UVOD Tema o kojoj emo ovdje govoriti na prvi pogled izgleda
jednostavna, samorazumljiva, pa joj ne bi trebalo pridavati tako
veliki zna aj. Obilje literature i nepregledan materijal ne govore
samo o zna aju teme nego i njenoj slo enosti. Klasa sisara, kojoj
pripada i ovjek, obuhvata ivotinje koje su dostigle najvi i stupanj
evolucije i koje danas predstavljaju dominiraju u grupu u ivom
svijetu. Odlikuju se nizom specifi nih osobina po kojima se
izdvajaju od ostalih ivotinja i koje su im omogu ile prilago avanje
najraznovrsnijim ivotnim uslovima. ovjek je razvio najslo eniji
dentalni sistem prilago en raznovrsnoj prehrani, i on se nalazi na
vrhu evolucione ljestvice. Zubi su kalcifikovani organi, koji se
nalaze na po etku digestivnog trakta, u usnoj duplji. Za razliku od
ostalih ki menjaka sisari posjeduju tri vrste zuba: sjekuti e, o
njake i kutnjake. Kod ogromne ve ine sisara zubi su heterodontni.
Prednji se zovu sjekuti i ( incisivi ). Do njih je po jedan o njak
( canini ) i zatim dolaze kutnjaci, koji se dijele na prekutnjake,
ili prednje kutnjake ( molares ). Kod ve ine sisara svi se zubi,
osim pravih kutnjaka, mijenjaju, jer postoje dvije generacije zuba,
to je difiodontizam, poslije prve generacije mlije nih zuba dolazi
druga generacija stalnih zuba. Pravi kutnjaci izrastu kasnije kao
stalni zubi, to je monofiodontizam. Sisari imaju tekodontne zube,
tj. usa ene u vili nim alveolama ( jamicama ). ( Aleksopulo, 1968.
) Sisari vode porijeklo od gmizavaca, a gmizavci imaju sve zube
pribli no istog oblika ( homodontizam ). Kod sisara, i izumrlih i
sada njih, zubi se znatno razlikuju po obliku, a naro ito njihovi
kutnjaci. Do takve raznovrsnosti do lo je dugotrajnom evolucijom,
kao posljedica osvajanja razli itih stani ta, prvenstveno zbog
raznovrsnosti sisara u pogledu na ina ishrane. ( Aleksopulo, 1968.
) Prema na inu ishrane sisare dijelimo na: biljojede, mesojede i
sva tojede, kod kojih se zubi znatno razlikuju po obliku, o emu e
biti govora u nastavku. 1. PODJELA SISARA PREMA OSOBENOSTIMA
EMBRIONALNOG RAZVI A Prema osobenostima embrionalnog razvi a sisari
se dijele na aplacentalne ( ni e ) sisare ( bez placente =
Aplacentalia) i placentalne ( vi e ) sisare (Placentalia). ( Sofrad
ija, oljan, Had iselimovi , 2003. ) 1.1. APLACENTALNI ( NI I )
SISARI U sisare bez placente spadaju kljunari ( Monotremata) i
torbari ( Marsupialia). a) Kljunar nema zuba, nego su vilice
pokrivene ro nom navlakom i ro nim plo icama, koje su podesne za
mrvljenje ak i koljaka sa vrstim lju turama. Po ivici donje vilice
postoje
1
udubljenja, kroz koja se cijedi voda iz zatvorenih usta. (
Sofrad ija, oljan, Had iselimovi , 2003. ) b) Torbari se dijele na
dvije podgrupe: torbari sa vi e sjekuti a i torbari sa malo sjekuti
a. U prvu skupinu spadaju ameri ki oposumi, torbarski vuk,
torbarske kune, torbarske krtice itd. U drugoj grupi su mnogobrojne
vrste australijskih kengura, vombate, koale itd. ( Sofrad ija, Had
iselimovi , 2003. ) 1.2. PLACENTALNI ( VI I ) SISARI Ovoj potklasi
pripada najve i broj savremenih sisara od kojih su najzna ajniji
papkari i mesojedi. a) Papkari ( Artiodactyla) su ve inom krupni
sisari koji se hrane biljnom hranom. Obi no imaju po 44 zuba, ali
je taj broj kod nekih skupina znatno reduciran. ( Sofrad ija,
