Manje poznate osobe iz Starog zavjeta - adventisti.hr · Priča i povijest “Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za poprav- ljanje i odgajanje u pravednosti,

Pouke iz Biblije (izdanje za mlade)listopad, studeni, prosinac 2010.

Manje poznate osobe iz Starog zavjeta

ZNACI VREMENAZagreb 2010.

2 | Pouke iz Biblije | listopad, studeni i prosinac 2010.

1. Priča i povijest

2. Kaleb: Živjeti u čekanju

3. Ana: Biti svjestan svoje vrijednosti

4. Jonatan: Rođen da bude velik

5. Abigajila: Nije postala žrtvom okolnosti

6. Urija: Vjera stranca

7. Ebjatar: Svećenik

8. Joab: Davidov slabi moćnik

9. Rispa: Utjecaj vjernosti

10. Čovjek Božji: Poslušnost nije uvijek obvezna

11. Udovica iz Sarfate: Skok vjere

12. Gehazi: Izgubio orijentaciju

13. Baruh: Podizanje baštine u svijetu koji se raspada

SADRŽAJ

Manje poznate osobe iz Staroga zavjeta | 3

Pouka 1

25. rujna – 2. listopada

Priča i povijest

“Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za poprav-ljanje i odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude savršen – opremljen za svako djelo ljubavi.” (2. Timoteju 3,16.17)


Subota 25. rujna

Više strana jedne pričeUVODRimljanima 15,4

Ne vole svi proučavati povijest. Pa ipak, čini se pomalo pretjeranim što je sku-pina mladih prijestupnika trebala izabrati između studiranja povijesti i zatvo-ra. Nakon što su bili optuženi za veličanje nacizma, mladim ekstremistima bio je ponuđen studij povijesti holokausta umjesto zatvorske kazne. Objašnjenje presude bilo je da promatranje prošlosti može otvoriti naše oči i potaknuti nas da se promijenimo.1

Međutim, da bi se to postiglo, povijest mora biti više od beživotnih činjenica. U mnogim jezicima za riječi priča i povijest rabi se isti izraz. Činjenica je da se priča i povijest nadopunjuju. Povijest je više od imena i datuma. “Povijest oživljava prošlost poput najboljeg pripovjedača.”2 Kada se povijesti udahne ta-kav život, ona postaje više od puke “hrpe činjenica”.3 Možda nam je zbog toga Bog iznio više od golih činjenica u svojoj Riječi. Pismo je prepuno stvarnih priča o stvarnim ljudima – bez uljepšavanja. Svaka jota Njegove Riječi vrijed-na je naše pozornosti.Pa ipak svoju pozornost katkad usmjerimo na najupadljiviji odlomak koji nam je pred očima, dok često previdimo fi nije detalje. Jeste li kada proma-trali foto-mozaik? Iz daljine izgleda poput svake druge fotografi je; ali kako se približavate, uočavate da se sastoji od stotina slika predmeta ili ljudi koji se odnose na glavnu temu. Biblija je slična golemom foto-mozaiku. Kada razmo-trimo njezino ukupno značenje, kada uvidimo veću sliku, ona ukazuje na Isu-sa. Međutim, ono što tu sliku čini potpunom, jesu mnogi portreti pojedinaca i njihov hod s Bogom. Ponekad se usredotočujemo na jedne te iste omiljene slike, zanemarujući manje upadljive motive. Na taj način propuštamo važne pouke koje nam je Bog otkrio. Nama možda neće biti ponuđen sveučilišni studij koji će nas držati podalje od zatvora, ali u svojoj potrazi za oslobođenjem od ropstva grijehu, i mi se mo-žemo promijeniti gledajući u prošlost. Ovog ćemo tjedna razmotriti pozadinu nekih izvještaja u Pismu prije nego što izbliza pogledamo pojedinosti Božjih priča i otkrijemo povijesne pouke za nas danas.

Tamara Bloom, Heathwood Gardens, Swanley, Kent, Engleska

Sjeti se:Jeste li kada promatrali foto-mozaik?1 Th e Times Higher Education, “Go to jail or study history, Nazis told”, 9. veljače 2001.

http://wwwtimeshighereducation.co.uk.story.asp?storyCode=157221&sectioncode=26 (ski-nuto 21. lipnja 2009.)

2 Th e Basics of History. http://www.ed.gov/pubs/parents/History/Basics.html (skinuto 21. lip-nja 2009.)

3 Isto.


Nedjelja 26. rujna

Izbor ili slučajnost?LOGOSPostanak 39,6-12; Jošua 3,9-17; 1. o Samuelu 24,1-6; 1. o kraljevima 12,1-16; Job 1,1-12

Slušati sanjara (Postanak 39,6-12)Svatko od nas drugačije reagira na različita životna iskustva. Pitanje je reagiramo li mi na ta iskustva promišljeno ili bez razmišljanja. Netko bi možda pomislio da će Josip, uzimajući u obzir brojne izazove u svojem životu prije nego što je bio prodan u ropstvo, razviti negativan stav. Taj stav se mogao proširiti na odnos rob-gospodar, s obzirom na to da je bio naviknut na slobodu dok je bio sa svojom obitelji. Pa ipak, Josip je izabrao pozitivan stav prema okolnostima u kojima se nalazio jer ga je Potifar, njegov gospodar, postavio za upravitelja njegovog imanja.Vidimo da je Josip bio postavljen za upravitelja čak i u zatvoru. Međutim, i u tom trenutku svog života bio je suočen s još jednim izazovom – privlačnošću Potifarove žene i kako postupiti u toj situaciji. On je odbio pokazati nepošto-vanje ne samo prema svojem gospodaru, već, što je još važnije, i svojem Bogu (Postanak 39,8-10). Potifarova žena je stalno salijetala Josipa, ali, hvala Bogu, ovaj mladić je uvijek iznova s prijezirom odbacivao njezine pokušaje zavođe-nja. Kao rezultat, Josip dospijeva u zatvor. “U ulozi koju je odigrao u povijesti Izraela i načinu na koji je živio, Josip je bio pravi predstavnik Izraela.”1 Zani-mljivo je da je Samson, kada se suočio sa sličnim izazovom, dvaput podlegao (vidi Suci 14; 16). Je li to bilo pitanje izbora ili slučajnost?

Vojnik u vojsci (Jošua 3,9-17)Jošua je također bio postavljen na vodeći položaj i kao takav vodio Božji narod preko rijeke Jordana. U Jošui 3,9-13 vidimo ga kako odvažno i jasno poziva Izraelce da uđu u Obećanu Zemlju. Je li možda bilo iskusnijih i zrelijih ljudi koji su mogli obaviti ovaj odgovoran zadatak? Možda netko tko je imao dok-torat iz rukovođenja ljudima? Je li odabir Jošue bio utemeljen jednostavno na pukom slučaju ili je uslijedio zbog svjesne odluke s njegove strane? Možemo li reći da je Bog uporabio ovog mladog čovjeka kao svoje oruđe kad ga je posta-vio na tako utjecajan položaj?

U potjeri za divokozom (1. o Samuelu 24,1-7)Nakon Davidovih uspjeha u borbi protiv Filistejaca, vidimo kako ga kralj Šaul goni sve do skrovitog mjesta u planinama. Kada je Šaul, nesvjestan Davidove nazočnosti, potražio odmor u istoj špilji, David “ustade i neprimjetno odsiječe skut od Šaulova plašta” (redak 5). Pa ipak, nasuprot ljudskim sklonostima, David je odlučio odati čast Bogu. Time što je nazvao Šaula “pomazanikom Jahvinim”, on je ostao vjeran svojem kralju. David je znao da će on jednoga dana sjediti na prijestolju. Pa ipak, nije nastojao ubrzati dolazak tog dana, jer je isto tako znao da “ne bi bilo ispravno ubiti čovjeka kojeg je Bog postavio na


prijestolje. Da je ubio Šaula, on bi time učinio presedan pa bi i njegovi protiv-nici na isti način jednoga dana uklonili njega.”1

Slušati savjet starijih (1. o kraljevima 12,1-15)Kada je kralj Roboam tražio savjet o učinkovitom vladanju, prvo se obratio najstarijim savjetnicima iz razdoblja Salomonove vladavine. Savjet koji su mu dali bio bi od najvećeg značenja i za Roboama i za narod, ali je ovaj ipak od-lučio poslušati savjet onih koji su odrasli s njim i sada su bili njegovi savjet-nici. Koji je bio krajnji rezultat? Odcjepljenje sjevernih plemena. U retku 14 Roboam objavljuje svoju okrutnu odluku. Pozivanje na bičeve sa željeznim štipavcima, pokazuje koliko je daleko Roboam bio spreman ići u svojem pre-tjerivanju. Bičevi o kojima se ovdje govori bili su “pojačani oštrim kukicama ili šiljcima, čiji su ubodi bili izvanredno oštri.”2 Dakle, što će vlasti postavljati teže zahtjeve narodu, toliko će biti teža kazna za njihovo neispunjavanje.Ovdje se postavlja pitanje jesu li Roboamove izjave bile dane pod utjecajem tre-nutka, ili je to bio dio božanskog plana. Ovo drugo se podrazumijeva u kon-tekstu prethodno spomenute kazne nad Davidovom kućom zbog Salomonovog idolopoklonstva i kršenja saveza s Bogom. (Vidi 1. o kraljevima 11,9-13; 12,15.)

Prokuni Boga i umri (Job 1,1-12)Priča o Jobu uči nas kako odluke mogu utjecati na vječnu sudbinu svake osobe. U Jobu 1,1-5, Jobov karakter i blagoslovi bili su povod za Sotonin napad. Od ključnog je značenja činjenica da je Bog vjerovao u Joba. On je dopustio Sotoni da ga napadne, ali samo unutar određenih granica (redak 12). Dok razmišljamo o ovoj priči, trebamo imati na umu da se Job bojao Boga (redak 1) i da je Bog za Joba rekao kako je on “njegov sluga” (redak 8). U ovom slučaju biti Božji sluga značilo je da je Bog izabrao Joba i da je imao poseban odnos s njim.3 Svi ljudi o kojima smo proučavali u današnjoj pouci našli su se u situacijama u kojima su imali mogućnost donošenja odluka koje će utjecati na njihovu vječnu sudbinu. Ni s nama nije ništa drugačije. Pitanje o kojem trebamo raz-misliti jest hoćemo li donijeti razumnu odluku ili ćemo jednostavno reagirati bez razmišljanja.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koju ulogu igra razum u rješavanju situacija u kojima se nađemo?2. Upravlja li Bog našim okolnostima? Obrazložite svoj odgovor. Kako mi sami stvaramo okolnosti u kojima reagiramo bez razmišljanja ili razumno odlučujemo?

Winslow Benn, Welch Town, St. Peter, Barbados

Sjeti se:Ni s nama nije ništa drugačije.

1 Life Application Study Bible, New International Version, (Wheaton, Ill.: Tyndale House, 1991.).2 Th e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 790.3 Th e SDA Bible Dictionary, natuknica “Servant”, str. 985.


Ponedjeljak 27. rujna

Velike male stvari: Koji je vaš omiljeni okus?SVJEDOČANSTVOMatej 5,13-16

“Kada se poštenje, pravednost i kršćanska ljubaznost sjedine, čine prekrasnu kombinaciju. Uslužnost je jedna od vrlina Duha. To je osobina Neba. Anđeli se nikada ne prepuštaju strasti, nikada nisu zavidni, sebični ni ljubomorni. Nikakva oštra ili neljubazna riječ nikada ne silazi s njihovih usana. Ako želimo postati suradnici anđela, i mi moramo biti plemeniti i uslužni.”1

Oplemenjivanje je dugotrajan proces, pri čemu odluke koje donosimo iz tre-nutka u trenutak određuju kvalitetu i snagu utjecaja koji vršimo na druge. U kršćanskom životu, ono što činimo utječe na vječnu sudbinu ostalih oko nas. Razmislite o sljedećim navodima: “Pozorno ispitajte svoje srce i svoju ljubav prema Bogu. Pitajte se: Jesam li danas upotrijebio svoje dragocjeno vrijeme za svoje osobno uživanje i osobnu razonodu ili sam ga upotrijebio kako bih dru-ge učinio sretnima? Jesam li svojim bližnjima pomogao da budu odaniji Bogu i više cijene vječne ideale? Jesam li pokazao svoju vjeru u svom domu i jesam li otkrio Kristovu milost svojim riječima i svojim vladanjem? Jesam li svojom smjernom poslušnošću poštovao svoje roditelje i petu Božju zapovijed? Jesam li se s radošću prihvatio svojih malih svakidašnjih dužnosti i vjerno ih obavio čineći sve kako bih olakšao teret drugih? Jesam li čuvao svoja usta od zla i svoj jezik od prijevare? Jesam li proslavio Krista, svojeg Spasitelja, koji je žrtvovao svoj dragocjeni život kako bi mi vječni život mogao biti nadohvat ruke?”2

“Nađite vremena da tješite srca svojih bližnjih, da blagoslovite svojim rado-snim riječima nekoga tko se bori s kušnjama i možda nevoljama. Blagosliv-ljajući druge svojim radosnim riječima punima nade, ukazujući im na Onoga koji nosi naše terete, možete i sami neočekivano steći mir, sreću i utjehu.”3

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Jeste li svjesni činjenice da male stvari koje činite ili kažete čak i u najobič-

nijim situacijama, svjedoče o tome koliko je privlačno slijediti Krista?2. Kada bi vaš način života bio jedina prilika da vaši prijatelji koji nisu kršća-

ni vide kakav je Krist, bi li vaša djela (ono što govorite, čemu se smijete, kako provodite svoje slobodno vrijeme, kako se ponašate kad ste razoča-rani, koliko se brzo naljutite) pomogla nekome da dođe na Nebo?

3. Što vam je važnije: biti u središtu pozornosti, ostaviti dojam na mnoštvo slušatelja svojim govorom, ili tiho, karakterom i utjecajem, potaknuti kod drugih želju da upoznaju Onoga koga vi poznajete?

Eleanor Meki, Leeds, EngleskaSjeti se:

“Nađite vremena da tješite srca svojih bližnjih...”1 Naše visoko zvanje, str. 231.2 Messages to Young People, str. 122.3 Naše visoko zvanje, str. 67.


Utorak 28. rujna

Što život ima s tim?DOKAZIPostanak 37,23-36

Pearl Harbor! 13 dana! Pasija! Ovi su hollywoodski fi lmovi utemeljeni na po-vijesti. Neki će reći da radnja tih fi lmova odstupa od potpune istine. No bilo kako bilo, ljudski rod je oduvijek bio fasciniran gledanjem u prošlost kako bi saznao što su činili njegovi preci, kao i posljedice onoga što su činili. Za neke su povijesni fi lmovi puka zabava. Pa ipak mnogi gledatelji nakon gledanja tih fi lmova odlaze s novim pogledima i znanjem koje ih čini svjesnima da svijet snosi posljedice davno učinjenih djela. Zašto proučavati povijest? Zašto graditi velike muzeje? Zašto čuvati povijesne dokumente? Zašto pisati dnevnike i čitati biografi je pojedinaca? Zato što uči-mo iz svoje prošlosti. Zato što naša prošlost utječe na našu budućnost.Dok svjetovno društvo koristi prošlost za svjetovnu korist, Bog želi da svi mi učimo iz događaja zapisanih u Bibliji. Na primjer, zamislite mladića kojem je namijenjeno da postane pastir. On je nomad koji živi u šatorima; ali nakon što je bio zatočen u čatrnji, odjednom postaje vlasništvo otmjenog čovjeka koji govori arapski. Ovaj se mladić treba naviknuti na drugačiju hranu i kamene građevine, sjaj i bogatstvo Egipta. Većina nas bi se u ovakvoj situaciji uplašila i možda čak poželjela skočiti natrag u čatrnju. Ovaj mladić je mogao pjevati tužnu pjesmu i postati žrtva razuzdanog života i prijevara. Ali nije. Na kraju je postao jedan od najutjecajnijih ljudi u Egiptu. Takav je bio Josipov život. (Vidi Postanak 39,6-12; 41,41-46.)Što njegov život ima s nama? Što mogu suvremeni, obrazovani ljudi, poput nas, naučiti od seljaka koji je završio u starom Egiptu? Prvo, moramo znati da je Egipat bio za Josipa jednaka opasnost kao što je naše užurbano društvo za nas. Bilo je jednako lako napustiti Boga u Egiptu onog vremena, kao što Ga je lako napustiti u našem suvremenom Egiptu. Josip je iskusio napuštenost, strah i samoću baš kao što i mi doživljavamo u našem svijetu. Iz ove priče mi mo-žemo naučiti da se unatoč zastrašujućim okolnostima i mračnoj budućnosti, možemo oduprijeti zlu koje se nalazi oko nas.Stoga ne čudi što je Bog svojom božanskom mudrošću omogućio Mojsiju da zapiše ovu priču o Josipu i druge priče poput ove. Bog je vidio svijet ispunjen sebičnošću i znao da nas jednostavna priča o životu i doživljajima neiskusnog mladića može ohrabriti da učinimo ono što je ispravno.

Paul Collymore, Grand View, St. Th omas, Barbados

Sjeti se:Što mogu suvremeni, obrazovani ljudi poput nas, naučiti od seljaka koji je završio u starom Egiptu?


Srijeda 29. rujna

Gledati unaprijed kroz pogled unatragPRIMJENAFilipljanima 3,13.14; Hebrejima 12,1-3

Svaka se zemlja ponosi jedinstvenom poviješću koja obiluje pričama o miru i ratu, slobodi i ropstvu, slavnim pobjedama i gorkim porazima. Nacionalni spomenici ponosno pričaju stoljetne priče koje stvaraju osjećaj nacionalnog identiteta, dok Njegova priča postaje moja priča i, slijedom toga, naša priča.Kao Božji narod, mi imamo bogatu povijest koju nalazimo u Božjoj riječi. Ohrabrujuće je znati da je sam Isus – koji nam daje duhovni identitet, koji jamči naše spasenje – središte te povijesti. Svakoga dana naš život ispisuje nova poglavlja u tom izvještaju. Pomaže li nam pogled unatrag da isplaniramo put prema naprijed i ispišemo rukopis vrijedan čitanja? Da! A sve to ovisi o našem kutu gledanja. U 1. Samuelovoj 7, Izraelci su se osjećali poraženima od strane Filistejaca. Činilo se da nema nade. Jahvin Kovčeg bio je otet i 20 dugih godina nalazio se u Kirjat Jearimu. No, onog dana kada je Samuel podigao spomenik Eben Haezer, došla je pobjeda. Ta pobjeda nije došla zato što su se usredotočili na Filistejce. Došla je kad su zazvali svojeg svemoćnog Boga. Zato je Samuel mogao reći: “Dovde nam je Jahve pomogao.” (1 Samuelova 7,12) Dok ovog tromjesečja čitate i proučavate biblijske životne priče, učinite sljedeće:Zamislite se u koži osobe o kojoj proučavate. Nemojte na brzinu osuditi ili do-vesti u pitanje njezine odluke i djela. Preispitajte svoje vlastite odluke i djela. Gledajte Boga njezinim očima. Kako ju je On uporabio tamo gdje se nalazila? Kako On može uporabiti vas?Shvatite da vaša životna priča može biti priča o pobjedi. Bog je to već prije učinio. On nam obećava da će opet učiniti. Kada On kaže „Idi samo naprijed“, nemojte se usredotočiti na uzburkanu vodu koja vas okružuje. Učinite onako kako kaže! Sigurno ćete pobijediti.Vjerujte da Bog ima plan za vas. Dok čitate priče iz davnina, zamolite Ga da vam otkrije taj plan. Tužne, pa čak i loše stvari, mogu biti dijelom vaše priče, ali budite sigurni da “Bog svoju djecu nikada ne vodi drugačije nego što bi ona sama izabrala kad bi mogla vidjeti kraj od samoga početka i shvatiti slavu plana na čijem ispunjenju ona surađuju s Njim.”*

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što danas zapisujete u knjigu svojeg života?2. Koje dokaze imate da Bog upravlja vašim životom?Shawna Carter, Husbands, St. James, Barbados

Sjeti se:Kada On kaže „Idi samo naprijed“, nemojte se usredotočiti na uzburkanu vodu koja vas okružuje.* Put u bolji život, str. 304.


Četvrtak 30. rujna

Kome uopće trebaju te priče?RAZUMIJEVANJEMatej 25,11

Dok proučavamo povijest, učimo. Dok je proučavamo, učimo što su prijašnje civilizacije postigle, tko su bili glavni pokretači i revolucionari te koje pogreš-ke treba izbjeći. Kao što nam svjetovna povijest iznosi primjere, isto tako čini i povijest koja nam je zapisana u Bibliji. Iz svjedočanstava različitih biblijskih osoba učimo o njihovim velikim bitkama protiv grijeha. Učimo o njihovim usponima i padovima i, što je najvažnije, o tome koliko je milost djelotvorna u čišćenju nečistoće cijelog čovječanstva.Za nas danas, povijesno gledajući, bit ljudskih životnih priča gotovo se uop-će nije promijenila. Čini se da je naše postojanje (staro i novo) podložno ta-janstvenom ponavljanju. Doista, u cjelokupnoj borbi na duhovnom bojnom polju nema ničega novog pod suncem. Koju onda važnost imaju te priče za nas danas? Prije svega, vjerujem da je Bog nadahnuo ljude da zapišu stvarne životne situacije pojedinaca kako bi pokazali Njegovo silno zanimanje za sva-kidašnje doživljaje svakoga od nas (onda i sada). Kako možemo biti sigurni da su te priče istinite? Što ih čini vjerodostojnima? “Ako nam ne pruži dovoljno dokaza na kojima možemo temeljiti svoju vje-ru, Bog nikada ne traži da vjerujemo. Njegovo postojanje, Njegov karakter, istinitost Njegove Riječi, sve je to potvrđeno mnogim dokazima upućeni-ma našem razumu. Ipak, Bog nikad nije uklonio mogućnost sumnje. Naša vjera mora počivati na osobnom osvjedočenju, a ne na nabrajanju dokaza. Oni koji žele sumnjati, imat će priliku; a oni koji stvarno žele upoznati isti-nu, naći će obilje dokazne građe na koju mogu položiti svoju vjeru.”* Pitanja koja danas postavljam jesu sljedeća: Kakvu priču vi pišete? I kome je uopće potrebna? Iako neće biti napisana još jedna Biblija, detaljni zapisi iz na-šeg života i sada se bilježe na Nebu. Jednoga dana, na sudu, povijest svakoga od nas postat će još važnija nego što je sada. Kome su potrebne te priče? Potrebne su Bogu, kako bi mogao reći: “Dobro, valjani i vjerni slugo!” (Matej 25,21)

ZA RAZMIŠLJANJE1. Ako se velika borba stalno odvija u našem svakidašnjem životu, utječu li

djela pojedinaca na tijek povijesti?2. Kakav bi stav kršćani trebali zauzeti o točnosti biblijskih zapisa u odnosu

na suvremena proturječna istraživanja u znanosti?

Samuel Bowen, St. Lucy, Barbados

Sjeti se: Kakvu priču vi pišete? I kome je uopće potrebna?

* Put Kristu, str. 112.


Petak 1. listopada

IzvoriISTRAŽIVANJE2. Timoteju 3,16.17

ZAKLJUČITEPovijesni izvori sadrže priče iz prošlosti. Analiziranje prošlih doživljaja ili do-gađaja može utjecati na naš život danas. Arhivi i povijesni instituti pružaju izvornu građu korisnu za naš vremenski ograničen život kako ne bismo po-novili loše postupke, loš način života ili lošu praksu. Biblija kao izvor našeg duhovnog života i vodič na putu prema vječnom životu, povezuje nas s Izvo-rom sve mudrosti, i korisna je za “poučavanje, za uvjeravanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi” (2. Timoteju 3,16 - Šarić). Koliko je dobro poznajete?

RAZMOTRITE1. Razgovarajte sa živim povijesnim izvorom (članom razreda ili starijim

članom crkve) koji vam može ispričati jedno ili više iskustava o tome kako je odgovorio na izazovnu životnu situaciju i proslavio Boga.

2. Porazgovarajte s prijateljem o trenucima u vašem životu kada ste u određenoj situaciji postupili prema svojoj svjesnoj odluci.

3. Osvrnite se na biblijske primjere (osim onih koji su spomenuti u od-sjeku od nedjelje) u kojima su ljudi odgovorili svjesnom odlukom. Ka-kvi su bili rezultati njihovih odluka?

4. Napravite kolaž proslavljanja zasnovan na odsjeku od ponedjeljka, čija će tema biti “Donošenje odluka na slavu Bogu”. Svojim kolažom prika-žite kako se Bogu može dati slava čak i sitnim odlukama.

5. Prisjetite se situacije kada je na vaš život utjecao netko tko vam je pri-skočio u pomoć onda kada vam bilo najpotrebnije.

6. Usporedite izazove života bogobojaznog čovjeka u biblijskim vremeni-ma s izazovima koji se javljaju u 21. stoljeću.

7. Prisjetite se iskustava koja je vaša obitelj doživjela s Kristom. Idite una-trag onoliko generacija koliko vam je poznato. Zapišite priče koje ćete saznati tijekom razgovora i iznesite rezultate tijekom posebnog obitelj-skog okupljanja.

8. Promatrajte svijet prirode izvan kuće, stana ili studentskog doma. Koje pojedinosti u vašem vidnom polju izgledaju tako zbog toga što su Adam i Eva odlučili biti neposlušni Božjoj zapovijedi?

POVEŽITEEvo nekoliko odličnih izvora informacija o iskustvima i događajima koji mogu utjecati na naš život danas:Skupina autora, Changed: Real Lives in a Real World (Pacifi c Press©, 2009.);Igra s kartama Bible Characters card game (Review and Herald©, 1998.);George Knight, 1844 and the Rise of Sabbatarian Adventism (Review and Her-ald©, 1994.).

Rick Blondo, Clarksville, Maryland, SAD


Pouka 2

2.–9. listopada

Kaleb: Živjeti u čekanju

“Duša moja čeka Gospodina više no zoru straža noćna; više no zoru straža noćna nek’ Izrael čeka Jahvu. Jer je u Jahve milosrđe i obilno je u njega otku-pljenje.” (Psalam 130,6.7)


Subota 2. listopada

Hrabri KalebUVODBrojevi 13,1-30; 14,1-38

Što nekoga čini odvažnim? Je li to moć, stvari koje posjeduje ili popularnost? “Da je bilo do moći, Josif Visarionovič Staljin ne bi se bojao zaspati noću niti bi bio toliko paranoičan da je odredio vojnika da čuva njegove vrećice čaja! Da je bilo do stvari koje posjeduje, strah ne bi naveo pokojnog milijardera Howarda Hughesa da živi poput hrčka i umre sam. Da je bilo do popularnosti, pisci biografi je Johna Lennona ne bi ga opisali kao uplašenog čovjeka koji se bojao zaraze i spavao s upaljenim svjetlima.”1

Prava odvažnost dolazi iz dubokog povjerenja u Boga, koji nam daje pobjedu nad neprijateljima (Luka 10,19) i koji uvijek drži svoju riječ! Kaleb je pozna-vao Boga. To je bio izvor njegove hrabrosti. Kada je nadmoćna većina krenula jednim putem, Kaleb je ostao vjeran svojim uvjerenjima i otišao drugim pu-tem. Bio je svjestan da Bog čini prevagu bez obzira na broj ljudi na suprot-noj strani; stoga je on, unatoč negativnom izvještaju ostale desetorice uhoda, ostao postojan.Kaleb je doživio prijelaz preko Crvenoga mora. Bio je svjedok utapanja fara-onove vojske koje je potom uslijedilo. Vidio je vodu kako kulja iz stijene i pio tu istu vodu. Jeo je manu koja je padala s neba. Usporedio je divove s Bogom i vidio da Mu uopće nisu dorasli! U usporedbi s Njim, bili su poput skakavaca. Kaleb je bio spreman voditi. Njegov odgovor je bio: “Krenimo ne oklijevajući i zauzmimo je [kanaansku zemlju], jer je možemo nadvladati.” (Brojevi 13,30) Međutim, ljudi su bili prestravljeni i plašili se ovog novog velikog pothvata. Njihov strah je prerastao u paniku, tako da su htjeli kamenovati ovog vođu koji ih je ohrabrivao da krenu naprijed u vjeri. Međutim, Kaleb je odlučio krenuti naprijed s optimizmom, vjerom i hrabrošću.Dok ovaj tjedan budemo pozorno pratili Kaleba, razmišljajmo o tome kako mi kao mladi ljudi možemo pokazati srčanost, hrabrost i vjeru dok se suočavamo s planinama i divovima na našem putu.

Shirley Roberts, Mount Rose, St. Patrick, Grenada, West Indies

Sjeti se:On je usporedio divove s Bogom i vidio da Mu uopće nisu dorasli! U uspored-bi s Njim, bili su poput skakavaca.

* Bob i Debby Gass, Th e Word for You Today (veljača-travanj 2004.). Reconciliation Ministri-es, str. 56.


Nedjelja 3. listopada

Osloboditi se bespomoćnostiDOKAZIBrojevi 13; 14

Američki psiholozi Martin Seligman i Steven Maier istraživali su kako pojedi-na bića reagiraju na izazove. U jednom pokusu, jedna skupina pasa primala je nasumične elektrošokove, ali im je dana i poluga kako bi ih mogli kontrolirati. Druga skupina pasa nije imala polugu za kontroliranje. Psi koji su bili dresirani s polugom, naučili su se suočiti s nasumičnom traumom, smanjiti bol i odskočiti natrag od onog što im nanosi štetu. Psi koji su bili dresirani bez poluge, naučili su biti bespomoćni. Suočeni s nekontroliranom traumom, očekivali su da neće uspjeti i tako nikada nisu ni pokušali uspjeti.* Kada se Kaleb vratio s 40-dnev-nog uhođenja, on i njegovi kolege ispričali su što su vidjeli. Sa sobom su ponijeli i materijalne dokaze plodnosti te zemlje, uključujući i grozd vinove loze tako velik da su ga morala nositi dvojica muškaraca. Ali u putovanju kroz pustinju punom kušnji, nakon godina robovanja Egipćanima, Izraelci su se prestrašili i ustuknuli pred pomisli o slobodi i poslu koji je bio pred njima kako bi osigurali tu slobodu. Precijenili su prepreke, a podcijenili svoje mogućnosti s Božjom po-moći i zaprijetili da će se okrenuti i vratiti u Egipat (Brojevi 13,27-14,3).Ovi pesimisti nikada nisu zauzeli zemlju koju su im opisali Kaleb i Jošua; a dva vizionara morala su čekati još 40 godina prije nego što će ono što su vidjeli po-stati njihova životna stvarnost. Kaleb je prošao iste nevolje u ropstvu kao i drugi Izraelci, ali su ipak on i Jošua vjerovali da će Božje obećanje nadvladati okolno-sti u kojima su se nalazili. Oni nisu odvajali svoju osobnu sudbinu od sudbine naroda. U dobi od 80 godina, Kaleb je bio snažan, sposoban vojnik. Ako se itko mogao odvojiti i sam pokušati osvojiti neki dio Obećane Zemlje, onda je to bio on. Ali on to nije učinio (Brojevi 14,38-45). Znao je da je dio nedjeljivog naroda i nije se htio odvojiti od ljudi i Boga koji je imao planove za sve njih.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Božja obećanja pomogla su Kalebu da zaboravi na bespomoćnost robo-

vanja i održavala su ga motiviranim u pustinji. Ako ste se ikada osjećali bespomoćnim, koja vam je “poluga” pomogla da se vratite u kolosijek i krenete naprijed?

2. Napišite viziju za svoju mjesnu crkvu i iznesite je pred svojim razredom. Koje “plodove” ili dokaze možete uporabiti kako biste druge uvjerili u vri-jednosti koje u njoj vidite? Kako možete ohrabriti svoju crkvu u pogledu zajedničke budućnosti? Možete li čekati da ta vizija postane stvarnost – ako treba, čak 40 godina da bi to drugi shvatili?

Keisha McKenzie, Lubbock, Teksas, SADSjeti se:

Kaleb je vjerovao da će Božje obećanje nadvladati okolnosti u kojima su se nalazili.* Christopher Peterson, Steven Maier, & Martin Seligman, Learned Helplessness: A Th eory for

the Age of Personal Control (Oxford University Press, 1995.).


Ponedjeljak 4. listopada

Što ti vidiš?LOGOSBrojevi 13; 14; Jošua 14

Kodiranje (Brojevi 13,27.28)Kodiranje (kada je riječ o spoznaji) je osnovni perceptivni proces tumače-nja podražaja. Ono uključuje obraćanje pozornosti na znakove koji su važni i zanemarivanje znakova koji nisu važni. Ljudi koji su s Jošuom i Kalebom otišli kako bi istražili kanaansku zemlju, nisu bili slijepi. A nisu bili ni Jošua i Kaleb. Razlika između ove dvojice i ostalih uhoda bila je njihova sposobnost kodiranja. Evo što kaže veća skupina uhoda: “Išli smo u zemlju u koju si nas poslao. Zaista njome teče med i mlijeko. Evo njezinih plodova. Ali...” (Brojevi 13,27.28). Veznik ali niječe sve ono što je prije toga rečeno i pokazano. Dru-gim riječima: “Zaboravite na med i mlijeko i nemojte gledati na plodove koje smo donijeli sa sobom.”Sva sreća što su Jošua i Kaleb vidjeli isti krajolik i ljude i zaključili drugačije, zbog toga što su znali prepoznati ono što je važno. Kako?

Izvježbano oko (Brojevi 13,30)Poput svih ostalih Izraelaca, Kaleb je doživio ropstvo u Egiptu, izlazak i do-lazak na granice Obećane Zemlje. On je tijekom ovog razdoblja zajedno sa svima ostalima vidio kako Bog čini nemoguće stvari. Oni su bili svjedoci prve Pashe, razdvajanja Crvenoga mora, padanja mane i mnogih drugih čuda. Kako je, onda, samo on vjerovao da će moći zauzeti Kanaan (Brojevi 13,30)? Kalebu nisu bili važni izazovi koji slijede, već Onaj koji je bio s njima u tim izazovima.Razmislite jesu li vaše oči usredotočene na važne stvari, a zanemaruju ne-važne. Možemo li učiti na svojim prošlim iskustvima ili iskustvima drugih? Mnogi se kršćani teško prisjećaju trenutaka kada se Bog na neobične načine umiješao u njihov život. To nije stoga što se Bog nije umiješao. To je zbog toga što oni, poput uhoda koji su bili svjedoci Njegovih čuda, nikada nisu kodirali ta čuda. Oni nikada nisu odvojili vrijeme kako bi zapazili, napravili mentalne zabilješke Božjih djela. Jesu li naše oči izvježbane da vide Božja djela u našem životu?

Hebron dan Kalebu (Jošua 14,6-15)Bog nagrađuje svoje odane vjernike. Ima mnogo primjera u Bibliji koji poka-zuju da je On vjeran onima koji imaju povjerenje u Njega premda odmah ne vide sve. Kaleb je dobio Hebron u baštinu zbog toga što je vidio ono što drugi nisu vidjeli i zato što je cijelim srcem slijedio Boga. Iako je trebalo proći 45 godina, Kaleb je imao što ostaviti u baštinu svojem potomstvu.“Kaleb je od samog početka bio vjeran. Kao jedan od uhoda koji su prvi put bili poslani u izviđanje Obećane Zemlje (Brojevi 13,30-33), vidio je velike gra-


dove i divove, ali je ipak znao da će Bog pomoći narodu da pokori zemlju. Zbog njegove vjere, Bog mu je obećao da će osobno baštiniti dio zemlje. ... I evo, nakon 45 godina, dana mu je obećana zemlja. Njegova vjera je još uvijek bila nepokolebljiva. Iako je u zemlji koju je baštinio još uvijek bilo divova, Kaleb je znao da će ih uz Božju pomoć pokoriti.”*

Ova je pouka pisana u vrijeme kada mnogi ljudi po cijelom svijetu proživlja-vaju teške trenutke. Gospodarska recesija pogodila je svaku zemlju i sve ljude na ovaj ili onaj način. Mnogi studenti se brinu oko toga kako će fi nancirati svoje obrazovanje, dok drugi gube svoje domove. Vidimo li u tim trenuci-ma ono što drugi ne vide? Jesmo li pogledom prešli preko “divova u zemlji” i zadržali ga na “plodovima” koje nam je Bog osigurao? Naša sposobnost da zapazimo ono što je najvažnije u teškim vremenima, da vidimo ono što Bog vidi, u velikoj vjeri može odlučiti o našoj baštini.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kakve su sada ekonomske prilike? Je li još uvijek teško vidjeti “plodove”

koje je Bog osigurao za vas? Koji “divovi u zemlji” danas skreću vaš pogled s “plodova”?

2. Kako se možemo osposobiti da primjećujemo Božje djelovanje u našem životu?

Devon Superville, Bowling Green, Ohio, SAD

Sjeti se:Jesu li naše oči izvježbane da vide Božja djela u našem životu?

* NIVLife Application Study Bible, (Grand Rapids, Mich.: Zondervan, 1984.), str. 356.


Utorak 5. listopada

Kaleb: Odabran i vjeranSVJEDOČANSTVOIzreke 23,26; Efežanima 6,11

Kao Božji izabrani narod, važno je da otkrijemo Sotonine krivotvorine. Da bi-smo u tome uspjeli, moramo svakodnevno živjeti po Božjoj riječi. U tome nam je vjerni sluga Kaleb odličan primjer. On je “shvatio situaciju i ohrabrio se da stane u obranu Božje riječi. On je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da se suprotstavi zlom utjecaju svojih nevjernih suradnika.”1 Ali desetorica uhoda se pobunila, oštro se suprotstavivši uhodi koji je vjerovao. “Kad su ovi ljudi pošli pogrešnim putem, oni su se tvrdoglavo usprotivili Kalebu, Jošui, Mojsiju i Bogu. Svaki idući korak činio ih je još odlučnijima. Oni su bili odlučni da osujete sve napore da se osvoji Kanaan. Iskrivljavali su istinu da bi održali svoj opaki utjecaj. ‘Zemlja kroz koju smo prošli da je izvidimo zemlja je što proždire svoje stanovnike’, kazali su oni. To nije bio samo zao, već i lažan izvještaj.”2

“Nevjerni uhode su glasno proklinjali Kaleba i Jošuu, a začuli su se povici da ih se kamenuje. Nerazumna rulja je zgrabila kamenje da pobije ove vjerne ljude. Nasrnuli su s mahnitim povicima, ali kad im je iznenada kamenje ispalo iz ruku, oni su ušutjeli i počeli drhtati od straha. Bog je posredovao da spri-ječi njihove ubilačke namjere.”3 Izraelski je narod, uključujući i vjerne Izraelce, morao čekati 40 godina na ulazak u Obećanu Zemlju, a oni Izraelci koji su izišli iz Egipta, pomrli su prije nego što su tamo uopće stigli. Ali Bog je obećao da će Kaleb doživjeti ulazak u Kanaan. Štoviše, Izraelci koji su se rodili nakon izlaska iz Egipta, dobili su drugu priliku da se vrate sa svojih sebičnih putova. Ali oni su se samo djelomično obratili, jer su pokušali osvojiti Kanaan svojom vlastitom snagom i doživjeli potpuni neuspjeh. Napori da ostvarimo svoj plan i program nasuprot Božjem rijetko kada uspijevaju. Mi prvo trebamo vjerovati u Njega. Moramo Mu se u potpunosti predati. „Sine moj, daj mi srce svoje, i oči tvoje neka paze na moje pute.” (Izreke 23,26 - DK) Upravo to su činili Mojsije, Aron, Kaleb i Jošua. “A ipak su bez prigovora prihvatili božansku odluku.”4 Mi mora-mo dopustiti Gospodinu da nas vodi i strpljivo čekati blaženu nadu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što je Isus učinio za nas? Koji biblijski redci podupiru vaš odgovor?2. Kao adventisti sedmoga dana, zašto nije dovoljno biti samo izabran?

