MANIRIZAM

- Prijelazni stil iz renesanse u barok, 16./17.st.- Osjećaj bezizlaznosti i mračna predviđanja budućnosti- Suprotnost renesansi - SLIKARSTVO:

o Kompozicija: pretrpana i nesređena, horror vacui, skučeen prostor (tjeskoba)o rubovi slike popunjeni, sredina prazna, dijagonala (Tintoretto)o disproporcionalnost – izduženi ili izobličeni likovi (Parmigianino, El Greco)o iracionalno osvjetljenje, kontrast svjetla i tame, nerealne boje – prenaglašene ili

mračneo dvosmislenost

o

- KIPARSTVO:o Neobična kompozicija, figura serpentinatao Disproporcionalnost – idu u krajnosti (ili sitne(Cellini) ili ogromne skulpture)o Aktovio Giovani Bologna, Otmica Sabinjanki, 1583.

1

- ARHITEKTURA:o Zakrivljene plohe-ispupčena fasada(Peruzzi)o Atektoničnosto Pretjerivanje u gomilanju arhitektonskih elemenata (Palladio)o Ornamento Andrea Palladio, Vila Rotonda, 1567.-1570.

- Maniristički trg; Campidoglio, Michelangelo, Rim

2

BAROK

- Port. Barocco= nepravilni biser, nemirni, neuravnoteženi oblici- Nastavlja se na renesansu, razvija u rokoko, traje do pojave klasicizma u 2.polovici 17.st.- U katoličkim zemljama: pokret katoličke obnove (protureformacija)- Nastaje u Rimu (središte sakralnog slikarstva i arhitekture), jedino pravilo je bilo ''stalna

promjena''- Barokni čovjek pokušava uspostaviti racionalnu kontrolu.- GESAMTKUNSTWERK: jedinstvo arhitekture slikarstva i kiparstva u baroknoj umjetnosti,

sinteza svih umjetnosti.- Stil raskoši i nemira, dekorativnost, obilje ukrasa i dragocjenih materijala, potenciranje

scenskih, iluzionističkih i svjetlosnih efekata – crkva poput kazališta- Barokna osjećajnost: kinetička, opsjednuti su kretanjem i beskonačnošću prostora- Postaje važan subjektivni dojam, osobni stilovi pojedinih umjetnika se posve razlikuju ->

bogatstvo barokne umjetnosti- URBANIZAM

o planski grad zvjezdolikog tlocrta – fortifikacija s bastionima;o porast stanovništva grad raste u visinu (MANSARDE! - tavan)o BAROKNI TRG: dinamičnost mase i prostora, organizirani pomoću vertikalnih

akcenata(stupovi,obelisk); glavni element baroknog urbanizma fontane, skulpture, tlocrt elipse (Bernini)

Težnja za efektivnim i dekorativnim utiskom – upotreba pilastra i polustubova(u obliku polukružne,oble izbočine), polukružnih lukova...

Gian Lorenzo Bernini, Trg ispred crkve Sv. Petra u Rimu

Barokni trg; Piazza Navona, Rim

3

Allesandro Specci i Francesco de Sanctis, Španjolske stube, Rim

Fontana di Trevi, Rim nacrti arhitekta Nicola Salvija, visoka 25.9m, široka 19.6m. Preklapaju se slavoluci, tritoni i konji – ravnoteža. Tirkizna voda

o ulice beskonačnih vizura, radijalno usmjerene prema trgu ( u vijeme apsolutizma

prema dvorcu vladara) AVENIJE, ALEJEo Perivoji francuski park ( geometričnost)o Barokni grad : vojna logika, zrakasti(radijalni) plan sa širokim avenijama; širi se oko

četvrtastih ili kružnih trgova; nema mogućnosti širenja. Francuski inženjer Sebastien le Prestre Vauban - urbanist. Projektirao više od

300 tvrđava.o Uređuju se ulice, javni parkovi, uvodi se voda kao ukras prostorao U HRVATSKOJ: Osijek i Slavonski Brod, Bjelovar, Karlovac, Virovitica... imaju ulice pod

pravim kutom, pravokutne trgove u sredini na kojima su najvažnije javne zgrade te crkva.