oljan, Had iselimovi , 2003. ). Rapored zubi varira od vrste do
vrste zavisno od vegetacije kojom se ta odre ena vrsta hrani. Iako
se te ivotinje razlikuju po broju i obilje jima zubi, zubala im
pokazuju neke zajedni ke strukturne crte. Sjekuti i su iroki, spljo
teni i romboidni. O njaci mogu biti sitni, istaknuti i potpuno
odsutni. Kutnjaci su etvrtasti i spljo teni s gornje strane da bi
pru ili povr inu za mljevenje hrane. Ne klize jedni kraj drugih
okomito ve klize jedni preko drugih vodoravno lome i i usitnjavaju
i hranu. Povr ina kutnjaka se razlikuje me u vrstama zavisno od
biljaka kojima se hrane. Zubi su im usko grupisani. Tako sjekuti i
stvaraju mehanizam pomo u kojeg grizu, brste dijelove biljaka, a
gornji i donji kutnjaci ine platoe za drobljenje i mljevenje hrane.
Ovakva upljina ima velike mogu nosti irenja prostora to se i
realizuje u toku jedenja. Pa ljivo va u hranu, guraju i hranu
jezikom i mi i ima lica naprijednatrag me u zube za mljevenje i
usitnjavanje. Takav temeljit proces potreban je da bi se mehani ki
razbio elijski zid biljne elije. Omogu ava im da probavljiv sadr aj
iz sisara biljojeda elije iza e i pomije a se sa enzime za
razgradnju slinom. Mije anje hrane sa slinom je vrlo va no, jer
slina sadr i ugljikohidrata, koji razbijaju molekule hrane dok je
ona jo u ustima. Papkari se dijele na 2 podreda: nepre ivari (
Nonruminantia) i Slika 1.1. Polo aj zuba kod nilskog konja.Izvor:
pre ivari ( Rumninantia ). http://www.dipity.com/tickr/F
lickr_hippo/ Nepre ivari u obje vilice imaju sve vrste zuba (
sjekuti e, o njake, pretkutnjake i kutnjake). Ovdje spadaju svinje
i nilski konj ( sl.1.1.). (Sofrad ija, oljan, Had iselimovi , 2003.
)2
oljan,
Kod pre ivara sjekuti i gornje vilice su reducirani, a esto i o
njaci. Ovdje spadaju kamile, jeleni, upljorogi pre ivari i irafe (
Sl.1.2. ). (Sofrad ija, oljan, Had iselimovi , 2003.) b) Mesojedi
zvijeri ( Carnivora ) su se tokom dugotrajne evolucije prilagodili
na mesnu hranu. U tom pogledu Sl. 1 posebno je zna ajna
karakteristi na gra a zuba. Sjekuti i su Sl.1.2. irafini reducirani
mali, po tri sa svake strane. Iza njih nalazi se po jedan veoma
zubi gornje vilice . Izvor: http://www.flickr.com/photos duga ak,
sna an i o tar o njak. (Sofrad ija, oljan, /sharkgrrl/ Had
iselimovi , 2003. ) Sva etiri o njaka su va no oru je etiri koplja
za ubijenje plijena. Naro ito su duga ki u familiji ma aka, a bili
su najdu i u gornjoj vilici kod izumrlog tigra mahajrodusa (
Sl.1.3.). ( Aleksopulo, 1968.) Kod morskog mor a gornji o njaci
mjere od 60 do 80 cm i podsje aju na slonove kljove, daleko vire iz
usta, ali su okrenuti nani e, a ne naprijed , kao kod slona (
Sl.1.4. ). Sl.1.3. O njaci kod izumrlog tigra mahajrodusa. Izvor:
http://thealchemyworks.com/i ndex.php?cPath=21_25
Iza o njaka dolaze kutnjaci, koji se tako er odlikuju specifi
nom gra om. Jedan je me u njima gore i dole sa svake strane ve i od
ostalih i slu i za kidanje mesa i lomljenje kostiju. Ova 1968. )
etiri kutnjaka nazivaju se raskida i ( dentes sectorii ). (
Aleksopulo, Sl. 1.4. O njaci kod morskog mor a. Izvor:
http://zivotinjeizcijelogasvijet Najvi e mo e biti po sedam
kutnjaka, i to 4 prekutnjaka i 3 prava a.blogspot.com/2010/11/morz.
