Manje poznate osobe iz Staroga zavjeta · postati dijelom slavne priËe o spasenju. Poput ovih manje poznatih osoba, i mi moæemo postati dijelom slavne priËe o spasenju. UVOD Osobe

1

Gerald i Chantal Klingbeil

Manje poznate osobeiz Staroga zavjeta

Pouke iz Biblije

Listopad, studeni i prosinac 2010.

Zagreb

2

Sadræaj

01. PriËa i povijest

02. Kaleb: Æivjeti u Ëekanju

03. Ana: Biti svjestan svoje vrijednosti

04. Jonatan: Roen da bude velik

05. Abigajila: Nije postala ærtvom okolnosti

06. Urija: Vjera stranca

07. Ebjatar: SveÊenik

08. Joab: Davidov slabi moÊnik

09. Rispa: Utjecaj vjernosti

10. »ovjek Boæji: Posluπnost nije uvijek obvezna

11. Udovica iz Sarfate: Skok vjere

12. Gehazi: Izgubio orijentaciju

13. Baruh: Podizanje baπtine u svijetu koji se raspada

3

Poput ovih manjepoznatih osoba,i mi moæemopostati dijelomslavne priËe ospasenju.

Poput ovih manjepoznatih osoba,i mi moæemopostati dijelomslavne priËe ospasenju.

UVOD

Osobe iz sjeneSvjetovna ili duhovna povijest nije iznesena statistiËkim podacima,

planskim izvjeπÊima, tablicama ili brojevima. »esto je ispripovijedana upriËama. Sam Isus bio je pripovjedaË, a Njegove priËe imale su silanutjecaj (Matej 7,28; 13,3).

Pouke ovog tromjeseËja temelje se na æivotnim priËama, ali ne naonim uobiËajenim i poznatim priËama koje govore o “zvijezdama” kaoπto su Abraham i Izak na gori Moriji, Daniel u lavskoj jami ili David iGolijat. Umjesto njih, pozabavit Êemo se osobama koje se nisu naπle usrediπtu pozornosti, veÊ su djelovale iz pozadine, osobama koje lakomoæemo previdjeti i zaboraviti.

U ovom tromjeseËju usredotoËitÊemo se na manje poznate osobe izStaroga zavjeta. Neke su pozitivne,druge manje pozitivne. Iako o njimanije mnogo napisano, ono πto jest,moæe posluæiti pozornom Ëitatelju dase od njih pouËi — od æena, preku-paca, slugu i plemiÊa.

Izazovi s kojima se ove osobesuoËavaju u svojem æivotu u biti sene razlikuju od izazova s kojima semi danas suoËavamo. Koliko god nji-hova kultura i okolnosti u kojimasu odrastali bile razliËite od naπih, ioni su isto tako osjeÊali æivotne ne-daÊe u grijehom obojenom svijetu, svijetu koji se nalazi usred velikeborbe izmeu dobra i zla. Ono πto joπ viπe oteæava ovu borbu jest Ëinje-nica da nije uvijek lako razluËiti dobro od zla, jer crta koja ih razdvajaponekad moæe izgledati nejasnom.

»esto nam se, kad gledamo cjelokupnu sliku, æivoti ovih manjepoznatih osoba mogu uËiniti nevaænima. S ovim se miπljenjem mnogi odnas mogu poistovjetiti. Kako je lako pomisliti: Jesmo li mi kao pojedin-ci uopÊe bitni? Na kraju su se ove “manje vaæne” osobe ipak naπle uBoæjoj glavnoj priËi, a iz njihovih æivotnih priËa mi moæemo nauËitikako svoju æivotnu priËu napisati drugaËije i bolje.

Naravno, nije uvijek lako obraÊati pozornost na sporedne uloge.Dok sluπamo ili Ëitamo neki dogaaj, mi instinktivno pratimo glavnuradnju i usredotoËujemo se na glavne likove. Ovo je uobiËajeno i razum-ljivo, i zato Êemo ovog tromjeseËja obratiti pozornost na takozvane “ma-

4

le ljude” i na taj naËin dobiti potpunije razumijevanje biblijskog teksta.Naæalost, u naπem suvremenom svijetu poËinjemo gubiti sposob-

nost pozornog sluπanja: previπe je akcije na ekranu, previπe se brzihkadrova izmjenjuje u videoisjeËku, previπe je buke na radiju. Propuπta-mo mnoge pojedinosti. UsredotoËujuÊi se na manje poznate osobe izStaroga zavjeta, Ëitat Êemo Sveto pismo iznova, promatrajuÊi ono πtonije uoËljivo na prvi pogled kako bismo otkrili radost spoznavanja novihistina iz Boæje rijeËi.

KonaËno, dok se osvrÊemo unatrag i promatramo biblijske pisce isporedne uloge, dobro je prisjetiti se izvora i primjera odakle crpimosnagu za svoj æivot. Ljudi 21. stoljeÊa viπe od iËega æele vidjeti kakoneπto djeluje prije nego πto uzmu u obzir sve razloge za i protiv. Naπisusjedi, prijatelji i naπa obitelj æele ponajprije vidjeti na djelu naπuæivotnu priËu da bi bili spremni posluπati naπe svjedoËenje, biblijskedoktrine i vjerovanja.