Raul Peters, Fort Worth, Teksas, SAD

Sjeti se:“Bog je posredovao da spriječi njihove ubilačke namjere.”1 Patrijarsi i proroci, str. 141.2 Isto, str. 142.3 Isto.4 Isto, str. 143.


Srijeda 6. listopada

Živjeti u iščekivanjuPRIMJENABrojevi 13,30; Jošua 14

Kaleb je pokazao sjajan primjer odvažnosti, pouzdanja i vjere u Boga unatoč mnoštvu problema s kojima se susreo. Dok sam još bila dijete, moja majka mi je često znala reći: “Nemoj prebrzo odrasti.” Međutim, danas se sve odvi-ja brzo. Današnji ljudi jedva mogu pratiti najnovija tehnološka dostignuća, a ponekad se čini kako strpljenje više uopće ne postoji. Bog nam je rekao da bu-demo strpljivi i da čekamo na Njega. Kalebov primjer vrijedan je razmišljanja. Evo nekoliko savjeta koji nam mogu pomoći da čekamo na Boga:Sve svoje brige bacite na Boga (1. Petrova 5,7). Odlučno i s pouzdanjem iznesite svoje želje, brige i zadaće pred Njega. On je Kalebu pokazao da se On brine za njega. On će to isto učiniti i za vas. Hrabro se suočite sa svojim divovima i postat ćete snažniji u izvršavanju Gospodnje volje.Djelujte odlučno, čak ako to znači ići protiv većine (Brojevi 13,30). Dok čekate, osluškujte Božji glas i odmah djelujte kada Ga začujete. Puno puta odugovla-čimo. Rezultat je da propuštamo mnoge blagoslove koje je Bog pripremio za nas. Još danas se obvežite da ćete odmah slijediti Njegov glas.Dopustite da vas Bog vodi i spremno Ga slijedite (Jošua 14,8). U svijetu u kojem je često prisutan duh protivljenja Božjoj volji, osnažite svoj um Njegovom Riječju kako biste mogli prepoznati Njegovu volju i odmah Ga slijediti kada vas pozove.Vježbajte i jačajte svoju vjeru (Jošua 14,14). Kaleb je doživio izvršenje Božjeg obećanja zato što se njegova vjera u Boga nikada nije pokolebala. Kaleb je mogao pokazati takvu srčanost i odvažnost kada se suočavao s neprijateljima, brdima poteškoća i divovima na svojem putu samo zato što je njegova vjera bila ukorijenjena u Kristu.Budite strpljivi (Psalam 37,7). Tih 40 godina lutanja u pustinji činile su se po-put vječnosti. Ali Kalebovo nepokolebljivo povjerenje i odanost Bogu tijekom tih teških godina (koje nisu bile njegova krivnja) bili su svjedočanstvo da je on Božje dijete.

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Kako se još možemo suočiti s divovima na koje nailazimo dok čekamo na

Kristov povratak?2. Koji oblici ponašanja vam mogu pomoći da se hrabro izdignete iznad pro-

tivnika dok živite za Isusa?3. Kako možete usporiti životni ritam kako biste lakše čuli Božji glas?

Helyne Frederick, Mount Rose, St. Patrick, Grenada, West Indies

Sjeti se:Osnažite svoj um Njegovom Riječju kako biste mogli prepoznati Njegovu vo-lju i odmah Ga slijediti kada vas pozove.


Četvrtak 7. listopada

Hrabrost u svakoj životnoj dobiRAZUMIJEVANJEJošua 14,11.12

Kaleb je imao 85 godina kada je pobijedio Anakove sinove. O Kalebovom karakteru čitamo da je “bio rođen kao rob u egipatskoj zemlji. Poznavao je bijedu, poraze i stalno poniženje života u ropstvu. Bio je umoran od stalnog udaranja, proklinjanja, premlaćivanja i izrugivanja. Premda je bio umoran od toga što se prema njemu ponašalo kao prema životinji, njegova odlučnost da pobijedi i uspije bila je nezamisliva.”1

Jedna od važnijih pouka iz Kalebovog života glasi: Nikada nije prekasno da se uhvatimo u koštac s divovima. Međutim, bolje je početi dok si još mlad. Vrijedi razmisliti o još jednoj važnoj točki: Premda smo možda tjelesno slabi, još uvijek možemo biti duhovno snažni, dovoljno snažni da poput Kaleba ka-žemo Bogu: “Daj mi dakle ovu planinu.” (Dretar)Katkad se u životnim borbama novaci i neiskusni zadovolje lakim putem. Ali prije nego završe svoj život, svi pravi vojnici moraju biti spremni zauzeti pla-ninu. Svoju izvanrednu službu Kaleb može pripisati svojoj životnoj fi lozofi ji i odlučnosti da slijedi Gospodina. Kao uhoda, Kaleb je vidio gradove pretvo-rene u prašinu, dok su drugi vidjeli sebe kao skakavce u očima neprijatelja. Pobjednik uvijek mora imati optimističan pogled na prepreke s kojima se suo-čava. Ako kao crkva želimo uspjeti i pobijediti, mi moramo u potpunosti, vjer-no i bez straha slijediti Gospodina. Nijedan neprijatelj nas ne smije zaplašiti, ne smije nas pokretati strah, i nikome ne smijemo dopustiti da nas gurne u stranu. Mi moramo biti spremni ići kamo god Bog ide.Kalebova životna fi lozofi ja nastala je i razvijala se u stalnoj Gospodnjoj na-zočnosti. “On je bio uspješan zato što se pouzdao u Gospodnju moć; on je bio uspješan zato što se oslanjao na Gospodnja obećanja. Njegova vjera se nikada nije pokolebala. Čak i kada je bio suočen s porazom, on je ostao postojan.”2 Naše osobne i zajedničke bitke mogu biti teške, zamorne, katkad čak i opasne. Ali ako smo odlučni, ako ne dopustimo da nas zaplaše, u konačnici ćemo oku-siti plodove Obećane Zemlje.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Smatrate li da Kalebov život i djela poručuju da ne treba razmišljati o mi-

rovini i starosti?2. Koji su osnovni elementi u životu koji omogućuju uspjeh?

Enoch Isaac, St. Davids, Grenada, West Indies

Sjeti se:Nijedan neprijatelj nas ne smije zaplašiti, ne smije nas pokretati strah.1 John Phillips, Introducing People of the Bible, sv. 1 (Neptune, NJ; Loizeauz Brothers).2 Isto.


Petak 8. listopada

Vjernost je stanje umaISTRAŽIVANJEBrojevi 13; 14; Jošua 14; 15

ZAKLJUČITEKalebov život vjere nas nadahnjuje. On je doživio ropstvo u Egiptu, izbavlje-nje i četrdeset godina lutanja u pustinji. Njegova apsolutna vjera u Boga bila je okosnica njegovog viđenja kao uhode. Divovski ljudi nisu bili ništa prema Bogu koji je potopio faraonovu vojsku. Nažalost, ostala desetorica uhoda nisu bili ni vođe ni pravi vjernici. Kao posljedica, jedini Izraelci koji su izišli iz Egipta i ušli u Obećanu Zemlju bili su Kaleb i Jošua. U dobi od 85 godina, Kalebu je dan Hebron gdje su živjeli divovi, Anakovi sinovi. On je 45 godina čekao kako bi ponovno vidio divove i odmah je krenuo da ih pokori.

RAZMOTRITE• Napišite moto svojeg života u kojem će se vidjeti vaša namjera da budete

prilagodljivi, na primjer: “Kada ti život donese limune, napravi limunadu.”• Posjetite park ili izletište u kojem još niste bili. Napravite fotografi je ili

skice predmeta i elemenata koji bi vam mogli pomoći objasniti vašim pri-jateljima zašto bi svakako morali posjetiti taj park.

• Istražite priče o upornosti koje su u vašem kulturnom naslijeđu bile pre-nošene iz generacije u generaciju.

• Nabavite veliki grozd crnog grožđa i nekoliko datulja pa ih jedite dok pi-šete koncept za igrokaz o Kalebu.

• Na internetu pronađite umjetnička djela nadahnuta motivima iz Biblije. Potražite umjetnička djela koja prikazuju Kaleba i uhode i podjelu Obeća-ne Zemlje među izraelskim plemenima.

• Ponovno napišite Psalam 37,1-9 tako što ćete ga napisati u prvom licu jed-nine; umetnite svoje ime i druge detalje kako biste taj ulomak učinili osob-nim. Kako to mijenja vaš pogled? Koje divove želite pobijediti uz Božju pomoć?

• Napravite popis teških problema s kojima se suočavate. Preoblikuj zatim izraze za te poteškoće u pozitivne riječi, što će vam pomoći da odredite akcijski plan za hvatanje u koštac s tim izazovima.

POVEŽITEPatrijarsi i proroci, str. 141-142,189-190,251-252,263-264.V. Gilbert Beers, Th e Book of Life, sv. 5, str. 123,126-129; sv. 7, str. 135,138-141; Life Application Bible, NIV version, Wheaton, Ill.: Tyndale House), str. 239.Potražite pojam “Caleb” na biblijskom rječniku Fausset’s Bible Dictionary (Bible History Online) na http://www.bible-history.com/.

Norma Sahlin, Springboro, Ohio, SAD


Pouka 3

9.–16. listopada

Ana: Biti svjestan svoje vrijednosti

“I Ana se pomoli i reče: Razveseli se srce moje u Gospodinu; podiže se rog moj u Gospodinu; otvoriše se usta moja na neprijatelje moje, jer sam radosna radi spasenja tvojega. Nema svetoga kao što je Gospodin, jer nema drugoga osim tebe; i nema stijene kao što Bog je naš.” (1. Samuelova 2,1.2 - DK)


Subota 9. listopada

Vlastita vrijednost u BoguUVOD1. Samuelova 1; 2,1-26

Razmislite o sljedećoj usporedbi. Jedne subote ujutro u crkvu ulazi čovjek. Obučen je u jednostavnu, čistu odjeću. Prolazi pokraj đakona koji na ulazu pozdravljaju posjetitelje, korača dugačkim prolazom između sjedala sve do podija na čelu crkve. Tada poseže u svoj džep i vadi veliku hrpu novca. Uru-čuje taj novac pastoru kojem objašnjava kako je godinama želio osvojiti glavni zgoditak na lutriji. Jednostavno je znao da će si time uvelike olakšati život. A onda je jedne noći u molitvi obećao da će, izvuče li glavni zgoditak na lutriji, predati crkvi cjelokupni iznos.Dokle ide kušnja vaše vjere? Traži li se od vas, kao od Abrahama, da žrtvujete svojeg sina jedinca? Hoće li vam se, kao Jobu, oduzeti sva imovina i djeca? Ili ćete proći kao Ana? Ona je bila pobožna i vjerovala je u jedinog pravoga Boga. Ali se nije osjećala osobito vrijednom jer nije imala djece. Dok se u hramu molila za dijete, niz njezine obraze tekle su suze. Grcala je u suzama. Iako su se njezine usne micale, nijedna riječ nije izišla kroz njih. Svećenik Eli je pomislio da je pijana. Kada je Eliju objasnila za što se molila, on joj je odgovorio ovako: “Pođi u miru! A Bog Izraelov neka ti ispuni molitvu kojom si ga molila.” (1. Samuelova 1,17) Ana je odmah znala da ju je Bog čuo.Ono po čemu se Anina priča razlikuje od Abrahamove i Jobove jest da je Ana rekla Bogu što je spremna žrtvovati. U Abrahamovom je slučaju Bog naredio Abrahamu da žrtvuje sina. U Jobovom slučaju, Bog je dopustio da Jobu bude oduzeta sva njegova imovina i djeca. Međutim, Ana je svojeg sina ponudila Bogu. Kada se radi o Ani, zanimljivo je i to da se, nakon što joj je Eli rekao da ode u miru, ona odmah opustila i odmah je povjerovala. Nije ispitivala Elija niti je tražila dodatne detalje. Ona je jednostavno otišla kući i više nije bila tužna. Njezina vjera je bila nagrađena Samuelovim rođenjem; a ona je održala svoju riječ koju je dala Bogu. Čim je Samuel bio dovoljno star da može biti bez nje, odvela ga je u hram. Nakon Samuela, Bog ju je blagoslovio s još nekoliko djece.Želja mi je da, dok ovog tjedna proučavate Aninu životnu priču, i vi također naučite kako možete postati vrijedni u Bogu.

Andrea Jackson, Bishop, Kalifornija, SAD

Sjeti se:Grcala je u suzama. Iako su se njezine usne micale, nijedna riječ nije izišla kroz njih.



Vratiti darLOGOS1. Samuelova 1; 2,1-11.21; 2,12.13; Psalam 46,1.10; Matej 6,19.20; Marko 14,32-44; Luka 12,16-21

Povjerenje i predanost (1. Samuelova 1; 2,1-11.21)Mogli bismo to nazvati tipičnom obitelji onog vremena. Jedan muž, Elkana, ima dvije žene, Peninu i Anu. Biblija daje naslutiti da je Elkana trpio Peninu možda zbog toga što mu je rodila djecu, ali da je volio Anu koja mu nije rodila djecu.Središnji lik u ovom dijelu priče je Ana, koju je Penina stalno podsjećala na njezinu neplodnost. Radnja ove priče ne usredotočuje se toliko na zamke ovog tipa obiteljske strukture. Umjesto toga, ona se vrti oko Anine vjere u Boga. Njezina nas priča usmjerava na Onoga kome se možemo obratiti kada nam nitko drugi ne može pomoći. Ona nas uči o važnosti poštovanja zavjeta koje dajemo Bogu. Ona nam također pokazuje da moramo biti spremni posvetiti sve što imamo Onome koji nam je sve to dao.

Najbolji prijatelj (1. Samuelova 2,12.13; Psalam 46,1.10)Postoje trenuci kada čak ni naši najbliži prijatelji – sestre, braća, djeca, rodite-lji, bračni drug – ne nalaze riječi utjehe koje su nam tako potrebne kada naše srce pati. Naprotiv, prijateljeva riječ utjehe može pogoršati našu bol. U tužnim trenucima ponekad je najbolje da vaš prijatelj ne kaže ništa!Jobovi prijatelji su to isprva prepoznali. Ali kada su se napokon obratili Jobu, njihove riječi samo su pogoršale njegovu bol. Ni Elkana nije to razumio kada je upitao Anu: “Zar ti ja nisam više vrijedan nego desetero djece?”(1. Samue-lova 1,8 - Šarić) Ana je ne te riječi reagirala tako da se obratila Onome koji ju je jedini slušao.Čak ni Eli nije mogao prepoznati izlijevanje ranjenog srca. Poput Jobovih pri-jatelja, ukorio je Anu kao grešnicu koja nije dostojna izići pred Boga. Ali Ana je smireno i nježno odgovorila velikom svećeniku koji je, pokrenut Svetim Duhom, potvrdio da Bog odobrava njezinu molbu.Pročitajte Psalam 46,1. U najtežim trenucima naš najbolji prijatelj je Isus. Je-dino On nam može dati odgovore i iscjeljenje za kojim teži srce koje pati. Mi samo trebamo prepustiti problem Bogu i dopustiti da ga On rješava.

Držati se onoga što je bitno (Matej 6,19.20)Filantropi to nazivaju “davanje milostinje”. Kršćani to nazivaju “vraćanje”. Mi znamo da je Bog taj koji nam je dao sve što posvećujemo i vraćamo Njemu. Iskreni kršćanin doživljava više radosti u davanju nego u primanju. Ana je bila sretna kada je rodila sina. Ali to se nije moglo usporediti s radošću koju je izrazila kada je Samuela dala Eliju kako bi njezin sin mogao služiti Gospodinu. Pročitajte 1. Samuelovu 2,1.


Bog se ne obogaćuje našim darovima. Umjesto toga, naše nesebično davanje dovodi nas bliže Darovatelju. Upravo naša spremnost da dajemo usavršava u nama Kristov karakter. “Prikupljanje blaga na Nebu donijet će plemenitost karakteru; ono će ojačati velikodušnost, potaknuti milosrđe, njegovati sućut, bratsku ljubaznost i dobrotu.”*Bog od nas ne zahtijeva da dajemo višak svojeg novca ili slobodnog vremena. On od nas zahtijeva da poput Ane spremno vratimo Gospodinu ono što naj-više želimo na ovoj Zemlji.

Nemoj biti škrt (Luka 12,15-21; 21,1.2)Sam Bog je taj koji s vremena na vrijeme dopušta da netko steče puno, a drugi malo. Bez obzira na to koliko puno ili koliko malo je bilo tko od nas prikupio, svi mi imamo istu odgovornost.Dok je Isus jednoga dana sjedio u hramu, promatrao je Židove koji su prilagali svoje darove u hramsku blagajnu. Prvo su došli bogataši koji su ubacili svoje otežale kese pune novca. Zatim je došla udovica koja je ubacila samo dvije lep-te. Pročitajte što je Isus rekao o ove dvije vrste darova u Luki 21,1.2. Isus je htio da Njegovi učenici shvate da zemaljska vrijednost naših darova ne pokazuje našu ljubav prema Bogu. Umjesto toga, Njega čini sretnim naša spremnost da Mu vratimo sve što nam je dao.Kao kontrast udovici, Isus je ispričao usporedbu o ludom bogatašu koji je bio obilno blagoslovljen. I umjesto da vrati Bogu makar mali dio, odlučio je sa-graditi veće žitnice kako bi mogao uskladištiti sve svoje bogatstvo, kako bi svi mogli vidjeti koliko je uspješan. “Ali Bog mu reče: ‘Luđače, još ove noći potražit ću tvoju dušu od tebe! Komu će tad pripasti što si nakupio?’” (Luka 12,20 - Šarić) Isus ističe da ljudi koji sakupljaju samo za sebe neće imati udjela u Njegovom kraljevstvu.Penina je poput tog ludog bogataša. Ona je bila blagoslovljena mnogom dje-com. Međutim, umjesto da posveti svoju djecu za službu Gospodinu, ona ju je iskoristila kako bi ponizila Anu. S druge strane, Ana je poput udovice u Luki. Ona je odlučila vratiti sve što joj je Bog dao. Taj nesebičan duh učinio ju je velikom u Božjim očima.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto Bog nije Ani dao dijete sve dok se nije našla u tako očajnom stanju?2. Molite li se ikada da dobijete nešto kako biste to mogli dati?

Melvin Tolson, Brampton, Ontario, Kanada

Sjeti se: U najtežim trenucima naš najbolji prijatelj je Isus.

* Naše visoko zvanje, str. 197.



Razumjeti AnuSVJEDOČANSTVO1. Samuelova 1

“Razjarena ljubomorom, druga je žena tražila prvenstvo kao ona kojoj je Bog ukazao posebnu čast i predbacivala Ani da je njena nerodnost dokaz Božjeg nezadovoljstva. Ovo se ponavljalo iz godine u godinu sve dok to Ana više nije mogla izdržati. Ne mogavši sakriti svoju bol, ona je neobuzdano plakala i povukla se s blagdana. Njen ju je muž uzalud pokušavao utješiti. ‘Zašto plačeš, Ana? I zašto ne jedeš?’ rekao je. ‘Nisam li ti ja vredniji nego deset sinova?’Ana ga nije ukoravala. Teret koji nije mogla dijeliti sa zemaljskim prijateljem ona je predala Bogu. Ona se revno molila da On ukloni njenu sramotu i daruje joj dragocjeni dar, sina kojeg će othraniti i odgojiti za Njega. Svečano se ob-vezala da će, ako joj se ispuni zahtjev, dijete od samog rođenja posvetiti Bogu. Ana se približavala ulazu u Svetište i u duševnoj boli ona se ‘pomoli... plaču-ći gorko’. Ipak, ona je razgovarala s Bogom u tišini, ne izgovarajući riječ. U tim zlim vremenima takvi prizori bogoštovlja rijetko su se viđali. Svetkovanje blagdana bez ukazivanja poštovanja, pa čak i pijanstvo, nisu bili neuobičajeni, čak ni na vjerskim blagdanima, te je Eli, veliki svećenik, promatrajući Anu, pretpostavio da je bila pijana od vina. Misleći da izgovara zasluženi ukor, on joj se ozbiljno obratio: ‘Dokle ćeš biti pijana? Otrijezni se od vina što je u tebi!’ Zapanjena i povrijeđena Ana je blago odgovorila: ‘Nisam pijana, gospodaru, nego sam velika nesretnica. Nisam pila ni vina ni opojna pića, nego izlijevam dušu svoju pred Jahvom. Ne sudi službenicu svoju kao ženu nevaljalu, jer sam od preteške tuge i žalosti tako dugo molila.’ Veliki svećenik je bio duboko dirnut jer je bio Božji čovjek i umjesto ukora on je izgovorio blagoslov: ‘Pođi u miru! A Bog Izraelov neka ti ispuni molitvu kojom si ga molila.’ Anina molitva je bila uslišena. Ona je primila dar za koji je tako revno pre-klinjala. Dok je promatrala dijete, ona ga je nazvala Samuel, ‘jer sam ga, reče, izmolila od Jahve’. Čim je dijete bilo dovoljno staro da se odvoji od majke, ona je ispunila svoju zakletvu.”*

ZA RAZMIŠLJANJEJeste li se ikada osjećali da vas Bog ne voli toliko kao nekoga drugoga, zato što njemu bolje ide nego vama?

Jeff Jackson, Bishop, Kalifornija, SAD

Sjeti se:“U tim zlim vremenima takvi prizori bogoštovlja rijetko su se viđali.”

* Patrijarsi i proroci, str. 213-214.


Utorak 12. listopada

Stanje nacijeDOKAZI 1. Samuelova 1,13.14

Priča o Ani dogodila se neko vrijeme nakon sudaca, u vrijeme kada “nije bilo još kralja u Izraelu” i “svatko je činio što je htio” (Suci 21,25 – Šarić). Društvo je u to vrijeme mnogoženstvo smatralo prihvatljivim – pogotovo kada je muš-karac bio dovoljno bogat da ima više žena. Taj običaj postao je prihvaćen i u Izraelu. Bio je toliko rasprostranjen da je čak i Elkana, levit i Jahvin svećenik, imao dvije žene. Iako Ana nije mogla imati djece, bila je Elkanina omiljena žena. Međutim, nju je ismijavala Penina, druga žena. Kada je Elkana pokazao više obzira i naklonosti prema Ani, to se ruganje pogoršalo, sve dok jednoga dana nije pokvarilo gozbu za vrijeme Pashe.Iako Elkana nije slijedio Božje idealne upute koje se tiču braka, bio je vjeran svećenik i bogobojazan čovjek. U klimi zla i pokvarenosti, ozbiljno je shva-tio svoj položaj i posredovao za ljude. To isto nije se moglo reći za Hofnija i Pinhasa. Ti Elijevi sinovi bili su poznati po svojoj pokvarenosti. Varali su ljude i bili uključeni u spolni nemoral u Šatoru (1. Samuelova 2,11-25). Hofni i Pinhas nisu bili dostojni da budu posrednici za Izrael. “Oni su od djetinjstva navikli na Svetište i njegove službe i umjesto da ih sve više poštuju, oni su izgubili svaki osjećaj svetosti i važnosti.”*

Ponašanje Elijevih sinova bilo je dobro poznato. Na to se nadovezivalo miješa-nje vjerskih obreda drugih naroda sa službama u Šatoru. Stoga nije bilo čudo što je Eli, kada je vidio kako se Anine usne miču a nije čuo nijedan zvuk iz nje-zinih usta, pomislio da je pijana. Odmah ju je ukorio što nije imala dovoljno snage da prestane piti prije nego što će ući u Božju kuću. Ana je izlila svoje srce Bogu u trenutku svoje osobne krize, a Bog joj je preko nesavršenog svećenika potvrdio da nije samo čuo njezinu molitvu, već da ju je uslišao.

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Koje stvari mi kao kršćani činimo, a“čine se pravima u našim očima” (pre-

ma New Revised Standard Version)?2. Kada vidimo sve zlo koje se događa u svijetu, je li Bog doista zabrinut za

naše potrebe? Objasnite.3. Razmislite o svojem odnosu prema službi u crkvi. Jeste li na bilo koji način

“izgubili svaki osjećaj svetosti i važnosti”?

Geddes Stewart, Pickering, Ontario, Kanada

Sjeti se:Ponašanje Elijevih sinova bilo je dobro poznato.

* Patrijarsi i proroci, str. 216.



Naš uzor: AnaPRIMJENA 1. Samuelova 1,1.2; 2,1-11.19-21

Iako se Anina životna priča dogodila prije više tisuća godina, i danas se još uvijek možemo poučiti iz nje. Od postanka svijeta ljudi su proživljavali teške trenutke i osjećali se kao da nema nade. I Ana se tako osjećala. Međutim, ona nije samo sjedila poput mnogih od nas. Ona je svoj problem iznijela pred Boga. Danas ćemo, po uzoru na Anu, korak po korak proučiti kako da se po-stavimo u teškim trenucima.Problem. Elkana je imao dvije žene, Anu i Peninu. Penina je imala djece, a Ana nije. U to je vrijeme bilo sramota da žena nema sina, a pogotovo da uopće nema djece. Stoga se Ana osjećala bezvrijednom.Anino rješenje. Ona je shvatila da samosažalijevanje neće riješiti njezin pro-blem. Stoga se odlučila povjeriti Bogu. Učinila je zavjet s Njime i obećala Mu da će, ako je blagoslovi djetetom, ona posvetiti sebe i svoje dijete Gospodinu.Rezultat. Bog je uslišao Aninu molitvu i blagoslovio je djetetom koje je ona nazvala Samuel. Reakcija. Ana je Samuela dovela u Svetište i posvetila ga Gospodinu. Zahvalila Mu je u molitvi. Ta molitva ističe ključne činjenice o Bogu: (1) On zaslužuje svu našu hvalu. (2) Bez Njega mi ne možemo ništa učiniti. (3) Bog zadovoljava po-trebe onih koji su Mu vjerni. (4) Gospodin zna kraja od početka. On zna što je najbolje za nas. (5) On daje sreću i snagu onima koji su ih spremni primiti. (6) Naši najveći neprijatelji nemaju moć nad nama ako vjerujemo u Boga. (7) Bog nikada nije obećao da će nam život biti lagan. Međutim, obećao je da će uvijek biti uz nas ako Ga zazovemo. Poput Ane, životne okolnosti mogu u nama izazvati osjećaj bespomoćnosti i beskorisnosti, učiniti da se osjećamo umorni, slabi i po-tišteni. Umjesto da dopustimo da nas obuzmu naši problemi, trebamo zamoliti Boga da nas izbavi iz naše situacije. Bog će nam uvijek pružiti pomoć i ispuniti nas mirom. Sve što zauzvrat traži od nas jest da budemo svjedoci Njegove moći.Akcija. Svakoga jutra molite se za izbavljenje iz svoje situacije i posvetite svoj život Bogu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje borbe vi doživljavate?2. Kako vas Ana nadahnjuje? 3. Što je prava sreća?4. Što možete učiniti za Boga?

Kymberly Tolson, Brampton, Ontario, Kanada

Sjeti se:Bog će nam uvijek pružiti pomoć i ispuniti nas mirom.



Svijetliti u pozadiniRAZUMIJEVANJE1. Samuelova 1,1-19; 1. Korinćanima 12

Kao dječak od deset ili jedanaest godina, Joel nije znao što ga čeka u budućno-sti. On je samo bio zaljubljen u videokamere, tako da je većinu svojeg vremena tijekom vikenda provodio pripremajući opremu za bogoslužje u crkvi. Kada je zašao u tinejdžersko doba, Joel je snimao videokamerom za vrijeme bogosluž-ja. Možda tada to nije jasno vidio, ali on će jednoga dana stajati ispred video-kamere propovijedajući poruku o Božjoj čudesnoj ljubavi ne samo vjernicima crkve u Lakewoodu, već i cijelom svijetu.1 Ponekad nam je lako zaboraviti na one koji rade u sjeni. Pa ipak, njihov je rad jednako tako važan kao i rad onih u koje su uperena sva svjetla. Bi li uspješni mjuzikl bio tako sjajno izveden bez scenskih radnika? Bi li solo pjevač mogao pjevati bez pratećih vokala i svirača?Bog i danas nagrađuje ljude koji stoje u sjeni, baš kao što je nagradio Anu. Ona je često bila u Penininoj sjeni zato što nije imala djece. Iako se možda osjećala zanemarenom i zaboravljenom, Bog je nije zaboravio. Ona je imala vjeru i hrabrost, znajući u svojem srcu da Bog ima plan za nju.Crkva ima mnogo službi u kojima kršćani trebaju sudjelovati. Često se odu-ševimo nekom propovijedi ili glazbom, zaboravljajući da ne trebamo mi biti u središtu pozornosti. “Svakome je dodijeljen određeni posao i nitko ga ne može zamijeniti.”2 Svi mi imamo neko mjesto na kojem se ističemo. Ponekad nas Bog upotrjebljava baš tamo gdje se nalazimo. Iako drugi možda neće na-graditi vaš posao, Bog sve vidi; a Njegova je nagrada veća od bilo čega što bi vam netko na ovoj Zemlji ikada mogao dati.Kada upotrebljavamo svoje talente koje je Bog dao svakome od nas, time pri-donosimo da crkva učinkovito djeluje. Svatko od nas ima neki poziv u životu. Bilo da pjevate na pozornici ili sjedite na crkvenoj klupi i pružate toplu ruku ohrabrenja posjetitelju koji sjedi pokraj vas, vi činite Božje djelo i iz vas će zračiti svjetlost. Sjajit ćete tako da će to vidjeti cijeli svijet.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako možete služiti drugima dok radite u pozadini?2. Kako možete iskoristiti talente koje posjeduješ kako bi proslavio Boga?

Alexandra Yeboah, Brampton, Ontario, Kanada

Sjeti se:Sjajit ćete tako da će to vidjeti cijeli svijet.

1 Joel Osteen, Become a Better You (New York: Simon and Schuster, 2007.), str. 72,73.2 Christian Service, str. 10.


Petak 15. listopada

Gubitnik dobiva sveISTRAŽIVANJE1. Samuelova 1

ZAKLJUČITEAnine noćne more počinju Elkaninim praktičnim rješenjem za brak bez dje-ce: drugom ženom. Ne mogavši više izdržati, Ana izlijeva svoje probleme, bol i molbu u hramu, da bi bila pogrešno ukorena za pijanstvo. Međutim, ukor se pretvara u blagoslov. Ana rađa sina – dar od Boga. Nakon što primi dar, ona spremno, s radošću daje svog sina natrag Bogu, posvećujući ga za Njegovu službu. Njezina nesebičnost učinila ju je velikom u Njegovim očima. Stoga kada vraćamo dar Bogu, doživljavamo pravu sreću i ispunjenost.

RAZMOTRITE• Izrežite slike i fotografi je iz časopisa koje prikazuju različita emocionalna

stanja i iz njih napravite “emocionalni kolaž”. Prisjetite se situacija kada ste doživjeli te osjećaje. Kako ste reagirali? Jeste li mogli drugačije reagirati? Kako se Bog uklapa u svaku emocionalnu reakciju?

• Intervjuirajte ljude postavljajući im sljedeća pitanja: Što najviše cijenite? U kojim biste okolnostima to bili spremni dati?

• Napišite na karticu naziv predmeta koji najviše želite ili vam je najvredniji. Stavite tu karticu u kutiju pa omotajte kutiju ukrasnim papirom kako biste prikazali vrijednost sadržaja. Molite se nad tim, te obećajte svoj najvredniji predmet ili san Bogu. Kutiju stavite tamo gdje će vas podsjećati na vaš dar.

• Razmislite o tome kako se svaki od sudionika u ovotjednoj pouci morao osjećati. Neki od mogućih osjećaja jesu: Elkana – suprug pun ljubavi, ponosan otac; Ana – voljena, zlostavljana, shrvana, sretna; Eli – previše popustljiv; Penina – bahata, nesigurna, svađalica; Samuel – sretan, pun povjerenja, pun ljubavi. Zajedno s prijateljima uprizorite igrokaz ili panto-mimu o tome kako su se ti ljudi međusobno ophodili. S kojim se likovima možete poistovjetiti i zašto?

• Poslušajte pjesmu hvale, a zatim napišite pjesmu ili hvalospjev za ono što vam je Bog dao. Pokažite nekome svoju pjesmu.

• Napišite e-mail ili nazovite nekoga tko se možda bori s nekim problemom. Pronađite način kako da mu prenesete Božje obećanje da će biti s nama u teškim trenucima.

POVEŽITEPatrijarsi i proroci, 55. poglavlje.Stuart Tyner, Grace Notes (Nampa, Id.: Pacifi c Press©, 2007.); Mike Jones, So-metimes I Don’t Feel Like Praying (Nampa, Id.: Pacifi c Press©, 2008.).

Audrey Andersson, Lindesberg, Švedska


Pouka 4

16.–23. listopada

Jonatan: Rođen da bude velik

“Jonatan reče momku koji mu je nosio oružje:‘Hajdemo k straži tih neobreza-nih tamo! Možda nam pomogne Gospodin; jer za Gospodina nema zapreke da pomogne do pobjede, s mnogo ili s malo ljudi.’” (1. Samuelova 14,6 - Šarić)


Subota 16. listopada

Tko svira drugu violinu?UVODIzreke 18,24

U fi lmskoj industriji često je bilo sudskih sporova koji su se vodili oko toga čije ime treba biti na vrhu popisa u redoslijedu pojavljivanja na platnu. Što to govori o ljudskoj naravi? Batman i Robin, predsjednik i prva dama, Jošua i Kaleb, Pavao i Sila, Petar i Ivan. Tko ima vodeću ulogu a tko sporednu?Nevjerojatan odnos koji je postojao između sina trenutačnog kralja i poma-zanog budućeg kralja stoljećima golica um mnogih ljudi. Dok je jedan bio uzdizan kao kralj i bio poštovan, drugi je stalno bio podsjećan da prijestolje nikada neće biti njegovo. Pa ipak je njihovo prijateljstvo bilo kao da su rođena braća. David i Jonatan sprijateljili su se u ključno vrijeme u svojem životu. Trebali su jedan drugoga.Kako bi neke vrste orhideja mogle biti oprašene, pčela mora doći na vrh cvije-ta kako bi doprla do peludi i nektara. Ali ona mora izmigoljiti iz drugog otvo-ra. Unatoč tomu, potrebe cvijeta i pčele su zadovoljene. To je život u simbiozi.Većina ljudi će u cijelom životu imati samo jednog – možda dvojicu – prisnih prijatelja. Međutim, svaka osoba osjeća potrebu da s nekim podijeli ono o čemu razmišlja. Svi mi trebamo nekoga tko nas poznaje sa svim našim nedo-stacima i manama, ali nas svejedno voli.Postoje četiri obilježja bliskog prijateljstva: nesebičnost, odanost, bezuvjetno prihvaćanje i ohrabrivanje. Međutim, sebičnost nije dio pravog prijateljstva. Ne možete iskorištavati prijatelja niti njime manipulirati. Prijatelji dijele i to u jednakom omjeru. Prijatelji ne napuštaju jedan drugoga kada životne okolno-sti postanu teške. Kada se stvari počnu okretati protiv vaših prijatelja, vi ste uz njih i pružate im podršku. Bit ćete uz njih kako biste ih ohrabrili i razvedrili i pomoći im da postanu pobjednici. Oni pred vama mogu biti onakvi kakvi jesu. Oni vam mogu izliti svoje srce i vi ćete ih saslušati. Oni mogu ispasti glupi, a vi ih nećete smatrati manje vrijednima.Kako vi gledate na blisko prijateljstvo? U vašem krugu prijatelja pokušavate li vi biti domonantni? Ulaže li netko od vas više napora kako bi to prijateljstvo funkcioniralo? Ako je tako, igra li onaj drugi sporednu ulogu?Mi ćemo tijekom proučavanja ovog tjedna pobliže pogledati bitne karakteri-stike zadivljujućeg prijateljstva koje može postati uzor za vaš život, ali, što je još važnije, koje će odražavati prijateljstvo kakvo Isus želi imati s vama.

Kevin Gredig, Palmerston North, Novi Zeland

Sjeti se:Postoje četiri obilježja bliskog prijateljstva.



Jonatan: muškarac za sva vremenaDOKAZI1. Samuelova 20,17; 2. Samuelova 1,17.25.26

Unatoč njegovom statusu kraljevića i prestolonasljednika, vrlo je lako okarak-terizirati Jonatana kao slabića. On je znao da će zbog svoje odanosti Davidu izgubiti prijestolje (1. Samuelova 20,31), ali je ipak odustao od položaja na koji je po zakonu imao pravo. Život mu je spasilo mnoštvo koje je stalo na njegovu stranu nakon što je prekršio zapovijed svojeg oca (1. Samuelova 14,45), a on je bio poznat kao onaj koji je “ljubio” u kulturi gdje se sila cijenila više od osjeća-ja. Međutim, pogledamo li pobliže njegov karakter, otkrit ćemo da je on uzor za muškarce svih vremena.Razlika između ljubaznog čovjeka i grubog borca ne odnosi se na Jonatana. On je utjelovio oboje snagom svojeg karaktera, tijela i srca. Puno toga možemo za-ključiti iz odnosa između Davida i Jonatana. Dok smo navikli na muškarce koji ljube jedan drugoga u biblijskim vremenima (Postanak 29,13; Izlazak 18,7; Luka 7,38.45), postoji nekoliko redaka na temelju kojih neki izvode zaključak da su David i Jonatan bili u homoseksualnoj vezi - praksi kakve se Bog gnuša (Levitski zakonik 18,22; Rimljanima 1,27). Hebrejska riječ našak (naw-shak’) opisuje cje-livanje u Starom zavjetu, a odnosi se na različite vrste poljubaca: poljupce naklo-nosti (Postanak 29,13); pomirenja (Postanak 33,4); poljupce prilikom rastanka (Ruta 1,14); i poljupce iz poštovanja (Psalam 2,12). Očito je da je poljubac izme-đu muškaraca bio prihvatljiv u vrijeme Staroga i Novoga zavjeta.Opisi ljubavi između Davida i Jonatana možda se mogu teže shvatiti budući da se u Pismu može naići na svega nekoliko slučajeva takvog odnosa. U 1. Sa-muelovoj 20,17 upotrijebljena je hebrejska riječ ahab kako bi se opisala vrsta ljubavi koju su ova dvojica muškaraca imali jedan prema drugome, a nakon nje odmah dolazi izraz kenapso, koji se odnosi izravno na subjekt.* Identič-ni izrazi upotrijebljeni su u Levitskom zakoniku 19,18 i Mateju 22,39: “Ljubi (ahab) bližnjega svoga kao samoga sebe (kenapso).” Ljubav koja je postojala između Davida i Jonatana ne samo što nije bila romantična ili seksualna, već je bila ispunjenje Božje zapovijedi u Levitskom zakoniku koju je potvrdio Isus kao najviši poziv i cilj svakog vjernika.Jonatanova snaga – tjelesna, duhovna i emocionalna – proizišla je iz samopo-žrtvovne ljubavi prema drugoj osobi, koja je na kraju dovela do toga da je dao svoj život za prijatelja. Postoji li bolji dokaz muškosti?