kutnjaka.Usna upljina meso dera ima velik otvor. Kutnjaci imaju
html o trice. Pri zatvaranju eljusti kutnjaci klize jedni prema
drugima. Tako se stvara mehanizam za trganje mesa s kostiju. Zubi
meso dera su razdvojeni tako da se na njima ne zadr avaju komadi i
mesa. Sjekuti i su sitni, za iljeni. Slu e za hvatanje rtve i za
sitnjenje. O njaci su prili no izdu eni. Njima ivotinja ranjava,
trga i ubija svoj ulov. Kutnjaci su spljo teni i u obliku trougla
sa zup astim ivicama. Zbog sposobnosti eljusti da se rasklapa,
kutnjaci gornje i donje eljusti se spajaju od iza prema naprijed.
Slina kod meso dera ne sadr i probavne enzime. Kad meso der sisar
guta hranu, on je ne va e. Enzimi za probavu bjelan evina ne mogu
se osloboditi u ustima (postoji opasnosti da se uni ti i usna
upljina - autoprobava). Meso deri ne mije aju hranu sa3
slinom. Oni trgaju velike komade mesa te ih takve gutaju, bez
usitnjavanja.U mesojede spadaju ma ke, psi, kune i medvjedi,
perajari. Najgrabljiviji meso deri ma ke imaju samo 30 zuba. (
Aleksopulo, 1968. ) ovjek i ljudoliki majmuni imaju 32 zuba,
irokonosi majmuni 36, pas i njegovi srodnici 42, konj 40, krtica
44, pre ivari 32 itd. ( Milutin Radovanovi , 1955. )
2. PODJELA ZUBA 2.1.Podjela zuba prema obliku i ulozi: 1. Dentes
incisivi sjekuti i 2. Dentes canini o njaci 3. Dentes premolares
predkutnjaci 4. Dentes molares kutnjaci ( Sl.2.1. ) ( Nena Tomi
Solar, 2003. ) Sl. 2.1. Prikaz sjekuti a, o njaka, predkutnjaka i
kutnjaka. Izvor: http://www.webciencia.com/11_06dent e.htm
2.2. Podjela zuba prema periodu izbijanja: 1. Prvi ( mlije ni )
zubi ( 20 ) Dentes decidui 2. Stalni zubi ( 32 ) Dentes permanentes
( Nena Tomi Solar, 2003. ) 3. DENTICIJE Broj zubnih generacija kod
sisara sveden je na svega dvije; zubi se dakle mijenjaju svega
jednom u ivotu ( difodontizam) i to u mladosti. Prva generacija
zuba ozna ena je kao mlije na , druga kao stalna. Za etak stalnih
zuba razvija se u zubnim alveolama, sa unutra nje strane mlije nih
zuba, na ra un materijala embrionalne zubne plo e iz koje su se
razvili i mlije ni zubi. ( Stankovi , 1950. ) Ne mijenjaju se svi
zubi kod sisara; zadnji ili pravi kutnjaci imaju svega jednu
generaciju. Me utim, kod izvjesnih sisara mo e izostati jedna
generacija i drugih zuba, ili se mijenjanje zuba mo e izvr iti jo
za vrijeme embrionalnog ivota. Takvi su oblici monofiodontni.
Difiodontizam sisara razvio se iz polifiodontizma ni ih ki menjaka.
