DURO RUNIC

HALf 0 t;01)tC 2A Ft2tf

PRILOZI

GRCKAAZBUKA

A a alfa Nv ni BP beta 3~ ksi ry gam a Oo omikron ~8 delta Dn pi E epsilon Pp ro zc; zeta :Lcr sigma Hll eta Tt tau ees teta Yu ipsilon I t jota

Ojizis- PRIRODA 66 6 66666666666666666666 ..&. Fizika je nauka o prirodi . ..&. Materija je sve sto postoji u prirodi . ..&. Osnovno postojanje materije je kretanje . ..&. Materija se ne moze unistiti,

niti iz nicega stvoriti. ..&. Supstancija je jedan od osnovnih oblika

postojanja materije . ..&. Fizicko polje je takode jedan od osnovnih

oblika postojanja materije.

0 FIZICKE VELICINE 6 6 6 6 6 c. c. c. 6 666666 6 6 6 6 6 6 ..&. Velicina je sve sto se da izmjeriti . ..&. U fizici postoji sedam osnovnih

fizickih velicina: duzina, masa, vrijeme, tennodinamicka

temperatura, jacina elektricne struje, jacina svjetlosti i kolicina supstancije .

..&. Osnovna jedinica za duzinu je metar (m). Metar je jednak rastojanju izmedu 2 crte koje su ubilje:Zene na sipci od platine i iridijuma, koja se cuva u Medunarodnom birou za mjere u Sevru kraj Pariza.

..&. Vece jedinice: 1 dekametar (ldam)=10m 1 hektometar ( 1 hm )=1OOm 1 ki I ometar (1 km )= 1 OOOm

..&. Manje jedinice: .J

1 dm=O,lm=IO m -,

1 cm=O,Olm=IO-m 1 mm=O,OO!m=lO-'m

-3-

A Nazi vi jos nekih dekadnih skracenica: 6

mega - M, 1 000000= 10 giga- G, 1000000000=109

mikro- ~L, nano- n,

0,000001=10-6

0,000000001 = 10-9

-6 1 1 10 = 106 = 1000000

c MJERENJE POVRSINE L. L. L. L. L. L. L.L. L. L. L. L. L. L. L. L. L. L. S- oznaka za povrsinu u fizici

,

m-- osnovnajedinica za povrsinu

A Povrsinu od ln/ ima kvadrat cija stranica iznosi tacna lm.

A Vece jedinice: A Manje jedinice: ,

1ar=100nt 2 7 1dm =0,01m-7

1ha=100ar=10000m- 7 7 1cm-=0,0001m-2 ,

1mm =0,000001nt 7

1km-=100ha=10000ar ,

=1000000m-

C MJERENJE ZAPREMINE 6 e:, e:, e:, e:, e:, to. e:, e:, e:, e:, e:, 6 e:, e:, e:, A Zapremina je velicina ogranicenog dijela prostora. A Osnovna jedinica zapremine je 1 n/

1m3= 1 OOOdnz 3 = 1 OOOOOOc m3 = 1 OOOOOOOOOmn/ A. Za mjerenje zapremine koristi se i 1 litar. 11=1dn/

-4-

0 MJERENJE VREMENA 66 6 66 6 6to. t:. 6t:.t:. 6 t:. t::-t:.e:. ls je osnovna jedinica za vrijeme

.A Vece jedinice: Manje jedinice: lmin=60s, lh=60min desetinka=O, ls lh=3600s stotinka=O,Ols

milisekunda=O,OO 1 s

.A Promjena polozaja tijela u odnosu na druga tijela naziva se mehanicko kretanjeo

materija=supstancij a+fizicko polj e .A. Kretanje je najopstije stanje materije koja

sacinjava priroduo .A. Materijalna tacka je tijelo kome se dimenzije u

odredenim uslovima mogu zanemaritio

l __

0 _ predeni put

)/ o:./110- 00 ' vn;eme

s v=-

t

t= ~, s=v 0 t , v-: brzinaje vektorska veliCina

.A. Brzina je brojno jednaka predenom putu u jedinici vremenao

.A. Osnovna jedinica za brzinu je metar u sekundi C,~.Z)

4 ~ 1 0 1 . - - -. em dm m km I' ngu se

A Srednja brzina, neravnomjernog pravolinijskog kretanja:

vsr= i" ' sll - ukupno predeni put ll

t" - ukupno vrijeme A Kada se kaze da je brzina telativna, to znaCi da njena

brojna vrijednost, pravac i smijer zavise od izbora referentnog tijela.

A Sila je mjera uzajamnog djelovanja izmedu tijela. A Sila spada u vektorske velicine. A Prema vrsti uzajamnog djelovanja tijela,

razlikujemo: - gravitacionu silu - elektricnu silu - magnetnu situ - elasticnu si/u - i silu trenja

A Oznaka za silu: F (fortis) Osnovna jedinica : Njutn (N) Vece jedinice: kilonjutn, 1 kN= 1 OOON

meganjutn, I MN=1000000N A Gravitaciono djelm ~mje zemlje je uvijek privlacno. A Zemlja privlaci !jude i sve predmete koji se nalaze na njoj

iii oko nje. A U prostoru oko naelektrisanog tijela obrazuje se

elektricno poljc. A Ova naelektrisana tijela mogu se privlaciti iii odbijati.