ZA RAZMIŠLJANJEKada biste razgovarali s nekim tko vjeruje da je odnos između Davida i Jona-tana biblijski primjer koji opravdava homoseksualnost, kako biste odgovorili?Lindsay Morton, Palmerston North, Novi Zeland

Sjeti se:Postoji li bolji dokaz muškosti?* G. J. Botterweck, H. Ringgren, H. Fabry, nakladnici, Th eological Dictionary of the Old Testa-

ment (Grand Rapids, Mich.: Wm. B. Eerdmans, 1995.).



Najbolji prijatelji i najljući neprijateljiLOGOS1. Samuelova 14,6-13.24-46; 18; 19; 31,1-7; 2. Samuelova 1,5-12; 2. o kraljevima 6,8-17

DNK (1 Samuelova 14,6-13.24-46)Jonatan je bio sin kralja Šaula. Bez obzira na svoju DNK, Jonatan je bio junak. U 1. Samuelovoj 14,6-13.24-46, nalazimo ovog mladog kraljevića u obrani hebrejske zemlje i spremnog da se bori u ime svojeg oca. Jonatan je stalno pokazivao svoju odanost ocu, izraelskom kralju. Poslušno je slijedio svojeg oca u svakoj bici, nikada ne propitujući njegove motive ili smjer. Bio je dobar sin i častan čovjek.Tek kada se mladi kraljević Jonatan sprijateljio s Davidom, u njegovoj duši po-činje se odvijati snažna borba. Oni za koje nikada ne bismo rekli da će postati prijatelji, odmah su se povezali kao srodne duše. Vođeni istom strašću za Gos-podina i uzbuđenjem prema bitkama, ova dva mladića postali su nerazdvojni. Zamislite nesreću kralja Šaula kada je otkrio da je najbolji prijatelj njegova sina glavni neprijatelj njegovog veličanstva! Očito je da Šaul nije imao puno vremena za Davida i da je najvjerojatnije htio upotrijebiti Jonatana kao oruđe u Davidovoj propasti.No, Jonatana je srce vuklo k Davidu. Mi ne možemo sa sigurnošću tvrditi što im je bilo zajedničko; ali ono što znamo jest da je Jonatan počeo ulagati više u ovo prijateljstvo nego u svoju vlastitu obitelj. Očito je da se Jonatan počeo pitati kome da pokloni svoju odanost i vjernost te da je to utjecalo na odluke s kojima se suočavao. Obraniti prijatelja ili pomoći ocu?Po nasljednom redu, Jonatan je bio određen da sjedne na prijestolje u Šaulovoj dinastiji. Ali zbog Šaulove neposlušnosti (1. Samuelova 13) dok je čekao na Samuela, to se nikada neće dogoditi. Dinastija će biti predana Davidu, iz čije će obitelji doći Mesija.

Opasnost (1. Samuelova 14,24-29; 1. Samuelova 18-20)Jonatan je znao za opasne namjere svoga oca. U 1. Samuelovoj 14,24-29 čita-mo kako je Jonatan, iako je imao poštovanja prema položaju svojeg oca i ge-netskoj povezanosti s njime, odabrao krenuti vlastitim životnim putem. Nije otvoreno pokazao ocu kako mu zamjera ili ga prezire, već je umjesto toga stvari rješavao na svoj način i snosio neugodne posljedice svojih odluka.Šaul je bio opasan, proračunat čovjek, sklon spletkama. Dok proučavamo o Jo-natanu, vidimo da “jabuka ne pada daleko od stabla”. Zapazite kako je Jonatan odlučio napustiti izraelsku vojsku i sam napasti Filistejce. Čujte njegovu arogan-ciju kada je posumnjao u vodstvo svojeg oca. Razmislite o opasnostima u koje se Jonatan upustio kada je započeo prijateljstvo s Davidom. Bio je proračunat kao njegov otac. Međutim, prije nego što ga otpišemo kao još jednog negativca iz Pisma, pokušajmo ustanoviti razloge koji su stajali iza njegovih planova.


Jonatanova glava i srce bili su na mjestu. Čini se kako je bio svjestan da njegov otac ne obavlja najbolje svoje kraljevske dužnosti. Jonatan je bio odan, ali i tvrdoglav – što je bilo nevjerojatno opasno za mladića na njegovom položaju. Prva Samuelova 18 prikazuje Šaulov bezrazložan gnjev i mržnju prema Da-vidu kao i Jonatanovu povezanost s Davidom. Čini se kako je Jonatan imao dovoljno razloga da kuje svoje vlastite planove.Igre moći između ovog oca i sina povećavale su se kao i stupanj opasnosti za Davida. Jonatan je pokazao svoje pravo lice kao heroj Pisma u davanju časti Davidu kao pomazanom izraelskom kralju. “Tako Jonatan učini vjeru s do-mom Davidovim govoreći: ‘Gospodin neka traži iz ruku neprijatelja Davido-vih.’” (1. Samuelova 20,16 - DK)

Sudbina (1. Samuelova 23; 31,1-7; 2. Samuelova 1)Jonatanova smrt nije bila ni romantična ni uzbudljiva. Međutim, zbog prija-teljstva s Davidom i obećanja koja su si ova dvojica prijatelja dala, njegov loza je nastavila živjeti u Davidovoj kući preko njegovog sina Meribaala (prema prijevodu KS i Šarića ili Mifi bozeta prema prijevodu DK – prim. prev.)Sjećanje na Jonatana podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio vidimo u Davidovoj tužaljki za Jonatanom nakon što je poginuo (2. Samuelova 1): “Kako padoše junaci...” (Šarić) David je plakao jer mu je srce pucalo od tuge što je u bici izgubio prijatelja.Drugi i najdirljiviji dio vidimo u epizodi o Meribaalu. Nakon što je postao kralj, David je htio pokazati čast i zahvalnost prema Jonatanu – to je bio stari običaj nakon gubitka prijatelja. On je čuo za Meribaala, Jonatanovog sina. Meribaal je imao pet godina kada je vijest o smrti njegovog oca i djeda potresla palaču. Dok je njegova dadilja trčala u sigurnost s djetetom, pala je na njega i osakatila mu noge. U tom ga je stanju našao David. Zamislite Meribaalov strah kada je čuo da kralj David traži njega, potomka Šaulove kuće. Zatim zamislite njegovo iznena-đenje kada ga je David pozvao da dođe u palaču i jede za kraljevim stolom. Ova kratka epizoda u Pismu ima duboko značenje. Jonatana više nije bilo, ali je ostao njegov sin kako bi mu David mogao odati počast u svojoj palači.Jonatanovo prijateljstvo s Davidom prkosilo je zakonima genetske odanosti; njegova su djela dokazala da je imao opasnu crtu i da je bio siguran u svoje sposobnosti i odluke; a njegova sudbina, iako nije došao ni blizu preuzimanju kraljevskog prijestolja, stoljećima odzvanja u priči o časti i prijateljstvu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na koji se način možete poistovjetiti s Jonatanovim problemima oko odano-

sti i vjernosti? Je li u ovom slučaju krv zaista bila gušća od vode? Objasnite.2. Što vaša prijateljstva govore o vama?

Julene Duerksen-Kapao, Palmerston North, Novi Zeland

Sjeti se:Ova kratka epizoda u Pismu ima duboko značenje.



“Oruđe u Njegovim rukama”SVJEDOČANSTVO1. Samuelova 13,1-13; 14,6

“Zbog toga što je sagriješio drsko prinoseći žrtvu paljenicu, Gospodin nije dao Šaulu čast da pobijedi Filistejce. Jonatan, kraljev sin, čovjek koji se bojao Gospo-dina, bio je izabran kao oruđe da izbavi Izrael. Pokrenut božanskim nagonom, predložio je svojem štitonoši da krenu u tajni napad na neprijateljev tabor. ...”1 “Zajedno su se išuljali iz tabora, u tajnosti, kako nitko ne bi omeo njihovu namjeru. U žarkoj molitvi Vođi svojih otaca, dogovorili su znak prema kojem će odlučiti kako dalje postupati. ... Dok su se približavali fi listejskoj utvrdi, pokazali su se svojim neprijateljima koji su podrugljivo rekli: ‘Gle, Hebreji su počeli izlaziti iz rupa u koje su se skrili’, te ih izazvali: ‘Uspnite se k nama, da vas nešto naučimo’, misleći kako će kazniti dva Izraelca za njihovu smjelost. To je za Jonatana i njegovog pratitelja bio znak da će Gospodin blagosloviti njihov podvig. Dok su sada prolazili naočigled Filistejcima, odabrali su tajan i težak put i došli do vrha litice za koju se smatralo da je nepristupačna te stoga nije bila čuvana. Tako su ušli u neprijateljski tabor i pobili stražare koji, iznenađeni i prestrašeni, nisu pružili nikakav otpor.”2 “Ova dvojica su dokazala da su se kretala pod zapovjedništvom božanskog vojskovođe. Njihov je pothvat naizgled bio nepromišljen i protivan svim voj-nim pravilima. Ali Jonatanov pothvat nije bio učinjen u ljudskoj nepromišlje-nosti. On nije ovisio o tome što on i njegov štitonoša mogu učiniti; to je bilo oruđe koje je Bog upotrijebio za izbavljenje svojeg izraelskog naroda.”3

“Ako dobrota, čistoća, krotkost, poniznost i postojanost prebivaju u srcu, to će se vidjeti u karakteru; takav je karakter pun sile. Tada slavu ne prima oruđe, već veliki Radnik u čijim se rukama oruđe nalazi. Srce ispunjeno Spasitelje-vom ljubavlju svakodnevno prima milost koju treba dijeliti. Život otkriva ot-kupljujuću moć istine.”4

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje su osobine karaktera Jonatanu omogućile da ga Bog može učinkovito

upotrijebiti?2. Ako smo pozvani da utječemo na druge i dijelimo primljenu milost s nji-

ma, na što bismo trebali biti usredotočeni?

Glenda Higgins, Palmerston North, Novi Zeland

Sjeti se:“Njihov je pothvat naizgled bio nepromišljen.”1 Confl ict and Courage, str. 152.2 Isto.3 Isto.4 In Heavenly Places, str. 237.



Isus u JonatanuPRIMJENALuka 22,31; Rimljanima 15,4.5; 2. Korinćanima 8,9

Svojim životom Jonatan nam daje sliku pravog prijateljstva, pružajući nam time tek nagovještaj odanosti i privrženosti Onoga koji nas naziva svojim prijatelji-ma. Da bismo uspostavili kristocentrično prijateljstvo jedan s drugim, te tako odsjajivali karakteristike koje je Isus pokazao u svojem životu, mi trebamo:Odreći se svojeg položaja. Prva Samuelova 18,1-4 ponavlja misao da je Jonatan volio Davida kao samog sebe. To je bilo povod zavjetu između njih dvojice. Ali ne samo to, ta ljubav je dovela do toga da Jonatan dâ Davidu svoj plašt, mač, luk i pojas. Jonatan je bio legalni nasljednik prijestolja svojeg oca, ali time što je dao svoj plašt i oružje Davidu, na simboličan je način pokazao da je bio spreman odreći se tog prava kako bi David mogao biti okrunjen umjesto njega. Isus se morao odreći svojeg položaja s desne strane Bogu kako bismo mi mogli biti uzdignuti i postati građani Božjeg kraljevstva.Posredovati jedan za drugoga. Drugu stranu Jonatanovog prijateljstva vidimo u 1. Samuelovoj 19,1-6. Šaul ponovno namjerava ubiti Davida, ali Jonatan pri-skače Davidu u pomoć, zalaže se za njega i moli da mu život bude pošteđen. I u Isusovoj zemaljskoj službi mi vidimo Njegovo zalaganje za druge. A danas On posreduje za nas na Nebu.Ohrabrivati one u pustinji. Nakon što je pobjegao u pustinju Zif, David saznaje da ga Šaul još uvijek želi ubiti. Jeste li se ikada osjećali kao da prolazite kroz pustinju? Jeste li osjećali da je Bog daleko, a životni teret pretežak? Slika koju nalazimo u 1. Samuelovoj 23,15-18 prikazuje Jonatana kako odlazi u pustinju kako bi pronašao i ohrabrio Davida. Kakva prekrasna slika Krista i ohrabrenja koje nam pruža preko Svetoga Duha u vrijeme nevolja!Poput Jonatana, trebali bismo one koji se nalaze u pustinji podsjetiti da je Bog vjeran i da će ispuniti obećanja koja nam je dao u svojoj Riječi. Jonatan je posredovao za svojeg prijatelja, hrabrio ga i odrekao se svojih prava. Isus sve to čini za nas, a mi smo pozvani da pokažemo isto takvo prijateljstvo onima koji su u potrebi.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako Isusov karakter svakodnevno odsjajuje u našim prijateljskim odno-

sima?2. Koja se dobra stvar dogodila Jonatanu zbog toga što se nije sažalijevao?

(Vidi 1. Samuelova 20,14.15.41.42; 2. Samuelova 9,3-7)

Tamar Paul, Palmerston North, Novi Zeland

Sjeti se:Jeste li se ikada osjećali kao da prolazite kroz pustinju?



Prijateljstvo za cijelu vječnostRAZUMIJEVANJE1. Samuelova 13,13.14; 18,1-4; Ivan 15,13

Odrastati kao blizanka nije uvijek bilo lako. Bilo je trenutaka davanja predno-sti jednoj od nas dvije, stalnog isticanja sličnosti i različitosti te neprestanog uspoređivanja karaktera. Međutim, u svemu kroz što sam prolazila, uvijek sam imala prijatelja. Sada kada živim daleko od svoje sestre blizanke, razmišljam o utjecaju koji je ona imala na moj život. Ona je svoju ljubav uvijek davala u potpunosti, spremno i bezuvjetno.Vjerojatno i u vašem životu postoje ljudi koje smatrate bliskima. Takva bliskost me podsjeća na Jonatana i bezrezervnu ljubav i prijateljstvo koje je dijelio s Davidom.Jonatan je bio kraljević – čovjek kojega su krasili moć, snaga, hrabrost i odluč-nost. On je imao povjerenje u Boga i volio Ga te se uvijek prepuštao Božjem vodstvu u svojem životu. Bog je odabrao Davida za kralja; ali Jonatan, umjesto da razvija mržnju i gnjev protiv njega, pokazao je Davidu odanost, poštovanje i predanost. Jonatana je privukla Davidova hrabrost, neustrašivost i vjera u Boga. On je stavio na stranu svu ljutnju, zavist, želju za moći i ponizio se pred Davidom – čak je posredovao za njega kako bi sačuvao njegov život. Toliko je puno toga moglo uništiti njihovo prijateljstvo, no ljubav koju je njegovao prema Davidu i poslušnost prema Bogu, samo je učvrstila ono što ih je spajalo.Rijetko je pravo prijateljstvo koje odolijeva svim životnim izazovima. A još je rjeđe ono koje traje za čitavu vječnost. Kako će to biti predivan dan kada se Jonatan i David ponovno sretnu na Nebu! To prijateljstvo je slika odnosa kakav Bog Otac ima s Isusom Kristom. Bog nam nudi svoje trajno prijateljstvo koje nam je uvijek nadohvat ruke. On čeka da Mu uzvratimo dubokom oda-nošću. On će uvijek nama ostati odan i štititi nas u vrijeme opasnosti i straha. Ljudima je teško vjerovati zbog pohlepe i težnje za zadovoljavanjem vlastitih potreba. Isus je ipak rekao svojim učenicima: “Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.” (Ivan 15,13) Velik je blagoslov njegovati prijateljstvo koje se odupire zubu vremena, koje je is-punjeno ljubavlju, povjerenjem, odanošću, predanošću, poštovanjem i divljenjem.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na koji način Isus želi biti dijelom vašeg života? Zašto On želi biti vaš pri-

jatelj za cijelu vječnost?2. Kako mi možemo ispuniti svoju ulogu pravog prijatelja?3. Kako nam društvene internetske stranice poput Facebooka ili Twittera

pomažu da razvijemo pravo prijateljstvo? Kako one mogu raditi protiv prijateljstva?

Juliana Henry, Palmerston North, Novi Zeland

Sjeti se:Rijetko je pravo prijateljstvo koje odolijeva svim životnim izazovima.


Petak 22. listopada

Privrženiji od brataISTRAŽIVANJE1. Samuelova 13,1-13; 18,1

ZAKLJUČITEKraljević Jonatan upoznaje se s najmlađim sinom u Jišajevoj obitelji, pastirom koji je preko noći postao vojnik, i nešto je kliknulo. Sam Jonatan je hrabar ratnik, ali najveća stvar koja je ovoj dvojici zajednička jest postojana vjernost Bogu. Zbog svojeg prijateljstva s Davidom, Jonatan dolazi u sukob s ocem. I Šaulu i Jonatanu je jasno da će David jednoga dana sjesti na prijestolje, ali to ne izaziva ljubomoru u Jonatanovom srcu, kao što je to slučaj s njegovim ocem. Jonatan ponizno prihvaća Božji plan da Davida postavi za kralja i po-dupire i ohrabruje Davida cijeli svoj život.

RAZMOTRITE• Opišite jedno od svojih najcjenjenijih prijateljstava. Opišite kako se to pri-

jateljstvo tijekom vremena razvilo. Jeste li kada morali birati između prija-telja i drugih stvari u svojem životu? Kako je vaše prijateljstvo obogatilo i promijenilo vaš život?

• Prisjetite se dobrih prijatelja koje je Isus rado posjećivao u Betaniji (Luka 10,38-42; Ivan 11,1-44). Zašto Mu je ovaj dom bio tako privlačan? Kako vi možete postati bolji prijatelj pastorima i učiteljima koje poznajete?

• Provedite opuštenu večer s Isusom. Što biste mogli zajedno uraditi? Prove-di neko vrijeme s Isusom kao prijateljem svakoga dana tijekom sljedećeg tjedna.

• Potražite neke od starih prijatelja s kojima ste izgubili kontakt tijekom proteklih nekoliko godina. Pošaljite im razglednicu ili e-mail. Još bolje, nazovite ih.

• Pozovite nekoga koga poznajete, a osamljen je, na neku aktivnost na otvo-renom, poput logorovanja ili planinarenja.

POVEŽITEPatrijarsi i proroci, str. 245-249, 269-270; Moj život danas, str. 213.

Cheryl Des Jarlais, Ronan, Montana, SAD


Pouka 5

23.–30. listopada

Abigajila: Nije postala žrtvom okolnosti

“U srcu razumnoga počiva razboritost, a što je u luđakovoj nutrini, to se poka-že.” (Izreke 14,33)



AbigajilaUVOD1. Samuelova 25,3

Kako se nosite u teškim situacijama: s napornim kolegom na poslu, tvrdo-glavim bračnim drugom, gubitkom posla ili kuće, ili čak gubitkom voljene osobe? Vrlo je lako reći ljudima svoje mišljenje – ili dići ruke od svojeg braka. Možda je još lakše napustiti Boga kada stvari ne idu dobro. Ponekad se nađe-mo u teškim okolnostima kojima ne možemo vladati i nitko nas ne pita kako nam je. Molimo se i želimo da se stvari poprave. Ali jednostavno izgleda da nas Bog ne čuje. Ponekad nas On priprema za ono što će doći i, ovisno o tome kako se nosimo u teškim situacijama, može nas upotrijebiti za velike stvari.Abigajila najvjerojatnije nije imala taj luksuz da si sama izabere muža. K tome je, na nesreću, bio “surov i opak” (1. Samuelova 25,3) te se najvjerojatnije loše ponašao prema njoj. No ona je u okolnostima koje su drugima bile nepoznate, pokazala strpljivost. Učinila je sve kako bi preživjela – čak do te točke da je spasila svojeg muža i njegov cijeli dom od Davida i njegove vojske tako što je svoj vlastiti život stavila na kocku. Molila je da na nju padne Nabalova krivnja.Koliko često mi iznosimo na svjetlo grijehe drugih? Ona je mogla dopustiti da Nabal požanje posljedice svojih postupaka i jednostavno zamoliti Davida da poštedi nju i ostatak kućanstva. Ali umjesto toga, postupila je časno. A Bog ju je zbog toga blagoslovio. On ne samo da je sačuvao njezin život, Nabalov život i živote ljudi u Nabalovom kućanstvu, već je kaznio njezinog opakog muža. “Moja je osveta i nagrada, za onaj čas kad ću njihovu spotaknuti nogu, jer blizu je dan nesreće njihove, ono što je za njih pripravljeno, zakasniti neće.” (Ponovljeni zakon 32,35 - Dretar)Izvucimo pouke iz Abigajiline priče. Prvo, Bog poznaje naše srce i uvijek čuje naš vapaj. On zna kako se osjećamo u sebi. Drugo, on nam dopušta da pro-lazimo kroz različite kušnje kako bi nam obznanio svoju volju za naš život ili život drugih ljudi, a On uvijek radi za dobrobit onih koji Ga vole. Treće, kada vam ljudi čine zlo, vi nastavite činiti dobro, budite ljubazni, uklonite im se i dopustite Bogu da se obračuna s njima. Bog je pravedan. On možda neće ri-ješiti tu situaciju onako kako mi to želimo ili očekujemo, ali riješit će je. A što je još važnije, On će postupati prema drugima onako kako vi želite da postupa prema vama. On želi spasiti svakoga od nas.

Larie S. Gray, Silver Spring, Maryland, SAD

Sjeti se:Bog poznaje naše srce i uvijek čuje naš vapaj.



Mudrost ili ludostLOGOS1. Samuelova 25; Izaija 28,23; 53,12; Daniel 9,15-19; Matej 15,10; Rimljanima 8,34

Različiti kao noć i dan (1. Samuelova 25)Osoba iz sjene o kojoj proučavamo ovoga tjedna je Abigajila. Njezinu životnu priču nalazimo u 1. Samuelovoj 25. Dok je čitamo, uočavamo kontrast između Abigajile i Nabala. Ona je bila “žena... mudra”, a Nabal je bio “čovjek surov i opak” (redak 3). Dalje nam se kaže da njegovo ime znači “luda” ili “ludost”. Pogledajmo i druge razlike između ovih dviju osoba:1. Nabal je bio brz na jeziku i često je znao reći krive stvari. Abigajila je bila pa-žljiva u onome što je govorila; bila je mudra. Isus u Mateju 15,11 kaže da “ono što ulazi u usta ne učini čovjeka nečistim, nego što izlazi iz usta, to čini čovjeka nečistim” (Šarić). A u Izrekama 23,7 stoji: “Jer on je onakav kako u sebi misli.” Ono što je u srcu, prije ili poslije izići će na svjetlo dana u riječima ili djelima. Ludost Nabalovog srca vidjela se i u njegovim riječima i u njegovim djelima. S druge strane, Abigajila je imala srce “razumno” (DK). Ona je bila puna poštovanja, suosjećanja i zahvalnosti te je stoga bila blagoslovljena zbog svojih riječi i djela.2. Nabal je odbio Davidov zahtjev za pomoć. To je bila nerazumna, luda od-luka. Međutim, Abigajila je mudro odlučila brzo izići pred Davida i moliti ga za oprost, donoseći mu zalihe hrane koje su bile potrebne njemu i njegovim ljudima.Nabalova bezobzirnost stavila je na kocku mnoge živote. Odluke koje dono-simo često utječu na druge, čak ako to nije bila naša namjera. Abigajilu su njezine odluke dovele do toga da se umiješala i posredovala u ime drugih lju-di. Ona nije mislila samo na sebe, već na dobrobit ljudi koji nisu zaslužili da budu kažnjeni. U Danielu 9,15-19, Daniel se molio za svoj narod koji je već dugo godina bio u babilonskom sužanjstvu. Molio je da se Božji gnjev odvrati od njega kako bi konačno bio oslobođen i mogao se slobodno vratiti u svo-ju domovinu. Jakov 5,16 kaže da “mnogo može ustrajna molitva pravednika” (Šarić). Posrednička molitva je jedan od načina na koji se možemo zauzeti za nekoga, a možda će naše molitve voditi k njihovom spasenju.3. Nabal je imao sebično, nezahvalno srce. Abigajila je imala zahvalno srce, srce koje je davalo. “Svaki neka dâ kako je odlučio u srcu, a ne sa žalošću ili zbog prisile, jer Bog ljubi vesela darovatelja.” (2. Korinćanima 9,7 – Šarić)4. Nabal nije imao poštovanja prema Davidu kao čovjeku kojeg je Bog izabrao da bude vladar Izraela. On je bio ohol, a njegova ga je ludost odvela u smrt. Abigajila je shvatila da je David Božji čovjek kojeg je Gospodin izabrao za sljedećeg vladara Izraela. Uskoro je ona bila izbavljena iz groznih okolnosti u kojima se nalazila i postala kraljica, žena kralja Davida. Pročitajte Matej 23,12 i Ezekiel 21,26.


Mudrost nasuprot ludosti (1. Samuelova 25,3; Psalam 111,10; Propovjednik 7,25)Pogledajmo sada pobliže značenje riječi mudrost i ludost (ili bezumlje) s obzi-rom na to da su vezane za našu priču. Sinonimi za riječ ludost ili bezumlje jesu glupost i nerazboritost. Kao što smo naučili prije, ime Nabal znači luda i ludost. Ono također znači i zao. Njegove bezumne riječi i ponašanje bili su dokaz njegove zloće. Pročitajte 1. Samuelova 25,3.Salomon je želio razumjeti zašto ljudi nešto rade. Zapisao je: “Opet se prihva-tih i upravih srce svoje na to, da mudrujem i istražujem i da spoznam, je li zloća ludost i bezumlje jarost.” (Propovjednik 7,25 - Šarić) On je shvatio da se istinski mudri ljudi boje i poštuju Boga. Pročitajte Izreke 9,10. Nabal je bio zla osoba, luđak, zato što se nije bojao Boga.Abigajila je nazvana ženom “zdravog prosuđivanja” (1. Samuelova 25,3 – pre-ma engleskom prijevodu Biblije NKJV – prim. prev.). Riječ prosuđivanje u ovom je kontekstu prevedeno s hebrejske riječi sekel koja znači: “inteligencija”, “nahođenje”, “znanje”, “smotrenost”, “razboritost”, “razumijevanje”, “mudrost”, “razborit”. Abigajila je bila razborita zato što se bojala Boga i razumjela Njego-vu moć. Ona je znala da će On jednoga dana uzvisiti Davida i u njegovo se ime osvetiti svim njegovim neprijateljima. Upravo ju je njezino poštovanje prema Bogu osposobilo da može slijediti vodstvo Svetoga Duha i presresti Davida. Pročitajte 1. Samuelovu 25,32. Ako mi kao kršćani želimo donositi pametne odluke – da činimo ono što je ispravno, ono što je dobro i da budemo poslušni Božjoj riječi – tada i mi moramo slijediti primjer Abigajile i bojati se Boga. Jer “početak je mudrosti strah Gospodnji” (Psalam 111,10).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Prisjetite se nekih odluka koje ste donijeli. Kako su one pomogle ili naško-

dile drugima?2. Koji izbor utječe na sve druge izbore koje donosimo? Ponovljeni zakon

30,19; Jošua 25,15.3. Kako vam Matej 7,24-27 i 19,16-22 pomaže da razumijete važnost dono-

šenja ispravnih odluka?

Tresa Beard, Silver Spring, Maryland, SAD

Sjeti se:Upravo ju je njezino poštovanje prema Bogu osposobilo da može slijediti vod-stvo Svetoga Duha.



Žena miraSVJEDOČANSTVO1. Samuelova 25,23-31

“‘Osim toga skupiše se oko njega svi koji bijahu u nevolji, svi zaduženi, svi ne-zadovoljni, i on im posta vođom. A bijaše ih oko njega do četiri stotine ljudi.’ Ovdje je David imao vlastito malo kraljevstvo i tu je vladao red i disciplina. Ali čak i u ovom utočištu u planinama on se nije osjećao sigurnim jer je neprekid-no imao dokaze da kralj nije odustao od svojih ubilačkih namjera.”1 “Sa skupinom bjegunaca on se pripremao da preuzme posao koji je Šaul, zbog svojih ubilačkih strasti i slijepe neopreznosti, postao nesposoban obaviti.”2

“David i njegovi ljudi bili su kao zaštitni zid Nabalovim pastirima i stadima, a sada su tražili od ovog bogatog čovjeka da svojim obiljem zadovolji potrebe onih koji su mu tako vrijedno služili. David i njegovi ljudi su mogli sami uzeti od njegovih stada, ali oni to nisu učinili. Njihovo je ponašanje bilo pošteno. Međutim, Nabal nije zamijetio njihovu ljubaznost. Odgovor koji je dao Da-vidu otkrivao je njegov karakter: ‘Tko je David, tko je Jišajev sin? Danas ima mnogo slugu koji su pobjegli od svojih gospodara. Zar da uzmem svoj kruh, svoju vodu, svoju stoku koju sam poklao za svoje strigače, pa da to poklonim ljudima o kojima ne znam ni odakle su?’...Bez imalo razmetanja ili ponosa, već puna Božje ljubavi i mudrosti, Abigajila je otkrila snagu svog predanja svom mužu te je Davidu jasno dala do znanja da neljubazno ponašanje njezina muža nije promišljena osobna uvreda protiv njega, već jednostavno izljev jedne nesretne i sebične naravi. ...Abigajila nije sebi pripisala zasluge za odvraćanje Davida od njegove nepro-mišljene namjere, već je Bogu odala slavu i čast. Ona je onda ponudila bogate zalihe kao žrtvu pomirenja Davidovim ljudima.”3

ZA RAZMIŠLJANJEŠto nas priča o Abigajili i Nabalu uči o ulozi diplomacije u životu kršćanina? Na koji način svatko može steći častan diplomatski duh, bez pretvaranja?

Ann Stewart, Silver Spring, Maryland, SAD

Sjeti se:“Abigajila ... je Bogu odala slavu i čast.”

1 Patrijarsi i proroci, str. 248.2 Isto, str. 249.3 Isto, str. 252.



David i Abigajila: povijesna pozadinaDOKAZI1. Samuelova; 2. Samuelova

“Nakon što je Šaul bio odbačen, Samuel je bio pozvan da izabere i pripremi čovje-ka po Božjem srcu (1. Samuelova 13,14), čovjeka koji se neće postaviti iznad zako-na, već koji će slušati Boga. Poput Krista, i David je prolazio pripremu u uvjetima ljubomore i mržnje. Iako se David ponekad znao ogriješiti o zakon koji je i sam poštovao i zagovarao, uvijek je ponizio svoje srce pred tim vrhovnim zakonom.”1

Kada je Samuel umro, David ga je “duboko i nježno oplakivao kao što vjeran sin oplakuje predana oca. Znajući da je Samuelova smrt raskinula još jednu stegu kojom su obuzdavana Šaulova djela, David je iskoristio priliku da potra-ži sigurnije mjesto te pobjegao u pustinju Paran.”2

Pustinja Paran “proteže se od južne Judeje na jug prema Sinaju. … S obzirom na to da su plemena koja su živjela ovom području bila razbojnički nastrojena, David je najvjerojatnije naišao na vrlo hladan prijam kad je pobjegao u Paran, i bez sumnje shvatio svoju pogrešku. Taj prijam … je kod Davida prouzročio osjećaj potrebe za pomoći odozgo.”3

Nabal je sa svojom ženom Abigajilom živio u Maonu. Njegove su ovce bile u Karmelu. “Tijekom svojeg boravka u pustinji Zif i Maon, prije nego što su se sklonili u Gad, David i njegovi ljudi upoznali su se s Nabalovim pastirima i na njih ostavili najbolji dojam. S obzirom na to da je živio u blizini pustinje, Nabal je stalno bio izložen pljačkaškim bandama.”4

David je poslao svoje ljude kako bi zatražio namirnice od Nabala. “On je saču-vao Nabalova stada bez gubitaka. Vlasnici ovaca obično su radosno nagradili one koji su im pomogli da nemaju gubitaka. Davidov zahtjev za namirnicama bio je na mjestu i u skladu s običajima tog vremena.”5 David nije očekivao prijam na kakav su naišli njegovi ljudi. Ispunjen željom za osvetom, naoružao je svoje ljude i krenuo prema Nabalovom domu s namje-rom da uništi njega i njegovo kućanstvo! Kada je Abigajila čula što se dogodi-lo, pripremila je namirnice za Davida i njegove ljude te mu požurila u susret. Ona je brzo i diplomatski molila za život svog ludog muža i njegovih ukućana. David je poslušao Abigajilin savjet koji ga je spriječio da ne prolijeva nevinu krv (1. Samuelova 25,32.33).

Patience Barnes, Mt. Pleasant, Pennsylvania, SAD

Sjeti se:Ona je brzo i diplomatski molila za život svog ludog muža i njegovih ukućana.1 Th e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 449.2 Patrijarsi i proroci, str. 251.3 Th e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 573.4 Isto, str. 573,574.5 Isto, str. 574.



Suočavanje s teškoćamaPRIMJENAPsalam 52,8

Teške okolnosti mogu obeshrabriti i razočarati čak i najjačeg kršćanina. U ta-kvoj situaciji možete izabrati jedan od dva izlaza: (1) uhvatiti se za Gospodina dok se u agoniji molite za rješenje svog problema, ili (2) sve dublje i dublje zapadati u očaj.Josipova se situacija činila beznadnom. Možemo zamisliti kako se osjećao na-kon što su ga njegova braća prodala u ropstvo. Srce mu je bilo slomljeno ne znajući što ga sve čeka niti hoće li više ikada vidjeti svojeg oca. Ali on je odlučio vjerovati u Gospodina i biti poslušan svemu onome čemu ga je otac naučio.Tu su zatim Estera, Daniel i njegova tri prijatelja. Svi su oni odlučili biti po-slušni svojem Bogu, čak i po cijenu smrti. Njihova im je vjera pomogla da se izdignu iznad strašnih okolnosti, a Gospodin je nagradio njihovu vjeru.Abigajila je također bila žena vjere. Ona se nije uplašila, već je odlučila spasiti nevine živote, makar se kasnije morala suočiti s gnjevom svojeg muža. Kao re-zultat njezinih hrabrih, brzih poteza, uspjela je spriječiti Davida da učini nešto zbog čega bi poslije požalio. Ona nije dopustila da situacija utječe na njezinu vjeru ili je promijeni. To je bila žena koju je Bog mogao upotrijebiti, a Duh ju je vodio da progovori Davidu.Isus je naš savršeni primjer. On je došao na Zemlju kako bi nas spasio od naših grijeha. On je bio prezren i odbačen, čovjek boli, ranjen i izudaran zbog naših grijeha (Izaija 53). Međutim, On se izdigao iznad okolnosti u kojima se nala-zio kako bi dovršio svoju zadaću. Bez obzira na okolnosti u kojima se nalazite, sjetite se Isusa i mnogih drugih vjernih muškaraca i žena u Bibliji. Evo još ne-koliko stvari koje će vam pomoći da nadvladate okolnosti u kojima se nalazite:Vjerujte Gospodinu (Psalam 52,8.9). On poznaje vašu situaciju; On ima rješenje.Molite se poput Jakova (1. Solunjanima 5,17.18). Nemojte odustati sve dok vas Bog ne blagoslovi i pokaže vam kojim putem da krenete.Budite poslušni (Jeremija 7,23). Donesite odluku da ćete bez obzira na sve biti poslušni Njemu i Njegovoj Riječi.Idite kamo god vas On vodi (Matej 16,24-26). On vas nikada neće ostaviti niti dići ruke od vas.

ZA RAZMIŠLJANJEPronađite druge retke za svaku od gornje četiri točke. Naučite napamet onaj redak koji za vas ima najveće značenje.

Sarah Stewart, Silver Spring, Maryland, SAD

Sjeti se:To je bila žena koju je Bog mogao upotrijebiti.



Žena puna razumijevanjaRAZUMIJEVANJEPsalam 107,19

Abigajila predstavlja sve ljude koji ne dopuštaju da ih okolnosti u kojima se nalaze satru. Ona je znala da bi ludost njezinog muža mogla prouzročiti ne samo njegovu smrt, već i smrt nevinih ljudi. Mnogo puta ljudi dopuštaju da ludost drugih utječe na njih pa onda donesu pogrešne odluke. Međutim, kao odgovor na Nabalove nerazumne postupke, Abigajila je donijela mudru odlu-ku da iziđe pred Davida i moli za oprost.Abigajila je bila žena puna razumijevanja. Njenu mudrost na djelu možemo vidjeti u cijelom 25. poglavlju 1. Samuelove. Prvo je saslušala sluge što su joj imali reći o Nabalu i Davidovim ljudima. Na to je odgovorila tako što je od-mah djelovala. Znala je da nema vremena za gubljenje. Nešto se mora podu-zeti odmah ili će poginuti nevini ljudi.Ona je razborito i pozorno odabrala zalihe hrane koje je odnijela Davidu. A sve je to učinila u vrlo kratkom vremenu. Svojim je svojim slugama dala naputke o tome što trebaju učiniti i kako. A oni su pozorno slijedili njezine upute. Kao re-zultat, uspjela je presresti Davida prije nego što je ovaj stigao do Nabala. David je vidio koliko je ta žena inteligentna i mudra. Poslušao je ono što mu je rekla i pokajao se zbog svojeg nauma. Kada se nakon susreta s Davidom Abigajila vratila kući, odlučila je čekati do sljedećeg jutra kako bi ispričala Nabalu što se dogodilo. To je bio mudar potez s njezine strane. Nabal se zabavljao i pio i znala je da ne može jasno razmišljati. Možda ne bi razumio ozbiljnost svojih postu-paka da mu je te noći rekla što je učinila. Možda bi se u svojem pijanom stanju samo nasmijao ili joj pak ljutito odgovorio. Stoga je pričekala do sljedećeg jutra da se otrijezni. Htjela je biti sigurna da će biti potpuno svjestan posljedica svoje ludosti – da je mogao izgubiti sve, uključujući i svoj život.Abigajila je također shvatila da će se Bog osvetiti svim Davidovim neprijate-ljima, uključujući i Nabala, te je bila dovoljno mudra da zamoli Davida da je se sjeti (1. Samuelova 25,31). Nakon Nabalove smrti, David se sjetio Abigajile i uzeo ju je za ženu.U Abigajilinoj priči možemo vidjeti kako se Bog brine za svoj narod. Na kraju je Gospodin osvetio Davida za Nabalov nezahvalni stav i ponašanje. On je također oslobodio Abigajilu okova braka s ovim zlim, ludim mužem.

Kayla D. Beard, Silver Spring, Maryland, SAD

Sjeti se:Znala je da nema vremena za gubljenje.