Kod izvjesnih predstavnika sisara javlja se za vrijeme embrionalnog
ivota za etak ve eg broja zubnih generacija, sa spolja nje i unutra
nje strane mlije ne i stalne4
generacije, ali samo ove dvije generacije daju definitivne zube,
dok se ostale redukuju. Osnovna karakteristika zubnog sistema
sisara je heterodontnost; sjekuti ima ( incisivi) su ozna eni
prednji zubi smje teni u me u vili nim kostima, odnosno u prednjem
dijelu donjih vilica; oni su dletastog oblika, sa o trom ivicom i
funkcioni u kao organi za prihvatanje i rezanje hrane. Sa strane
sjekuti a le e o njaci ( canini), koni nog oblika, kojima ivotinja
raskida hranu. Najzad, iza o njaka dolaze kutnjaci, smje teni na
zadnjem dijelu vilica, slo enije gra eni, sa grbi astom ili
naboranom krunicom; ovi zubi slu e za hvatanje i usitnjavanje hrane
i predstavljaju najkrakatersiti nije komponente zubnog sistema
sisara. Prednji kutnjaci ili prekutnjaci ( praemolares) razlikuju
se od zadnjih ili pravih kutnjaka (molares), slo enije gra enih.
Pravi kutnjaci imaju svega jednu generaciju. ( Stankovi , 1950. )
Kod sisara zubni sistem je od velikog uporedno-anatomskog zna aja.
Sisarski zubi se prije svega uvijek tekodontni, smje teni u
posebnim zubnim alveolama vilica. Sisarski zub je diferenciran u
korijen koji le i u alveoli, i krunicu ili slobodni dio zuba,
spojen kratkim vratom za korijen. Samo je krunica oblo ena slojem
gle i. Sloj cementa oko korijena sagra en je iz ko tanog tkiva. Zub
je po pravilu ograni enog rasta, sa izuzetkom rje ih specijalnih
slu ajeva ( sjekuti i glodara, slonovi zubi npr.). Zubi sa stalnim
rastenjem nemaju korijena. ( Stankovi , 1950. )
4. MORFOLOGIJA ZUBA Zub se sastoji od : y y y y y Krune zuba (
corona dentis ) Vrata zuba ( colum dentis ) Korijena zuba ( radix
dentis ) Zubne upljine ( cavum dentis ) Pulpe ( pulpa dentis ) (
Sl.4.1.) (Junqueira, Carneiro, 2005. ) Sl. 4.1. Gra a zuba. Izvor:
http://adnamo.webnode.com/njega-zuba/
5
4.1.Kruna zuba (corona dentis ) je vidljivi dio zuba koji
slobodno str i u usnu upljinu. (Sl. 4.1.) Krune imaju vi estruku
ulogu: krune prednjih zubi slu e za odgrizanje i hvatanje hrane, za
fonaciju, te oblikuju izgled lica,a krune stra njih zubi slu e
isklju ivo za drobljenje i vakanje hrane ( masticatio ). S vanjske
strane kruna je prekrivena caklinom. Svaka zubna kruna ima (Nena
Tomi Solar, 2003. ) Radi lak e orijentacije kod svih zuba u eljusti
razlikujemo: y y facies vestibularis ( ona koja je okrenuta prema
van, odnosno prema predvorju vestibulum) facies oralis ( ona koja
je okrenuta prema usnoj upljini cavum oris ) etiri obuhvatne plohe
( vanjsku, unutra nju, dvije bo ne ) te brid kod prednjih zuba, a
va nu plohu kod stra njih zuba.