@~pozitivno nadektrisane o~ negativno naelektrisane -n-

" Pojava da magnetna ruda magnetit privlaci i drzi komadice gvo:Zda iii celika naziva se magnetizam.

" I s N N (North - sjever) S (South -jug)

Svaki magnet ima svoj sjeverni i juzni magnetni pol. A lstoimeni polovi dva magneta se odbijaju, dok se

raznoimeni privlace. A Prostor oko magneta, u kome se osjeca njegovo djelovanje

naziva se magnetno polje. A Elasticna sila i sila koja deformise tijelo imaju iste jacine

i djeluju u istom pravcu, ali u suprotnim smjerovima.

A Sila trenja je otpor koji nastaje kada se jedno tijelo pri laetanju nalazi u dodiru sa nekim drugim tijelom.

A Svako tijelo u gravitacionom polju zemlje ima svoju tezinu.

I Q=mG I

m = masa tijela G = jaCina gravitacionog

G = 9,81 f polja Zemlje g Q = tezina tijela

A Sprava za mjerenje sile naziva se dinamometar.

C. SLAGANJE KOLINEARNIH SILA 1:; 1:; t;t;t;t;t;l:;L,l:;t;t;t; A Sik kojc.: djeluju na istom pravcu nazivaju se kolinearne. A Sila koja svojim djelovanjem moze da zamijeni

ishl\ rl.!meno djelovanje dviju iii vise sila . 7.

naziva se rezultanta, a sile koje ona zamjenjuje nazivaju se komponente .

.._ R=F1+F2 - isti smijer kolineamih sila R=F1-F2 - suprotan smijer kolineamih sila

C.STRUKTURA SUPSTANCIJE 6 6666666666666666 .._ Supstancija se sastoji od nevidljivih cestica koje

su nazvane korpuskule. Molekuli i atomi su dugo smatrani najsitnijim

dijelovima supstancije . .._ U lcm3 vode ima 3 x 1022 molekula . .._ Molekuli svih tijela su u stalnom, neprekidnom,

neuredenom kretanju - Braunovo kretanje. C. MASA I GUSTIN A TIJELA 6 6 6666666666666666 .._ Masa je fizicka velicina Cija se brojna vrijednost ne

miJenJa .

.._ Tijelo posjeduje masu bez obzira gdje se nalazilo.

VELICJNA JEDINJCA . Naziv Oznaka Naziv Oznaka Masa Ill Kilogram Kg

Tdina Q Njutn N Zaoremina v Kubni metar Ill J

Gustina p Ikgpo Im' Kg!m'

.._ Jkg=JOOOg=IOOOOOOmg, Img=O,OOlg=O,OOOOOJkg

.._ p= IV' m=p . V ' V= lp - H-

&. Jedinica za gustinu je kilogram po metru kubnom ( kg \ 1 k,~ = __!!!!!}_ . __!i_, =-1- . _s. = 0 001_[_, --;;TJ nr 1000000 em 1000 en( ' cnr

JJ.. Tezina tijela je sila kojom tijelo, usled privlacenja Zemlje, pritiska horizontalnu podlogu na kojoj lezi iii zate:Ze vertikalni konac za koji je objeseno.

&. Q=m G , G=9,81 k;; JJ.. Racunski- Te:Zina tijela je proizvod mase tijela i jacine

gravitacionog polja Zemlje.

&. Pritisakje brojno jednakjacini sile koja normalno djeluje na jedinicu povrsine.

P- L F - P . s s- L -s - . -p JJ.. Osnovnajedinica pritiskaje Paskal (Pa) 1Pa=~

Vecejedinice: kilopaskal- IkPa=1000Pa, m megapaskal - 1 MPa=-1 OOOOOOPa, 1Pa=O,OO 1 kPa, 1Pa=O,OOOOO 1 MPa

JJ.. Prenosenje p.-itiska kroz tecnosti i gasove JJ.. Kroz tecnosti u zatvorenim sudovima pritisak

se prenosi jednako u svim pravcima. p=hidrostaticki pritisak, p=p G h, p=gustina tecnosti, h = dubina, G=9,81 ~

-9-

..&. p= __I!_ ' h= PG G h p ..&. Fp= sila potiska

Fp V=___!p_ Fp= p. V. G , p=v . G' p. G

..&. Pritisak koji se javlja u tecnosti koja minue, a potice od Zemljine teze, naziva se hidrostaticki pritisak.

..&. Hidrostaticki paradoks je osobina tecnosti, pri cemu sila kojom ona djeluje na dno suda ne zavisi od kolicine tecnosti niti od oblika suda, vee jedino od povrsine dna i visine stuba tecnosti .

..&. Hidraulicna masina F

1 F, ~ = s: , F1S2=F2 sl

intenziteti sila na klipovima hidraulicne masine direktno su srazmjemi povrsinama poprecnih presijeka klipova .