Petak 29. listopada

Kršćanin kao posrednikISTRAŽIVANJE1. Samuelova 25

ZAKLJUČITE Abigajila se našla suočena s gotovo bezizlaznom situacijom. Kako smi-riti gnjev dvojice muškaraca koji su držali njezinu sudbinu u svojim rukama? Umjesto da se sklupča u klupko jadikovanja i samosažaljenja, ona je svojom mudrošću razriješila smrtonosni nesporazum. Njezina briga za ljude koji su je okruživali i poštovanje prema “Božjem pomazaniku” učinili su je posredni-kom između Nabala, koji je donio nerazumnu odluku, i Davida, koji je reagi-rao prije nego što je razmislio o mogućim posljedicama svojih djela.

RAZMOTRITE• Naučite napamet riječi pjesme “Vodi me, o dragi Oče” (broj 225 u Kršćan-

skim himnama). Kada god se tijekom sljedećeg tjedna budete osjećali pod pritiskom, razmišljajte o riječima ove pjesme.

• Uprizorite igrokaz na temelju priče o Abigajili, Davidu i Nabalu, prenesen u današnje vrijeme.

• Započnite voditi dnevnik posredničke molitve. Zapišite imena ljudi za koje se molite kao i odgovore na svoje molitve. Kako vam molitva za dru-ge pomaže duhovno? Zašto trebamo posredovati za druge kada oni imaju slobodu donošenja vlastitih odluka?

• Budite posrednik između dva prijatelja koji nisu u najboljim odnosima. Možete li pronaći glavni problem? Kako da pronađu zajednički jezik? Za-što je važno biti nepristran?

• Napravite plakat u čijem će središtu biti ime Abigajila. Ukrasite ga slika-ma predmeta koji simboliziraju karakteristike koje je Abigajila pokazala u svojem životu. Zatim napravite još jedan plakat, ovaj put sa svojim ime-nom i karakteristikama koje pokazujete.

• Proanalizirajte Davidove, Abigajiline i Nabalove reakcije. Kako se vi po-našate u svojem životu? Koliko je lako pogrešno razumjeti ljude? Zašto reagiramo tako brzo i negativno kada osjećamo da se netko loše ophodi prema nama? Kakva bi trebala biti naša reakcija kao kršćana prema onima koji prema nama loše postupaju?

POVEŽITEPatrijarsi i proroci, str. 251-253; Th e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 1022.Joyce Landorf, He Began With Eve, “Abigail” (Word, 1983.).

Deena Bartel-Wagner, Spencerport, New York, SAD


Pouka 6

30. listopada – 6. studenoga

Urija: Vjera stranca

“Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom!” (Ponovljeni zakon 6,5)



Je li lakše popustiti ili reći “ne”?UVOD2. Samuelova 11

Kada je postalo jasno da je u drugom stanju, prestala je dolaziti u crkvu. Znala je za sva pravila i propise. Odrasla je s njima i točno je mogla zamisliti tijek pravedničkog odreda: “Crkveni priručnik je jasan kada se radi o moralnim pitanjima. Ova mjerila treba poštovati. Mi moramo jasno dati do znanja da ovakav način ponašanja nije prihvatljiv. Ona mora biti primjer.” Nije se mogla suočiti s optužujućim pogledima, izgovorenim optužbama ili aluzijama. Njoj nitko nije trebao govoriti što je ispravno, a što nije. Zar ne razumiju da ona sve to jako dobro zna? Spustila je pogled i zagrlila svojeg tek rođenog sinčića. To nije bila njegova krivnja. Začula je šum i ugledala kako joj prilaze crkveni starješine. Sada se osjećala još jadnije. Zar je nisu mogli osta-viti na miru? Ali prije nego što je uopće mogla otvoriti usta, bila je zatrpana cvijećem, darovima i dobrim željama.Mi se stalno suočavamo sa situacijama za koje ne postoje jednostavni odgovo-ri: izborom između nekoliko mogućnosti od kojih nijedna nije pozitivna. A u velikoj većini slučajeva, u takvu situaciju smo se sami doveli.Kralj David se našao u takvoj situaciji. Izrael je bio u ratu. Vojska je porazila Amonce i zauzela Rabu.Međutim, David nije bio sa svojom vojskom. Bio je kod kuće, gdje je proma-trao prelijepu ženu kako se kupa na krovu svoje kuće. Poželio ju je. Ali otkrio je da je to žena jednog od njegovih najboljih vojnika, Urije Hetita. Međutim, David je na brzinu sve odbacio. Njegova zabranjena noć zadovoljstva rezulti-rala je neželjenom trudnoćom.Sada se David suočava s nedoumicom. Zakon zahtijeva da oboje budu kažnje-ni smrću (Levitski zakonik 20,10). Stoga David kreće na plan A. Šalje po Uriju i traži izvještaj o ratu. Tada naređuje Uriji da ode kući. Umjesto da ga posluša, Urija provodi noć pred Davidovim vratima.Plan B. David opija Uriju i šalje ga kući. Urija provodi noć pred Davidovim vratima.Plan C. David ispisuje Urijinu smrtnu kaznu i šalje ga natrag u bitku gdje je njemu samome bilo mjesto. Urija pogiba.Za razliku od Davida, Urija je prikazan kao pošten i karakteran čovjek, čovjek koji jasno razlikuje dobro i zlo, koji je spreman učiniti ono što je ispravno bilo to njemu drago ili ne. Stoga ovotjedna pouka govori o životu vjere.

Lars Eric Andersson, Lindesberg, Švedska

Sjeti se:Njegova zabranjena noć zadovoljstva rezultirala je neželjenom trudnoćom.



U svakom naroduDOKAZIDjela 10,34.35

Kornelije je bio vojnik u rimskoj vojsci. On nije bio Židov Pa ipak, kad je Petar došao u njegovu kuću, dao je duboko svjedočanstvo o tome kako Bog gleda na ljude: “Uistinu, sad istom shvaćam: ‘Bog nije pristran.’ Naprotiv, njemu je mio u svakom narodu onaj koji ga priznaje i čini što je pravedno.”Urija Hetit je bio takav čovjek koji je Bogu bio mio. Ovo nas uči da utjecaj i rad Svetoga Duha na ljudska srca i um nisu ograničeni na određene ljude. Bog je zainteresiran i želi spasiti ljude iz svih naroda i svih životnih okruženja, pa čak i vojnike u oružanim snagama. Hetiti su bili moćan narod smješten u po-dručju današnje Male Azije. Izrael je s njima bio povezan višestrukim vezama – neke od tih veza bile su dobre, a neke pogubne. Abraham je od Efrona Hetita kupio poljanu u Makpeli gdje je sahranio svoju ženu Saru (Postanak 23,10-20). Ovo je zanimljiva činjenica s obzirom na to da je Bog obećao Abrahamu da će njegovom sjemenu biti dana hetitska zemlja. Ezav je donio Izaku mnogo gorčine kada se oženio dvjema ženama Hetitkinjama (Postanak 26,34.35).Bog je Izraelu dao upute da uništi Hetite i druge neznabožačke narode (Po-novljeni zakon 20,17). Obećao je da će ih istjerati obadima. Nažalost, Izrael nije slijedio Njegove upute. Učinili su upravo suprotno. Pomiješali su se s He-titima i klanjali se njihovim lažnim bogovima (Suci 3,5.6). Čak se i Salomon oženio Hetitkinjama (1. o kraljevima 11,1). Urijina postojanost i Davidov moralni pad sadrže značajne pouke za nas. Urijina vjernost i moralna postojanost podsjećaju nas da Bogu nije presudno znanje, sposobnosti ili položaj. Kršćanin može posjedovati jednu od tih vrlina ili pak sve tri, ali ne pokazuje kršćansko ponašanje. Često nekršćanin, a ne vjernik, ponašanjem pokazuje pravednost.Koraci k uništenju su brzi i malo ih je. Naša jedina sigurnost je u našem zajed-ništvu s Isusom. Bez Njega mi ćemo propasti (Ivan 15,5).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje su posljedice moralnog pada?2. Vjernost i postojanost možda neće uvijek biti priznate ili nagrađene. Kako

nas to može navesti da zanemarimo njihovu vrijednost?3. Samo zato što vjernost i postojanost nisu uvijek priznate, znači li to da

možemo biti nemarni u tim područjima? Obrazložite svoj odgovor.4. Što će biti korisnije u našem služenju Bogu: odvajanje od svijeta ili uklju-

čivanje u svijet? Obrazložite svoj odgovor.5. U kojim je slučajevima opravdano odvajanje od svijeta? Kako kršćanin može

biti u svijetu a da ne postane žrtvom određenih grešnih aspekata ovoga svijeta?

Elizabeth Lawrence, Watford, EngleskaSjeti se:

Koraci k uništenju su brzi i malo ih je.


Ponedjeljak 1. studenoga

Trijumf i tragedijaLOGOS 2. Samuelova 11; Izreke 23,6.7; Jeremija 5,1; Ivan 15,5; Rimljanima 15,4; Galaćanima 6,7; Efežanima 6,10.11; Filipljanima 4,8

Najslabija karika (Efežanima 6,10.11)Kada kršćane upozorava na to da đavao radi kako bi uništio ljude, Pavao zapa-ža da u njegovom planiranju postoji određena “metoda” (Efežanima 6,10.11). Priča o Davidu, Bat-Šebi i Uriji Hetitu slikovito prikazuje ovu istinu.Sotona nas napada tamo gdje smo najslabiji, zato što nema smisla kušati ljude tamo gdje najvjerojatnije neće pasti. Priča o Davidu i Uriji prikazuje ovo na slikovit način, detaljno opisujući strašne posljedice jednog trenutka ludosti.

Snaga požude (2. Samuelova 11; 1. o kraljevima 15,5)Davidova vjernost Božjoj volji i jedna mrlja u njegovom karakteru istaknute su u 1. o kraljevima 15,5. Ta iznimka ispunjava priču dramatikom, strašću, požudom, nesrećom i okrutnošću. Umjesto da predvodi vojsku u ratu, David je ostao kod kuće u Jeruzalemu. Jedne je večeri iz svoje palače ugledao prelije-pu ženu kako se kupa. Njezina ljepota pobudila je njegovu želju. Nakon što je otkrio tko je ona, doveo ju je u palaču gdje je s njom počinio preljub.Bat-Šebin muž bio je vrlo dobro poznat Davidu. Urija je bio jedan od Davido-vih najpouzdanijih tjelohranitelja. David je bio svjestan da je Urija odsutan, da vodi vojsku u bitku. Sve to čini Davidovo ponašanje još odvratnijim.

Iluzija grijeha (Galaćanima 6,7)Saznavši da je Bat-Šeba trudna, David pokušava zataškati svoj grijeh. Poziva Uriju u Jeruzalem, s namjerom da Urija spava sa svojom ženom kako bi, kada se dijete rodi, bio priznat kao otac. Davidovo je ponašanje poučno. Čini se kako je Uriji pripisao istu požudu koja je vladala njime. Poznato je da često drugima pripisujemo vlastite sebične želje. Međutim, David je krivo procijenio Uriju. Njegova je dvoličnost otkrivena zbog Urijine odanosti i postojanosti.Kada je Urija odbio otići k svojoj ženi, David je pokušao izvesti još jednu smi-calicu. Opio je Uriju. Ni to nije uspjelo, jer je Urija i dalje ostao podalje od Bat-Šebe. Nakon toga David je odlučio da Urija mora umrijeti. Stoga je napi-sao pismo Joabu, zapovjedniku izraelske vojske, u kojemu mu je dao uputu da postavi Uriju u prve redove, tamo gdje su najveći izgledi da pogine. I upravo to se i dogodilo. Takva je ljudska glupost u svojoj grešnosti. Zaboravljamo da se od Boga ništa ne može sakriti.Urijina postojanost i Davidovo bezosjećajno ponašanje zahtijevali su pravdu i odmazdu. Do toga je i došlo kada je prorok Natan suočio Davida s njegovim zločinom. David je sam sebi presudio smrtnu kaznu, ali je Božjom milošću bio pošteđen. U ovoj priči posebno se ističe Urijin karakter. On je uistinu bio čovjek po Božjem srcu.


Plaća za grijeh (Rimljanima 6,23)Preljub s Bat-Šebom donio je Davidu veliku patnju i bol. Izgubio je četiri sina, uskraćena mu je prednost građenja hrama, te je ostavio užasnu baštinu Salo-monu i izraelskom narodu. Bolje je spriječiti nego liječiti, jer tuga i krivnja ne mogu vratiti sat unatrag niti spriječiti posljedice grijeha. Međutim, možemo reći hvala Bogu što postoji nada u oprost. Davidova glupost nam je upozore-nje, a Urijina postojanost nadahnuće.

Vrlina je sama po sebi nagrada (Rimljanima 15,4)Urijina životna priča iznosi neprolaznu i prikladnu pouku za žene i muškarce u svakoj životnoj dobi. U njoj nalazimo Urijinu odanost i samokontrolu, kao i Davidovu nekontroliranu požudu i Bat-Šebino suučesništvo, dva najsramnija djela opisana u Pismu.U našem suvremenom svijetu labavog morala, postojanost Urije Hetita hrabri nas da budemo moralno čisti. Poput Josipa, i Urija pokazuje da možemo odo-ljeti požudi i strasti. Seksualne kušnje nisu nesavladive. Kada proučavamo Davidov život, vidimo velikog čovjeka koji je uz Božju po-moć postigao divne stvari. S njim se u mnogo pogleda ne možemo usporedi-ti, a nazvan je i čovjekom “po mom [Božjem] srcu” (Djela 13,22). Međutim, razlika između postojanosti Urije Hetita i Davida stavlja mrlju na Davidov život. Urija tek treba primiti svoju nagradu. Nema sumnje da će on, stranac u Izraelu, biti prozvan kao Božji heroj kada Krist dođe po svoje.Kratka životna crtica koju nam Pismo bilježi o Uriji, ohrabruje nas da svojim životom svjedočimo za Boga – životom kojeg ne pokreće požuda, želja za vla-šću, bogatstvom ili pogodnostima, već životom ispunjenim željom da služimo i budemo vjerni Isusu, našem Gospodinu i Spasitelju. Pjesnik se pita: “Tko je sretan ratnik? Tko je on? / Tko je taj kakav svaki vojnik želi biti?”1 Ključ za odgovor na ovo pitanje nalazi se u sljedećem zapažanju: “Ne postoji granica korisnosti onoga koji, ostavljajući svoje ‘ja’, omogućuje Svetome Duhu da dje-luje na njegovo srce i koji živi životom u cijelosti posvećenim Bogu.”2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Nas određuje ono o čemu razmišljamo (Izreke 23,7). Kako to objašnjava

ponašanje Urije i Davida?2. Kako možemo opisati narav Davidovog grijeha?3. Na koji način bi naš pogled na vječni život trebao utjecati na naše ponašanje?4. Vjerujemo li da je vrlina sama po sebi nagrada? Obrazložite svoj odgovor.

Patrick Boyle, Watford, Hertsfordshire, Engleska

Sjeti se:Bolje je spriječiti nego liječiti.

1 Selected Poetry of William Wordsworth (New York: Th e Modern Library, 2002.), str. 510. 2 Put u bolji život, str. 91.


Utorak 2. studenoga

Velika promjenaSVJEDOČANSTVOBrojevi 32,23

“Dotad je Božja providnost sačuvala Davida od svih neprijateljskih za-vjera i izravno je upotrijebljena da obuzda Šaula. Ali Davidov prijestup je promijenio njegov odnos s Bogom. Gospodin nikako nije mogao odobriti bezbožnost. On nije mogao upotrijebiti svoju silu da zaštiti Davida od po-sljedica njegova grijeha kao što ga je štitio od Šaulova neprijateljstva.Velika se promjena dogodila i u samom Davidu. Njegov je duh bio slomljen sviješću o grijehu i njegovim dalekosežnim posljedicama. Osjećao se ponižen u očima svojih podanika. Njegov je utjecaj bio oslabljen. Dotada je njegov na-predak pripisivan njegovoj savjesnoj poslušnosti Gospodnjim zapovijedima. Ali sada su njegovi podanici, znajući za njegov grijeh, poticani da slobodnije griješe. Oslabljen je njegov autoritet u vlastitom domu kao i njegov zahtjev sinovima za poštovanjem i poslušnošću. Osjećaj grešnosti utišao ga je kad je trebao osuditi grijeh, i oslabio njegovu ruku kad je trebao provoditi pravdu u vlastitom domu. Njegov je zao primjer utjecao na njegove sinove, a Bog nije htio posredovati da spriječi posljedice. On je dopustio da se stvari prirodno odvijaju te je David bio oštro kažnjen. ...Oni koji ukazivanjem na Davidov primjer pokušavaju umanjiti krivnju za vlastite grijehe trebaju naučiti iz biblijskog zapisa da je put prijestupa težak. Premda oni kao i David trebaju napustiti put zla, posljedice će grijeha i u ovom životu biti gorke i teške za nošenje.Bog je namjeravao da povijest Davidova pada služi kao opomena tako da se ni oni kojima je dao velike blagoslove i naklonost ne osjećaju sigurnima i zane-mare budnost i molitvu. Tako se ona pokazala korisnom onima koji ponizno nastoje naučiti pouku koju je Bog namjeravao pružiti. Od naraštaja do nara-štaja tisuće su potaknute da shvate osobnu opasnost kušačeve sile. Davidov pad, čovjeka koga je Bog tako visoko cijenio, u njima je probudio nepovjere-nje u sebe. Shvatili su da ih samo Bog svojom silom može sačuvati po vjeri. Znajući da je i njihova snaga i sigurnost u Njemu, oni se boje zakoračiti na Sotonino tlo.”

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koja nas jedina stvar može sačuvati od grijeha i njegovih posljedica?2. Kako na vaš život utječe kada, kao David, svjesno počinite grijeh?

Amy Browne, Kent, Engleska

Sjeti se:“Bog je namjeravao da povijest Davidova pada služi kao opomena...”

* Patrijasi i proroci, str. 274,275.


Srijeda 3. studenoga

Prepustiti se strujiPRIMJENAHebrejima 2,1-4

Uspjeh i neuspjeh u životu ne dolaze se sami od sebe. “Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja.” (Izreke 26,2) Struja neće nikoga odnijeti na Nebo; ali vas kobno lako može udaljiti od njega. U jednom od najlucidnijih zapažanja u Pismu, kao razlog za duhovni slom navodi se nemar (Hebrejima 2,3). Isus je rijetko kada za ljude govorio da su zli. Međutim, podijelio ih je na lude – lude djevice koje se nisu pripremile (Matej 25,1-13), ludog graditelja koji je gradio na pijesku (Matej 7,26.27); i nerazu-mne – nerazumne Galaćane (Galaćani 3,1).Bi li ispravno bilo reći da je većina nas, ako ne i svi, prije ili poslije doživjela gubitak, patnju, bol, pa čak i katastrofu zbog vlastitog nemara i neopreza? To je dovoljan razlog za moralni pad. Kao što je David naučio, trenuci bezbriž-nosti mogu voditi u doživotno kajanje. Evo nekoliko načina na koje možemo spriječiti takve trenutke:Proučavajte Božju riječ. Nije dovoljno samo čitati Bibliju, premda je to poželj-na navika. Mi je moramo proučavati i primjenjivati u svojem životu.Molite se. Naše molitve ne bi se smjele sastojati od brzog sklapanja nekoliko površnih „molim“ i „hvala“ u jednu cjelinu. Dok se molimo, trebali bismo pozorno razmotriti svoje potrebe, kao i načine na koje nas je Bog blagoslovio. Također bismo trebali jednostavno utihnuti i dopustiti Bogu da nam govori. Kao što su učenici tražili od Isusa da ih nauči moliti (Luka 11,1), tako i mi trebamo naučiti moliti. Nema većeg blagoslova u životu od dobrog odnosa s Bogom. Kao što je slučaj s našim prijateljima, tako je i s našim Bogom – prija-teljstvo razvijamo kada Mu se približavamo u molitvi.Čeznite za spasenjem. Spasenje ne dolazi samo od sebe. Bog nas ne prisiljava da prihvatimo Njegovu milost. Mi smo spašeni jednim dijelom zato što že-limo biti spašeni. Mi tražimo spasenje i čeznemo za njim zato što osjećamo potrebu. To je najozbiljnije od svih životnih pitanja. Ono zahtijeva ozbiljnu svakodnevnu pozornost. Vrlo je lako steći krivi pogled na spasenje, gledati na njega samo kao ljudski napor, kao na nešto što treba izdržati, a ne u čemu treba uživati.Blagoslovi svakodnevnog druženja s Bogom su neusporedivi. Druženje s Njim daje nam život i uljepšava ga.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako svakodnevna duža izloženost televiziji, sjedenje pred računalom i

pisanje poruka može ugroziti naše kršćansko iskustvo?2. Koji je bio razlog Josipovog bijega od seksualnih napastovanja Potifarove žene?

Michele Vitry, Watford, EngleskaSjeti se:

Trenuci bezbrižnosti mogu voditi u doživotno kajanje.


Četvrtak 4. studenoga

Etika situacije?RAZUMIJEVANJEMatej 5,21-28

Kada je David poslao Uriju na prvu crtu bojišnice, prekršio je šestu zapovijed: “Ne ubij!” To je vrlo jednostavan slučaj. Međutim, što ako sam duševno ubio svojeg prijatelja aluzijama i ogovaranjem? Fizički nikoga nisam ubio. Nisam prekršio slovo devete zapovijedi, zato što sam možda rekao istinu. Međutim, svejedno sam ubio svojeg prijatelja.Neki tinejdžeri kradu aute iz zabave i voze brzo i opasno dok ne potroše gori-vo u spremniku. Tijekom brze i opasne vožnje, oštećuju auto i drugu imovinu. Oni su krivi za krađu. Međutim, što bi bilo kas biste živjeli u ratnom području i vaša obitelj umirala od gladi? Vaša jedina nada da preživite bila bi da ukrade-te hranu. Zabranjuje li i to zapovijed “Ne ukradi!”? Mijenja li situacija načelo?Često radite do kasno navečer, ali ne dobijete naknadu za prekovremene sate. Uključeni ste u misijski projekt u crkvi i u uredu kopirate sve potrebne mate-rijale zabadava. Na kraju krajeva, vaš poslodavac vam duguje za sve te preko-vremene sate. Smatra li se to krađom? Ili je to plaćanje u naturi?Apsolutni, nepromjenjivi karakter Deset zapovijedi neugodan je za post-mo-derno društvo, koje gleda svijet s individualističkog, pragmatičnog stajališta. Društvo želi da vjerujemo kako ništa nije apsolutno. Da je Urija živio onako kako mu je godilo umjesto prema načelima, mogao je otići kući k Bat-Šebi i sve bi ispalo kako treba po Davida. Ali on nije tako živio. Posljedica je bila da je poginuo. Njegova postojanost stoji nasuprot Davidovoj slabosti.Kada Isus u Govoru na gori tumači značenje zapovijedi “Ne ubij!”, On proši-ruje pojam ubojstva na ljutnju (Matej 5,21-26). Gnjevne riječi, prepirka, gun-đanje ili svađa nemaju mjesta u kršćanskom životu. Prema Isusovom tumače-nja preljuba, David je već prešao crtu kada je s požudom pogledao Bat-Šebu (Matej 5,27.28). Karakter se ne stvara i ne gubi u trenutku. Karakter se izgrađuje cijelog života.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koliko bi svaka situacija u kojoj se nađemo trebala utjecati na naše odluke

i ponašanje?2. Što možemo učiniti da mediji ne umrtve naš osjećaj za biblijska mjerila?3. Kako Isus tumači Deset zapovijedi o tome kako se trebamo odnositi pre-

ma drugima?4. Urijina postojanost i vjernost svijetli su primjer. Kako i mi danas možemo

biti isto tako postojani?


Sjeti se:Karakter se izgrađuje cijelog života.


Petak 5. studenoga

David i Urija – tužna usporedbaISTRAŽIVANJE2. Samuelova 11

ZAKLJUČITE11. poglavlje 2. Samuelove bolno je štivo. Zajedno s Urijinim osjećajem duž-nosti nasuprot Davidovom zanemarivanju svoje, ovdje nalazimo Urijinu usre-dotočenost na zadatak i Davidovu sljepoću za zadatak. U ovom se poglavlju Urija ističe kao junak, dok David postaje najgori od najgorih. Kakvo je naše stajalište o Davidovim grubim aktivnostima? Što bismo zaključili kada bi ovo poglavlje bilo jedini izvor informacija koje smo imali o Davidu? Kada razmo-trimo brojne razlike između Urije i Davida, koje pouke o kušnjama, postoja-nosti i oprostu možemo naučiti?

RAZMOTRITE• Na Googleu potražite izraz “seksualni skandali i političari”. Izaberite jednu

ili dvije novije priče te pronađite sličnosti ili razlike u odnosu na Davidov skandal i Urijinu sudbinu.

• Prelistajte časopise i pronađite nekoga tko vam nalikuje na Uriju. Ako vam ništa za zapne za oko, pokušajte naslikati sliku na temelju svoje predodžbe Urije.

• Potražite na internetu pjesmu Waynea Watsona “It’s a Fine Line”. Ta pje-sma govori o tankoj crti između dobra i zla u mnogim životnim odluka-ma. Poslušajte pjesmu i zatim zapišite što više takvih situacija.

• Prisjetite se trenutaka u svojem životu kada ste, poput Davida, pokušali zataškati nešto što ste učinili. Je li bilo nevinih žrtava?

• Zamislite kako će Davidu i Uriji biti kada se sretnu na novoj Zemlji. U stotinjak riječi zapišite što bi mogli reći jedan drugome.

• Razmislite o ljudima u vijestima koji se ponašaju poput Davida u 2. Samu-elovoj 11. Nalazite li nekog Uriju? Najvjerojatnije nitko neće slaviti njego-ve vrline i postojanost sve do nove Zemlje. Poznajete li nekog suvremenog Uriju; kako biste mu mogli odati priznanje?

POVEŽITEKako biste još više naučili o Davidovom životu, pročitajte 1. Samuelovu 16 (David postaje kralj); 1. Samuelovu 17 (David i Golijat); 1. Samuelovu 20 (Da-vid i Jonatan); 1. Samuelovu 25 (David i Abigajila); 2. Samuelovu 12 (David i Natan).Također pročitajte 71. poglavlje knjige Patrijarsi i proroci.Ako želite pročitati više o Davidu i Uriji, idite na http://bible.org/seriespage/david-and-uriah-2-samuel-115-27.

Victor Brown, Dayton, Ohio, SAD


Pouka 7

6.–13. studenoga

Ebjatar: Svećenik

“Vi ste, naprotiv, ‘izabrani rod, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod odre-đen za Božju svojinu, da razglasite slavna djela’ onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1. Petrova 2,9)


Subota 6. studenoga

Da se ne zaboraviUVOD1. Samuelova 22; 1. o kraljevima 1,5-10; 2,1-26

Vrhovni klan zamijetio je Ogana kada je ovaj imao 15 godina. Ogan i njegova obitelj živjeli su u siromaštvu i krajnjoj bijedi, u jednom od najzabačenijih dijelova zemlje. No Ogan je bio nevjerojatno bistar. Njegov nepismeni otac uočio je da se njegov oštar um može sjetiti naziva svih biljaka u njegovom selu i svih priča koje je čuo. Nadao se da će jednoga dana član Vrhovnog klana doći u njihovo selo i prepoznati Oganove sposobnosti. I to se dogodilo.Sada je Ogan bio vrhovni učitelj Vrhovnog klana. On je odgovarao na sva pita-nja iz područja znanosti, fi lozofi je, književnosti i zakona. Međutim, vođa Vr-hovnog klana postajao je uznemiren. Nije primjećivao da se Ogan namjerava vratiti u svoje selo kako bi potražio svojeg nasljednika. A također nije mogao predložiti Oganu da mu je vrijeme da se povuče. Da je to učinio, prekršio bi zakletvu danu stupanjem na ovaj položaj i smrt bi bila neizbježna.Ogan, na neki način sličan svećeniku Ebjataru, nije bio odgovoran samo sebi, već i vlasti i položaju na koji je bio pozvan. Ebjatar “uteče i pobježe Davidu” (Šarić). David mu je rekao: “Ostani kod mene, ne boj se.” (1. Samuelova 22,23) Ebjatarova nazočnost Davidu je bila vrlo važna. On je preko svećenika postav-ljao pitanja Gospodinu. Gospodin je Davidu glasno i jasno rekao “da” i time je David povratio sve što mu je neprijatelj oduzeo.Ebjatar je iz prve ruke doživio Božju moć. Od stotinjak svećenika koje je Šaul poklao, jedino je on utekao. Dano mu je dvostruko jamstvo: jedno mu je dao zemaljski kralj u bijegu, a drugo nebeski Kralj. Pa ipak, na kraju nije podu-pro krunidbu Salomona, kojega je Bog odredio za sljedećeg kralja. Međutim, “Ebjatarov život je pošteđen, iz poštovanja prema njegovoj dužnosti i prijaš-njoj vjernosti Davidu.”1 Ali bio je uklonjen sa svojeg položaja velikog sveće-nika. Ovog ćemo tjedna naučiti od Ebjatara da “Bog zahtijeva našu službu. Svatko se treba prihvatiti odgovornosti, i samo onda možemo ispuniti veliku životnu misiju ako bez ustezanja primimo odgovornosti i svjesno i vjerno ih nosimo.”2 Dok proučavate ovotjednu pouku, zapitajte se: Koja je moja sveće-nička uloga kao kršćanina? Može li Bog računati na mene do kraja?

Luan Debbie Hamilton-Bogues, London, Engleska

Sjeti se:Može li Bog računati na mene do kraja?

1 Patrijarsi i proroci, str. 286.2 Poruka mladima, str. 16.


Nedjelja 7. studenoga

PozivLOGOSIzlazak 28,6; 39,2-7; 1. Samuelova 21,1-9; 22,6-23; 2. Samueova 15,13-29; 1. o kraljevima 1,5-10; 2,1-26

Poziv u svećenstvo (Hebrejima 5,1)Hebrejska riječ kĕhunnah (svećenstvo) odnosi se na položaj ili službu svećenika. Ovaj položaj ili služba ima određenu svrhu. Stoga poziv nije značio položaj, već ispunjavanje određene svrhe. Jednako tako, pojedinac nije bio pozvan u svećenstvo na temelju svoje popularnosti, umnih spo-sobnosti ili privrženosti postojećem poretku. On je trebao ispuniti Božju volju u ostvarenju procesa otkupljenja. Hebrejska riječ kahan (svećenik) znači “posredovati u vjerskim službama”. Stoga je svećenik trebao biti Božji predstavnik, bio je postavljen kako bi posredovao u ime ljudi. Hebrejima 5,1 kaže: “Svaki veliki svećenik odabire se između ljudi i za ljude se postavlja na službu Bogu, da prinosi darove i žrtve za grijehe.” (Šarić) Stoga je upuštanje u aktivnosti koje su bile u suprotnosti s Božjim namjerama rezultiralo ozbiljnim posljedicama.

Poziv da posreduje (Izlazak 20,19)Uloga svećenika najbolje se može razumjeti ako defi niramo grijeh kao naru-šavanje Božjeg stvaralačkog reda i prekid komunikacije između Boga i ljudi (vertikalni odnos). Posljedično, Bog u svojoj milosti odgovara na problem gri-jeha (zla) uspostavljanjem svećenstva. Za vrijeme Starog zavjeta, veliki sveće-nici su obavljali pomirenje s Bogom u ime ljudi. Služba velikog svećenika bila je dvojaka. On je bio predstavnik ljudi pred Bogom i Božji predstavnik pred ljudima. Izlazak 20,19 kaže: “Govori ti s nama, i slušat ćemo! A Bog neka ne govori s nama! Inače pomrijesmo!” (Šarić) Ovo prikazuje ozbiljnost grijeha i potrebu za posrednikom.

Odredbe poziva (Izlazak 28,4)Svećeništvo je bilo uređeno brojnim detaljnim odredbama. Od velikog se sve-ćenika, kao i podređenih svećenika, zahtijevalo da se oblače prema određenim uputama kako bi mogli odražavati svetost.

Poziv Ebjataru (1. o kraljevima 1,5-10; 2,27; 1. Ljetopisa 15,11)Za vrijeme Davidove vladavine, Ebjatar je bio imenovan svećenikom. On je pokazao odanost kralju Davidu, koju je dokazao kada je nosio Kovčeg saveza i zajedno s kraljem dijelio nevolje (1. o kraljevima 2,26). Dok god je činio ono što je bilo ispravno pred Bogom, On ga je štitio, a njegova je svećenička služba bila neupitna. U 1. Samuelovoj 22,17-20 zabilježen je događaj o tome kako je Šaul odlučio pobiti sve Božje svećenike, a Ebjatar je bio jedini koji se izbavio. To je bio dokaz da Bog štiti Ebjatarov život. Međutim, na Ebjatara je utjecalo


bezbožno ponašanje, što je on podmuklo pokazao kada je nelegalno podupro postavljanje Adonije za kralja. Kada je kralj Salomon za to čuo, uklonio je Ebjatara s njegova svećeničkog položaja. Ovo je jasan primjer kako krive od-luke mogu diskvalifi cirati pojedinca da više ne bude član svećenstva.Izazovi s kojima se Ebjatar suočio ne razlikuju se od izazova s kojima se mi danas suočavamo. Možda Ebjatar nije mogao podnijeti opasnosti koje je do-nosilo stajanje uz ono što je ispravno i gubitak prijatelja kao posljedicu; ili ga je možda nedostatak predanosti u osobnom odnosu s Bogom učinio ranjivim za zlo.I mi smo članovi svećenstva, kao što tvrdi 1. Petrova 2,9, a uputa koja nam je dana jest da “razglasimo slavna djela onoga koji nas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.”

Srž poziva (1. Petrova 2,9; 2. Korinćanima 3,18)Defi nicija naravi poziva ne bi se trebala shvatiti samo u kontekstu “činjenja”. Nije teško, pa čak ni neobično, da se pojedinci pretvaraju kako bi ostavili li-jep dojam na druge. Ovaj oblik ponašanja utemeljen je na dužnosti, a ne na odnosu. Poziv najbolje možemo razumjeti u kontekstu posjedovanja vrlina. “A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavu Gospodnju, pre-obražavamo se...” (2. Korinćanima 3,18), što označava stanje prelaska iz slave u slavu, kao od Gospodnjeg duha. Izraz “preobražavamo se” dolazi od grčke riječi metamorphoō, što znači “biti preobražen”. Prema tome, ovdje se može primijeniti homiletičko načelo duhovnog razvoja. Taj preobraženi život daje snagu i omogućuje pojedincu da živi životom pobjede i pošteno obavlja po-sao svećenika.Bog nas je odlučio pozvati u svećeničku službu. U skladu s tim, mi taj položaj ne bismo trebali uzeti zdravo za gotovo. Trebali bismo njegovati ljubav prema tom pozivu. Ta ljubav nas goni da ostanemo predani Bogu i vjerno navješćujemo Njegovo Evanđelje drugima. U konačnici će nas naša predanost Njemu osposobiti da donosimo ispravne odluke.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Razmislite o Ebjatarovom položaju. Što je trebao poduzeti?2. Kakve posljedice donose pogrešne odluke?3. Kao kršćani, kakav bismo primjer trebali dati drugim vjernicima, kao i

onima koji ne vjeruju?

Rory Mendez, London, Engleska

Sjeti se:Izazovi s kojima se Ebjatar suočio ne razlikuju se od izazova s kojima se mi danas suočavamo.



Ohrabri se i traži BogaSVJEDOČANSTVO1. o kraljevima 1,5-10; 2,1-26

Iako je Ebjatar stao nasuprot Salomonu koji je bio Božji odabrani prestolona-sljednik, Bog je sačuvao njegov život “iz poštovanja prema njegovoj dužnosti i prijašnjoj vjernosti Davidu, ali je uklonjen s položaja velikog svećenika koji je prešao na Sadokovu obitelj”.1 Poput svih Božjih slugu prije nas, i mi činimo pogreške. Kao što je to bilo u Ebjatarovom slučaju, utješno je znati da nam, iako se moramo suočiti s posljedicama, Bog pruža drugu priliku. Slično tomu, kada je Abraham lagao da mu Sara nije žena, Bog je ipak ispunio svoje obećanje koje mu je dao da će od njega učiniti veliki narod. Jeste li vi učinili nešto protiv Boga? Neka vam ovi primjeri budu ohrabrenje da Ga ponovno potražite.Bog može i hoće promijeniti vaš život ako Mu dopustite. Jakov je bio varalica koji je na prijevaru dobio prvenaštvo, ali je ipak Bog promijenio njegovo ime “onaj koji preotima mjesto” u “Izrael”, koje znači “onaj koji se bori s Bogom”. U svakome od nas ima ponešto od Ebjatara. Stoga, želimo li dobiti drugo ime i postići pobjedu, moramo potražiti Boga u svojim poteškoćama sa skrušenim i pokajničkim srcem (vidi Psalam 51,19). “Iz [Psalma 51] vidimo koji smjer trebamo slijediti ako smo otišli od Gospo-dina. … David je uvidio svoj grijeh i ponizio svoje srce, i priznao da je Bog pravedan u svim svojim presudama.”2

“Čovjek se izlaže krivnji vrijeđajući svoje bližnje, ali je njegova glavna krivnja grijeh koji je počinio protiv Gospodina i zao utjecaj njegovog primjera na dru-ge. Pravo Božje dijete ne shvaća olako nijedan od Njegovih zahtjeva.”3

“Za nas je opasno da zatvorimo svoje oči i otvrdnemo savjest tako da ne pri-mjećujemo ili ne budemo svjesni svojih grijeha. Mi trebamo prihvatiti upozo-renja protiv mrskog karaktera grijeha, kako bismo se mogli pokajati i priznati svoje grijehe.”4

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako možete izbjeći zamke u koje su upali drugi Božji sluge?2. Kako možete ohrabriti one koji su pali?3. Postoji li grijeh za koji se trebate pokajati i priznati ga? Što čekate? Zašto to

ne učinite sada?

Carlington A. Clarke, London, Engleska

Sjeti se:U svakome od nas ima ponešto od Ebjatara.1 Patrijarsi i proroci, str. 286.2 Ellen G. White Comments, Th e SDA Bible Commentary, sv. 3, str. 1147.3 Isto.4 Isto


Utorak 9. studenoga

Živjeti u skladu s imenomDOKAZILuka 12,48

Ebjatarovo ime znači “otac izobilja” ili “otac je nadmoćan”. Je li on živio u skla-du sa svojim imenom? Moje prvo ime znači “koja cijeni svoju prošlost”. Ja imam i drugo ime – kršćanka – koje znači “Kristova sljedbenica”. Ja pokuša-vam živjeti u skladu s očekivanjima jednog i drugog imena. Međutim, ovo-tjedna pouka uči me da je važnije živjeti u skladu s imenom kršćanka. Kada sam prihvatila Krista, On je rekao: “Sanja, ti si odabrana, kraljevska sve-ćenica, ti pripadaš Bogu da razglasiš slavna djela Onoga koji te je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo” (1. Petrova 2,9). Da, ja pripadam Bogu. Od mene se puno traži zato što mi je puno toga i dano.Što mi je to dano, pitate se? Je li Otac gospodar u mojem životu? “Kristovi sluge uživaju čast da budu Božji posebni ljudi. Njih je On posvojio, izabrao, za n njih se brine i u njima uživa. Ove četiri prednosti svih pravih kršćana njima nisu prirođene, zato što je njihovo prvo stanje užasna tama, ali su oni pozvani iz tame u divno svjetlo, radost, zadovoljstvo i blagostanje sa svrhom i namjerom da drugima pokazuju, riječima i djelima, vrline i slavu Onoga koji ih je pozvao.”2 Kao kršćani, živite li u skladu sa svojim imenom? “Posvetite se Bogu ujutro; neka vam to bude prvi posao. Molite se: ‘Uzmi me, o, Gospodine, da potpuno budem Tvoj! Sve svoje planove stavljam pred Tvoje noge. Upotrijebi me danas u svojoj službi. Budi sa mnom, i neka se cijelo moje djelo obavlja u Tebi!’ Tako treba biti svakog dana. Svakog jutra posvećujte se Bogu za taj dan. Iznesite Mu sve svoje planove da Njegova providnost pokaže treba li ih ostvariti ili odba-citi. I tako ćete, iz dana u dan, svoj život predavati u Božje ruke; tako će se vaš život oblikovati i postajati sve sličniji Kristovom.”3 Predajte svoj život u Njegove ruke – živite u skladu sa svojim imenom!