Nabrojit emo sve plohe na zubima gornje i donje eljusti: 1.
facies vestibularis ( predvorna ploha ) a) facies labialis ( kod
prednjih zubi ), usni na ploha b) facies buccalis ( kod stra njih
zubi ), obrazna ploha 2. facies oralis usno upljinska ploha, ploha
prema usnoj upljini : a) facies palatinalis ( kod gornjih zuba ),
nep ana ploha b) facies lingualis ( kod donjih zubi ), jezi na
ploha 3. facies aproximalis, facies contactus, bo ne dodirne plohe:
a) facies mesiapproximalis ( okrenuta prema naprijed, odnosno prema
medijalnoj liniji ) b) facies distoapproximalis ( okrenuta prema
natrag ). Rub ili o trica prednjih zuba zove se margo incisalis , a
va na ploha stra njih zuba facies oclusalis ili masticatoria. (
Nena Tomi Solar, 2003. ) 4.2.Vrat zuba ( cervix dentis ) je
prijelazni dio zuba koji se nalazi izme u zubne krune i korijena,
odnosno na granici caklinsko cementnog spoji ta. Ta granica ( vrat
) oblikovana je u obliku vijenca, koji je prema kruni oralno i
vestibularno, a prema korijenu vestibularno konkavan. U normalnim
uvjetima zubni se vrat nalazi u predjelu marginalnog dijela desni.
Nije ravan, nego je valovit. ( Nena Tomi Solar, 2003. ) 4.3.Korijen
zuba ( radix dentis ) je onaj dio zuba koji se nalazi usa en u
zubnoj a ici ( alveoli ) gornje ili donje eljusti ( processus
alveolaris maxillae ili mandibulae ).U normalnim uvjetima to je
nevidljivi dio zuba. Rast i razvoj zapo inje nakon razvoja zubne
krune. Prema broju i izgledu korjenova zubi se me usobno razlikuju.
Prednji6
zubi imaju jedan korijen, dok stra nji imaju jedan do tri
korijena. Korijeni na svom vrhu nisu ravni, nego su distalno
usmjereni, a na samom vrhu imaju otvor ( foramen apicis dentis ) .
Kroz taj otvor u zubnu upljinu ulaze krvni, limfni i iv ani
elementi. ( Nena Tomi Solar, 2003. ) 4.4.Zubna upljina ( cavum
dentis ) nalazi se u unutra njosti zuba.U predjelu zubne krune
upljina je pro irena i nazvana zubna duplja ( cavitas dentis ). Ona
prati oblik krune.U predjelu zubnog korijena upljina je veoma su
ena i naziva se kanal korijena zuba ( canalis radicis dentis ).Ovaj
kanal se otvara na vrhu zubnog korijena pomo u otvora zubnog vrha (
foramen apicis dentis ). 4.5.Pulpa ( pulpa dentis ) ispunjava usnu
duplju. Sadr i pihtijasto vezivno tkivo. Krvi sudovi i ivci ulaze
kroz otvor na vrhu zuba. Povr inu pulpe obla u odontoblasti i grade
membrana eboris elijsku opnu pulpe.
5. ANATOMIJA ZUBA 5.1.Dentin ( substantia eburnea)- je osnovna
tvar od koje je izgra en svaki zub. On slijedi obrise svakog zuba i
daje mu osnovni oblik. U predjelu zubne krune on je prekriven
caklinom, a u predjelu korijena cementom. Tvr i je od kosti, ali je
mek i od cakline i u kaste je boje. Unutra njost je dentina ( cavum
dentis ) uplja i ispunjava ga pulpa koja slu i za prehranu zuba te
prijenos kemijskih i toplinskih reakcija. Obavlja senzornu funkciju
zuba. ( Nena Tomi Solar, 2003. ) To je vrsta organska materija pro
imana kre om, prizmati ne gra e, ali bez elijskih elemenata. Dentin
sadr i u sebi mnogobrojne fine kanali e u kojima le e nastavci
elija povr inskog sloja zubne pulpe ( odontoblasta). Dentin, koji u
sebi sadr i ogranke krvnih sudova ozna en je kao vazodentin. (
Stankovi , 1950. ) To je kalcifikovano tkivo tvr e od kosti, jer
sadr i vi e kalcijumovih soli ( 70% suhe mase).)Gra en je od