U ovom smislu naπa æivotna priËa moæe postati moÊno orue naπegsvjedoËenja drugima o onome πto je Bog uËinio za nas. Poput ovihmanje poznatih osoba, i mi moæemo postati dijelom slavne priËe o spa-senju iako moæda neÊemo imati glavnu ulogu u najveÊem planu svemir-skog sukoba koji se odvija oko nas.

Gerald i Chantal Klingbeil, zajedno sa svoje tri kÊeri, Hannah,Sarah i Jemimom, æivjeli su u Africi, Juænoj Americi, Europi i Aziji.Gerald Klingbeil trenutaËno je pomoÊni urednik Ëasopisa AdventistReview.

5

POUKA 1 25. rujna — 2. listopada 2010.

PriËa i povijest“Svako je pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za

karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti, da ËovjekBoæji bude savrπen — opremljen za svako djelo ljubavi.” (2.Timoteju 3,16.17)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Postanak 39,6-12; Joπua 3,9-17; 1.Samuelova 24,1-6; 1. o kraljevima 12,1-16; Job 1,1-12.

Iako veÊina ljudi ne njeguje veliku ljubav prema prouËavanju po-vijesti, veÊina njih voli dobru priËu. Svaka civilizacija ima bogat reper-toar priËa koje objaπnjavaju (ili tako tvrde) podrijetlo, vrijednosti, odnosei strukturu svoje kulture. Ove su priËe, prenoπene s generacije na ge-neraciju, Ëesto koriπtene kao odgojno sredstvo.

U suvremeno doba pripovijedanju se posveÊuje sve manje pozorno-sti: ljudi su u potrazi za Ëinjenicama i znanstvenim dokazima koji biobjasnili æivot. Meutim, same Ëinjenice ne mogu pruæiti odgovor nanajvaænija æivotna pitanja. U danaπnje je vrijeme nova generacija, Ëestonazivana “postmodernom”, otkrila moÊ pripovijedanja priËa.

U tom smislu Biblija je vrlo suvremena jer obiluje priËama. Nelegendama ni “lukavo izmiπljenim bajkama” (2. Petrova 1,16), veÊ po-vijesnim i æivotnim priËama koje otkrivaju istinu o Bogu i Njegovomposredovanju za palo ËovjeËanstvo. Ove priËe opisuju stvarne ljude kojise bore sa stvarnim æivotnim problemima i surauju sa æivim Bogomkoji nudi rjeπenja za ove probleme.

Svaka priËa odvija se u nekom okruæenju. Ovog tjedna istraæivatÊemo razliËita okruæenja i njihov povijesni kontekst kako bismo boljerazumjeli osobe o kojima Êemo prouËavati ovog tromjeseËja.

6

NEDJELJA 26. rujna

LJUDI I ZAPLETI

Zaplet definiramo kao slijed dogaaja koji vodi k svrπetku. Svi seraamo æivimo i jednog dana Êemo umrijeti. Ovo su uopÊeni parametriæivotnog zapleta. U meuvremenu, æivot se sastoji od mnogo manjihzapleta, Ëesto izazvanih sukobom ili napetoπÊu. Pratiti zaplet znaËi po-kuπati povezati sve bitne dijelove priËe u cjelinu kako bismo sagledaliveÊu sliku. U Knjizi o Jobu nalazimo dva zapleta.

Pronaite ova dva zapleta u priËi o Jobu. Vidi Job 1,1-12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æelimo li razumjeti priËu o Jobu, trebamo razumjeti njezin dvodi-menzionalni zaplet. U Bibliji nema jednodimenzionalnih zapleta stogaπto Bog uvijek djeluje u povijesti i ljudskom æivotu, iako djeluje izpozadine. U prva dva poglavlja Knjige o Jobu, moæemo to zamisliti kaomijenjanje kanala na televizijskom prijamniku, izmeu zemaljskog inebeskog zapleta.

PriËe su ipak viπe od samog zapleta. Ljudi su glavni sadræaj priËe.Opiπite u πto viπe detalja proroËicu Huldu prema 2. o kraljevi-

ma 22,14.

..................................................................................................................................

Likovi su usko povezani sa zapletom priËe. NaËin na koji doæiv-ljavamo likove u velikoj mjeri ovisi o pripovjedaËu, koji i sam moæe bitijedan od likova. Uzmimo na primjer Huldu: Je li ona jedan od glavnihlikova u priËi? Nije. Ova priËa zapravo govori o otkriÊu knjige Zakonatijekom vladavine kralja Joπije. Iako Hulda moæda i nema glavnu ulogu,svaki lik u priËi vaæan je za njezin razvoj. Ima li Hulda djece? Koliko jestara? Na ova pitanja ne znamo odgovore. Biblijska pripovijest teæi sa-æetosti i vrlo Ëesto iznosi oskudne podatke. To znaËi da moramo pridatipozornost svakoj pojedinosti koja je iznesena. Hulda se opisuje kaojedna od pouzdanih Gospodnjih proroËica. Biblijski pisac nam otkrivapojedinosti o obitelji njezinog muæa, zbog toga πto se æene u staroza-vjetno vrijeme poistovjeÊivalo s obiteljima njihovih muæeva. Spomenutoje i njezino mjesto boravka jer su sluæbeni dokumenti, kao i u naπevrijeme, sadræavali ime i mjesto boravka kao dokaz o kojoj se osobi radi.

