrijednosti kredita banaka je iznosila 180,5 miliona eura i činila je 44,8% nekvalitetnih kredita banaka. Primjetna je pozitivna ten-dencija koja se ogleda u povećanju pokrivenosti nekvalitetnih kredita ispravkama vrijednosti kredita, kako u odnosu na kraj 2013. godine, kada je iznosila 44,7%, tako i u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosila 40,4%.

Krediti rezidentnih pravnih lica po djelatnostima, u 000.000 eura

Struktura kredita banaka po namjeni, u %

Grafik 2.9

Grafik 2.10

34

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Na kraju posmatranog perioda, krediti koji kasne sa otplatom su iznosili 512,2 miliona eura i činili su 21,55% ukupnih kredita banaka. Krediti koji kasne sa otplatom su zabilježili rast od 7,1% u od-nosu na kraj 2013. godine, dok su na godišnjem nivou bili za 11,8% niži.

Novoodobreni krediti

Kreditna aktivnost banaka je tokom prve polovine tekuće godine bila nešto intenzivnija u odnosu na isti period prethodne godine. Tako je tokom po-smatranog perioda odobreno ukupno 358,6 milio-na eura novih kredita, što je za 15,6 miliona eura ili 4,5% više nego u istom periodu prethodne godine.

Dominantan dio novih kredita (213,5 miliona eura ili 59,5%) je odobreno na rok duži od jedne godine. Međutim, učešće dugoročnih kredita u strukturi novooodobrenih kredita je smanjeno u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosilo 65,3%.

Struktura novoodobrenih kredita po sektorima pokazuje da banke dominantan dio novih kredita odobravaju sektoru privrede i stanovništva. Tako se na kredite odobrene privredi u prvoj polovini 2014. godine odnosilo 53,2%, dok se na stanovništvo odnosilo 35,6%. Posmatrano po namjeni, domi-nantan dio kredita odobravao se za likvidnost za obrtna sredstva (43,5%), nakon kojih slijede gotovin-ski krediti (24,3%).

Nekvalitetetni krediti i ispravka vrijednosti kredita, u 000.000 eura (lijeva skala), učešće nekvalitetnih

kredita u ukupnim kreditima, u % (desna skala)

Novoodobreni krediti, struktura po ročnosti, u 000.000 eura

Novoodobreni krediti, struktura po sektorima, u 000.000 eura

Grafik 2.11

Grafik 2.12 Grafik 2.13

35

Monetarna kretanja

2.1.4. Depoziti

Depoziti u bankama su tokom prve polovine tekuće godine imali trend rasta, zabilježivši prosječan mjesečni rast po stopi od 0,4%. Na kraju posmatranog perioda, depoziti kod banaka su iznosili 2.146,4 miliona eura, što je za 2,3% više u odnosu na kraj 2013. godine, odnosno za 6,8% više nego u istom periodu prethodne godine.

U strukturi depozita banaka najveće učešće bilježe depoziti sektora stanovništva i privrede. Depozi-ti ova dva sektora činili su 84,8% ukupnih depozita na kraju posmatranog perioda, pri čemu su oba sektora povećala sredstva deponovana u bankama za 6,9% na godišnjem nivou. Opšta vlada je treći po značaju deponent u crnogorskom bankarskom sistemu sa 93,3 miliona ili 4,3% ukupnih depozita u bankama, i pritom bilježi rast deponovanih sredstava od 4,1% na godišnjem nivou. Depoziti finan-sijskih institucija činili su 3,5% ukupno deponovanih sredstava u bankama i bilježe pad od 2,1% na godišnjem nivou.

Dominantan dio ukupnih depozita (75,2%) odnosio se na kratkoročne depozite. Na depozite po viđe-nju se na kraju posmatranog perioda odnosilo 926,6 miliona eura ili 43,2% ukupnih depozita u banka-ma, dok se 1.218,1 milion eura ili 56,8% odnosilo na oročene depozite. U strukturi oročenih depozita u bankama nastavljena je pozitivna tendencija, koja se ogleda u porastu učešća depozita oročenih na period preko jedne godine, na račun smanjenja učešća kratkoročnih depozita. Učešće dugoročnih de-pozita u ukupnim je tako na kraju drugog kvartala 2014. godine iznosilo 24,7% i bilo je za 5 p.p. više nego godinu dana ranije. Depoziti ročnosti do jedne godine činili su 32% ukupnih depozita, i zabilje-žili su smanjenje učešća u ukupnim depozitima za 8,9 p.p. na godišnjem nivou. Navedene promjene u ročnoj strukturi depozita pokazuju da je posljednja promjena stope obavezne rezerve imala pozitivan efekat na ročnu strukturu depozita. Neznatan dio depozita banaka (0,1%) odnosio se na sredstva na „escrow” računu10. 11

10 Escrow račun je račun na kome se drže sredstva do momenta ispunjenja ugovora za koji su vezana.11 Sredstva na escrow računu imala su zanemarljivo učešće.

Depoziti banaka po sektorima, u 000.000 eura Ročna struktura depozita11, u %

Grafik 2.14 Grafik 2.15

36

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

I pored povećanja iznosa i učešća depozita oročenih na period preko jedne godine, i dalje je prisutna ročna neusklađenost sredstava i obaveza u bilansu bankarskog sistema Crne Gore.

2.1.5. Sektor stanovništva i privrede

2.1.5.1. Sektor stanovništva

Sektor stanovništva je prvu polovinu 2014. godine završio kao najznačajni neto štediša crnogorskog bankarskog sistema. Ovaj sektor je na kraju posmatranog perioda imao 353,1 milion eura više depo-novanih sredstava u bankama od uzetih kredita. Ostvarena neto štednja12 ovog sektora bila je za 3,1 milion eura ili 0,9% niža nego na kraju prethodne godine, dok je u odnosu na kraj juna 2013. godine bila za 69,3 miliona eura ili 24,4% viša. Koeficijent krediti/depoziti za ovaj sektor je iznosio 0,72 na kraju juna 2014. godine, što predstavlja pogoršanje u odnosu na kraj prethodne godine kada je iznosio 0,71, odnosno poboljšanje u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosio 0,76.

Ukupni krediti ovog sektora su na kraju posma-tranog perioda iznosili 891,5 miliona eura i činili su 37,5% ukupno odobrenih kredita banaka, što ga čini drugim po značaju korisnikom kredita. Ukupna zaduženost stanovništva prema banka-ma po osnovu kredita je na kraju juna tekuće go-dine bila za 1,2% viša u odnosu na kraj prethodne godine, kao i u odnosu na kraj juna prethodne godine. Prosječno mjesečno, ukupno odobreni krediti stanovništvu su tokom prve polovine go-dine rasli po stopi od 0,2%, dok su u istom pe-riodu prethodne godine zabilježili rast po stopi od 1,4%. Međutim, prilikom poređenja kreditne aktivnosti banaka, treba imati u vidu da je zabi-lježeni rast kredita u prvoj polovini prethodne godine najvećim dijelom rezultat vraćanja dijela kategorije E kredita iz vanbilansa u bilanse bana-ka, u skladu sa međunarodnim računovodstve-nim standardima, do kojeg je došlo u januaru 2013. godine.

U ročnoj strukturi ukupno odobrenih kredita ovom sektoru dominiraju dugoročni krediti, koji su na kraju posmatranog perioda činili 90,9% ukupno odobrenih kredita ovog sektoru.

Sektoru stanovništva najviše se odobravalo namjenskih kredita (51,1% ukupno odobrenih kredita ovom sektoru), pri čemu se na kraju posmatranog perioda 64,9% namjenskih kredita odnosilo na stambene kredite, 12,9% za adaptaciju stambenog ili poslovnog prostora, dok se preostalih 22,2% odnosilo na kredite odobrene za sve ostale namjene. Pored namjenskih kredita, značajno učešće od 38,5% u ukupno odobrenim kreditima ovog sektora bilježe i gotovinski krediti, dok hipotekarni kre-diti čine 6,2%. Zaduženje stanovništva po osnovu kreditnih kartica čini 3,8% ukupnog zaduženja ovog sektora u bankama. Neznatan dio kredita (0,4%) se odnosio na poslove lizinga.

12 Razlika između ukupnih depozita i kredita stanovništva.

Krediti, depoziti i neto štednja stanovništva

Grafik 2.16

37

Monetarna kretanja

Krediti koji kasne stanovništva su na kraju juna tekuće godine iznosili 145,2 miliona eura, i činili su 16,3% ukupno odobrenih kredita ovom sektoru, odnosno 28,3% kredita koji kasne cjelokupnog ban-karskog sistema.

Tokom prvih šest mjeseci tekuće godine ovom sektoru je odobreno ukupno 127,5 miliona eura novih kredita, što je za 3,2 miliona eura ili 9,1% niže nego u istom periodu prethodne godine. Posmatrano po namjeni uzetih kredita, sektor stanovništva je tokom ovog perioda najvećim di-jelom uzimao gotovinske kredite (68,1%), zatim kredite za likvidnost (14,8%) i kredite za kupovi-nu stanova i adaptacije (8,6%), dok se preostalih 8,5% novodobrenih kredita odnosilo na sve osta-le namjene.

Dug po glavi stanovnika, mjeren odnosom uku-pno odobrenih kredita stanovništvu i broja sta-novnika13 je iznosio 1.438 eura na kraju juna 2014. godine, i bio je za 1,2% viši nego na kra-ju 2013. godine kao i u odnosu na kraj drugog kvartala prethodne godine. Istovremeno, dug po zaposlenom, mjeren odnosom ukupnih kredita stanovništvu i broja zaposlenih, je iznosio 5.116 eura.

Na kraju juna 2014. godine ukupna sredstva de-ponovana u banakama od strane sektora stanov-ništva su iznosila 1.244,5 miliona eura i bila su za 0,6% viša u odnosu na kraj 2013. godine, i za 6,9% viša u odnosu na isti mjesec prethodne go-dine. Depoziti stanovništva su tokom prvih šest mjeseci tekuće godine rasli prosječno mjesečno po stopi od 0,1%, što ukazuje na nešto usporeni-ji rast u odnosu na isti period prethodne godine kada su depoziti ovog sektora rasli po stopi od 0,3%.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva je pri-mjetna pozitivna tendencija i promjena u korist oročenih depozita. Na kraju juna 2014. godine kratkoročni depoziti čine 68,9% ukupnih depozi-ta stanovništva, dok 31,1% predstavljaju dugoroč-ni depoziti, u kojima dominiraju depoziti ročno-sti od jedne do tri godine. Neznatan dio depozita stanovništva se odnosi na sredstva na „escrow“

13 Podatak o broju stanovnika je procjena, sredina 2012. godine, izvor Monstat.

Novoodobreni krediti sektoru stanovništva, ročnost, u 000.000 eura

Mjesečna stopa rasta/pada depozita stanovništva, %

Grafik 2.17

Grafik 2.18

38

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

računu14. Dugoročni depoziti ovog sektora zabi-lježili su rast od 97 miliona eura ili 33,4% u odno-su na isti period 2013. godine, depoziti po viđenju su bili za 73,8 miliona eura ili 21,3% viši, dok su istovremeno kratkoročni depoziti ovog sektora zabilježili pad od 90,9 miliona eura ili 17,2%.

2.1.5.2. Sektor privrede

Sektor privrede je na kraju prve polovine 2014. godine bio najznačajniji neto dužnik sa dugom po osnovu kredita većim za 374 miliona eura u odnosu na sredstva deponovana u bankama od strane ovog sektora. Neto dug privrede je bio za 5,5% niži nego na kraju 2013. godine, dok je u od-nosu na jun 2013. godine bio niži za 17,1%.

Sektor privrede je na kraju juna 2014. godine ostvario dug po osnovu kredita u ukupnom izno-su od 950,4 miliona eura, što predstavlja 40% ukupno odobrenih kredita od strane banaka. Krediti privrede su na kraju posmatranog peri-oda bili neznatno (0,01%) niži u odnosu na kraj prethodne godine, dok su u odnosu na isti period prethodne godine zabilježili pad od 4%.

Značajan dio kredita privrede je na kraju posma-tranog perioda bio u kašnjenju. Krediti koji ka-sne ovog sektora su iznosili 339,5 miliona eura, i činili su 35,7% ukupno odobrenih kredita ovom sektoru, odnosno 66,3% kredita koji kasne cjelo-kupnog bankarskog sistema.

Kada se uporede novoodobreni krediti banaka u prvoj polovini tekuće i u istom periodu pret-hodne godine, može se zaključiti da je kreditna aktivnost banaka prema sektoru privrede pobolj-šana. Banke su ovom sektoru odobrile ukupno 190,8 miliona eura novih kredita, što je za 42,5 miliona eura ili 28,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Ročna struktura novoodobre-nih kredita pokazuje da se sektor privrede tokom posmatranog perioda pretežno zaduživao na rok kraći od 1 godine (53,3%).

14 Escrow račun je račun na kome se drže sredstva do momenta ispunjenja ugovora za koji su vezana.

Depoziti stanovnistva, ročna struktura, u %

Neto dug privrede, u 000.000 eura

Grafik 2.19

Grafik 2.20

39

Monetarna kretanja

Boks 2.1 – Dug po osnovu blokade računa

U Centralnom registru računa na kraju juna 2014. godine evidentirano je 58.896 računa pravnih lica i preduzetnika. Od ukupnog broja evidentiranih računa, 23% ili 13.554 računa je bilo u blokadi. Broj blokiranih računa ima negativan trend tokom prve polovine tekuće godine, i bilježi rast u odnosu na kraj preth-odne godine za 573, kao i na godišnjem nivou za 1.074.

Ukupan dug po osnovu blokade je iznosio 488,2 miliona eura na kraju drugog kvartala tekuće godine. Kod kretanja duga pravnih lica i preduzetnika po osnovu blokade je takođe prisutna negativna tendencija, koja se ogleda u povećanju duga na blokiranim računima u iznosu od 51,2 miliona eura ili 11,7% u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na isti period prethodne godine takođe imamo povećanje duga na blokiranim računima u iznosu od 55,5 miliona eura ili 12,8%.

Sa ukupno 576,4 miliona eura sredstava deponovanih u bankama na kraju posmatranog perioda, sek-tor privrede je drugi po značaju deponent u crnogorskom bankarskom sistemu. Depoziti ovog sektora su činili 26,9% ukupnih depozita u bankama na kraju drugog kvartala tekuće godine. Depoziti privre-

Krediti privrede, u 000.000 eura (lijeva skala), mjesečna promjena kredita privrede, u %

(desna skala)

Novoodobreni krediti privredi, ročnost, u 000.000 eura

Grafik 2.21 Grafik 2.22

Broj pravnih lica i preduzetnika u blokadi, iznos duga po osnovu blokade (u 000 eura)

Grafik 1

Izvor - CBCG

40

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

de povećani su za 3,9% u odnosu na kraj 2013. godine, dok na godišnjem nivou bilježe rast od 6,9%. Prosječno mjesečno, depoziti ovog sektora su tokom prvih šest mjeseci bilježili rast po stopi od 0,7%, pri čemu je u prvom kvartalu zabilježen prosječni mjesečni pad od -0,7%, dok je u drugom kvartalu zabilježen rast po stopi od 2,1%.

U ročnoj strukturi depozita sektora privrede, dominantno učešće od 57,9% bilježe depoziti po viđenju. S druge strane, ročna struktura duga ovog sektora po osnovu kredita u bankama pokazuje dominan-tno učešće dugoročnih kredita (69,9%) u kojima dominiraju krediti odobreni na rok preko tri godine (73%).

Koeficijent krediti/depoziti za sektor privrede je na kraju juna 2014. godine iznosio 1,65, i poboljšan je u odnosu na kraj 2013. godine kada je iznosio 1,72, kao i u odnosu na kraj juna 2013. godine kada je iznosio 1,84.

2.1.6. Strana aktiva i pasiva banaka

Strana aktiva banaka je na kraju prve polovine tekuće godine iznosila 561,8 miliona eura, i bila je za 1,3 miliona eura ili 0,2% viša nego na kraju prethodne godine, dok je na godišnjem nivou zabilježila pad od 25,3 miliona eura ili 4,3%.

U strukturi strane aktive banaka, posmatrano u odnosu na kraj prethodne godine, najveći rast od 27,5 miliona eura ili 37,9% je zabilježila gotovina, zatim slijede hartije od vrijednosti koje su bile za 2 milio-na eura ili 3,6% više, i pozicija ostalo koja bilježi rast od 508.000 eura 5,3%. Ostale stavke strane aktive su zabilježile pad u odnosu na kraj prethodne godine, pri čemu je najznačajniji pad zabilježila kategori-ja depozita u inostranstvu koja je bila za 28,2 miliona eura ili 8% niža nego na kraju prethodne godine.

Na godišnjem nivou, pad strane aktive rezultat je prvenstveno pada depozita banaka koji su bili za 63 miliona eura ili 16,4% niži nego godinu dana ranije, ali i pada kredita koji su zabilježili pad od 4,6 miliona eura ili 6,1%. Sve ostale stavke stra-ne aktive su zabilježile rast na godišnjem nivou, pri čemu su najveći rast od 21,8 miliona eura ili 58,7% zabilježile hartije od vrijednosti, nakon kojih slijedi gotovina koja je bila za 19,1 milion eura ili 23,6% viša, dok je kategorija „ostalo“ bila za 1,3 miliona eura ili 14,4% viša.

Najznačajnija kategorija u strukturi strane ak-tive su depoziti banaka u inostranim bankama, koji su na kraju juna tekuće godine iznosili 322,2 miliona eura i činili 57,3% strane aktive. Depo-ziti banaka u inostranim bankama počevši od trećeg kvartala prethodne godine imaju pretež-no trend opadanja, i bili su najznačajniji faktor koji je uticao na smanjenje strane aktive banaka u prethodnom periodu. U strukturi depozita bana-ka u inostranstvu dominantno učešće od 71,8% ostvarili su depoziti po viđenju.

Struktura strane aktive banaka, u 000.000 eura

Grafik 2.23

41

Monetarna kretanja

Strana pasiva banaka je iznosila 711,6 miliona eura na kraju juna 2014. godine, i zabilježila je pad od 11,1 miliona eura ili 1,5% u odnosu na kraj prethodne godine, dok je u odnosu na isti period prethodne godine niža za 26,7 miliona eura ili 3,6%. Pad strane pasive u odnosu na kraj pret-hodne godine kao i na godišem nivou rezultat je pada svih pozicija strane pasive, izuzev depozita nerezidenata. Depoziti nerezidenata u odnosu na kraj prethodne godine bilježe rast od 15,4 milio-na eura ili 4,1%, dok na godišnjem nivou bilježe rast od 45,9 miliona eura ili 13,4%. Ino-pozajmi-ce banaka su tako u odnosu na kraj prethodne godine bile za 25,6 miliona eura ili 7,7% niže, dok su na godišnjem nivou zabilježile pad od 70,2 mi-liona eura ili 18,6%.

U strukturi strane pasive na kraju drugog kvar-tala tekuće godine, dominantno učešće od 54,6% ostvarili su depoziti nerezidenata, dok se na po-zajmice banaka odnosilo 43,1%, hartije od vrijed-nosti 2,1%, a neznatan dio na ostale stavke strane pasive. Kao rezultat trenda smanjenja pozajmica iz inostranstva, struktura obaveza banaka prema inostranstvu se izmijenila u odnosu na godinu dana ranije, kada su pozajmice banaka iz ino-stranstva bile dominantna kategorija strane pasi-ve. Međutim, inostrane banke (pretežno matične banke) od drugog kvartala 2009. godine sma-njuju kreditiranje domaćih banaka, tako da su pozajmice crnogorskih banaka od ovog perioda imale pretežno trend opadanja. Banke su se zato u proteklom periodu usmjerile na diversifikaciju svojih izvora finansiranja, dominantno na privla-čenje depozita. U strukturi depozita nerezidenata u bankama, dominantno učešće bilježe oročeni depoziti (53,8%), koji su na kraju juna tekuće go-dine iznosili 208,7 miliona eura.

Na kraju posmatranog perioda, strana aktiva je bila niža od strane pasive za 149,8 miliona eura. Odnos strane pasive i ukupne bilansne sume banaka pokazuje da nerezidenti finansiraju 23,7% aktive bana-ka, dok se 18,7% bilansne sume banaka odnosilo na potraživanja banaka od nerezidenata. Jaz između strane aktive i strane pasive banaka je bio nizak tokom prve polovine 2014. godine, i iznosio je 5% na kraju posmatranog perioda.

Struktura strane pasive banaka, u 000.000 eura

Učešće strane aktive, strane pasive i neto strane aktive banaka u bilansnoj sumi banaka, %

Grafik 2.24

Grafik 2.25

42

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

2.1.7. Kapital banaka

Ukupni kapital banaka na kraju juna 2014. godi-ne je iznosio 428,1 milion eura, što je za 7,6% više nego na kraju 2013. godine, dok je u odnosu na jun 2013. godine viši za 5,5%.

Na kraju prve polovine 2014. godine, samo jedna banka je zabilježila smanjenje ukupnog kapitala u odnosu na kraj 2013. godine, dok su sve osta-le bilježile rast. Prosječno povećanje kapitala je iznosilo 8,8% u posmatranom periodu.

Koeficijent solventnosti bankarskog sistema je bio iznad zakonom propisanog minimuma od 10%, i iznosio je 15,83% na kraju juna 2014. godi-ne. Koeficijent solventnosti bilježi rast u odnosu na kraj prethodne godine kada je iznosio 14,44%, kao i u odnosu na kraj juna 2013. godine, kada je iznosio 15,50%.

Rast kapitala u toku prva dva kvartala tekuće go-dine je prvenstveno rezultat dokapitalizacije dvi-je banke u ukupnom iznosu od 16,5 miliona eura, kao i ostvarenog profita tokom posmatranog pe-rioda u iznosu od 14,5 miliona eura.

U toku prve polovine 2014. godine, samo je jedna banka poslovala sa gubitkom, dok su sve ostale ostvarile pozitivan finansijski rezultat. Ostva-ren profit banaka tokom prvih šest mjeseci teku-će godine je bio za 21,6% niži od profita banaka ostvarenog u istom periodu prethodne godine (grafik br. 2.27).

2.1.8. Obavezna rezerva banaka

Izdvojena obavezna rezerva banaka je iznosila 197,9 miliona eura na kraju juna 2014. godine, što je bilo za 958.533 eura ili 0,5% više nego na kraju 2013. godine, odnosno za 10,7 miliona eura ili 5,7% više nego na kraju juna prethodne godine (grafik br. 2.28).

Efektivna stopa obavezne rezerve, mjerena odnosom izdvojene obavezne rezerve i ukupnih depozita, iznosila je 9,22% na kraju juna 2014. godine, i bilježi pad u odnosu na kraj 2013. godine (9,39%), kao i na godišnjem nivou (9,31%) (grafik br. 2.29).

Ukupan kapital banaka, u 000.000 eura (lijeva skala) i koeficijent solventnosti, u % (desna skala)

Finansijski rezultat na agregatnom nivou, 000.000 eura

Grafik 2.26

Grafik 2.27

43

Monetarna kretanja

Tabela 2.1

Odnos obavezne rezerve i ukupnih depozita i aktive banaka, jun 2014. godine

Obavezna rezerva/Depoziti Obavezna rezerva/Aktiva

Bosna i Hercegovina 23,6% 14,5%

Crna Gora 9,22% 6,6%

Hrvatska 13,5% 6,5%

Makedonija 11,0% 6,3%

Srbija 26,0% 13,4%

Odnos izdvojene obavezne rezerve i ukupnih de-pozita u Crnoj Gori je najniži u regionu (tabela br. 2.1).

