Upload
lidija-aritonova
View
182
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
Voved
“ Dokolku site ekonomisti se soberat na edno mesto, nema da
postignat edinstven zaklu~ok” – Xorx Bernard [o
Ona {to e prepoznatliva karakteristika na sovremenata
makroekonomska nauka e nejzinata podelenost na dva golemi i
zaemno konkurentski tabora: makroekonomska {kola od klasi~na
(liberalna) proveniencija i makroekonomska {kola od kejnzijanska
proveniencija. Interesen e faktot {to novite makroekonomski
koncepcii, t.e. {koli, {to se pojavija i razvija po Vtorata svetska
vojna, se fundirani ili vrz ekonomskoto u~ewe na klasi~arite ili vrz
ekonomskoto u~ewe na Kejnz. Poto~no, po pojavata na Kejnzovata
“Op{ta teorija na vrabotenosta, kamatat i parite”- 1936g., site
makroekonomski koncepcii svoite sfa}awa gi sporeduvaat so
originalnite postavki na Kejnz, odnosno ili gi osporuvaat i se
svrtuvaat kon klasi~nata ekonomska misla pred Kejnz, ili gi
podr`uvaat i prodol`uvaat kon ponatamo{no razrabotuvawe i
zbogatuvawe na ideite na Kejnz.
Istorijata na razvojot na makroekonomijata e istorija na
konfrotirawe na dvata pristapa - kenzijanskiot i klasi~niot - za
klu~nite makroekonomski pra{awa : ekonomskite fluktuacii ( biznis
ciklusite), nevrobotenosta i inflacijata , {tedeweto i investiciite itn.
Dvata pristapa razli~no gi tretiraat istite makroekonomski problemi.
Po nekoi pra{awa tie imaat dijametralno sprotistaveni pogledi, po
drugi pra{awa i sfa}awata se razlikuvaat samo vo nijansi, a razlikite
se pove}e od formalna otkolku od su{tinska priroda, po treti
pra{awa pogledite sosema se pribli`ile i re~isi se identi~ni.
Konfrotaciite me|u dominantnite makroekonomski {koli se
konstanta, po~nuvajki od objavuvaweto na Kejnzovata Op{ta teorija
do dene{ni dni, pritoa ponekoga{ se posilni, pointenzivni (vo periodi
1
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
na izrazena nestabilnost), a nekoga{ se poblagi (na pr. vo periodot
na neoklasi~nata sinteza), a ~esto primaat i ideolo{ka konotacija.
Nasproti tvrdewata na ekonomistite deka postignale {irok
konsenzus tokmu po su{tinskite ekonomski pra{awa i deka
nesoglasuvawata vo ekonomskata nauka realno se mnogu pomali
odkolku toa {to se ~ini na prv pogled, vo po{irokite intelektualni
krugovi preovladuva misleweto deka pome|u ekonomistite postoi
visok stepen na nesoglasuvawe duri i po najzna~ajnite ekonomski
pra{awa. Dali ekonomistite navistina se raspravaat i ne se
soglasuvaat tokmu okolu klu~nite pra{awa vo ekonomijata, a
posebno vo makroekonomskata nauka? Ili pak mo`ebi razli~nite
pogledi i sva}awa pome|u ekonomistite manifestiraat tendencija
kon pribli`uvawe i utvarduvawe na standardni ekonomski znaewa?
Odgovorot na ovie pra{awa mora da gi ima vo predvid
specifi~nosti na ekonomijata kako nauka:
# Iako najkvantitativna pome|u op{testvenite nauki,
ekonomijata ne ja poseduva egzaknosta, to~nosta i rigoroznosta
imanentna na prirodnite nauki. Ekonomskite zakoni, za razlika od
prirodnite, dejstvuvaat samo kako tendencija, samo kako prosek, so
brojni isklu~oci, otstapuvawa na zakonitosta nad i pod normalata.
Se razbira toa nezna~i deka ekonomskite zakoni neva`at ili
nedejstvuvaat.
# Op{testvenite nauki vklu~uvajki ja i ekonomskata nauka, se
pomalku otporni na subjektivizam i na metafizi~ki, ideolo{ki iskazi,
tokmu poradi nedostatokot na egzaktnost i rigoroznost.
# Netreba da se zapostavi i faktot deka postoi pozitivna i
normativna ekonomija. Dodeka pozitivnata ekonomija gi analizira i
utvrduva faktite vo ekonomijata, normativnata ekonomija vo
analizata vnesuva eti~ki i vrednosni kriteriumi. Tokmu zatoa vo
domenot na normativnata ekonomija se javuvaat brojni
nesoglesuvawe pome|u ekonomistite.
2
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
Vo op{tata sprotistavenost i me|usebna kritika na dominatnite
ekonomski {koli (paradigmi vo ekonomijata) se nastojuva da se
istaknat slabostite na protivnikot, od edna strana , i superiornosta
na sopstvenoto u~ewe za toa da slu`i kako voda~ za ekonomskata
politika, od druga strana. Pobednikot od duelot }e zavisi od
sposobnosta na ednata ili drugata paradigma da ja tolkuva
ekonomskata stvarnost, da sogleduva idni dvi`ewa i da nudi
re{enija za napreduvawe na ekonomskata realnost.
Sinteti~ki gledano, nesoglasuvawata i dilemite pome|u dvata
pristapa - kenzijanskiot i klasi~niot - mo`at da se lociraat vo nekolku
klu~ni pra{awa:
1. Glavni izvori na nestabilnost - pri~ini koi gi determiniraat
ekonomskite ciklusi;
2. Brzina na uramnote`uvawe na pazarite;
3. Anticipirawe na idninata - na~inot na formirawe na
o~ekuvawata;
4. Monetarnata politika i zna~eweto na parite; i
6. Ulogata na dr`avata (vladata) - opravdanosta na
stabilizacionite politiki.
3
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
1.Glavni izvori na nestabilnost -
pri~ini koi gi determiniraat ekonomskite
ciklusi
Ekonomskite ciklusi, odnosno periodi~noto zamenuvawe na
recesiite so ekspanzii, se imanentna karakteristika na sovremenite
pazarni ekonomii. Poznatiot ekonomist Alvin Hansen utvrdil deka vo
periodot od 1795 godina do 1937 godina amerikanskata ekonomija
pominala niz 17 ekonomski ciklusi, so prose~no traewe od 8,2
godini1. Golemata svetska ekonomska kriza 1929-1933 prestavuva
najsilna recesija na ekonomskata aktivnost vo dosega{nata svetska
ekonomska istorija. Ekonomistite odsekoga{ poka`uvale poseben
interes za glavnite pri~ini koi go determiniraat cikli~noto dvi`ewe
na ekonomijata, odnosno za glavnite izvori na ekonomska
nestabilnost. Razli~nite sovremeni makroekonomski koncepcii
davaat razli~ni objasnuvawa na fenomenologijata na ekonomskiot
ciklus. Prakti~no, edno od klu~nite pra{awa po koi denes se
razlikuvaat dominantnite makroekonomski {koli i koncepcii, se
tokmu izvorite koi determiniraat makroekonomski fluktuacii, t.e.
biznis-ciklusi.
Ekonomistite, vo princip, se soglasuvaat okolu osnovnite fakti
za ekonomskite ciklusi. Tie znaat deka ekonomskiot razvoj nemo`e
da bide ramnomeren i povremeno se javuvaat periodi na recesija
koga proizvodstvoto opa|a, a nevrabotenosta raste. Istotaka, se
soglasuvaat deka po recesiite obi~no doa|aat periodi na
oporavuvawe vo koi rastot na ekonomijata e pogolem otkako
porano. Tie dovolano zanaat i za na~inot na odnesuvawe na drugite
makroekonomski varijabli - kako {to se produktivnosta, kamatnite
stapki i inflacijata za vreme na recesiite. Me|utoa, recesiite i
ekspanziite vo ekonomijata otvaraat dve osnovni pra{awa: (1) koi se
1 Fiti, T. (2009), “Fenomenologija na ekonomskite krizi”- Ekonomski fakultet-Skopje-
str.35
4
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
osnovnite ekonomski pri~ini koi doveduvaat do ekonomska
nestabilnost t.e. do pojava na ekonomski ciklusi? i (2) {to treba
kreatorite na politikata da napravat vo vrska so niv, ako ne{to
voop{to mo`e da se napravi? Za `al, ekonomistite pomalku se
soglasuvvat okolu odgovorite na ovie dve pra{awa, otkolku koga se
vo pra{awe osnovnite fakti za ekonomskite ciklusi.