Koji je vaπ zaplet? Kakav ste vi lik? Kad bi vaπa æivotna priËabila zapisana kao biblijska pripovijest, bi li ona bila u suprotnostis onim kakva bi trebala biti?

7

PONEDJELJAK 27. rujna

GDJE I KAKO?

Okolnosti u kojima se odvija radnja daju priËi ugoaj i raspoloæe-nje. Na primjer, zaπto u Ruti 4,1.2 Boaz vodi svoj pravni spor na gradskimvratima, a ne u svojem domu ili u kuÊi gradonaËelnika grada Betlehe-ma? Gradska vrata — kao najvaænije javno mjesto u stara vremena —daju priËi pravni okvir. Okolnosti odvijanja radnje takoer nam mogudati naznaku o vremenu u kojem se pripovijest odvija. Ako sluπamopriËu Ëija se radnja odvija u unutraπnjosti automobila ili na terminaluzraËne luke, bez puno razmiπljanja moæemo zakljuËiti da ona ne potjeËeiz vremena Davida ili Martina Luthera.

Usporedimo okolnosti u kojima se odvija radnja u sljedeÊimdvjema priËama: 1. Samuelova 24,1-6; Postanak 39,6-12. Na kojinaËin ove okolnosti doprinose zapletu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Okolnosti u kojima se odvija radnja pomaæu nam da bolje razu-mijemo priËu. David i njegovi ljudi sami su sa ©aulom koji je nezaπtiÊeni iznimno ranjiv. Okolnosti u kojima se odvija radnja istiËu Davidovsjajni karakter. »injenica da on ne iskoriπtava prednosti ove idealneprilike da se rijeπi ©aula prije nego πto ovaj ugrabi priliku da se rijeπinjega, otkriva Davidovo poπtovanje Boæjeg pomazanika.

Okolnosti odvijanja radnje u priËi o Josipu takoer naglaπavajunjegov karakter. Josip je zgodan i ima vlast. Æena njegovog gospodaraæudi za njim, i oni se nalaze sami u kuÊi. Josip, kao i David, pokazujesvoj pravi karakter odupiruÊi se ovoj prilici.

Ali okolnosti odvijanja radnje nisu jedini vaæan element u priËi.Moramo uzeti u obzir i glediπte samog pripovjedaËa. Mi vidimo priËuoËima pripovjedaËa koji nam najËeπÊe daje vaæne informacije, ali ihponekad moæe i zatajiti. Ovo se posebno dogaa u priËama svjetovnogkaraktera. Iako imamo biblijsko glediπte, biblijske priËe moramo Ëitatisa svijeπÊu da su nadahnute Svetim Duhom i da otkrivaju Boæju istinu.

Razmislite o Davidu i Josipu u njihovim æivotnim okolnostima.Kako su lako mogli donijeti odluku da postupe drugaËije. »injenicada to nisu uËinili govori nam mnogo o njihovom karakteru. KolikoËesto mi opravdavamo svoje loπe postupke?

8

UTORAK 28. rujna

OD SLOBODE DO “MRA»NOG VIJEKA”

U ostatku ovog tjedna pobliæe Êemo razmotriti nekoliko kljuËnihrazdoblja iz povijesti Izraela koja Êe nam posluæiti kao pozadina svihæivotnih priËa o kojima Êemo prouËavati. ZapoËet Êemo ulaskom izra-elskog naroda u ObeÊanu Zemlju.

Nakon Boæjih veliËanstvenih djela tijekom izlaska i lutanja pusti-njom, izraelski je narod po drugi put stigao do granice ObeÊane Zemlje.Pod vodstvom novog voe Joπue, trebali su prijeÊi rijeku Jordan posuhu (Joπua 3,16.17), πto je podsjeÊalo na Ëudo prelaska preko Crvenogmora tijekom izlaska (Izlazak 14).

ProËitajte Joπuu 3,9-17. Koja je svrha ovog Ëuda?

..................................................................................................................................

Izrael nije zauzeo Kanaan zbog Joπuinog vojnog umijeÊa ili izrael-ske hrabrosti. Pobjeda nad stanovnicima kanaanskih gradova-dræava po-stignuta je samo zahvaljujuÊi Boæjoj moÊnoj intervenciji. Dokle god jeIzrael bio posluπan, Bog im je davao pobjedu; meutim, kad su se Izrael-ci oslanjali na svoju vlastitu snagu, beznadno su gubili.

Nakon smrti Joπue i starjeπina, u nekim dijelovima ObeÊane Zemljejoπ uvijek su vladali Kanaanci (Suci 1,27.28). »ini se kako je vjera Izra-ela slabjela, a njihova vizija kopnjela. Umjesto vienja cijele ObeÊaneZemlje u svojem vlasniπtvu, postali su toliko zaokupljeni svojom egzi-stencijom da su izgubili najveÊu viziju i ideal koji je Bog dao Izraelu kaonarodu. Brojni znanstvenici nazivaju stoljeÊa koja su uslijedila “mraË-nim vijekom” Izraela.

ProËitajte Suce 17,6. Kakvu moralnu klimu otkriva ovaj redak?

..................................................................................................................................