kolagenih vlakana ( kolagen tipa I ), glikozaminoglikana i
kalcijumovih soli u obliku kristala hidroksiapatita. Organsku potku
dentina izlu uju odontoblasti, elije smje tene na preifreiji zubne
pulpe, koje obla u unutra nju povr inu zuba. Odontoblasti su tanke
polarizovane elije koje proizvode organsku me u elijsku materiju
samo na povr ini okrenutoj dentinu. Odontoblasti imaju gra u
polarizovanih elija koje izlu uju proteine, sa sekretornim
granulama u apikalnom dijelu citoplazme i bazalno postavljenim
nukleusom. Odontoblasti imaju tanke , razgranate citoplazmatske
nastavke ( nastavci odontoblasta, Tomesova vlakna), koji vertikalno
ulaze u dentin i prote u se cijelom njegovom7
irinom. Nastavci odontoblasta se postepeno produ uju kako dentin
postaje deblji i prolaze kroz uske dentinske kanali e, koji se
obilno granaju blizu linije spajanja dentina i gle i.me u elijska
supstanca koju proizvode odontoblasti u po etku nije mineralizovana
i naziva se predentin. Dentin je osjetljiv na mnoge stimuluse , kao
to su toplo, hladno, povreda i kisela pH sredina, i svi ovi
stimulusi izazivaju osje aj bola. ( Junqueira, Carneiro, 2005. )
5.2.Gle ili emalj ( substantia adamantina)- spolja nja povr ina
dentina oblo ena je
tankim slojem vrlo vrste supstance , gle i ,koja se sastoji iz
finih prizmati nih vlakana. ( Stankovi , 1950. ) To je najtvr e
tkivo u ovje ijem organizmu. Sastoji se od oko 96% minerala, do 1%
organskih materija, a ostatak od 3% ini voda. Neorganskiu
komponentu gle i ine uglavnom kristali hidroksiapatita. Gle
proizvode elije ektodermalnog porijekla. Organsku potku gle i ne
ine kolagena vlakna nego najmanje dvije razli ite vrste proteina,
koje se nazivaju amelogenini i enamelini. Gle se sastoji od izdu
enih kristala hidroksiapatita, gle nih prizmi, koje su povezane me
uprizmati nom gle i. Gle izlu uju elije zvane ameloblasti. Svaki
ameloblast ima na vrhu produ etak ( Tomesov produ etak), koji sadr
i brojne sekretorne granule ispunjene bjelan evinom koja hrani
matriks gle i. Ameloblasti stvaraju za titni epitel koji prekriva
krunicu sve do izbijanja zuba. Ova za titna funkcija je veoma va na
za sprije avanje jakih o te enja gle i. ( Junqueira, Carneiro,
2005. )
6. POTPORNE STRUKTURE ZUBA 6.1.Periodoncijum Periodoncijum ine
strukture koje u vr uju zube u
gornjoj i donjoj vilici. To su cement, periodontalni ligament,
alveolarna kost i desni. ( Junqueira, Carneiro, 2005. ) Cement
Cement pokriva dentin u podru ju korijena zuba i po Sl. 6.1.
Cement. Izvor: http://www.studiodentaire.com krvnih sudova. Cement
je deblji u podru ju vrha korijena. Gdje se
/en/glossary/cementum.php nalaze cementociti, elije sli ne
osteocitima. ( Junqueira, Carneiro, gra i je sli an kosti, ali nema
ko tanih kanala, lamela i 2005. )
8
Cement je modificirana vrsta kosti koja okru uje korijen zuba i
slu i da ih ve e za susjedne strukture. Kod biljojeda, kao to je
zec, se prote e izme u nabora zuba tako da ini dio bru ene povr
ine. Manje je tvrd od dentina. ( Sl. 6.1. ) Izme u cementa i okolne
kosti je sistem kolagenih vlakana periodontalne membrane, kojim je
zub pri vr en.Zub se su ava na dnu i nastaje korijen, ali ostaje
otvoren i dopu ta krvnim ilama i nervima da u u u upljinu pulpe.Kod
zuba koji rastu neprekidno, kao to su sjekuti i zeca, pulpa je
iroko otvorena, a ovi zubi su bez korijena i imaju stalnu pulpu.