Od ukupnog iznosa izdvojene obavezne rezerve na kraju juna 2014. godine, 44,5% je izdvojeno na računima CBCG u inostranstvu, 31,4% izdvoje-no je na računu obavezne rezerve u zemlji, dok je preostalih 24,1% izdvojeno u vidu državnih za-pisa.

Tokom prve polovine tekuće godine, nijedna banka nije koristila obaveznu rezervu za likvid-nost.

Izdvojena obavezna rezerva i ukupni depoziti, u 000.000 eura Odnos obavezne rezerve i ukupnih depozita, %

Struktura izdvojene obavezne rezerve

Grafik 2.28 Grafik 2.29

Grafik 2.30

44

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

2.2. Kamatne stope banaka

2.2.1. Aktivne kamatne stope

Na ukupno odobrene kredite

Tokom prve polovine tekuće godine, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa (PPNKS) na ukupno odobrene kredite banaka je bilježi-la pad, dok je, s druge strane, prosječna ponde-risana efektivna kamatna stopa (PPEKS) ima-la rastući trend. U junu 2014. godine, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa (PPNKS) na ukupno odobrene kredite iznosila je 8,64%, i ostvarila je pad od 0,04 procentnih poena u od-nosu na kraj prethodne godine, i pad od 0,16 p.p. na godišnjem nivou.

S druge strane, prosječna ponderisana efektiv-na kamatna stopa (PPEKS) banaka je nastavila trend konstantnog rasta započet u posljednjem kvartalu prethodne godine. Tako je u junu tekuće godine PPEKS na kredite banaka iznosila 9,54% i bila je za 0,18 p.p. viša nego u decembru prethod-ne godine, odnosno za 0,11 p.p. viša nego u istom mjesecu prethodne godine.

Posmatrano po ročnosti, PPEKS na kratkoročne kredite je iznosila 9,46%, a na dugoročne 9,54%. PPEKS na kratkoročne kredite bila je niža kako u odnosu na kraj prethodne godine (za 0,24 p.p), tako i u odnosu na jun prethodne godine (za 0,61 p.p), dok je PPEKS na dugoročne kredite zabilje-žila rast i u odnosu na kraj prethodne godine i u odnosu na jun 2013. godine (0,20 p.p. i 0,16 p.p., respektivno).

Na novoodobrene kredite

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka je iznosila 8,84% u junu 2014. godine, a prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je iznosila 10,05%. Obije kamatne stope bilježe rast u odnosu na kraj 2013. godine, i to za 0,64 p.p. i 0,63 p.p. respektivno. U odnosu na jun prethodne godine, nominalna kamatna stopa je zabilježila pad od 0,34 p.p., dok je efektivna stopa bila za 0,25 p.p. niža.

Aktivne kamatne stope na ukupne kredite na nivou sistema, godišnji nivo, %

PPEKS na kredite po ročnosti, godišnji nivo, %

Grafik 2.31

Grafik 2.32

45

Monetarna kretanja

Posmatrano po ročnosti, PPEKS na novoodobre-ne kratkoročne kredite iznosila je 9,88%, a na no-voodobrene dugoročne kredite 10,12%. Kratko-ročna kamatna stopa je u junu 2014. godine bila za 0,21 p.p. viša od nivoa zabilježenog na kraju 2013. godine, dok je kamatna stopa na dugoroč-ne kredite bila za 0,83 p.p. viša. U odnosu na jun 2013. godine, obije stope su zabilježile pad. Tako je kratkoročna kamatna stopa zabilježila pad od 0,54 p.p., dok je kamatna stopa na dugoročne no-voodobrene kredite zabilježila pad od 0,13 p.p.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite odobrene fizičkim licima je iznosila 11,94% u junu, i povećana je u odnosu na kraj 2013. godine za 0,18 p.p., dok je u odnosu na jun 2013. godine stopa zabilježila rast od 0,69 p.p. S druge strane, prosječno ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite privredi bila je na znatno nižem nivou, i iznosila 8,59% na kraju juna tekuće godine, i bilježi pad kako u odnosu na kraj 2013. godine (0,68 p.p.), tako i u odnosu na jun 2013. godine (1,70 p.p.).

2.2.2. Pasivne kamatne stope

Pasivne kamatne stope su i u prvom polovini tekuće godine nastavile svoj negativan trend iz 2013. godine. Tako je u junu 2014. godine ova stopa iznosila 2,18% i bila je za 0,36 p.p. niža u odnosu na kraj 2013. godine, dok je na godišnjem nivou bila za 0,81 p.p. niža.

Kamatne stope na novoodobrene kredite na nivou sistema, godišnji nivo, %

Efektivne kamatne stope na novoodobrene kredite po ročnosti, godišnji nivo, %

Kamatne stope na novoodobrene kredite, po sektorima, %

Grafik 2.33 Grafik 2.34

Grafik 2.35

46

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Posmatrano po ročnosti, PPEKS na depozite po viđenju iznosila je 0,14%, depozite ročnosti do tri mjeseca 2,90%; depozite ročnosti od tri mjeseca do jedne godine 3,30%; depozite ročnosti od jed-ne do tri godine 4,46%; depozite ročnosti od tri do pet godina 4,42%, a na depozite ročnosti preko pet godina 3,80%. U odnosu na kraj prethodne godine pad su zabilježile kamatne stope na depo-zite svih ročnosti, pri čemu je najveći pad zabilje-žila kamatna stopa na depozite ročnosti od jed-ne do tri godine (0,66 p.p.), dok je najmanji pad zabilježila kamatna stopa ne depozite oročene na period preko pet godina (0,05 p.p.). Na godišnjem nivou sve su stope zabilježile pad.

PPEKS na depozite fizičkih lica iznosila je 2,68% u junu 2014. godine, i u odnosu na kraj 2013. go-dine bilježi pad od 0,37 p.p., dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine niža za 0,91 p.p. To-kom prve polovine tekuće godine, najviše kamat-ne stope zabilježene su na depozite fizičkih lica ročnosti od 1 do 3 godine, ali je i ova stopa imala pretežno negativan trend u posmatranom perio-du, naročito tokom drugog kvartala.

PPEKS na depozite pravnih lica iznosila je 1,49% i takođe bilježi pad, kako u odnosu na kraj 2013. godine (0,31 p.p.) tako i u odnosu na isti mjesec prethodne godine (0,66 p.p.).

Kamatni spred je u prvoj polovini 2014. godine bio u konstantnom rastu, uslijed rasta PPEKS na kredite, s jedne strane, i konstantnog pada PPEKS na depozite banaka, s druge strane. Kao rezultat, u junu 2014. godine je razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa (na ukupne kredite i depozite banaka) iznosila 7,36 p.p, što je više kako u odnosu na kraj 2013. godine (6,82 p.p.), tako i u odnosu na jun prethodne godine (6,44 p.p.).

2.3. Mikrokreditne finansijske institucije

Bilansna suma mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) je na kraju drugog kvartala 2014. godine iznosila 41,7 miliona eura i povećana je za 7 miliona eura ili 20,4% u odnosu na kraj 2013. godine, dok je u odnosu na isti period prethodne godine viša za 4,6 miliona eura ili 12,3%.

PPEKS na depozite po ročnosti, godišnji nivo, %

Kamatni spred, %

Grafik 2.36

Grafik 2.37

47

Monetarna kretanja

Tabela 2.2

Bilansna suma MFI, stanje na kraju perioda, 000 eura

Opis/Period2013. 2014.

III VI IX XII III VI

Aktiva MFI 36.071 37.099 32.370 34.626 36.041 41.657

Krediti mikroekreditnih finansijskih institucija su u prvoj polovini tekuće godine imali rastući trend, i na kraju juna su iznosili 39,4 miliona eura. U odnosu na kraj prethodne godine, krediti MFI su zabilje-žili rast od 2,7 miliona eura ili 7,3%, dok su na godišnjem nivou zabilježili pad od 440.000 eura ili 1,1%. Sektorska alokacija pokazuje da se dominantan dio (91,1%) kredita MFI odnosio na sektor stanovniš-tva, dok se 4,8% odnosilo na nefinansijske institucije, a preostalih 4,1% na finansijske institucije.

Tokom prve polovine 2014. godine, mikrokredit-ne finansijske institucije su odobrile ukupno 17,3 miliona eura novih kredita. Kreditna aktivnost MFI je tako u posmatranom periodu intenzivi-rana, zabilježivši rast novoodobrenih kredita od 1,8 miliona eura ili 11,7% u odnosu na isti peri-od prethodne godine. Najveći dio novih plasma-na MFI (92,5%) odnosio se na kredite odobrene sektoru stanovništva, pri čemu je najveći dio kre-dita stanovništva odobren za nabavku osnovnih sredstava (28,9%), zatim za likvidnost za obrtna sredstva (25,2%), za kupovinu stanova i adaptaci-ju (20,3%) i gotovinske kredite (11,4%).

U strukturi ukupne pasive MFI, dominatno uče-šće od 59,6% bilježi ukupan kapital MFI, dok se na ukupne obaveze15 MFI odnosilo 40,4% bilan-sne sume. Kapital MFI je na kraju juna 2014. go-dine iznosio 24,8 miliona eura, što je za 4,5 mi-liona eura ili 22,4% više nego na kraju 2013. go-dine, dok na godišnjem nivou predstavlja rast od 1,9 miliona eura ili 8,3%.

Pozajmice mikrokreditnih finansijskih institucija su iznosile 15,1 milion eura, i zabilježile su rast od 2,7 miliona eura ili 21,4% u odnosu na kraj 2013. godine, odnosno rast od 2,5 miliona eura ili 19,5% na godišnjem nivou.

Na agregatnom nivou, MFI su prvu polovinu 2014. godine završile sa ostvarenim neto dobitkom u ukupnom iznosu od 729.000 eura.

15 Obaveze po uzetim kreditima i pozajmicama, uslovni grantovi, subordinisani dugovi i ostale obaveze.

Ukupni krediti MFI, po sektorima u 000 eura

Grafik 2.38

48

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

2.3.1. Kamatne stope MFI

Na ukupno odobrene kredite

Kamatne stope MFI na ukupno odobrene kredi-te su tokom prvih šest mjeseci bile na izuzetno visokom nivou. Međutim, u kretanju prosječno ponderisane efektivne kamatne stope (PPEKS) tokom prve polovine tekuće godine primjetan je opadajući trend. Tako je u junu 2014. godine, ova stopa iznosila 26,12%, i bila je za 0,26 p.p. niža je u odnosu na kraj 2013. godine, dok je na godiš-njem nivou takođe zabilježila pad od 1,11 p.p.

Na kraju drugog kvartala 2014. godine, PPEKS na ukupne kratkoročne kredite je iznosila 26,88%, dok je na dugoročne kredite iznosila 26,00%. Obi-je stope zabilježile su pad, kako u odnosu na de-cembar prethodne godine (za 0,88 p.p. i 0,19 p.p. respektivno), tako i u odnosu na isti period pret-hodne godine (1,98 p.p. i 1,02 p.p. respektivno).

Prosječna ponderisana efektivna kamatna sto-pa na kredite MFI odobrene sektoru privrede je iznosila 25,71% u junu tekuće godine. Posebno je visoka stopa zabilježena na kratkoročne kredite odobrene ovom sektoru, koja je iznosila 26,55%, dok je na dugoročne kredite iznosila 22,88%.

Na kredite odobrene fizičkim licima PPEKS je iznosila 26,13%, odnosno 26,96% na kredite sa ročnošću kraćom od godinu dana i 26,03% na kredite sa ročnošću preko jedne godine.

Na novoodobrene kredite

PPEKS na novoodobrene kredite MFI je u junu iznosila 26,63%, što je bilo za 0,60 p.p. više nego u decembru 2013. godine, dok je na godišnjem ni-vou zabilježen pad od 0,28 p.p.

Posmatrano po ročnosti, PPEKS na novoodobre-ne kratkoročne kredite MFI je iznosila 27,41%, a na kredite odobrene sa ročnošću preko jedne go-dine 26,35% (tabela br. 2.3).

Kamatne stope na ukupne kredite na nivou sistema, godišnji nivo, %

Kamatne stope na novoodobrene kredite na nivou sistema, godišnji nivo, %

Grafik 2.39

Grafik 2.40

49

Monetarna kretanja

Tabela 2.3

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite, jun 2014. godine, %

Kratkoročni Dugoročni Ukupni

StanovništvoPPNKS 22,32 22,10 22,14

PPEKS 27,47 26,35 26,57

PrivredaPPNKS 17,22 0,00 17,22

PPEKS 27,27 0,00 27,27

Ukupni kreditiPPNKS 20,79 22,10 21,76

PPEKS 27,41 26,35 26,63

Boks 2.2 – Poređenje kamatnih stopa po kojima su banke i MFI odobravale kredite

Kamatne stope po kojima banke i mik-rokreditne finansijske institucije odobravaju kredite se značajno razlikuju. Naime, PPNKS na ukupne kredite kod banaka je iznosila 8,64%, a efektivna 9,54%, dok su iste stope kod MFI iznosile 21,23%, odnosno 26,12%.

Banke su odobravale kratkoročne kredite po PPEKS od 9,46%, a MFI 26,88%. PPEKS na dugoročne kredite je kod banaka iznosila 9,54%, a kod MFI 26,00% (tabela br. 1 i grafik br. 1).

Tabela 1

Kamatne stope banaka i MFI na ukupne kredite, jun 2014. godine, %

 Kratkoročni Dugoročni Ukupni

Banke MFI Banke MFI Banke MFI

Fizička licaPPNKS 8,71 22,12 9,39 21,24 9,39 21,34

PPEKS 10,53 26,96 10,29 26,03 10,30 26,13

PrivredaPPNKS 8,21 17,53 8,12 19,60 8,13 18,00

PPEKS 9,46 26,55 8,91 22,88 8,98 25,71

Ukupni kreditiPPNKS 8,19 21,26 8,67 21,23 8,64 21,23

PPEKS 9,46 26,88 9,54 26,00 9,54 26,12

Kamatne stope banaka i MFI na ukupne kredite, %

Grafik 1

50

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Velika odstupanja postoje i kod kamatnih stopa na novoodobrene kredite između ba-naka i MFI. Naime, PPNKS na novoodobrene kredite kod banaka je iznosila 8,84%, a efek-tivna 10,05%, dok su iste stope kod MFI izno-sile 21,76%, odnosno 26,63%.

Banke su odobravale kratkoročne kredite po PPEKS 9,88%, a MFI po stopi od 27,41%. PPEKS na dugoročne kredite je kod banaka iznosila 10,12%, a kod MFI 26,35% (tabela br. 2 i grafik br. 2).

Tabela 2

Kamatne stope banaka i MFI na novoodobrene kredite, jun 2014. godine, %

 Kratkoročni Dugoročni Ukupni

Banke MFI Banke MFI Banke MFI

StanovništvoPPNKS 9,47 22,32 10,65 22,10 10,61 22,14

PPEKS 13,01 27,47 11,90 26,35 11,94 26,57

PrivredaPPNKS 8,09 17,22 7,20 0,00 7,62 17,22

PPEKS 9,64 27,27 7,65 0,00 8,59 27,27

Ukupni kreditiPPNKS 8,02 20,79 9,23 22,10 8,84 21,76

PPEKS 9,88 27,41 10,12 26,35 10,05 26,63

Kamatne stope banaka i MFI na novoodobrene kredite, %

Grafik 1

TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA 03

53

Tržište novca i kapitala

3.1. Tržište novca

U toku drugog kvartala 2014. godine održane su dvije aukcije državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana i dvije sa rokom dospijeća od 91 dan. Ukupna vrijednost emitovanih državnih zapisa iznosila je 29,8 miliona eura. Od ukupno emi-tovanih državnih zapisa prodato je ukupno 18,2 miliona eura ili 61%. Kupci državnih zapisa bile su crnogorske banke i Fond za zaštitu depozita.

U toku prvih šest mjeseci 2014. godine održano je šest aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana i tri sa rokom dospijeća od 91 dan. Ukupan iznos prodatih zapisa u prvom polugo-dištu 2014. godine je iznosio 108,1 milion eura. Prosječna ponderisana kamatna stopa na držav-ne zapise emitovane u prvoj polovini 2014. godi-ne je iznosila 1,75% (grafik br. 3.1).

Ukupan dug države po osnovu prodatih držav-nih zapisa, na dan 30.06.2014. godine, iznosio je 93,6 miliona eura.

3.2. Tržište kapitala

Tokom prve polovine 2014. godine, na Montene-groberzi ostvaren je najveći promet za šest mje-seci od 2009. godine. Tako je u posmatranom pe-riodu ostvareno 65 miliona eura prometa, što je šest puta više u odnosu na isti period prethodne godine.

Značajan rast prometa na Montenegroberzi naj-većim dijelom je rezultat emisije državnih ob-veznica u martu tekuće godine, kada je izvršena prodaja državnih obveznica u ukupnoj vrijedno-sti od 43,2 miliona eura, po nominalnoj vrijed-nosti od deset hiljada eura po obveznici. Obve-znice su sa rokom dospijeća od četiri godine, i nose fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5%. Ta-kođe, u maju 2014. godine izvršena je sekundar-na trgovina u iznosu od 3 miliona eura.

Prodati državni zapisi i odgovarajuća kamatna stopa, I-VI 2014. godina

Grafik 3.1

Izvor : CBCG

Promet na berzi, u 000 eura

Grafik 3.2

Izvor: Montenegroberza

54

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Prosječni mjesečni promet iznosio je 10,8 miliona eura tokom prvih šest mjeseci 2014. godine, što je znatno više od prosječnog mjesečnog prometa ostvarenog u 2013. godini (2,6 miliona eura). Među-tim, ukoliko bi isključili prodate državne obveznice, prosječan promet u ovom periodu bi iznosio 3,6 miliona eura. Od ukupno ostvarenog prometa u prvoj polovini 2014. godine, 66,4% je ostvareno kroz primarnu prodaju, prvenstveno kao rezultat emisije državnih obveznica, dok se preostalih 33,6% od-nosilo na sekundarnu trgovinu.

Tokom posmatranog perioda, ostvareno je 3.003 transakcija, pri čemu je u odnosu na isti period prethodne godine zabilježen pad broja transak-cija od 9,8%.

Struktura prometa

U strukturi prometa ostvarenog u prvoj polovi-ni 2014. godine, najveće učešće od 71,7% je imao promet raznim vrstama obveznica, zatim slijede akcije kompanija sa 19,5%, dok se na promet ak-cija fondova zajedničkog ulaganja odnosilo preo-stalih 8,8% ukupno ostvarenog prometa.

Tabela 3.2

Ukupan promet i struktura prometa

Struktura prometa

I-VI 2011. I-VI 2012. I-VI 2013. I-VI 2014.

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Akcije 23.817.096 88,5% 8.180.328 81,9% 9.460.017 86,5% 12.666.749 19,5%

Akcije FZU 1.721.635 6,4% 1.237.133 12,4% 663.492 6,1% 5.703.858 8,8%

Obveznice 1.370.185 5,1% 571.142 5,7% 809.200 7,4% 46.599.515 71,7%

Ukupno 26.908.916 100,0% 9.988.603 100,0% 10.932.710 100,0% 64.970.122 100,0%

Izvor: Montenegroberza

Ukupan promet akcijama kompanija u iznosu od 12,7 miliona eura ostvaren je kroz 2.092 transakcije, što predstavlja 69,7% ukupno realizovanih transakcija. Ostvareni promet akcijama kompanija je za 33,9% veći u odnosu na isti period prethodne godine, dok je broj realizovanih poslova bio veći za 3,5%.

Trgovina akcijama fondova zajedničkog ulaganja (FZU) u prvih šest mjeseci 2014. godine je iznosila 5,7 miliona eura, i realizovana je kroz 730 transakcija. Ostvareni promet akcijama FZU bio je 8,6 puta veći u odnosu na isti period prethodne godine.

Od ukupnog prometa obveznicama (46,6 miliona eura), dominantan dio od 99,1% se odnosio na trgo-vinu državnim obveznicama, dok se preostalih 0,9% odnosilo ostale vrste obveznica.

Struktura prometa na berzi, I polovina 2014. godine

Grafik 3.3

Izvor: Montenegroberza

55

Tržište novca i kapitala

Berzanski indeksi

Nakon pozitivnog trenda u prva dva mjeseca 2014. godine, indeks Monex20 je tokom naredna četiri mjeseca bilježio pad na mjesečnom nivou. S druge strane, indeks investicionih fondova Monex PIF, je bilježio blagi mjesečni rast samo u martu i maju, dok je tokom ostalih mjeseci bio u padu.

Promet, u 000 eura (lijeva skala) i broj sklopljenih poslova akcijama kompanija

(desna skala)

Promet, u 000 eura (lijeva skala) i broj transakcija obveznicama (desna skala)

Promet, u 000 eura (lijeva skala) i broj transakcija (desna skala) akcijama fondova

zajedničkog ulaganja

Grafik 3.4

Grafik 3.6

Grafik 3.5

Izvor: Montenegroberza

Izvor: Montenegroberza

Izvor: Montenegroberza

56

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

U odnosu na kraj prethodne godine, indeks Mo-nex20 je na kraju juna 2014. godine zabilježio ap-solutni pad od 125,34 indeksnih poena ili 1,3%, dok je indeks Monex PIF zabilježio pad od 581,29 indeksnih poena ili 17%.

U odnosu na kraj juna 2013. godine, indeks Mo-nex 20 je zabilježio pad od 1,2%, dok je indeks Monex PIF zabilježio rast od 9,8%.

U odnosu na njihove istorijski maksimalne vri-jednosti (dostignute u 2007. godini), indeksi su na kraju juna 2014. godine zabilježili pad, pri čemu je Monex20 bio 5 puta niži, dok je Monex PIF bio 18 puta niži.

Tabela 3.3

Opšti podaci o indeksima

  MONEX 20 MONEX PIF

Vrijednost na dan 30. Jun 2014. 9.724,84 2.830,95

Apsolutna promjena indeksa u 2014. godini -125,34 -581,29

Početna vrijednost indeksa 1000,00 Mart 2003. 1000,00 Mart 2003.

Maksimalna vrijednost tokom 2014. godine 10.802,05 28.02.2014. 3.443,25 15.01.2014.

Maksimalna istorijska vrijednost 48.617,88 07.05.2007. 50.780,54 17.08.2007

Minimalna istorijska vrijednost 918,57 14.04.2003 959,53 02.04.2003

Rast (pad) u 2014. godini -1,3% -17%

Izvor: Montenegroberza

Blok trgovine

U prvom polugođu 2014. godine na Montenegroberzi realizovano je svega sedam blok trgovina uku-pne vrijednosti 1,5 miliona eura.

Kapitalizacija

Ostvarena tržišna kapitalizacija na Montenegroberzi na kraju juna 2014. godine iznosila je 2,9 mili-jardi eura.

Likvidnost mjerena koeficijentom obrta sredstava na Montenegroberzi je u junu 2014. godine iznosila 0,00115.

Kretanje indeksa na Montenegroberzi

Grafik 3.7

Izvor: Montenegroberza

57

Tržište novca i kapitala

Boks 3.1 - Regionalne berze, odabrani pokazatelji poslovanja

U prvom polugođu 2014. godine, od svih berzi regiona, samo je na dvije zabilježen pad prometa, dok je na ostale četiri ostvaren rast. Najveći rast, u odnosu na prvih šest mjeseci prethodne godine, zabilježen je na Montenegroberzi (šest puta), kao i na Sarajevskoj berzi, gdje je promet skoro tri puta veći u odno-su na isti period prethodne godine, dok je na Ljubljanskoj berzi ostvaren rast prometa od 61,7%. Pad prometa ostvaren je na Beogradskoj (30,5%) i Zagrebačkoj berzi (3,6%). Broj transakcija na svim ber-zama u regionu je zabilježio pad u prvom polugođu 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine, osim na Ljubljanskoj berzi. (tabela br. 1).