.C ARHIMEDOV ZAKON 6666666666666666 6666666 ..&. Na svako tijelo zaronjeno u tecnost djeluje sila potiska

jednaka tdini tijelom istisnute tecnosti . ..&. Tdina tijela u tecnosti Q=m G- Fp ..&. m G > Fp - tijelo tone ako je gustina tijela veca

od gustine tecnosti . ..&. m G=Fp - tijelo lebdi ako je gustina tijela jednaka

gustini tecnosti. Fp=p V G V=zapremina cijelog tijela

- lO-

A m G=Fp - tijelo pliva ako je gustina tijela manja od gustine tecnosti. Fp=p Vp G , Vp je zapremina samo potopljenog

dijela tijela. c ATMOSFERSKI PRITISAK 6M6M666MM6M6M A Vazdusni omotac Zemlje ima debljinu oko 200km. A Aerostaticki pritisak se javlja us led tezine vazduha i

naziva se atrnosferski pritisak. A Po - Normalni atmosferski pritisakje srednji godisnji

pritisak na nivou mora. Po= p G lz = 9,81-kN 13600 k~ 0,76m

g Ill

=101293 -!:!., ~ 0,1MPa (~r~tisak zivinog stuba, M ~sme76cm)

C PROMJENLJIVO PRAVOLINIJSKO KRETANJE c:.

A Fizicke veliCine i njihove oznake: s - put , t- vrijeme , v - brzina , a - ubrzanje

A a= I~: ~.,I - intenzitet ubrzanja 0

v - trenutna brzina, v., - pocetna brzina t - t" - vremenski interval

A Ubrzanje je promjena brzine u jedinici vremena. A Jedinica za ubrzanje je metar u sekundi za sekundu.

(''~) [ ]= l:i = '.~ _ _I!!_ s a [t] s - s'

- 11-

.&. v = V0 +at- brzina pri ubrzanom kretanju sa pocetnom brzinomo

.&. v =at- brzina pri ubrzanom kretanju bez pocetne brzineo a =_l'_ t = _l'_

t ' a

.&. s=v0t + ~ at 2 - put pri ubrzanom kretanju sa pocetnom brzinomo

.&. s= ~ at 2 - put pri ubrzanom kretanju bez pocetne brzineo

.&. v=v 0 - at - brzina pri usporenom kretanjuo

.&. s=vi- ~ at 2 - put pri usporenom kretanjuo .&. da bi se mogle uporedivati brzine tijela pri razlicitim

duzinama puta, potrebna je formula: v

2=2as , v=.Y2as

.0 NJUTNOVI ZAKONI MEHANIKE MMMMMAM .&. fizicke velicine i njihove oznake:

m- masa, V- zapremina, p- gustina, F- sila .&. I Njutnov zakon: svako tijelo ostaje u stanju mirovanja

iii ravnomjemog pravolinijskog kretanja, dok ga djelovanje drugih tijela ne primmoa da to stanje promijenio

.&. II Njutnov zakon: intenzitet sile koja djeluje na tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja, koje ono dobije djelovanjem sileo

F= m 0 a , m= ~ , a=~ [F]=[m] 0 [a]=I kg o In; =IN ,

s

-12-

IN =I kgm sz

A sila ima intenzitet IN ako tijelu mase od lkg daje ubrzanje 1 ~;

A gustina tijela: p= 'v .0 III NJUTNOV ZAKON {',l;t::.t;e:,;:,to.t::.;:,;:,t::.[',t:,[',tc..b.l;f:;[',{',t::.t;[', A Sila akcije je sila kojom jedno tijelo djeluje na drugo,

a sila reakcije je sila kojom drugo tijelo djeluje na prvo.

A III Njutnov zakon: sile, kojima tijela uzajamno djeluju, imaju jednake intenzitete, iste pravce, a suprotne smJerove.

F,, =F;. , F;, =-f,. - gledano vektorski

A Krivolinijsko kretanje cija putanja ima oblik kmznice naziva se kruzno kretanje.

A Centripetalna sila vuce tijelo ka centru huzne putanje, a centrifugalna sila od centra .

.0 GRAVITACIONO POLJE [', {', [',{',{',[',[',[',[',{',{', {',{',[',{',[', {', {', [',{',{', A Fizicke velicine i njihove oznake:

F- gravitaciona sila, G - jacina gravitacionog polja, Q- tdina, g- ubrzanje slobodnog pada

A G= ~ - jacina gravitacionog polja F=m G- zemljina teza

A v=g t- brzina tijela pri slobodnom padu A h= ~ gt 2 - put tijela pri slobodnom padu

-13-

.A. v=v0 + gt- brzina tijela pri vertikalnom hicu nanize. (v0 - pocetna brzina)

.A. h=v 0t + ~ gt 2 - put tijela pri vertikalnom hicu nanize .

.A. v=v0 - gt- brzina tijela pri vertikalnom hicu navise.

A. h=v0 t- ~ gt 2 -visina tijela pri vertikalnom kretanju navise .

.A. Izmedu svaka dva tijela djeluju gravitacione sile . .a. Slobodno padanje je kretanje ispustenog tijela iznad

povrsine Zemlje, bez pocetne brzine . .A. U bezvazdusnom prostoru sva tijela padaju istim

ubrzanjem . .A. Ubrzanje Zemljine teze na 45 geografske sirine iznosi

9,81 m/s 2 .A. 1 kg mase ima tezinu 9,81 N, Q=G m, G=9,81 ~ .A. Prva kosmicka brzina- najmanja brzina potrebna

za k.ruzenje oko Zemlje je 7,91 km/s . .A. Druga kosmicka brzina- najmanja brzina potrebna da se

tijelo potpuno oslobodi privlacenja Zemlje je 11 ,9 kmls .