Kad iz vida izgubimo cjelokupnu sliku Boæje namjere za nas, nebitnopostaje bitno. Izrael je izgubio svoju viziju kao narod; pojavile su seplemenske razmirice. U cijeloj Knjizi o Sucima, plemena i klanovi borilisu se jedni protiv drugih. Vjerska praksa odvijala se u skladu s vlastitimzahtjevima i u kompromisu s kulturama koje su ih okruæivale. Premapiscu Knjige o Sucima, ovo je bila posljedica mijeπanih brakova s Ka-naancima koji su s njima æivjeli (Suci 3,3-7). Kao posljedica ovog du-hovnog pada, Izrael je upao u vrtlog dominacije stranih sila, osloboenjai idolopoklonstva, pa opet dominacije stranih sila.

Kompromis je opasan zato πto dolazi tiho, polagano i gotovoneprimjetno. Koliko drugaËije æivite sada nego prije nekoliko godi-na? Jesu li neke od ovih promjena posljedica kompromisa?

9

SRIJEDA 29. rujna

O KRALJEVIMA I KNEZOVIMA

Premda su toliko toga primili od Boga, i premda su obeÊali da ÊeMu biti posluπni, Izraelci su potpali pod negativan utjecaj kulture okolnihnaroda. Na primjer, u okolnim kraljevstvima uoËili su sasvim drugaËijupolitiËku strukturu. Svi ti narodi imali su kralja. U kombinaciji s Ëi-njenicom da Samuelovi sinovi nisu naslijedili oËevo ponaπanje i vodstvo,veÊ su “primali mito i izvrtali pravicu” (1. Samuelova 8,3), plemenskovodstvo Izraela zakljuËilo je da je doπlo vrijeme da postave kralja nadIzraelom (1. Samuelova 8,4.5). Samuel uopÊe nije bio sretan zbog ovakveodluke, ali mu je Gospodin rekao da ih posluπa (1. Samuelova 8,7).

Samuel je za kralja pomazao ©aula iz plemena Benjaminova (1.Samuelova 10,1) koji je zapoËeo svoju vladavinu u Gibei. Meutim, kaoπto je Bog predvidio, novom kralju nije bilo lako. Nastavljena je plemen-ska netrpeljivost. Opstanak Izraela bio je u opasnosti zbog pritisakaokolnih sila. Novi kralj nije bio odan Boæjim zahtjevima (1. Samuelova15,3.8.9) i posljedica je bila da je Bog na kraju odbacio ©aula.

Poslije toga za buduÊeg kralja Izraela pomazan je David. Kao πto sei oËekivalo, ©aul nije tako jednostavno predao vlast novom vojnom voiDavidu, pa je iduÊe desetljeÊe bilo obiljeæeno unutarnjim sukobima, aDavid je bio stalno u bijegu.

SljedeÊi veliki preokret u povijesti Izraela nastupa nakon pogibije©aula i njegovih sinova u borbi protiv Filistejaca (1. Samuelova 31,1-6).David je najprije okrunjen za kralja Judeje, a sedam godina poslije icijelog Izraela. David utvruje Jeruzalem kao novi glavni grad svojegujedinjenog kraljevstva. On poduzima uspjeπne vojne pohode i proπirujegranice svojeg kraljevstva. Nakon Ëetrdesetogodiπnje vladavine, Davidumire u Jeruzalemu (2. Samuelova 5,4; 1. o kraljevima 2,10.11). Poputnaπeg æivota, i Davidova vladavina obiljeæena je velikim pobjedama, ne-kim loπim odlukama i obiljem Boæje milosti. Naslijedio ga je njegov sinSalomon, koji je takoer vladao Ëetrdeset godina (1. o kraljevima 11,42).

Salomon nije ratnik ni osvajaË. Umjesto toga, on traæi i prima bo-æansku mudrost (1. o kraljevima 3,3-13); gradi Gospodnji hram u Jeru-zalemu; ustrojava djelotvorne administrativne strukture za upravljanje ivoenje Izraela; no, pri kraju svojeg æivota on se okreÊe od Gospodinai poËinje slijediti vjersku praksu svojih mnogobrojnih æena (1. o kralje-vima 11,1-8).

ProËitajte 1. Samuelovu 8,7-20. Kako nam ovi redci pokazujuda su Boæji putovi bolji od ljudskih? Koliko Ëesto pokuπavamoneπto uËiniti na svoj naËin, a ne na Boæji?

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 30. rujna

ROBOAMOVA GLUPOST

Salomonova smrt oznaËava joπ jednu vaænu prekretnicu u povijestiIzraela. Vladanje æeljeznom rukom, zakoni o radnom novaËenju i ekspe-rimentiranje religijskim pluralizmom doveli su do velikih napetosti napoËetku vladavine Roboama, Salomonova sina.

ProËitajmo 1. o kraljevima 12,1-16, i pokuπajmo shvatiti dra-matiËnost cijele situacije. Uzevπi u obzir Roboamovo vladanje, πtoiz ovoga moæemo nauËiti o vlastitoj uporabi moÊi koju imamo uodreenim æivotnim situacijama? ©to moæemo nauËiti iz njegovepogreπke?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon podjele kraljevstva na Judu i Izrael, Boæji nekoÊ ujedinjeninarod krenuo je razliËitim stazama. Uvidjevπi kako je srediπte bogoπtov-lja, ærtvovanja i oboæavanja smjeπteno u Judi, izraelski kralj JeroboamI. dao je sagraditi dva zlatna teleta (1. o kraljevima 12,26-29) i postavitidva ærtvenika za bogoπtovlje — jedan u Betelu, a drugi u Danu. Ovo senije pokazalo dobrim za Izrael i u iduÊih dvjesto godina Izrael je imaopuno uspona i padova. Neki su kraljevi prihvaÊali (makar i s poloviËnimsrcem) Boæji poziv na pokajanje; drugi su tvrdoglavo odbijali proroke.Izmjenjivale su se dinastije i sve je vrvjelo od politiËkih atentata. Urazdoblju nakon Jeroboama I. do posljednjeg kralja Izraela, Hoπee uSamariji, vladalo je dvadeset kraljeva, πto pokazuje koliko je stanje ukraljevstvu bilo nestabilno. Napokon, 722. g. pr. Kr., Asirci su okupiraliSamariju i Izrael je bio odveden u ropstvo.