Oni obi no nisu sasvim prekriveni caklinom i ne mogu narasti do
velike veli ine kao kljova u slonova. Periodontalni ligament
Periodontalni ligament izgra uje posebna vrsta vezivnog tkiva ija
vlakna ulaze u zubni cement i povezuju ga s ko tanim zidom le i ta
zuba, to dopu ta ograni eno pomicanje zuba. Vlakna su tako raspore
ena da osolijevaju pritisku prilikom vakanja. To sprije ava prenos
pritiska neposredno na kost, to bi dovelo do njene djelimi ne
resorpcije. ( Junqueira, Carneiro, 2005. ) Alveolarna kost
Aleveolarna kost je povezana sa periodontalnim ligamentom. To je
nezrela vrsta ko tanog tkiva , u kome se kolagena vlakna ne ni u u
lamelama kao u zrelom ko tanom tkivu. Krvni sudovi koji prolaze
kroz alveolarnu kost i dopiru i u periodontalni ligament u predjelu
korijena zuba su perforantni krvni sudovi. ( Junqueira, Carneiro,
2005. ) Gingiva (desni) su mukozna membrana vrsto
povezana s periosotm gornje i donje vilice.( Sl. 6.2.) Dijeli se
na slobodnu (marginalnu) i pripojnu gingivu. Slobodna gingiva obla
e vrat zuba, obi no je svjetloljubi aste boje, talasasta je i
visoka oko 0,5-2-{mm}-. Prostor izme u gingive i zuba naziva se
gingivalni sulkus. U apikalnom smjeru slobodna Sl. 6.2. Gingiva (
desni ). Izvor: http://www.emedicinehealth.com/scrip podlogu i ne
to crvenija u odnosu na slobodnu gingivu.
t/main/art.asp?articlekey=145524&ref (Junqueira, Carneiro,
2005. ) =132838 prelazi u pripojnu gingivu, koja je vrsto pripojena
za
9
7. FUNKCIJE ZUBA Sjekuti i slu e odgrizanju, o njaci otkidanju i
dr anju, pretkutnjaci i kutnjaci mljevenju, te obavljaju najve i
dio vakanja. Osim toga zubi imaju estetsku i fonetsku ulogu. Uprkos
vrsto i zuba i njegovog korijena, radi nezgoda koji zub izbijaju
velikom snagom korijen ostane unutar zubnog mesa i ako se unutar 7
dana ne vadi mo e imati ozbiljne posljedice. Ako se korijen
ignorira i nakon to se upali, unutar narednih 72 sata mo e nastati
pucanje nastalog granuloma koji uzrokuje rapidno trovanje krvi.