Glavnite nesoglasuvawa okolu pri~inite i na~inite za izlez od
recesijata se pome|u dvete glavni grupi makroekonomisti, klasi~ari i
kejnzijanci. Klasi~arite glavniot akcent vo analizata na
determinantite na ekonomskata nestabilnost go stavaat na
agregatnata ponuda, dodeka kejnzijancite smetaat deka
agregatnata pobaruva~ka ima krucijalno zna~ewe. Me|utoa, vnatre
vo ramkite na golemite tabori na konkurentnite makroekonomski
{koli, istotaka se prisutni razli~ni teorii za biznis-ciklusite. Pritoa,
konsenzusot za glavnite determinanti na biznis-ciklusite e
ponaglasen vo ramkite na kenzijanskite i neokenzijanskite pristapi, a
pomalku naglasen vo ramkite na klasi~nite pristapi.
1.1.Klasi~ari: ponudata ja kreira sopstvenata
pobaruva~ka
Klasi~niot makroekonomski model poentata na analizata za
pri~inite za pojava na ekonomskite ciklusi ja stava vrz agregatnata
ponuda. Poa|ajki od Sejoviot zakon, klasi~arite tvrdat deka
ponudata avtomatski ja kreira sopstvenata pobaruva~ka. Spored
toa, agregatnata pobaruva~ka vo ovoj model e komletno izvedena
od ponudata i sama po sebe nemo`e da sozdava nikakvi problemi,
odnosno da gi determinira proizvodstvoto i vrbotenosta2.
Vo klasi~niot makroekonomski model krivata na agregatnata
ponuda e vertikalna linija locirana na nivoto na polna vrabotenost na
realniot autput. Krivata na agregatnata pobaruva~ka, pak , e
2 Fiti, T. (2001), “Sovremenite makroekonomski koncepcii i ekonomskite politiki”-
Ekonomski fakultet-Skopje-str.59
5
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
stabilna dokolku nacionalnite monetarni vlasti odr`uvaat konstantna
ponuda na pari. Vo sprotivnost agregatnata pobaruva~ka bi se
pomestuvala nadesno- dokolku se zgolemuva ponudata na pari,
odnosno nalevo dokolku ponudata na pari se namaluva. No i vo
takvi uslovi poradi fiksiranata agregatna ponuda nema da ima
promeni vo realniot autput. Toa nema da se slu~i duri i ako
agregatnata pobaruva~ka se pomesti nadolu, bidejki opagaweto na
cenite }e predizvika i opa|awe na platite, poradi {to vrabotenosta i
realniot autput nema da se namalat. Realnite profiti isto taka }e
ostanat nepromeneti. Zna~i, fleksibilnosta na cenite i platite brzo gi
uramnete`uvaat, “~istat”, pazarite, ekonomijata funkcionira na
nivoto na polna vrabotenost so ednovremeno efikasno koristewe i
na drugite proizvodni faktori. Dokolku se javi nevrabotenost, taa e
incidentna, kusoro~na i is~eznuva poradi faktot {to platite brzo gi
sledat promenite na cenite na drugite dobra i uslugi.
Neoklasi~ni teorii za biznis ciklusite - Monetarna
teorija
Vrz osnova na osnovnite postolati na monetarizmot, moneteristite
tvrdat deka biznis ciklusite - pojavata na periodi na ekspanzii i
recesii, glavno se determiniranin od promenite na ponudata na pari.
So drugi zborovi, biznis ciklusite glavno se rezultat na dejstvo na
faktori od monetarna priroda. Promenata vo ponudata na pari e
osnovna pri~ina za fluktuaciite vo nominalniot dohod, odnosno
nominalniot bruto doma{en proizvod, a so toa i za nestabilnosta na
ekonomijata. Toa logi~no proizleguva od osnovnoto ravenstvo na
kvantitativnata teorija za parite: MP = PQ, kade {to PQ e nominalniot
BDP, a V brzinata na obratot na parite e stabilna i predvidliva
golemina, toga{ na levata strana na ravenstvoto ostanuva samo
u{te M - odnosno ponudata na pari t.e. masata pari vo optek ili
monetarnata masa koja{to gi uslovuva promenite vo nominalniot
dohod. Nobelovecot Milton Fridman - apostol na monetarizmot
istaknuva deka vrskata pome|u promenite vo koli~inite na pari i
fluktuaciite na nominalniot dohod e najdirektna i najzna~ajna, iako
6
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
ne e isklu~eno promenite vo cenite, a so toa i vo nominalniot dohod
sega obratno da determiniraat i soodvetni promeni vo koli~inite na
pari vo optek.
Ako promenata na koli~inata na pari se najbitniot faktor
{to gi uslovuva promenite vo nominalniot bruto nacionalen
proizvod, toga{ e jasno deka stanuva zbor i za najzna~ajniot faktor
koj determinira makroekonomski fluktuacii i nestabilnost. Fridman
tvrdi deka ostrite monetarni restrikcii (ostroto namaluvawe na
ponudata na pari) nu`no predizvikuva recesija koi ~esto
preminuvaat vo depresija. Za monetaristite tokmu nesoodvetnota
monetarna politika (gre{kite vo nejzinoto vodewe i vo dinamikata vo
kreirawe na pari) sekoga{ uslovuvaat makroekonomska
nestabilnost, toa tie i empiriski go doka`uvaat. Golemata restrikcija
vo ponudata na pari predizvikuva recesija i pad na cenite (toa be{e
slu~aj vo 1920-1921 godina, 1929-1933 godina itn.) kako {to
nerealno zgolemenata masa pari vo optek predizvikuva inflacija koja
{to ako ne se aktiviraat monetarnite ko~nici mo`e da zavr{i so
hiperinflacija. Navistina Fridman ne gi osporuva nitu naru{uvawata
na makroekonomskata stabilnost pridizvikani od dejstvoto na
nemonetarnite, odnosno realnite faktori, no smeta deka tokmu
monetarnite faktori se najzna~ajni.
1.2. Kejnzijanci: agregatnata pobaruva~ka e
klu~na determinanta na nacionalniot dohod i
vrabotenosta
Agregatnta pobaruva~ka vo Kejnzovoto ekonomsko u~ewe
ima krucijalno zna~ewe, bidejki kako {to istaknuva i samiot Kejnz,
taa vo sekoj moment gi odreduva op{toto nivo na nacionalniot
dohod i vrabotenosta. Do Kejnz se smeta{e deka
makroekonomskata ramnote`a i polnata vrabotenost odat raka za
raka, odnosno ne e mo`no da se vospostavi makroekonomska
ramnote`a ako ednovremeno ne postoi i polna vrabotenost. Kejnz
7
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
tvrdi deka promenite vo agregatnata pobaruva~ka mo`at da ja
naru{at postojnata makroekonomska ramnote`a i da dovedat do
nejzino vospostavuvawe na novo, ponisko ramni{te.
Spored Kejnz promeni vo nacionalniot dohod i vrabotenosta,
t.e. do nestabilnost vo ekonomijata doa|a poradi promeni vo
efektivnata pobaruva~ka, kategorija {to e identi~na so terminot
agregatna pobaruva~ka vo zatvorena ekonomija i bez dr`avna
intervencija.
Efektivnata pobaruva~ka pretstavuva vistinskata plate`na
sposobnost za kupuvawe na potro{ni i investicioni dobra. Plate`nata
sposobnost za potro{ni dobra Kejnz ja narekuva sklonost kon
potro{uva~ka, a plate`nata sposobnost za investicioni dobra pottik
kon investirawe. Zna~i, upotrebuvajki ja Kejnzovata orginalna
terminologija, }e re~eme deka efektivnata pobaruva~ka ja
determiniraat dve komponenti:
Sklonost kon potro{uva~ka, i
Pottik kon investirawe
Sklonosta kon potro{uva~ka Kejnz ja sva}a kako
psiholo{ka sostojba na kupuva~ite za nabavka na potro{ni dobra.