Tabela 1

Promjene prometa i ostvarenih transakcija na regionalnim berzama

Naziv berze Relativan odnos prometa I-VI 14/I-VI 13.

Relativan odnos br. transakcija I-VI 14/I-VI 13.

Beogradska berza -30,5 -30,8

Zagrebačka berza -3,6 -21,6

Sarajevska berza 196,8 -19,5

Makedonska berza 12,2 -16,0

Ljubljanska berza 61,7 4,5

Montenegroberza 494,3 -9,8

Izvor: Izvještaji regionalnih berzi

U odnosu na kraj 2013. godine, najveći rast berzanskog indeksa zabilježen je na Ljubljanskoj berzi (25,4%), dok je najveći pad zabilježio indeks Sarajevske berze (7%) (tabela br. 2).

Kapitalizacija, u 000.000 eura

Grafik 3.8

Izvor: Montenegroberza

58

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 2

Promjene odabranih indeksa regionalnih berzi

Naziv berze Naziv indeksa% promjena

VI 2014. XII 2013.

VI 2014. VI 2013.

Beogradska berza BELEX15 2,1 18,7

Zagrebačka berza CROBEX -0,2 -0,7

Sarajevska berza SASX-10 -7,0 -8,9

Makedonska berza MBI10 -6,1 -6,4

Ljubljanska berza SBITOP 25,4 33,5

Montenegroberza MONEX20 -1,3 -1,2

Izvor: Izvještaji regionalnih berzi

Najveći pad tržišne kapitalizacije je, u odnosu na kraj 2013. godine, zabilježen na Makedonskoj berzi (9,3%), dok je najveći rast zabilježen na Ljubljanskoj berzi (14,1%).

Tabela 3

Poređenja tržišnih kapitalizacija regionalnih berzi

Naziv berze VI 2014. XII 2013.

VI 2014. VI 2013.

Beogradska berza -3,9 -1,7

Zagrebačka berza 7,6 49,6

Sarajevska berza -5,6 -3,7

Makedonska berza -9,3 -16,9

Ljubljanska berza 14,1 27,9

Montenegroberza 1,2 3,0

Izvor: Sajtovi regionalnih berzi

FISKALNI SEKTOR 04

61

Fiskalni sektor

Sve mjere fiskalne konsolidacije koje su uvedene u prethodnom periodu, a koje će se primjenjivati u narednom periodu, za cilj imaju uspostavljanje dugoročne održivosti sistema javnih finansija. Fiskal-na politika u narednom periodu biće usmjerena na stabilnost javnih finansija, čija je osnovna determi-nanta javni dug. U tom cilju pripremljen je set mjera sistemskog karaktera koje će se implementirati u narednom periodu, a koje se odnose na: uređenje sistema zarada u javnom sektoru (Nacrt zakona o zaradama u javnom sektoru je na javnoj raspravi), pronalaženje modela za veći nivo održivosti pen-zijskog sistema, oštrije kaznene mjere za prekršioce, poreske i carinske olakšice za uredne poreske obveznike, otpis kamate za jednokratnu otplatu duga i dr.

Implementacijom navedenih mjera fiskalne konsolidacije stvaraju se preduslovi za veći privredni rast, što uz bolju naplatu prihoda i opreznu potrošnju doprinosi smanjenju javnog deficita i posljedično nivoa javnog duga.

Box 4.1 - Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti

U aprilu 2014. godine donešen je novi Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim se, između os-talog, uređuje planiranje i izvršenje budžeta, pozajmice i garancije. Zakon ima za cilj i unapređenje ukupnog sistema javnih finansija i harmonizaciju propisa koji se odnose na oblast javnih finansija sa relevantnim propisima Evropske unije. U skladu sa pravnom tekovinom EU, njime se uvodi insti-tut numeričkih fiskalnih pravila, srednjeročni budžetski okvir, fiskalna strategija, inspekcijski nadzor, kao i odgovarajuće kaznene mjere. Zakon predviđa uvođenje fiskalnih pravila koja podrazumijevaju budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda i nivo javnog duga od 60% BDP-a. Predviđa se i uvođenje prekršajne odgovornosti, kojom se u slučaju kršenja zakona predviđaju novčane kazne od 200 do 4.000 eura. Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, predviđa dalje unaprjeđenje siste-ma javnih finansija kroz jačanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti i srednjoročne i dugoročne održivosti javnih finansija.

4.1. Javne finansije Crne Gore16

U ovoj godini usvojen je Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji donosi metodološku izmjenu u dijelu obračuna prihoda. Naime, odredbe ovog Zakona predviđaju da donacije ulaze u zbir tekućih prihoda čime se i deficit smanjuje za isti taj iznos.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, u prvom polugodištu 2014. godine izvorni prihodi17 iznosili su 665,1 milion eura, odnosno 18,9% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu18. U po-

16 Preliminarni podaci Ministarstva finansija. Strukturu javnih finansija Crne Gore čini budžet Crne Gore sa državnim fondovima (Fond penzijskog i invalidskog

osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Fond za obeštećenje, Zavod za zapošljavanje i Fond rada) i budžeti lokalne samouprave (Prijestonica Cetinje, Glavni grad Podgorica i 19 opština).

17 Ukupni javni prihodi obuhvataju prihode budžeta, državnih fondova i lokalne samouprave.18 Izvor: Ministarstvo finansija; procijenjeni BDP za 2014. godinu iznosi 3,52 milijarde eura.

62

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

ređenju sa istim periodom 2013. godine, javni prihodi su veći za 11,2%, što predstavlja nominalni rast od 67,1 milion eura, čemu je najviše doprinijelo povećanje prihoda od PDV-a (24,5 miliona eura) i doprinosa (24,1 milion eura).

U strukturi javnih prihoda dominantni su prihodi od poreza (61%), kao i prihodi od doprinosa (27,2%), dok se na sve ostale prihode odnosi 11,8% javnih prihoda.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, javna potrošnja u prvom polugodištu 2014. godine iznosila je 695 miliona eura, odnosno 19,8% procijenjenog BDP-a. U poređenju sa istim pe-riodom 2013. godine javna potrošnja je ostvarena na višem nivou za 8,8%. Rashodi su prvenstveno povećani zbog većih rashoda u dijelu kapitalnog budžeta za 11 miliona eura, ali i zbog plaćenih garan-cija tokom 2014. godine u iznosu od 9,7 miliona eura. U odnosu na 2013. godinu, veći su i rashodi za kamate, dok su značajne uštede ostvarene u dijelu ostalih ličnih primanja.

Nedostajuća sredstva na kraju prvog polugodištu iznosila su 185,8 miliona eura. U prvom polugodištu država se zadužila u iznosu od 191 milion eura preko inostranih izvora finansiranja, odnosno, 99,5 miliona eura preko domaćih.

Tekuća javna potrošnja19 iznosila je 653,3 milio-na eura ili 18,6% BDP-a i veća je u odnosu na isti period 2013. godine za 7,4%.

Posmatrano po ekonomskoj klasifikaciji, najve-ću stavku izdataka predstavljaju transferi za so-cijalnu zaštitu (244,3 miliona eura, ili 7% BDP-a, dominantno zbog izdataka za penzije) i bruto zarade (212,9 miliona eura, ili 6,1% BDP-a), dok je kapitalni budžet iznosio 41,7 miliona eura, ili 1,2% BDP-a.

Nivo javnih prihoda na kraju prvog polugodišta 2014. godine manji je od ostvarene javne potroš-nje, tako da je deficit javnog sektora iznosio 29,9 miliona eura ili 0,8% procijenjenog BDP-a, i za 11 miliona eura je manji u odnosu na deficit iz istog perioda prethodne godine. (Prilog D, tabela 12).

4.2. Budžet Crne Gore

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, ukupni primici budžeta sa državnim fon-dovima20 u prvom polugodištu 2014. godine iznosili su 864,3 miliona eura ili 24,6% procijenjenog

19 Javna potrošnja umanjena za ukupne kapitalne izdatke.20 Primici uključuju izvorne prihode (direktne i indirektne poreze i neporeske prihode), pozajmice i kredite iz domaćih i

inostranih izvora i prihode od privatizacije.

Konsolidovana javna potrošnja, 000.000 eura

Grafik 4.1

Izvor: Ministarstvo finansija

63

Fiskalni sektor

BDP-a21. U strukturi budžetskih prihoda, 66,5% se odnosilo na izvorne prihode, a 33,5% na priho-de od privatizacije i pozajmice i kredite iz doma-ćih i inostranih izvora (tabela br. 4.1).

Izvorni prihodi budžeta iznosili su 574,8 milio-na eura ili 16,4% procijenjenog BDP-a. U odnosu na plan, ovi prihodi viši su za 5,6%, kao rezultat višeg ostvarenja prihoda od poreza, doprinosa, naknada, ostalih prihoda i prihoda od otplate kredita. U odnosu na isti period 2013. godine, izvorni prihodi viši su za 10,9%.

U strukturi izvornih prihoda najveće učešće ostvarili su prihodi od poreza (62,8%), zatim do-prinosi (31,5%), dok se preostalih 5,7% odnosilo na prihode od taksi, naknada, ostalih prihoda, primitaka od otplate odobrenih kredita i dona-cija.

Naplata poreskih prihoda (porezi i doprinosi) ostvarena je u iznosu od 541,7 miliona eura, od čega se na direktne poreze odnosi 255,9 miliona eura, a na indirektne poreze 285,8 miliona eura.

Prihodi po osnovu poreza iznosili su 360,9 miliona eura i ostvarili su rast od 1,7% u odnosu na plan, odnosno 10,2% u odnosu na isti period 2013. godine.

Nominalno, najveći rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost od 24,5 miliona eura ili 13,4%. Ovaj rast prihoda od PDV-a rezultat je povećane stope, rasta ekonomske aktivnosti i smanjenja sive ekonomije.

Prihodi po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica povećani su za 18,9% u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Negativno odstupanje bilježi se kod poreza na međunarodnu trgovinu, i to 11,7% u odnosu na plan i 5,9% u odnosu na prošlogodišnji uporedni period.

Takođe, pad prihoda evidentiran je kod naplate akciza, i to 6,3% u odnosu na plan i 1,1% u odnosu na prvo polugodište 2013. godine. Iz tog razloga, sprovode se pojačane mjere kontrole tržišta akciznih priozvoda, posebno duvanskih proizvoda.

Prihodi po osnovu doprinosa iznosili su 180,9 miliona eura i veći su za 15,5% u odnosu na plan za prvo polugodište 2014. godine, dok u odnosu na isti period prethodne godine bilježe rast od 15,4% (veći su za 24,3 miliona eura u odnosu na plan, a 24,1 milion eura u odnosu na prethodnu godinu), što je re-zultat smanjenja sive ekonomije.

21 Izvor: Ministarstvo finansija; procijenjeni BDP za 2014. godinu iznosi 3,52 milijarde eura.

Izvorni prihodi, 000.000 eura

Grafik 4.2

Izvor: Ministarstvo finansija

64

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 4.1

Prihodi budžeta CG i državnih fondova, I-VI 2014. godine

Vrsta primitka

Plan jan-jun 2014.

Ostvareno jan-jun 2014.

Učešće u prihodima

jan-jun 2014.

Učešće u BDP

Ostvareno u odnosu na plan

Ostvareno jan-jun 2013.

Ostvareno u odnosu na jan-jun

2013.

u mil.eura u mil.eura % % % u mil.eura %

Porezi 354,90 360,86 62,78 10,26 101,68 327,54 110,17

Porez na dohodak fizičkih lica 40,41 44,30 7,71 1,26 109,63 37,25 118,93

Porez na dobit pravnih lica 30,74 30,79 5,36 0,88 100,16 28,14 109,42

Porez napromet nepokretnosti 0,67 0,72 0,13 0,02 107,46 0,63 114,29

Porez na dodatu vrijednost 200,09 207,41 36,09 5,90 103,66 182,90 113,40

Akcize 69,66 65,27 11,36 1,86 93,70 65,97 98,94

Porez na međunarodnu trgovinu i transakcije 11,03 9,74 1,69 0,28 88,30 10,35 94,11

Ostali republički porezi 2,3 2,63 0,46 0,07 114,35 2,30 114,35

Doprinosi 156,58 180,86 31,47 5,14 115,51 156,72 115,40

Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje 90,99 110,58 19,24 3,15 121,53 93,73 117,98

Doprinosi za zdravstveno osiguranje 55,64 61,20 10,65 1,74 109,99 54,05 113,23

Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti 4,66 4,91 0,85 0,14 105,36 4,32 113,66

Ostali doprinosi 5,29 4,17 0,73 0,12 78,83 4,62 90,26

Takse 8,93 7,89 1,37 0,22 88,35 11,40 69,21

Naknade 6,02 6,93 1,21 0,20 115,12 6,09 113,79

Ostali prihodi 12,28 14,05 2,44 0,40 114,41 12,99 108,16

Primici od otplate kredita 1,47 2,02 0,35 0,06 137,41 1,58 127,85

Donacije 4,00 2,15 0,37 0,06 53,75 1,88 114,36

IZVORNI PRIHODI 544,18 574,76 66,50 16,35 105,62 518,20 110,91

Prihodi od privatizacije 2,50 0,98 0,11 0,03 39,20 0,85 115,29

Pozajmice i krediti iz inostranih izvora 113,99 190,14 22,00 5,41 166,80 43,02 441,98

Pozajmice i krediti iz domaćih izvora 0,00 98,41 11,39 2,80 53,67 183,36

UKUPNI PRIMICI BUDŽETA CG I FONDOVA 660,67 864,29 100,00 24,58 130,82 615,74 140,37

Izvor: Ministarstvo finansija

Ukupni izdaci budžeta u prvom polugodištu 2014. godine iznosili su 768,1 milion eura ili 21,8% procijenjenog BDP-a. U poređenju sa istim periodom 2013. godine, budžetska potrošnja bila je veća za 18%, a u odnosu na planiranu veća je za 1,8% (tabela br. 4.2).

Konsolidovani izdaci budžeta22 iznosili su 638,7 miliona eura, što čini 18,2% procijenjenog BDP-a. Ostvareni izdaci su u odnosu na plan za prvo polugodište tekuće godine bili niži za 4,5%, a po-rasli su u odnosu na isti period 2013. godine za 8,6% ili 50,5 miliona eura.

22 Ukupni izdaci umanjeni za otplatu dugova.

Budžetska potrošnja u prvom polugodištu 2014. godine, 000 000 eura

Grafik 4.3

Izvor: Ministarstvo finansija

65

Fiskalni sektor

Tekuća budžetska potrošnja iznosila je 615 miliona eura ili 17,5% BDP-a, dok je kapitalni budžet izno-sio 23,7 miliona eura ili 0,7% BDP-a.

Tekući izdaci u posmatranom periodu iznosili su 308,9 miliona eura i bili su niži od planiranih za 1,2%. Gotovo svi rashodi, izuzev izdataka za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca, kamate i subvencije bili su ispod planiranih.

Rashodi za bruto zarade povećani su za 9,8% u odnosu na isti period 2013. godine. Smanjenje rashoda u odnosu na uporedni period prethodne godine zabilježeno je kod rashoda za ostala lična primanja (1,4 miliona eura ili 23,6%).

Ako posmatramo strukturu budžetske potrošnje (tabela br. 4.2), najveće učešće imaju transferi za socijalnu zaštitu oko 38,2%, bruto zarade 31,1% i transferi institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru 7,2%. Na ostale namjene odnosi se 23,5% budžetskih izdataka, od toga kamate učestvuju sa 6,1%, rashodi za materijal i usluge 4,9%, kapitalni budžet sa 3,7%, a subvencije sa 1,6% budžetske po-trošnje.

Tabela 4.2

Izdaci budžeta CG i državnih fondova, I-VI 2014. god.

O P I S

Plan jan-jun 2014.

Ostvareno jan-jun 2014.

Učešće u izdacima

Učešće u BDP

Ostvareno u odnosu na plan

Ostvareno jan-jun 2013.

Ostvarenja u odnosu na jan-jun

2013.

u mil.eura u mil.eura % % % u mil.eura %

Tekući izdaci 312,76 308,86 48,36 8,78 98,75 280,58 110,08

Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca 193,24 198,92 31,14 5,66 102,94 181,15 109,81

Ostala lična primanja 5,74 4,56 0,71 0,13 79,44 5,97 76,38

Rashodi za materijal 14,65 11,85 1,86 0,34 80,89 11,75 100,85

Rashodi za usluge 20,35 19,53 3,06 0,56 95,97 17,82 109,60

Tekuće održavanje 10,83 8,12 1,27 0,23 74,98 6,47 125,50

Kamate 36,66 39,24 6,14 1,12 107,04 34,22 114,67

Renta 4,09 4,35 0,68 0,12 106,36 3,80 114,47

Subvencije 9,44 10,06 1,58 0,29 106,57 6,93 145,17

Ostali izdaci 12,51 9,61 1,50 0,27 76,82 9,78 98,26

Kapitalni izdaci u tekućem budžetu 5,25 2,62 0,41 0,07 49,90 2,69 97,40

Transferi za socijalnu zaštitu 249,11 244,21 38,24 6,95 98,03 239,50 101,97

Transferi inst. pojedincima NVO i jav. sektoru 50,52 45,81 7,17 1,30 90,68 41,26 111,03

Kapitalni budžet 50,91 23,74 3,72 0,68 46,63 19,71 120,45

Pozajmice i krediti 1,07 1,24 0,19 0,04 115,89 1,24 100,00

Rezerve 4,43 5,15 0,81 0,15 116,25 5,71 90,19

Otplata garancija 0 9,68 0,00 0,28 0,15

KONSOLIDOVANI IZDACI 668,80 638,69 83,15 18,17 95,50 588,15 108,59

Otplata dugova rezidentima 15,00 51,86 6,75 1,47 345,73 19,29 268,84

Otplata dugova iz prethodnog perioda 16,67 19,17 2,50 0,55 115,00 20,75 92,39

Otplata dugova nerezidentima 54,04 58,36 7,60 1,66 107,99 22,72 256,87

UKUPNI IZDACI 754,51 768,08 100,00 21,85 101,80 650,91 118,00

Izvor: Ministarstvo finansija

66

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Otplata duga iznosila je 129,4 miliona eura i udvostručena je u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

U prvom polugodištu 2014. godine, pozajmice i krediti iz domaćih izvora (dominantno emisija obve-znica) iznosili su 98,4 miliona eura.

U prvom polugodištu 2014. godine budžet Crne Gore je ostvario deficit23 od 63,9 miliona eura ili 1,8% BDP-a i niži je za 6 miliona eura od deficita ostvarenog u istom periodu prethodne godine.

Boks 4.2 - Fiskalni rizici u srednjem roku

Glavni rizici u ostvarenju fiskalnih projekcija, bilo politički ili ekonomski, mogu imati pozitivne ili nega-tivne implikacije. Pregled rizika dat je u narednoj tabeli:

Pozitivni Negativni

Politički

- Poziv za članstvo u NATO povećaće povjerenje zapadnih investitora i turista, što će se pozitivno odraziti na ekonomski sistem Crne Gore;

- Napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji i otvaranje novih pregovaračkih poglavlja može pozitivno uticati na ekonomiju Crne Gore, kroz bolji pristup fondovima EU.

- Izrazita elastičnost crnogorskog ekonomskog sistema na spoljna dešavanja, a posebno u svijetlu političke krize u Ukrajini i Rusiji može se negativno odraziti na turističku sezonu, a time uticati i na ostvarenje projektovanih prihoda, kako centralnog budžeta, tako i, iako u manjoj mjeri, prihoda lokalnih samouprava;

- Diplomatski odnosi sa pojedinim državama emitivnog tržišta, mogu uticati na broj turista i investitora, koji predstavljaju značajne elemente crnogorske privrede.

Ekonomski

- Multiplikativni efekti početka gradnje autoputa i realizacije najavljenih investicija;

- Nastavak napora na smanjenju sive ekonomije i ostvarivanje rezultata na tom polju, povećaće poresku bazu koja će dati dodatni zamajac budžetskim prihodima;

- Prijevremena otplata i/ili restruktuiranje postojećeg javnog duga smanjiće izdatke za kamate, koji ovim projekcijama čine oko 2% BDP-a.

- Infrastrukturne slabosti ekonomije, neodrživost penzijskog sistema, preduzeća u restruktuiranju, socijalni pritisak, itd.

- Odlaganje početka i/ili zastoji u realizaciji investicionih, a posebno infrastrukturnih, projekata ugroziće predstavljeni makroekonomski model, a time i fiskalne projekcije za srednjeročni period.

Izvor: MF- Proljećna analiza makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi - 2014.

23 (Metodologija obračuna suficita/deficita »Sl.list RCG«, 53//09).

67

Fiskalni sektor

4.3. Lokalna samouprava

Kvartalne izvještaje o planiranim i ostvarenim prihodima, planiranim i izvršenim rashodima i budžetskom zaduženju, shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, opštine su obavezne da dostavljaju Ministarstvu finansija, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka kvartala. S obzirom na to da je samo jedan broj opština dostavio podatke, podaci za prvo polugodište 2014. godine zasnivaju se na procjeni Ministarstva finansija.

Tabela 4.3

Izvorni prihodi i izdaci lokalne samouprave, I-VI 2014. godine

Vrsta primitka

Ostvareno jan-jun 2014.

Plan jan-jun 2014

Ostvareno jan-jun 2013.

Ostvareno u odnosu na

jan-jun 2013.

mil.eura % BDP-a mil.eura mil.eura %

TEKUĆI PRIHODI 90,37 2,57 82,79 79,83 113,20

Porezi 44,64 1,27 42,77 40,73 109,60

Takse 2,69 0,08 3,48 3,31 81,27

Naknade 22,27 0,63 21,40 20,39 109,22

Ostali prihodi 4,71 0,13 4,87 4,63 101,73

Primici od otplate kredita I sredstva prenijeta iz prethodne godine

14,82 0,42 10,15 10,35 143,19

Donacije 1,24 0,04 0,12 0,42 295,24

KONSOLIDOVANI IZDACI 57,12 1,62 53,52 50,98 112,04

TEKUĆA POTROŠNJA 39,15 1,11 41,99 40 97,88

Tekući izdaci 23,36 0,66 25,91 24,68 94,65

Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca 13,95 0,40 15,15 14,43 96,67

Ostala lična primanja 0,88 0,03 1,22 1,16 75,86

Rashodi za materijal 2,38 0,07 2,71 2,58 92,25

Rashodi za usluge 2,63 0,07 3,04 2,90 90,69

Tekuće održavanje 1,24 0,04 1,89 1,80 68,89

Kamate 1,29 0,04 1,22 1,16 111,21

Renta 0,19 0,01 0,11 0,11 172,73

Subvencije 0,16 0,00 0,12 0,12 133,33

Ostali izdaci 0,64 0,02 0,45 0,42 152,38

Transferi za socijalnu zaštitu 0,09 0,00 0,20 0,20 45,00

Transferi inst. pojedinicima NVO i javnom sektoru 14,06 0,40 14,34 13,66 102,93

Kapitalni izdaci 17,97 0,51 11,53 10,98 163,66

Pozajmice i krediti 0,49 0,01 0,65 0,62 79,03

Rezerve 1,15 0,03 0,89 0,84 136,90

SUFICIT/DEFICIT 34,09 0,97 29,55 29,11 117,11

Primarni deficit 35,38 1,01 30,77 30,27 116,88

Transferi iz Budžeta CG 0,84 0,02 0,28 0,26 323,08

Otplata dugova 26,56 0,76 30,06 28,63 92,77

Pozajmice i krediti iz domaćih izvora 1,06 0,03 3,02 2,88 36,81

Pozajmice i krediti iz inostranih izvora 0,82 0,02 0,41 0,39 210,26

Prihodi od privatizacije 1,62 0,05 6,06 5,77 28,08

Povećanje/smanjenje depozita -11,03 -0,31 -8,98 -9,52 115,86

Izvor: Ministarstvo finansija

68

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Procijenjeni izdaci lokalne samouprave za prvo polugodište 2014. godine iznose 57,1 milion eura ili 1,6% BDP-a, što je više u odnosu na ostvarenje u istom periodu 2013. godine za 12%, ili 6,1 milion eura. Najznačajniji rast rashoda evidentiran je kod kapitalnog budžeta, koji je bio za 7 miliona eura viši u odnosu na prošlogodišnji, i iznosio je 18 miliona eura.

