MALI MOZAK I BAZALNI MALI MOZAK I BAZALNI GANGLIJIGANGLIJI

Prisutan je kod svih sisavacaIma nadzornu ulogu Uspoređuje namjeru s izvedbomKoordinira pokrete, stav tijelaSudjeluje u održavanju mišićnog tonusa za vrijeme izvođenja glatkih i koordiniranih pokreta

“little brain”150g, 10% ukupne moždane maseStražnja kranijalana fosaOdvojen je od okcipitalnog režnja produžetkom dure poznatim kao tentorium cerebelliGrađen je od dvije hemisfere spojene vermisom

U donjem dijelu mali mozak okružuje dorzolateralni dio medule sa dvije cerebelarne tonzileKlinika: prilikom porasta intrakranijalnog tlaka (engl ICP) dolazi do hernijacije tonzila u foramen magnum što se može iskoristiti kao dijagnostički kriterijTroslojni korteks građen je od sive tvariU dubini korteksa je ekstenzivni nastavak bijele tvari građen od aferentnih i eferentnih aksona malog mozgaSastavni dio središnje bijele tvari su i duboke jezgre malog mozga ( eferentne projekcije)

FUNKCIONALNA PODJELA:FUNKCIONALNA PODJELA:

ARHICEREBELLUM=VESTIBULOCEREBELLUMVESTIBULOCEREBELLUMPALEOCEREBELLUM=SPINOCEREBELLUMSPINOCEREBELLUMNEOCEREBELLUM=CEREBROCEREBELLUM CEREBROCEREBELLUM (ZAPRIMA PROJEKCIJE IZ PONTNIH JEZGARA I DONJE OLIVE KOJE SU POD UTJECAJEM KORTEKSA, koordinacija i planiranje pokreta, važan je za koordinirane pokrete mišića potrebnih za izvođenje točnih i nestereotipnih (naučenih ) pokreta

DUBOKE JEZGRE MALOG DUBOKE JEZGRE MALOG MOZGAMOZGA

OD MEDIJALNO PREMA LATERALNO:N. FASTIGIUSN. GLOBOSUSN. EMBOLIFORMIS=N. INTERPOSITUSN. DENTATUS

PODRAŽAJE ZAPRIMAJU IZ PURKINJEOVIH STANICA I IZVAN MALOG MOZGA

N. DENTATUSN. DENTATUS-- JE NAJVEĆA JEZGRA, ČINI GLAVNINU GORNJIH PEDUNKULA, PROJICIRA U PROJICIRA U KONTRALTERALNU VL, VA I DM JEZGRU KONTRALTERALNU VL, VA I DM JEZGRU TALAMUSA, TE TALAMUSA, TE ŠŠALJE MALE PROJEKCIJE U N. ALJE MALE PROJEKCIJE U N. RUBER, RF I OKULOMOTORNE JEZGRE RUBER, RF I OKULOMOTORNE JEZGRE KONTRALTERALNE STRANEKONTRALTERALNE STRANE

N. FASTIGIIN. FASTIGII-- ŠALJE PROJEKCIJE KROZ DONJI PEDUNKUL U VESTIBULARNE JEZGRE I RETIKULARNU FORMACIJUN. INTERPOSITUSN. INTERPOSITUS-- ŠALJE PROJEKCIJE KROZ KROZ GORNJE PEDUNKULE U MOTORIGORNJE PEDUNKULE U MOTORIČČKA PODRUKA PODRUČČJA JA MOMOŽŽDANOG DEBLA, ALI DANOG DEBLA, ALI PRIMARNO U NUCLEUS RUBER SUPROTNE STRANE

StaniStaniččna građa malog mozgana građa malog mozga

5 vrsta stanica1. Purkinjeove stanice2. Granularne stanice3. Košaraste stanice4. Zvjezdaste stanice5. Golgijeve stanice

Purkinjeove Purkinjeove stanicestanice

Glavne i jedine projekcijske staniceAkson Purkinjeovih st. prolazi kroz zrnati sloj i daje jednu ili više kolaterala natrag u neposrednu blizinu sloja purkinjovih stanicaImaju mijeliniziran aksonStavara inhibicijske sinapse (GABA) (GABA) s neuronima u dubokim jezgrama Nekoliko Purkinjeovih stanica zaobilazi duboke jezgre i izravno stvara sinapse sa lateralnim vestibularnim jezgrama

Zrnate staniceZrnate stanice

Najmanje , gusto pakirane, nemijelinizirani aksoni, T završetakOblikuju ekscitacijsku sinapsu (GLUTMAT) (GLUTMAT) sa dendritima PurkinjeovihstanicaUzdužna vlakna

KoKoššaraste araste stanicestanice

U dubokim dijelovima molekularnog slojaPrimarni akson stvara sinapse sa velikim brojem Purkinjeovih stanica (100-200)Inhibicijske sinapse (GABA)(GABA)