Sanjo Jeff rey, London, Engleska

Sjeti se:Kao kršćani, živite li u skladu sa svojim imenom?

1 Th e Practice of the Presence of God. http://www.practicegodspresence.com/midi/lyrics.html2 (skinuto 8. rujna 2009.).

2 Matthew Henry, Commentary on 1 Peter 2, Blue Letter Bible. http:// www.blueletterbible.org /commentaries/comm_view.cfm?AuthorID=4&contentID=1839&commInfo=5&top

ic=1%20Peter&ar=1Pe_2_9 (skinuto 8. rujna 2009).3 Put Kristu, str. 70.



Spremni za svetu službuPRIMJENAMatej 5,21-48

Možemo raspravljati o tome je li Ebjatar bio spreman da postane veliki sve-ćenik. Međutim, moramo se zapitati jesmo li mi spremni da budemo Božja djeca. Evo nekoliko načina na koje se možemo pripremiti za posao koji nam je On odredio: Slijedite Božje vodstvo u Njegovoj Riječi (2. Timoteju 3,16.17). Kada uzmemo ime “kršćanin”, ne možemo ostati onakvi kakvi smo bili. Uz pomoć Svetoga Duha, mijenjamo se u sliku našeg Stvoritelja. Za tu promjenu potrebno je pro-učavanje Božje riječi i njezina primjena u našem životu.Budite otvoreni za promjene (Ezekiel 36,22-28). Kao Božji narod, mi moramo is-puniti postavljena mjerila kako bi nas Isus, naš Gospodin, smatrao savršenima. Savršenstvo dolazi samo od Boga, ali ga osoba mora biti spremna primiti od Njega.Priznajte da vas samo Bog može učiniti savršenima (Psalam 18,32; Ivan 17,23; 1. Solunjanima 5,23). Ponekad ne možemo odmah prepoznati Njegovu volju za naš život; ali ako smo spremni, On će voditi naše korake dok hodimo s Njime. Važno je zapamtiti da je ovo cjeloživotni proces.Imajte povjerenje u Njega (Psalam 91,2; Izreke 3,5.6). Možemo biti sigurni da ćemo uživati Njegovu zaštitu ako budemo imali povjerenje u Njega.Vjerujte da sve možete u Kristu koji vam daje snagu (Filipljanima 4,13). Ovdje je važno zapamtiti da sami od sebe ne možemo ništa učiniti (Ivan 15,5). Živite dostojno uzvišenog poziva koji je u Kristu Isusu, našem Gospodinu i Spasitelju (2. Solunjanima 1,11.12). Nemojte slijediti Ebjatarov primjer. On je samo neko vrijeme slijedio Boga. Nakon vjernosti u mlađim danima, poslije je postao neprijatelj Božjeg pomazanika. Usmjerite svoj pogled na Isusa. Gleda-njem na Njega doživjet ćemo promjenu (2. Korinćanima 3,18).

ZA RAZMIŠLJANJE1. O kakvoj vrsti savršenstva govori Isus u Mateju 5,21-47?2. Kako nas ova vrsta savršenstva priprema za svetu službu?3. Defi nirajte ulogu Svetoga Duha u našoj preobrazbi u savršene ljude.4. S čime se trenutačno borite? Kako vam koraci navedeni u današnjoj pouci

mogu pomoći u vašoj borbi?5. Zašto vrijedi nastaviti hodati duhovnim putem čak i kada ne vidite što je

pred vama?6. Što vam Kristova smrt na križu govori o vrijednosti vječnog života?

Howard Kelly, London, Engleska

Sjeti se:Usmjerite svoj pogled na Isusa. Gledanjem na Njega doživjet ćemo promjenu.



Ti, dakle, želiš biti superzvijezda?RAZUMIJEVANJE2. Samuelova 15,13-29; Matej 20,20-28; Marko 12,41-44

Oduvijek sam htjela biti superzvijezda. Pretpostavljam da duboko u sebi svi mi želimo biti netko i nešto. Međutim, “uvijek će biti važnijih i manje važnih osoba od tebe”.* Stoga je najbolje jednostavno biti ono što Bog želi da budete. Ne može-mo svi biti superheroji; u suprotnom, ne bi bilo ljudi koje treba spasiti.Možemo reći da je udovica spomenuta u Marku 12 bila nitko. Ne znamo joj čak ni ime, a imala je još samo dva novčića od kojih je trebala preživjeti. Pa ipak, ona je oba novčića dala Bogu. Postala je zvijezda jedne od Isusovih priča i ljudima je i dan-danas njezin primjer velika pouka.Zatim je tu Ebjatar. On je kao svećenik služio za vrijeme kralja Davida. Pri-nosio je žrtve u njegovo ime i pridonio povratku Božjeg Kovčega saveza u Jeruzalem (2. Samuelova 15,24). Ne znamo puno o njemu, ali poput kakve slagalice, bez obzira na to jesmo li mi mali ili veliki dio, svi smo potrebni kako bi se slagalica sastavila do kraja.Jakovljeva i Ivanova majka željela je da njezini sinovi budu superzvijezde. Za-tražila je od Isusa da svaki sjedne s jedne strane Njegovog prijestolja u Njego-vom kraljevstvu (Matej 20,21). Međutim, pomoću njezinog primjera Isus nas poziva da razmislimo možemo li podnijeti posljedice našeg izbora i da, ako želimo biti prvi, moramo biti spremni biti posljednji (redci 22.27). Upravo kada sam završila s pisanjem ovog članka, saznala sam da je Michael Jackson umro. Milijuni ljudi smatrali su ga superzvijezdom; nažalost, njegov način ži-vota postao je za njega pretežak teret.Bogu su potrebne sve vrste ljudi kako bi ispunili Njegov briljantan kozmički plan. Taj je plan puno veći od bilo koga od nas, stoga On treba velike i male, bogate i siromašne, da ispune Njegovu volju. On zna što radi. Božja sila se savršeno očituje u našoj slabosti (2. Korinćanima 12,9). Doista, Božja sila se savršeno očituje u ljudima u sjeni.Dakle, želite li još uvijek biti superzvijezda? Vi to već jeste! Bog vas neizmjer-no voli. On je Kralj, a mi smo Njegova djeca (1. Ivanova 3,1)!

ZA RAZMIŠLJANJEKoji vas osjećaji prožimaju kada vidite kako se u svijetu ophodi s ljudima ra-zličitog društveno-ekonomskog statusa i popularnosti? Kako Isus na to gleda?

Cheryl Stewart, London, Engleska

Sjeti se:Ne možemo svi biti superheroji; u suprotnom, ne bi bilo ljudi koje treba spasiti. * Max Ehrmann, Desiderata, c.1920. http://www.fl eurdelis.com/desiderata.htm (skinuto 9.

rujna 2009.)


Petak 12. studenoga

Strpljenje i postojanostISTRAŽIVANJEIzreke 14,12

ZAKLJUČITEKada je kralj Šaul počeo ubijati Božje svećenike, stati na stranu bjegunca Da-vida bio je jednostavan izbor. Na kraju krajeva, gdje bi Ebjatar mogao naći zaštitu i potporu, ako ne u Davidovoj gerilskoj skupini nezadovoljnika? Tije-kom idućih desetljeća, Ebjatar se dokazao kao postojani Božji i kraljev sluga, ali je njegova potpora Davidovom sinu Adoniji koji je htio preuzeti prijestolje zamrljala njegov životopis. Što je prouzročilo takvu pogrešku u prosuđivanju? Iako ne možemo znati sa sigurnošću, poznati su nam problemi koji su bje-snjeli u Izraelu potkraj Davidove vladavine – oholost i pohlepa kralja, nakon čega je uslijedila oholost i pohlepa njegovih sinova. Ebjatar je zasigurno mislio da je stao na pravu stranu, ali je pokazao nedostatak strpljenja kad se trebao prepustiti Božjem vodstvu.

RAZMOTRITE• Pristupite vođi u vašoj crkvi i dajte mu do znanja da se molite za njega i da

ste mu spremni pomoći.• Istražite dužnosti svećenika prema Mojsijevom zakonu. Vidite, na primjer,

Izlazak 28-30 i Brojevi 18.• Prisjetite se ljudi za koje znate da su živjeli postojanim životom, unatoč

brojnim prilikama u kojima su mogli popustiti.• Razmislite o svojem vlastitom odnosu prema drugim ljudima. Naginjete li

na jednu ili drugu stranu na temelju dobro razmotrenih zaključaka i upo-znavanja obje strane medalje? Ili su vaši pogledi u prvom redu utemeljeni na osjećajima i ne sežu daleko?

• Nacrtajte Ebjatara dok je još bio mladić koji se pridružio Davidu, a zatim mnogo godina kasnije kada je izgubio svoj položaj zbog potpore Adoniji.

• Vodite dnevnik o tome kako vas je Bog vodio i štitio čak i onda kada su vas događaji izbacili iz kolosijeka.

POVEŽITEPatrijarsi i proroci, 73. poglavlje; Education, str. 51-70.Larry Lichtenwalter, Well-Driven Nails: Purpose and Perspective for a Final Ge-neration (Review and Herald©, 1999.).

Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD


Pouka 8

13.–20. studenoga

Joab: Davidov slabi moćnik

“Sve svoje putove može čovjek smatrati pravima; ali je Gospodin onaj koji ispi-tuje srca.” (Izreke 21,2 - Šarić)


Subota 13. studenoga

Negativan primjerUVOD 2. Samuelova 2; 3,1-26; 11,1-25; 20,1-26; 1. o kraljevima 1; Matej 5,22

Kada sam prvi put čula Kassimovu* priču, nisam mogla vjerovati ušima. Koliko sam ga ja poznavala, Kassim je bio dobar vjernik u crkvi, koji je kao starješina uvijek učinkovito izvršavao svoje dužnosti. Iznosio je zadivljujuće propovijedi, a njegovi savjeti su uvijek bili od pomoći. Kassima sam smatrala pravim vjernikom. A onda sam jednoga dana otkrila njegovo drugo lice.Zapanjila me priča koju sam čula o njemu. Bilo mi je teško povjerovati. Ka-ssim je u prošlosti ubio nekoliko ljudi i još uvijek se užasno ponašao. Jedan moj prijatelj je znao da je Kassima unajmila jedna obitelj koja se htjela osvetiti čovjeku koji je bio u ljubavnoj vezi s već vjenčanim ženskim članom obitelji.U svjetlu takvih informacija, moramo se zapitati zašto se ljudi, koji tvrde da štuju pravog Boga, upuštaju u grešno ponašanje. Zašto ljudi koji tvrde da sli-jede Krista, njeguju grešne osobine poput mržnje ili zavisti? Nakon što smo odlučili prihvatiti Isusa kao našeg Spasitelja, zašto nastavljamo griješiti? Zar nam naš Otkupitelj ne daje trajno rješenje za naše karakterne nedostatke?Isto tako trebamo razmotriti i vlastiti stav prema takvim ljudima. Većina nas je često tako brza u osudi onih koji počine čak i najmanji grijeh nakon što su prihvatili Krista kao svojeg Spasitelja. Oštra riječ upućena nekomu za koga smatraš da se treba popraviti, malo ogovaranja koje tako godi tvojem jeziku i uporan pogled neodobravanja prema duši koja se bori, znaju biti znakoviti za nas koji se smatramo pozvanima da crkvu sačuvamo čistom.Takvi ljudi sigurno ne bi imali razumijevanja za osobu o kojoj ćemo prouča-vati ovoga tjedna – koja se uhvatila u mrežu i postala loš primjer. Dok prouča-vamo pouku po danima, naš glavni cilj neće biti analiza Joabovih negativnih strana, već sličnost njegovog karaktera s našim. Također ćemo razmišljati o želji Krista, našeg uskrslog Spasitelja, da očisti i usavrši naš karakter kako bi drugi, kada nas vide i čuju, vidjeli i čuli Krista.

Rose Anyango, Dagorretti Corner, Nairobi, Kenija

Sjeti se:Zašto ljudi koji tvrde da slijede Krista, njeguju grešne osobine poput mržnje ili zavisti?

* Kassim je pseudonim.



Sklad bratstvaDOKAZI 2. Samuelova 2; 3,1-26; 11,1-25; 20,1-26; 1. o kraljevima 1; 1. Ivanova 2,9

Godine 1994. Ruandu je poharao genocid poput požara. Oko milijun stanov-nika izgubilo je život. A zatim je 2007. godine Kenija doživjela poslijeizborno nasilje u kojem je život izgubilo više od tisuću ljudi. Kako je moguće da lju-di počine takva zlodjela jedan protiv drugoga? Kako jedni ljudi mogu ubijati druge koje su prije smatrali prijateljima? Kako se članovi obitelji mogu među-sobno poubijati?Sve počinje s pojedincima koji njeguju zle misli. Joab je bio takav pojedinac koji je, izgleda, uživao u planiranju i širenju grijeha. On je dokaz da možete biti na časnom i uglednom položaju, ali ako u svom srcu ne marite za Božja načela, vaš posao bit će uzaludan.Joabu je dana časna odgovornost da zapovijeda vojskom kralja Davida. On je mogao upotrijebiti ovaj svoj položaj da još više duša zadobije za Boga i pro-širi Njegovo djelo. Međutim, Joab je odlučio ići u suprotnom smjeru. Ni vi ni ja možda nikada nećemo dospjeti na takav položaj na kakvom je bio Joab. Mi možda nikada nećemo biti odgovorni za dobrobit tisuća ljudi. Međutim, glavna pouka koju možemo naučiti od slabog moćnika kralja Davida jest da položaj i odgovornosti koje nam je povjerio Bog trebamo iskoristiti na najbolji mogući način.Gdje god mi bili i što god činili, prvenstveno trebamo biti usmjereni na Krista, čija će nazočnost u našem srcu preobraziti naš grešni karakter kako bi odsjaji-vao Njegov bezgrešni karakter. “Zbog našeg vlastitog dobra, Bog nas je pozvao da u Kristovo ime izgrađujemo samoodricanje, da nosimo križ, trudimo se i žrtvujemo dok nastojimo spasiti ono što je izgubljeno. To je Gospodnji proces u kojem se usavršava i oplemenjuje grubi materijal, kako bi se plemenite ka-rakterne crte, koje su u Kristu Isusu, mogle pokazati u vjerniku.”*

ZA RAZMIŠLJANJE Zamislite sebe kao kršćanina koji živi u to doba. O čemu razmišljate i što po-duzimate kako ne biste upali u iste zamke kao Joab?

Norbert Kurema, Th ika, Kenija

Sjeti se:Gdje god mi bili i što god činili, prvenstveno trebamo biti usmjereni na Krista.

* Christian Service, str. 165.



Ružan svršetakLOGOS2. Samuelova 2,3; 3,1-26; 11,1-25; 1. o kraljevima 1

Obiteljske zavade (2. Samuelova 2)U krupnom planu Davidove vladavine i njegovih pokušaja da ujedini zemlju koja je već bila u raspadu, nailazimo na Joaba, vrhovnog zapovjednika Davi-dovih vojnih snaga. Nakon što je dobio zadatak da organizira i vodi kraljevu vojsku, Joab je zloupotrijebio svoju moć i položaj kako bi postigao ciljeve koji su bili u potpunoj suprotnosti s uputama njegovog gospodara.Danas bi se Joabu najvjerojatnije sudilo na vojnom sudu zbog takve zloupotre-be položaja. Bio je upleten u ubojstvo s predumišljajem, zavist, politiku moći i pogrešno usmjerenu odanost. U 2. Samuelovoj 2 upleten je u rat između Davidove i Šaulove kuće. Vrhunac ovog sukoba bio je ubojstvo Asahela, Sar-vijinog sina. Budući da je on bio Joabov brat, ubojstvo Asahela posadilo je klicu osvete u Joabovom srcu – sjeme koje je s vremenom proklijalo u mržnju prema Abneru i na kraju završilo njegovim ubojstvom (2. Samuelova 3,23-27). Koliko često kršćani danas upadaju u takve spletke? Sjeme osvete koje je pu-stilo korijenje u Joabovom srcu, može prodrijeti i u naše srce danas. To je isto ono sjeme koje je dovelo do neprijateljstva na Nebu kada je Sotona poveo veli-ku borbu (Izaija 14,12-14). Kao kršćani, naša bi etika – bez obzira na to radilo se o društvenim, političkim ili materijalnim aspektima života – uvijek trebala biti utemeljena isključivo na biblijskim načelima.Krist je naš primjer u svemu. Način na koji je On služio drugima dok je bio na Zemlji trebao bi uzor nama dok služimo drugima. Plan spasenja utemeljen je na nesebičnoj ljubavi, koju mi razvijamo dok Sveti Duh preobražava naš život. Jedan drugome trebamo pomoći nositi terete baš kao što je Krist nosio naše terete dok je bio na Zemlji.

Politika moći (1. o kraljevima 1) Biblija jasno kaže da je Joab bio upleten u razorne političke spletke. (Stvari se nisu previše promijenile, zar ne?) On potajno odobrava Adonijin tajni plan da kao kralj naslijedi svojeg oca Davida i time se izravno suprotstavlja željama samog Davida. Takva je vrsta ponašanja bila široko rasprostranjena i u doba apostola, što je Pavao primijetio u crkvi u Korintu (1. Korinćanima 1,10). Što se tiče Joaba, on je zloupotrijebio svoj utjecaj kao zapovjednika vojske pro-tiv svojeg gospodara. Adonija je vidio da je Joab sklon njegovom tajnom planu da naslijedi Davida (1. o kraljevima 1,7).Čak je i u današnjim crkvama takvo ponašanje široko rasprostranjeno. Sra-motno je pred Bogom kada članovi crkve prave tajne dogovore koji završe ra-zornom politikom prevlasti. I opet se vraćamo na veliku borbu između Krista i Sotone. “Mnogi … čak i među onima koji tvrde da su Kristovi sljedbenici, tako revno misle, planiraju i rade na svom samouzvišenju te su, da bi pribavili


naklonost i podršku ljudi, spremni iskriviti istinu, lažno ili pogrešno prikazati Božje sluge, pa čak ih optužiti za niske i sebične pobude koje nadahnjuju nji-hova srca.”1

Pogrešna odanost (2. Samuelova 11,1-25) Poznato je da vojnici trebaju biti odani svojim zapovjednicima, a da zapovjed-nici trebaju biti odani svojim vojnicima. Urija, jedan od tridesetorice najvećih Davidovih ratnika, bio je poslušan i odan čovjek, i to u toliko mjeri da čak nije htio otići kući spavati sa svojom ženom Bat-Šebom dok je njegova vojska bila u ratu. On je dužnost stavio ispred udobnosti i zadovoljstva. Međutim, to je bio čovjek kojega je kralj David odlučio ubiti, a pritom je upotrijebio Joaba kako bi mu u tome pomogao. Joab, vođen svojom pogrešnom odanošću, po-slušao je Davidovu uputu i na kraju doveo do toga da nevini Urija bude ubijen.Pogrešna odanost je područje na kojem nas Sotona s užitkom kuša. Koliko se često današnji ljudi, pa čak i kršćani, uhvate u istu mrežu zavisti, tvrdoglavosti i borbe za opstanak jačega, pri čemu donose sebične odluke s katastrofalnim posljedicama!Krist, naš primjer, na Zemlji je živio savršenim životom. Danas On potiče svoje sljedbenike da žive prema Njegovom primjeru. U tom slučaju ćemo na-slijediti nebesko kraljevstvo. “Isus u život unosi radost i obasjava put onih koji Ga istinski traže. Njegova ljubav, primljena cijelim srcem, izvirat će u dobrim djelima za život vječni. I ne samo da ona donosi blagoslove duši iz koje izvire, već će živa rijeka riječi i djela pravednosti teći da osvježi žedne oko nje.”2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Razmislite o idealima i ljudima kojima ste odani. Jeste li odani ispravnim

idealima i ljudima? Ako niste, zašto niste? Što možete učiniti kako biste bili odani onome što je ispravno?

2. Koji koncepti i ideje promiču politiku moći u crkvi i kako ih možemo spriječiti?

3. Koji koncepti i ideje promiču zdrav kompromis između različitih mišlje-nja? Kako se ti koncepti i ideje mogu primijeniti u vašoj crkvi?

4. Razmislite o Joabovom životu. Koje vam pouke iz njegovog života mogu pomoći?

Saline Khavesta, Nairobi, Kenija

Sjeti se:Čak je i u današnjim crkvama takvo ponašanje široko rasprostranjeno.

1 Patrijarsi i proroci, str. 148.2 Isto, str. 151.


Utorak 16. studenoga

Provjeriti stvarno stanjeSVJEDOČANSTVOIzlazak 20,13

Okolnosti i aktivnosti koje obilježavaju Joabov život oslikavaju osobu kojoj je povjeren prilično osjetljiv položaj. Njegova umiješanost u masovna i pojedi-načna ubojstva pokazuje da je on bio vuk u janjećoj koži.Biblija osuđuje pisanje SMS-poruka dok vozimo ili bilo koju drugu aktivnost koja vodi gubitku života. “Sva nepravedna djela koja skraćuju život; duh mr-žnje i osvete, ili popuštanje strastima koje navodi na štetno postupanje prema drugima ili nas potiče da im želimo zlo (jer ‘tko se ljuti na svoga brata, bit će odgovoran sudu’); sebično zanemarivanje brige prema napaćenima i onima kojima je ona potrebna; svako ugađanje sebi ili nepotrebno uskraćivanje, ili pretjerani rad koji šteti zdravlju, sve je ovo, u većoj ili manjoj mjeri, kršenje šeste zapovijedi.”1 Joab bio pun poroka koji se nabrajaju u gornjem citatu. Sljedeći citat pomaže nam da provjerimo stvarno stanje kako ne bismo učinili iste pogreške koje je učinio Joab. “Buđenje i reformacija moraju se dogoditi pod vodstvom Svetoga Duha. Buđenje i reformacija dvije su različite stvari. Buđenje označava ob-novu duhovnog života, oživljavanje snaga uma i srca i uskrsnuće iz duhovne smrti. Reformacija označava reorganizaciju, promjenu ideja i teorija, navika i običaja. Reformacija neće donijeti dobar rod ili pravednost ako nije povezana s buđenjem, odnosno preporodom duha.”2 “Koliko god uzvišeno bilo njegovo zvanje, onaj čije srce nije prožeto ljubavlju prema Bogu i njegovim bližnjima, nije Kristov učenik. Kad bi posjedovao ve-liku vjeru i čak imao moć da čini čuda, a ne bi imao ljubavi, njegova bi vjera bila bezvrijedna. On može pokazati veliku širokogrudnost, ali ako iz nekog drugog motiva, a ne iz prave ljubavi, daje svoja dobra kako bi nahranio siro-mašne, to djelo mu neće priskrbiti Božju naklonost. U svojoj revnosti on čak može umrijeti mučeničkom smrću, ali ako oskudijeva u zlatu ljubavi, Bog će ga smatrati zaluđenim zanesenjakom ili ambicioznim licemjerom.”3

ZA RAZMIŠLJANJE

Kako zanemarivanjem slabih i siromašnih u društvu kršimo šestu zapovijed?

Florence Kurema, Kakamega, Kenija

Sjeti se:“Onaj čije srce nije prožeto ljubavlju prema Bogu i njegovim bližnjima, nije Kristov učenik.”1 Patrijarsi i proroci, str. 110.2 Selected Messages, sv. 1, str. 128.3 Testimonies for the Church, sv. 5, str. 168.



Kako riješiti zavaduPRIMJENAJakov 4,11

Obiteljske razmirice upropastile su Joabov život. Mi vidimo zapovjednika voj-ske upletenog u Asahelovo, Abnerovo i Amasimo ubojstvo. Te su se razmirice odvijale i u Šaulovoj i u Davidovoj kući.Obiteljske razmirice započele su odmah nakon pada u grijeh (Postanak 3,5-12) i nastavljaju se sve do danas. Ako se ne riješe, te svađe mogu lako posluži-ti kao mamac na udici našeg neprijatelja. Kao kršćani, mi pripadamo Božjoj obitelji. Mi trebamo rješavati obiteljske razmirice ili, još bolje, u potpunosti ih izbjegavati u našim crkvama, školama, domovima i na društvenim sastanci-ma. Evo nekoliko načela koja će nam u tome pomoći.Dopustite drugima da sudjeluju u procesu pomirenja. Bol prouzročena nesla-ganjem u obitelji isijava prema van, zbog čega su nesretni i braća i sestre, ro-ditelji, šira rodbina pa čak i bliski prijatelji. Obično je to neslaganje začinjeno ljubomorom i osvetom. U takvim slučajevima prijatelji i rodbina mogu imati aktivnu ulogu u procesu pomirenja. Oni mogu pružati potporu ili posredovati između dvije zavađene skupine. Time će poduprijeti proces izlječenja.Budite primjer drugima. “Naše riječi, naša djela, naša odjeća, naše držanje, pa čak i izraz našeg lica, sve to ima svoj utjecaj. Od dojma koji ostavljamo zavise posljedice, dobre ili zle, čiju veličinu nitko ne može izmjeriti. Svaka pobuda koja se na taj način prenese znači sjeme koje će jednoga dana donijeti svoj rod. To su karike u dugom lancu ljudskih događaja, lancu koji se proteže u beskraj. Ukoliko svojim primjerom pomognemo bližnjima da razviju dobra načela, mi im ulije-vamo snagu da čine dobro. Oni, sa svoje strane, šire isti utjecaj na druge, a ovi ga prenose dalje. I tako našim nesvjesnim utjecajem tisuće mogu dobiti blagoslov.”* Nemojte tražiti osvetu. Obiteljske zavade uspješnije se rješavaju na prijatelj-ski način nego primjenom načela “oko za oko”. Kada god zateknete članove obitelji kako se svađaju, povedite razgovor, imajući na umu da “odgovor blag utišava gnjev, a riječ uvredljiva podiže srdžbu” (Izreke 15,1 - Šarić).

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Sjetite se jedne osobe u vašoj obitelji s kojom ste bili u svađi. Kakav je bio

ishod svađe i kako možete na najbolji način oprostiti toj osobi?2. Znači li praštanje da zaboravljamo ono što se dogodilo? Obrazložite svoj

odgovor.3. Kada nekome oprostimo, jesmo li tada i pomireni s tom osobom? Obra-

zložite svoj odgovor. U kakvoj vrsti obiteljskih svađa oprost ne mora zna-čiti i pomirenje?

Samson Oguttu, Nairobi, KenijaSjeti se:

Obiteljske zavade uspješnije se rješavaju na prijateljski način.* Isusove usporedbe, str. 229.



Upitna odanost RAZUMIJEVANJE 2. Samuelova 12,26-28

Pokušavam zamisliti što bi se danas dogodilo kada bi vojnici doveli svoju oda-nost u pitanje kao što je učinio Joab. Sedmo izdanje engleskog rječnika Oxford Advanced Learners Dictionary ovako defi nira odanost: “Ostati vjeran nekome ili nečemu i podupirati ga.” S obzirom na svoj položaj, Joab je morao slušati naredbe svojega gospodara. Međutim, njegova odanost Davidu nije bila potpuna. Vidimo da je Joab, na-kon što ga je David upozorio da ne ubije Abšaloma (2. Samuelova 18,5), posli-je ipak gonio Abšaloma i učinio upravo to (2. Samuelova 18,14). U ovom, kao i drugim primjerima, Joaba upoznajemo kao zapovjednika upitne odanosti.Kao kršćani, mi smo trebamo ostatku svijeta odnijeti svjetlo koje smo primili od Krista. Kada ne predamo Kristovu baklju sljedećoj osobi i kada svjesno zanemarujemo djelo širenja Evanđelja, ponašamo se kao Joab i kršimo zapo-vijedi svojega Gospodara.Ako želimo ostati s Kristom do kraja, moramo se kloniti svega onoga što do-vodi u pitanje našu moralnu postojanost i ispunjenje Božjih očekivanja. Sveti Duh će nam dati preobraženo srce i novi način razmišljanja.“Kada Isus govori o novom srcu, On misli na um, život, cijelo biće. Doživjeti promjenu srca znači odreći se ljubavi prema svijetu i zavoljeti Krista. Imati novo srce znači imati nov um, nove težnje, nove pobude. Po čemu se može prepoznati novo srce? Po promijenjenom životu. Obraćen čovjek umire sebič-nosti i oholosti svakoga dana, svakoga sata.”1

Molite se da vam Bog preko svojeg Svetoga Duha dâ snagu kako biste mogli održati blisku zajednicu s Njim. Nepodijeljena odanost trebala bi biti sastavni dio vašeg života, a imajte na umu da se “savršenstvo karaktera nikako ne može postići bez samopožrtvovnosti.”2

ZA RAZMIŠLJANJE Koliko ste odani:1. Bogu2. Roditeljima 3. Bračnom drugu4. Vlastima/prijateljima?

Julius Nyerere, Nairobi, Kenija

Sjeti se:Sveti Duh će nam dati preobraženo srce i novi način razmišljanja.1 Messages to Young People, str. 72.2 Testimonies for the Church, sv. 9, str. 53.


Petak 19. studenoga

Računa se ono što je unutraISTRAŽIVANJEIzreke 21,2

ZAKLJUČITEOpomena koju je Isus izrekao, a zapisana je u Luki 12,48, prikladna je i pri-mjenjiva na ovotjednu pouku: “Komu je mnogo dano, od njega će se mnogo tražiti.” Joabu je bilo mnogo dano. No, on je nezakonito upotrijebio svoj dar vođenja i krivo usmjerio svoju odanost, što je dovelo do spletki i ubojstava. Na različite načine i mi možemo utjeloviti karakterne crte ovog „slabog moćnika“ i obeščastiti svoj poziv i prilike da svjedočimo za Krista. Budemo li njegovali smicalice ili svađe, i mi možemo naslijediti Joabovo ponašanje. Bitno je ono što se nalazi u našem srcu.

RAZMOTRITE• Napravite plakat koji prikazuje ljude iz prošlosti, politike, sporta i/ili Bibli-

je, čiji je nedostatak moralne postojanosti doveo do toga da nisu ispunili očekivanja.

• Prisjetite se trenutaka kada niste ispunili očekivanja. Jeste li dopustili dru-gima da vam pomognu u tim trenucima? Kako je vaša sposobnost da bu-dete primjer drugima bila dovedena u pitanje?

• Molite se za naše vođe, i u vlastima i u crkvi, koji se zbog visokog položaja na kojem se nalaze mogu suočiti s kušnjama koje bi mogle dovesti do ka-tastrofalnog ishoda.

• Napišite ili skladajte pjesmu opomene onima koji su brzi u osudi drugih, koji ukoravaju oštrim riječima, ogovaraju ili prijezirno gledaju na dušu koja se bori.

• Poslušajte pjesmu koja progovara o temi ovotjedne pouke. Zamislite pri-zore opisane u pjesmi. Na primjer, jedna takva pjesma je “Mr. Simon” koju pjeva Ken Medema, a možete je naći na http://www.youtube.com/watch?v=gdfRNkPy3Yc.

• Porazgovarajte o kršćanskom značenju riječi srce i razmislite zašto se to značenje pripisuje tom organu ljudskog tijela, a ne nekom drugom.

POVEŽITEMarvin Moore, Conquering the Dragon Within (Pacifi c Press©, 2001.); Salli Streib, Th e Heart Mender (Review and Herald©, 2006.); Annette Stanwick i drugi, Forgiveness: Th e Mystery and Miracle (Heart Message Publishing, 2007.).

Rick Blondo, Clarksville, Maryland, SAD


Pouka 9

20.–27. studenoga

Rispa: Utjecaj vjernosti

“Svojim perjem će te pokriti, pod krilima svojim će te sakriti; štit i oklop bit će ti njegova vjernost.” (Psalam 91,4 - Šarić)



Biti slavanUVOD2. Samuelova 21,7-13

Prije nekoliko godina zamišljao sam da se natječem u jednom od popular-nih televizijskih kvizova. Kada je došao red na mene, imao sam toliko sreće da sam izvukao svoju omiljenu temu, “Istraživanje svemira”. Zamislio sam se kako stojim licem u lice s voditeljem emisije, razmišljajući kako ovaj nije ni svjestan koga ima za sugovornika. Nastavio sam samouvjereno i odgovorio na prvo pitanje: “Tko je bio prvi čovjek u svemiru?” - “Ruski astronaut Jurij Ga-garin”, pametno sam odgovorio prije nego što ću brzo zatražiti sljedeće pitanje. “Tko je bio prvi čovjek na Mjesecu i kako se zvala ta misija?” Lagano. Ame-rički astronaut Neil Armstrong i misija Apollo 11. “Kako se zvala američka svemirska agencija i tko ju je vodio u vrijeme tzv. ‘svemirske utrke’?” “Agencija se zvala NASA, a vodio ju je poznati raketni stručnjak,Werner von Braun.”“Koji je bio prvi satelit u svemiru?” Dobro, ovo je bio pravi izazov mojem po-znavanju sovjetskog svemirskog programa. Sustavno sam objasnio da je Ru-sija prva lansirala satelit 4. listopada 1957. godine, nazvan Sputnik 1. I upravo kada sam se htio potapšati po ramenu, voditelj je brzo postavio sljedeće pita-nje: “Tko je bio Sergej Koroljev?” Prošla je jedna sekunda, dvije sekunde, tri... ali je moj mozak potpuno stao.Bzzzzzzzzz! oglasio se alarm, a ja sam izgubio priliku da pobijedim u kvizu. Za-što? Samo zbog jednog nepoznatog imena? Zbog nekoga o kome nikada nisam čuo ili nisam posvetio dovoljno pozornosti dok sam proučavao povijest istraži-vanja svemira? Za mene Koroljev očito nije jedna od poznatih osoba povezanih s istraživanjem svemira. Poslije sam saznao da Koroljev nije poznat zbog tajno-sti u kojoj se odvijao ruski svemirski program. Njihov veliki um odgovoran za početne uspjehe Rusije bio je samo poznat pod nazivom “glavni dizajner”.Mnogi nisu znali puno o njemu sve dok nije prošlo dosta godina od njegove smrti. Sigurno je bilo grozno biti Koroljev i vidjeti kako je sva medijska po-zornost usmjerena na njegovog kolegu u Sjedinjenim Američkim Državama – Wernera von Brauna – dok je on bio zanemaren u tami. Slično tome, u Bibliji postoji mnogo pojedinaca koji su bili uključeni u stvaranje biblijske povijesti, ali na koje mnogi od nas ne obraćaju pozornost. Ovog ćemo tjedna proučavati o Rispi – običnoj ženi koja je izdržala neobične okolnosti. Zahvaljujući njezi-noj jakoj volji, upornosti i hrabrosti, ona je privukla pozornost kralja Davida, a ovoga tjedna, nadam se, i našu.

Joshua Mochache, Cedar Hill, Teksas, SAD

Sjeti se:Mnogi nisu znali puno o njemu sve dok nije prošlo dosta godina od njegove smrti.



Vjernost nadahnjuje vjernostLOGOSPonovljeni zakon 30,19; 2. Samuelova 3,6-11; 21,1-14; Marko 13,13

“Zato izaberi život” (Ponovljeni zakon 30,19 - Šarić)

Sve odluke koje donosimo imaju posljedice koje utječu na druge. Sve dobre odluke ne samo da donose blagoslov onima koji su vjerni i njihovim potom-cima, već i u njima također nadahnjuju vjernost. To je ono na što nam Ponov-ljeni zakon 30,19 ukazuje kad nas preklinje da “izaberemo život”.Povijest nas uči da buduće generacije često žanju plodove koje su njihovi preci uzgajali. Ako su oni bili pokvareni i nemoralni, posljedice njihovih djela ne samo da utječu na njih, već i na one koji će doći poslije njih. Nasuprot tome, ako su bili nepokolebljivi i vjerni, buduće generacije također će biti blagoslov-ljene vjernošću. To je često slučaj baš kada se radi o utjecaju roditelja na nji-hovu djecu. Govoreći o rastavama, dr. Kenneth Bateman piše sljedeće: “Djeca mogu jako patiti zbog nesretnog braka njihovih roditelja; to utječe na njihove domaće zadaće, njihovo samopouzdanje, pojavljuje se povećana razdražljivost, depresija i samookrivljavanje, dolaze u sukob s autoritetima, a često utječe i na kvalitetu njihovog braka (preuzimanje uloge roditelja i obiteljskih obveza).”1 Nasuprot tome, kada “izaberemo život” i donosimo dobre odluke, mi ohra-brujemo one koji se nalaze u našem području utjecaja da također budu vjerni.Nije čudo što je Isus došao na ovaj svijet ne samo kako bi umro za naše grijehe, već da živi među nama kako bi nam na praktične načine otkrio što znači biti vjeran. Bez umanjivanja važnosti Isusove smrti za naše spasenje, zapazimo da se ovaj dio Božjeg plana spasenja odigrao u vremenskom razdoblju od tri dana. S druge strane, Isus je 33 godine živio među običnim ljudima kako bi počeli težiti za vjernošću. Stoga, kada je riječ o našoj vjernosti Bogu, ne radi se samo o nama. Tu se radi i o drugim ljudima, o nekima koje možda nikada nećemo upoznati.

Vjernost privlači pozornost (2. Samuelova 3,6-11; 21,1-14)Rispa, čije ime znači “ugljen“ ili “vrući kamen”2, ispunila je značenje svojeg imena na poseban način. Kao odgovor na zahtjeve Gibeonaca, i vjerojatno i zbog vlastitih političkih razloga, David im je predao sedam sinova iz Šaulove kuće da budu pogubljeni kao odmazda zbog toga što je Šaul pobio većinu Gibeonaca. Među tim muškarcima bila su dva Rispina sina. Ti sinovi bili su mogući nasljednici Šaulovog kraljevstva s obzirom na to da su njihova tri sta-rija brata poginula u bici, a mladi Išbaal je bio ubijen (1. Samuelova 14; 2. Samuelova 4).3

To je bio tragičan dan za Rispu. Ona se mogla osvetiti. Umjesto toga, bdjela je nad obješenim tijelima (2. Samuelova 21,9) svojih sinova kako bi spriječila


da ih ne rastrgaju grabežljive zvijeri i ptice. “Od početka ječmene žetve, pa sve dok kiša s neba nije pala na mrtva tijela, nije dala nebeskim pticama da se spuštaju na njih danju ni poljskim zvijerima noću (2. Samuelova 21,10).” To nam pokazuje da je “Rispino predano bdjenje dugo trajalo”.4

Kada je David čuo za Rispinu predanost, otišao je do gore, spustio tije-la i dao ih pokopati.