.a. Treca kosmicka brzina- iznosi 16,64 kmls, i pri toj brzini tijelo moze napustiti Suncev sistem.

- 14-

0 RA VNOTEZA 666666666666666666666666666666.6 .A. Slaganje kolinearnih sila

--7

F1 > ->

< Fz R=F1-F2

istog smjera suprotn6g smjera ~ --7 ~ F1, F2 - komponente , R - rezultanta

0 SLAGANJE SILA POD UGLOM MM6MMMMM

n=3Nl/7.j F1=4N

Racunski: x"=f -1,52 x"=6,75

R2=(4+1,5/ + x" R~6N

Racunski: F1"+F22=R" R2=4"N2+3"N" R2=16N 2+9N2

R=SN

Sto je veci ugao izmedu komponenti bice i manja brojna vrijednost rezultante (i obrnuto).

0 STRMA RA VAN 66666666666666666666666666666 Strma ravan predstavlja ravan koja zaklapa neki ugao u odnosu na horizontalnu ravan.

- 15-

A ...

Sila Q- tezina tUela razlozena je na kompo-nentu Fp paralelnu str-moj ravni i F,, normalnu na strmu ravan.

FP sc Frp =Q . 11z I Fn _ AB Fr -Q--if-ll Q=Acl Q-ACI n- l

'1' . L' 2 L' 2 Q2 L' --iQ2 L' 2 h I 1, IZ rp +rn = I rn = -rp 1 U=-1- . u - uspon strme ravm

.._ Koriscenje nekih poznatih odnosa iz geometrije

a~ ~

A D B

l24c A B

Jednakostranicni trougao:

AD=+ a I DC =a"J3

Kvadrat

AC=a-Yi

AB=BC=CD=AD=a

AC=d (dijagonala)

d=a-!2 I a= d-!2 2 ........................................................ Iz osjencenog trougla:

ooi F . ;"',(~;~ F, F2 - kateta naspram ugla

od 30, paje F2 = ~ F F1 - kateta naspram ugla

od 60 paJe F =F{j ' I 2

- 16-

0 SILA TRENJA t::,.t::,.t::,.t::,.t::,.t:.t:.t::;e:,.t;,b,.D.t::;t:.t:.to.t:.t:.t::;t::;t::,.to.to.to.to.t::;t::;t::,.to.t::; ..&. Sila trenja je sila koja se uvijek javlja pri dodiru dvije iii

vise povrsina pri kretanju tijela i uvijekje smijer djelovanja te sile suprotan od smijera kretanja tijela .

..&. FTR- sila trenja zavisi od prirode tijela kojaje dodiruju, a ne zavisi od velicine dodirnih povrsina.

N- sila normalnog pritiska tijela na podlogu N'- sila reakcije podloge

..&. Sila reakcije podloge je sila kojom podloga djeluje na tijelo u pravcu normale na njihovu dodirnu povrsinu.

FTR =fl.N , ~L- koeficijent trenja

..&. Koeficijent trenjaje neimenovan broj i nemajedinicu. F fl. =_IR N

M =moment sile , F=sila , a=krak sile M=Fa

..&. Moment sile jednak je proizvodu intenziteta sile i njenog kraka .

..&. Poluga je svako cvrsto tijelo koje se moze obrtati oko nepokretnog oslonca.

- 17-

.._ Potuga maze biti - jednostrana i dvostrana .

.._ Ustov ravnoteze dvostrane potuge je jednakost momenta site i momenta tereta.

c:.._b_ ___ __ ~-4 Q~ -- F F a = Q b F=Q ~ .._ Potuga je u ravnotezi ako je intenzitet sile onoliko puta

manji od tezine tereta kotiko je puta krak tereta manji od kraka site.

0 RAD, SNAGA I ENERGIJA to.to.t:d:. to. to.to.to.to.to.to.to. to.to. to. c:. c:.c:.c:.;:, .._ Mehanicki rad - A =F s

F = sila u pravcu kretanja tijela , s =put .._ Jedinica - I 1 = I Nm = I kg 17~ 2

s-

Vece jedinice: I kl=1000 1=1000 Nm megadzul - I M1=1000000 1=1000 kJ gigadzut- 1 G1=1000000000 1=1000 M1

.._ Snaga je brzina vrsenja rada. snaga- P (power) . P=:

Snagaje brojno jednaka radu izvrsenom u jedinici vremena.

.._ Snagaje takode i: P=F v A=F s. s v=-t Snagaje brojno jednaka proizvodu sile koja djeluje na tijelo i brzine kojom se tijelo krece .