Ukupni izvorni prihodi lokalne samouprave, za prvo polugodište 2014. godine, procijenjeni su u izno-su od 90,4 miliona eura ili 2,6% BDP-a, što je više u odnosu na ostvarenje u istom periodu 2013. godine za 13,2%. Najveći rast u odnosu na prethodnu godinu evidentiran je kod primitaka od otplate kredita i sredstava koja su prenijeta iz prethodne godine za 4,5 miliona eura.

Suficit lokalne samouprave za prvo polugodište 2014. godine procijenjen je u iznosu od 34,1 milion eura ili 1% BDP-a. Obaveze iz prethodnog perioda i otplata duga iznosili su 26,6 miliona eura (tabela br. 4.3).

4.4. Državni fondovi

Prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, u prvom polugodištu 2014. godine ostvareni su ukupni primici u iznosu od 192,9 miliona eura, što je za 0,7% više nego u istom periodu 2013. godine. Učešće doprinosa, kao osnovnog izvora finansiranja Fonda PIO, u ukupnim prihodima iznosilo je 58,1%. Ova kategorija prihoda bila je za 16% veća u odnosu na prvo polugodište 2013. godine. Istovremeno, transferi iz budžeta, koji čine 41,7% ukupnih primitaka, smanjeni su za 14,4% u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Ukupni izdaci Fonda PIO iznosili su 192,9 miliona eura, što je za 0,7% više nego u istom periodu 2013. godine, a 1% niže u odnosu na planirani nivo. Najznačajniju rashodnu stavku predstavljaju izdaci za penzije, koji su iznosili 99,1% ukupnih izdataka, dok se 0,9% izdataka odnosilo na administrativne troškove i otplatu dugova. Izdaci po osnovu penzija su povećani za 0,6% u odnosu na prvo polugodište 2013. godine.

Poredeći ostvarene prihode i izdatke, Fond je imao uravnotežen budžet.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u prvom polugodištu 2014. godine ostvareni su ukupni primici u iznosu od 13,5 miliona eura, što je u odnosu na plan više za 28,9%. U odnosu na isti period 2013. godine ukupni primici su su bili veći za 33%.

Izdaci Zavoda iznosili su 8,1 milion eura i bili su veći za 15,7% u odnosu na isti period 2013. godine, a 22,3% manji od plana. U ukupnim izdacima 19,8% odnosilo se na tekuće izdatke, dok je po osnovu transfera za socijalnu zaštitu izdvojeno 61,9%, za transfere pojedincima, institucijama i javnom sekto-ru 15,5%, a za kapitalne izdatke, pozajmice, kredite i ostala dugovanja 2,8%.

Poredeći ostvarene primitke i izdatke u prvom polugodištu 2014. godine, Zavod je poslovao sa sufici-tom u iznosu od 5,4 miliona eura.

Neizmirene obaveze Zavoda, na kraju juna, iznosile su 1,9 miliona eura.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, u prvom polugodištu 2014. godine ostvareni su ukupni primici u iznosu od 77,9 miliona eura, što je za 7,7% više nego u istom periodu 2013. godine, a 7,5% manje u odnosu na plan za prvo polugodište.

69

Fiskalni sektor

Ukupni izdaci Fonda za zdravstveno osiguranje iznosili su 77,9 miliona eura, tako da je Fond u prvom polugodištu ove godine imao uravnotežen budžet. Najveće učešće u ukupnim izdacima odnosilo se na izdatke po osnovu redovne djelatnosti (transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru u iznosu od 65,4 miliona eura i transferi za socijalnu zaštitu 10,9 miliona eura), dok je ostatak sredstava utrošen za rad Fonda.

Neizmirene obaveze Fonda na kraju juna iznosile su 23,2 miliona eura.

Prema podacima Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore, u prvom polugodištu 2014. godine ostva-reni su ukupni primici u iznosu od 2,4 miliona eura, što je u odnosu na isti period 2013. godine više za 33,6%. Ukupni izdaci Fonda iznosili su 1,1 milion.

Neizmirene obaveze Fonda, na dan 30.06.2014. godine, iznosile su 25,3 miliona eura.

Poredeći ostvarene primitke i izdatke u prvom polugodištu 2014. godine, Fond je poslovao sa suficitom u iznosu od 1,3 miliona eura.

Fond rada, kao klasični budžetski korisnik koji se finansira iz opštih i namjenskih prihoda, u prvom polugodištu 2014. godine ostvario je prihode u iznosu od 3,9 miliona eura, koliko su iznosili i ukupni izdaci, što je za 0,7% manje u odnosu na plan.

Najznačajniju rashodnu stavku predstavljaju izdaci koji se odnose na transfere za socijalnu zaštitu, to jest sredstva za tehnološke viškove (3,8 miliona eura).

Neizmirene obaveze Fonda na dan 30.06.2014. godine iznosile su 5,9 miliona eura.

Fond za obeštećenje je u prvom polugodištu 2014. godine ostvario ukupne primitke u iznosu od 43,3 hiljade eura, što je za 1,4% više u odnosu na isti period 2013. godine.

Ukupni izdaci Fonda iznosili su 41,2 hiljade eura i bili su viši u odnosu na isti period 2013. godine za 1%.

Neizmirene obaveze Fonda, na dan 30.06.2014. godine, iznosile su 2,1 hiljadu eura.

DRŽAVNI DUG 05

73

Državni dug

Prema podacima Ministarstva finansija, na kraju prvog polugođa 2014. godine, državni dug Crne Gore iznosio je 2,02 milijarde eura ili 57,5% pro-cijenjenog BDP-a za 2014. godinu.24 25

Depoziti Ministarstva finansija na kraju juna 2014. godine iznosili su 170,4 miliona eura, uk-ljučujući i 38.477 unci zlata, tako da je neto dug na kraju prvog polugođa iznosio 52,7% procije-njenog BDP-a26.

Valutna struktura državnog duga je povoljna. Od cjelokupnog iznosa državnog duga, svega je 87,2 mi-liona eura u drugim valutama, što čini svega 4,3% ukupnog duga.

24 Prema preliminarnoj procjeni Monstat-a, BDP za 2014. godinu iznosi 3,52 milijarde eura.25 Unutrašnji dug na kraju drugog kvartala 2014. godine ne sadrži dug lokalnih samouprava, zbog primjene Zakona o

budžetu i fiskalnoj odgovornosti.26 Isto.

Tabela 5.1

Struktura javnog duga, u 000 000 eura

Ukupan državni dug2.022,1

57,5%

Unutrašnji dug25438,3

12,5% BDP

Spoljni dug1.583,8

45% BDP

Izvor: Ministarstvo finansija

Državni dug, % BDP-a Bruto i neto dug Crne Gore, u % BDP-a

Grafik 5.1 Grafik 5.2

Izvor: Ministarstvo finansija Izvor: Ministarstvo finansija

74

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

5.1. Unutrašnji dug

Prema podacima Ministarstva finansija, unutrašnji dug na kraju drugog kvartala 2014. godine iznosio je 438,3 miliona eura i, u odnosu na kraj prethodnog kvartala, veći je za 1,7 miliona eura.27

U strukturi unutrašnjeg duga, na kraju drugog kvartala, najveće učešće bilježe obaveze po osnovu kre-dita kod poslovnih banaka – 21,7%, zatim dug po osnovu državnih zapisa – 21,4% i obaveze po osnovu restitucije – 20,5% (tabela br. 5.2).

Tabela 5.2

Struktura unutrašnjeg duga, 30. Jun 2014. godine

Kreditor Stanje dugaUčešće u

procijenjenom BDP-u

Učešće u unutrašnjem

dugu

Učešće u javnom dugu

milioni eura %

Stara devizna štednja 64,8 1,8 14,8 3,2

Obaveze po osnovu obeštećenja 90,1 2,6 20,5 4,5

Krediti kod poslovnih banaka 95,3 2,7 21,7 4,7

Krediti nefinansijskih institucija 10,7 0,3 2,4 0,5

Zaostale penzije 1,8 0,1 0,4 0,1

Državni zapisi 93,6 2,7 21,4 4,6

Obveznice Fonda rada 4,6 0,1 1,0 0,2

Domaće obveznice 43,1 1,2 9,8 2,1

Pravna lica i privredna društva 34,3 1,0 7,8 1,7

UKUPNO 438,3 12,5 100,0 21,7

Izvor: Ministarstvo finansija

Dug po osnovu državnih zapisa iznosi 93,6 miliona eura i rezultat je emisije državnih zapisa u toku prvog polugođa 2014. godine.

5.2. Spoljni dug

Spoljni dug je, na kraju juna 2014. godine, iznosio 1,58 milijarde eura ili 45% BDP-a i u odnosu na kraj 2013. godine zabilježio je značajan rast (150,8 miliona eura ili 10,5%).

Rast spoljnog duga u toku prvog polugođa 2014. godine, u odnosu na kraj prethodne godine, rezultat je:• Emisije euroobveznica u iznosu od 280 miliona eura, od čega je neto efekat povećanja spolj-

nog duga po ovom osnovu 196,2 miliona eura28,

27 U skladu sa novim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, u kvartalne izvještaje uključuje se državni dug bez duga lokalnih samouprava, dok u izvještaju za kraj godine biće uključen i dug lokalnih samouprava. Zbog navedenih meto-doloških izmjena, podaci o državnom dugu i unutrašnjem dugu za 2014. godinu na kvartalnom nivou nisu uporedivi sa podacima na godišnjem nivou za 2013. godinu.

28 U postupku emisije euroobveznica u iznosu od 280 miliona eura, smanjene su obaveze po osnovu euroobveznica emi-tovanih 2010. i 2011. godine, u ukupnom iznosu od 83,84 miliona eura. Od pomenutog iznosa, refinansirano/otkupljeno je 45,64 miliona eura od iznosa obveznica izdatih u 2010. godini, odnosno 38,20 miliona eura od iznosa obveznica iz-datih u 2011. godini.

75

Državni dug

• Povlačenja sredstava od EIB-a u iznosu od 5 miliona eura (za projekat „Otpadne vode C“),• Povlačenja sredstava KfW-a u iznosu od 4,4 miliona eura (III i IV faza, i za potrebe energet-

ske efikasnosti),• Povlačenja sredstava od IBRD-a u iznosu od 1,1 miliona eura (za projekte „Lamp“, „Midas“ i

povećanje energetske efikasnosti),• Povlačenja sredstava od EBRD-a u iznosu od 0,6 miliona eura.

S druge strane, spoljni dug je umanjen otplatom dospjelih obaveza prema nerezidentima (glavnica) u iznosu od 58,4 miliona eura.

Tabela 5.3

Struktura spoljnog duga, 30.06.2014. godine

Kreditor Stanje duga Spoljni dugBDP

Učešće u spoljnjem

dugu

Učešće u državnom

dugu

milioni eura %

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 230,75 6,56 14,57 11,41

Međunarodna finansijska organizacija (IFC) 0,00 0,00 0,00 0,00

Zemlje članice Pariskog kluba kreditora 97,32 2,77 6,14 4,81

Međunarodna organizacija za razvoj (IDA) 60,98 1,73 3,85 3,02

Evropska investiciona banka (EIB) 100,27 2,85 6,33 4,96

EBRD 17,63 0,50 1,11 0,87

Razvojna banka Savjeta Evrope 9,08 0,26 0,57 0,45

Evropska Zajednica 5,30 0,15 0,33 0,26

Kreditna banka za obnovu - Njemačka (KFW)* 20,12 0,57 1,27 1,00

Mađarski kredit 9,91 0,28 0,63 0,49

Poljski kredit 8,68 0,25 0,55 0,43

Francuski kredit - Natixis** 7,68 0,22 0,48 0,38

EUROFIMA 21,01 0,60 1,33 1,04

Češki EXIM 17,17 0,49 1,08 0,85

Steiermarkische Bank und Sparkassen AG*** 15,40 0,44 0,97 0,76

Erste Bank 21,00 0,60 1,33 1,04

Credit Suisse Bank 212,00 6,03 13,39 10,48

Exim Bank Mađarska 0,34 0,01 0,02 0,02

Španski kredit za izgradnju deponije 4,98 0,14 0,31 0,25

Austrijski kredit 8,01 0,23 0,51 0,40

EUROBOND 656,16 18,66 41,43 32,45

Deutsche Bank 60,00 1,71 3,79 2,97

UKUPNO 1.583,81 45,05 100,00 78,33

* Kredite od njemačke KfW banke za potrebe vodosnabdijevanja koriste opštine, ali čine dio ino-duga.** Robni kredit - EPCG*** Kredit za finansiranje nabavke vatrogasnih vozila za Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Izvor: Ministarstvo finansija

Dosadašnja analiza spoljnog duga se odnosila na iznose povučenih sredstava po pojedinim kreditnim li-nijama. Treba imati u vidu da po pojedinim kreditnim linijama postoje sredstva koja su odobrena, a nisu povučena. Ukupan iznos raspoloživih a nepovučenih sredstava iznosi 154,6 miliona eura (tabela br. 5.4).

76

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 5.4

Spoljni dug i iznos nepovučenih sredstava kredita, milioni eura

Kreditor Stanje duga Nepovučena sredstva

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 230,8 22,2

Međunarodna finansijska organizacija (IFC) 0,0 0,0

Zemlje članice Pariskog kluba kreditora 97,3 0,0

Međunarodna organizacija za razvoj (IDA) 61,0 0,0

Evropska investiciona banka (EIB) 100,3 34,5

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 17,6 13,8

Razvojna banka Savjeta Evrope 9,1 10,0

Evropska Zajednica 5,3 0,0

Kreditna banka za obnovu - Njemačka (KFW) 20,1 74,1

Mađarski kredit 9,9 0,0

Poljski kredit 8,7 0,0

Francuski kredit – Natixis 7,7 0,0

EUROFIMA 21,0 0,0

Češki EXIM 17,2 0,0

Steiermarkische Bank und Sparkassen AG 15,4 0,0

Erste Bank 21,0 0,0

Credit Suisse Bank 212,0 0,0

Exim Bank Mađarska 0,3 0,0

Spanski kredit za izgradnju deponije 5,0 0,0

Austrijski kredit 8,0 0,0

EUROBOND 656,2 0,0

Deutsche Bank 60,0 0,0

UKUPNO 1.583,8 154,6

Izvor: Ministarstvo finansija

5.3. Izdate garancije

Garancije Crne Gore na kraju juna 2014. godine iznosile su 297,1 milion eura ili 8,4% procijenjenog BDP-a, odnosno 14,7% državnog duga. Državni dug zajedno sa garancijama, na kraju drugog kvartala, iznosi 66% BDP-a29, što daje jasan signal da se rast državnog duga mora zaustaviti, a izdavanje novih državnih garancija redukovati i vezati isključivo za razvojne projekte.

Strane garancije Crne Gore iznosile su 282,1 milion eura ili 8% BDP-a, odnosno 14% državnog duga na kraju prvog polugođa 2014. godine. Ako uključimo strane garancije u iznos spoljnog duga, onda bi spoljni dug Crne Gore iznosio 53,1% BDP-a. Važno je istaći da se pomenuti iznos stranih garancija odnosi na povučena kreditna sredstva. Kada se uzme u obzir cijeli ugovoreni iznos, strane garancije dostižu iznos od 472,2 miliona eura.

29 Bez duga lokalnih samuprava.

77

Državni dug

Ukupan iznos domaćih garancija na kraju juna 2014. godine je iznosio 14,9 miliona eura. Unutrašnji dug sa garancijama iznosi 12,9% BDP-a30.

U toku prvih šest mjeseci 2014. godine, po osno-vu aktiviranih garancija za ugovore zaključene između privrednih subjekata u većinskom dr-žavnom vlasništvu i domaćih banaka, isplaćeno je ukupno 9,7 miliona eura.

S obzirom da garancije predstavljaju potencijalni javni dug, neophodan je veoma oprezan i restrik-tivan pristup u narednom periodu u pogledu iz-davanja novih garancija.

5.4. Otplata duga

Ukupna otplata duga31 u toku prvog polugo-đa 2014. godine iznosila je 178,3 miliona eura ili 5,1% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu.

30 Isto.31 Ukupna otplata duga obuhvata glavnice, kamate i garancije.

Izdate domaće garancije, u 000 euraIzdate strane garancije, u 000 eura

Grafik 5.4Grafik 5.3

Izvor: Ministarstvo finansijaIzvor: Ministarstvo finansija

Otplata duga u prvom polugođu 2014. godini, u 000.000 eura

Grafik 5.5

Izvor: Ministarstvo finansija

78

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Otplata duga po osnovu glavnice finansirana je iz inostranih i domaćih pozajmica, donacija, prihoda od privatizacije i korišćenjem državnih depozita, dok je otplata garancija finansirana zaduživanjem kod domaćih i stranih banaka.

5.5. Projekcija i održivost državnog duga

Prema poslednjim projekcijama Ministarstva finansija, u narednom periodu nastaviće se rast držav-nog duga, izazvan rastom spoljnog duga, usljed potrebe da se dodatnim zaduživanjem pokrije budžet-ski deficit.

U periodu od 2014. do 2017. godine očekuje se porast javnog duga. Porast javnog duga u ovom periodu biće prvenstveno uzrokovan rastom spoljnog duga (zbog potrebe finansiranja budžeta, kao i finansira-nja duga po osnovu aktiviranja izdatih garancija, i finansiranja izgradnje autoputa), dok će se domaći dug smanjiti.

Tabela 5.5 32

Projekcija visine i strukture državnog duga Crne Gore, 2014-2017. god.32

DRŽAVNI DUG 2014 2015 2016. 2017.

BDP u mil. € 3.516 3.7312 3.930,1 4.169,1

Spoljni dug 1.563,7 1.684,3 1.724,4 1.631,5

u % BDP-a 44,5 45,4 43,9 39,1

Domaći dug 479,1 403,1 349,4 358,5

u % BDP-a 13,6 10,9 8,9 8,6

Državni dug 2.042,8 2.087,3 2.073,8 1.990,0

U BDP-a 58,1 56,2 52,8 47,7

Izvor: Ministarstvo finansija

U toku 2014. godine ukupni iznos planiranih zaduženja, prema Zakonu o budžetu za 2014. godinu, je 200 miliona, uz mogućnost zaduženja i do 240 miliona eura.

Takođe, izvjesno je da će u godinama kada dospijevaju emisije euroobveznice (2015. i 2016.) biti po-trebno novo zaduživanje, jer njihov ukupan iznos neće biti moguće otplatiti iz redovnih prihoda. Sto-ga, planirano je da se u toku 2014. godine razmotri mogućnost emitovanja euroobveznica u većem iznosu do planirano preostalog iznosa za potrebe finansiranja budžeta pod povoljnijim uslovima ot-plate, u cilju izmirenja dijela obaveza iz prethodnih emisija.

Na nivo državnog duga u narednom periodu uticaće i planirana realizacija projekta izgradnje autoputa „Bar-Boljare“ (dionica Smokovac-Mateševo), čija se vrijednost procjenjuje na 809 miliona eura. Pro-jekat će se finansirati uglavnom iz kreditnih sredstava (85%), dok će manji dio pasti na teret budžeta. Ministarstvo finansija je pripremilo tabelu sa projekcijama kretanja državnog duga sa uključenim troškovima autoputa.

32 Bez projekcije autoputa „Bar – Boljare“

79

Državni dug

Tabela 5.6

Projekcija visine i strukture državnog duga Crne Gore, 2014-2017. god., uključujući troškove po osnovu autoputa

DRŽAVNI DUG 2014 2015 2016. 2017.

BDP u mil. € 3.516 3.7312 3.930,1 4.169,1

Spoljni dug 1.588,7 1.834,3 2.099,4 2.331,5

u % BDP-a 45,2 49,4 53,4 55,9

Domaći dug 479,1 403,1 349,4 358,5

u % BDP-a 13,6 10,9 8,9 8,6

Državni dug 2.067,8 2.237,3 2.448,8 2.690,0

U BDP-a 58,8 60,3 62,3 64,5

Izvor: Ministarstvo finansija

EKSTERNI SEKTOR 06

83

Eksterni sektor

Kretanja u eksternom sektoru u prvoj polovini 2014. godine karakteriše rast deficita tekućeg računa. Prema preliminarnim podacima, deficit tekućeg računa je iznosio 441,833 miliona eura i veći je za 5,6% u poređenju sa istim periodom 2013. godine. Rastući trend deficita je posljedica značajnog smanjenja izvoza roba, kao i pada suficita na računima primarnih i sekundarnih dohodaka. Nastavljen je trend povećanja suficita na računu usluga, dok je na finansijskom računu ostvareno povećanje priliva po osnovu direktnih i portfolio investicija.

Robnu razmjenu sa inostranstvom u ovoj godini karakterišu relativno nepovoljni trendovi. Pogoršanje salda na tekućem računu posljedica je značajnog smanjenja izvoza roba za 20%, što je rezultiralo spolj-notrgovinskim deficitom u iznosu od 643,6 miliona eura ili 3,5% više nego u istom periodu prethodne godine. Problem i dalje predstavlja visoka uvozna zavisnost, što u uslovima opadajućeg trenda izvoza utiče na dalje produbljivanje spoljnotrgovinske neravnoteže. Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim računima tekućeg računa iznosila je 31,4%, što je za 1,4 procentna poena manje nego u istom periodu 2013. godine.

Obim razmjene usluga u prvoj polovini 2014. godine iznosio je 423,5 miliona eura i za 3% je veći nego u prethodnoj godini. Na povećanje obima razmjene najveći uticaj je imalo kretanje na podračunima putovanja-turizma, transporta i građevinskih usluga. Ohrabrujuće djeluje činjenica da je u prvoj po-lovini ove godine registrovan trend povećanja dolazaka i noćenja stranih turista. Suficit na računu usluga iznosio je 121,4 miliona eura, što predstavlja rast od 11,6% u odnosu na isti period 2013. godine.

U posmatranom periodu zabilježen je pad neto faktorskih dohodaka iz inostranstva za 33,3% čime je ostvaren neto priliv od 22,7 miliona eura, što je posljedica većeg odliva po osnovu isplaćenih dividen-di i kompenzacija zaposlenih. Na računu sekundarnih dohodaka zabilježen je suficit u iznosu od 57,7 miliona eura, što je za 5,1% manje nego u 2013. godini. Ostvarenje suficita na ova dva podračuna u značajnoj mjeri doprinosi ublažavanju spoljnotrgovinskog deficita.

Na kapitalno-finansijskom računu u prvoj polovini 2014. godine ostvaren je neto priliv, što je rezultat povećanja priliva po osnovu direktnih i portfolio investicija.Neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 163,7 miliona eura ili 5,5% više nego u istom periodu prethodne godine. Na računu port-folio investicija zabilježen je veći priliv novčanih sredstava, usljed pojačanog zaduživanja države na međunarodnom tržištu kapitala, što je rezultiralo neto prilivom u iznosu od 144,8 miliona eura, dok je istovremeno na računu ostalih investicija ostvaren neto odliv u iznosu od 46,2 miliona eura. U po-smatranom periodu zabilježeno je smanjenje obaveza države i banaka, dok su ostali sektori (privreda) povećali svoje obaveze po osnovu kredita.