Sklonosta kon potro{uva~ka e odredena od dve grupi faktori:
objektivni i subjektivni. Me|u objektivnite faktori najzna~ajni se
platite na rabotnicite, no tuka se i dohodot, dano~nata politika i dr.
Me|u subjektivnite, psiholo{ki faktori, na koi Kejnz im prepi{uva
golemo zna~ewe, edni ja limitiraat potro{uva~kata (`elba da se
ostavi nasledstvo, skr`avost i sl.), a drugi dejstvuvaat vo obratna
nasoka t.e. ja pottiknuvaat potro{uva~kata (`elba za u`ivawe,
rasipni~ko `iveewe i sl.). Ispituvajki ja sklonosta kon potro{uva~ka,
Kejnz doaga do eden mnogu relevanten zaklu~ok, spored koj
marginalnata sklonost kon potro{uva~ka raste so porastot kon
dohodot, no so pomala dinamika od porastot na samiot dohod. Vo
vrska so sklonosta kon potro{uva~ka, Kejnz izvlekuva u{te dva
zna~ajni zaklu~oka:
8
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
1) Sklonosta kon potro{uva~ka e pogolema kaj
posiroma{nite sloevi od naselenieto, bidejki najzna~ajniot del od
raspolo`iviot dohod tie go upotrebuvaat za da si ja obezbedat
egzistencijata, a pomala kaj bogatite sloevi od naselenieto bidejki
tie za potro{uva~ka koristat relativno (procentualno) pomal del od
raspolo`liviot dohod.
2) Na makro plan sklonosta kon potro{uva~ka raste so
pomala dinamika od porastot na nacionalniot dohod.
Pottikot kon investirawe e determiniran od dva faktori:
marginalna efikasnost na kapitalot i kamatnata stapka.
- Marginalnata efikasnost na kapitalot se sveduva na
o~ekuvaniot prinos od sekoja dopolnitelna investirana edinica na
kapital. Preku nea samoto investirawe, kako klu~na komponenta
koja {to ja determinira efektivnata pobaruva~ka, a so toa i op{toto
nivo na proizvodstvo i vrabotenost, e determinirano od sosema
neizvesni faktori. Taka, spored Kejnz, o~ekuvawata, nade`ite,
razo~aruvawata, optimizmot, pesimizmot na pretpriema~ite igraat
ogromno zna~ewe. Toj smeta deka tokmu marginalnata efikasnost
na kapitalot e klu~niot faktor od koj {to zavisat investiciite, dodeka
na kamatnata stapka vo sferata na investiciite i prepi{uva pomalo
zna~ewe. Ova poka`uva deka investiciite preku marginalnata
efikasnost na kapitalot kako nivna glavna determinata se krajno
nestabilni, a preku niv se nestabilni efektivnata pobaruva~ka i
nacionalniot dohod i vrabotenosta.
- Kamatnata stapka, spored Kejnz, ni od daleku nemo`e da
bide avtomatski regulator na vkupniot ekonomski `ivot kako {to toa
go tvrdea i doka`uvaa klasi~nite ekonomisti. Taa ne e nitu vistinska
cena na pari~niot kapital. Nea Kejnz ja smeta kako cena {to treba
da mu se plati na sopstvenikot na pari za `rtvata, otka`uvaweto, od
poseduvaweto na slobodni likvidni pari~ni sredstva. Samata
kamatna stapka najprvin e opredelena od preferiraweto na likvidni
sredstva. Poradi faktot {to lu|eto sekoga{ sakaat da imaat likvidni
pari~ni sredstva, celoto {tedewe nemo`e da se pretvori vo
9
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
investicii. Spored toa, nema znak na ednakvost pome|u investiciite i
{tedeweto, kako {to toa go pretpostavuva{e klasi~nata ekonomija.
2.Brzina na uramnote`uvawe na pazarite
Brzinata na uramnote`uvaweto na pazarite e od krucijalno
zna~ewe za razbirawe na na~inot na koj funkcioniraat sovremenite
ekonomii. Pazarot e vo ramnote`a dokolku koli~inata na dobrata i
uslugite koi proizvoditelite (prodava~ite) sakaat da gi proizvedat i
ponudat po soodvetnata cena, e ednakva na onaa koja kupuva~ite
ja pobaruvaat i se gotovi da ja platat po istata cena. Dokolku
pazarite dobro funkcioniraat i brzo se uramnote`uvaat, ekomoijata
funkcionira na nivo na svojot potencijalen proizvod i raciononalno gi
koristi rasopolo`ivite resursi. Vo sprotiven slu~aj ekonomijata
funkcionira ili pod nivoto na potencijalniot proizvod (so neiskoristeni
resursi i zagubi vo autputot) ili nad svojot potencijalen proizvod
(sostojba koja{to mo`e da vodi do visoka i nekontrolirana inflacija).
Ovoj domen na nesoglasuvawe pome|u razli~nite sovremeni
makroekonomski koncepcii i {koli, ima svoja dolga istorija. Imeno,
klasi~nite ekonomisti veruvaat deka site pazari, vklu~uvajki go tuka
i pazarot na trudot, funkcioniraat dobro i brzo se uramnote`uvaat.
Dodeka {kolite od kejnzijanskata proveniencija smetaat deka
pazarite se inmperfektni i deka te{ko se uramnote`uvaat.
2.1 . Klasi~ari: fleksibilnosta na platite i cenite
sekoga{ doveduva do brzo “~istewe” na
pazarite
Klasi~arite smetaat deka fleksibilnosta na cenite i platite brzo gi
uramnete`uvaat, “~istat”, pazarite, ekonomijata funkcionira na
nivoto na polna vrabotenost so ednovremeno efikasno koristewe i
10
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
na drugite proizvodni faktori. Dokolku se javi nevrabotenost, taa e
incidentna, kusoro~na i is~eznuva poradi faktot {to platite brzo gi
sledat promenite na cenite na drugite dobra i uslugi. Zna~i, dokolku
se javi nevrabotenost taa mo`e da egzistira samo kako frikciona
nevrabotenost determinirana od sitni imperfektnosti na pazarite
(fluktuacija na rabotnata sila od edno do drugo rabotno mesto) ili
dobrovolna nevrabotenost- sostojba koga oddelni kategorii na
rabotnici odbivaat da prifatat vrabotuvawe pri postojnata visina na
naemninata. Vakviot model na funkcionirawe na ekonomijata e
mo`en samo dokolku se ispolnat odredeni pretpostavki koi samite
se sostaven model na samiot model, odnosno inkorporirani vo
samiot nego. Imeno se pretpostavuva deka3:
Site segmenti na pazarot (pazarot na stoki i uslugi, pazarot na
trud, pazarot na kapital) se sovr{eno konkurentni - so site
karakteristiki imanentni na modelot na sovr{ena
konkurencija ;
Postoi homo oeconomikus - ot , individuata kako proizvoditel i
potro{uva~ e maksimator na profitot, odnosno korisnosta;
O~ekuvawata na site u~esnici vo ekonomskata aktivnost se
stabilni;
Postoi dihotomna ekonomija, so jasna razgrani~enost na
realniot od monetarniot sektor, pri {to monetarnite faktori
nemaat nikakvo vlijanie vrz goleminata na realniot bruto
doma{en proizvod.
Klasi~nite ekonomisti, pri takvi pretpostavki, nivoto
na realnoto proizvotstvo i na vrabotenosta go izveduvaat so prosto
agregirawe na proizvodnite funkcii na site individualni proizvoditeli.
Pritoa, jasno e deka, na kus rok, agregatnata ponuda }e bide
determinirana od zgolemuvaweto na brojot na vrabotenite pri
dadena golemina na kapitalot i na nepromeneta tehnologija.
Pobaruva~kata na trud na firmata {to raboti vo ulsovi na sovr{ena
3 Fiti, T. (2001), “Sovremenite makroekonomski koncepcii i ekonomskite politiki”-
Ekonomski fakultet-Skopje-str.58
11
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
konkurencija vo osnova e determinirana od soodnosot pome|u
marginalniot prihod i marginalniot tro{ok. So drugi zborovi, firmata
{to raboti vo uslovi na sovr{ena konkurencija i go maksimira
profitot, }e vrabotuva dopolnitelni rabotnici se dodeka marginalniot
tro{ok na sekoj doplonitelno anga`iran rabotnik ne se izedna~i so
marginalniot prihod {to go sozdava istiot rabotnik. Istata logika
mo`e da se primeni i za vkupnata ekonomija ( makroplan) i da se
konstatira deka agregatnata pobaruva~ka na trud e inverzna
funkciija na realnata plata. Ponudata na trud ja kreiraat semejstvata
i taa vo klasi~niot makroekonomski model e determinirana od istite
faktori {to ja determiniraat ponudata na trud na mikroplan: realnata
plata, efektot na supstitucija i efektot na dohod.