.._ Jedinica za snagu: 1 vat (W) . 1W= ~{ - lX-

Vece jed in ice: kilovat- 1 KW=lOOO W megavat -1MW=1000000 W=lOOO KW gigavat- IGW=1000000000 W =106 KW=101 MW

A Ak = koristan rad , Au - ulozeni rad, 11 - oznaka za stepen iskoriscenja. Pk - korisna snaga

Ak Pk v 11= Au = Pu Pu- ulozena snaga

A Stepen iskoriscenja je neimenovan broj. A Energija tijela je fizicka velicina koja pokazuje koliki

rad moze da izvrsi to tijelo . Jedinica energije je takode 11 (Dzul)

Ep- Potencijalna energija je energija uslovljena uzajamnim polozajem tijela iii molekulajednog istog tijela.

Ep = mgh , g = ubrzanje slobodnog pada. A Kineticka energija je energija koju tijela imaju

usled kretanja. (Ek) Ek- m. v2

- 2 Kineticka energija tijela direktno je srazmjema masi tog tijela i kvadratu njegove brzine.

A Zakon o odrzanju mehanicke energije. E=Ek + Ep , Ek + Ep = canst.

A Kretanje koje se poslije odredenog vremenskog intervala ponavlja na isti nacin naziva se periodicno kretanje.

-19-

A. Oscilatorno kretanje je naizmjenicno kretanje tijela po istoj putanji oko ravnoteznog polozaja pod uticajem neke sile. Fet = k . X

k- koeficijent elasticnosti opruge X- trenutna udaljenost od ravnoteznog polozaja

A. Sila elasticnosti je uvijek usmjerena ka ravnoteznom polozaju bez obzira na smijer kretanja tijela.

A. Period oscilovanja (T) je najmanji interval vremena poslije kog se oscilatorno kretanje ponavlja na isti nacin.

T=1_ 11

t - ukupno vrijeme ascii. n - broj oscilacija

A. Amplituda oscilovanja (Xo) je najvece rastojanje od ravnoteznog polozaja.

A. Elongacija je trenutno rastojanje od ravnoteznog polozaja.

A. Frekvencija (ucestalost) oscilovanja (v) je broj oscilacija u jedinici vremena.

1 JH 1 .] v=- 7=-=s T , ~ s jedinica 1 here - Hz

A. Matematicko klatno je oscilovanje tijela, objesenog o nevidljiv konac, zanemarljive mase u vertikalnoj ravni pod uticajem zemljine teze.

T-2n.fT - '4g Period oscilovanja

matematickog klatna . 20.

C TALASI KAO PRENOSENJE OSCILATORNOG ~TANJA66666666666666666666666666666666

A Talasi (talasno kretanje) su proces prenosenja oscilatornog kretanja od jedne na drugu cesticu date sredine.

A Transverzalni talasi (poprecni) su oni pri cemu cestice date sredine osciluju normalno na pravac kretanja talasa.

A Longitudinalni talasi (uzduzni) su oni pri cemu cestice osciluju u pravcu prostiranja talasa.

A Talasna duzina je rastojanje do kojeg se oscilovanje prenese za vrijeme od jednog perioda.

'A= v T v=~ , T

A Brzina prostiranja tal as a jednaka je proizvodu talasne duzine i frekvencije oscilovanja.

v=A v A Brzina zvuka u vazduhu je 340 ~;1 , au vodi 1450 71 . C UNUTRASNJA ENERGIJA I TEMPERATURA A Neuredeno (haoticno) kretanje molekula i drugih

mikro-cestica naziva se toplotno lu-etanje. A Unutrasnja energijaje zbir kineticke i potencijalne

energije uzajamnog djelovanja svih molekula nekog tijela.

A Temperatma tijela predstavlja stepen njegove zagrijanosti.

A Apsolutna nula je najniza moguca temperatura koja iznosi -273C.

-21-

..&. KeJvinova temperatura je temperatura koja se racuna od apsolutne nule.

20C=(273 + 20)K = 293 K Veza izmedu Kelvinove i Celzijusove temperaturske skale. T=(273+-1-) K JoC

0 KOLICINA TOPLOTE 66666666666666666666666 ..&. KoliCina toplote potrebna za zagrijavanje I kg

neke supstancije za lK iii 1 C naziva se specificna topJota. jedinica K/ K

..&. Q=mc(t2-t,) - kolicina toplote koja se trosi pri zagrijavanju tijela od T, do T2

..&. Kolicina toplote koja se trosi pri topljenju: Q=mc, , c, = specificna toplota topljenja

..&. Kolicina toplote koja se trosi pri isparavanju. Q=mc; , c;= spec. toplota isparavanja

..&. Jednacina toplotnog bilansa Q,=Q2 , m,c/t-t,)=mz Cz(trtJ

0 ZAKON ODRZANJA ENERGIJE Mb.M6MMMM6 Energija sene moze unistiti niti stvoriti ni iz cega, ona samo moze prelaziti iz jednog u drugi oblik iii sa jednog na drugo tijelo.

0 AGREGATNA STANJA 6666666666:,666666666666 Tecno, cvrsto, gasovito

..&. Isparavanje je prelazak tijela iz tecnog stanja u gasovito. - 22-

.A. Kondenzacija je prelazak tijela iz gasovitog u tecno agregatno stanje .

.A. Sublimacija je pojava prelaska tijela iz cvrstog stanja direktno u gasovito agregatno stanje i obmuto .

.0. GEOMETRIJSKA OPTIKA e:,e:,t:;,to6.to 6. Mto6.6.6.6.6.6.6.6.6.