Situacija nije bila mnogo bolja ni s druge strane granice. Davidovadinastija se odræala, ali nisu svi Davidovi potomci slijedili vjeru svojegpretka. Neki su se kraljevi, kao Joπafat, Ezekija i Joπija, pokuπali vratitiGospodinu i pritom pokuπali navesti cijelo kraljevstvo Jude na pokaja-nje. Njihovim naporima pridruæili su se proroci koji su govorili u po-sebnim situacijama i ukazivali na duhovne i druπtvene potrebe u Judi.

Godine 586. pr. Kr. Jeruzalem pada pod Babilon. Njegovi vladari iveÊi dio stanovniπtva grada odvedeni su u Babilon. Hram je bio razoren.Kraljevski “eksperiment” doπao je svome kraju.

Netko je mogao pomisliti kako Êe strahota babilonskog razara-nja i porobljavanja znaËiti kraj æidovskog naroda. ©to nam njihovaobnova nakon ove propasti govori o Boæjem strpljenju i milosti?Gdje smo u svojem æivotu osjetili ovu istu strpljivost i milost?Kakva bi trebala biti naπa reakcija na ovu milost?

11

PETAK 1. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Gospodin poziva sve da prouËavaju boæansku filozofiju svete po-vijesti, koju je napisao Mojsije, nadahnut Svetim Duhom. Prva obiteljkoja je æivjela na Zemlji primjer je svim obiteljima koje Êe postojati svedo svrπetka vremena. Postoji mnogo toga za istraæivanje u povijestikako bismo mogli razumjeti boæanski plan za ljudski rod. Ovaj planjasno je odreen, i poboæna, posveÊena duπa postat Êe uËenikom Boæjihzamisli i namjera od poËetka pa do svrπetka povijesti Zemlje. Ona Êeshvatiti da je Isus Krist, jedno s Ocem, bio veliki pokretaË svega, izvorsvega πto je oËistilo i uzdiglo ljudski rod.” (Ellen G. White, ManuscriptReleases, sv. 3, str. 184)

“Dok promatram naπu proπlost korak po korak, od poËetaka pa svedo danaπnjeg dana, mogu reÊi slava Bogu! Uvidjevπi kako nas je Bogvodio, ispunjena sam Ëuenjem i povjerenjem u Krista kao Vou. Nema-mo se Ëega bojati u buduÊnosti ako ne zaboravimo kako nas je Gospo-din vodio i pouËavao u proπlosti. Ako svoje povjerenje stavimo u Gos-podina, bit Êemo snaæan narod jer imamo moÊnu istinu Boæje rijeËi.Imamo sve za πto trebamo biti zahvalni.” (Ellen G. White, SelectedMessages, sv. 3, str. 162)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Boæje aktivno sudjelovanje u povijesti vrlo je vaæna ideja u

Svetome pismu. ProËitajmo Daniel 2,21. ©to nam ovaj redak govorio interakciji izmeu Boga i ljudske povijesti? Zaπto je za nas kojiæivimo na “svrπetku povijesti“, toliko vaæno da imamo na umu ovustvarnost?

2. Zaπto toliko volimo priËe? ©to Ëini dobru priËu? Na kojinaËin priËe mogu biti djelotvorno pomagalo u pouËavanju istine?Koji su vaπi omiljeni pripovjedaËi i zaπto ih volite?

3. Stari Izraelci bili su pozvani da budu svjedoci pravog Bogai Njegove vijesti o spasenju miloπÊu cijelom svijetu. A ipak, zapazitekako su unutarnji sukobi oslabili stari Izrael. Koje pouke danasmoæemo izvuÊi iz ove tuæne povijesne istine?

4. Vrlo je vaæno da razumijemo pozadinu bilo koje situacije.Ipak, u veÊini sluËajeva ima toliko mnogo informacija koje namostaju nepoznate. S obzirom na to, zaπto je toliko vaæno da neosuujemo druge? Koliko Ëesto brzopleto osudimo nekoga prijenego πto spoznamo vaæne Ëinjenice i okolnosti vezane uz tu osobu?Koliko Ëesto smo doæivjeli osudu od strane onih koji nisu znali svevaæne Ëinjenice o nama?

12

Samaritanac na moruMuhammad je bio voa na svojem otoku neπto juænije od Filipina. U

kulturi njegovog naroda gusarenje i ubojstvo bili su prihvatljivi i opravdani.Njihovi su brodovi bili brzi i mogli su sustiÊi trgovaËke brodove koji su senaπli u njihovom vidokrugu.