Klasi~niot makroekonomski model fakti~ki
funkcionira vrz osnova na nekolku postulati. Site pazari ( pazarot na
stoki i uslugi, pazarot na trud, pazarot na kapital) spored svojata
morfologija se sovr{eno konkurentni. Cenite na stokite i uslugite se
fleksibilni nagore i nadole. Platite na rabotnicite na pazarot na trud
se fleksibilni nagore i nadole. Kamatnata stapka kako cena na
zajmoviot kapital isto taka e fleksibilna nagore i nadolu.
Fleksibilnosta na cenite na konkurentnite pazari permanentno i brzo
|i ,,~istat,, uramnote`uvaat pazarite. Zatoa nevrabotenosta vo
klasi~niot model mo`e da bide samo kusoto~na i privremena, a ne
dolgoro~na i prinudna. Po istata logika se uramnote`uvaat i
ostanatite pazari, poradi {to ekonomijata sekoga{ funkcionira na
nivoto na polna vrabotenost, odnosno, racionalno i efikasno
|i koristi raspolo`livite faktori na prizvodstvo.
2.2. Kejnzijanci: pazarite, a posebno
pazarot na trud, te{ko se uramnote`uvaat
Za razlika od pretstavnicite na klasi~nata makroekonomija,
centralna teza na ekonoskite {koli od kenzijanska i neokenzijanska
provinencija e deka pazarite bavno se uramnete`uvaat, poradi {to
12
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
ekonomiite retko funkcioniraat na nivoto na potencijalniot bruto
doma{en proizvod i na nivoto na prirodnata stapka na
nevrabotenost.
Pazarite bavno se ~istat poradi egzistencijata na rigidnosti na
platite i cenite. Ispituvaweto na pri~inite {to gi determiniraat
vakvite rigidnosti e vo centarot na vnimanieto na novite kenzijanci.
Nivnite elaboracii na ovie problemi na neokenzijanizmot mu ja
osiguraa neophodnata mikroekonomska fundiranost.
- Rigidnosta na nominalnite i realnite plati
Po pravilo, pazarot na trudot koj e eden od klu~nite segmenti na
vkupnata pazarna struktura, najte{ko se uramnote`uva. Glavna
pri~ina za toa e nefleksibinosta na platite (naemninite), posebno
nivnata rigidnost nadolu. Vo literaturata se poznati tri generalni
pri~ini koi determiniraat rigidnost na platite nadolu: (1)
organiziranosta na rabotnicite vo sindikati, (2) egzistencijata na
zna~ajni socijalni transferi i pomo{ za nevrabotenite, i (3)
postoeweto na minimalni saatnini.
Novite kenzijanci rigidnosta na nominalnite plati naj~esto ja
objasnuvaat so faktot {to tie, vo site sovremeni razvieni zemji, se
utvarduvaat so pregovori pome|u rabotnicite (sindikatite) i
rabotodavcite (nivnite zdru`enija).
Rigidnosta na realnite plati u{te pove}e se analizirani od
strana na novite kenzijanci. Realnite rigidnosti u{te pove}e go
ote`nuvaat procesot na uramnote`uvawe na pazarot na trudot i ja
potenciraat nevrabotenosta. Postojat dve teorii so pomo{ na koi
novite kenzijanci gi objasnuvaat rigidnostite na realnite plati:
- Teorija za efikasni plati, i
- Teorija za insaideri i autsajderi
Su{tinata na teorijata za efikasni plati e deka pretprijatijata gi
utvrduvaat realnite plati na povisoko ramni{te od ramnote`noto,
bidejki toa ima silni pozitivni implikacii vrz produktivnosta, odnosno
efikasnosta na trudot. Ottuka, i zaklu~okot deka platite ostanuvaat
13
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
visoki, odnosno se rigidni, nefleksibilni nadolu, duri i vo uslovi koga
silno se zgolemuva ponudata na trudot.
Teorijata za autsajderi i insajderi isto taka objasnuva del od
pri~inite za rigidnosta na realnite plati. Insajderi se lu|eto koi imaat
redovno vrabotuvawe vo pretprijatieto, a autsajderi se navraboteni
lica, nadvor od pretprijatieto, no koj pretendiraat da bidat vraboteni.
Me|utoa na pretprijatieto ne im se ispla}a da gi vrabotuvaat
autsajderite iako tie mo`at da gi ponudat svoite uslugi za poniska
plata, vo prv red poradi visokite tro{oci povrzani so promenata na
rabotnite mesta. Ovie tro{oci se odnesuvaat za obuka i edukacija na
novovrabotenite koja{to insajderite ja pominale niz mnogu formi na
trening i edukacija za potrebite na pretprijatieto. Vtorata stapka na
tro{oci se odnesuva na posledicite {to bi gi pretrpelo pretprijatieto
dokolku insajderite, soo~eni so konkurencijata na autsajderite, bi
odbile da sorabotuvaat, da gi prifatat autsajderite i da pomognat vo
nivnoto oformuvawe i ostru~uvawe. Insajderite svesni za situacijata
vo koja se nao|aat nivnite rabotodavci, vr{at pritisok da im se
zgolemat platite, so cel da se izbegnat vakvite tro{oci na rotacija na
rabotnite mesta. Ovoj moment poka`uva od kade doa|a mo}ta na
insajderite da vlijaat vrz visinata na platite, odnosno da gi dr`at na
povisoko ramni{te, {to pridonesuva vo nivnata rigidnost, odnosno
nefleksibilnost nadolu.
- Rigidnosta na nominalnite i realnite ceni na dobrata
Vo obidot da se izgradat solidni mikroekonomski fundamenti na
kenzijanizmot, novite kenzijanci zna~ajno vnimanie posvetuvaat i
na pri~inite za realnite i nominalnite rigidnosti na cenite na dobrata
i uslugite. Vo ovoj kontekst se pomesteni dve poznati teorii koi ja
tretiraat nominalnata rigidnost na cenite
-Teorija na tro{ocite na etiketite, i
-Teorija za egzistencija na eksternalii na potro{uva~kata
Realnite rigidnosti na cenite se isto taka zna~anji i tie u{te pove}e
gi potenciraat ekonomskite fluktuacii na nivo na vkupnata
ekonomija. Tie ~esto odat "raka za raka" so nominalnite rigidnosti i
14
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
zaemno se zasiluvaat. Zo{to se bitni realnite rigidnosti voop{to
realnite kategorii? Profesorot Dejvit Romer potsetuva deka
rabotnicite se zainteresirani za svojot realan `ivoten standard,
firmite za realnite renti koi gi primaat, produktivnosta na trudot
zavisi od realnite plati {to firmite im gi isplatuvaat na rabotnicite itn.
Postoeweto na eksternalii na pazarite vo ekspanzija mo`e da bide
silen izvor na pojavi na realni rigidnosti na cenite. Novite kejnzijanci
poa|aat od pretpostavkata deka vo uslovi na `iva ekonomska
aktivnost pazarite se vo ekspanzija poradi {to tro{ocite za
istra`uvawe se zna~itelno pomali. Obratno stojat rabotite so
tro{ocite za istra`uvawe vo uslovi na recesija - toga{ tie se povioski.
Vakvite dvi`ewa stanuvaat izvor na realni rigidnosti na cenite na
dobrata i uslugite - povisokite tro{oci na istra`uvawe vo vreme na
recesija gi zgolemuvaat marginalnite tro{oci na pretpirjatieto i so
toa i na cenite. Prof. Stiglic tvrdi deka cenata na proizvodot kako
indikator na negoviot kvalitet e isto taka silen izvor na realna
rigidnost na cenite. Imeno, vo uslovi na nepostoewe na kompletni
informacii za kvalitativnite osobenosti na proizvodot, za
potor{uva~ot tokmu visinata na cenata e dobar indikator za
kvalitetto na proizvodot. Dokolku pobaruva~kata za konkretniot
proizvod se namali, pretprijatijata ne se podgotveni da ja namalat
cenata na ovoj proizvod, bidejki se pla{at deka potro{uva~ite toa
ke go tolkuvaat kako namaluvawe na kvalitetot na proizvodite.