.A. Izvori svjetlosti: a) prirodni, b) vjestacki

.A. Sjenka i polusjenka su posljedice pravolinijskog prostiranja svjetlosti .

.A. Sferna ogledala su mali dijelovi uglacane povrsine lopte.

... j-_I_ - 2

zizna dazljina sfernog ogledala. (r- poluprecnik krivine ogledala)

.A. } = ~ + f -jednacina sfernog ogledala p- udaljenost predmeta od ogledala, l - udaljenost lika od tjemena ogledala .

.A. u= ~ =+- uvecanje ogledala L-velicina lika P-velicina predmeta

.A. n= ?' -apsolutni indeks prelamanja sredine. c0 -brzina svjetlosti u vakuumu c-brzina svjetlosti u toj sredini

.._ -~- 122 - 1 t. . . d k I . 112>1- c2

- 111 - nr -rca !VIll Ill e s pre amanJa

... } = ~ + + -jednacina tankog sociva -23-

.A. D= .} - optickajacina (moe) sociva .A. u.= fd - uveeanje lupe (d-daljina jasnog vida

i iznosi 0,25m) u,,-uveeanje objektiva u,k-uveeanje okulara

l-duzina mikroskopske cijevi .A. Brzina svjetlosti u vakuumu: 300000 km/s.

u vodi 225000 kmls , u staklu 200000 kmls . .A. Pri prelamanju kroz prizmu zrak svjetlosti skreee ka

sirom kraju prizme . .A. Opticka moe sociva (D) obrnuto je proporcionalna

zizinoj daljini izrazenoj u metrima: D= .} , jedinica - 1 dioptrija

.A. Opticku moe od 1 dioptrije ima socivo zizine dalj ine lm .

.A. Opticka moe je pozitivna za sabirna a negativna za rasipna sociva .

.A. Totalna refleksija je odbijanje zraka od granicne povrsine u istu sredinu kroz koju je prolazio .

.A. U opticke instrumente spadaju oko, lupa, durbin, mikroskop itd.

0 ELEKTRICNO POLJE 66666666666666 66666666 .A. Kolicina naelektrisanja tijela je: Q..=n e

n- razlika broja protona i elektrona u posmatranom tijelu

-24 -

e- elementamo naelektrisanje koje iznosi e=1,62 10-19 C

A 1 Kulon - jedinica za kolicinu elektriciteta 1C=6,25 1025e

A Intenzitet elektricne sile: F= 9.. E E - intenzitet vektora el. polja E= [ , 1 ~ - Njutn po Kulonu

0 KULONOV ZAKON b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.b.t:.t:.t:.t:.b.b.t:.t:.t:.l> F-k. 9..,. 9..z

- r Jacina elektrostaticke sile F uzajamnog dejstva dvije kolicine elektriciteta ( 9..1, 9..2) proporcionalna je tim kolicinama elektriciteta a obmuto proporcionalna kvadratu njihovog medusobnog rastojanja (r\

9 N- mz konstanta k=9 10 --2-C A Elektricni potencijal:

A Razlika potencijala

0 VEZIVANJE KONDENZATORA tc. /2 -"'. "-Mt::.. L tc. -"- -"'- "- !:.. .'C~ Ce=Cl + C2 + ..... Cu -paralelno 1 1 1 1 - = - +- + ..... - - redno Ce C1 C2 C,, Ce - ekvivalentni kapacitet

.&. C = E ~ - kapacitet plocastog kondenzatora E - konstanta koja karakterise izolator izrnedu ploca S- povrsina svake od ploca

K~ Serna paralelnog vezivanja kondenzatora -----uC2

A CJ C2 CJ B rl H H 1----1 fUJ.l._U2l...UJi ! j ; u ;

Serna rednog vezivanja kondenzatora

0 ELEKTRICNA STRUJA 6 6666!:.6666666666666666 Usrnjereno kretanje naelektrisanih cestica u provodniku naziva se elektricna struja .

.6. Brzina uspostavljanja el. struje u kolu jednaka je brzini svjetlosti u vakuurnu - 3 10~ mls.

@--, Kolo el. struje @ ::J +A @- se u kolo veze serijski

@- se veze paralelno c__----il ~----'

-27-

C JACINA EL. STRUJE t:,t:,t:,t:,t:,t:,c,.t::>t:>t"{:,t:,t:,c,.t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:, Jacina el. struje u provodniku brojno je jednaka kolicini naelektrisanja koje protekne kroz poprecni presijek provodnika za jednu sekundu. I = f , jedinica jacine je 1 am per

..._ J acina el. struje jednaka je u svim dijelovima nerazgranatog el. kola.

C ELEKTRICNI OTPOR t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:,t:, 1 p- specificni otpor

R = P S l- duzina provodnika S- povrsina poprecnog presijeka provodnika

..._ Specificni otpor je otpor provodnika duzine lm i poprecnog presijeka lmm2

..._ El. otpor provodnika upravo je proporcionalan duzini provodnika a obmuto proporcionalan povrsini poprecnog presijeka provodnika .