Vjernost je skupocjena (Marko 13,13)Vjernost ne donosi uvijek ugodna iskustva. Prava vjernost često dolazi uz određenu cijenu. Isus nam u Marku 13,13 jasno kaže da će svi mrziti one koji su na Božjoj strani. Iako se u ovom retku radi o događajima posljednjih dana, mnogi pravi kršćani su već doživjeli ovu mržnju. Ljudi često zamrze one koji slijede Krista zato što u svojem srcu znaju što je ispravno, ali se ne žele promi-jeniti. Naša vjernost, stoga, u njima stvara osjećaj neugode.Pavao je to razumio kada je rekao: “Mi smo ... jednima miris što od smrti vodi u smrt, a drugima miris što od života vodi u život.” (2. Korinćanima 2,16) Sto-ga se nemojmo obeshrabriti dok pokušavamo biti vjerni usred ravnodušnosti drugih ljudi. Umjesto toga, neka nam njihova ravnodušnost bude potvrda da je “doista Bog među vama” (1. Korinćanima 14,25).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na koji je način vaša vjernost slična Rispinoj ili se od nje razlikuje?2. Kako neka osoba može steći takvu vjernost?3. Kad vjernost ne bi dolazila uz određenu cijenu, mislite li da bi više ljudi

prihvatilo Krista i živjelo po Njegovim načelima? Obrazložite svoj odgo-vor.

4. Zašto vjernost ima cijenu?5. Razmislite o vjernim ljudima u vašem životu. Kako je njihova vjernost

utjecala na vaš život?6. Razmislite o svojoj vjernosti i kako ona utječe na vaše prijatelje i obitelj.

Obed Soire, Okinawa, Japan

Sjeti se:To je bio tragičan dan za Rispu.

1 Dr. Kenneth Bateman. Amber University http://www.alicebaland.com/ALSCResources/REMADivorceFacts.htm (skinuto 4. lipnja

2009.)2 Rječnik Eastons Bible Dictonary. http://www.bible-history.com/eastons/R/Rizpah (skinuto

8. lipnja 2009.). 3 Diana Edelman. Jewish Women: A Comprehensive Encyclopedia http://jwa.org/encyclopedia/article/rizpah-bible (skinuto 19. kolovoza 2009.).4 Th e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 697.



Kostrijet i ljubavSVJEDOČANSTVO2. Samuelova 21,10

Rispa je htjela istaknuti sljedeće: “Ovdje su moji sinovi, koji su mi oteti, osra-moćeni i odbačeni kako bi ispravili grijehe svojih očeva. Ali iako su oni mrtvi, ja se ne odričem naše povezanosti.” Ona je bila odlučna u pokazivanju svoje ljubavi ispod zaklona od kostrijeti – ne sat ili dva, dan ili dva, tjedan ili dva – već od proljeća do jeseni. Ona nije verbalno izrazila krik svojeg srca. Ona je jednostavno živjela sukladno svojoj predanosti, od početka žetve pa sve do kiša. Na ovaj se način osjećao njezin utjecaj. Ovako je ona mogla utjecati na kralja Davida. Imamo li mi takvu ljubav i požrtvovnost? “Odlučujući trenutak u našem utjecaju na druge je osobni karakter i iskustvo. Da bismo druge mogli uvjeriti u snagu Kristove milosti, naše srce i život moraju se upoznati s tom Njegovom silom. ... Naš će utjecaj na ovaj skeptični svijet biti djelotvoran samo onda ako imamo živu vjeru u Krista kao svojeg osobnog Spasitelja.”1 Iako je možda izgledalo da nema smisla čuvati tijela svojih sinova, Rispa je bila uporna u onome što je smatrala ispravnim, a tako bismo i mi trebali či-niti. “Nitko ne može znati kakvu namjeru Bog ima s njime dok ga odgaja; ali svi mogu biti sigurni da je vjernost u malome dokaz spremnosti za veće odgovornosti.”2 Njezina ljubav i požrtvovnost pokrenula je kralja na akciju. Bila ona toga svje-sna ili ne, njezina su djela utrla put većim djelima. Tako “stotine i tisuće ljudi dobivaju pomoć zahvaljujući našemu nesvjesnom utjecaju. Iskreni Kristov sljedbenik jača dobre namjere svih s kojima dolazi u dodir.”3

Ispod zaklona od kostrijeti, ona je pokrenula kraljevo srce na akciju. Neka naši ponizni domovi također budu središta iz kojih će naša djela utjecati na druge. “Naše područje utjecaja može se činiti ograničenim, naše mogućnosti mali-ma, naše prilike rijetke, naše vještine ograničene; pa ipak, mi imamo divne mogućnosti koje nam se pružaju u našim vlastitim domovima. “4

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako vas Rispa nadahnjuje da ono što imate upotrijebite u dobru svrhu?2. Rispina je akcija nadahnula velikog kralja, a sve što je za to trebalo bila je

kostrijet i ljubav. Kako možete s ono malo što imate utjecati na nekoga tko treba iskusiti Božju ljubav?

Elvis Mogoi, Wilmington, Delaware, SAD

Sjeti se:Bila ona toga svjesna ili ne, njezina su djela utrla put većim djelima.1 Put u bolji život, str. 297.2 Odgoj, str. 61.3 Izraelski proroci i kraljevi, str. 222.4 Th e Adventist Home, str. 33.



Vjeran Bogu: sada i zauvijekDOKAZI2. Samuelova 21,1-14

U 2. Samuelovoj radi se o čovjeku koji očajnički pokušava biti veliki vođa i ujedno ostati Božji sluga. Nažalost, često ga je ometala njegova grešna ljudska narav. Sporedni likovi poput Rispe neodoljivo nam nameću, a ipak ih često zanemarujemo, usporedbe s glavnim likom, Davidom, koji je, unatoč svojim grijesima, ostao čovjek po Božjem srcu – pokajnik, pun ljubavi i posvećen svojem cilju. Vrlo je vjerojatno da su 2. Samuelovu napisali prorok Natan i vidjelac Gad (1. Ljetopisa 29,29). Osim toga, tu su možda uključene i infor-macije iz drugog izvora, nazvanog “Knjiga Pravednikova” (2. Samuelova 1,18). Događaji opisani u ovoj knjizi odvijaju se između 1004. i 971. godine prije Krista. Dakle, možemo li mi nešto naučiti iz ovih davnih događaja koji su se ticali kraljevstva za koje je sam Bog rekao da će zauvijek trajati?Poslušajmo riječi koje je Bog izgovorio novom izraelskom kralju: “Kuća tvoja i kraljevstvo tvoje stajat će pred tobom dovijeka. Prijestolje će tvoje stajati tvrdo dovijeka.” (2 Samuelova 7,16 - Šarić) David je odavno umro, a danas nijedan kralj ne vlada u Izraelu. Što je to, onda, trajalo dovijeka? Biblija često govori o Isusu kao Davidovom sinu. Obećanja su vječna u Isusu Kristu. Isus, Davidov Sin, svojom je smrću i uskrsnućem sagradio kraljevstvo koje će zauvijek traja-ti. Vjerom mi možemo biti dijelom tog kraljevstva. Preko zapisa kao što je ovaj o Rispi, koji opisuju nepokolebljivu predanost i vjeru običnih ljudi, pred nas se stavlja izazov da predamo svoj život Isusu, utemeljitelju kraljevstva.Iz Rispinog naizgled nedosljednog života, mi shvaćamo da bismo i mi trebali u svojem životu pokazivati posvećenost i hrabrost, koliko god on izgledao bezna-čajan u sklopu velike slike. Kada smo suočeni s neugodnim okolnostima, iz pri-če kao što je Rispina trebamo izvući ohrabrenje. Moramo zapamtiti da mora-mo izdržati do kraja kako bismo zauvijek živjeli u Božjem kraljevstvu (Marko 13,13). Druga Samuelova podsjeća nas da Bog uvijek održava svoja obećanja. Nijedan grijeh to ne može promijeniti. Krist će vladati za svu vječnost – danas u našem srcu, a jednom na novom nebu i novoj zemlji. Time što ćemo Mu ostati vjerni, mi biramo život – sada i za vječnost (Ponovljeni zakon 30,19).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje usporedbe možemo povući između Rispine ljubavi prema svojim sino-

vima i Božje ljubavi prema svojoj djeci, kao što je to prikazano u Izaiji 49,15?2. Što iz tih nekoliko redaka u Pismu koji govore o Rispi, možete naučiti o

njezinom karakteru?3. Na koji način Rispu vidite u 1. Korinćanima 1,26?

Enock Mochache (uz pomoć Barbre i Josene), Calhoun, Tennessee, SADSjeti se:

Preko zapisa kao što je ovaj o Rispi ... pred nas se stavlja izazov da predamo svoj život Isusu.



Ostati vjeran u dobru i zluPRIMJENAMarko 9,14-29; 13,13

Mnogi od nas smatraju da zbog toga što nisu toliko “sveti” ili “važni” kao drugi članovi u našoj crkvi, ne moraju stalno i u svemu biti vjerni. Na kraju krajeva, ljudi ionako već imaju najgore moguće mišljenje o nama, pa zašto bi-smo se onda trudili da budemo vjerni kada ionako nitko ne bi vjerovao u našu iskrenost? Zamišljam da se upravo tako morala osjećati Rispa kada su njezini sinovi bili predani Gibeoncima da ih objese. Zašto bi se uopće trudila i bdjela nad mrtvim tijelima svojih sinova kada nikome nije bilo stalo ni do toga da budu dostojno pokopani? Zašto bi se David brinuo o inoči svojeg poraženog suparnika? Zašto bi on pomogao ženi čiji je “sumnjivi” moral prouzročio da se Abner odmetne od Šaulove vladavine? Pa ipak, unatoč svojem ne tako do-brom glasu, Rispa je vjerno štitila tijela svojih sinova tijekom mjeseci ispunje-nih smradom – sve dok im David nije pružio pristojan pogreb. Vjernost inoče urodila je milošću kralja.Kako mi možemo izgraditi vjernost koja će biti postojana u svim životnim prilikama i neprilikama? Kako svatko od nas može razviti vjernost koja će doći na dobar glas? Vjerujem da takvu vjeru možemo postići na tri načina:Nemojte misliti da će naš život biti savršen i lak zbog toga što smo kršćani. Isus je u Marku 13,13 rekao svojim učenicima: “Zbog mojega imena svi će vas mr-ziti. Ali tko ustraje do kraja, spasit će se.” (Šarić) Ovdje saznajemo da moramo ostati vjerni do kraja te da ćemo tako biti spašeni. Kada bi to bilo lako, On ne bi upotrijebio riječ ustraje. Stoga nemojmo misliti da će naš život biti poput šetnje po parku zbog toga što smo Božja djeca.Moramo zatražiti Božju pomoć da ostanemo vjerni jer mi sami to ne možemo. Mi moramo biti poput vjernog oca u Marku 9,14-29 koji je povikao Isusu: “Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!” Moramo se najviše brinuti za dobar glas Božjeg djeteta. Samo kada zapamtimo da nas je, “dok još bijasmo grešnici”, Bog toliko volio da je poslao svojeg Sina da umre za nas, moći ćemo shvatiti da je najvažnije da Mu ostanemo vjerni.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što mislite, zašto mnogi vjeruju da bi njihov život trebao biti lak zato što

su kršćani?2. Zašto je mnogima od nas toliko stalo do onoga što drugi misle o nama

umjesto do onoga što Bog o nama misli?

Trufosa Mochache, Cedar Hill, Teksas, SAD

Sjeti se:Vjernost inoče urodila je milošću kralja.



Osveta ili pomirenje? RAZUMIJEVANJE2. Samuelova 21,1-14; Rimljanima 12,8

Ovog smo tjedna proučavali o Rispi, Šaulovoj inoči. Njezina životna priča zvuči neobično, a njezina uloga u toj priči naizgled je neshvatljiva. Je li bila Božja volja da njezina djeca plate smrću grijehe svojeg oca? Ne čini se u redu što ih je Rispa morala izgubiti kada ona nisu bila kriva za ono što se dogodilo Gibeoncima. Što ova priča govori o Božjem karakteru? Proučavajući njezinu priču, naišla sam na neke odgovore.David nije potišten hodao uokolo, pitajući se kako će ljudi bez usjeva ili paše nahraniti svoje ovce i stoku. On je otišao k Bogu kako bi Ga upitao zašto vlada glad. Kada ne razumijemo što se događa u našem životu, trebali bismo potra-žiti Njegov savjet. Ali mi ne bismo trebali prestati tražiti Njegov savjet, kao što je to učinio David. “U davanju zadovoljštine Gibeoncima, David nije tražio savjet od Gospodina ... iako je ... budući da je općenito bio pravednog i isprav-nog karaktera, da se posavjetovao s Gospodinom, mogao pronaći neki bolji način zadovoljenja pravde.”* Zbog toga što David nije u svemu tražio savjet od Boga, to je završilo izglađivanjem odnosa s Gibeoncima na način koji nije odavao poštovanje prema Bogu i Njegovom karakteru.Nakon što je predao Šaulove nasljednike Gibeoncima, Rispa je mogla osvetiti njihovu smrt. Umjesto toga, obavila je majčinsku svoju dužnost time što je štitila mrtva tijela od obeščašćenja. Kada je David čuo za njezinu hrabrost, odlučio je slijediti njezin primjer time što je dostojanstvenim pokopom odao čast Šaulu, Jonatanu i onima koji su visjeli obješeni. Tek kada je to učinio, glad je prestala.Mi ne znamo što bi se dogodilo da je David i drugi put tražio Božji savjet, a ne razgovarao s Gibeoncima. No, čak i ovako, mislim da možemo vidjeti da je do pomirenja s Bogom došlo kada je bila ukazana milost, a ne osveta. To se ne odnosi samo na Rispu i Davida, već i na svakoga od nas. Osveta nikada nije odgovor. Ako želite biti poput Krista, slijedite Rispin primjer. Tražite Njegov mir i pomirenje. “Ukoliko je moguće – koliko je do vas – budite u miru sa svima!” (Rimljanima 12,18) Tako odsjajujemo Božji karakter.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Razlikuje li se pomirenje od sjedenja i pretvaranja da se ništa nije dogodi-

lo? Obrazložite? 2. Smatrate li da je u vašem životu bilo potrebno pomirenje?

Bianca Acosta, Rancho Cucamonga, Kalifornija, SAD

Sjeti se:Osveta nikada nije odgovor.* John Darby’s Synopsis. http://www.ewordtoday.com/comments/2samuel/darby/2samuel21.

htm (skinuto 20. kolovoza 2009.)


Petak 26. studenoga

Aspekti vjernostiISTRAŽIVANJE2. Samuelova 21,1-14

ZAKLJUČITES obzirom na to da je bio pod vlašću muškaraca, Rispin je život bio podložan upitnim odlukama poput Davidovog rješenja za višegodišnju glad – izruče-nja Gibeoncima Rispinih sinova koje je imala sa Šaulom, i Šaulovih unuka kako bi ih ovi pogubili. Rispa sigurno nije mogla utjecati na ovu odluku, ali je vladala svojim reakcijama. Ona je držala 24-satnu stražu pokraj tijela svojih sinova punih pet mjeseci. Njezino vjerno bdjenje bilo je prijekor Davidu, koji sa zakašnjenjem pokupio Šaulove i Jonatanove kosti te ih pokopao s tijelima Rispinih sinova i unuka. Vjernost je glasnija od riječi u svijetu naviknutom na sebična djela.

RAZMOTRITE• Razmislite o značenju Rispinog imena – “ugljen“ ili „vreli kamen” – tako

što ćete zapaliti briket u metalnoj kanti ili drugoj posudi otpornoj na va-tru. (Poduzmite potrebne mjere zaštite.) Kada se zapali, on daje postojanu toplinu. Koliko često nailazite na postojan izvor vjernosti?

• Otpjevajte pjesmu “Uzdaj se, o dušo, u Boga svog” (br. 190 u Kršćanskim himnama) i razmislite o svojoj vjernosti u usporedbi s Božjom vjernošću.

• Potražite na internetu pojmove „Rispa“ i „Biblijske slike“. Pogledajte kako različiti umjetnici prikazuju Rispino bdjenje.

• Razmislite o priču u 2. Samuelovoj 21,1-14 u svjetlu druge zapovijedi da se grijesi očeva prenose na drugu i treću generaciju.

• Potražite u rječniku značenje riječi „vjernost“, „predanost“ i „hrabrost“. Kako su te riječi defi nirane i kojih se primjera možete sjetiti?

POVEŽITETh e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 696,697.Edith Dean, All the Women of the Bible, str. 109-112,282,291; Voices of Faith: Women of the Bible Speak to Christian Women Today, (Grand Rapids, Mich.: World Publishing).

Norma Sahlin, Springboro, Ohio, SAD


Pouka 10

27. studenoga – 4. prosinca

Čovjek Božji: Poslušnost nije uvijek obvezna

“Prije svega ovo znajte: nijedno proročanstvo sadržano u Pismu nije stvar samovoljnog tumačenja, jer nikad neko proročanstvo nije došlo od ljud-skoga htijenja, nego su ljudi govorili od Boga, potaknuti od Duha Svetoga.” (2. Petrova 1,20.21)



Sloboda izbora u poslušnostiUVODIvan 15,10

Bihevioristi osporavaju da “volja” označava nešto značajno. Oni smatraju da mi odgovaramo na podražaje i situacije, a da nemamo neku slobodu izbora. Oni to nazivaju procesom podražaja i reakcije. “Kada osjeti određeni podra-žaj, osoba može reagirati na više načina, ali izabire onu mogućnost koja je bila ponavljana u prošlosti.”* Biblijski pogled potpuno je suprotan ovom mišljenju.Prije pada u grijeh Adam i Eva nisu znali za grijeh, a još manje za njegove po-sljedice. Oni su mogli slobodno izabrati jer im je sam Bog dao tu slobodu. Na-žalost, odlučili su sagriješiti. Nakon pada u grijeh, mi još uvijek imamo slobodu izbora, ali budući da je naša narav sada grešna, skloni smo slušati vlastite nagone umjesto savjesti. Do promjene će doći ako dopustimo Svetome Duhu da uđe u naš život. On nas vodi da izaberemo pravi smjer u kojem bi trebao ići naš život.Ponekad je lako opredijeliti se za Boga, a ponekad to može biti puno teže. U takvim prilikama mi često odbacujemo poticaje Svetog Duha. Podsjetimo se još jednom na poslušnost kakvu je Isus pokazao. Noć uoči smrti na križu, rekao je svojim pri-jateljima: “Ostat ćete u mojoj ljubavi ako budete vršili moje zapovijedi, kao što sam i ja vršio zapovijedi Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi.” (Ivan 15,10)Poslušnost Bogu rezultira preobražavajućim odnosom s Njime. Poput Isusa, i mi možemo snagom Njegovog Duha hoditi putem božanske volje. Sa zado-voljstvom ćemo činiti ono što je Njemu ugodno. Isus je bio vjeran do same smrti, i tako je do kraja ispunio svoju dužnost. A zahvaljujući Njegovoj po-slušnosti, mi imamo nadu u vječni život. Jeroboam stoji u oštrom kontrastu nasuprot Isusu. Dok ovog tjedna proučavate o neimenovanom čovjeku Bož-jem, zapitajte se što ćete vi izabrati. Hoćete li izabrati dužnosti koje vam je Bog odredio ili svoje vlastite grešne sklonosti?

Gospodine, zarobi meI tada slobodan ću biti,Da ti mač svoj predam, natjeraj meI tada ću sve osvojiti.U oluji tone život mojKad sam brodim kroz krize i muke,U zagrljaj me zarobi svojI plovit ću sigurne ruke.

George Matheson

Girlie G. Sumawang, Guimba, Nueva Ecija, Filipini

Sjeti se:Poslušnost Bogu rezultira preobražavajućim odnosom s Njime.* Th e Popular Science, sv. 5 (Republic of China: Grolier International, Inc., 1991.), str. 299.



Poslušnost nasuprot neposlušnostiDOKAZI1. o kraljevima 13

Jeroboam nije naučio iz prošlosti. Na vrhuncu svoje neposlušnosti “neki čo-vjek Božji” (1. o kraljevima 13,1) bio je poslan da objavi božansku osudu kra-lju čija je vladavina bila u stanju moralnog otpada.Jeroboamova neposlušnost je bila toliko velika da je pokušao pridobiti čovjeka Božjeg pokazujući mu naklonost. Ali mu je čovjek Božji odgovorio: “Kad bi mi dao i polovicu svojega kraljevstva, ne bih išao s tobom i ne bih jeo ni pio na ovom mjestu.” (1. o kraljevima 13,8.9 - Šarić) Ove riječi pokazuju nevjerojatnu razliku između poslušnosti čovjeka Božjeg i neposlušnosti kralja. Međutim, priča ovdje ne završava.Neki stari prorok krenuo je ususret čovjeku Božjem dok se ovaj vraćao u Jude-ju. Kada je stari prorok susreo Božjeg čovjeka, pokušao ga je iskušati i pozvao na sličan način kao prije kralj (1. o kraljevima 13,15). I ovaj put je čovjek Božji odbio ponudu; međutim, prorok je bio uporan tvrdeći da je njegov poziv od Gospodina (redak 18). Tako ga je uspio nagovoriti da ode k njemu i jede. Dok su zajedno jeli, starom proroku je došla prava Božja riječ koja je izrekla osudu čovjeku Božjem (redak 21 i 22). Tako je čovjeka Božjeg, kada je krenuo kući, prožderao lav. Ne možemo sa sigurnošću reći što je natjeralo starog proroka da čovjeku Božjem osigura pristojan pogreb. Nakon toga je svojim rekao si-novima da „će se sigurno ispuniti“ osuda koju je čovjek Božji odnio Jeroboa-mu. Jeroboam nije odbacio idolopoklonstvo. On je nastavio kvariti svećeničku službu. Ali budući da je je Božja riječ sigurna, njegov je pad došao!Odluku o tome hoćemo li poslušati ili nećemo, ne bismo trebali shvatiti olako. Mi se moramo boriti s kušnjom da budemo neposlušni Božjoj riječi. Samo tada ćemo moći pronaći snagu da se odupremo kušnjama. “Pomozite onome koji je kušan da se ne obazire na okolnosti, na osobnu slabost ili na moć kuš-nji, već na silu Božje riječi. Bog nam je dao svu njezinu silu.”* Neimenovani čovjek Božji uči nas da je poslušnost doista pitanje života i smr-ti!

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Kako se mi možemo usporediti s “čovjekom Božjim”?2. Zašto poslušnost i neposlušnost ne bi trebalo olako shvatiti?

Madonna Lourdes D. Morenos-Felicitas, Silang, Cavite, Filipini

Sjeti se:Odluku o tome hoćemo li poslušati ili nećemo, ne bismo trebali shvatiti olako.

* Put u bolji život, str. 106.



Nema sjedenja na ogradiLOGOS Izlazak 32; 1. o kraljevima 13,1-34; Daniel 5,13-17

Čovjek Božji iz Judeje (1. o kraljevima 13,1-34)U 1. o kraljevima 13 govori se o čovjeku iz Judeje kojeg je Bog ovlastio da Njegovu poruku odnese kralju Jeroboamu. Jeroboam je bio prvi izraelski kralj u sjevernom kraljevstvu nakon što se deset plemena odcijepilo od ujedinjenog izraelskog kraljevstva (vidi 1. o kraljevima 11,29-37). Međutim, umjesto da slijedi Božje zakone i zapovijedi (redak 38), Jeroboam je načinio dva zlatna teleta, jedno u Betelu, a jedno u Danu, kako bi Izraelci tamo odlazili prinositi žrtve. Također je sagradio hramove na uzvišicama i postavio svećenike u tim hramovima koji nisu bili iz Levijevog plemena.Čovjek Božji pronašao je Jeroboama kad je stajao pred žrtvenikom. Tada je povikao prema žrtveniku i objavio Božju poruku da će se u Davidovoj kući roditi sin po imenu Jošija. Taj će sin žrtvovati svećenike uzvišica na žrtveniku pokraj kojeg je Jeroboam stajao (1. o kraljevima 13,2). Čovjek Božji je rekao da će se žrtvenik raspuknuti, pepeo koji je na njemu prosuti (redak 3). Nakon što je to čuo, Jeroboam je zapovjedio da se čovjek Božji uhvati, ali kada je kralj pružio ruku prema njemu, ona se osušila. U tom se trenutku žrtvenik raspuknuo, a pepeo koji je bio na njemu prosuo se sa žrtvenika. Tako se dio proročanstva čovjeka Božjeg ispunio.Jeroboam je molio čovjeka Božjeg da se moli za njega da mu ruka ozdravi. Čovjek je potvrdno odgovorio i kraljeva je ruka ponovno bila kao prije. Jero-boam je pozvao čovjeka da jede s njim. Htio mu je dati i dar. Međutim, čovjek Božji odbio je kraljev poziv zato što mu je Gospodin zapovjedio: “Ne jedi kru-ha i ne pij vode, niti se vraćaj istim putem kojim si došao.” (redak 9) Tako je čovjek drugim putem krenuo kući.Dok je sjedio ispod hrasta, čovjek Božji sreo je starog proroka iz Betela koji je krenuo za njim nakon što je od svojih sinova čuo što se dogodilo s kraljem Jeroboamom. Stari je prorok pozvao čovjeka Božjeg da jede u njegovoj kući, ali je ovaj odbio poziv i ponovio uputu koju mu je Bog dao. Međutim, stari mu je prorok lagao i rekao: “Anđeo mi je riječju Jahvinom rekao: ‘Povedi ga sa sobom kući da jede kruha i pije vode.’” (redak 18) Time je nagovorio čovjeka Božjeg da se vrati putem kojim je došao te jede i pije u prorokovoj kući. Zatim je Gospodin starom proroku rekao da čovjeku Božjem izreče osudu koja će ga zadesiti zbog toga što nije bio poslušan Božjim uputama. Kao posljedica, njegovo tijelo neće biti pokopano u grobu njegovih otaca. Na putu kući lav je napao i ubio Božjeg čovjeka. Nakon što je čuo vijest, stari je prorok otišao po tijelo čovjeka Božjeg i pokopao ga u svojoj vlastitoj grobnici. Ali unatoč svemu tomu, Jeroboam se nije vratio sa svojega greš-nog puta.


Naša prva dužnost – poslušnost Bogu (Izlazak 32; Daniel 5,13-17)Sotona je vrlo podmukao. Kao što vidimo u priči o čovjeku Božjem, on će iskoristiti sva moguća sredstva kako bi prevario Božji narod i odveo ga u pro-past. Svi mi moramo biti oprezni u svemu što radimo; a nema boljeg načina da se naoružamo protiv neprijatelja od vjernog čitanja Božje riječi i njezinog primjenjivanja u našem svakidašnjem životu. Poput Izraelaca koji nisu poštovali Boga kad su se u pustinji klanjali zlatnom teletu, i kralja Baltazara koji je činio ono što je htio, naša neposlušnost Bogu donijet će nam trenutačne ili dugotrajne neugodne posljedice. Ponekad mož-da ne razumijemo Božju volju, ali možemo biti sigurni da je to za naše dobro i da nam On želi samo najbolje.Bog nam je zapovjedio da Mu budemo poslušni cijelim svojim srcem. Posluš-nost treba biti potpuna, inače to uopće nije poslušnost. Ili je crno ili bijelo. Nema sive zone. Ili ste u Božjem dvorištu ili ste izvan njega. Ne možete sjediti na ogradi. Isus je naš najbolji primjer savršene pokornosti. Srce koje je ispu-njeno Božjom ljubavlju, bit će poslušno. To je jedini način na koji mi možemo pobijediti kao Isus.

ZA RAZMIŠLJANJE1. U zapisu koji smo upravo proučavali, istina je bila izjednačena s laži. Kako

je danas često istina izjednačava s laži? Kako će biti u budućnosti?2. Kako se možemo pripremiti za vrijeme kada će istina biti izjednačena s

laži? Vidi Efežanima 6,10-18.3. Čovjek Božji iz ovotjedne pouke naišao je na lava. Daniel je imao bliski

susret s nekoliko lavova. Čovjek Božji nije preživio. Međutim, Daniel jest. U čemu je bila razlika?

4. Kada se Jeroboam pokorio Bogu, Bog je ozdravio njegovu ruku. Zašto je Bog to učinio, kada je znao da će Ga na kraju Jeroboam svejedno odbaciti?

5. Što nas slučaj starog proroka uči o Sotoninim pokušajima da nas navede na grijeh?

Bongga L. Agno, Muntinlupa City, Filipini

Sjeti se:Ili ste u Božjem dvorištu ili ste izvan njega. Ne možete sjediti na ogradi.



Čovjek Božji ukorava kraljaSVJEDOČANSTVO1. o kraljevima 13,1-34

Čovjek Božji prorekao je uništenje Jeroboamovog žrtvenika i njegovih idolo-pokloničkih svećenika. On je Jeroboamu dao znak da će se proročanstvo ispu-niti. Jeroboam se razgnjevio i zapovjedio da se čovjek Božji uhiti. Zbog toga je ispružio svoju ruku, ali mu se ruka osušila. Žrtvenik se raspuknuo, a pepeo se prosuo, prema znaku koji je dao čovjek Božji. Zbog posredovanja čovjeka Božjeg, Jeroboamova ruka je ozdravila. Jeroboam je pozvao čovjeka Božjeg da jede i pije, ali je ovaj to odbio i rekao mu da mu je Bog zapovjedio da ne jede i da ne pije na tom mjestu. Nakon toga je otišao.“Gospodin želi spasiti, a ne uništiti. On uživa u spašavanju grešnika. ‘Tako bio ja živ, govori svemogući Gospod, nije mi milo da umre bezbožnik.’ (Ezekiel 33,11 - Šarić)”1 ... “On svojim izabranim vjesnicima daje svetu hrabrost kako bi se oni koji slušaju uplašili i bili dovedeni k pokajanju. Kako je odlučno čo-vjek Božji ukorio kralja! ... Gospodin je svojem sluzi dao odvažnost kako bi izvršio trajan dojam na one koji su ga slušali. Gospodnji vjesnici se nikada ne trebaju bojati čovječjeg lica, već nepokolebljivo stajati za ono što je ispravno. Dokle god imaju povjerenja u Boga, oni se ne trebaju bojati; jer Onaj koji im daje zadatak, daje im i svoju sigurnost, zaštitu i pomoć.”2

Nakon što čovjek Božji nije poslušao Gospodnju izričitu zapovijed, Gospodin je progovorio preko čovjeka koji je bio upotrijebljen i kao vjesnik Zloga. Od Gospo-dina je došla riječ starom proroku koji je prorekao smrt čovjeka Božjeg, kojeg je na putu prožderao lav. “Zato što je pravi prorok dopustio sebi da pođe putem koji se suproti putu dužnosti, Gospodin je dopustio da pretrpi kaznu za prijestup.”3

Čuvajmo se onih koji nam daju savjete koji su u suprotnosti s Božjom riječju. Bez obzira na njihove titule ili ono što su u prošlosti postigli, mi moramo slušati Božju riječ i prema njoj postupati! Neposlušnost Bogu donijela je brzu i ponižavajuću smrt čovjeka Božjeg.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koju pouku možemo naučiti od čovjeka Božjeg?2. Možemo li neposlušnost čovjeka Božjeg smatrati „bezazlenom pogreš-

kom“? Obrazložite svoje mišljenje.

Alfred H. Selin, Taguig City, Filipini

Sjeti se:Čuvajmo se onih koji nam daju savjete koji su u suprotnosti s Božjom riječju.1 Confl ict and Courage, str. 202.2 Isto3 Izraelski proroci i kraljevi, str. 106.


Srijeda 1. prosinca

Kako biti poslušan BoguPRIMJENAPsalam 119,33-40

Ovog smo tjedna proučavali o tome što se dogodilo neimenovanom čovjeku Božjem zbog njegove neposlušnosti. Pogledajmo stoga u današnjoj pouci ne-koliko uputa o tome kako biti poslušan.Nemojte biti tvrdoglavi. Izraelci su bili narod tvrda vrata (Izlazak 32 – Šarić). Ponekad smo i mi tvrdoga vrata. Kada nam naši roditelji govore što trebamo činiti, ne slušamo ih. Ali s obzirom na to da naši roditelji imaju grešnu narav, i oni mogu pogriješiti. Nismo ih obvezni poslušati ako je ono što oni traže u suprotnosti s Božjom riječju. Ivan 14,15 jasno kaže: “Ako me ljubite, vršit ćete moje zapovijedi.”Budite ispravno motivirani. Kada poslušamo svoje roditelje, oni nas ponekad nagrade. Kada sam bio mlad, otac mi je rekao da će me nagraditi za moj ro-đendan ako budem dobro učio i dobivao dobre ocjene. S obzirom na to da sam još bio dijete, nisam mogao odoljeti ponudi. Međutim, nagrade ne smiju biti jedini motiv koja nas potiče na poslušnost. Kada se radi o poslušnosti Bogu, naša motivacija trebala bi biti naša ljubav prema Njemu.Vjerno čitajte Bibliju. U ovom užurbanom svijetu toliko smo zauzeti, ima to-liko stvari koje želimo obaviti, da postoje dani kada preskočimo proučavanje Biblije. Međutim, redovnim čitanjem upoznajemo Boga osobno i spoznajemo Njegovu volju za nas.Nastavite dalje i kada se spotaknete. Budući da smo grešnici, ponekad ćemo za-straniti s uskog puta poslušnosti koji vodi k Bogu. Kada zamolimo za oprost, ispravimo ono što smo pogrešno učinili i iskoristimo prilike koje nam On daje, naći ćemo mir i radost koju nam samo On može dati. Mnogi naši mladi bježe od roditelja i radije se druže sa svojim prijateljima. Međutim, prečesto ih takozvani „prijatelji“ dovedu do toga da postanu maloljetni delinkventi. Dobra vijest je da im Bog uvijek pruža priliku za novi život ako su se spremni predati Njemu.Slijedite Boga unatoč protivljenju. Sotonine sile će ispitivati do koje nas granice mogu kušati. Ivan 15,21 kaže: “Ali ovo će sve protiv vas činiti zbog mog imena, jer ne poznaju onoga koji me poslao.” Međutim, ako poznajemo Isusa, On će biti s nama na svakom koraku.

ZA RAZMIŠLJANJEKojih se drugih uputa možete sjetiti o tome kako možemo biti poslušni? Ka-kvu nam pomoć daje Sveti Duh?

Raleigh Herbert G. Ampuan, Sta. Ana, Manila, Filipini

Sjeti se:Redovnim čitanjem Božje riječi upoznajemo Boga osobno.


Četvrtak 2. prosinca

Sloboda nasuprot poslušnostiRAZUMIJEVANJEIvan 14,15

“Prvo izvrši zapovijed, a potom se žali”, dobro je poznato načelo u vojnim krugovima. “Dobar vođa je dobar sljedbenik“, kažu mudri ljudi. U svakoj organizaciji postoje pravila koja treba slijediti. Neki pokušavaju promijeniti ta pravila, ali će ih na kraju stići posljedice njihovog nepridržavanja. Zbog toga kršćani naglašavaju potrebu za poslušnošću kako bi sačuvali povjerenje i ljubav. Mnogi mladi ljudi priklanjaju se mišljenju da poslušnost potiskuje njihovu slobodu izbora, umjesto da pokušaju razumjeti prednosti poslušnosti.Jedne sam subote u crkvi promatrao dijete koje je bilo prilično neposlušno. Na kraju je majka morala napustiti bogoslužje kako bi smirila svoje dijete. Dok su odlazili, razmišljao sam o tome kako majka osjeća bol zbog svojeg djeteta i kako je njezina bol slična boli koju Bog osjeća zbog nas kada živimo u suprot-nosti s Njegovim zakonom.Mnogo puta patimo zbog posljedica loših odluka koje smo donijeli, odluka koje su bile u suprotnosti s načelima naše vjere. A još je gore kada ne priznamo svoju pogrešku i pokušamo zataškati ono što smo učinili. To uzrokuje još veću bol, nemir i osjećaj krivnje. Zašto tako živimo kada nam je obećan Sveti Duh koji će nas voditi i prebivati u našem srcu? Jednom prilikom upitao sam svoj subotnjoškolski razred: “Ako doista volimo Boga, je li teško slijediti Njegove ri-ječi?” (Vidi Ivan 14,15.) Neki su rekli ne, a neki da. A onda je netko rekao: “Nije teško činiti Njegovu volju, ali je teško pobijediti našu grešnu ljudsku narav.” Naša grešna ljudska narav prilično nam otežava odluku da činimo ono što je ispravno. Mi bismo radije htjeli imati ono što želi naše srce, a ne ono što Bog želi. Međutim, kada Sveti Duh živi u našem srcu, bit ćemo sposobni izabrati ono što Bog želi za nas. Bog nam je dao svoj Zakon zato što nas voli i zna što je najbolje za nas. Njegov je Zakon utemeljen na ljubavi. Pročitajte Matej 22,34-40.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kažnjava li nas doista Bog za naše grijehe, ili je ono što mi smatramo ka-

znom zapravo prirodna posljedica neposlušnosti? Objasnite svoj odgovor.2. Kako poslušnost dokazuje našu ljubav prema Bogu?3. Pročitajte Deset zapovijedi u Izlasku 20,1-7. Dok ih čitate, razmišljajte o

tome na koji je način ljubav temelj svake zapovijedi.4. Što želi vaše srce? Je li to u skladu ili u suprotnosti s onim što Bog želi? Samuel D. Bagano Jr., Muntinlupa City, Filipini

Sjeti se:Naša grešna ljudska narav prilično nam otežava odluku da činimo ono što je ispravno.


Petak 3. prosinca

Pravila ne postoje da bi ih se kršiloISTRAŽIVANJEPsalam 119,33-40

ZAKLJUČITEJeroboam nije naučio od prošlosti, a “neki čovjek Božji” nije naučio od Jeroboama. Kada je bio suočen s kraljem koji je tako jasno pokazao da se protivi Bogu, prorok se bez problema odupro kušnji. Međutim, kada se suočio sa suptilnijom, neoče-kivanom kušnjom, podlegao joj je. Sve što je manje od potpune poslušnosti Bogu nije prihvatljivo. Iako se to iz ljudske perspektive čini nemogućim, s Božjom ćemo pomoći naći snagu da budemo poslušni bez obzira na situaciju u kojoj se nalazili. Srce ispunjeno ljubavlju prema Njemu pokazuje svoju ljubav u poslušnosti.

RAZMOTRITE• Dodajte jednu ili dvije kapi prehrambene boje u vodu i dobro promije-

šajte. Nastavite dodavati kapi boje i miješati, i pritom promatrajte koliko boje trebate dodati da bi voda promijenila boju. Zamislite da je ta boja otrov. Koliko biste otrova trebali dodati da voda postane neupotrebljivom za piće? Na koji je način neposlušnost poput otrova u našem životu?

• Otpjevajte pjesmu „Kad me vodi moj Bog” (br. 189 u Kršćanskim himna-ma). Kako ta pjesma izražava vaše iskustvo poslušnosti?