3.Anticipirawe na idninata - na~inot na
formirawe na o~ekuvawata
O~ekuvawata, odnosno anticipiraweto, predvidivaweto na
idninata imaat fundamentalno zna~ewe vo ekonomijata. U~esnicite
vo ekonomskiot `ivot sekoga{ koga donesuvaat zna~ajni odluki so
15
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
ednoto oko gledaat kon idninata. Dokolku vo ekonomijata se
o~ekuva rececija, opa|awe na ekonomskta aktivnost, pretprijatijata,
nivnite sopstvenici i menaxeri, }e gi namalat ili zaprat
invensticiite, }e gi namalat ili zaprat vrabotuvawata, }e pobrzaat da
gi namalat zalihite i sli~no. Obratno se slu~uva ako se o~ekuva
ekspanzija vo ekonomijata.
Ekonomijata e sekoga{ nauka za izborot. Duri i
protro{uva~ite koi raspolagaat so ograni~en dohod, nastojuvajki da
ja maksimiziraat korisnosta, pri donesuvaweto za odlukite za
upotreba na raspolo`liviot dohod nu`no poglednuvaat kon idninata.
No, idninata po definicija e nepoznata i neizvesna. Ako ne e
sporno deka o~ekuvawara igraat golemo zna~ewe pri
donesuvaweto na ekonomskite odluki, toga{ u{te pozna~ajno e da
se utvrdi kako lu|eto kumuniciraat so idninata, kako lu|eto gi
anticipiraat idnite nastani.
Sovremenata ekonomska teorija denes poznava dva osnovni
vida na o~ekuvawa: adaptibilni o~ekuvawa i racionalni o~ekuvawa.
Fakti~ki stanuva zbor za dva razli~ni pristapa na predviduvawa na
idnite ekonomski nastani. Ekonomskite teoriti~ari, ~esto vo
zavisnot na koja ekonomska {kola i pripagaat, vo svojte istra`uvawa
go koristat edniot ili drugiot pristap. No, kako vo realiot ekonomski
`ivot, lu|eto ja anticipiraat idninata seu{te e neras~isteno pra{awe
vo ekonomijata, ili eden od golemite domeni na nesoglasuvawe
pome|u makroekonomistite.
3.1. Klasi~ari: racionalni o~ekuvawa
Osnovata na hipotezata za racionalnite o~ekuvawa, ~ij
vistinski tvorec e Xon Mjut, e deka o~ekuvawata odnosno
predviduvawata na idninata, vo mera vo koi tie se fundirani vrz
dobri, kvalitetni informacii, su{tinski se indenti~ni so
predviduvawata so edna korektno izvedena ekonomska teorija. So
drugi zborovi, Mjut tvrdi deka individuite koi raspolagaat so
16
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
kavliteten set na informacii ja predviduvaat idninata ednakvo
uspe{no kako {to toa go pravi i ekonomskata teorija - zna~i doa|aat
do rezultati koi se ednakvi so onie koi vo idninata de facto }e se
slu~at.
Po Mjut hipotezata za racionalnite o~ekuvawa se razviva
nevorojatno brzo. Vo ranite sedumdeseti godini sledat pridonesite
na Lukas i Sarxent, kako i na Valters i Blek, kon krajot na
sedumdesetite onie na Milford Bel i Binstuk, Felps i Tejlor, a vo
ranite osumdeseti na Long i Ploser. Site tie, razvivajki go konceptot
na racionalnite o~ekuvawa, go primenuvaat vo modelite koi gi
objasnuvaat na~inot na funkcioniraweto na oddelnite segmenti na
ekonomijata ili na enomijata vo celina.
Vo ovoj kontekst najzna~ajni se pridonesite na Lukas i
Sarxant, liderite na t.n. nova klasi~na makroekonomija, koi
uviduvajki go golemoto zna~ewe na racionalnite o~ekuvawa go
razvija konceptot do faza do negova prakti~na primenlivost vo
negovite modeli i od nego izvlekoa zna~ajni konsekvencii za
na~inot i brzinata na uramnote`uvawe na pazarite, za interakciite
na relacija ekonomska politika na vladata i formirawe na
o~ekuvawata itn.
Najva`ni karekteristiki na hipotezata za racionalnite
o~ekuvawa se4:
U~esnicite vo ekonomskiot `ivot, vrz osnova na op{tite
poznavawa na na~inot na funkcioniraweto na
ekonomijata, vrz osnova na sledeweto na nastanite vo
ekonomijata, promenite vo ekonomskata politika i druite
raspolo`livi informacii, idninata ja predviduvaat
korektno, bez pritooa da pravat sistematski gre{ki.
Vsu{nost, predviduvawata na u~esnicite vo
ekonomskiot `ivot, dokolku se zasnovani na kavalitetni
4 Fiti, T. (2001), “Sovremenite makroekonomski koncepcii i ekonomskite politiki”-
Ekonomski fakultet-Skopje-str.129
17
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
inforormacii, ne odstapuvaat od previduvawata na
samata ekonomska nauka.
Sepak racionalnite o~ekuvawa ne se sinonim za
perfektni, sovr{eni predviduvawa na idninata. Gre{kite
oddelni u~esnici vo ekonomskiot `ivot se mo`ni vo prv
red poradi nekompletnosta na raspolo`livite informacii.
No, takvite gre{ki vo prosek se dobli`uvaat do nula.
Ekonomskite politiki {to gi implementiraat vladite imaat
silno vlijanie vrz na~inot na formirawe na o~ekuvawata.
Za razlika od adabtibilnite, racionalnite o~ekuvawa se
svrteni kon napred ( forward - looking theories )
Lu|eto se racionalni ( ovaa e i osnovniot postulat na
klasi~inoto poimawe na homo oeconomicus - ot). Imeno,
ako lu|eto korektno ja predviduvaat idninata, tie brzo im
se prisposobuvaat na promenite i prevzemaat
neophodni merki za da gi eliminiraat nesakanite
posledici od novonastanatata situacija.
3.2. Kejnzijanci: adaptibilni o~ekuvawa
Samiot Kejnz tvrdel deka o~ekuvawata igraat mnogu
zna~ajna uloga vo ekonomskiot `ivot, no isto taka naglasuval deka
mnogu malku znaeme kako lu|eto ja predviduvaat idninata. Kejnz
tvrdel deka tolkmu o~ekuvawata ( nade`ite, razo~aruvawata,
optimizmot, pesimizmot na pretpriema~ite) se mnogu pozna~ajni
determinanti na invensticiite odkolku visinata na kamatnata stapka i
deka tokmu o~ekuvawata, odnosno " na{ata percepcija na idninata
za koja {to mnogu malku znaeme" , vnesuvaat neizvesnost i
nestabilnost vo sverata na invensticiite, a so toa i vo agregatnata
18
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
pobaruva~ka5. Vo osnova kejnzijancite veruvaat vo adaptibilnite
o~ekuvawa, iako del od niv mislat deka lu|eto ne pravat sistematski
gre{ki pri predviduvaweto na idninata, spored toa gi prifa}aat i
racionalnite o~ekuvawa.
Eden od najvoobi~aenite na~ini na anticipirawe na idninata
se t.n. adaptibilni o~ekuvawa, odnosno predviduvawa na idninata
vrz osnova na ispituvawe i sledewe na nastanite, odnosno na
ekonomskite varijabli i na odnesuvaweto na ekonomskite subjekti vo
minatoto. Toa fakti~ki pretstavuva preslikuvawe, ekstrapolacija na
trendovite od minatoto vo idninata. Lu|eto |i predviduvaat idnite
profiti so ekstrapolacija na realiziranite profitni stapki vo pobliskoto
minato. Adaptibilnite o~ekuavawa vleguvaat vo redot na t.n.
backward - looking theories - teorii koi gledaat vo minatoto.