Jednoga dana Muhammad je otplovio sam svojom brodicom. Podigla seoluja i more se uzburkalo, noseÊi njegov brod daleko na jug. Muhammad jeshvatio da je u opasnosti, i po svom obiËaju pomolio se Alahu da ga spasi.

Nekoliko dana nakon πto je oluja proπla, Dimas, koji je æivio na otokunedaleko od Muhammada, krenuo je u ribolov. Vidio je brod kako se ljulju-πka na vodi i prepoznao da je to gusarski brod, ali se Ëinilo da je napuπten.Oprezno se pribliæio i vidio Ëovjeka kako leæi u trupu broda. Bio je jedva æiv.

Dimas je prepoznao Ëovjeka kao vou neprijateljskog gusarskog ple-mena. Ipak, doteglio je gusarsku brodicu kuÊi, odnio Ëovjeka u svoj dom ibrinuo se za njega. Dimasova ljubaznost ganula je Muhammada, koji biDimasa koristio u vjeæbi gaanja kada bi dobio priliku. “Zaπto si me spa-sio?” upitao je Muhammad.

“Bila ti je potrebna pomoÊ,” odgovorio je Dimas, “a Bog nam zapovijedada ljubimo svoje neprijatelje.”

Muhammad je s nevjericom gledao Dimasa i upitao: “Tko te je nauËioovakvom naËinu æivota?”

“UËitelji u naπoj πkoli adventisti su sedmoga dana”, kazao je Dimas.“Oni nisu poput drugih krπÊana. Ne puπe, ne piju alkohol, ne jedu neËistuhranu i ne klanjaju se idolima. ©tuju samo Boga, istog Boga kojeg je iAbraham πtovao. Bolji su muslimani od nas.”

Muhammad je sluπao πirom otvorenih usta. “Svoj æivot dugujem tebi itvojim uËiteljima”, kazao je. “HoÊeπ li ih zamoliti da dou na moj otok?Æelim da moj narod nauËi Ëitati i pisati i æivjeti takvim æivotom kakav siopisao.”

Danas studenti-misionari vode adventistiËku πkolu sa 150 uËenika naovom bivπem gusarskom otoku u morima juænih Filipina samo zato πto jeDimas pokazao samaritansku ljubaznost jednom ubojici i gusaru.

Daryl Famisaran je direktor studentskih misijskih programa u Moun-tain View Collegeu u mjestu Mindanao na Filipinima.

13

POUKA 2 2.—9. listopada

Kaleb: Æivjeti u Ëekanju“Duπa moja Ëeka Gospodina viπe no zoru straæa noÊna; viπe

no zoru straæa noÊna nek’ Izrael Ëeka Jahvu. Jer je u Jahvemilosre i obilno je u njega otkupljenje.” (Psalam 130,6.7)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Brojevi 13; 14; Joπua 14; Suci 1,12-15.

Bio je svjedok najboljih i najgorih vremena. Kaleb je vrlo dobroznao πto je to ropstvo. Bio je prisutan kada je Gospodin svojom moÊ-nom rukom izveo njegov narod iz Egipta. Vidio je kako se more razdvajapred Izraelcima i kako guta egipatske koËije i vojsku. Bio je s Izraelomna gori Sinaj i vidio Mojsija kako silazi s gore dræeÊi Boæji zakon. Bioje jedan od prvih koji su vidjeli kanaansku zemlju. Iako ne svojomkrivnjom, morao je provesti svoje najbolje godine lutajuÊi pustinjom sIzraelcima. Promatrao je cijeli svoj naraπtaj kako umire u pustinji. Nakraju je kao starac uπao u kanaansku zemlju. Pokazao je hrabrost ivjeru u Boga.

Kaleb je bio voa koji je djelovao viπe iz pozadine nego javno. Ovogtjedna saznat Êemo viπe o njegovom njeænom naËinu vodstva. UpoznatÊemo velikog vou koji je bio spreman preuzeti rizik i biti uzor; voukoji je bio velikoduπan i koji je poticao mlae da budu voe. Ali osimmnogih pozitivnih Kalebovih karakternih crta, prouËit Êemo priËu kojaje bitna za nas koji æivimo pri kraju povijesti Zemlje i Ëekamo na ulazaku nebeski Kanaan.

14

NEDJELJA 3. listopada

“»INJENICE”

Oko petnaest mjeseci prije Izraelci su napustili Egipat. ©atori su seprotezali duæ pustinje Paran, blizu kanaanske granice. Svi su bili uzbu-eni zbog spoznaje da Êe ta zemlja uskoro postati njihov dom. PremaBoæjim uputama odabrano je dvanaest uhoda. Kao jedan od dvanaesto-rice, Kaleb je predstavljao Judu u zadaÊi prikupljanja podataka o Kana-anu. Uhode su trebali provesti Ëetrdeset dana istraæujuÊi zemlju, da bise na kraju vratili i bili spremni podnijeti svoja izvjeπÊa.