• Popričajte s prijateljem o nekom području u svojem životu u kojem imate pro-blema s poslušnošću Božjoj volji. Zamolite tog prijatelja da se moli s vama.

• Pokušajte biti poslušni svim zakonima. Često “nesvjesno” kršimo zakon time što vozimo malo iznad ograničenja brzine vožnje ili prelazimo preko križanja na žuto svjetlo na semaforu. Ponekad kršimo Božji zakon izgova-rajući “bijele” ili “društvene” laži: kada, na primjer, kažemo nekome preko telefona da nam ne smeta a zapravo smeta. Na kraju dana pročitajte Ivan 3,16-21. Što vas je ovaj pokus naučio o poslušnosti?

• Napišite listu od 10 obećanja u kojima Bog izjavljuje da će biti s nama. Zajedno s prijateljem zapamtite nekoliko ovih obećanja.

• Zamolite 20 ljudi da defi niraju riječ „poslušnost“. Kako se njihove defi ni-cije slažu s ovotjednom poukom?

• Izrežite veliko srce i na njega napišite sve za što se možete zahvaliti Bogu, kao i razloge zbog čega Ga volite. Zamolite Ga da vam pomogne da budete poslušni Njegovoj Riječi.

POVEŽITEPut Kristu.Doug Batchelor, Broken Chains (Nampa, Id.: Pacifi c Press©, 2004.); Richard E. Richardson, Fugitives (Hagerstown, Md.: Review & Herald©).



Pouka 11

4.-11. prosinca

Udovica iz Sarfate: Skok vjere

“Uzdam se upravo u to da će onaj koji je počeo dobro djelo u vama, dovršiti ga do dana Krista Isusa.” (Filipljanima 1,6 - Šarić)


Subota 4. prosinca

Najteži ispit jedne majkeUVODHebrejima 11,1

U svojoj mašti zamišljam njezin izgled. Čujem njezin umilni glas i plačni glas njezinog djeteta. “Mama, boli me trbuh.” Suze samo što ne izbiju, iako on dopušta da poteku. Namjesto toga, još se više privija uz majku. Ona ga gleda s tugom u očima i ponovno primjećuje bolno mršave ruke i noge, napuhnut trbuh i ispijene obraze.“Jesi li popio malo vode?” ona ga pita.Dječak lagano maše glavom i još se više približava toj ženi, kao da traži utje-hu. Već smo skoro zaboravili kad smo zadnji put nešto pojeli. Tako misli, ali ne izgovara naglas.Majka lagano gurka svojeg sina prema vrču. “Popij koji gutljaj, sine moj. To će ti ublažiti bol u trbuhu, a onda ćemo izići van i potražiti malo drva. Ispeći ću nam kolač od ulja i brašna. Zar to neće biti lijepo?”Dijete željno upire pogled u nju. “Oh, da, mama. Krenimo odmah!”“Ali, sine, prvo popij malo vode.” Dok se on poslušno polako kreće prema vrču, žena ga prati pogledom. A onda ćemo umrijeti, moj dragi dječače. Oh, da je barem tvoj otac živ. On nas zasigurno ne bi ostavio da umremo od gladi. Ona otresa svoje tamne kovrče prije nego što će ih ponovno pokriti tradicionalnim pokrivalom. Ne, čak ni tvoj divni otac ne bi mogao učiniti da pšenica naraste tijekom ove suše. Trebala bih biti sretna što nije doživio da vidi koliko njegova obitelj pati.Ona osjeća djetetovu ručicu u svojoj. Smiješi mu se dok odlaze do vrata, osje-ćajući vrelo sunce na svojem licu. Oče naš, ona se moli, ne tražim da razumi-jem Tvoje putove. Ja znam da nas Ti voliš. Hvala Ti za Tvoju brigu. Amen.” Po-novno se smiješi svojem gladnom sinčiću i u vjeri prelazi preko kućnog praga.I tako je udovica iz Sarfata učinila ono što je mogla dok se vjerom pouzdala u svojeg nebeskog Oca. Nije znala da će sresti Iliju. Nije znala da će joj reći neka pripremi hranu najprije za njega, a tek onda za svojeg sina. Ali znala je jedno: da je Bog njezin Abba, njezin Otac i ona se vjerom oslonila na Njega. Dok ovoga tjedna proučavate pouku, neka takva vjera postane i vaša.

Lea Hardy, Lexington, Južna Karolina, SAD

Sjeti se:Ona osjeća djetetovu ručicu u svojoj.


Nedjelja 5. prosinca

Udovičino srceLOGOS1. o kraljevima 17; Matej 10,40-42; Luka 4,24-28

Vjerovati usred nevjere (2. o kraljevima 17,32)Ona je bila iz Sarfate, grada za koji je prorok Obadija rekao da je kanaanski (Obadija 1,20). U novozavjetno vrijeme Sarfata se zvala Sarepta. Većina ljudi u Sarfati štovala je brojne bogove i boginje u hramovima ili na “uzvišicama” (2. o kraljevima 17,32), gdje su vjerski obredi uključivali vulgarni nemoral, “u čijem je središtu obožavanja bila plodnost muškarca”.1 Stoga je vrlo iznenađujuće da je ona nekako čula za izraelskog Boga i vjerovala u Njega.“Mojsijev je zakon uređivao zaštitu udovica koje su sustavno bile izrabljivane (Psalam 94,6; Izaija 1,23; Ezekiel 22,7; Malahija 3,5).”2 Ali u Sarfati su na ovu udovicu najvjerojatnije gledali s predrasudama koje su njezin život obilježile nevoljama, samoćom, siromaštvom, teškim radom i žalošću. Pretrpjela je gu-bitak svojeg muža te je stoga sama odgajala svojeg sinčića. Unatoč svemu, bila je poznata po tome što je bila spremna podijeliti ono što je imala.3 A time je i sama bila blagoslovljena.

“Nema većeg ispita” (Izaija 58,10.11)Udovica je imala naviku nesebičnog pomaganja potrebitima, čak i kada je to značilo osobnu žrtvu nje i njezinog sina. Međutim, onoga dana kada je srela Iliju, njezina zaliha hrane bila je na samom kraju. Kada ona i sin pojedu to što je ostalo, neće im preostati ništa drugo nego da čekaju na smrt.Pokušajte zamisliti što joj je prolazilo kroz um kada joj je izvan gradskih vra-ta, gdje je skupljala drva za pripremu svojeg posljednjeg obroka, prišao Ilija i zatražio lončić vode i nešto za pojesti. Kada mu je objasnila svoju situaciju, rekao joj je da pripremi obrok prvo za njega, a potom za sebe i sina. Obećao joj je da će, bude li slijedila njegove upute, imati hrane i ulja sve do dana dok Gospodin ne pošalje kišu na zemlju. “Nije se mogao zahtijevati veći ispit vjere od ovoga.”3 Samo stotinjak godina kasnije, prorok Izaija je napisao: “Dadeš li kruha gladnome, nasitiš li potlačenog, tvoja će svjetlost zasjati u tmini, i tama će tvoja kao podne postati, Jahve će te voditi bez prestanka, sitit će te u sušnim krajevima. On će krijepit’ kosti tvoje, i bit ćeš kao vrt zaliven, kao studenac kojem voda nikad ne presuši.” (Izaija 58,10.11) Je li možda mislio na udovicu iz Sarfate kada je pisao ove riječi?

Krist i udovica iz Sarfate (Matej 10,40-42; Luka 4,16-30)Krist je rekao: “Tko vas prima, mene prima; a tko mene prima, prima onoga koji me je poslao. Tko primi proroka jer je prorok, primit će proročku pla-ću. Tko primi pravednika jer je pravednik, primit će pravedničku plaću. Tko napoji jednog od ovih malenih samo čašom hladne vode jer je moj učenik, zaista, kažem vam, sigurno mu neće propasti plaća.” (Matej 10,40-42) Je li Isus


možda mislio na udovicu kada je govorio ove riječi? Međutim, ono što znamo jest da je mislio na nju na samom početku svoje javne službe kada je propo-vijedao u sinagogi u svojem zavičajnom gradu. Pročitajte o ovom događaju u Luki 4,16-30.Isus je želio da mještani prepoznaju svoju veliku potrebu za izlječenjem i po-trebu da budu oslobođeni od ropstva grijehu. Ali kada su oni shvatili da je taj koji im govori „samo“ Josipov sin, njihova su se srca, ispunjena ponosom i sa-mopravednošću, oduprla djelovanju Svetoga Duha. Bojeći se da bi On mogao otkriti njihove tajne grijehe, tješili su se činjenicom da su oni Božji izabrani narod. Međutim, Isus je želio da shvate da Bog ne gleda na količinu svjetla kojoj su bili izloženi, već na ono što oni čine s tim svjetlom.Poput ljudi koji su toga dana bili u sinagogi, i mi možemo imati sve prilike i prednosti koje su nama kao kršćanima adventistima sedmoga dana pruže-ne, ali, ako ne živimo u skladu sa svjetlom koje imamo, mi smo u opasnijem duhovnom stanju od onih koji ne dijele naša vjerovanja, ali unatoč tome žive u skladu sa svjetlom koje imaju. To je zbog toga što je njihovo srce u stanju primiti daljnje svjetlo kada im bude ponuđeno. A takvo je bilo srce udovice iz Sarfate.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Otvarate li vrata svoje kuće/stana/sobe ljudima kojima je potrebna po-

moć? Ili tražite izgovore zbog čega to ne činite?2. Razmislite o nekim ljudima koje poznajete i o tome koje su njihove potre-

be. Što možete učiniti kako biste im makar malo olakšali život? Donesite odluku da ćete nešto učiniti i napravite plan kada ćete to učiniti.

3. Koliko uspješno živite u skladu sa svjetlošću koju imate? Uspoređujete li se s drugima i tješite li se da ste dobri kao oni?

4. Kada bi vam Bog danas poslao vjesnika s riječima ukora, biste li prihvatili poruku ili biste je odbacili? Zašto?

Renee Zaharie, Jeff ersonville, Kentucky, SAD

Sjeti se:Neće im preostati ništa drugo nego da čekaju na smrt.

1 Th e SDA Bible Dictionary, sv. 1171, natuknica „Widow“.2 Isto, str. 178, natuknica „Canaan“.3 Izraelski proroci i kraljevi, str. 130.


Ponedjeljak 6. prosinca

Noćna mora samohranog roditeljaDOKAZILuka 4,24-28

Grad Sarfata, čije je ime značilo “topionica”, nalazio se nekih dvadesetak kilo-metara južno od Sidona, u Feniciji, u blizini Libanona. Izvorno je on “pripa-dao Sidonu, zatim Tiru, ali ga je osvojio asirski kralj Sanherib 701. g. pr. Kr. Sanheribov nasljednik Asarhadon vratio je grad pod upravu Tira.”1 “Obadija je zapisao da će jednoga dana, nakon što se vrate iz ropstva, Izraelci naslijediti sjeverni dio granice kanaanske zemlje.”2

“Udovice su u Ilijinoj kulturi bile na rubu društva. S obzirom na to da nisu imale nikoga tko bi se brinuo za njih, one su se za hranu morale oslanjati na ljubaznost svojih susjeda. One su u biti bile prosjaci, a u teškim su vremenima bile žrtve gladi.”3

Ova je udovica, samohrana majka, pokušavala preživjeti tri i pol godine suše, ali joj je postalo jasno da će ona i njezin sin umrijeti od gladi. Dok je sakupljala suharke kako bi pripremila posljednji obrok, Ilija je od nje zatražio malo vode i kruha. Objasnila mu je svoju situaciju, ali je Ilija bio uporan. “Prvo meni pripremi kruh.” Iako je vidjela kako će u skoroj budućnosti umrijeti od gladi, bila je zamoljena da nekome drugomu ustupi svoj posljednji zalogaj hrane. Možda se zapitala kakav je to čovjek koji od majke traži da učini takvu žrtvu. Ali svejedno je bila gostoljubiva, iako je gledala smrti u lice. Bog ju je nagradio dajući joj hranu dok god je suša trajala.Poznajete li samohranog roditelja koji se tiho bori kako bi preživio? Možete li mu nekako pomoći? Treba li taj samohrani roditelj nekoga tko će mu provjeri-ti razinu ulja u autu ili popodne pričuvati dijete kako bi mogao obaviti potreb-nu kupnju? Možda bi tom roditelju dobrodošla pomoć u plaćanju školarine? Na što vas Bog poziva da učinite za Njegovu djecu u potrebi?

ZA RAZMIŠLJANJE1. Udovica je bila samohrana majka koja se borila kako bi sastavila kraj s

krajem. U kojem smislu bi ona u današnje vrijeme bila smatrana neuspješ-nom? A u kojem uspješnom?

2. Po čemu se udovica razlikovala od svojih susjeda?3. Zamislite da nemate dovoljno hrane za cijeli tjedan. Onoga dana kada po-

nesete posljednju jabuku na posao, susrećete stranca koji traži od vas da mu je date. Što biste rekli i učinili? Kako biste se osjećali?

Karen Pires, Lexington, Južna Karolina, SADSjeti se:Objasnila mu je svoju situaciju, ali je Ilija bio uporan.

1 Word in Life Study Bible. Elektroničko izdanje (Nashville: Tenn. Th omas Nelson, 1997.), 1. o kraljevima 17,8.

2 Isto.3 Th e Way of the Dream, “Elijah and the Widow”, http://everydaybackroom.blogspot.com/2009

/03/elijah-and-widow.html (skinuto 9. rujna 2009.).


Utorak 7. prosinca

Živjeti prema svjetluSVJEDOČANSTVO Otkrivenje 1,17

“Gospodin je pohodio izraelske domove i našao zaklon za svojeg slugu u ne-znabožačkoj zemlji, kod žene koja nije pripadala izabranom narodu. Ali ta žena je bila privilegirana zbog toga što je slijedila svjetlo koje je primila, a njezino je srce bilo otvoreno za veće svjetlo koje joj je Bog poslao preko svojeg proroka.”1

“Glad je teško pritiskala ovaj siromašni dom, pa su čak i oskudni obroci po-čeli nedostajati. Ilijin dolazak upravo u onaj dan kad se udovica bojala da će morati odustati od borbe za održanje života, stavio je na tešku kušnju njezinu vjeru u silu živoga Boga da podmiri njezine potrebe. Međutim, čak i u krajnjoj nestašici, ona je posvjedočila o svojoj vjeri u nazočnosti stranca koji je od nje sada zatražio da s njim podijeli svoj posljednji zalogaj hrane.”2

“Nije se mogao zahtijevati veći ispit vjere od ovoga. Udovica je i dosad po-stupala prema svim strancima ljubazno i velikodušno. A sada, bez obzira na patnje kojima bi izložila sebe i svoga sina, uzdajući se u Boga Izraelova da namiri sve njezine potrebe, ona je položila ovaj najveći ispit gostoljubi-vosti učinivši ‘kako je rekao Ilija’.”3

“Isus je prikazao pravo stanje ljudi kojima se obraćao usporedivši ga s otpa-dom Izraela u Ilijino vrijeme. Nevjera i samouzdizanje starog židovskog naro-da bili su uzrokom da Bog zaobiđe mnogo udovica u Izraelu, kao i siromašne i nevoljne koji su se tamo nalazili, i nađe utočište za svojeg slugu među ne-znabošcima, te ga preda na brigu jednoj neznabožačkoj ženi; ona je živjela u savršenom skladu sa svjetlom koje je imala.”4

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto bi propovjednici i učitelji trebali raditi za ljude tvrda srca i nevjernike?

Postoje li prilike u kojima to ne bi trebali činiti? Objasnite svoj odgovor.2. Kako možemo znati da je neka osoba Božji miljenik?3. Što bi u našem životu moglo prouzročiti da nas Bog zaobiđe i pruži povla-

stice nevjernicima?4. Kako možemo živjeti prema svjetlu koje nam je dano? Kako možemo zna-

ti što je to svjetlo?

Danelle Eckright, Castle Valley, Utah, SAD

Sjeti se:“Nije se mogao zahtijevati veći ispit vjere od ovoga.”1 Review and Herald, 28. kolovoza 1913.2 Izraelski proroci i kraljevi, str. 131,132.3 Izraelski proroci i kraljevi, str. 130,131.4 Spirit of Prophecy, sv. 2, str. 112.


Srijeda 8. prosinca

Čimbenik koji donosi blagoslovPRIMJENA Job 42,5.6

Iako udovica nije bila Izraelka, živjela je prema svjetlu koje joj je bilo pokaza-no. Njezin je dom bio gostoljubiv, kamo su svi bili dobrodošli. Njezina vjera u Boga donijela je blagoslove njoj i njezinoj obitelji. Koja je naša odgovornost kada se radi o gostoljubivosti?Možemo upotrijebiti svoj položaj kako bismo bili na blagoslov drugima. “Naš nebeski Otac i dalje stavlja na putove svoje djece prilike koje su samo prikri-veni blagoslovi; i oni koji iskoriste ove prilike, nalaze veliku radost.”1 Svakoga dana Bog nas stavlja u položaj gdje možemo pokazati Njegovu ljubav prema drugima. Mi trebamo tražiti prilike kako bismo pokazali gostoljubivost, doni-jeli ljubav i radost drugima i olakšali njihov teret. To donosi slavu Bogu.Naš dom i život trebao bi biti ispunjen darežljivošću i ljubaznošću, osobinama zbog kojih je i dom ove udovice bio privlačan. Bog je obećao blagoslove onima koji pomažu drugima. “I svima koji u vrijeme nevolje i oskudice pokažu sami-lost i pruže pomoć onima kojima je pomoć još potrebnija nego njima, Bog je obećao veliki blagoslov.”2 Tada ćemo donijeti zrake sunca u život drugih, a Bog će nas obasuti blagoslovima. “Dadeš li kruha gladnome, nasitiš li potlačenog, tvoja će svjetlost zasjati u tmini, i tama će tvoja kao podne postati, Jahve će te vo-diti bez prestanka, sitit će te u sušnim krajevima. On će krijepit’ kosti tvoje, I bit ćeš kao vrt zaliven, kao studenac kojem voda nikad ne presuši.” (Izaija 58,10.11)“Nijedno djelo milosrđa, učinjeno u Njegovo ime, neće ostati bez priznanja i bez nagrade. U ovo isto nježno priznanje Krist uključuje i najslabije i najniže članove Božje obitelji.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kakav je odnos između gostoljubivosti i sigurnosti u današnjem svijetu?

Bismo li trebali povesti autostopere? Bismo li trebali primiti autostopere u svoj dom na prenoćište? Kakvu bi ulogu vjera trebala igrati u takvim okolnostima?

2. Kako djecu možemo naučiti gostoljubivosti?3. Razmislite o prilikama u kojima ne bismo trebali biti gostoljubivi.4. Ako nismo gostoljubivi, kako možemo postati?

Ryan Ernst, Douglasville, Georgia, SAD

Sjeti se:“I bit ćeš kao vrt zaliven.”1 Izraelski proroci i kraljevi, str. 1322 Isto, str.131,132.3 Isto, str. 132.



Udovičina pričaRAZUMIJEVANJE1. o kraljevima 17

Iako o njoj znamo malo, njezina ljubaznost prema drugima i vjera u Boga nepoznatog njezinom narodu, primjer su svima nama danas. Kao što je čest slučaj u Bibliji kada se govori o ženama, njezino ime nije spomenuto. Mnoge žene u Bibliji spomenute su samo kao „žena toga i toga“. Međutim, muž ove žene je umro. Za potrebe naše priče, nazvat ću je Sarepta. Evo njezine priče.Kada je tog jutra izišla iz kuće, Sarepta je po tko zna koji put osjetila vrelinu dana. I ponovno je pogledom prešla preko neba u potrazi za znakovima koji bi nagovijestili kišu. Na vidiku nije bilo ni oblačka. Nebo je bilo kristalno plavo, kakvo je bilo već toliko dugo vremena. Dok je hodala prema rubnim dijelo-vima grada, osvrnula se oko sebe i promatrala katastrofalne posljedice suše. Sprženo i osušeno lišće svjedočilo je o činjenici da i drveće umire. Sarepta je vidjela i previše smrti. Životinje. Ptice. Toliko mnogo njih uginulo je od žeđi. A sada se činilo kao da je na njoj red. Hoće li smrt nje i njezinog sina biti bolna? Tko će od njih dvoje prvi umrijeti? Zar nitko neće doći i priteći im u pomoć? Hoće li kiša ikada ponovno pasti?Zadubljena u svoje misli, među otpalim je granama istodobno tražila suharke za potpalu. Nije ih bilo teško naći. Pokupila je onoliko koliko joj je bilo potreb-no kako bi ispekla posljednji kruh koji će ona i njezin dragi sin pojesti.Dok je bila zaokupljena sakupljanjem, njezine misli prekinuo je glas stranca: “Ljubazna ženo, hoćeš li mi, molim te, donijeti malo vode i pripremiti mi ne-što za jelo?” Zapanjena, Sarepta je konačno odgovorila: “Da, dat ću ti ono što smo moj sin i ja trebali pojesti i popiti prije nego što umremo.” Kada se vratila u svoju kuhi-nju, bila je zapanjena kada je otkrila da su njezine zalihe pune. Tada se sjetila što je još taj čovjek rekao: “Jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: ‘U ćupu neće brašna nestati ni vrč se s uljem neće isprazniti sve dokle Jahve ne pusti da kiša padne na zemlju.’” (1. o kraljevima 17,14)

ZA RAZMIŠLJANJEKoliko vjere imate? Je li vaša vjera sada ojačana? Ako jest, čemu vas udovičin odgovor uči? Sylvia Reese, Canton, Sjeverna Karolina, SAD

Sjeti se:Tko će od njih dvoje prvi umrijeti? Zar nitko neće doći i priteći im u pomoć?


Petak 10 prosinca

Posljednji zalogajčićiISTRAŽIVANJE1. o kraljevima 17; Luka 4,16-30

ZAKLJUČITENe znamo joj ime, ali je odigrala jednostavnu, ali ipak iznenađujuću ulogu u životu proroka Ilije dok je tražio utočište od zlog izraelskog kralja Ahaba. Ona je bila siromašna i gladna udovica koja je imala sina kojeg je trebala prehraniti i kada se on pojavio, baš se spremala da pripremi posljednji obrok od posljed-njih zaliha brašna i ulja. Vjera koju je ona pokazala kada je Ilija od nje zatražio svu preostalu hranu koju je imala, Isus je mnogo godina poslije pohvalio. A Isus je najbolje poznavao i poznaje našu vjeru.

RazmotriTE• Potražite podatke o broju siromašnih obitelji u vašem društvu i napravite

plakat koji će prikazivati rad lokalnih organizacija za pružanje pomoći.• Pogledajte ADRA-in (Adventist Development and Relief Agency – prim.

prev.) on-line bilten na www.adra.org kako biste pronašli dijete ili obitelj kojoj biste vi ili vaš razred mogli pomoći.

• Ispecite kruh tako što ćete umijesiti brašno, ulje i vodu. Razmislite o slič-nostima i razlikama u okolnostima u kojima vi pečete kruh i u kojima se nalazila udovica iz Sarfate.

• Napravite listu mjesta u evanđeljima gdje je Isus prokomentirao vjeru ra-zličitih pojedinaca.

• Prenesite te priče o vjeri (ili nedostatku vjere) u suvremene okolnosti, pa napišite i pripremite igrokaz za neki subotnjoškolski razred u vašoj crkvi. Igrokaz treba prikazati duboko zanimanje koje Isus pokazuje prema našoj vjeri.

• Razmislite o tome kako biste mogli pružiti gostoljubivost u svojem domu. Što biste trebali učiniti za posjetitelje koji imaju neku potrebu?

POVEŽITEIzraelski proroci i kraljevi, str. 128-132; Isusov život, str. 180-182.

Cheryl Des Jarlais, Ronan, Montana, SAD


Pouka 12

11.-18. prosinca

Gehazi: Izgubio orijentaciju

“Idite samo za Jahvom, Bogom svojim; njega se bojte; njegove zapovijedi vršite; njegov glas slušajte; njemu štovanje iskazujte; uz njega se priljubite.” (Ponov-ljeni zakon 13,4)


Subota 11. prosinca

Ne možeš imati i ovce i novceUVOD2. o kraljevima 5,20-27; Djela 5,1-11; 1. Timoteju 6,10

Novac i pohlepa često idu ruku pod ruku, a umišljena ili stvarna potreba za novcem ljude može natjerati na očajničke poteze. Kada sam pisao ovu pouku, mnogi ljudi su još bili uzdrmani zbog ozbiljnog pada svjetskog gospodarstva. Mnogi su izgubili posao i kuću, neki su opljačkali banke, drugi su izbacili kućne ljubimce i prepustili ih na milost i nemilost, a u nekim krajnjim slučaje-vima izvršili su samoubojstvo, pa čak i pobili cijelu obitelj. Osim toga, mnogi majstori prijevare zaveli su ljude i naveli ih da misle kako im oni mogu pomoći riješiti ozbiljne dugove u kojima su se nalazili, da bi ih na kraju ostavili u još gorem stanju od prijašnjeg.Biblija nas ne ostavlja u neznanju u pogledu opasnosti koju novac donosi i pohlepe koju izaziva u nekim ljudima. Sljedećih šest dana proučavat ćemo o Gehaziju i o tome kako je pohlepa za novcem uništila njegov život. On je htio imati i ovce i novce – htio je služiti Gospodinu, a istodobno je smišljao kako da se obogati bez obzira na Božju volju.Umjesto da je na častan i pošten način služio svojem gospodaru Elizeju, Ge-hazi je odlučio slijediti svoje vlastite sebične želje. Nažalost, on je sa sobom u grob ponio strašne posljedice vlastite pohlepe.U Novom zavjetu nalazi se slična priča. Iako se likovi i okolnosti prilično razliku-ju od onih u 2. o kraljevima 5,20-27, motivi i ishod su isti. Pročitajte Djela 5,1-11.Dok proučavate ovotjednu pouku, razmišljajte o odgovorima na sljedeća pita-nja. A nakon što tjedan završi, vratite se na ova pitanja i provjerite biste li na neko od njih sada odgovorili drugačije.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što je potaknulo Gehazija da u svoje srce pusti Sotonu?2. Zašto je Naaman mislio da može kupiti svoje izlječenje?3. I Gehazi i Ananija i Safi ra su lagali o onome što su učinili. Što nas to uči o

naravi pohlepe?4. Koja su druga dva grijeha Ananija i Safi ra počinili osim pohlepe (vidi Dje-

la 5,3.9)? Što nas to uči o laganju i pohlepi općenito?5. Razmislite o svojem vlastitom odnosu prema novcu, pogotovo ako imate

fi nancijskih poteškoća. Na koji biste način mogli biti kušani poput Geha-zija ili Ananije i Safi re?

Daniel Maingi Mbuku, Nairobi, Kenija

Sjeti se:On je htio imati i ovce i novce.



Nepouzdan i lakomi GehaziDOKAZI 2. o kraljevima 5

Kao u biblijska vremena, i dan-danas je prisutan običaj da se djeci daje ime koje u sebi krije neko značenje. Ime Gehazi dolazi od hebrejske riječi koja znači “nepouzdan”.1 A upravo se takvim Gehazi pokazao.Kada prvi put susrećemo Gehazija u 2. o kraljevima 4,1-37, on nam djeluje kao pošteni sluga čija je ljubaznost neupitna. U 2. o kraljevima 4,13 Elizej pita Šunamku koja nije imala djece, čime joj može uzvratiti za njezino gosto-primstvo. Isprva ona odbija ponudu govoreći kako živi među svojim narodom (redak 13). Ovaj odgovor “navodi nas na zaključak da je ona bila u potpunosti zadovoljna. Ona je u miru živjela među svojim narodom i nije bila u svađi sa susjedima, niti je imala neriješenih pitanja sa svojim prijateljima.”2 Nakon toga je Elizej upitao Gehazija što bi mogli učiniti za nju. Gehazi je odgovorio: “Eto, nažalost, nema sina, a muž joj je star.” (redak 14 – Šarić) Gehazijev odgovor izražava sažaljenje i simpatije prema toj ženi, a takve osobine u čovjeku razvija Sveti Duh. Gehazi je u biti rekao: “Imaj milosti prema njoj.” Međutim, kada pogledamo dalje, u 2. o kraljevima 5, čitamo kako Gehazi trči za Naamanom s lošim namjerama koje ga vode u propast. Njegova se sažalji-vost gubi, dok ljubav prema novcu nadvladava. Ugledavši ga, Naaman silazi sa svoje kočije i pita je li sve u redu (2. o kraljevima 5,21). Pročitajte laž koju je Gehazi izrekao Naamanu u 22. retku. Naaman, koji nije ništa sumnjao, bio je tako zahvalan što je izliječen, da je Gehaziju dao dvostruko više od onoga što je ovaj tražio, te još dvojicu njegovih slugu kako bi mu pomogli odnijeti te darove kući.Kada se Gehazi vratio kući, on izgovara još jednu laž. Pročitajte retke 24-27. Elizejeve posljednje riječi upućene Gehaziju izriču kobnu osudu i sve nas upo-zoravaju na opasnosti koje donosi pohlepa i ljubav prema novcu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koja načela mi često gazimo zbog svoje lakomosti?2. Gehazi je pokazao milost prema Šunamki, ali i pohlepu kada je tražio no-

vac od Naamana. Zašto Bog nije nagradio Gehazija za njegovo milosrđe?3. Preispitajte svoj vlastiti život. Kada ste postupali milostivo? Gdje vam prijeti

opasnost da budete pohlepni? Što možete učiniti u vezi s ovim posljednjim?

Charles Nyaranga, Kitui, Kenija

Sjeti se:Njegova se sažaljivost gubi, dok ljubav prema novcu nadvladava.1 Seventh-day Adventist Bible Dictionary, pojam „Gehazi“, str. 408.2 Th e SDA Bible Commentary, sv. 2, str. 868.



Razlikovati sveto od običnogaLOGOS 2. o kraljevima 4,1-37; 5; 8,1-6; Jeremija 9,23.24; Ivan 13,1-17; 1. Timoteju 6,10

Očevidac (2. o kraljevima 4,1-37; 8,1-6)U vijestima često sami očevici opisuju događaje. Kada se izvjestitelji nađu na mjestu događaja nakon potresa, požara, terorističkih napada, užasnih auto-mobilskih nesreća i drugih tragičnih događaja, oni intervjuiraju očevice ili su-dionike tih događaja. Gehazi je bio očevidac čuda koja je Elizej učinio za ljude koji su se nalazili u strašnim okolnostima. Tako je imao prilike “razviti duh samoodricanja kojim je bilo obilježeno životno djelo njegova učitelja. Imao je prednost da postane plemeniti zastavnik u Gospodnjoj vojsci. Najbolji darovi Neba bili su mu nadohvat ruke dugo vremena...”1

Srebroljubac (Jeremija 9,23.24; 1. Timoteju 6,10)Iako je Gehazi bio očevidac čuda koje je njegov gospodar Elizej učinio u Bož-je ime, “sada su ga skrivene težnje njegova lakomog srca navele da podlegne nadmoćnoj kušnji. ‘Moj je gospodar’ - govorio je samome sebi - ‘poštedio Na-amana, toga Aramejca, i nije primio ništa od onoga što mu je ponudio. ... Potrčat ću ja za njim’”2 kako bi uzeo ono što je Naaman ponudio.Za Gehazija je Naaman bio samo izraelski neprijatelj koji je vodio pljačkaške vojske duž izraelske granice kako bi otimali Božjem narodu. Stoga se, narav-no, pitao kako se Elizej mogao tako nisko spustiti da izliječi Naamana a da ga ne traži ništa zauzvrat. Je li prorok bio toliko glup da odbije novac od takvog čovjeka? Zašto bi izliječio Naamanovu gubu, kada je on bio neznabožac i izra-elski neprijatelj, dok su neki iz Božjeg naroda umirali od gube? Gehazi nije uzeo u obzir činjenicu da je zahvaljujući ovom čudu Naaman prihvatio pravog Boga te da će se u Asiriju vratiti kao očevidac koji će svojem narodu pričati o Božjoj ljubavi i brizi za cijelo čovječanstvo.“Ljudima koji vole novac vlada okrutan, nezasitan gospodar, jer se ljubav za novcem nikada ne može zadovoljiti. Ljubav prema novcu korijen je svih zala: problema u braku, nezakonitih radnji, prekida prijateljstva, zavisti, nemorala, laganja, okrutnosti, krađe i spremnosti da se povrijede i drugi ako to donosi novac. Najgori scenarij, naravno, jest da novac može udaljiti neku osobu od vjere. Tragično je kada u nečijem životu novac zamijeni Boga. Takve pohlepne ljude odjednom počnu probadati mnoge boli. Kao da su se nabili na oštre predmete koji ih i dalje probijaju. Umjesto Božjeg puta, oni su izabrali put koji ih sve dublje i dublje vodi na trnoviti put ispunjen nevoljama. Umjesto sreće koju su očekivali, novac im je donio žalost.”3

“Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.” (Izreke 19,5) Tako je bilo s Gehazijem. Njegova je kazna došla u obliku iste bolesti od koje je Elizej izliječio Naamana.


Krist naš primjer (Ivan 13,1-17)Svojim životom na Zemlji, Isus nam daje primjer poniznosti i pravednog po-stupanja. Možda je najbolji primjer trenutak kada se za vrijeme posljednje večere koju će provesti sa svojim učenicima, sagnuo kako bi oprao njihove noge. Taj je čin obično obavljao sluga u kućanstvu za one koji su dugo putovali prašnjavim cestama. Međutim, ovaj put nije bilo sluge, a nitko od učenika to nije htio učiniti. Kristovo ponašanje stoji u oštroj suprotnosti prema Geha-zijevom. Kao kršćani, mi bismo trebali slijediti primjer našega Gospodina. Trebali bismo hoditi Njegovim putem da ne promašimo cilj kao Gehazi.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Prva Timoteju 6,10 uči nas da je ljubav prema novcu kriva za sve zlo. Na

koji način ste iskusili istinitost ovih riječi u današnjem svijetu? Koliko je to istina u vašem vlastitom životu ili u životu nekoga koga poznajete?

2. Znači li 1. Timoteju 6,10 da uopće ne bismo trebali voditi računa o novcu? (Pazite, tamo ne stoji da je novac “izvor svih zala”.) Objasnite svoj odgovor.

3. Gdje još u Božjoj riječi novac igra glavnu ulogu? Kakav je bio ishod u pri-mjerima kojih ste se sjetili?

4. Kako nam Kristove riječi u Mateju 6,25-34 mogu pomoći ako se nađemo u kušnji da žudimo za novcem, pogotovo ako smo u potrebi?

5. Pročitajte 2. o kraljevima 5,15-19. Zašto Elizej nije prihvatio novac od Na-amana kao nagradu što ga je iscijelio?

6. Kako nam davanje desetine pomaže da ne volimo novac? Što nas davanje desetine uči o Bogu? Što to govori ostatku svijeta o nama i našem Bogu punom ljubavi? 1. Korinćanima 9,8-16; Malahija 3,6-12.

Caroline Mwelu, Nairobi, Kenija i L. J. Brauer

Sjeti se:Kristovo ponašanje stoji u oštroj suprotnosti prema Gehazijevom.

1 Izraelski proroci i kraljevi, str. 160.2 Isto.3 Life Application Concise New Testament Commentary, 1. Timoteju 6,10, WORDsearch7.


Utorak 14. prosinca

Zamršena mreža griješenjaSVJEDOČANSTVO2. o kraljevima 5,20-27

“Rijetko će kada jedan grijeh ostati samo na tome jednom ili će se prijestup ograničiti na kršenje samo jednog propisa moralnog Zakona. Tu je prisutna neposlušnost, koja vodi izopačenu savjest u još veće zamke time što se upušta u još veće kušnje i u sve veći i veći grijeh. ... Srce koje se u potpunosti nije predalo Isusu Kristu ima otvorena vrata kroz koja Sotona može ući, a taj iskonski prevarant plete mrežu domišljatih oprav-danja oko duše kako bi postigao svoje sakrivene zle namjere. Bog vidi sve te izgovore i pretvaranja koja poput paukove mreže plete onaj koji nikada ne drijema niti spava. Oh, kako li će spremno ljudska duša naći jadne i bijedne izgovore kako bi prevarila i prikrila svoj zao put. Ali pravedni sudac prosuđuje djela. Njega se ne može zavarati niti Ga se može ružiti. Jednoga dana On će ukloniti pokrivalo, skinuti veo sa savjesti i poput dima rastjerati te izgovore. Gospodin Bog ima svjedoka za svako djelo. Elizejev ukor Gehaziju kada je ovaj lagao da je slijedio Naamana, glasio je: ‘Odakle, Gehazi?’ Ovaj mu je od-govorio: ‘Tvoj sluga nije nikamo odlazio.’ Tada mu je uputio strogi ukor kojim je pokazao da zna sve. ‘Nije li Duh moj bio s tobom kad je netko sišao sa svojih kola te izišao preda te? Sad si primio srebro, pa možeš kupiti maslinike, vino-grade, sitno i krupno blago, sluge i sluškinje. Ali će se guba Naamanova prili-jepiti za te i za tvoje potomstvo zauvijek.’ Gospodin je sve razotkrio. Razgovor s Naamanom, najsitniji detalji tog događaja, sve mu je to bilo točno pokazano. Oh, djelovanje sila tame je tako prijevarno! Elizej je Gehaziju otkrio najskrovitije pomisli njegovog vlastitog srca, kao i da se htio obogatiti zemaljskim blagom koje je primio od Naamana. Tu je stajao čovjek koji je trebao biti nositelj stijega u Gospodnjoj vojsci, [ali] iskušan od Sotone on je za Naamana bio kamen spoticanja, u čijem je umu zasjalo prediv-no svjetlo i on je bio na dobrom putu da služi živome Bogu. Gehazi je od njega otišao kao gubavac. Gospodin vas poziva da tražite Njegov savjet, da budete iskreni prema sebi i prema Bogu, da najiskrenije tražite kako biste spasili sebe i svoju djecu od Sotoninih zamki.”*

Earnest Munyao Mule, Nairobi, Kenija

Sjeti se:“Gospodin vas poziva da tražite Njegov savjet...”

* Christ Triumphant, str. 171.