Adaptibilnite o~ekuvawa fakti~ki ja utvrduvaat idnata stapka na
inflacija kako prost prosek na stapkata na inflacija postignata vo
minatoto. Pritoa, devijaciite, odstapuvawata vo trendovite na
stapkata na inflacija vo minatoto firmite i vrabotenite gi tretiraat
kako povremeni, slu~ajni, incidentni, osven dokolku takvite
odstapuvawa nemaat stabilna tendencija. Se razbira deka
ekonomskite subjekti sekoga{ imaat mo`nost da gi koregiraat
gre{kite. Me|utoa, iako mnogu prakti~en na~in za formirawe na
o~ekuvawata vo ekonomijata ( bidej}i se bazira na prethodni
iskustva) , ekstrapolacijata sepak ne e sekoga{ siguren na~in za
formirawe na o~ekuvawata. Taka ako vladata na edna zemja
podolgo vreme ja zgolemuva monetarnata masa, infalcija }e
akcelerira, }e se zabrzuva. Prostata ekstrapolacija na trendot mo`e
da ja potceni idnatata stapka na infalcija, odnosno o~ekuvawata vo
idnina da smetaat so poniska stapka na inflacija vo odnos na onaa
{to realno }e se ostvari. Obratno, ako vladata na edna zemja se
opredelila za restrektivna monetarna politika, idnata stapka na
inflacija }e bide natceneta. Na ovoj na~in, o~ekuvawata formirani 5 Fiti, T. (2009), “Fenomenologija na ekonomskite krizi”- Ekonomski fakultet-Skopje-
str.121
19
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
po pat na ekstrapolacija mo`at da zavr{at so gre{ki koi duri mo`at i
da se povtoruvaat.
O~evidno, potcenuvaweto ili nadcenuvaweto na stapkata na
infacija, koga taa se predviduva vrz osnova na adaptibilni
o~ekuvawa, e rezulatat na faktot {to adaptibilnite o~ekuvawa gi
zapostavuvaat promenite vo tekovnata ekonomska politika i
nejziniot odraz vrz dvi`eweto na idnata stapka na inflacija. Isto
stojat rabotite i so to~nosta na predviduvawata na drugite
makroekonomski indikatori.
4.Monetarnata politika i zna~eweto na parite
Dominintnite ekonomski koncepcii sekoga{ imale silni
implikacii vrz prirodata i karakterot vrz sproveduvanite ekonomski
politiki. Monetarnata i fiskalnata politika se dvata najzna~ajni
segmenta na makroekonomskite politiki na sovremenite ekonomii.
Tokmu zatoa site makroekonomski {koli im posvetuvaat golemo
zna~ewe na parite i na makroekonomskite politiki, odnosno nivnoto
vlijanie na vkupnata ekonomska aktivnost.
4.1. Klasi~ari: politika na skapi pari
Klasi~nite makroekonomisti, koga e vo pra{awe monetarnata
politika, naj~esto se zastapuvaat za fiksirawe na stapkata na porast
na ponudata na pari za da se izbegnat pozna~ajni fluktuacii na
pari~nata masa i na vkupnata ekonomska aktivnost. Tie ostro se
sprotistavuvaat na diskrecionata monetarna politika iska`ana preku
popularnoto pravilo ,, da se dr`at parite podaleku od racete na
20
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
politi~arite,, za da se izbegne nekompetentnosta vo upravuvaweto
so niv, da se spre~i neopravdano zgolemuvawe na ponudata na pari
i da se spre~at eventualni predizborni manipulacii so monetarnata
politika.
Spored monetaristite, a vrz osnova na kvantitativnata teorija
za parite, promenite na nominalniot dohod od dejstvo na promenite
na monetarnata masa na kus rok predizvivaat promeni vo realnite
faktori, a na dolg rok promeni vo cenite. Fridman kon krajot na
pedesettite godini istaknuva{e deka pra{aweto za odrazot na
promenite vo koli~inata na pari vrz proizvodstvoto e kompleksno i
treba da se razgleduva od pove}e aspekti. Prvo e sosema jasno
deka sekoe golemo zgolemuvawe ili namaluvawe na cenite ( vo
uslovi na visoka inflacija, odnosno dlaboka recesija) ima negativen
efekt vrz proizvodtstvoto i pridonesuva za rasturawe na resursite.
No, spored Fridman, daleku ponejasen e odrazot na umerenoto,
blagoto zgolemuvawe na monetarnata masa vrz proizvodstvoto na
dolg rok. Desetina godini podocna, koga Fridman |i vovede vo
analiza prirodnata stapka na nevrabotenost i Filisovota kriva na dolg
rok se ~ini deka ovaa pra{awe stana mnogu pojasno. Monetaristite i
Fridman se pocvrsti vo tvrdeweto deka na kus rok zgolemenata
masa na pari vo optek gi stimulira invensticiite, proizvodstvoto i
vrabotenosta (zna~i predizvikuva promeni vo realnite faktori), no na
dolg rok takvite dvi`ewa redovno zavr{uvaat so inflacija.
Monetaristite smetaat deka monetarnite vlasti (centarlinite
banki), dokolku re{at mo`at da ja kontroliraat stapkata na porast na
monetarnata masa (ponudata na pari). Ovoj postulat denes e realen
i treba da se gleda vo kontekstot na se ponaglasenata tendencija na
nezavisnost na centralnite banki, odnosno monetarnite vlasti.
Fridman ostro se sprotistavuva za vodewe na diskrciona
monetarna politika od strana na vladata i centralnata banka. Toj
bara monetarnite vlasti da utvrdat niska i konstantna, fiksna stapka
na porast na monetarnata masa, so cel da se osiguri odr`uvawe na
niska stapka na inflacija na dolg rok. Toj smeta deka taa stapka na
21
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
porast na ponudata na pari treba da se fiksira na nivo od 3 do 5%
prose~no godi{no- nivo koe koincedira so realniot godi{en porast
na bruto doma{niot proizvod. Tokmu zatoa, tie se zalagaat za
politika na ,, skapi pari,, zaradi zauzduvawe na inflacijata i
postignuvawe na cvrsta makroekonomska stabilnost.
4.2. Kejnzijanci: kontrola na cenite
Spored Kejnz zna~eweto na parite se sostoi pred se od
nivnata uloga da pretstavuvaat vrska me|u sega{nosta i idninata.
Toj smeta deka op{testvoto te{ko mo`e da se otka`e od parite se
dodeka postoi makar i edno trajno dobro. Glavnite prednosti od
postoeweto na parite gi gleda vo slednovo : mali se sretstvata za
nivno odr`uvawe, nivnata elasti~nost na proizvostvoto e mnogu
mala, elasti~nosta na zamenata im e ramna re~isi na nula,
korisnosta im se izveduva isklu~ivo od razmenskata vrednost i dr.
Kejnz e privrzanik na edna varijanta na kvantitativnata teorija na
parite, poznata kako ,,kembrixiska varijanta,,. Spored Kejnz, cenite
zavisat od pove}e faktori kako {to se : masata na parite, brzinata
na obratot na parite, obemot na proizvodstvoto, odnosot me|u
{tedeweto i investiciite i dr. Toj posebno se zadr`uva na posledniot
spomnat faktor: odnosot me|u {tedeweto i investiciite. Imeno,
istaknuva deka ako {tedeweto e pogolemo od investiciite, toga{ }e
dojde do pad na cenite, pad na vrabotenost i do depresija vo
ekonomijata. Nasproti toa, ako {tedeweto e pomalo od investiciite,
toga{ }e dojde do porast na cenite, na vrabotenosta i do ekonomski
prosperitet. Kejnz se zalaga za kontrola na cenite, koja mo`e da se
vr{i preku investicionata politika. Kako osnoven instrument vo taa
smisla ja spomnuva kamatnata stapka. Imeno, toj smeta deka vo
zavisnost od fazata na ekonomskiot ciklus, so kontrola na cenite
mo`e da se vlijae vrz investiciite, vrabotenosta i nivoto na cenite. Za
Kejnzovata ekonomska teorija e karakteristi~en rigiden, nefliksibilen
sistem na ceni. Toj element vo negovoto u~ewe }e bide podocna
izlo`en na kritika, pa poradi toa nekoj od postkenzijancite ke
22
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
nastojuvaat da go omeknat tvrdiot Kejnzov stav za rigidnosta na
cenite ili pak nastojuvaat da gi objasnat pri~inite za nivnata
rigidnost.