10
ZAKLJU AK Po na inu svog nastanka,karakteru svojih osnovnih
funkcija, rasporedu i broju zubi su vrlo va ni za sistematiku
sisara, jer su tipi ni za familije i itave redove. Morfologija zuba
prou ava oblik zuba, a anatomija zuba prou ava njegovu unutra nju
gra u. Zubi su sastavni dijelovi probavnog sistema koji se nalaze u
usnoj upljini i moramo ih uvijek posmatrati u sklopu sa ostalim
organima usne upljine, a nikad odvojeno. Zato to bolesti zuba mogu
utjecati ne samo na usnu upljinu nego i na cjelokupno zdravlje
organizma. Sisari imaju dvije generacije zuba: mlije ne zube (
dentes decidui ) i trajne zube ( dentes permanentes ). Oni se me
usobno razlikuju po obliku, funkciji i broju.Svaki zub se sastoji
iz korijena, koji le i usa en u alveolu vilice, i krune, koja tr i
slobodno iznad vilice. Kruna je pokrivena gle u, a korijen
cementom. Prvi zubi ili mlije ni zubi, koji se javljaju u ranom
razvi u , kasnije se zamjenjuju trajnim zubima. Prema polo aju u
vlicama i prema ulozi koju imaju zubi mogu biti trojaki. Prednji
zubi ili sjekuti i ( Dentes incisivi ) su ve inom pljosnati i o tri
i slu e obi no za odgrizanje hrane. Iza sjekuti a nalazi se po
jedan iljast o njak ( Dentes caninus ) , a zatim slijedi niz
kutnjaka. Oni su ve inom iroki, sa dva ili vi e korijenova i sa
grbicama na gornjoj povr ini. Kod nekih sisara, kao kod slona,
konja, gove eta itd., zubi rastu trajno ili se njihovo rastenje tek
kasno zavr ava, te im je kruna vrlo visoka. Ovakvi zubi se nazivaju
hypsodontni ili hypselodontni. Naprotiv kod ve ine sisara rastenje
zuba se brzo zavr ava, te im je kruna sasvim niska, a korijen sna
no razvijen, kao to je slu aj kod ovjeka i majmuna, ve ine meso
dera, bubojeda itd. Ovakvi zubi se nazivaju brachyodontni. Naro ito
su kutnjaci diferencirani prema na inu ishrane. Kod svinje i njenih
srodnika kutnjaci su snabdjeveni tupim grbicama u obliku bre ulj i
a, pa se ovakvi zubi nazivaju bunodontni. Zube ovoga tipa imaju jo
majmuni i meso deri. Kod nekih biljo dera ove grbice su srasle u
popre ne grebene; na taj na in se formirao lofodontni tip zuba, kao
kod tapira i nosoroga, izumrlog Dinotheriuma i jo nekih. Naprotiv
kod pre ivara kutnjaci su snabdjeveni sa nekoliko ( 2 4 ) polumjese
astih naboragle i. Ovakvi zubi , koji se nazivaju selenodontni,
naro ito su pogodni za sitnjenje i mljevenje biljne hrane. Osnovna
funkcija zuba je vakanje, mljevenje i drobljenje hrane, te
stvaranje zvukova.
11
SA ETAK ( kratak opis rada ) Ovaj seminarski rad je zasnovan na
morfolo ko anatomskim karakteristikama zuba sisara koji obuhvata
ivotinje koje su dostigle najvi i stupanj evolucije i koje danas
predstavljaju dominiraju u grupu u ivom svijetu. Klasi sisara
pripada i ovjek. Zubi ( dentes ) su smje teni u posebnim dubinama (
alveolama ) u gornjoj i donjoj eljusti. Za alveolu pri vr eni su
korijeni zuba. Broj korijena varira kod pojedinih zuba od 1 do 3,
pa ak i 4. Vrat zuba str i iznad alveole i prekriven je desnima, a
nosi na sebi krunu zuba. Kroz sredinu zuba prote e se upljina
ispunjena vezivnim, krvnim ilama i ivcima. Glavni dio zuba je izgra
en od dentina, tvari sli ne kosti. Na kruni, a djelimice i na vratu
zuba, on je prekriven najtvr im tkivom ovje ijeg tijela caklinom.
Jedan dio vrata oblo en je preko cakline jo i zubnim cementom,
tkivom, koje obla e dentin na korijenu zuba.
12
LITERATURA 1. Stankovi , S. ( 1950 ).Uporedna anatomija ki
menjaka. Beograd: Nau na knjiga. 2. Radovanovi , M. ( 1955 ).
Zoologija sa osnovima evolucionizma.Beograd: Nau na knjiga 3. Tomi
Solar, N. ( 2003 ). Morfologija zubi. Zagreb: Medicinska naklada 4.
Aleksopulo, A. ( 1968 ). Zoologija ki menjaka. Beograd. 5. Sofrad
ija, A., oljan, D., Had iselimovi , R. ( 2003 ). Biologija za 1.
razred gimnazije. Sarajevo: IP Svjetlost d.d. 6. Junqueira, L.C.,
Carneiro, J. ( 2005 ). Osnovi histologije. Beograd: Data status
13