ProËitajte Brojeve 13,26-14,2. Koju pouku moæemo nauËiti oæivotu vjerom, a ne prema onome πto vidimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Uhode donose stvari koje su se mogle vidjeti, omirisati i okusiti.Iako je svih dvanaest uhoda bilo izloæeno jednakim Ëinjenicama, onidolaze do vrlo razliËitih zakljuËaka. Desetorica od njih tumaËe postoja-nje veliËanstvenih gradova u zemlji kao znak propasti, tvrdeÊi kako ovinegdaπnji robovi ne mogu osvojiti tu zemlju. Prema tome, izgleda da suzaboravili kako ne bi stajali na granici ObeÊane Zemlje da nije biloËudesnih poπasti u Egiptu, prelaska preko Crvenog mora, istjecanjavode iz stijene i mane koju su svakodnevno dobivali viπe od godinudana. Bog je sve ovo uËinio za njih, a oni sada iz nekog razloga nevjeruju u Njega i Njegova obeÊanja, uzdajuÊi se u ono πto vide umjestou ono πto je Bog obeÊao. Svi mi lako moæemo postupiti isto tako!

NaËin na koji tumaËimo ono πto vidimo, moæe imati vrlo izravneposljedice u naπem osobnom æivotu. Naπe tumaËenje “Ëinjenica” Ëiniokosnicu naπih svakidaπnjih odluka, a ove “Ëinjenice” vrlo Ëesto imajupovratno djelovanje na naπe osjeÊaje. U krivu smo ako mislimo da mo-æemo vjerovati πto god æelimo i da ta vjerovanja neÊe utjecati na naπuosobnost i naπe postupke.

SuoËavanje s “Ëinjenicama” bez Boæje rijeËi dovest Êe nas do tuma-Ëenja koja udaljavaju od Boga i uËiniti nas nevjernicima. SuoËavanje sËinjenicama s Bogom pomoÊi Êe nam da steknemo povjerenje u Boga iojaËamo svoju vjeru u Njega.

Zaπto je tako lako æivjeti po gledanju, a ne po vjeri? Kada stese zadnji put suoËili s neËim nalik onome o Ëemu smo danas Ëitali?Koja je bila vaπa reakcija i πto ste iz nje nauËili o povjerenju u Bogai Njegova obeÊanja, unatoË “Ëinjenicama”?

15

PONEDJELJAK 4. listopada

ZAUZETI ISPRAVAN STAV

Nije uvijek lako izdvojiti se i zauzeti vlastiti stav. Pritisak skupineima straπnu silu. Snaga tisuÊa navijaËa koji navijaju na stadionu zadomaÊu momËad u sebi nosi energiju koja zastraπuje protivnike. Nemamnogo onih koji Êe se usuditi navijati za protivniËku momËad ili isticatinjegove boje u takvim okolnostima. Zbog toga navijaËi suparniËkih mom-Ëadi, kao πto je to sluËaj u nogometu, Ëesto sjede odvojeno tijekomutakmice. Kada dou u kontakt, napusti ih razum, πto Ëesto rezultiranasiljem.

Za Izraelce ovo ipak nije bila igra. Njihova buduÊnost i opsta-nak bili su ugroæeni, i svi su plakali. Masovni plaË tisuÊa ljudisigurno je pruæao ganutljivu sliku. I tada se pojavljuje Kaleb, kojije cijelo vrijeme bio u pozadini.

UsredotoËimo se na tekst u Brojevima 13,30. ©to iz KalebovihrijeËi moæemo nauËiti o njemu i njegovom povjerenju u Boæja obe-Êanja?

..................................................................................................................................

Ista informacija moæe se prikazati na razne naËine. NaËin na kojineπto izgovaramo jednako je vaæan kao i ono πto izgovaramo. Kalebovkarakter dolazi do izraæaja time πto se ne svaa s desetoricom maloduπ-nih uhoda, ne vrijea ih u javnosti i ne istiËe pred narodom njihovnedostatak vjere. Umjesto toga, Kaleb hrabro progovara i poziva na po-vjerenje i djelovanje. Meutim, narod to ne æeli Ëuti. Oni su odluËili ipokuπavaju kamenovati Mojsija, Joπuu i Kaleba.

ProËitajte Brojeve 14,1-10.20-24. Koji je krajnji rezultat odba-civanja Boæje rijeËi zbog pogreπnog tumaËenja “Ëinjenica”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kaleb je bio gorko razoËaran. Vidio je dobru zemlju. Bio je vjerani spreman za ulazak. Ali sada je morao lutati pustinjom Ëetrdeset godinazbog tue krivnje. Meutim, Kaleb je imao snaæan osjeÊaj zajedniπtva ishvaÊao je πto znaËi biti dijelom cjeline. On je vodio primjerom i poticao.Kaleb nije bjeæao niti je osnovao novi pokret. Kada naiemo na teπkoÊe,Ëesto se moæe pojaviti nedostatak vjere i maloduπnost, ali to nije biblij-sko ponaπanje. U Kalebu vidimo Ëovjeka koji ostaje postojan Ëak i ugodinama kazne, bez predbacivanja.

Na koje naËine ste vi trpjeli zbog loπeg izbora drugih? Kako stese ponaπali u takvim situacijama?

16

UTORAK 5. listopada

POLAGANJE PRAVA NA BOÆJA OBE∆ANJA

Proπlo je Ëetrdeset godina. Izraelci su preπli preko rijeke Jordanau ObeÊanu Zemlju. Kao πto gladni ljudi zure u stol pun hrane, tako suoni uprli pogled u ObeÊanu Zemlju. Rasprave uz logorsku vatru svodilesu se na to koji su dijelovi zemlje najbolji i tko Êe ih dobiti. Davno prijeulaska u ObeÊanu Zemlju, Mojsije je predvidio moguÊnost ovakvih me-usobnih borbi pa je ostavio upute za podjelu zemlje. O toj podjeligovori se i u Joπui 14.