33 Podaci platnog bilansa Crne Gore objavljeni u skladu sa novom metodologijom MMF-a (Priručnik za platni bilans, šesto izdanje-BPM6).

84

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 6.1 34

Platni bilans Crne Gore, u 000 eura34

  jan-jun 2013. jan-jun 2014. Promjena u %

A. TEKUĆI RAČUN -418.493 -441.774 5,6

ROBE -622.102 -643.574 3,5

1. Izvoz, f.o.b. 202.062 161.450 -20,1

2. Uvoz, f.o.b. 824.164 805.024 -2,3

USLUGE 108.713 121.353 11,6

1. Prihodi 259.853 272.422 4,8

2. Rashodi 151.140 151.069 0,0

PRIMARNI DOHODAK 34.070 22.713 -33,3

1. Prihodi 106.541 106.611 0,1

2. Rashodi 72.472 83.897 15,8

SEKUNDARNI DOHODAK 60.826 57.734 -5,1

1. Prihodi 90.415 89.180 -1,4

2. Rashodi 29.589 31.446 6,3

B. KAPITALNI I FINANSIJSKI RAČUN 225.449 157.157 -30,3

1. RAČUN KAPITALA 73 -6  

2. FINANSIJSKI RAČUN 225.376 157.163 -30,3

1. Direktne investicije-neto 155.159 163.731 5,5

1.1. Sredstva -217 -2.714 1.149,0

1.2. Obaveze 155.376 166.445 7,1

2. Portfolio investicije-neto -6.842 144.800  

2.1. Sredstva -10.298 -9.744 -5,4

2.2. Obaveze 3.455 154.544 4.372,5

3. Ostale investicije-neto 33.170 -46.210  

3.1. Sredstva -26.936 -43.341 60,9

3.2. Obaveze 60.106 -2.869

4. Promjena rezervi CBCG 43.889 -105.158  

C. NETO GREŠKE I OMAŠKE (-A-B) 193.045 284.617

Izvor: CBCG

6.1. Tekući račun platnog bilansa

U prvoj polovini 2014. godine kretanja na tekućem računu platnog bilansa karakterišu negativni tren-dovi u robnoj razmjeni sa inostranstvom i rast spoljnotrgovinskog deficita, što je u najvećoj mjeri uticalo na rast deficita tekućeg računa. Trend bržeg pada izvoza od uvoza roba utiče na dalje produ-bljivanje spoljnotrgovinske neravnoteže, što je posljedica nepovoljne izvozne strukture i značajnog smanjenja industrijske proizvodnje u 2014. godini. Rast deficita tekućeg računa u poređenju sa istim periodom prethodne godine ublažen je ostvarenim suficita na računima usluga, primarnih i sekun-darnih dohodaka.

34 Podaci platnog bilansa Crne Gore za 2013. i 2014. godinu objavljeni su u skladu sa novom metodologijom MMF-a (Pri-ručnik za platni bilans, šesto izdanje-BPM6, 2009).

85

Eksterni sektor

Početak godine karakteriše stabilan trend kre-tanja doznaka iz inostranstva, što je rezultiralo suficitom na računima primarnih i sekundarnih dohodaka. Pokrivenost spoljnotrgovinskog defi-cita suficitom ostvarenim na ostalim računima tekućeg računa iznosila je 31,4% i za 1,4 p.p. je manja u poređenju sa 2013. godinom.

6.1.1. Robna razmjena35

U prvoj polovini 2014. godine, prema preliminar-nim podacima Monstata, ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom bila je manja za 6,7% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Do pada robne razmjene došlo je kao posljedica istovremenog pada izvoza i uvoza roba, što je re-zultiralo povećanjem spoljnotrgovinskog deficita. U strukturi izvoza dominiraju proizvodi alumi-nijumske industrije i električna energija, dok je uvoz više diverzifikovan i dominiraju proizvodi široke namjene. Pokrivenost uvoza izvozom izno-sila je 17,7%, što je za 5,4 procentna poena manje nego u istom periodu 2013. godine.

Prema preliminarnim podacima Monstata, ukupan izvoz roba iznosio je 146,5 miliona eura, što je pad od 25,3% u poređenju sa istim periodom 2013. godine. Na pad izvoza roba najviše je uticalo smanjenje izvoza električne energije i aluminijuma. Smanjenje proizvodnje električne energije u prvoj polovini ove godine, usljed nepovoljnih vremenskih prilika u prvom kvartalu i poplava u zemljama okruženja, negativno je uticalo na kretanje ukupnog izvoza roba. Izvoz električne energije je smanjen za 64,3% u poređenju sa istim periodom 2013. godine i iznosio je 23,5 miliona eura ili 16% ukupnog izvoza. U posmatranom periodu izvoz aluminijuma i proizvoda od aluminijuma je manji za 18,6% i iznosio 34,9 miliona eura, što čini 23,8% ukupnog izvoza.

U strukturi izvoza prema SMTK36 najviše je izvezeno proizvoda svrstanih prema materijalu, koji čine 26,4% ukupnog izvoza, zatim sirovih materija osim goriva (20%) i mineralnih goriva i maziva (18,4%). U okviru sektora proizvodi svrstani prema materijalu najzastupljeniji su obojeni metali u iznosu od 33,6 miliona eura i gvožđe i čelik u iznosu 1,9 miliona eura. Ovaj sektor je zabilježio pad izvoza od 27,4%. Izvoz sektora mineralna goriva i maziva smanjen je za 61,7%, a najveće učešće u ovoj kategoriji ima električna energija (23,5 miliona eura) i nafta i naftni derivati (3,2 miliona eura). Pozitivan trend je ostvaren kod izvoza proizvoda sektora hrana i žive životinje koji je povećan za 80% i iznosio je 19,5 miliona eura. U okviru ove kategorije najzastupljeniji su meso i prerade od mesa u iznosu od 13,2 mi-liona eura i kafa, čaj, kakao i začini u vrijednosti od 2,2 miliona eura.

35 Metodološke napomene: Podaci o spoljnoj trgovini u platnom bilansu Crne Gore prikazani su po specijalnom sistemu trgovine. CBCG vrši prilagođavanje podataka dobijenih od Monstata za potrebe platnog bilansa u skladu sa metodologi-jom MMF-a (Balance of Payments Manual, sixth edition, IMF, 2009). Podaci o uvozu i izvozu roba prikazani su po fob-u.

36 Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija

Struktura tekućeg računa, u 000 eura

Grafik 6.1

Izvor: CBCG

86

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 6.2

Struktura izvoza roba prema SMTK u periodu januar-jun 2014. godine, u 000 eura

  jan. - jun 2013. jan. - jun 2014. Promjena Učešće

0 Hrana i žive životinje 10.841,7 19.511,7 80,0% 13,3%

1 Piće i duvan 9.617,3 9.126,3 -5,1% 6,2%

2 Sirove materije, osim goriva 27.566,9 29.310,7 6,3% 20,0%

3 Mineralna goriva i maziva 70.309,9 26.954,1 -61,7% 18,4%

4 Životinjska i biljna ulja i masti 703,1 2.327,3 231,0% 1,6%

5 Hemijski proizvodi 4.373,3 4.559,2 4,3% 3,1%

6 Proizvodi svrstani po materijalu 53.339,5 38.700,5 -27,4% 26,4%

7 Mašine i transportni uređaji 10.988,5 10.018,0 -8,8% 6,8%

8 Razni gotovi proizvodi 3.831,0 5.533,7 44,4% 3,8%

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 4.550,2 485,5 -89,3% 0,3%

 UKUPNO: 196.121,3 146.527,1  

Izvor: Monstat

Uz smanjenje izvoza nastavljen je i trend blagog smanjenja uvoza roba na godišnjem nivou. Ukupan uvoz roba u prvoj polovini 2014. godine, prema preliminarnim podacima Monstata, je smanjen za 2,4% i iznosio je 828,1 milion eura. Pad uvoza je većim dijelom posljedica smanjenja uvoza brodova i električne energije. U uvozu dominiraju proizvodi sektora hrana i žive životinje (20,6%), mašine i transportni uređaji (19,7%) i proizvodi svrstani prema materijalu (16,1%). Uvoz hrane i živih životinja iznosio je 170,8 miliona eura, što predstavlja rast od 1,4%. U okviru ove kategorije najzastupljeniji su meso i prerade od mesa u iznosu od 46,9 miliona eura i žitarice i preparati žitarica u vrijednosti od 24,2 miliona eura. U okviru sektora mašine i transportni uređaji najviše je uvezeno drumskih vozila u iznosu od 45,9 miliona eura, kao i električnih mašina i aparata u iznosu od 31 milion eura.

Tabela 6.3

Struktura uvoza roba u periodu januar-jun 2014. godine, u 000 eura

    jan.- jun 2013. jan.- jun 2014. Promjena / change Učešće / share

0 Hrana i žive životinje 168.377,1 170.773,3 1,4% 20,6%

1 Piće i duvan 28.801,5 26.685,9 -7,3% 3,2%

2 Sirove materije, osim goriva 25.101,0 21.491,6 -14,4% 2,6%

3 Mineralna goriva i maziva 114.472,0 103.661,8 -9,4% 12,5%

4 Životinjska i biljna ulja i masti 6.647,7 5.792,0 -12,9% 0,7%

5 Hemijski proizvodi 87.274,2 87.195,8 -0,1% 10,5%

6 Proizvodi svrstani po materijalu 126.134,5 133.684,5 6,0% 16,1%

7 Mašine i transportni uređaji 182.501,4 163.507,0 -10,4% 19,7%

8 Razni gotovi proizvodi 106.111,0 115.334,0 8,7% 13,9%

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 2.684,9 0,0 -100,0% 0,0%

 UKUPNO: 848.105,3 828.125,8

Izvor: Monstat

87

Eksterni sektor

Posmatrano po podkategorijama SMTK smanjenju uvoza u prvoj polovini 2014. godine najviše je do-prinio pad uvoza kategorije ostale transportne opreme za 23,7 miliona eura (brodovi), jer je u 2013. godini u okviru ove kategorije evidentiran uvoz broda velike vrijednosti sa ciljem obnavljanja domaće flote. Padu uvoza doprinijelo je i smanjenje uvoza električne energije i nafte i naftnih derivata. Uvoz električne energije iznosio je 19 miliona eura (pad od 27,2%), dok je uvoz nafte i naftnih derivata izno-sio 79,7 miliona eura (pad od 3,4%).

U prvoj polovini 2014. godine najveća robna razmjena je ostvarena sa zemljama EU (44,2%) i CEFTA (38,7%). U strukturi izvoza po regionima, glavni spoljnotrgovinski partner Crne Gore su zemlje EU gdje je izvezeno 42,6%, zatim zemlje CEFTA sa 40,5% i ostale zemlje sa 16,9%. Najviše roba uvozi se iz EU (44,5%), a zatim slijedi CEFTA (38,4%) i ostale zemlje (17,1%). Pojedinačno najveći partneri u izvo-zu su: Srbija (36,4 miliona eura), Hrvatska (28,1 milion eura), Bjelorusija (10 miliona eura) i Slovenija (9,2 miliona eura). U uvozu na prvom mjestu je Srbija (225,6 miliona eura), zatim slijede Bosna i Her-cegovina (64,4 miliona eura), Kina (64,4 miliona eura) i Grčka (61,8 miliona eura). Najveći negativan saldo u robnoj razmjeni sa inostranstvom Crna Gora ostvaruje sa Srbijom (189,2 miliona eura), Kinom (63 miliona eura) i Grčkom (61,5 miliona eura), dok je suficit zabilježen u razmjeni sa Bjelorusijom (9,9 miliona eura) i Kosovom (7,5 miliona eura).

6.1.2. Usluge

U prvoj polovini 2014. godine ukupan obim razmjene usluga iznosio je 423,5 miliona eura, što je za 3% više nego u istom periodu prethodne godine. U međunarodnoj razmjeni usluga Crna Gora je u posmatranom periodu ostvarila suficit u iznosu od 121,4 miliona eura, što predstavlja povećanje od 11,6% u odnosu na 2013. godinu. Ukupni prihodi od usluga iznosili su 272,4 miliona eura ili 4,8% više u odnosu na isti period 2013. godine. Najveći prihodi ostvareni su u oblasti putovanja-turizma 123 miliona eura, transporta 72,6 miliona eura, građevinskih usluga 24,3 miliona eura i ostalih poslovnih usluga 23,8 miliona eura.

Struktura izvoza i uvoza roba u periodu januar-jun 2014. godine, po zemljama

Grafik 6.2

Izvor: Monstat

88

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Rashodi od usluga u prvoj polovini 2014. godine iznosili su 151 milion eura i bili su na istom nivou kao u prethodnoj godini. U strukturi rashoda najveće učešće imaju rashodi ostvareni po osnovu transpor-ta od 38,1%. Rashodi ostvareni po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 32 miliona eura ili 19,6% manje nego u 2013. godini. U okviru ovih usluga najveći rashodi ostvareni su po osnovu raznovrsnih tehničkih, trgovinskih i ostalih poslovnih usluga 16,2 miliona eura i profesionalnih i konsalting uslu-ga 15,8 miliona eura.

Na računu transportnih usluga u prvoj polovini 2014. godine ostvaren je suficit u iznosu od 15,1 milion eura ili 1,9% manje u poređenju sa 2013. godinom. Transportni prihodi su iznosili 72,6 mili-ona eura i bili su veći za 1,5%. Najveći prihodi ostvareni su u oblasti vazdušnog (30,5%) i pomorskog saobraćaja (25,8%). Prihod ostvaren u vazdušnom saobraćaju iznosio je 22,2 miliona eura i bio je na istom nivou kao i prethodne godine. U posmatranom periodu ostvaren je pad prihoda u oblasti po-

Struktura prihoda od usluga u periodu januar-jun 2014. godine

Struktura rashoda od usluga u periodu januar-jun 2014. godine

Grafik 6.3 Grafik 6.4

Izvor: CBCG Izvor: CBCG

Transportni prihodi i rashodi u periodu januar - jun 2014. god, u 000 eura

Grafik 6.5

Izvor: CBCG

89

Eksterni sektor

morskog saobraćaja za 18,6%, dok su povećani prihodi u oblasti drumskog saobraćaja za 35%, kao rezultat povećanja obima prevoza robe i pružanja ostalih usluga (utovar, istovar, skladištenje). Usljed vremenskih nepogoda u zemljama regiona u prvoj polovini ove godine, koje su imale razarajuće efekte na željezničku infrastrukturu, došlo je do smanjenja obim prometa u međunarodnom željezničkom saobraćaju. Prihodi u oblasti željezničkog saobraćaja iznosili su 6,4 miliona eura, što je za 9% manje u poređenju sa prethodnom godinom.

Ukupni transportni rashodi iznosili su 57,5 miliona eura i za 2,4% su veći u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći rashodi ostvareni su u oblasti drumskog i vazdušnog saobraćaja. U oblasti drumskog saobraćaja rashodi su iznosili 29,8 miliona eura i bili su veći za 10,3% u odnosu na isti peri-od prethodne godine. Rashodi u oblasti vazdušnog saobraćaja u posmatranom periodu iznosili su 15,8 miliona eura i bili su veći za 20% u poređenju sa prethodnom godinom.

U prvoj polovini 2014. godine procijenjeni prihodi od putovanja-turizma bili su veći za 3,3% u pore-đenju sa istim periodom prethodne godine, što je rezultat povećanja broja dolazaka i noćenja stranih turista. Prihodi ostvareni u oblasti putovanja iznosili su 123 miliona eura, što je doprinijelo ostvare-nju suficita na računu putovanje-turizam od 109,5 miliona eura ili 2,9% više u odnosu na prethodnu godinu. Imajući u vidu sezonski karakter turizma, rezultate ovogodišnnje turističke sezne moguće je bolje sagledati nakon trećeg kvartala.

Boks 6.1- Kretanje prihoda od turizma u svijetu

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, prihodi od međunarodnog turizma u 2013. godini dostigli su 1.159 milijardi dolara, odnosno 873 milijarde eura, što predstavlja rast od 5% u poređenju sa 2012. godinom. Ako ove prihode uporedimo sa prethodnim periodom evidentno je da se radi o rekordu ostvarenom u poslednje dvije dekade. Iako je finansijska i globalna ekonomska kriza, čije de-jstvo se posebno osjetilo od sredine 2008. godine, imala negativan uticaj na razvoj međunarodnog turizma, ovaj sektor je pokazao vitalnost uprkos krizi. Naime, samo tri godine nakon početka krize (u 2011. godini) ostvareni su prihodi u iznosu od 749 milijardi eura, što je više od rekorda ostvarenog u 2008. godini (642 milijarde eura).

Najveći rast prihoda od turizma ostvarile su Azija i Pacifik (8,2%), zatim Amerika (6,4%) i Evropa (3,8%). Najveće učešće u ukupnim prihodima od turizma u svijetu, posmatrano po regijama, ima Evropa sa ostvarenih 489 milijardi dolara, zatim slijede destinacije Azije i Pacifika sa ostvarenih 359 milijardi dolara i Amerika sa 229 milijardi dolara. Bliski is-tok bilježi prihode od 47 milijardi dolara i Afrika 34 milijadi dolara. Pored prihodа u destinаcijаmа (prihodne pozicije u plаtnom bilаnsu), turizаm generiše i prihode po os-novu usluga prevozа putnika-nerezidenata u međunarodnim saobraćaju. Prema izvještaju Svjetske turističke organizacije, međunarodni turizam (putovanje i prevoz putnika) čini 29% svjetskog izvoza usluga, odnosno 6% ukup-nog izvoza roba i usluga.

Prihodi od turizma na globalnom nivou, u milijardama

Izvor: UNWTO, Svjetska turistička organizacija

Grafik 1

90

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Posmatrano globalno, kao kategorija izvoza turizam se nalazi na petom mjestu, poslije izvoza goriva, hemikalija, hrane i proizvoda automobilske industrije, dok se u mnogim razvijenim zemljama nalazi na prvom mjestu. Među prvih deset turističkih destinаcijа pre-ma ostvarenim prihodimа od putovanja-turiz-ma nalaze se: Tаjlаnd (23%), Hong Kong (18%), Mаkаo (18%), Velika Britanija (13%) i SAD (11%). U 2013. godini ostvareni prihodi po os-novu putovanja-turizma u Španiji, Francuskoj, Kini, Italiji i Njemačkoj su bili veći od 1% do 5% u poređenju sa prethodnom godinom.

U 2014. godini se, prema projekcijama UN-WTO, očekuje rast dolazaka stranih turista u svijetu od 4% do 4,5%, što će uticati i na povećanje prihoda od putovanja-turizma. Posmatrano prema regionima, projekcije za 2014. su najveće kada su u pitanju Azija i Pacifik (5%-6%), Afrika (4%-6%), zatim Evropa i Amerika (3%-4%). Što se tiče Bliskog istoka projekcije su pozitivne, ali još uvijek neizvjesne (od 0% do 5%).

U prvoj polovini ove godine ostvarena je veća vrijednost izvršenih građevinskih radova u poređenju sa istim periodom 2013. godine, što je uticalo na povećanje ukupnih prihoda po osnovu građevinskih usluga za 34,9% (24,3 miliona eura), kao rezultat veće angažovanosti domaće građevinske operative. Istovremeno rashodi po osnovu angažovanja nerezidenata u oblasti građevinarstva u posmatranom periodu su iznosili 10 miliona eura i bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu za 4 miliona eura. U posmatranom periodu na ovom podračunu usluga ostvaren je suficit u iznosu od 14,3 miliona eura, što predstavlja rast od 19,6% u odnosu na isti period 2013. godine.

Prihodi po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 23,8 miliona eura, od čega je najveći dio pri-hoda ostvaren po osnovu pružanja raznih poslovnih, profesionalnih i konsalting usluga u iznosu od 13,2 miliona eura. Rashodi po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 32 miliona eura, što je re-zultiralo ostvarenjem deficita na ovom računu u iznosu od 8,2 miliona eura, što je značajno manje u poređenju sa istim periodom 2013. godine kada je deficit iznosio 17,6 miliona eura.

6.1.3. Primarni dohodak

Na računu primarnih dohodaka u prvoj polovini 2014. godine zabilježen je suficit u iznosu od 22,7 miliona eura, što je za 33,3% manje nego u istom periodu prethodne godine. Na smanjenje suficita na računu faktorskih dohodaka najveći uticaj je imalo povećanje odliva po osnovu otplate dividendi i kompenzacija zaposlenih u poređenju sa 2013. godinom.

Prihodi ostvareni po osnovu faktorskih dohodaka iznosili su 106,6 miliona eura, što je na istom nivou kao u 2013. godini. Najveći dio prihoda čine kompenzacije zaposlenih u iznosu od 101,2 miliona eura, što je za 3,3% više nego u istom periodu 2013. godine. Prihodi po osnovu dohotka od međunarodnih

PrihodI od turizma u svijetu 2013. godini po regionima, % učešće

Izvor: UNWTO, Svjetska turistička organizacija

Grafik 2

91

Eksterni sektor

ulaganja iznosili su 5,4 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na naplaćene kamate u izno-su od 4,3 miliona eura.

U posmatranom periodu ostvareno je povećanje rashoda po osnovu dividendi, što je rezultiralo povećanjem ukupnih rashoda za 15,8%. Rashodi po osnovu faktorskih dohodaka iznosili su 83,9 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na rashode po osnovu međunarodnih ulaganja (ula-ganja u obliku kredita, stranih direktnih i portfo-lio investicija) 77,1 milion eura, dok se 6,8 miliona eura odnosilo na zarade nerezidenata zaposlenih u Crnoj Gori. Od ukupnih rashoda po osnovu me-đunarodnih ulaganja na otplatu kamata odnosilo se 54,2 miliona eura, što je neznatno manje u po-ređenju sa istim periodom 2013. godine (54,7 mi-liona eura). Odliv po osnovu isplaćenih dividendi iznosio je 22,9 miliona eura, što je za skoro dva puta više nego u 2013. godini (12,3 miliona eura).

6.1.4. Sekundarni dohodak

U prvoj polovini 2014. godine na računu sekundarnih dohodaka zabilježeno je smanjenje suficita, kao posljedica povećanja rashoda uz istovremeno blagi pad prihoda. Suficit na računu sekundarnih doho-daka iznosio je 57,7 miliona eura i predstavlja pad od 5,1%.

U posmatranom periodu priliv transfera u Crnu Goru iznosio je 89,2 miliona eura. U strukturi priliva 73,5 miliona eura odnosilo se na ostale sektore, a na sektor države 15,7 miliona eura. Od ukupnog priliva transfera ostalih sektora, 55,8 miliona eura ostvareno je po osnovu ličnih tran-sfera iz inostranstva, što je pad od 0,9% u odnosu na 2013. godinu, dok je priliv po osnovu ostalih tekućih transfera bio za 6,5% manji i iznosio je 17,7 miliona eura. U istom periodu transferi u inostranstvo su iznosili 31,4 miliona eura, što je za 6,3% više u odnosu na prethodnu godinu, od čega se na sektor država odnosilo 3,5 miliona eura, dok se 27,9 miliona eura odnosilo na ostale sektore. Odliv novčanih sredstava po osnovu lič-nih transfera iznosio je 17,9 miliona eura ili 11,7 % više nego u 2013. godini, dok je odliv po osno-vu ostalih tekućih transfera iznosio 10 miliona eura, što je manje za 2,3%.