Tvrđava Brod – najveći sačuvani fort.spomenik u sj.Hrvatskoj. Na rijeci Savi

4

- ARHITEKTURAo Forme maksimalno pokrenute, fasade konkavno-konveksne, kontrast svjetla i tame,

prožimanje vanjskih i unutarnjih prostorao Tlocrt elipse – spoj longitudinalnog i centralnog tipao Dvorac – sinteza svih umjetnosti, srhitekture i prirode ( vrtovi, jezera, fontane,

paviljoni, skulpture..)o U-tlocrt, stubišta, zrcala, raskošne dvoraneo SAKRALNA ARHITEKTURA:

umjesto uzdužnih lađa grade se kapele radijalno okrenute prema glavnom brodu, središnji prostor naglašen kupolom

zidovi ukrašeni skulpturama i reljefima mramorne skulpture svetaca i kameni dijelovi arhitekture u samostanima usredotočenje na blagavaonice i klaustre F. Borromini, San Carlo alle Quattro Fontane, Rim ovalni, nesimetrični

tlocrt, oval i na fasadi i na kupoli. Raščlanjivanje, slojevitost i plastičnost unutar okvira.

kupola

5

o PROFANA ARHITEKTURA: U dvorcima građena reprezentativna stubišta, povezan u jedinstvenu cjelinu,

stapanje vrtova s beskonačnom prirodom, dvorane i veliki hodnici sa zrcalima Louis Le Vau i Jules Hardouin-Mansart, Versajska palača + vrt Andrea Le

Notrea Simetrična arhitektura trokrilnog dvorca s glavnom zgradom i 2

bočna krila pod pravim kutom ( U-tlocrt). - parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu –

apsolutna simetričnost- postepeno razvođenje volumena – palača – parkovi – priroda- veliki trg pred palačom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osi parkova

- KIPARSTVO

o Dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja (skulptura uvijek drukčija, ovisno o kutu gledanja) i naturalizam.

o Razigrana i pokrenuta obrisna linija; konstantna izmjena volumena i prostora jaki kontrasti svjetla i sjene!

o Simbioza kiparstva i slikarstvao Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je Gianlorenzo Bernini, ostali su

S.Moderno, F. Borromini... Gianlorenzo Bernini:

Izgradio statue za crkve, monumentalne grobnice, profane statue, mitološke i religiozne teme. Uglavnom radi broncom i mramorom, bogate draperije, kontrast svjetla i sjene, virtuoznost, razigranost..

Crkva S.Maria della Vittoria, Rim Kapela Cornaro;Sv. Tereza od Avile u ekstazi, 17.st.

Naglašena emocionalnost i patetika, dva lika na oblaku, osvjetljena it

nevidljivog prostora iznad njih, naglašavanje svjetla zlatnim zrakama, iluzija izvora svjetlosti ( kao da je na iluzionističkoj fresci na svodu.

6

Apolon i Dafne

Baldahin u crkvi sv. Petra u Rimu

Blažena Ludovica Albertoni, mramor, San Francesco a Ripa, Rim

Fontana četiriju rijeka, Piaza Navona, Rim

7

- SLIKARSTVO (zlatni vijek):o Karakteristične jake boje, snažni svjetlosni kontrasti i iluzija dubokog prostora

(primjena radikalnih perspektivnih rješenja – ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA)o Tematski: sakralne i mitološke kompozicije; krajolici, mrtve prirode, portreti i aktovi –

samostalne slikarske teme o Savršenstvo likovnog izraza, plastičnost likova, suprostavljanje osnovnih bojao Zidno slikarstvo – iluzionističko o Pokret je temelj barokne slike : dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-

hladno), dramatični kontrasti svjetla i sjene.o Prikazuje izrez iz stvarnoti – uvijek je nešto nedorečenoo FRESKE – iluzionistička dekoracija – pretvaraju zidove u velike, oslikane površineo Scene prepune pokrenutih likova koji lebde, iluzija beskonačnog prostora –

atmosferska perspektiva.o Teatralnost, veličanstvenosto Pietro da Cortona, Trijumf Božje providnosti, freska u palači Barberini, Rim:

o Andrea Pozzo, Slava svetog Ignacija, 1642., Rim

8

o ŠTAFELAJNO SLIKARSTVO: Velika masa oblaka koja nešto skriva, velika krošnja koja zaklanja pogled,

likovi vrlo sitni, podređeni pejzažu, atmosferska perspektiva Ulje na platnu i pastel Dijagonalna kompozicija, dinamičnost Tonsko i kolorističko slikanje, raskoš boje Kontrastno osvjetljenje, gube se obrisi, likovi ''izranjaju'' iz mraka –

dominacija boje na račun crteža – otvorena forma Proširenje tematike, osamostaljivanje pejzaža, mrtve prirode