Zvjezdaste staniceZvjezdaste stanice

Ime su dobile prema zvjezdastom obliku dendritaU vanjskom dijelu molekularnog slojaFunkcionalno su slične košarastim st., zaprimaju iste ulazne informacije, izlazne sinapse su inhibicijske (GABA),(GABA), smještene dalje od some Purkinjeovih stanica pa su i manje utjecajne u odnosu na košaraste stanice

Golgijeve Golgijeve stanicestanice

Veliki neuroni, gornji dio zrnatog sloja dendriti u zrnatom sloju stavraju glomeruleInhibicijske projekcije (GABA)(GABA)Zaprimaju informacije od mahovinastih vlakana

Ulazne projekcije malog Ulazne projekcije malog mozgamozga

VITIVITIČČASTA VLAKNA ASTA VLAKNA (OLIVOCEREBELARNA)(OLIVOCEREBELARNA)MAHOVINASTA VLAKNA (SVA OSTALA)MAHOVINASTA VLAKNA (SVA OSTALA)Sva aferentna ili ulazna vlakna dolaze u sustavu donjih i srednjih cerebelarnih pedunkula

VITIVITIČČASTA VLAKNAASTA VLAKNA

Donja oliva- kontralateralna projekcija u korteks malog mozgaSvako vitičasto vlakno stvara nekoliko stotina sinaptičkih kontakata sa dendritima jedne Purkinjeove staniceIzvor su slabih ekscitacijskih inputa za Golgijeve, košaratse i zvjezdaste stanice, te duboke jezgre kroz kolateralne projekcijeVjeruje se da je neurotransmiter ovih vlakana aspartat

MAHOVINASTA VLAKNAMAHOVINASTA VLAKNAUlaze kroz sva tri pedunkulaMijelinizirana su i granaju se više puta u bijeloj tvari, nakon čega gube mijelin nakon što svaka grana da brojne kolaterale u zrnatom slojuRozeteRozete – su specifični aksonski završetciSvaka rozeta stvara jezgru složenih glomerula glomerula –veliki sinaptički kompleks sastvaljen od jedne rozete mahovinastog vlakna, dendirta zrnatih stanica, proksimalnog dijela dendrita Golgij stanica i terminalnog dijela Golgij aksonaCijela struktura je inkapsulirana glijalnim omotačem

Svako mahovinastvo vlakno stvara sinapsu sa nekoliko stotina zrnatih stanica , svaka zrnata od nekoliko stotina mahovinstih vlakana

FUNKCIONALNE RAZLIKE FUNKCIONALNE RAZLIKE AFERENTNIH VLAKANAAFERENTNIH VLAKANA

MAHOVINASTAVestibulocerebelarna

SpinocerebelarnaRetikulocerebelarnaPontocerebelarna

Zrnati slojBrzo vode akcijske potencijaleSlab ekscitacijski učinak (prostorna i vremenska sumacija)Nastaje “jednostavni šiljak”Akcijske potencijale odašilje velikom učestalošćuStupnjevane informacije o pokretima

VITIČASTAOlivocerebelarnaMolekularni slojNAJMOĆNIJA EKSCITACIJSKA SINAPSA!!!Nastaje “ složeni šiljak”Spontana učestalost okidanja (10Hz)Obavijest o pogreškama u izvođenju pokreta

IZLAZNE PROJEKCIJE MALOG IZLAZNE PROJEKCIJE MALOG MOZGAMOZGA

Putem aksona Purkinjeovih stanicaProjekcija obično ide indirektno putem dubokih jezgara malog mozgaIdu putem gornjih i donjih pedunkulaPurkinjeove stanice vermisa nucleus fastigiiPurkinjeove stanice intermedijalne zonen. globosus i n. emboliforrmis

Purkinjeove stanice lateralnog dijela n. dentatusGlavnina izlaznih projekcija ide putem gornjih pedunkula i porijeklom je iz n. globosusa, n. emboliformisa i dentatusa; kao kontralateralne projekcija ide do nucleus rubera i VL jezgre talamusa (n. dentatus)Projekcija iz n. fastigii ide kao kontralateralna do vestibularnih jezgara

DISFUNKCIJA MALOG MOZGADISFUNKCIJA MALOG MOZGAFlokulonodularni sindrom

Ozljede flokulonodularnog režnjaTumori stražnje lubanjske jamePoremećaj ravnoteže i pokreta očiju(nistagmus)

Sindrom prednjeg režnjaNesigurnost hoda (ataksija)Poremećaj kontrole nožnih pokreta (asinergija)Ozljede vermisa i n. fastigii-titubatio- ljuljanje tijela prilikomstajanja i hodanja

Neocerebelarni sindromDysmetriaAsynergiaDysdiadochokinezaIntencijski tremorAtaxia (govora ili hodanja