Struktura prihoda po osnovu faktorskih dohodaka u periodu januar-jun 2014. godine

Kretanja na računu sekundarnih dohodaka, u 000 eura

Grafik 6.6

Grafik 6.7

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG

92

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

6.2. Račun kapitalnih i finansijskih transakcija

Na kapitalno-finansijskom računu u prvoj polovini 2014. godine ostvaren je neto priliv, usljed poveća-nog zaduživanja države na međunarodnom tržištu kapitala emisijom euroobveznica i povećanje prili-va stranih direktnih investicija, dok je po osnovu ostalih investicija zabilježen neto odliv.

Prema preliminarnim podacima, u prvoj polovini 2014. godine neto priliv stranih direktnih investici-ja iznosio je 163,7 miliona eura ili 5,5% više u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 217,1 milion eura, dok je istovremeno ostvaren odliv od 53,4 miliona eura.

U posmatranom periodu ostvaren je rast prili-va po osnovu vlasničkih ulaganja koja su izno-sila 97,4 miliona eura, što čini 44,9% ukupno ostvarenog priliva. U strukturi vlasničkih ulaga-nja, 24,6 miliona eura se odnosilo na investicije u preduzeća, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 72,8 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 115,9 miliona eura ili 17,8% više nego u istom periodu 2013. godine, dok su povlačenja sredstava rezide-nata investiranih u inostranstvu iznosila 3,8 mi-liona eura.

Ukupan odliv stranih direktnih investicija izno-sio je 53,4 miliona eura, što je za 19,4% više nego u istom periodu 2013. godine. U strukturi odliva, najviše se odnosilo na povlačenja sredstava nere-zidenata investiranih u našu zemlju 46,9 miliona eura, dok je odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio 6,5 miliona eura.

Struktura finansijskog računa po kategorijama investicija, u 000 eura

Ukupan priliv stranih direktnih investicija, u 000 eura

Struktura ukupnog priliva stranih direktnih investicija u periodu januar – jun 2014. godine

Grafik 6.8

Grafik 6.9 Grafik 6.10

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG Izvor: CBCG

93

Eksterni sektor

U prvoj polovini 2014. godine ukupan priliv po osnovu portfolio investicija iznosio je 328,7 miliona eura, što je značajno više nego u istom periodu prethodne godine kada je iznosio 26,6 miliona eura37. Investicije u domaće hartije od vrijednosti iznosile su 296,9 miliona eura, od čega najveći dio čini za-duživanje države emisijom euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u iznosu od 280 miliona eura. Priliv po osnovu povlačenja sredstava uloženih u strane hartije od vrijednosti iznosio 31,9 milio-na eura. Istovremeno, odliv sredstava po osnovu portfolio investicija iznosio je 183,9 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na refinansiranje i otkup dijela obveznica koje su emitovane u 2010. i 2011. godini. Investicije rezidenata u strane dužničke hartije od vrijednosti iznosile su 41,6 miliona eura. Kao rezultat ovakvih kretanja na računu portfolio investicija u posmatranom periodu ostvaren je neto priliv u iznosu od 144,8 miliona eura.

Na računu ostalih investicija zabilježen je neto odliv u iznosu od 46,2 milion eura. U posmatranom periodu banke su smanjile depozite u inostranstvu za 28,2 miliona eura, kao i obaveze po osnovu uze-tih kredita za 25,6 miliona eura. Zabilježeno je povećanje zaduživanja privatnog sektora u inostran-stvu. Priliv po osnovu povlačenja sredstava kredita od strane privatnog sektora iznosio je 65 miliona eura, što je manje za 1,9%, dok je istovremeno evidentiran i manji odliv po osnovu otplate glavnice u iznosu od 40,3 miliona eura ili 42,2% manje nego u 2013. godini.

Na kraju juna 2014. godine novčana sredstva Centralne banke na inoračunima i u trezoru bila su veća za 105,2 miliona eura u odnosu na 31. decembar 2013. godine.

37 Značajno povećanje priliva portfolio investicija je rezultat emisije euroobveznica.

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 07

97

Međunarodna ekonom

ija

Globalna ekonomska aktivnost je tokom drugog kvartala 2014. godine imala neujednačen razvoj pr-venstveno zbog negativnih efekata sa određenih razvijenih tržišta koji su se prelili na tržišta u usponu. Time je usporen trend oporavka koji je karakterisao drugu polovinu 2013. godine i prvi kvartal o.g.. U julskoj prognozi, MMF je snizio izglede za rast globalne ekonomske aktivnosti za 2014. za 0,2 p.p. na 3,4%, dok su izgledi za 2015. godinu ostali nepromijenjeni (3,9%). U ovom izvještaju, MMF je revidi-rao prognoze kako za razvijena tako i za tržišta u razvoju. Tome u prilog ide i očekivanje MMF-a oko rasta globalne trgovine, koji je takođe snižen za ovu godinu. Strukturni problemi u nekim zemljama u razvoju i činjenice da u Evropskoj uniji i Japanu još nije uspostavljen stabilan rast ukazuju da iako je prospekt oko rasta globalne ekonomije pozitivan, rizici su i dalje prisutni.

Tabela 7.1

Pregled glavnih globalnih indikatora, godina na godinu, %

Indikator 2012 2013Projekcije Razlike u odnosu na projekcije

iz aprila 2014, p.p.

2014 2015 2014 2015

Rast BDP-a

Svijet 3,5 3,2 3,4 4,0 -0,3 0,0

Napredne ekonomije 1,4 1,3 1,8 2,4 -0,4 0,1

Ekonomije u usponu/razvoju 5,1 4,7 4,6 5,2 -0,2 -0,1

SAD 2,8 1,9 1,7 3,0 -1,1 0,1

Eurozona –0,7 –0,4 1,1 1,5 0,0 0,1

    Njemačka 0,9 0,5 1,9 1,7 0,2 0,1

    Francuska 0,3 0,3 0,7 1,4 -0,3 -0,1

    Italija –2,4 –1,9 0,3 1,1 -0,3 0,0

    Španija –1,6 –1,2 1,2 1,6 0,3 0,6

Japan 1,4 1,5 1,6 1,1 0,3 0,1

UK 0,3 1,7 3,2 2,7 0,4 0,2

Kanada 1,7 2,0 2,2 2,4 -0,1 0,0

Napredne ekonomije van G7 i Eurozone 2,0 2,3 3,0 3,2 0,0 0,0

Centralna i istočna Evropa 1,4 2,8 2,8 2,9 0,4 0,0

Rusija 3,4 1,3 0,2 1,0 -1,1 -1,3

Kina 7,7 7,7 7,4 7,1 -0,2 -0,2

Indija 4,7 5,0 5,4 6,4 0,0 0,0

Latinska Amerika i Karibi 2,9 2,6 2,0 2,6 -0,5 -0,3

Bliski istok i Sjeverna Afrika 4,9 2,5 3,1 4,8 -0,2 0,2

Subsaharska Afrika 5,1 5,4 5,4 5,8 0,0 0,2

Obim globalne trgovine (robe, usluge) 2,8 3,1 4,0 5,3 -0,3 0,0

Potrošačke cijene            

Napredne ekonomije 2,0 1,4 1,6 1,7 0,1 0,1

Ekonomije u usponu/razvoju 6,1 5,9 5,4 5,3 -0,2 -0,1

Izvor: MMF, WEO, jul 2014. godine

98

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Rizik od deflacije u Eurozoni je visok i mogao bi imati dugoročne negativne efekte na ekonomiju s ob-zirom da je u ovom kvartalu ekonomska aktivnost stagnirala, a neke od najvećih ekonomija zone već nekoliko kvartala bilježe loše rezultate. Mjere fiskalne konsolidacije su prisutne u velikom broju zema-lja, a očekivanja su da neće biti značajnijih promjena u mjerama monetarne politike. S druge strane, inflacija u Japanu je nastavila da raste, na šta je posebno uticalo povećanje poreza, koji je imao i svoje naličje u smislu manje potrošnje. U SAD-u je monetarna politika krenula u pravcu normalizacije kao rezultat kretanja u realnom sektoru, ali je i dalje akomodativna. Nepozaposlenost i inflacija su u ovom kvartalu bili blizu ili na ciljanom nivou FED-ove monetarne politike. Robusnim rastom, privreda Sje-dinjenih američkih država je dala najveći doprinos globalnom rastu u drugom kvartalu o.g..

Rast ekonomija zemalja u razvoju je bio niži od očekivanog. Volatilnost na tržištima nakon najava oko normalizacije monetarne politike u SAD-u je smanjena. Kapitalni tokovi su u drugom kvartalu na-stavljeni. Postoji zabrinutosti oko kvaliteta makroekonomskih pokazatelja određenih zemalja u razvo-ju. Takođe, mogući su negativni efekti zbog neizmirivanja finansijskih obaveza od strane Argentine i geopolitičkih kretanja na istoku Ukrajine.

OECD-ov kompozitni indeks38 za zemlje OECD-a ukazuje na stabilan rast ovih zemalja sa izuzetkom Njemačke, koja prema indikatoru usporava rast iz prethodnog perioda. Indeks implicirane volatilno-sti (VIX) je u ovom kvartalu bio u padu, nasuprot značajnim volatilnostima sa početka godine.

7.1. Razvijene ekonomije

7.1.1. SAD

Ekonomska aktivnost u Sjedinjenim američkim državama je prema prvim podacima u drugom kvartalu 2014. godine ostvarila rast od 4,0%. Ovaj podatak je u skladu sa tržišnim očekiva-njima uprkos padu ekonomske aktivnosti tokom prvog kvartala (2,1%39), koji je uglavnom bio re-zultat vremenskih nepogoda. U drugoj polovini godine stopa bi trebalo da bude bliža projekciji MMF-a od 1,7%40, odnosno između 2,1-2,3% pre-ma posljednjim projekcijama FED-a41. 42

U drugom kvartalu 2014. godine, lična potrošnja se više nego udvostručila, pri čemu lični prihodi i raspoloživi prihodi bilježe petomjesečni rast, koji generalno bilježi rastući trend i znatno su iznad nivoa sa početka krize. Daleko najveći rast i do-prinos BDP-u su ostvarile investicije, pri čemu

38 Composite Leading Indicator (eng)39 Revidirani podatak40 MMF, WEO, jul 2014. godine41 Objavljeno 18. jun 2014. godine na dan sjednice FOMC. 42 Godišnja stopa rasta

Stopa rasta BDP-a u odnosu na prethodni kvartal42 i u odnosu na isti period

prethodne godine

Grafik 7.1

Izvor: US Bureau of Economic Analysis

99

Međunarodna ekonom

ija

ulaganja u nekretnine ne predstavljaju najveću komponentu. Izvoz je takođe ostvario veliki rast, ali su pozitivni efekti umanjeni velikim rastom uvoza. Pozitivan doprinos rastu BDP-a je imala i vladina potrošnja i to na državnom i lokalnom nivou.

Industrijska proizvodnja i prerađivačka industri-ja ostvaruju mjesečni rast peti mjesec za redom, dok je godišnji rast na kraju juna tekuće godine iznosio 4,3% odnosno 3,5%. Iskorišćenost kapa-citeta je na kraju kvartala iznosila 79,1, što je 1,0 p.p. ispod dugoročnog prosjeka iskorišćenosti.

Nezaposlenost je na kraju drugog kvartala tekuće godine iznosila 6,2% dok je u maju bila 6,1%. To su približno stope iz perioda prije krize. U ovom kvartalu je otvoreno 830,000 novih radnih mje-sta u privatnom sektoru, što je znatno više nego tokom prvog kvartala. Takođe, mjesečni prosjek novih radnih mjesta u privatnom sektoru je zna-čajno veći od ostvarenog u istom periodu prošle godine.

Godišnja inflacija je na kraju drugog kvartala 2014. godine iznosila 2,1%, dok je tokom prva dva mjeseca iznosila 2,0%, što je konzistentno sa FED-ovim dugoročnim ciljevima. Ukoliko se izuzmu efekti hrane i energenata, inflacija je iznosila 1,9%.

Industrijska proizvodnja i prerađivačka industrija, 2007=100

Godišnja inflacijaNezaposlenost (desna skala) i promjena zaposlenosti u privatnom sektoru (lijeva skala)

Grafik 7.2

Grafik 7.4Grafik 7.3

Izvor: Federalne rezerve

Izvor: US Bureau of Labor StatisticsIzvor: US Bureau of Labor Statistics

100

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Berzanski indeksi su u drugom kvartalu bili na višem nivou u odnosu na kraj prethodnog kvartala i u odnosu na kraj 2013. godine.

7.1.2. Eurozona

Tokom drugog kvartala 2014. godine, prema pr-vim podacima Eurostata, ekonomska aktivnost Eurozone je stagnirala, dok je godišnja43 stopa ra-sta BDP-a iznosila 0,7%. Ni jedna od tri najveće članice bloka nije ostvarila rast BDP-a u drugom kvartalu tekuće godine. Prva kontrakcija njemač-ke privrede (-0,2%) od kraja 2012. godine i ponov-na stagnacija u Francuskoj (0,0%) su rezultati lošiji od prognoza za ovaj kvartal. Pad investicija i lošija kretanja u međunarodnoj trgovini bili su karak-teristični za drugi kvartal i u Njemačkoj i Francu-skoj. Italija je sa padom ekonomske aktivnosti od 0,2% u ovom kvartalu opet ušla u recesiju. Španija je zabilježila rast od 0,6%, a Holandija od 0,5%.

Inflacija je i u drugom kvartalu 2014. godini na-stavila opadajući trend pa je godišnja stopa na kraju juna o.g. iznosila 0,5%, što je daleko ispod ciljane inflacije ECB-a. Ako se izuzmu efekti cije-na alkohola, hrane, duvana i energenata, godiš-nja inflacija je iznosila 0,8%.

43 U odnosu na drugi kvartal 2013.godine

Kvartalni BDP i ekonomski sentiment (desna skala)

Kvartalni BDP, Q/Q-1 HICP, godišnja stopa

Grafik 7.5

Grafik 7.6 Grafik 7.7

Izvor: Eurostat

Izvor: Eurostat Izvor: Eurostat

101

Međunarodna ekonom

ija

Slaba ekonomska aktivnost i opadajuća inflacija mogu predstavljati rizik za budžetski deficit tako što bi mnoge države eurozone mogle da imaju veći budžetski deficit od planiranog, što povlači drugi niz problema.

Tabela 7.2 44

Godišnja inflacija u Eurozoni i njene komponente,%44

Ponderi (‰)2014

Jul.2013

Dec.2013

Apr.2014

Maj2014

Jun.2014

Ukupno HICP 1000 1.6 0.8 0.7 0.5 0.5

Hrana, alkohol & duvan 197.6 3.5 1.8 0.7 0.1 -0.2

Energija 108.1 1.6 0 -1.2 0.0 0.1

Usluge 427.8 1.4 1.0 1.6 1.1 1.3

Industrijski proizvodi bez energije 266.6 0.4 0.3 0.1 0.0 -0.1

Izvor: Eurostat

Stopa nezaposlenosti u Eurozoni je na kraju drugog kvartala o.g. iznosila 11,5% i niža je za 0,2 p.p. u odnosu na kraj prvog kvartala. Iako je stopa blago snižena unutar eurozone, postoje ogromna odstu-panja unutar zone. Takođe stopa je značajno viša u odnosu na ostale vodeće svjetske ekonomije. Tako je stopa nezaposlenosti u Grčkoj (27,3%), u Španiji (24,5%), Kipru (16,3%) i Portugalu (14,1%). Najniže stope su unutar Eurozone su i dalje u Austriji (5,0%), Njemačkoj (5,1%), Malti (5,6%), Luksemburgu (6,3%) i Holandiji (6,8%).

Stopa nezaposlenost ispod 25 godina je za eurozonu iznosila 23,1% i takođe je niža nego na kraju marta o.g. (23,6%), s tim da su ove stope najizraženije u Grčkoj (56,3%45), Španiji (53,5%) i Italiji (43,7%). Naj-niže stope su bile zabilježene u Njemačkoj (7,8%), Austriji (9,0%) i Holandiji (10,5%).

Indeks pedeset najlikvidnijih kompanija u Eurozoni (Euro Stoxx 50) je tokom drugog kvartala blago porastao (2,1%), pri čemu je tokom aprila stagnirao. Već početkom trećeg kvartala indeks je ostvario veliki pad.

7.1.3. Japan

Ekonomija Japana je, prema prvim rezultatima, u drugom kvartalu 2014. godine ostvarila pad od 6,8%46, što je prvo veliko smanjenje ekonomske aktivnosti još od zemljotresa 2011. godine. Objašnjenje ovakvog kretanja ekonomske aktivnosti se nalazi u rastu potrošačkog poreza od 3,0 p.p., što je prvo povećanje poreza od 1997. godine, koje je imalo za efekat pad potrošnje domaćinstava. Tako je pad do-maće tražnje iznosio 2,7%, pad potrošnje domaćinstava 5,2%, a pad rezidencijalnih investicija 10,3%. Ovakav efekat bi se mogao analizirati kao ometanje potrošačkih navika odnosno planova potrošnje za domaćinstva i kompanije. U trećem kvartalu se očekuje ponovni rast ekonomske aktivnosti s obzirom na veliki pad aktivnosti u drugom kvartalu.

44 e=procjena, p=preliminarni45 Podatak iz aprila 2014. 46 Godišnja stopa BDP-a, kvartalna promjena.

102

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Korporativni profiti su visoki, tržište rada je na zavidnom nivou, a i zarade su visoke. Kretanje BDP-a u trećem kvartalu će biti presudno za vla-du Japana da li da se upusti u još jedno poveća-nje poreza, koji je niži nego u drugim razvijenim ekonomijama a za vladu je od velikog značaja s obzirom na ogroman javni dug. 47

I izvoz i uvoz su ostvarili pad, pa je deficit bilansa roba i usluga imao opadajući trend. Indeks po-vjerenja poslovanja (eng. Business Confidence Index) je oslabio nakon tri pozitivna kvartala. Vrijednost narudžbina mašina kod 280 japan-skih proizvođača je u drugom kvartalu rasla, ali je vrijednost narudžbina privatnog sektora a po-sebno prerađivačke industrije značajno pala to-kom prva tri mjeseca.

Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena je u junu o.g. iznosila 3,6%. Tokom drugog kvartala je bila znatno viša nego u prethodnom periodu, što je direktan rezultat povećanja poreza. Izuzimajući poreski efekat, CPI je imao umjeren rast.

Nezaposlenost je na kraju juna iznosila 3,7% i viša je nego u maju za 0,2 p.p. Stope nezaposlenosti su veoma niske u svim starosnim kategorijama pa je sudeći po ovom parametru japanska privreda visoko konkurentna u poređenju sa ostalim ra-zvijenim zemljama, posebno zemljama Evropske Unije.

7.2. Zemlje u usponu

Značajniji prilivi kapitala ka zemljama u usponu su nastavljeni u martu i tom dinamikom su se kretali do juna o.g. i bili su potpomognuti povoljnim uslovima finansiranja na globalnom nivou. U određe-nim regionima bili su prisutni negativni efekti lokalnih kriza. U istočnoj Aziji i Južnoj Americi je to-kom drugog kvartala došlo do velikog rasta finansiranja kao rezulat podrške privredi. Euroobveznice zemalja u usponu su imale višestruki rast u odnosu na prošlu godinu. Spredovi na obveznicama ze-

47 Godišnja stopa rasta

Stopa rasta BDP-a u odnosu na prethodni kvartal47

Potrošačke cijene

Grafik 7.8

Grafik 7.9

Izvor: Cabinet Office

Izvor: Statistički biro Japana

103

Međunarodna ekonom

ija

malja u usponu su se generalno smanjili. Ipak, geopolitička pitanja u Ukrajini i neizmirivanje obaveza Argentine bi mogli da imaju opipljivih rezultata na finansijska tržišta.

7.2.1. Rusija

Prema preliminarnim podacima, ruska ekono-mija je u drugom kvartalu 2014. godine ostvarila rast po stopi od 0,8%, što je niže od prognoze Mi-nistarstva ekonomskog razvoja od 1,1%. Ovakav rast predstavlja usporavanje u odnosu na pret-hodni kvartal i posljedica je prije svega najno-vijeg seta sankcija. Prognoza Svjetske banke za 2014. godinu je i dalje 0,5% dok je MMF značajno revidirao svoju stopu rasta za 1,1 p.p. na 0,2%.

Slabljenje realnog sektora nastavljeno je u dru-gom kvartalu, ali je indeks poslovnog povjere-nja krajem kvartala u ekspanziji kao i investicije. Industrijska proizvodnja je u junu o.g. smanjena na 0,4% sa 2,8% koliko je iznosila u maju. Fiksne investicije su zabilježile rast u junu o.g. od 0,5% nakon kontrakcije od 2,6% u maju i 3,8% u prvih pet mjeseci o.g.. Negativan uticaj na potrošnju stanovništva su imali rast inflacije, pad realnih zarada i rast zaduženosti domaćinstava.

Godišnja inflacija je u junu iznosila 7,8%, a cijene hrane će u narednom periodu igrati najveću ulogu u rastu cijena. Centralna banka je već revidirala targetiranu inflaciju za 2014. godinu.

Tokom drugog kvartala, rublja je apresirala u odnosu na američki dolar za 6,0%, međutim, taj je trend preokrenut već početkom trećeg kvartala uglavnom zbog geopolitičkih dešavanja.

Bilans tekućeg računa je ostvario značajno poboljšanje u ovom kvartalu, a suficit je iznosio 17,1 mi-lijardu dolara u poređenju sa 1,8 mlrd dolara tokom referentnog perioda prethodne godine. Ovo je rezultat većeg izvoza energenata, manjeg uvoza i nižih stopa profita od stranih direktnih investicija. S druge strane, odliv kapitala iz Rusije je tokom drugog kvartala bio visok, ali je usporio na 25,8 milijar-di dolara nakon ogromnog odliva u prvom kvartalu od 48,8 milijardi dolara.

Stopa nezaposlenosti se tokom drugog kvartala o.g. smanjivala i na kraju juna je iznosila 4,9%, što je 0,5 p.p. manje nego na kraju prethodnog kvartala. Realni rast zarada je iznosio 1,7%.

Kreditni rast se i tokom ovog kvartala smanjivao. Godišnja topa rasta kredita stanovništvu u junu je iznosila 20,9%, što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na kraj prethodne godine. Analogno tome, kreditiranje privrede je takođe zabilježilo sporiji rast od 15,7% u poređenju sa prosjekom od 17,3% u prvih pet mjeseci o.g. Udio nekvalitetnih kredita je u porastu i na kraju juna je iznosilo 8,2% za stanovništvo i 5,5% za privredne subjekte.

BDP i indikator poslovnog povjerenja

Grafik 7.10

Izvor: Rosstat i OECD

104

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Budžetski suficit se zbog većih prihoda vezanih za rast proizvodnje naftnih derivata povećao na 1,9% BDP-a u poređenju sa drugim kvartalom 2013. godine, kada je iznosio 1,2% BDP-a.

7.2.2. Kina

Kineska ekonomija je u drugom kvartalu 2014. godine rasla po stopi od 7,5% u odnosu na isti period prethodne godine dok je u odnosu na prvi kvartal o.g. rast iznosio 2,0%. Nakon nešto slabijeg prvog kvartala i jasnih signala usporavanja dinamike rasta, vlada Kine je primijenila određene podsticajne mjere u smislu povećanja potrošnje putem javnih projekata, stimulisanja kreditiranja putem smanje-nja obavezne rezerve i uvođenja poreskih olakšica. Mjere su imale pozitivan efekat na ekonomsku ak-tivnost u drugom kvartalu, a vlada planira da podsticajnim mjerama održi godišnju stopu rasta BDP-a na 7,5%. Međutim, analitičari smatraju da će ovo biti najniži godišnji rast BDP-a od 1990. godine pa je tako MMF smanjio prognoze za 0,2 p.p na 7,4% a smanjena je prognoza i za 2015.godinu. S druge stra-ne, manja stopa rasta je očekivana samim tim što je kineska privreda dostigla zavidan razvojni nivo.