Srijeda 15. prosinca

Promašiti ciljPRIMJENAMatej 22,1-13

Jedna od defi nicija grijeha jest “promašiti cilj”.1 Ovog smo tjedna proučavali o tome kako je Gehazi promašio cilj. Postoji još nekoliko događaja u Bibliji koji nam pokazuju kako su i drugi ljudi “promašili cilj”.U usporedbi o svadbenoj svečanosti, Isus iznosi praktičan primjer kako da ne promašimo cilj. Svadbena odjeća koju su ljudi trebali nositi kada su išli na vjenčanje simbolizira pravednost koja nam je potrebna kako bismo ušli u Bož-je kraljevstvo. Međutim, mi trebamo odjenuti odjeću pravednosti. To činimo kada Sveti Duh preobražava naš karakter u sliku Božjeg karaktera. Čovjek koji na svadbenu svečanost nije došao odjeven u odjeću koja mu je bila osigurana, prikazuje one ljude koji ne prihvaćaju Kristovu pravednost kao svoju. Ovaj je čovjek promašio cilj, a tako će biti i s nama ako ne prihvatimo Kristovu pravednost kao svoju.Kako možemo biti sigurni da nećemo promašiti cilj? Evo nekoliko prijedloga:Prepoznajte svoju potrebu za Kristom (Ivan 3,3; Rimljanima 7,16). Mi sami od sebe ne možemo postati dobri. To moramo priznati, kao što je rekao Ivan Krstitelj: “Evo Jaganjca Božjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29)Pokajte se (Djela 3,19). Pokajati se znači da žalimo zbog naših grijeha i da ih ostavljamo. Molitva koju je David zapisao u Psalmu 51 nakon svojeg pada u grijeh, primjer je pravog žaljenja zbog grijeha. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste ga pročitali.Priznajte (Izreke 28,13). Bog nam može oprostiti samo ako priznamo svoje grijehe i ostavimo ih. Mi trebamo priznati svoje grijehe i Bogu i onima kojima smo sagriješili.Posvetite se (Jeremija 29,13). Mi moramo odvojiti za Boga sve ono što jesmo i sve ono što imamo. “Moramo predati Bogu cijelo srce, inače se nikada nećemo moći promijeniti i ponovno postati slični Njemu.”2

Rastite (Ivan 15,1-8; 1. Petrova 2,2). “Nenadmašnim darom svojega Sina Bog je okružio cijeli svijet ozračjem milosti koja je stvarna jednako kao i zrak koji se giba oko Zemljine kugle. Svi koji odluče udisati to životodavno ozračje živjet će i uzrasti do visine rasta muškaraca i žena u Isusu Kristu.”3

Eliot Mairura Masongo, Nairobi, Kenija

Sjeti se:“Moramo predati Bogu cijelo srce.”

1 SDA Bible Dictionary, natuknica „Sin“, str. 1042.2 Put Kristu, str. 43.3 Isto, str. 70,71.



Posljedice pohlepeRAZUMIJEVANJE1. Timoteju 6,10

Gehazi se zbog svoje pohlepe našao u užasnoj situaciji. Njegova priča potvr-đuje istinu, zapisanu u 1. Timoteju 6,10, da je ljubav prema novcu izvor svih zala. Od Gehazija možemo naučiti i da nas prijatelji s kojima se družimo neće zaštititi od zla koje se nalazi u nama. Elizej je bio jedan od Božjih velikih pro-roka. Pa ipak Gehazi nije dopustio da Elizejev primjer utječe na njega kada se radilo o njegovoj neutaživoj želji za novcem.Ta želja Gehazija je učinila lašcem. Ali kao što je on otkrio, Bog ne voli prije-varan jezik. Biblija nas uči da ćemo požeti ono što sijemo, pa je tako Gehazi, nakon što je lagao i Naamanu i Elizeju, otkrio da je obolio od iste bolesti od koje je Naaman bio izliječen. Ono što izlazi iz naših usta, dolazi iz našeg srca. Zle misli vode k zlim riječima i djelima.“Sve dok ne dođe dan suda, ljudi neće biti svjesni svojih vlastitih slabosti. Oni se smatraju mudrima, a od sebe prave budale. Nema ničega zbog čega se ljudi mogu ponositi sobom. Čak i oni na najodgovornijim položajima mogu pasti u zamku grijeha, dok su naizgled okruženi najboljim prednostima religije. Geha-zi je živio u okolnostima koje bismo mogli nazvati idealnima. Taj je čovjek živio u kućanstvu svetog proroka Elizeja, promatrao njegov bogobojazan život, čuo njegove žarke molitve i njegovo stalno i uporno ponavljanje ispravnih načela. Pa ipak, on nije postao bolji. Prevario je Naamana kako bi primio nagradu. Njegova je kazna došla od Gospodina. Naamanova guba prešla je na njega.Juda je bio izabran za jednog od dvanaestorice apostola. On je čuo drago-cjene pouke koje su silazile s Kristovih usana. Pred sobom je stalno imao savršeni primjer, a ipak njegovo srce nije bilo ispravno. Upropastio ga je grijeh lakomosti. ‘A oni koji žele da postanu bogataši upadaju u napast, u zamku i u mnoge lude i pogubne želje što strovaljuju ljude u propast i uništenje.’”*

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje vam prednosti mogu pomoći da budete bolji kršćanin?2. Kako na najbolji način možete iskoristiti te prednosti?3. Prisjetite se neke svoje kušnje koja vam je pokazala slabost koje niste bili

svjesni. Kako ste to riješili? Biste li to sada uradili drugačije?

Mwendwa Kakui, Kikima, Kenija

Sjeti se:Zle misli vode k zlim riječima i djelima.

* Th e Ellen G. White 1888 Materials, str. 1530.


Petak 17. prosinca

Nemoj postati pohlepan!ISTRAŽIVANJE2. o kraljevima 4,8-37; 5; Matej 26,14-16; Matej 27,3-10; Marko 14,10.11; Luka 22,3-6; Ivan 12,4-6; Ivan 17,12; Djela 5,1-10.

ZAKLJUČITEGehaziju je bila dana prilika da pomaže Elizeju u njegovoj službi. On je proveo određeno vrijeme s Elizejem. Osobno je vidio čuda koja je Bog činio preko Elizeja. Iz prvog reda mogao je promatrati Božju milost i dobrotu prema greš-nim ljudskim bićima. Unatoč svemu tome, Gehazijev pad bio je motiviran materijalnim dobrima. U današnjem je svijetu vrlo lako postati usredotočen na posjedovanje stvari umjesto na učvršćivanje prijateljstva s Isusom. Naša bi radost trebala biti u Isusu, a ne u stvarima.

RAZMOTRITE• Napravite inventuru svojih osobnih stvari i ono što vam je nepotrebno

prodajte na eBayu ili Njuškalu. Tu zaradu iskoristite tako što ćete odabrati i kupiti neki predmet u ADRA-inom katalogu korisnih darova “Th e Origi-nal Really Useful Gift Catalogue”, koji je dostupan na www.adra.org.

• Pročitajte Gehazijevu životnu priču u knjizi Izraelski proroci i kraljevi, “Naaman”, 20. poglavlje, str. 157–162. Što ste iz njega naučili? Zašto je Ge-hazi bio kažnjen gubom? Na koji vas to zaključak upućuje?

• Grafi čki prikažite i usporedite Gehazijevu priču, priču Ananije i Safi re te Jude Iskariotskoga. Koliko su njihova djela slična? Kakav je kraj u svakoj priči? Koji su rezultati njihovih djela bili isti, a koji različiti?

• Napišite suvremenu usporedbu o osobi koja misli samo na vlastitu ma-terijalnu i fi nancijsku korist. Riječima slikovito opišite posljedice takvog ponašanja.

• Proanalizirajte Gehazijevo ponašanje u 2. o kraljevima 4,8-37. Usporedite njegova djela u ovoj priči s onim što je učinio u 2. o kraljevima 5. Razmi-slite što je moglo izazvati tako različite reakcije.

• Intervjuirajte kršćanskog računovođu. Raspitajte se kako kršćani na naj-bolji način mogu rasporediti svoj dohodak kako bi mogli dati desetinu, priloge za misije i evanđeoske projekte, a da još uvijek imaju dovoljno nov-ca za plaćanje osobnih računa.

POVEŽITEIzraelski proroci i kraljevi, str. 153. i 159-160; Testimonies, sv. 4, str. 336; Coun-sels on Stewardship, “Th e Principles of Stewardship,” str. 111-113.

Deena Bartel-Wagner, Spencerport, New York, SAD


Pouka 13

18.-25. prosinca

Baruh: Podizanje baštine u svijetu koji se raspada

“Zakon i svjedočanstvo tražite. Tko ne govori tako, u njemu nema svjetla.” (Izaija 8,20 – slobodni prijevod)


Subota 18. prosinca

A pobjednik je...!UVODMatej 6,25-34

Tko od nas nije u određenom trenutku u životu, na ovaj ili onaj način, razmi-šljao o tome? Dok stojimo u tušu, čekamo na semaforu ili sjedimo za stolom, sanjarimo kako stojimo ispred mnoštva ljudi, primamo nagradu i zahvaljuje-mo svima onima koji su nam pomogli ostvariti takvo veliko postignuće.Ista se stvar događa i u kršćanskoj zajednici. Mi imamo svoje “poznate i slav-ne” pastore, evanđeliste i pjevače kojima se divimo, a gotovo i ne spominjemo ljude koji im pružaju potrebnu pomoć kako bi mogli biti uspješni u onome što rade. Takve situacije nalazimo čak i u Bibliji. Na primjer, kada god čitam o Noi, razmišljam o tome kako on bez tuđe pomoći nije mogao graditi korablju i u isto vrijeme propovijedati o nadolazećoj poplavi.Svatko od nas ima Bogom dani dar koji može upotrijebiti za unapređenje Bož-jeg djela na Zemlji, ali to ne mora biti divan glas za pjevanje niti sposobnost iznošenja dirljive propovijedi. Možda je vaš dar u tome da nekome tko je prvi put došao u crkvu svojim stiskom ruke i smiješkom pružite osjećaj dobrodoš-lice, ili vjernost u davanju desetine kako bi se taj novac mogao upotrijebiti za širenje Njegovog djela.Postavlja nam se sljedeće pitanje: Kada jednom prepoznamo svoj dar, može-mo li staviti na stranu svoj ponos ako to nije ono o čemu smo mi „sanjali“? Možemo li odagnati svoj strah ako je to nešto od čega se naježimo i pri samoj pomisli, i prihvatiti ulogu koju nam je Bog namijenio?Tijekom ovog posljednjeg tjedna u ovom tromjesečju, proučavat ćemo o Ba-ruhu, čovjeku za kojega bismo mogli reći da je bio u sjeni proroka Jeremije. Učit ćemo o njegovom poražavajućem razočaranju, kako se osjećao nakon tog razočaranja te kako mu je Bog pomogao da ga pobijedi. Dok proučavate o tom čovjeku, razmišljajte o tome kako je vas Bog pozvao i osjećate li se pozvanima za vodeću ulogu ili pak službu „u sjeni“. Zapamtite da ćete, bez obzira na to koju vam je ulogu Bog namijenio, ako je prihvatite, biti pobjednik.

Arthur Parrino, Avon, Indiana, SAD

Sjeti se:Svatko od nas ima Bogom dani dar koji može upotrijebiti za unapređenje Bož-jeg djela na Zemlji.



Vjera u svijetu koji se rušiLOGOSIzaija 53,1-5; Jeremija 7,1-11; 28; 45; Matej 6,25-34; 7,14

Tijesan put (Izaija 53,1-5; Matej 7,14)“Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u život.” (Matej 7,14) Rijetko tko je osjetio istinitost Isusovih riječi bolje od Baruha, Nerijinog sina. Kao zapi-sničar, osobni pomoćnik i bliski prijatelj proroka Jeremije, Baruh je s njime dijelio teškoće, progonstvo, odbacivanje i boli. Kada je Jeremija bio bačen u zatvor, Baruh je bio s njim svakoga dana vjerno rukom zapisujući prorokova viđenja i iznosio ih ljudima koji nisu željeli čuti Božje upozorenje i ukor. Sam kralj je na komadiće pokidao jedini primjerak Baruhovog rukopisa. Mi samo možemo zamisliti kakvu je bol osjećao kada je vidio kako se Božja riječ odba-cuje i bezbrojni sati rada odlaze u dim. Nikada nije lako reći ljudima ono što ne žele čuti, zbog toga što je u grešnoj ljudskoj naravi ukorijenjena sklonost da preziremo one koji ukazuju na po-greške. Slijediti Boga automatski znači suprotstaviti se grešnoj naravi ovoga svijeta. Radosna je vijest da to ne moramo činiti sami! Izaija 53,1-5 opisuje Isusa kao “čovjeka boli, vična patnjama”, koji je, iako odbačen, primio kaznu koju smo mi zaslužili, a “njegove nas rane iscijeliše”. Mi možemo biti mirni i sigurni da Isus razumije nevolje kroz koje prolazimo i, premda nas poziva da hodimo putem ispunjenim teškoćama, On je s nama na svakom koraku toga puta.

Istina nasuprot laži (Jeremija 7,1-11; 28)Jeremija 7,1-11 nam daje kratak pogled na moral u padu društva u kojem je živio prorok. Iako su ljudi još uvijek tvrdili da slijede Boga, njihova su djela pokazivala pravo stanje njihovog srca. U Jeremiji 7,9.10, sam Bog pita: “Zar da kradete, ubijate, činite preljub, krivo se zaklinjete, palite tamjan Baalu i trčite za tuđim bogovima kojih ne poznajete, a onda da dolazite i stojite preda mnom u Domu ovome koji nosi moje ime i govorite: ‘Spašeni smo!’ i da nakon toga opet činite nedjela i opačine?” Taj način razmišljanja da će ih Bog izbaviti od njihovih neprijatelja bez ikakve promjene ili znaka pokajanja, poticali su bezbrojni lažni proroci, koji su širili laž da će Bog braniti svoj narod bez obzira na njegovo grešno ponašanje i nedostatak vjernosti. “A eto, vi se oslanjate na prijevarne riječi, koje nemaju vrijednosti.” (redak 8 – Šarić) Ovi lažni proroci izravno su ometali napore Jeremije i Baruha da ljudima prenesu Božju poruku upozorenja.Možda se jedan od najdramatičnijih primjera sukoba između Jeremije i jed-nog lažnog proroka nalazi u Jeremiji 28. Pred svećenicima i velikom skupinom ljudi, Hananija se otvoreno suprotstavio Jeremijinom proročanstvu. Kao de-sna ruka proroka Jeremije, Baruh je sigurno prisustvovao tom događaju i mo-žemo samo zamisliti njegovu reakciju. Bilo je teško samo stajati i promatrati


kako javno ponižavaju Jeremiju. Budući da mi poznajemo cijelu priču, znamo da je Hananija bio lažni prorok koji je svojim životom platio za svoje laži. Ali sigurno je u tom trenutku trunka sumnje proletjela Baruhovim umom, a kuš-nja da stane na stranu većine bila je prilično velika. To što je Baruh ostao uz Jeremiju, svjedoči o njegovom karakteru i dubini njegovog odnosa s Bogom.Poput Baruha, i mi živimo u vrijeme lažnih proroka i kontroverznih poruka. Nije dovoljno tvrditi da slijedimo Krista, a živjeti onako kao što smo uvijek živjeli. Ako nismo u potpunosti povezani s Bogom, nećemo moći raspoznati Njegovu volju između svih lažnih poruka koje nas stalno obasipaju.

Obećanje života (Jeremija 45; Matej 6,25-34)Jeremija 45 osobna je Božja poruka zapisničaru koji je ostao vjeran unatoč ne-voljama koje naizgled nisu imale kraja, a koje je pretrpio zajedno s prorokom. Čak i najvjerniji ljudi ponekad osjećaju poražavajuću težinu ovoga svijeta na svojim ramenima, a u trenucima boli Baruh upućuje vapaj Gospodinu (redak 3). Usred događaja koji su se u to vrijeme događali, Bog cijelog svemira čuje i odgovara na bolni vapaj jednog naizgled nevažnog zapisničara! On Baruhu daje do znanja da sve vidi i svime upravlja i obećava mu da će sačuvati njegov život kamo god ovaj išao. Božja poruka Baruhu na prekrasan način prikazuje kako se On brine za svakoga od nas. On je Bog koji poznaje boli i patnje kroz koje prolazimo i koji je uz nas sve vrijeme.U Mateju 6,25-34, Isus nas poziva da se ne brinemo što ćemo jesti, piti ili obući. Ako se Bog brine za najmanju pticu i oblači polja u cvijeće koje je ljepše od najskuplje odjeće, zašto nam je toliko teško pouzdati se da će nam On dati sve što nam je potrebno? “Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pra-vednost, a to će vam se nadodati!” (redak 33) Mi služimo Bogu koji poznaje naše potrebe i brine se za svakoga od nas. Poput Baruha, i mi možemo biti mirni i sigurni da će nas Bog, budemo li Mu vjerovali, sačuvati i brinuti se za nas kamo god išli.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što u vašem životu odvlači vašu pozornost i sprečava vas da čujete tihi

Božji glas?2. Pronađite sličnosti i razlike između svijeta u kojem je Baruh živio i svijeta

u kojemu mi danas živimo. U čemu su oni isti, a u čemu različiti?

Doug Taylor, Battle Creek, Michigan, SAD

Sjeti se:Mi živimo u vrijeme lažnih proroka i kontradiktornih poruka.



Ostati vjerni Božjoj riječiSVJEDOČANSTVO Jeremija 36,3

Baruhova vjera očitovala se u njegovim djelima. Zapazite da svaki put kada se u Jeremiji 36 spominje Baruhovo ime, on nešto radi. Nalazimo ga kako piše (redak 4), čini sve što mu je Jeremija zapovjedio (redak 8), čita (redak 10) te ponovno zapisuje riječi koje mu je Jeremija rekao (redak 32). Svrha svitaka koje je Baruh zapisao bila je da neposlušan narod dovedu k Bogu. “Možda će čuti dom Judin o svim nesrećama što sam ih naumio oboriti na njih, te će se vratiti svaki sa svoga zlog puta, i ja ću im oprostiti krivicu i grijeh njihov.” (Jeremija 36,3) Božja želja je i danas ista: da grešnici čuju Njegov glas, ostave svoje grijehe i budu spašeni. Ali budući da je živio u neposlušnom narodu (Jeremija 43,3), Baruh se obeshrabrio (Jeremija 45,3). Međutim, Bog je zapazio njegovu vjernost (Jeremija 45,5). Mi također živimo među neposlušnim ljudima. Svaka osoba kojoj javno upu-ćujemo riječ istine može je prihvatiti i živjeti, ili odbaciti i umrijeti. Duh pro-roštva jasno kaže: “Mnogi sada preziru vjerni ukor koji je dan u Božjem svje-dočanstvu. ... Preziranje Gospodnjih riječi, koje je On izgovorio preko svojih izabranih oruđa, samo će izazvati Njegov gnjev i na kraju donijeti sigurnu propast prijestupniku. Grešnikovo srce često gori ozlojeđenošću protiv po-srednika kojega je Bog odabrao da iznese Njegove ukore. Tako je oduvijek bilo, a onaj isti duh koji je progonio i utamničio Jeremiju zbog poštivanja Gos-podnje riječi, i danas postoji.”1

“Spaljivanjem rukopisa nije se sve završilo.”2 [Jeremija i Baruh poslušali su Boga i ponovno napisali svitak. Mi ne trebamo mjeriti svoju vrijednost prema tome kako drugi reagiraju na Božju riječ koju objavljujemo. Jednostavno mo-ramo biti poslušni Božjem vodstvu.]“Pisanih riječi mnogo su se lakše mogli osloboditi nego ukora i opomena koje su one sadržavale i skorih kazni koje je Bog izrekao protiv buntovnog Izraela. ... Izvještaj o proročanstvima koja su se odnosila na Judu i Jeruzalem bio je pretvoren u prah; ali riječi su i dalje živjele u Jeremijinom srcu kao ‘oganj koji sažiže’ i proroku je bilo dopušteno da obnovi ono što je srdžba čovjeka uza-ludno pokušala uništiti.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako ljudi danas obično reagiraju na Božju riječ?2. Kako mi možemo biti vjerni Božjoj riječi?

Sandy Prevost, Avon, Indiana, SAD

Sjeti se:“Spaljivanjem rukopisa nije se sve završilo.”1 Testimonies for the Church, sv. 5, str. 678.2 Izraelski proroci i kraljevi, str. 275.3 Isto.


Utorak 21. prosinca

Vjera usred otpadaDOKAZIJeremija 7,1-11

Knjiga proroka Jeremije bila je pisana tijekom razdoblja otpadništva cijelog naroda. Izraelska su djeca otvrdnula svoja srca prema Gospodinu, a zatoče-ništvo koje ih je čekalo trebala su shvatiti ne kao oblik kazne, već kao odgojnu mjeru kako bi Bog mogao provesti svoje planove za svoj narod. Tijekom tog vremena Jeremija je kao mladić bio pozvan da se u Gospodnje ime obrati Izra-elu (Jeremija 1,6-8; 7,1-11). Tijekom tih 40 godina, koliko je Jeremija radio s izraelskom djecom, doživio je kratko razdoblje duhovnog buđenja naroda pod vodstvom kralja Jošije. Četiri kralja koja su naslijedila Jošiju, nisu se obazirala na njegove opomene i još su više odveli narod od Boga. Iako je Jeremijina poruka naišla na protivljenje i ravnodušnost, njegov zapisničar Baruh ostao je vjeran toj poruci, kao i sam Jeremija. Zadatak Baruha kao zapisničara bio je zapisivati Jeremijine proročke riječi onako kako mu ih je diktirao prorok.Tijekom četvrte godine Jojakimove vladavine, Jeremija je zamolio Baruha da zapiše proročke riječi koje mu je dao Bog te da ih na dan posta pročita u jeru-zalemskom hramu (Jeremija 36,1-20). Iako je taj zadatak bio težak i opasan, Baruh je učinio ono što se tražilo od njega. Kada je kralj došao u posjed svi-taka, ovaj ih je pokidao i spalio. Jeremija i Baruh morali su pobjeći i sakriti se (Jeremija 36,21-26). Dok su se sakrivali, Jeremija je ponovno diktirao pro-ročanstva (Jeremija 36,27-32). Upravo tijekom tog teškog zadatka ponovnog pisanja svitaka Baruh se obeshrabrio, a Gospodin je poslao posebnog vjesnika kako bi ga ohrabrio (Jeremija 45). Tijekom Sidkijine vladavine, Baruh i Jeremija bili su svjedoci pada Jeruzale-ma u ruke Babilonaca 586. g. pr. Kr. Baruh je ostao s Jeremijom, kojemu je bila dana sloboda. Oni su živjeli s ostatkom Židova pod vodstvom Gedalije u Mispi. Poslije je i taj ostatak bio prisiljen na bijeg, a Jeremija i Baruh bili su prisiljeni da s njima odu u Egipat (Jeremija 43,1-7). U svojem životu Baruh je doživio odbacivanje, nevolje, rat i progonstvo. No ipak je ostao vjeran Božjoj riječi i Božjem proroku.*

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako možemo ostati vjerni Bogu u nevjernom svijetu i društvu?2. S kojim ste se izazovima suočili zbog svoje predanosti Božjoj riječi?

Steven Manoukian, Avon, Indiana, SAD

Sjeti se:Zadatak je bio težak i opasan.

* Th e SDA Bible Commentary, sv. 4, str. 343-539.


Srijeda 22. prosinca

Staviti Boga na prvo mjesto u sebičnom svijetu PRIMJENAMatej 6,25-34

Kada smo suočeni s problemima, mi često pribjegnemo konkretnim rješe-njima koja smo sami smislili umjesto da se oslonimo na Boga. To je učinio i Izrael. Umjesto da se oslone na Njega, okrenuli su se svojim idolima koje su mogli vidjeti i dotaknuti. I mi se danas često više oslanjamo na ljudsku snagu nego na Božju moć. Krajnji rezultat je idolopoklonstvo. Mi počinjemo vjerovati da će nas spasiti ljudska postignuća, novac ili okolnosti. Pa kada nas Bog pozove da nešto učinimo, mislimo da mi to ne možemo zato što nemamo novca ili okolnosti nisu baš savršene. Znamo da nije lako prepustiti naš teret Gospodinu i imati povjerenja u Njega da će On zadovoljiti naše potrebe. Što onda možemo učiniti kada smo prestrašeni, nesigurni i zabrinuti? Evo nekoli-ko koraka koje možemo poduzeti:Imajte povjerenja u Boga. Mi možemo imati povjerenja u Njega ako svakod-nevno hodimo s Njim u molitvi i proučavanju Biblije. Kada provodimo vrije-me s prijateljima, stječemo povjerenje u njih. Isto tako je i s Bogom.Tražite savjet od vođe ispunjenog Duhom. Izaberite pouzdanog mentora s ko-jim ćete moći podijeliti svoje iskustvo. Dopustite tom vođi da u vas usadi po-vjerenje i nadu u Božju milost.Pravilno sagledavajte stvari time što ćete odrediti prioritete u svojem životu. Što vam je najvažnije u životu? Na kojem je mjestu Bog na vašem popisu? Ako je na dnu, stavite Ga na prvo mjesto.Steknite naviku traženja Boga. Često smo skloni smetnuti Boga s uma onog trenutka kada je problem riješen. Razvijte naviku da Mu se redovito obraćate radi vodstva i mudrosti, kao i da Ga proslavljate.Jedan od najvećih problema s kojima se danas suočavamo jest primjena ste-čenih znanja. Znamo da bismo trebali nešto učiniti, ali ne činimo. Znamo da nešto drugo ne bismo trebali učiniti, a ipak činimo. Mi jednostavno trebamo iskoračiti u vjeri, znajući da sami ne možemo učiniti ništa. Bog će učiniti osta-lo. Baš kao što su svećenici koji su prelazili rijeku Jordan trebali poduzeti prvi korak u vjeri prije nego što će im Bog dati suhi put, isto tako i mi moramo imati povjerenja u Boga da će nam dati snage za svaki korak koji trebamo poduzeti.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na što se ponekad oslanjate kako biste riješili svoje probleme, umjesto da

se uzdate u Boga?2. Kako Boga možete staviti na prvo mjesto u svojem životu?

Jill Manoukian, Avon, Indiana, SAD

Sjeti se:Što vam je najvažnije u životu?



Budi hrabar!RAZUMIJEVANJEIzaija 41,10

Tijekom australske zime 1988. godine, zajedno sa skupinom studenata s ko-ledža Avondale u Cooranbongu, odlučio sam zaigrati za Wyong Magpies, momčad koja se tek probijala u australskom nogometu. Posebno se sjećam utakmice protiv momčadi Terrigal Tigers. Baš uoči te utakmice, izborili smo tešku pobjedu protiv njihove pričuvne momčadi. Iako smo bili jako iscrpljeni, nas petnaest (umjesto svježih 18 igrača) moralo je igrati sljedeću utakmicu, koja je bila glavni događaj, jer se igralo protiv najbolje momčadi u natjecanju.Rezultat? Izgubili smo! To nije bilo nikakvo iznenađenje, ali je iznenađuju-ći bio rezultat. Kao da je došla momčad profesionalaca i pomela hrpu beba. Dospjeli smo i u nacionalne vijesti kao momčad koja je doživjela najveći po-raz u povijesti australskog nogometa – 472 : 0. Lopta nijednom nije prešla na protivničku polovinu igrališta. Nije to bilo zbog nedostatka volje ili želje. To je jednostavno bio nemoguć zadatak protiv tako jakog protivnika. Bili smo osramoćeni, a nismo se imali kamo sakriti!Zanimljiva priča, mogli biste reći, ali kakvo značenje ona ima za mene danas? Dakle, život nas nekada pregazi i mi doživimo sramotu. Ako nas dovoljno zgazi, samo ležimo u prašini i mislimo da više nećemo ustati. Sigurno se tako osjećao Baruh kada su bili uništeni svici koje je pisao za Jeremiju. Ali tada nam Bog kaže da ustanemo, da će nam On dati snagu. Što nam pomaže u tim teš-kim trenucima? Spoznaja da je bitka već unaprijed dobivena, da je Isus umro umjesto nas i da mi ne trebamo platiti kaznu jer ju je On već platio za nas.Izaija nas na predivan način podsjeća odakle dolazi naša snaga: “Ne boj se jer sam ja s tobom! Ne gledaj plašljivo naokolo, jer sam ja tvoj Bog! Ja te krijepim. Ja ti pomažem. Ja te podupirem svojom jakom desnicom.” (Izaija 41,10 - Šarić) Nikada nemojte zaboraviti da koliko god se slabi osjećali, Bog ima snagu koja vam je potrebna u nevolji; ali na vama je da Ga pozovete!

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na kojem području u svojem životu trebate Bogu prepustiti vodstvo?2. Koje ćete korake još danas učiniti kako bi se to moglo ostvariti?

Neil Richmund, Avon, Indiana, SAD

Sjeti se:Bog nam kaže da ustanemo, da će nam On dati snagu.


Petak 24. prosinca

Iza kulisa ISTRAŽIVANJEJeremija 45

ZAKLJUČITEPisac Baruh je biblijski lik iz sjene. On je odan suradnik i pomoćnik/zapisni-čar proroka Jeremije. Mi znamo da je bio Jeremijin vjerni prijatelj i odani sluga Gospodnji. A kako je s nama? Kada smo izvan vidnog polja drugih ljudi, iza kulisa, jesmo li vjerni? Koliko često smo spremni biti neprimjetni?

RAZMOTRITE• Razgovarajte s nekim tko nije nametljiv u javnosti. Kakvu ćud ima ova

osoba? Bi li drugi temperament bio prikladniji za njegov posao?• Napravite “play listu” na MP3-playeru na temu odanosti i vjernosti. (Ako

nemate MP3-player, pregledajte svoje CD-e ili on-line knjižare.)• Pokušajte se uživjeti u ulogu pisara. Zapisujte dok vam prijatelj diktira ili

dvije-tri minute neki politički govor koji se prikazuje na televiziji.• Pošaljite ručno napravljenu zahvalnicu dvjema osobama koje rade “iza

kulisa” - neka jedna osoba bude iz vaše crkve, a druga netko od vaših pri-jatelja. Recite im zbog čega ih cijenite.

• Intervjuirajte tri tajnice i neka vam nabroje što najviše vole u svojem poslu. Zamolite ih da svoje odgovore poredaju po važnosti.

• Napišite ili skladajte pjesmu koja opisuje najveće Baruhove vrline.

POVEŽITEJeremija 7,1-11; Jeremija 28.Izraelski proroci i kraljevi, 35. poglavlje.Pročitajte o piscima Staroga zavjeta na digitalsurvivors.com/archives/scribeswritingoldtestament.php.Više o Baruhu možete pročitati na http://en.wikipedia.org/wiki/Baruch_ben_Neriah i http://hr.wikipedia.org/wiki/Baruh_%28knjiga%29.

Victor Brown, Dayton, Ohio, SAD


01 P Izlazak 20,12 Poπtovanje roditelja02 S Levitski zakonik 19,32 Poπtovanje starijih

03 N 1. Petrova 2,17.18 Poπtovanje autoriteta04 P Psalam 89,7 Strahopoπtovanje prema Bogu05 U Psalam 111,9 Strahopoπtovanje prema Boæjem imenu06 S Jeremija 7,23 Strahopoπtovanje prema RijeËi Boæjoj07 » 1. Samuelova 2,30 Strahopoπtovanje u domu08 P 2. Ljetopisa 36,15.16 Poπtovanje Boæjih predstavnika09 S Levitski zakonik 19,30 Strahopoπtovanje prema Boæjem domu

10 N Izlazak 20,8 Poπtovanje subotnjeg dana11 P Jeremija 10,10 On je æivi Bog12 U 1. Ivanova 3,1 Bog je moj Otac13 S Psalam 46,8 Bog je sa mnom14 » Postanak 16,13 Bog me vidi15 P Izaija 41,10 Bog se brine za mene16 S Izaija 46,9 Bog je sve i u svemu

17 N Psalam 19,2 Bog u prirodi18 P Ivan 10,10 Obilan æivot u Kristu19 U 1. Petrova 2,21.22 Krist je moj savrπeni primjer20 S Hebrejima 2,17 Krist je moj stariji Brat21 » Luka 2,40 Isus kao mladiÊ22 P Luka 2,51.52 Krist je bio posluπan23 S Hebrejima 4,15 Krist je bio kuπan kao i mi

24 N Koloπanima 1,27 Krist u meni — nada slave25 P Psalam 91,11 Moj aneo Ëuvar26 U Psalam 34,7 Aneli u mojem svakidaπnjem æivotu27 S Hebrejima 1,14 Aneli i zadobivanje duπa28 » Psalam 103,20 Aneli koriste moje ruke29 P Djela 12,11 Aneo je oslobodio Petra30 S Izlazak 23,20 Aneli me pripremaju za vjeËnost

31 N Otkrivenje 7,2.3 Aneli zadræavaju Ëetiri vjetra

JUTARNJI STIHOVI — LISTOPAD 2010.

Smjeran æivot


01 P Efeæanima 6,11.12 Obuci svu bojnu opremu Boæju02 U Efeæanima 6,13.14 Opaπimo svoja bedra istinom03 S Efeæanima 6,14.15 Oklop pravednosti04 » Efeæanima 6,15 Spremnost za Radosnu vijest05 P Efeæanima 6,16 ©tit vjere06 S Izaija 59,17 Kaciga spasenja

07 N Efeæanima 6,17 MaË Duha08 P Izaija 27,5 U Kristu je snaga09 U 1. KorinÊanima 15,57 U Kristu je pobjeda10 S Rimljanima 12,2 Volja je odluËujuÊa snaga11 » 2. Timoteju 2,1-3 Prve pobjede postiæu se u domu12 P 1. KorinÊanima 15,58 Budite Ëvrsti, nepokolebljivi13 S Psalam 43,3 Hodite u svjetlu

14 N Otkrivenje 3,11 Dræi Ëvrsto15 P Rimljanima 5,19 Kristova pobjeda i Adamov pad16 U Ivan 16,33 Krist je pobijedio svijet17 S 1. Ivanova 5,4 KrπÊani svih vremena: pobjednici18 » Rimljanima 8,35-37 Pavlov usklik pobjede19 P PlaË Jeremijin 3,22.23 Jeremijina izjava zahvalnosti20 S Job 19,25.26 Job je znao da je Izbavitelj æiv

21 N Matej 11,11 Nitko nije bio veÊi od Krstitelja22 P Rimljanima 12,17 Poπtenje23 U Sefanija 3,13 Istinoljublje24 S Izreke 29,23 Poniznost25 » Izreke 11,24.25 Velikoduπnost26 P 1. KorinÊanima 13,4 Ljubav27 S Matej 12,37 RijeËi i djela nalik Kristovim

28 N Job 22,21 Mir29 P 1. o kraljevima 8,56 Boæja obeÊanja nisu ostala neispunjena30 U Psalam 30,5.6 Boæja obeÊanja upuÊena su meni

JUTARNJI STIHOVI — STUDENI 2010.

Pobjedonosni æivot


01 S 2. Petrova 1,10.11 UËvrstite svoj poziv i izbor02 » Otkrivenje 22,14 Dræite zapovijedi03 P Postanak 5,24 Hodite neprestano s Bogom04 S 2. KorinÊanima 5,7 Hodite u vjeri

05 N Izaija 25,9 Budite spremni i Ëekajte06 P Izaija 35,10 Boæji narod osloboen07 U 1. Solunjanima 4,16-18 Sam Krist dolazi po nas08 S Otkrivenje 15,3 Dan Kristovog krunjenja09 » 2. Timoteju 4,8 Krist mi predaje krunu i harfu10 P Otkrivenje 7,14 Bijela haljina pravednosti11 S Otkrivenje 21,4 Pobjeda nad smrÊu

12 N Otkrivenje 22,2-4 Nema viπe grijeha13 P Matej 25,34 Kao baπtinici, baπtinit Êemo kraljevstvo14 U Jeremija 31,16.17 Obitelji Êe ponovno biti sjedinjene15 S 1. KorinÊanima 13,12 Prepoznat Êemo jedni druge16 » Hebrejima 11,15.16 Prelijepa domovina17 P Otkrivenje 22,2 Jest Êemo plodove s drveta æivota18 S Otkrivenje 19,9 Na svadbenoj veËeri

19 N Otkrivenje 21,18.19 Ljepote naπeg nebeskog doma20 P Izaija 65,21.22 Rad iz zadovoljstva i uæivanja21 U Psalam 16,6 Skladan druπtveni æivot22 S Efeæanima 1,17.18 ProuËavanje Boæje mudrosti23 » Ivan 6,45 Krist Êe pouËavati otkupljene24 P Otkrivenje 14,4 Putovanje na daleke svjetove25 S Luka 2,13.14 Sluπanje aneoskih zborova

26 N Izaija 66,22.23 ZajedniËko bogoπtovlje27 P Otkrivenje 21,22 Prednosti razgovora s Bogom28 U 1. KorinÊanima 13,12 Veo Êe biti povuËen u stranu29 S Matej 18,10 Upoznat Êu svojeg anela Ëuvara30 » Efeæanima 3,9.10 Zaπto je velika borba dopuπtena31 P Filipljanima 3,13.14 TrËim prema cilju

JUTARNJI STIHOVI — PROSINAC 2010.

VjeËni æivot


VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.

03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.

10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.

17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.

24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-33

31. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.


14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-160

21. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.25. Psalam 123.26. Psalam 124.27. Psalam 125.

28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.04. Psalam 132.

05. Psalam 133.06. Psalam 134.07. Psalam 135.08. Psalam 136.09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-12

12. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-15


26. Psalam 2.27. Psalam 3.28. Psalam 4.29. Psalam 5.30. Psalam 6.31. Psalam 7.


»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-302. Mihej 4-7

03. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-709. Zaharija 8-11

10. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-413. Matej 5-814. Matej 9-1115. Matej 12-1416. Matej 15-17

17. Matej 18-2018. Matej 21-2319. Matej 24-2620. Matej 27-2821. Marko 1-422. Marko 5-723. Marko 8-10

24. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-427. Luka 5-828. Luka 9-1129. Luka 12-1430. Luka 15-16

31. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-6

05. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-4

12. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-5

19. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-3

26. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-12

07. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-411. Djela 5-712. Djela 8-1013. Djela 11-13

14. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-7

21. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-13

28. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6


PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2010.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 1.10. 8.10. 15.10. 22.10. 29.10. 5.11. 12.11. 19.11. 26.11. 3.12. 10.12. 17.12. 24.12. 31.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.08 16.11Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.15 16.18Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.08 16.11BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.25 16.27Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.27 16.30Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.25 16.27»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.14 16.16Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.07 16.10Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.13 16.16Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.24 16.27Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.21 16.23Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.27 16.29–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.10 16.12Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.16 16.18GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.06 16.08Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.21 16.23Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.22 16.24Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.13 16.15KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.24 16.26Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.18 16.20Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.15 16.17Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.22 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.17 16.19Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.27 16.31Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.15 16.17Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.29 16.31Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.22 16.24Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.15 16.17MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.21 16.23Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24 16.26


LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 1.10. 8.10. 15.10. 22.10. 29.10. 5.11. 12.11. 19.11. 26.11. 3.12. 10.12. 17.12. 24.12. 31.12.

Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.10 16.12Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.14 16.16Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.16 16.18Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.26 16.28Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.09 16.11OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.26 16.28Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15 16.17Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.23 16.26Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.18 16.21PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.22 16.24PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.30 16.32Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.13 16.15Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.31 16.33Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.26 16.28Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.30 16.32Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.24 16.26Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.18 16.20Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.12 16.14Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.12 16.14Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.22 16.24Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.15 16.17Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.09 16.11Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.13 16.15Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.27 16.29Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.09 16.11Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.27 16.29Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.19 16.21Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.10 16.12

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju od posljednjeg vikenda u listopadu.)

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2010.


Bilješke


Pouke iz Biblije - Izdanje za mlade4. tromjesečje 2010. godine

Nakladnik“Znaci vremena”

Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb, Hrvatska

PreveleMaja i Mirta Đidara

LekturaMarijan Malašić

UrednikJosip Perišić

Odgovorni urednikSrećko Kuburić

Priprema za tisakKrešimir Godina

Zagreb, 2010

Documents

Manje poznate osobe iz Starog zavjeta - adventisti.hr · Priča i povijest “Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za poprav- ljanje i odgajanje u pravednosti,