BAZALNI GANGLIJIBAZALNI GANGLIJISUBKORTIKALNO PODRUČJE UKLJUČENO U MOTORIKU I KOGNITIVNE FUNKCIJEKLASIČNA DEFINICIJA BAZALNIH GANGLIJA ODNOSILA SE NA ANATOMSKE STRUKTURE; CAUDATUS-PUTAMEN, GLOBUS PALLIDUS I AMYGDALA . CAUDATUS+PUTAMEN= STRIATUMNOVA DEFINICIJA – UKLJUČJE JOŠ I SUBSTANTIU NIGRU I N. SUBTHALAMICUS, KOJI SU FUNKCIONALNO VEZANI SA STRIATUMOM I GLOBUS PALIDUSOM. Amigdala se danas smatraju posebnim entitetom iako su funkcionalno povezani sa određenim strukturama bazalnih ganglija

KliniKliniččki simptomi ozljede bazalnih ki simptomi ozljede bazalnih ganaglijaganaglija

Odsutnost mišićne paralize, rigiditet ili ukočenost, akinezija ili odsutnost pokreta, usporenost, tremor, atetoza, chorea, hipokinetski i hiperkinetski sindrom=ekstrapiramidni sindromPiramidni sindrom mišićna paraliza, pareza i spastičnost, usljed oštećenja kortikospinalnog puta

Ustroj bazalnih ganglijaUstroj bazalnih ganglija

Rezultati nanovijih anatomskih istraživanja govore o strijatumustrijatumu kao glavnom ulaznom dijelu bazalnih ganglija, a projicira u pallidum i to u pars interna i pars externaPars externa pallidumaPars externa palliduma projicira uglavnom unutar bazalnih ganglija, napose u subtalamičku jezgru i pars interna palidumapars interna paliduma te substantiu nigru, pars substantiu nigru, pars reticulatareticulata-- posljednje dvije strukture glavne su izlazne projekcije bazalnih ganglija

STRIATUMSTRIATUM

Najveća jezgra bazalnih ganglija, dio telencefalonaZaprima ulazne projekcije iz korteksa, talamusa i moždanog deblaAnatomski se dijeli na nucleus caudatus i putamen te uključuje u svoj sastav i n. accumbens (limbički sustav!)Najveći dio striatuma je putamen, capsula interna odvaja ga od nucleus caudatusa

Histološkim metodama (Nisslovo bojanje) pokazalo se da je striatum vrlo homogena strukturaKotikostrijatalna ulazna projekcija: ekscitacijska (glutamat), dolazi iz svih dijelova kore osim iz primarnog slušnog i vidnog korteksa, projekcija je jednosmjerna , tj. striatum nema izravnu povratnu projekciju već indirektnu putem talamusaTalamostrijatalna ulazna projekcija: ekscitacijska (glutamatergična), iz talamusa

Izlazne projekcije bazalnih Izlazne projekcije bazalnih ganglijaganglija

Unutarnji segment globus palliduma i substantia nigra Unutarnji segment globus palliduma i substantia nigra pars reticulatapars reticulata su jedini dijelovi bazalnih ganglija koji šalju udaljene projekcije, uglavnom prema motornim jezgrama talamusa- uključeni su u nadzor pokreta udova

Izlazna projekcija iz substantia nigra substantia nigra ide prema talamusutalamusu a važna je u nadzoru nad pokretima glave , vrata, lica i očiju; projekcija iz pars reticulata ide u retikularnu jezgru talamusa, nakupinu GABAergičkih neurona koji okružuju tijelo talamusa, nadziru kortikotalamičke i talamokortikalne veze, imaju ulogu u održavanju pozornosti i spavanju

Unutarnji krugovi bazalnih Unutarnji krugovi bazalnih ganglijaganglija

Nigrostrijatalni put (SNc šalje dopaminergičku topografski ustrojenu projekciju prema striatumu, te šalje kolaterale prema globus pallidusu i n. subthalamicus)

Direktni put (iz striatuma ide do GPi i SNr)-GABA i tvar P

Indirektni put (GPe)-GABA i enkefalin

•D1 ekscitira projekcijske neurone koji završavaju u GPi i SNr•D2 inhibira neurone koji projiciraju u GPe

ZNAČENJE??•Izravni put FACILITIRA pokrete•Neizravni put INHIBIRA pokrete

Kod zdrave osobe GABAergičke izlazne projekcija (GPi, SNr) imaju visoku razinu aktivnosti, što rezultira toničkom inhibicijom ciljnih neurona; striatum ima nisku razinu spontane aktivnosti, njegova aktivacija dovodi do aktivacije i direktnog i indirektnog puta tj. inhibicije. Učinak je prolazan jer krtikostrijatalni put aktivira GABAergičke interneurone koji projiciraju u striatum koji se onda posljedično inhibira

U Parkinsonovoj bolestiParkinsonovoj bolesti smanjena je aktivnost direktnog ili izravnog puta a pojačana aktivnost indirektnog puta uzrokuje pojačanu toničku inhibicijsku aktivnost direktnog puta i sniženu aktivnost talamokortikalnog puta- hipokinezaU Huntingtonovoj bolesti aktivnost izravnog puta je pojačana dok je aktivnost indirektnog puta smanjena- hiperkineza (pojačana aktinost talamusa na koru)