Industrijska proizvodnja je u junu 2014. godine rasla po stopi od 9,2%, a u maju 8,8%. Isto tako, rast profita industrijskih kompanija je za prvih pet mjeseci o.g. iznosio 9,8%. Investicije su na kraju juna o.g. porasle 17,3%, što je iznad prosjeka za prvih pet mjeseci. Godišnji rast izvoza i uvoza na kraju juna o.g. od 7,2% odnosno 5,5% je bio ispod tržišnih prognoza (7,8% odnosno 5,8%).

Godišnja stopa inflacije je u junu iznosila 2,3%. Realne zarade su rasle po stopi od 9,8% u prvoj polovi-ni godine. Rast trgovine na malo potrošačkih roba je u junu iznosio 12,4%. Tome doprinosi i stabilan rast kreditne aktivnosti koji je na agregatnom nivou u junu 2014. godine iznosio 13,7%.

Stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2014. godine je ostala na istom nivou od 4,1%. Očekuje se da će budžetski deficit iznositi 2,1% BDP-a. Javni dug se procjenjuje na 20,4% BDP-a, a suficit tekućeg računa na 2,0% BDP-a.

Juan je tokom drugog kvartala blago apresirao (0,15%) u odnosu na američki dolar i nastavio je da se takvim trendom kreće i u trećem kvartalu, premda i dalje dosta ispod vrijednosti sa početka godine. Slično se kretao i indeks šangajske berze koji je bez većih volatilnosti ostao gotovo nepromijenjen to-kom drugog kvartala.

MMF je ukazao na nekoliko rizika u kineskoj ekonomiji. Rizik od recesije ili neke veće krize ne bi trebalo da se desi u bliskoj budućnosti, ali ukoliko se pomenuti rizici ne bi adekvatno sagledali taj bi scenario mogao da bude izvjesan. Jedan od prvih problema je bankarstvo u sijenci48 odnosno u načinu davanja kredita. U procesu intermedijacije kreditni rast je ogroman i nestandardizovan pa bi takav rast kredita mogao da dovede do bankarske krize ili usporavanja ekonomije. Drugi rizik su lokalne samouprave koje se u velikoj mjeri oslanjaju na tržište nekretnina i prihode od istih. Zatim, poreska osnova lokalnih vlasti je slaba, a finansiranje projekata se vrši kroz tzv. bankarski sistem u sijenci. Tre-ći rizik je tržište nekretnina koje je povezano sa bankama i državnim finansijama. Ovaj sektor čini oko 20% ekonomije ukoliko se računa građevinarstvo i industrija željeza, a promet nekretnina je u pad.

U cilju izbjegavanja navedenih rizika, predlažu se višestruke reforme - reforme lokalnih vlasti; refor-me bankarstva i finansijskog sektora (jačanje supervizije, liberalizacija kamatnih stopa, reforme dr-

48 Shadow banking.

105

Međunarodna ekonom

ija

žavnih banaka itd.); reorganizacija državnih firmi i liberalizacija sektora usluga koji bi mogao da bude veliki razvojni potencijal.

7.2.3. Turska

Na osnovu rasta izvoza i nastavka pozitivnih uticaja vladinog sektora na ekonomiju, Svjetska banka je povećala godišnju stopu rasta BDP-a za 2014. godinu na 3,5%. Bruto domaći proizvod je tokom prvog kvartala porastao 4,3% u odnosu na isti period prethodne godine uprkos smanjenju domaće potražnje već treći kvartal za redom. Najveći doprinos rastu BDP-a je došao putem snažnijeg izvoza, koji je u pr-vom kvartalu bio podstaknut povoljnim deviznim kursem i povećanom prodajom na tržištu EU. Sna-žan izvoz je imao pozitivan efekat i na deficit tekućeg računa koji se smanjio na 6,2% na kraju marta o.g.. S obzirom na dešavanja u Eurozoni i njenim najvećim državama te padom eura u odnosu na liru, ovaj bi efekat mogao da bude znatno slabiji u drugom kvartalu 2014. godine.

Inflatorna kretanja su daleko iznad ciljeva centralne banke (5%). Rast godišnje inflacije je nastavljen u drugom kvartalu (9,3% u junu o.g.) i pored neuobičajenog rasta referentnih kamatnih stopa iz janu-ara49 ove godine, kao odgovor na višemjesečni pad lire. Centralna banka je u maju snizila referentnu stopu za 0,5 p.p.

Turska je uprkos ekonomskom rastu izuzetno izložena rizicima koji proizilaze iz spoljnog finansiranja različitih sektora privrede. Kreditna aktivnost banaka i kratkoročno finansiranje su rasli izuzetno vi-sokim stopama, a posebno u posljednja četiri kvartala, što može ukazivati na pregrijanost ekonomije i moguće rizike u budućnosti.

7.3. Zemlje okruženja

Ekonomije regiona su tokom prvog kvartala 2014. godine nastavile negativne trendove iz prethod-nog perioda. To se najbolje moglo vidjeti kroz prizmu javnih finansija, gdje pored drastičnih smanjena rashoda, „punjenja“ budžeta zapravo predstavljaju ključni problem fiskalne politike. Izvjesno je da se smanjenje javne potrošnje odra-žava na BDP, ali suštinski problem su strukturne neravnoteže ovih ekonomija, koje bilježe visoke stope nezaposlenosti, nelikvidnosti, visoke stope nekvalitetnih kredita, nekonkurentnosti, niske nivoe produktivnosti, nedovoljne ili spore reali-zacije stranih direktnih investicija, itd.50

49 Promjena izvršena 29.01.2014., kada je referentna stopa povećana sa 4,5% na 10,0%, kamatna stopa na prekonoćne depo-ziti sa 3,5% na 8,0%, na prekonoćne krediti sa 7,75% na 12,0%, krediti za likvidnost sa 10,25% na 15,0%.

50 Podaci za drugi kvartal nisu dostupni za Crnu Goru, Hrvatsku i Makedoniju u momentu izrade izvještaja

Bruto domaći proizvod,Q/Q-450

Grafik 7.11

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku

106

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

7.3.1. Hrvatska

Prema izvještaju finansijske stabilnosti HNB-a, u Hrvatskoj se ni tokom 2014. godine ne očekuje snažniji oporavak ekonomske aktivnosti. S obzi-rom na visok budžetski deficit, mogućnost fiskal-nih podsticaja privredi je ograničena. Nedosta-tak strukturnih reformi i nepovoljna investiciona klima nepovoljno utiču na nove investicije, a rast potrošnje je ograničen nastavkom negativnih kretanja na tržištu rada i velikom zaduženošću domaćinstava. HNB očekuje da će rast izvoza biti pokrenut rastom potražnje na tržištima koja su glavni hrvatski trgovinski partneri, što je s druge strane uslovljeno strukturnim reformama koje bi stimulativno djelovale na nova ulaganja.

Deficit tekućeg računa se smanjivao u posljednjih pet godina, a prognoze su da će i ove godine po-stojati suficit. Bilans roba i dalje stagnira, ali zato

je bilans usluga imao značajna pozitivna kretanja posebno u periodu nakon izbijanja krize. Pokri-venost izvoza uvozom u prvih šest mjeseci je iznosila 58,8% i viša je nego tokom istog perioda 2013. godine kada je iznosila 53,8%.

Projekcije MMF-a govore da će realni pad bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini iznositi 0,8%, a da bi pozitivna kretanja u ekonomiji trebalo očekivati tek u 2015. godini. To bi značilo da će šestu godinu za redom hrvatska ekonomija imati negativnu stopu rasta.

U maju o.g. je zabilježen rast obima industrijske proizvodnje (1,2%), ali nije nastavio sa snažnijim opo-ravkom iz prvog kvartala i daleko je ispod vrijednosti iz 2011. godine i može se reći da trend indeksa stagnira. Građevinski radovi su u maju bili manji za 8,1% u odnosu na maj 2013. godine.

U junu o.g. promet roba na malo bilježi godišnji realni pad od 3,1%. Stopa registrovane nezaposleno-sti je u junu iznosila 18,3%, a prosječne neto zarade su u maju bile realno niže za 0,2% nego u aprilu. Trend negativnog kretanja inflacije je nastavljen i u drugom kvartalu pa je na kraju juna pad godišnje stope iznosio 0,4%.

Rast broja turističkih dolazaka je u junu o.g. bio viši za 9,9% nego u junu 2013. godine, pri čemu je rast broj turističkih dolazaka stranih gostiju iznosio 11,5% na godišnjem nivou. Rast ukupnog broja noćenja je iznosio 12,7%.

7.3.2.Srbija

Prema preliminarnoj procjeni, realni pad bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 1,1% i uglavnom je rezultat negativnih efekata poplava na sektore energetike, rudarstva i poljoprivrede. U narednom periodu se očekuje da rast eko-nomije bude vođen neto izvozom i investicijama. Godišnja stopa rasta BDP-a bi prema Narodnoj banci Srbije trebala da ostvari pad od 0,5% a najveći negativni doprinos BDP-u će imati potrošnja, na koju

Indeks potrošačkih cijena, godišnja stopa

Grafik 7.12

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku

107

Međunarodna ekonom

ija

će najnovije mjere štednje imati dalji negativni efekat. Budući rast će biti uslovljen dinamikom fiskalne konsolidacije i oporavkom ekonomija Eurozone.

Nakon privremenog pada izvoza zbog poplava, izvoz se očekuje da će povratiti uzlazni trend imajući u vidu povećanje eksterne potražnje. Izvoz je za prvih pola godine porastao 11,6% dok je uvoz porastao 2,4%. Pokrivenost uvoza izvo-zom je u drugom kvartalu iznosila 80,1%. Deficit tekućeg računa se u prvih pola godine smanjio za 17,8% u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Industrijska proizvodnja bilježila je pad tokom drugog kvartala u odnosu na prosjek 2013. godi-ne, a pad je posebno bio izražen kod energetike i rudarstva. Prerađivačka industrija je na kraju juna ostvarila rast od 1,5% u odnosu na prosjek 2013. god.

Javni dug je rastao i tokom drugog kvartala i do-stigao je nivo od 65,6% BDP-a. Prema EMBI51 globalnom indeksu, spred za Srbiju je imao ve-liki pad od početka godine. Rejting agencije Standard&Poors i Fitch su potvrdile rejting na BB- odnosno B+. Budžetski deficit je za prvih pola godine iznosio 7,6% BDP-a, a očekuje se da za 2014. godinu iznosi 8% zbog efekata poplava.

Godišnja stopa inflacije je nastavila opadajući trend i na kraju juna o.g. iznosila 1,3%. Ukoliko se isključe efekti hrane, energije, alkohola i duva-na, godišnja inflacija je u junu iznosila 2,5%. NBS je zadržala referentnu kamatnu stopu na nivou od 8,5%. Takođe, krediti stanovništvu su imali rast od 4,1% na kraju juna o.g. Nekvalitetni kre-diti su i dalje izuzetno visoki.

Prema anketnoj stopi nezaposlenosti, u drugom kvartalu nezaposlenost je iznosila 20,3% i bilježi pad od 0,5 p.p. u odnosu na prosječnu stopu prethodnom kvartalu. Prosječna neto zarada isplaćena u junu 2014. godine bila je realno manja za 0,2% u poređenju sa prosječnom neto zaradom u junu 2013. go-dine.

51 Emerging Markets Bond Index

Kvartalna stopa BDP-a, Q/Q-4

Bilans tekućeg računa

Grafik 7.13

Grafik 7.14

Izvor: NBS

Izvor: NBS

108

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

7.3.3. Makedonija

Procijenjeni rast stope bruto domaćeg proizvoda, koji je dalo Ministarstvo finansija, revidiran je za prvi kvartal i povećan je sa prvobitnih 3,2% na 3,9%. Ovo je sedmi kvartalni rast makedonske privre-de.

Industrijska proizvodnja je na tokom prvih šest mjeseci o.g. ostvarila rast od 4,5% u odnosu na isti period prošle godine, a godišnja stopa rasta je tokom svih šest mjeseci bila pozitivna. U junu o.g. je prerađivačka industrija zabilježila rast od 12,8%. S druge strane, sektor rudarstva i vađenje kamena je zabilježio godišnji pad od 9,9%, a sektor energetike pad od 33,1%.

Pokrivenost uzoza izvozom je u junu o.g. iznosila 70,9%. Izvoz je za prvih šest mjeseci porastao za 17,8% u odnosu na isti period prethodne godine dok je uvoz tokom istog perioda porastao za 11,5%.

Stopa godišnje inflacije je tokom sva tri mjeseca drugog kvartala bila negativna i na kraju kvartala je iznosila -1,1%. Nezaposlenost i pored pozitivnih pomaka u ekonomiji ostaje izuzetno visoka, a na kraju prvog kvartala je zabilježena stopa od 28,9%.

Budžetski deficit za prvih pet mjeseci je iznosio 2,7% BDP-a. Prema prognozama MMF-a nastaviće se trend rasta javnog duga, što je bilo evidentno već u prvom kvartalu, i očekuje se da će na kraju 2014. godine iznositi 36,3% BDP-a.

7.4. Kamatne stope centralnih banaka

Centralne banke vodećih svjetskih ekonomija su u prvom kvartalu 2014. godine nastavile sa politikom rekordno niskih kamatnih stopa kao odgovor na kretanja u realnoj ekonomiji. Oporavak ovih ekono-mija i dalje traje uprkos pozitivnim kretanjima, pa se s toga može očekivati da i u drugom dijelu 2014. godini kamatne stope ostanu rekordno niske.

Na osnovu ekonomskih (uključujući posljednje makroekonomske projekcije) i monetarnih analiza, posebno usljed mogućeg rizika od deflacije (grafik br. 7.7.), ECB je početkom juna o.g. odlučila da pri-mijeni paket mjera kojima je snizila glavne kamatne stope – referentna stopa je snižena sa 0,25% na 0,15%, stopa na depozite na -0,1% i stopa graničnih kredita sa 0,75% na 0,4%. Ovim je ECB postala prva velika centralna banka52 koja je snizila stopu u negativnu.

FED-ova referentne kamatna stopa od 0-0,25%, na snazi je još od 2008. godine. Federalni komitet za operacije na otvorenom tržištu smatra da je ekonomska aktivnost bilježila rast u prethodnim kvar-talima; da je nezaposlenost smanjena, ali da na tržištu rada i dalje postoje oprečni indikatori; da su potrošnja domaćinstava i fiksne investicije u posljednjim mjesecima rasle više od očekivanog te da za inflaciju, koja je trenutno ispod dugoročnog cilja (od 2,0%), postoje stabilna dugoročna očekivanja. Još u prvom kvartalu o.g., FED je počeo sa najavljenim53 smanjenjem operacija na otvorenom tržištu. Ko-mitet je na dvije sjednice održane u drugom kvartalu donio odluke da se dalje smanji program za po 10 milijardi dolara. Komitet je potvrdio da će i po prestanku programa kupovine obveznica, monetarna politika ostati blago ekspanzivna te da je vrlo vjerovatno da će kamatna stopa ostati nepromijenjena do kraja 2014. godine, posebno ukoliko bi projektovana inflacija bila ispod dugoročnog cilja.

52 Prije toga su to uradile centralne banke Švedske i Danske. 53 Sjednica 18.12.2013.

109

Međunarodna ekonom

ija

Centralne banke Engleske i Japana nastavljaju da drže svoje referentne kamatne stope na izuzetno niskim nivoima, od 0,5%, odnosno 0-0,1%, još od marta 2009., odnosno decembra 2008. godine, res-pektivno.

Tabela 7.3

Referentne kamatne stope vodećih centralnih banaka

Centralna banka Kamatna stopa Nivo, % Datum posljednje promjene

ECB Stopa na glavne operacije refinansiranja 0,15 05.06.2014.

FED Ciljana stopa na federalne fondove 0-0,25 16.12.2008.

Švajcarska nacionalna banka Ciljani tromjesečni LIBOR na CHF 0-0,25 03.08.2011.

Banka Engleske „Bank rate“ 0,5 05.03.2009.

Banka Japana Ciljana stopa na nekolateralizovane prekonoćne pozajmice 0-0,1 19.12.2008.

Izvor: Centralne banke

7.5. Kretanje deviznih kurseva

Tokom drugog kvartala 2014. godine, nominal-na vrijednost eura smanjila se u odnosu na ve-ćinu najvećih trgovinskih partnera pa je tako u odnosu na američki dolar vrijednost eura pala za 0,6%; u odnosu na japanski jen 2,5%; u odno-su na britansku funtu 3,2% i 0,3% u odnosu na švajcarski franak. Kretanje kursa eura se tokom ovog perioda zasnivalo na očekivanjima razvoja monetarne politike i razvoja ekonomskih prilika u Eurozoni.

Euro je depresirao u sva tri mjeseca ovog kvar-tala u odnosu na jen i funtu. U odnosu na dolar, euro je tokom aprila blago apresirao da bi u na-redna dva mjeseca opadao. U odnosu na franak, uz prilično volatilno kretanje, euro je rastao u aprilu i maju ali je u junu ostvario veći pad vri-jednosti.

Euro prema drugim valutama, 01.04.2013=100(rast/pad označava jačanje/

slabljenje eura)

Grafik 7.15

Izvor: Blumberg, kalkulacije CBCG

NAJZNAČAJNIJI DOGAĐAJI 08

113

Najznačajniji događaji

Najznačajniji događaji u drugom kvartalu 2014. godine

April

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim se, između ostalog, uređuje planiranje i izvršenje budžeta, pozajmice i garancije.

Vlada Crne Gore je odlučila da kampanju ‘’Budi odgovoran’’, koja se realizuje u okviru projekta uklju-čivanja građana u borbu protiv sive ekonomije, produži do kraja godine.

Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijedila je kredit od 30 miliona eura Elektroprivredi za nasta-vak ugradnje ,,pametnih brojila’’.

Predstavnici Vlade Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj potpisali su Ugovor o garanciji u iznosu od 20 miliona eura, za kredit koji je ta finansijska institucija odobrila Crnogorskom elektropre-nosnom sistemu.

Maj

Vlada Crne Gore je usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period do 2017. godine u cilju podsticanja ekonomskog rasta.

Savjet Centralne banke Crne Gore donio je odluku o davanju dozvole za početak rada Lovćen banke AD Podgorica.

Centralna banka Rusije oduzela je licencu za obavljanje bankarskih transakcija Atlas banci u Moskvi.

Većinski vlasnik First Financial banke, Sigma Delta Holdings, završio je prvi korak dokapitalizacije te finansijske kompanije sa 1,5 miliona eura.

Investiciono razvojni fond za ovu godinu obezbijedio je ukupnu kreditnu podršku od 55 miliona eura, što je oko 75% više u odnosu na posljednje četiri godine.

Na Montenegroberzi, prvi put u istoriji crnogorskog tržišta kapitala, trgovano je državnim kuponskim obveznicama na sekundarnom tržištu, za oko 3,03 miliona eura.

Jun

Vlada Crne Gore je usvojila Predlog zakona o završnom računu budžeta za 2013. godinu, koju je obi-lježila relativno uspješna fiskalna politika, posebno na prihodnoj strani. Usvojen je i Predlog zakona o kooperativama, koji bi trebalo da doprinese daljem unaprjeđenju razvoja crnogorske poljoprivrede, posebno u oblasti proizvodnje hrane.

114

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Vlada je usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizima kojima je predviđeno njihovo blago po-većane koje se neće značajnije odraziti na cijenu cigareta i duvana. Takođe, Vlada je usvojila Proljećnu analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi za ovu godinu u kojoj je posebna pažnja posvećena realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.

Predstavnici crnogorske Vlade i Saveza njemačkih štedionica (Sparkasse) razmatrali su mogućnosti saradnje Crne Gore i te finansijske institucije na osnivanju i razvoju nacionalne štedionice.

Stečajna uprava Solane „Bajo Sekulić“ objavila je novi tender za prodaju cjelokupne imovine preduzeća po početnoj cijeni od 190 miliona eura.

Domaćinstva od ovog mjeseca plaćaju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz ob-novljivih izvora, shodno Uredbi koju je Vlada usvojila u januaru ove godine.

Građani su, u okviru projekta borbe protiv sive ekonomije, u toku šest mjeseci ove godine, ukazali na preko 1,5 hiljada nepravilnosti, što je rezultiralo inspekcijskim nadzorom i izricanjem novčanih kazni u vrijednosti od 500 hiljada eura.

Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijediće kredit od pet miliona eura Mesnoj industriji Gorano-vić iz Nikšića, čime će podržati konkurentnost privatnog sektora.

PayPal, jedan od najpoznatijih servisa u svijetu za plaćanje preko interneta, od juna je dostupan i u Crnoj Gori.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost poništila je odluku mobilnih operatora da minimalni iznos pripejd dopune računa bude dva eura.

PRILOZI 09

117

Prilozi

Tabela 2: Industrijska proizvodnja

Izvor: Monstat

Izvor: Monstat

Tabela 1: Pregled makroekonomskih kretanja

OPIS2013.XII/XI

2014. (lančani indeks)

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Industrijska proizvodnja (indeks) 108,7 77,8 100,4 93,5 100,6 84,3 83,9

Potrošačke cijene (indeks) 100,0 99,2 100,0 100,1 99,8 100,3 100,5

Cijena proizvođača industrijskih proizvoda (indeks)

100,1 100,1 100,3 100,2 100,1 99,9 100,1

NAZIV Učešće u 2013. (%)

Jun-2014Ø 2013

Jun-2014Maj- 2014

Jun- 2014Jun- 2013

Jan-Jun 2014Jan-Jun 2013

INDUSTRIJA UKUPNO 100,0 63,0 83,9 73,6 84,7

VAĐENJE RUDA I KAMENA 4,7 73,9 123,8 70,2 126,6

Vađenje uglja 3,5 27,1 85,8 46,8 107,7

Vađenje ruda metala 0,3 379,5 382,9 54,1 197,0

Ostalo rudarstvo 0,9 144,1 94,0 195,8 175,2

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 51,2 88,2 94,2 95,0 104,9

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 7,0 105,1 94,1 92,0 122,7

Proizvodnja pića 3,0 96,7 116,8 90,8 98,6

Proizvodnja duvanskih proizvoda 2,2 58,7 52,3 103,5 70,1

Proizvodnja odjevnih predmeta 0,1 94,7 100,0 85,7 97,2

Proizvodnja kože i predmeta od kože 0,1 - - - 133,3

Proizvodi od drveta, plute i sl. 1,2 186,5 103,7 140,8 178,5

Proizvodnja papira i proizvoda od papira 0,6 79,4 64,6 83,8 92,4

Štampanje i umnožavanje audio i video zapisa 0,4 95,2 101,7 96,5 99,1

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 0,2 136,8 179,5 128,5 88,3

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata 9,8 62,8 108,5 157,0 166,6

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 0,1 17,6 100,0 11,1 15,7

Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 7,7 106,1 85,5 85,8 102,3

Proizvodnja osnovnih metala 12,0 77,3 83,5 76,8 85,9

Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 1,1 80,9 889,0 55,4 16,2

Proizvodnja mašina i opreme na drugom mjestu nepomenute 5,0 98,6 107,3 115,9 124,1

Proizvodnja namještaja 0,1 121,3 100,1 114,0 134,9

Popravka i montaža mašina i opreme 0,6 91,9 146,1 100,0 57,8

SNABDIJEVANJE EL, ENER., GASOM I PAROM 44,1 32,7 59,2 43,5 65,0

Snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom 44,1 32,7 59,2 43,5 65,0

118

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 3: Industrijska proizvodnja

Ukupno Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrijaSnabdijevanje električnom energijom, gasom i parom

Indeks period na

period2010=100

mjesečna stopa

Indeks period na

period2010=100

mjesečna stopa

Indeks period na

period2010=100

mjesečna stopa

Indeks period na

period2010=100

mjesečna stopa

2002. 100,6 107,5 102,3 93,4

2003. 102,4 101,4 97,9 117,5

2004. 113,8 94,9 113,1 121,0

2005. 98,1 100,2 102,5 86,6

2006. 101,0 102,9 100,1 103,1

2007. 100,1 101,5 109,3 72,6

2008. 98,0 117,7 88,7 131,9

2009. 67,8 34,5 61,4 97,6

2010. 117,5 158,7 97,0 151,1

2011. 89,7 106,3 106,8 67,3

2012. 92,9 79,0 89,9 101,4

2013. 110,6 98,6 95,0 138,7

2011.