Vo tvore{tvoto na Kejnz se sretnuvaat i odredeni pogledi na
inflacijata. Nea ja povrzuva so efektivnata pobaruva~ka ,,Koga
natamo{noto poka~uvawe na efektivnata pobaruva~ka ne
doveduva do natamo{no zgolemuvawe na proizvodstvoto, tuku se
izrazuva vo celiot svoj obem preku zgolemuvawe na edinica tro{oci
celosno srazmerno so zgolemuvaweto na efektivnata pobaruva~ka,
toga{ sme stignale vo sostojba koja mo`e da se nare~e sostojba na
inflacija,,.
Vo eden od svoite trudovi inflacijata ja podrazbira kako
zgolemuvawe na plate`no- sposobnata pobaruva~ka, koja ne e
barana so sodvetno pro{iruvawe na obemot na proizvodstvo.
Kejnz razlikuva ,,vistinska,, inflacija ili apsolutna inflacija
i ,,poluinflacija,,. Prvata ja povrzuva so zgolemuvaweto na
koli~estvo na pari i so zgolemuvaweto na efektivnata pobaruva~ka,
a vtorata so efektivnata obaruva~ka, cenite, naemninata, obemot
na proizvodstvo i vrabotenosta. Toj e privrzanik na t.n. blaga
inflacija, koja bi go stimulirala ekonomskiot rast i razvoj na kratok
rok. Vo tvore{tvoto na Kejnz se sre}ava i poimot inflacionen jaz, koj
nastanuva koga investiciite se pogolemi od {tedeweto.
5.Ulogata na dr`avata (vladata) -
opravdanosta na stabilizacionite politiki
Monetaranata i fiskalnata politika se najzna~ajni
makroekonomski politiki {to gi implementiraat sovremenite dr`avi
23
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
(vladi). Preku nivnite merki i instrumenti vladite mo`at da vlijaat vrz
vkupnite ekonomksi tekovi. Dvete politi ~estopati se vo funkcija na
stabilizacija na vkupnite ekonomski tekovi. Vo sovremeneta
ekonomksa literatura egzistiraat brojni kontoroverzi vrzani za
prirodata na stabilizacionite politiki, za opfatot i za intenzitetot na
monetarnite i fiskalnite interevencii vo ekonomijata. Najzna~ajni
otvoreni pra{awa okolu stabilizacionite politiki se6 :
Dali vladite treba da vodat stabilizacioni politiki?
Dali monetarnata politika treba da bide regulirana ili
diskriciona?
Dali centarlnata banka treba da te`nee kon nulta inflacija?
Dali vladata treba da te`nee kon balansiran buxet?
Dali se neophodni fiskalni reformi za da se ohrabri {tedeweto?
5.1. Klasi~ari: dr`avata treba da ima
najmnogu limitirana uloga vo ekonomijata
Klasi~arite iska`uvaat dlaboko somnevawe vo mo`nosta
dr`avata preku merkite i instrumentite na ekonomkite politiki da ja
podobrat sosotojbata vo ekonomijata. Naprotiv tie duri smetaat
deka dr`avnata intervencija vo ekonomijata e {tetna. Fridman,
tatkoto na monetarizmot, se somneva vo kapcitetot na dr`avata za
razre{uvawe na imperfektnosta na pazarot. So drugi zborovi toj
smeta deka dr`avnata alokacija na resursite e lo{a situacija na
pazarot. Pazarot, i pokraj odredenite rigidnosti, za relativno kus
vremenski period ja vospostavuva makroekonomskata ramonote`a.
Me|utoa toj e posebno zagri`en za faktot {to mnogu ekonomisti
tvrdat, bez empiriski toa da go potvrdat, deka dr`avata ima
kapacitet za ispravawe na neuspehot na pazarot.
6 Fiti, T. (2001), “Sovremenite makroekonomski koncepcii i ekonomskite politiki”-
Ekonomski fakultet-Skopje-str.234
24
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
Ostrata kritika na dr`avata i nejzinoto pletkawe vo
ekonomskiot `ivot stana prepoznatliva karakteristika prakti~no na
site {koli od neoklasi~na proveniencija. Me|utoa, univerzitetot vo
^ikago, koi {to e jadro na monetarizmot, sepak isfrli nekolku golemi
i slavni imiwa koi se najzaslu`ni za kritikata na dr`avnata regulacija.
Me|u niv posebno zna~ajni se nobelovcite Stigler i Bjukenen,
osnova~ite na poznatata teorija za "fa}awe na regulatorite".
Bjukenen, sli~no kako i Stigler, tvrdi deka dr`avnata regulacija
poveke im {teti otkolku {to im pomaga na ekonomiite, bidej}i
fakti~ki ja zacvrstuva monopolskata polo`ba na reguliranite sektori,
namesto da ja zauzdi. Taka se stigna do teorijata za regulacijata so
pomo{na interesni grupi, koja {to potesno profelirana se sveduva
na teorijata za ' fa}awe na regulatorite'. Su{tinata na ovaa teorija e
sledna: dr`avata so regulacija na stopanskite sektori go spre~uva
vlezot na novi pretprijatija vo dejnosta, ja namaluva konkurenicjata i
im ovozmo`uva na postojanite pretprijatija da osvaruvaat golemi
monopolisti~ki profiti. Zatoa taka reguliranite stopanski sektori i
pretprijatija se zainteresirani regulacijata da opstoi i prodol`i
ponatamu. Vo znak na blagodarnost za regulacijata, pretprijatijata
na politi~arite koi gi prote`iraat im vra}aat so finansirawe na
nivnata politi~ka kampawa. Vakvata situacija, me|utoa, im {teti na
potro{uva~ite koi, na monopolite kreirani so regulacija, moraat da
im pla}aat visoki ceni za lo{ kvalitet na uslugi. Na ovoj na~in se
objasnuva potrebata od dr`avna deregulacija - ukinuvawe na
ekskluzivnoto pravo edno pretprijatie da ja vr{i konkretnata
ekonomska dejnost vo sektorot, odnosno ukinuvawe na barierite za
vlez vo sektorot, ukinuvawe na kontrolata na cenite, odnosno,
voveduvawe na fleksibilni ceni, ukinuvawe na dr`avnite subvencii za
sektorot i drugi normativi vovedeni so dr`avnata regulacija, so
krajna cel da se zgolemi konkurencijata vo sekotorot, da se zgolemi
asortimanot i kvaliteto na proizvodite i uslugite i da se namalat
nivnite ceni.
25
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
Bjukenen, posebno gi potencira i protivre~nostite {to
proizleguvaat od javniot dolg, a se vrzani za cenata {to idnite
generacii koi ne u~estvuvale vo donesuvaweto na odlukite }e
moraat da ja platat poradi egzistencijata i kumuliraweto na
buxetskite deficiti. Spored nego, gre{kata na Kejnz, koi zagovorel
tolerirawe na buxetski deficiti, e od politi~ka, a ne od ekonomska
politika. Za da se spre~i kreiraweto na visoki buxetski deficiti,
Bujkenen, se zalaga za voveduvawe na jasni i stogi pravila vo
domenot na fiskusot, pa duri i za zakonsko ograni~uvawe na
mo`nostite na dr`avata za sozdavawe na buxetski deficit.
Denes site ekonomisti od neoliberalna proveniencija ostro se
spritistavivaat na buxetskite deficiti, bidej}i mislat deka tie go
provociraat fenomenot na crowding out (istisnuvawe na privatnior
sektor od sferata na invensticite), {to ima silini negativni implikaci
vrz ekonomkiot raste`, poradi faktot {to toa e sostojba koga
dr`avata, koja {to vo princip e lo{ stopanstvenik, tro{i mnogu a
privatnite invenstitori, kako racionalni pretpriema~i se istisnati od
sferata na invenstiraweto. Fenomenot crowding out redovno e vrzan
so ekspanzivanata fiskalna politika koja {to formira buxetski deficiti
i so nivno komulirawe go zgolemuva javniot dolg na dr`avata.