..._ Jedinica el. otporaje 1om. H2 =~X

..._ Specificni el. otpor nekih provodnika: - a)uminijU111 2,8 w-H 0./Jl - bakar 1,7 w-S !Jm . . - volfram 5,5. w-s O.m - gvoZde 12,0 . w-s O.m - ZiVa 95,8 w-H 0.111 - manganin 45,0. w-s O.m -platina 10,0 w-H !Jm - SrebrO 1,6 w-H O.m

-28-

0 OMOV ZAKON c,c, c, c,c,c,c, c, c,c,c,c,.to. c,c,c,c,c,c,c,e:,~:c.t:.c;.ec.c,ec.e:.ec. laCina struje u provodniku upravo je srazmjema naponu na njegovim krajevima a obmuto srazmjema njegovom elektricnom otporu.

I=!}_ U= I R R= U R ' ' I

A I = Jj_ - za dio strujnog kola R

1 =-E- E-el. motorna sila izvora struje R+r R- otpor u spoljasnjem dijelu kola

r- unutrasnji otpor izvora A E 1=-R+r' I R + I r=E, iz I R=U, U=E -I r

0 KIRHOFOVA PRAVILA D.b.b.b.b.b.b.b.C:.b.AAD.AD.D.AA6AA6 A I pravilo: l=!J + h

lacina struje u nerazgranatom dijelu kolajednakaje zbiru jacina struja u granama.

A Napon na krajevima svih paralelno vezanih otpornika je jednak. U= U1= U2

A II pravilo: /1 : h = R2 : R1 Jacina struje u dvema paralelnim granama strujnog kola obmuto su proporcionalne njihovim otporima.

0 VEZIVANJE OTPORNIKA AAAAAD.AAAAAAD.AD-66666 Re=RI + R2 + ..... . Rn - redna veza

Re - ekvivalentni otpor veze R1, R2 ... Rn- otpori vezanih otpornika

I I I I II IRe = m/ IR1 + .... IR,.- pma e na veza -29-

.0 RAD ELEKTRICNE STRUJE e:,e:,e:,e:,e:,e:,e:,t;,C;C:,Co,e:,e:,e:,e:,e:,e:,e:, A = fL U , fL = I t =>A = U I t

Rad elektricne stmje brojno je jednak proizvodu napona, jacine el. struje i vremena njenog proticanja.

Jedinica za rad je Dzul (J) lJ =IV IA Is .0 SNAGA ELEKTRICNE STRUJE 6MMMM!':.MD.M

P = UI Snaga el. stmje jednaka je proizvodu nap on a i jacine el. stmje. Jedinica el. snageje 1 vat. IW=IV IA Vece jedinice: I KW=JOOO (kilovat)

I MW=JOOOOOO (megavat) I GW=I 000000000 (gigavat)

IKW = 0,75 KS , KS- konjska snaga .0 ELEKTRICNA ENERGIJA 66D.D.M6MMD.MMM6

Sposobnost el. struje da moze izvrsiti rad naziva se elektricna energija. Jedinica el. energije je 1 Dzul. lJ=IW Is, J=Ws A=V I t , I U=P , A=P t =>l=Ws JKWh=lKW lh=JOOOW 3600s=3600000J

.0 PRETVARANJE EL. ENERGIJE U TOPLOTU MM Q=P t; Q= U I t , Q= %2 t Q=R r t - Dzul-Lencov zakon

Q-kolicina toplote koja se oslobada u provodniku /-jacina struje, R-ei. otpor, t-vrijeme proticanja struje

-30-

0 MAGNETNO POLJE c,.c,.c,.c,.c,.c,.,e,.t::,c,.c,.c,.c,.c,.e:,.c,.c,.e:,.c,.c,.c,.c,.c,.e:,.~:-.c. Magnetno polje je prostor oko provodnika sa strujom u kome se zapaza dejstvo magnetnih sila.

mijer struje ~ smijer linija magnetne

smiJei magnetnih sile linija sile smijer struje

Fluks homogenog magnetnog polja:

Koeficijent samoindukcije provodnika brojno je jednak promjeni t1uksa magnetnog polja pri jedinicnoj promjeni jacine el. struje koja kroz taj provodnik protice.

A Jedinica koeficijenta samoindukcije: 1 Henri JH = lWb

, JA A Talasna duzina: A=-f, c= A v ,

c-brzina el. magnetnih talasa v-frekvencija el. magnetnih talasa

C TRANSFORMATORI 66666666666666666666666;6 Transformisati se moze samo naizmjenicna el. struja.

~ u,,~u.,. Transformator

u,_ n, k _ !.J:!. Us - lls ' Is - llp !, U,=J.,. Us

n,-broj namotaja primarnog kalema t~s-broj namotaja sekundarnog

kalema u,-napon primara U.,-napon sekundara 1,-jacina naizmjenicne struje u

primarnom kalemu

/.--jacina naizmjenicne struje u sekundarnom kalemu

C STRUKTURAATOMA 66666;6666666666666666::.

A --- omotac - elektroni tom ....___ . . . . ---. Jezgro - neutrom 1 protom

A Svaki atom se moze predstaviti sa: :X,~ , X-simbol elementa

: -redni broj, '1 - maseni broj -32-

.0 RADIOAKTIVNOST 66b.6.66b.66b.66666.66c.66c.to.c.6tc-Radioaktivnost je nuklearna pojava kod nekih elemenata, da emituju nevidljive cestice i zrake velike energije.