Jan. 105,5 -20,5 90,1 13,0 82,2 -27,7 135,3 -16,4

Feb. 99,9 -5,3 80,1 -11,1 95,7 16,4 107,3 -20,7

Mar. 97,2 -2,7 87,7 9,5 103,3 7,9 91,1 -15,1

Apr. 82,5 -15,1 89,2 1,7 94,6 -8,4 67,3 -26,1

Maj 70,5 -14,5 50,3 -43,6 103,5 9,4 33,4 -50,4

Jun 82,4 16,9 81,7 62,4 117,0 13,0 40,9 22,5

Jul 87,1 5,7 99,6 21,9 113,7 -2,8 53,8 31,5

Avg. 88,0 1,0 118,7 19,2 120,1 5,6 45,8 -14,9

Sep. 93,5 6,3 226,6 90,9 115,5 -3,8 51,1 11,6

Okt. 96,5 3,2 134,8 -40,5 114,5 -0,9 70,3 37,6

Nov. 90,2 -6,5 137,6 2,1 116,7 1,9 52,6 -25,2

Dec. 83,5 -7,4 79,5 -42,2 104,3 -10,6 59,0 12,2

2012.

Jan. 79,7 -4,6 89,5 12,6 86,3 -17,3 70,6 19,7

Feb. 85,2 6,9 86,9 -2,9 91,6 5,9 77,4 9,6

Mar. 93,3 9,5 83,6 -3,8 115,2 25,6 68,1 -11,9

Apr. 99,7 6,8 44,0 -47,4 125,9 9,3 75,0 10,1

Maj 73,9 -25,9 14,7 -66,6 108,2 -14,1 39,8 -46,9

Jun 66,3 -10,3 38,8 163,9 95,3 -12,0 34,9 -12,3

Jul 85,6 29,1 88,1 127,2 97,7 2,6 70,8 102,7

Avg. 83,2 -2,8 91,1 3,4 104,6 7,0 56,6 -20,2

Sep. 78,7 -5,4 189,0 107,5 92,4 -11,7 49,0 -13,3

Okt. 73,0 -7,8 117,1 -38,0 68,0 -26,9 73,6 50,1

Nov. 84,8 16,3 95,6 -18,4 83,9 23,2 125,6 14,9

Dec. 97,7 15,3 71,0 -25,7 83,2 -0,9 118,3 40,0

2013.

Jan. 81,0 -17,0 84,8 19,5 54,8 -34,1 112,0 -5,3

Feb. 82,6 2,0 75,9 -10,6 61,5 12,1 108,9 -2,8

Mar. 103,0 24,6 81,7 7,8 75,5 22,8 138,5 27,1

Apr. 113,9 10,6 48,6 -40,5 90,3 19,5 150,1 8,4

Maj 90,4 -20,7 13,8 -71,6 95,8 6,0 93,0 -38,0

Jun 79,0 -12,7 87,3 532,3 84,6 -11,6 71,1 -23,5

Jul 89,9 14,0 87,5 0,3 109,2 28,9 67,2 -5,7

Avg. 90,7 0,8 98,0 12,0 109,4 0,3 67,4 0,4

Sep. 81,5 -10,2 155,8 59,0 99,2 -9,3 51,2 -24,0

Okt. 80,6 -1,0 90,5 -42,0 83,5 -15,9 76,0 48,3

Nov. 102,9 27,6 73,1 -19,2 107,5 28,8 100,8 32,7

Dec. 111,9 8,7 98,0 34,1 123,8 15,2 99,2 -1,6

2014.

Jan. 87,0 -22,2 96,6 -1,5 76,7 -38,2 98,3 -0,9

Feb. 87,4 0,4 99,3 2,8 74,2 -3,2 101,8 3,6

Mar. 81,7 -6,5 85,7 -13,6 89,4 20,6 71,9 -29,4

Apr. 82,1 0,6 104,3 21,6 79,4 -11,1 82,7 15,0

Maj 69,2 -15,7 49,5 -52,5 85,4 7,5 52,2 -36,8

Jun 58,2 -16,1 61,3 23,8 80,6 -5,8 31,0 -40,8

119

Prilozi

Izvor: Monstat

Tabela 4: Industrijska proizvodnja

Tabela 6: Cijene proizvođača industrijskih proizvoda

Tabela 5: Potrošačke cijene

2014. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Lančani index 77,8 100,4 93,5 100,6 84,3 83,9

ø 2013= 100 94,3 94,7 88,5 89,0 75,0 63,0

U odnosu na isti mjesec preth. god. 107,4 105,7 79,4 72,1 76,6 73,6

Period tekuće prema istom preth. god. 106,5 96,1 88,9 86,5 84,7

2014. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Lančani index 99,2 100,0 100,1 99,8 100,3 100,5

ø 2013 = 100 98,5 98,5 98,6 98,4 98,7 99,3

U odnosu na isti mjesec preth. god. 99,6 99,4 99,1 98,6 98,7 99,9

Period tekuće prema istom preth. god. 99,5 99,4 99,2 99,1 99,2

Decembar 2013= 100 99,2

2014. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Lančani index 100,1 100,3 100,2 100,1 99,9 100,1

ø 2013= 100 99,6 99,9 100,0 100,1 100,0 100,0

U odnosu na isti mjesec preth. god. 98,7 98,8 99,7 99,8 99,9 100,0

Period tekuće prema istom preth. god. 98,8 99,1 99,3 99,4 99,5

Decembar 2013= 100 100,1 100,4 100,6 100,6 100,5 100,6

120

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Izvor: Monstat

Tabela 7: Cijene

Potrošačke cijene Cijene proizvođača ind. proizvoda

Cijene proizvođača ind. proizvoda za izvoz

Cijene ind. proizvoda iz uvoza

Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno

Godišnja stopa

Mjesečna stopa

Godišnja stopa

Mjesečna stopa

Godišnja stopa

Mjesečna stopa

Godišnja stopa

Mjesečna stopa

2011.

Jan. 1,1 0,3 2,8 1,6 13,2 1,5 8,1 1,8

Feb. 2,0 1,0 4,5 0,8 16,3 0,4 8,7 0,8

Mar. 3,7 2,0 5,6 0,4 11,9 0,0 8,1 0,9

Apr. 3,7 0,0 4,7 0,0 5,5 -0,1 8,1 0,7

Maj 3,6 -0,1 1,9 -0,2 9,0 0,9 7,6 -0,6

Jun 3,5 -0,5 2,2 -0,3 11,7 -0,2 7,5 -0,3

Jul 3,0 -0,3 3,6 0,7 11,7 -1,0 5,6 -0,2

Avg. 3,6 0,7 3,2 0,0 9,4 -0,3 5,6 1,3

Sep. 3,4 -0,1 3,2 0,1 5,6 -0,7 5,7 -0,8

Okt. 3,3 0,2 2,8 -0,4 6,7 -1,5 5,4 0,0

Nov. 3,0 -0,2 2,8 -0,1 -0,5 -2,3 5,4 0,2

Dec. 2,8 -0,2 1,0 -1,6 -6,3 -3,0 4,3 0,4

2012.

Jan. 4,1 0,7 -0,6 1,0 -8,6 -1,1 3,1 0,8

Feb. 4,2 1,0 -0,8 0,4 -6,0 3,3 2,5 -0,1

Mar. 2,7 0,4 -1,5 -0,3 -5,8 0,2 1,8 -0,1

Apr. 3,1 0,5 -0,2 0,1 -5,6 0,1 1,4 0,3

Maj 3,5 0,4 -0,3 -0,2 -7,8 -1,5 1,0 -0,8

Jun 3,9 0,2 1,8 1,8 -7,4 0,3 0,5 -0,8

Jul 4,4 0,2 0,9 0,0 -7,2 -0,8 0,8 0,1

Avg. 4,0 0,4 5,1 4,2 -7,1 -0,2 2,3 2,6

Sep. 4,4 0,4 3,5 -1,5 -8,7 -2,4 3,3 0,4

Okt. 5,2 1,1 4,3 0,4 -2,3 5,4 2,5 -0,8

Nov. 5,2 -0,1 4,5 0,1 -1,4 -0,3 1,7 -0,5

Dec. 5,1 -0,3 5,7 -0,4 -0,5 -2,1 0,5 -0,7

2013.

Jan. 4,2 -0,1 4,6 -0,1 3,7 3,1 -0,3 0,3

Feb. 3,3 0,1 3,9 0,2 -0,5 -1,0 0,0 0,2

Mar. 3,3 0,4 4,2 -0,1 1,9 2,8 0,0 -0,3

Apr. 3,2 0,3 4,0 -0,1 -1,9 -3,6 -1,0 -0,7

Maj 3,0 0,2 4,1 -0,1 -2,0 -1,7 -0,6 -0,3

Jun 2,2 -0,6 2,3 0,0 -3,3 -1,0 -0,1 -0,2

Jul 2,7 0,7 2,2 -0,1 -3,5 -1,1 -0,5 -0,3

Avg. 2,2 -0,1 -2,0 -0,4 -4,6 -1,4 -2,9 -0,1

Sep. 1,8 0,1 -0,4 0,2 -1,9 0,3 -3,5 -0,2

Okt. 0,5 -0,2 -0,9 -0,1 -8,8 -1,8 -3,3 -0,5

Nov. 0,0 -0,6 -1,1 0,0 -5,7 2,0 -2,7 0,2

Dec. 0,3 0,0 -0,6 0,1 -5,7 -2,3 -2,0 0,0

2014.

Jan. -0,4 -0,8 -1,3 0,1 -7,4 2,1 -2,7 -0,1

Feb. -0,6 0,0 -1,2 0,3 -6,4 -0,2 -2,7 0,1

Mar. -0,9 0,1 -0,3 0,2 -9,1 0,0 -2,8 -0,4

Apr. -1,4 -0,2 -0,2 0,1 -3,7 1,9 -2,3 -0,2

Maj -1,3 0,3 -0,1 -0,1 -1,7 0,2 -1,7 0,2

Jun -0,1 0,5 0,0 0,1 2,1 2,8 -1,3 0,1

121

Prilozi

Tabela 8: Turizam*

* preliminaran podatak

Izvor: Monstat

Tabela 9: Broj zaposlenih i nezaposlenih lica

* Izvor: Monstat** Izvor: Zavod za zapošljavanje RCG*** Podaci su dobijeni iz Centralnog registra obveznika i osiguranika na osnovu podatka o osnovu osiguranja za PIO.**** Podaci su od aprila 2010. godine, dobijeni iz CRPO.

2013 2014 IndexStruktura

VI I-VI VI I-VI I-VI 2014. I-VI 2013.

Dolasci

Ukupno 161.854 337.292 160.513 342.906 101,7 100,0

Domaći 17.195 46.001 13.918 41.041 89,2 12,0

Strani 144.659 291.291 146.595 301.865 103,6 88,0

Noćenja

Ukupno 1.008.774 1.748.895 995.861 1.736.518 99,3 100,0

Domaći 94.582 218.888 69.379 179.917 82,2 10,4

Strani 914.192 1.530.007 926.482 1.556.601 101,7 89,6

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Br. zaposlenih*

2004. god.*** 142.081 142.834 142.361 143.224 143.845 146.696 145.160 142.634 143.447 143.113 143.992 142.438

2005. god.*** 142.145 142.072 141.298 140.959 142.248 145.852 148.528 146.744 145.739 145.923 145.528 145.261

2006. god.*** 144.978 145.753 146.554 147.517 149.321 151.678 154.723 154.289 154.236 154.652 155.156 150.746

2007. god.*** 151.535 152.114 153.140 154.074 156.817 158.190 160.045 158.392 158.164 157.458 157.739 159.223

2008. god. 160.450 161.105 162.737 162.307 165.955 170.146 168.916 168.488 167.722 168.583 169.079 169.160

2009. god. 169.305 169.670 170.607 172.549 174.218 178.839 178.622 179.016 176.936 175.468 174.736 169.859

2010. g.od 172.301 171.557 171.263 158.211 158.716 159.221 160.224 158.535 157.570 157.918 157.712 157.679

2011. god.**** 157.849 158.010 158.842 159.669 162.905 168.195 170.618 167.955 164.386 163.396 162.712 162.450

2012. god. 160.880 162.035 162.569 163.744 165.776 162.567 173.124 173.024 169.877 168.701 168.589 167.484

2013. god. 167.370 167.379 167.738 170.302 174.369 179.861 178.815 176.588 171.440 169.044 167.607 167.173

2014. god. 167.616 168.805 170.177 172.202 174.917 179.774

Br. nezaposlenih**

2004. god. 69.573 71.419 72.378 72.202 68.993 64.572 60.993 60.771 60.447 59.930 59.387 58.950

2005. god. 59.115 58.774 58.075 57.557 56.772 55.199 53.683 52.494 51.843 51.266 49.886 48.825

2006. god. 48.639 48.656 49.388 48.651 45.640 42.560 40.220 39.093 38.919 38.747 38.892 38.876

2007. god. 39.104 39.155 38.714 37.571 35.356 33.393 32.205 31.271 31.156 31.569 31.787 31.469

2008. god. 31.323 31.469 31.684 30.270 30.021 29.088 28.660 27.954 28.276 28.666 28.645 28.366

2009. god. 28.921 29.305 29.170 28.616 27.785 27.113 27.048 26.844 27.313 28.731 29.607 30.169

2010. god. 31.055 32.375 33.117 33.188 32.377 31.324 31.118 30.595 31.016 31.900 32.199 32.106

2011. god. 32.829 33.062 32.748 32.203 30.920 29.816 29.128 29.078 29.404 30.108 30.576 30.552

2012. god. 31.339 31.495 31.562 31.320 30.126 29.411 28.686 28.549 28.272 29.540 30.718 31.168

2013. god. 31.890 32.648 32.986 32.624 31.363 30.337 30.102 30.947 30.919 33.271 34.680 34.514

2014. god. 34.804 34.664 34.671 33.906 32.763 31.570 31.115

122

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabe

la 1

0: B

ilans

sta

nja

licen

cira

nih

bana

ka, u

000

eur

aPr

ilog

B20

1320

14St

rukt

ura

u %

na

30.0

6.20

14.

31.0

3.30

.06.

30.0

9.31

.12.

31.0

3.30

.06.

inde

x

12

34

56

6:4

AKT

IVA

1. N

ovča

na s

reds

tva

i rac

uni d

epoz

ita k

od c

entr

alni

h ba

naka

273.

315

275.

399

351.

735

392.

066

331.

224

386.

191

98,5

12

,9

2. K

redi

ti2.

490.

219

2.45

7.47

0 2.

536.

234

2.41

3.97

9 2.

405.

003

2.37

6.22

0 98

,4

79,1

2

.1. I

spra

vka

vrije

dnos

ti kr

edita

19

5.11

4 17

8.19

9 17

3.07

8 18

8.96

5 18

3.80

9 18

0.50

5 95

,5

6,0

2

.2. N

eto

kred

iti2.

295.

105

2.27

9.27

2 2.

363.

156

2.22

5.01

4 2.

221.1

94

2.19

5.71

6 98

,7

73,1

3. H

artij

e od

vrij

edno

sti

145.

841

152.

937

171.

748

161.

502

223.

614

223.

076

138,

1 7,4

4. D

eriv

atna

fina

nsijs

ka s

reds

tva

0 0

0 0

0 0

0,0

0,0

5. O

stal

a ak

tiva

208.

108

240.

727

217.

561

213.

479

226.

785

234.

256

109,

7 7,

8

6. Is

prav

ka v

rijed

nost

i ost

ale

aktiv

e-3

3.45

5 -3

3.30

9 35

.636

32

.820

33

.147

33.9

87

103,

6 1,1

UKU

PNO

AKT

IVA

2.88

8.91

5 2.

915.

024

3.06

8.56

4 2.

959.

240

2.96

9.67

0 3.

005.

251

101,

6 10

0,0

PASI

VA

1. D

epoz

iti1.

999.

290

2.00

9.65

5 2.

172.

953

2.09

7.704

2.

104.

273

2.14

6.44

7 10

2,3

71,4

2. P

ozaj

mic

e37

2.96

6 36

4.20

0 34

4.35

1 32

3.00

9 32

4.73

1 30

3.90

5 94

,1

10,1

3. E

mito

vane

har

tije

od v

rijed

nost

i18

.971

18

.974

18

.978

14

.980

14

.983

14

.985

10

0,0

0,5

4. F

inan

sijs

ki d

eriv

ati

100

00

00

00,

0 0,

0

5. O

stal

e ob

avez

e10

1.31

2 11

6.30

6 10

5.81

6 12

5.73

0 10

3.84

9 11

1.81

2 88

,9

3,7

6. U

kupa

n ka

pita

l39

6.27

640

5.88

942

6.46

639

7.81

742

1.83

442

8.10

210

7,6

14,2

UKU

PNO

PA

SIVA

2.88

8.91

5 2.

915.

024

3.06

8.56

4 2.

959.

240

2.96

9.67

0 3.

005.

251

101,

6 10

0,0

123

Prilozi

Tabela 11: Realizacija aukcija 182-dnevnih i 91-dnevnih državnih zapisa, u 000 eura

Prilog C

Broj aukcija Datum Emitovano Prodato Tražnja Ponderisana stopa

LXVIII Aukcija na 182 dana 15.01.2014. 20.000,0 18.520,0 22.370,0 1,82%

LXIX Aukcija na 182 dana 25.02.2014. 44.078,5 42.408,5 50.108,5 1,85%

LXXI Aukcija na 182 dana 05.03.2014. 8.500,0 8.500,0 14.350,0 1,53%

XXXVI Aukcija na 91 dan 19.03.2014. 20.000,0 14.450,0 23.850,0 1,33%

LXXII Aukcija na 182 dana 26.03.2014. 6.000,0 6.000,0 11.748,0 1,43%

XXXVII Aukcija na 91 dan 02.04.2014. 14.000,0 8.100,0 12.555,0 1,48%

LXXIII Aukcija na 182 dana 18.04.2014. 5.820,0 4.200,0 4.200,0 2,49%

LXXIV Aukcija na 182 dana 23.04.2014. 5.000,0 3.514,3 5.842,3 1,86%

XXXVIII Aukcija na 91 dan 30.04.2014. 5.000,0 2.378,0 2.378,0 3,16%

UKUPNO januar - jun 2014. g. 128.398,50 108.070,80 147.401,80

124

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG II kvartal 2014

Tabela 12: Konsolidovana javna potrošnja* u Crnoj Gori 01.01-30.06.2014.g.

Prilog D

* Konsolidovana javna potrošnja uključuje budžet Crne Gore i državne fondove i lokalnu samoupravu. ** Suficit / deficit kao razlika između ukupnih primitaka umanjenih za pozajmice, donacije, transfere i primitke od prodaje imovine, a izdaci za otplatu glavnice po osnovu duga nastalog uzimanjem kredita i emitovanjem hartija od vrijednosti u zemlji i inostranstvu.

Izvor: Ministarstvo finansija

OPISI - VI 2014plan u mil.

eura

I - VI 2014ostvarenje u

mil.eura

% BDP-a

I-VI 2013ostvarenje

mil.eura

%I-VI 2014. u odnosu na I-VI 2013.

TEKUĆI PRIHODI 626,97 665,12 18,92 598,03 111,22

Porezi 397,67 405,50 11,53 368,27 110,11

Porez na dohodak fizičkih lica 51,87 58,51 1,66 48,17 121,47

Porez na dobit pravnih lica 30,74 30,79 0,88 28,14 109,42

Porez na promet nepokretnosti 6,52 8,38 0,24 6,20 135,16

Porez na dodatu vrijednost 200,09 207,41 5,90 182,90 113,40

Akcize 69,66 65,27 1,86 65,97 98,94

Porez na međunarodnu trgovinu i transakcije 11,03 9,74 0,28 10,35 94,11

Lokalni porezi 25,46 22,77 0,65 24,24 93,94

Ostali republički porezi 2,30 2,63 0,07 2,30 114,35

Doprinosi 156,57 180,86 5,14 156,72 115,40

Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje 90,99 110,58 3,14 93,73 117,98

Doprinosi za zdravstveno osiguranje 55,64 61,20 1,74 54,05 113,23

Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti 4,66 4,91 0,14 4,32 113,66

Ostali doprinosi 5,28 4,17 0,12 4,62 90,26

Takse 12,41 10,58 0,30 14,71 71,92

Naknade 27,43 29,19 0,83 26,48 110,23

Ostali prihodi 17,15 18,76 0,53 17,63 106,41

Primici od otplate kredita 11,62 16,84 0,48 11,93 141,16

Donacije 4,12 3,39 0,10 2,29 148,03

KONSOLIDOVANI IZDACI 722,04 694,97 19,76 638,86 108,78

TEKUĆA JAVNA POTROŠNJA 659,60 653,27 18,58 608,17 107,42

Tekući izdaci 338,67 332,24 9,45 305,25 108,84

Bruto zarade doprinosi na teret poslodavca 208,40 212,87 6,05 195,58 108,84

Ostala lična primanja 6,96 5,44 0,15 7,13 76,30

Rashodi za materijal 17,36 14,23 0,40 14,33 99,30

Rashodi za usluge 23,39 22,16 0,63 20,72 106,95

Tekuće održavanje 12,71 9,36 0,27 8,26 113,32

Kamate 37,88 40,53 1,15 35,38 114,56

Renta 4,20 4,54 0,13 3,90 116,41

Subvencije 9,56 10,22 0,29 7,05 144,96

Ostali izdaci 12,96 10,27 0,29 10,21 100,59

Kapitalni izdaci u tekućem budžetu 5,25 2,62 0,07 2,69 97,40

Transferi za socijalnu zaštitu 249,31 244,30 6,95 239,70 101,92

Transferi institucijama,pojedincima,nev.i jav.sektoru 64,58 59,03 1,68 54,65 108,01

Ukupni kapitalni izdaci 62,44 41,70 1,19 30,69 135,87

Pozajmice i krediti 1,72 1,72 0,05 1,86 92,47

Rezerve 5,32 6,30 0,18 6,56 96,04

Otplata garancija 0,00 9,68 0,28 0,15 6453,33

DEFICIT/SUFICIT** -95,07 -29,85 -0,85 -40,83 73,11

Otplata dugova rezidentima 19,59 56,28 1,60 23,65 237,97

Otplata dugova nerezidentima 55,20 59,49 1,69 23,82 249,75

Otplata obaveza iz prethodnog perioda 40,99 40,18 1,14 43,92 91,48

Prihodi od privatizacije 8,56 2,60 0,07 6,62 39,27

Pozajmice i krediti iz inostranih izvora 114,40 190,95 5,43 43,41 439,88

Pozajmice i krediti iz domaćih izvora 3,02 99,47 2,83 56,55 175,90

Povećanje/smanjenje depozita 84,87 -107,23 -3,05 25,65 -418,05