5.2. Kejnzijanci: dr`aven intrevencionizam
Vrz osnova na izu~uvaweto na praktikata Kejnz do{ol do
soznanie deka modelot na pazarna avtoregulacija nemo`e da gi
razre{i problemite koi nastanaa vo kapitalizmot vo dvaesetite godini
na dvaestiot vek. Poradi toa smeta deka e potrebna ekonomska
politika. Negovata ekonomska politika se zasnova vrz negovoto
u~ewe vrz re{ava~kite faktori od koi zavisi nivoto na nacionalniot
dohod i na vrabotenosta. Merkite {to gi prepora~uva za vodewe na
ekonomskata politika mo`e da se podelat vo tri grupi: prvo, merki
vrz koi se vlijae vrz sklonosta kon potro{uva~ka, vtoro, merki so koi
26
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
se vlijae vrz pottikot kon investicii i , treto, merki na za{titna politka
( protekcionizam).
Celta na Kejnzovata ekonomska politika e so pomo{ na
odredeni merki da se sozdavaat povolni uslovi za funkcionirawe na
privatniot kapital i za prodol`uvawe na vekot na kapitalizmot7.
Vlijanie na dr`avata vrz sklonosta kon potro{va~ka - Pri
predlagaweto na merki na ekonomskata politika, so koi treba da se
vlijae vrz zgolemuvaweto na sklonosta kon potro{uva~ka, Kejnz
trgnuva od u~eweto na teoriti~arite na nedovolnata potro{uva~ka i
od svoeto u~ewe kon potor{uva~ka. Kako najsigurni sretstva za
vlijanie na dr`avata vrz naklonosta kon potro{uva~ka gi predlaga
danocite, kamatnata stapka i deficitarnoto finansirawe. Toa se merki
od domenot na fiskalnata i monetarnata politika.
Kejnz smeta deka sklonosta kon potro{uva~ka mo`e da se
zgolemi so namaluvawe na danokot na dohod so davawe na razni
vidovi socijalna pomo{ na lica bez rabota i dr. Od kejnzovoto
zalagawe za preraspredelba na dohodot vo polza na posiroma{nite
sloevi naselenie netreba da se izvle~e zaklu~ok deka sakal da im
pomogne. Takvata preraspredelba na dohodot predlaga so cel da se
zgolemi efektivnata pobaruva~ka i da se sozdadat povolni uslovi za
funkcionirawe na privatniot kapital.
Vlijanie na dr`avata vrz pottikot kon investicii - Spored
Kejnz dr`avata mo`e da vlijae vrz potikot na investicii neposredno i
posredno. Neposrednoto vlijanie se ostvaruva pred se so pomo{ na
javnite investicii koi se sproveduvaat vo pove}e formi. So niv
dr`avata mo`e da pridonesuva za ostvaruvawe na polna
vrabotenost. Edna od formite na takvite investicii e finansirawe na
javni raboti od strana na dr`avata, odnosno vodewe politika na
buxetski deficit. So organizirawe na javni raboti se vrabotuvaat novi
lica koi primaat plati i kako pobaruva~i na potro{ni dobra ja
zgolemuvaat efektivnata pobaruva~ka. Kako forma na javni
7 Stojkov, M. (2002), ”Razvoj na ekonomskata misla” - Ekonomski fakultet-Skopje
27
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
investicii Kejnz ja spomnuva i mo`nosta dr`avata da se javi kako
investitor vo onie stopanski granki za koi e zainteresiran privatniot
kapital.
Kejnz naveduva dva osnovni na~ina na posredno vlijanie na
dr`avata vrz pottikot kon investicii: vlijanie vrz marginalnata
efikasnost na kapitalot i vlijanie vrz kamatnata staka. Za poefikasno
go smeta vtoroto vlijanie. Toj predlaga na dr`avata da se gri`i za
odr`uvawe niska kamatna stapka za da go destimulira preferiraweto
na likvidni sredstva, a da se stimulira investiraweto. Za da mo`e da
se odr`uva niska kamatna stapka, prepora~uva vo zemjata da ima
pogolema pobaruva~ka na pari i da va`at kni`ni pari. Toa zna~i
deka se zalaga za politika na ,,eftini pari,,. Nekoi avtori smetaat
deka pregolemoto koli~estvo pari avtomatski }e dovede do inflacija,
no Kejnzovata teza e deka do toa nema da dojde bidejki postojat
neiskoristeni faktori na proizvodstvoto, vklu~itelno i nevraboteni
lica.
Protekcionisti~ka politika - Vo deloto op{ta teorija Kejnz
se zalagal za carinska za{tita, izobilstvo na pari vo optek, niska
kamatna stapka i sl. Toj bara voveduvawe carinska za{tita samo vo
slu~aj ako vo zemjata postoi nedovolna vrabotenost i drugi
neiskoristeni resursi. So nea treba da se stimulira razvojot na
doma{noto proizvodstvo, koe }e ovozmo`uva porast na
vrabotenosta. Isto taka se zalagal i za zabrana na izvozot na kapital
vo vreme na kriza vo zemjata. Nekoi toa go koristat kako argument
za da istaknat deka Kejnz bil za ekonomski nacionalizam.
Zna~i, nasproti sistemot na slobodna konkurencija i
dejstvuvawe na t.n. nevidliva raka, Kejnz se zalaga za dr`avna
intervencija vo stopanstvoto, so koe }e se sozdavaat povolni uslovi
za dejstvuvawe na privatniot kapital.
28
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
Zaklu~ok
Konfrontaciite pome|u ekonomistite od razli~nite
makroekonomski {koli, pa duri i za mnogu zna~ajni
makroekonomski pra{awa, sami po sebe ne se lo{i. Naprotiv, tie
potiknuvaat na razmisluvawe, na soo~uvawe so razli~nite
argumenti koi doa|aat od edniot ili od drugiot tabor, i na
varificirawe na konceptite so faktite od realniot ekonomski `ivot.
Toa e najdobriot na~in da se odr`i vitalnosta na ekonomskata
nauka i toa e na~inot za doa|awe do standardni ekonomski
znaewa.
Otvorenite pra{awa pome|u razli~nite ekonomski {koli
po su{tinskite ekonomski pra{awa se sveduvaat na razliki od
formalna priroda, na umereno razli~ni gledawa i interpretacii na
isti pra{awa, a ne na sosema razli~ni, sprotistaveni i nepomirlivi
gledi{ta.8 Tokmu konfrontacijata pome|u pretstavnicite na
razli~nite makroekonomski {koli, za zna~ajni pra{awa ostanuva
imanentna karakteristika na ekonomskata nauka, toa e i duri
traen uslov za odr`uvawe na nejzinata vitalnost. Vo momentov
koga razre{uvame edno kontraverzno ekonomsko pra{awe se
javuva drugo, koe nu`no predizvikuva konfrontacii pome|u
ekonomistite. Toe e patot na progresot na ekonomskata nauka.
Ekonomistite, osobeno vo ponovo vreme nastojuvaat da
gi otkrijat i potenciraat domenite vo koi e postignat konsenzus,
da gi fokusiraat odgovorite na oddelni pra{awa koi mo`at da
imaat vrednost na standardni ekonomski znaewa. Sepak, pome|u
ekonomistite postoi visok stepen na soglasuvawe tokmu po
8 Fiti, T. (2001), “Sovremenite makroekonomski koncepcii i ekonomskite politiki”-
Ekonomski fakultet-Skopje
29
- Otvoreni pra{awa i dilemi vo sovremenata makroekonomija-klasi~ari nasproti kejnzijanci -
su{tinskite ekonomskite pra{awa, nasproti {iroko
rasrostranetoto veruvawe deka ekonomistite me|usebno te{ko se
razbiraat. Pritoa, stepenot na soglasuvawe e pogolem vo
mikroekonomijata otkolku vo makroekonomijata.
Bibliografija
1. Fiti, T. (2001), “Sovremenite makroekonomski koncepcii i
ekonomskite politiki”- Ekonomski fakultet-Skopje
2. Fiti, T. (2009), “Fenomenologija na ekonomskite krizi”-
Ekonomski fakultet-Skopje
3. Stojkov, M. (2002), ”Razvoj na ekonomskata misla” -
Ekonomski fakultet-Skopje
4. Romer, D. (2006), ”Napredna makroekonomija” – treto
izdanie
5. http://homepage.newschool.edu/het//essays.htm#macro
30