A Alfa-zraci su pozitivno naelektrisane cestice -dva protona i dva neutrona.

A Beta-zraci su elektroni velikih brzina. A Gama-zraci su elektromagnetni talasi veoma malih

talasnih duzina, a velike energije. A Period poluraspada je vrijeme za koje se pocetni broj

atoma nekog radioaktivnog elementa smanji na polovinu.

A Nuklearna fisija je nuklearna reakcija pri kojoj se vece atomsko jezgro cijepa na dva manja dijela, pri cemu se oslobada znatna kolicina nuklearne energije.

A Nuklearna fuzija je nukleama reakcija u kojoj pri sudaru dva laksa atomska jezgra nastaje jed no teze jezgro, i obicno jedan proton iii neutron .

-33-

IZVEDENE FIZICKE JEDINICE SI SISTEMA

Naziv izvedene Oznaka Definicija izvedene izvedene SI jedinice jedinice SI jedinice

Here (hertz) Hz 1 Hz=1s'

Njutn (njutn) N 1 N=kg mli

Paskal (pascal) Pa 1 Fa= 1Nim'

Dzul Uoule) J 1 1= 1 N m

Vat (watt) w 1 W= 11/s

Kulon (coulomb) c 1 C=lA s

Volt v IV= 11/C

Farad F IF= 1CN

Om n 1 0= I VIA

Veber Wb 1 Wb= 1 V s

Tesla T 1 T = 1 Wblm' =INI(mA)

Henri (henry) H I H= 1 Wb/A =I (V.s)/A

Bekerel (beckuerel) Bq I Bq=Is' -34-

NEKE NE ZAKONSKE MJERNE JEDINICE --

Naziv Oznaka Vrijednost Palac (col, inc) in,(") I in=25,4 I o3m Stopa- foot ft I ft=0,3048m

Jard- yard yd Iyd=0,9144m

Milja- mile mile I mile= 1609 ,344m K vadratni palac (col. inc) in' I in'=0,645161 o'm'

K vadratna stopa ft' I ft'=92, 90314 I o' m' US galon US gal IUS gal=3,78541-IO.'m J

Unca oz (avoir) I oz (avoir)=28,3495 1 o'kg Funta lb (Pfd) lib= I Pfd=0,45359237kg Centa cwt lcwt=50kg Sveca, medunarodna IS, IK IIS=IIK=I,Ol9cd

OPSTI PODACI 0 ZEMLJI Obim Zemlje na ekvatoru 40 070 km Obim Zemlje na meridijanu 40 003 km Polupreenik Zemlje na ekvatoru 6 377 km Povrina Zemlje 510 mil. km' Povrsina kopna 149 mil. km' PoVIsina mora 361 mil. km' Zapremina Zemlje 1 083 mrd. km' Sredr,_ja udaljenost J11jeseca od Zemlje 384 hilj. km Srednja udaljenost Zemlje od Sunca 149,5 mil. km

-35-

-4J

e ]It'

..... ,

.:4J

'eJ'

FIZIKA KONTROLNJ ZADACI

7 1~::::1 I I 11 tll"f"""'tmnrr~,.,...,-~..., .. ,..,.,.,.,..-~

FIZIKA KONTROLNI ZADACI

9 ]It . . 1 .. ~.::::1 I I I I ~~.....,. ... ,,.....,...,...~ .. =z;;;!:'-~---""'-... '~ ""GC'W.....,.,"ftttiE..........,..,.R'tft"l " W I I

FIZIKA KONTROLNI ZADACI

8 - lm,~::l I I 11 ~ -""77577- ~ ==-~=x= + ,_,...,, ........... ""

~ ~

[) 1._ ... ....

@ 1 "1

a

MATEMATIKA KONTROLNI ZADACI

6-9 1~~.:::1 I I I 1 I I

KONTROLNI Z~DACI u TRI NIVOAVSLOZENOSTI

- SA RJESENJIMA-

Mali vodi za fiziku-1Mali vodi za fiziku-2Mali vodi za fiziku-3Mali vodi za fiziku-4Mali vodi za fiziku-5Mali vodi za fiziku-6Mali vodi za fiziku-7Mali vodi za fiziku-8Mali vodi za fiziku-9Mali vodi za fiziku-10Mali vodi za fiziku-11Mali vodi za fiziku-12Mali vodi za fiziku-13Mali vodi za fiziku-14Mali vodi za fiziku-15Mali vodi za fiziku-16Mali vodi za fiziku-17Mali vodi za fiziku-18Mali vodi za fiziku-19Mali vodi za fiziku-20Mali vodi za fiziku-21Mali vodi za fiziku-22Mali vodi za fiziku-23Mali vodi za fiziku-24Mali vodi za fiziku-25Mali vodi za fiziku-26Mali vodi za fiziku-27Mali vodi za fiziku-28Mali vodi za fiziku-29Mali vodi za fiziku-30Mali vodi za fiziku-31Mali vodi za fiziku-32Mali vodi za fiziku-33Mali vodi za fiziku-34Mali vodi za fiziku-35Mali vodi za fiziku-36