(NATURALIZAM) M. Merisi da Caravaggio, Pozivanje sv. Mateja, ulje na platnu

Beskompromisni realizam – naturalizam Sveta tema opisana izrazima suvremenog života običnih ljudi Krist: siromašan, bosih nogu i u jednostavnoj odjeći Religioznost: zraka sunčane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i

ruku u mračnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja (stav protureformacije)

Georges de la Tour, Rođenje, ulje na platnu

9

Rembrandt van Rijn, Sat anatomije doktora Tulipa, ulje na platnu

P.P. Rubens: Bitka na mostu

P.P. Rubens: Podizanje križa

P.P.Rubens: Farmeri se vraćaju s polja

10

ROKOKO

- Stil Luja 15.; rocaille ( vesele dekoracije pećina nepravilnim kamenjem i školjkama) + barocco- Dekadentni završetak baroka, kraj obilježava Francuska revolucija- Francuska umjetnost i unutarnji dizajn, 18.stoljeće, oko 1720.- Stil ukroćenog baroka s nježnijim linijama, svjetlijim bojama i manje napadnom dekoracijom.- Ornament postaje lagan, organički, prozračan, koristi se tehnika pastela, pojava ''ženske

umjetnosti'', prevladava djetinji duh.- Slikarstvo J. A. Watteaua i J.-B. Chardina te J.-Honore Fragonarda najbolje izražava svježinu

rokokoa- J.A. Watteau: najznačajniji predstavnik rokoko slikarstva,najbolje izražava duh rokokoa,

bogato i razmaženo plemstvo, mladiće i djevojke u bezbrižnim igrama, likovi se kreću u maglovitoj plemićkoj bajci, vode ljubav, slušaju glazbu ili samo uživaju.

o Hodočašće na Kiteru

- J.-Honore Fragorand, Ljuljačka; Djevojka koja čita

11

KLASICIZAM

- Druga polovina 18.st, reakcija na barok i rokoko- Tendencija vraćanja klasičnim grčkim uzorima- Pokret koji će teoriju umjetnosti staviti ispred umjetničke prakse- Neoklasicizam ( mlađe razdoblje klasicizma) – od 1760. Do 1830. reakcija na raskošnost

baroka i pretjeranost rokokoa, posljedica arheoloških otkrića antičkih spomenika ( Pompeji)- Glavno načelo: traženje antičkih ideala ljepote- Robert Smirke: British museum, London

o Pročelje s centralnim trijemom i dva kraća bočna krila, pročelje raščlanjeno s 44 jonska stupa

- Piere Alexandre Vignon, sv. Madaleine, Pariz

- Jaques German Sufflot, Pantheon, Pariz

12

- Carl Gotthard Langhaus, Branderburška vrata, Berlin

o Vrata čine 12 stupova dorskog stila i brončana skulptura quadriga s bogom mira (kipar Gottfried Schadow), vrata su rađena po uzoru na Propileje.

- SLIKARSTVO:o Rokoko: djetinja i površna osjećajnosto Klasicizam: razumska ozbiljnost i stroga disciplinao Suprotnosti sežu do najsitnijih likovnih izraza ( toplina boja – hladnoća, slučajan

poredak likova – stroga pozicija likova, sloboda – ukočenost)o Slikari klasicizma smatraju suvremenu stvarnost nedostojnu slikanjao Teme iz antičke prošlosti, ilustracije likova iz grčke i rimske povijesti i mitologijeo Boje su bijede i sive, osvjetljenje hladno, linije tvrde, obrisi oštro ocrtanio Glavno izražajno sredstvo jest linija, a ne bojao Kompozicija je simetrična, u sredini je glavni lik s mačevima koji prima zakletvu, a sa

strane su pojedine grupe. Tu trodjelnu podjelu likova umjetnik naglašava s tri luka arkada koji su u pozadini. Stavovi i oblikovanje likova pokazuju sličnost s antičkim kipovima, koji u stvari i jesu uzori klasicistima. Nabori na odjeći i sjene tijela su ostre, ali jasne.

J.L.David, Zakletva Horacijao

13