ProËitajte Joπuu 14. ©to Kaleb zahtijeva i zaπto to zahtijeva?©to nam to govori o njemu i njegovoj vjeri?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kaleb se javlja usred podjele zemlje i, zaËudo, traæi svoj dio. On netraæi zemlju za svoje pleme, veÊ za sebe osobno. Na prvi pogled, ovajsusret izmeu Joπue i Kaleba, dvojice najstarijih Izraelaca, Ëini se maloneobiËnim. Kaleb tvrdi da je snaæan i spreman za bitku, ali najprije traæipravo na obeÊanje koje mu je Bog dao.

Kaleb se ne ustruËava pozvati na Boæja obeÊanja. Njegov zahtjevnije potaknut sebiËnim ambicijama. NaËelo “daj kako bi primio” dubokoje ukorijenjen u ovom starom Ëovjeku. Kaleb ne odabire najljepπa, naj-plodnija podruËja; naprotiv, on odabire podruËje koje je naseljeno di-vovima — Anakovim sinovima. Zemlja koju je on potraæivao joπ nije bilaosvojena. Ti isti divovi uplaπili su Izraelce i prije Ëetrdeset godina (Bro-jevi 13,33).

Moæda Kaleb æeli vidjeti hoÊe li sadaπnji naraπtaj uËiniti iste pogre-πke kao i njihovi preci. Kaleb sada pokazuje svoju vjeru u Boga, odabi-ruÊi najizazovnije podruËje umjesto najlakπeg.

I ovaj put Kaleb vodi primjerom. U tome je pravi primjer æive pouke.On je zapravo rekao: “Ako Bog moæe uporabiti jednoga od najstarijihljudi da otjera divove, onda se ostali ne trebaju bojati. Bog moæe datipobjedu i dat Êe je.” U Joπui 15,13.14 zabiljeæena je Kalebova pobjedanad ©eπajem, Ahimanom i Talmajem, Anakovim potomcima. Ono πto jeprestraπilo cijeli narod, pokorio je jedan starac koji je imao povjerenjeu Boæju moÊ.

ProËitajte Joπuu 14,14 (©ariÊ). ©to znaËi sluæiti Gospodinu“svom duπom”? ©to nas moæe ometati ako to stalno ne sputavamo?

17

SRIJEDA 6. listopada

PREDAVANJE BA©TINE

U nekim kulturama starost je vrlo poπtovana, stari ljudi su ugledniËlanovi druπtva i od njih se traæi savjet i mudrost. U drugim kulturamaumirovljenici se smatraju neproduktivnima pa su stoga zanemareni imarginalizirani. Ovaj potonji pristup uzima sve viπe maha u cijelomsvijetu. Kaleb nam pruæa prekrasan primjer kako neËija starost moæebiti Ëasna. Kaleb izbjegava krajnosti koje se najËeπÊe povezuju sastaroπÊu. Ne dopuπta da ga drugi zastraπe zbog njegovih godina. On neodustaje od æivota i ne povlaËi se. Ne koristi svoje godine kao izgovorza neaktivnost u svojoj zajednici. Ne smatra se sveznajuÊim niti doæiv-ljava sve pokuπaje mlaih kao osobne prijetnje.

©to nam redci iz Psalma 92,13-16 govore o starosti?

..................................................................................................................................

Kaæe se da Bog nema unuËadi. Dokle god Bog ostaje Bog mojihotaca, On nema nikakve veze sa mnom. Kaleb zna da svaki naraπtajmora steÊi svoje osobno iskustvo s Bogom. Izraelci nisu mogli ni za-jedniËki ni pojedinaËno æivjeti od Ëuda u Egiptu, ili od iskustava koja sunjihovi roditelji doæivjeli u pustinji. Kaleb shvaÊa svojom duænoπÊu damladi naraπtaj pripremi za pravljenje svojih prvih koraka u vjeri.

Kojim se iskustvom Kaleb koristi u Sucima 1,12.13? Kako onto Ëini?

..................................................................................................................................

Juda uzima u posjed svoju zemlju. Judino i ©imunovo pleme zajed-no su djelovala u vjeri kako bi iskoristila svu puninu Boæjih obeÊanja.No, kada su doπli na dobro utvreni grad Kirjat Sefer (Suci 1,12), suoËilisu se s velikim izazovom. Iz arheologije nam je poznat dobro razraenplan utvrivanja gradova u starijem bronËanom dobu u Palestini. Meu-tim, umjesto da gleda na zidove, Kaleb vidi moguÊnost uspjeha. Ovdjeje netko tko polaæe pravo na Boæja obeÊanja i vjeruje u pobjedu. Iakonam se to moæda Ëini priliËno neobiËno, Kaleb nudi prekrasan poticaj.Tko osvoji grad, postat Êe njegov zet. Kalebov neÊak Otniel prihvaÊaizazov i Bog mu daje pobjedu (Suci 1,13). ZahvaljujuÊi Kalebovom po-stupku, roen je novi junak. Kalebovo ulaganje urodit Êe velikim plo-dom u kasnijim godinama. Bog Êe uporabiti ovog mladog Ëovjeka kaoprvog izraelskog suca i izbavitelja (Suci 3,7-11).

Jeste li tijekom sazrijevanja mijenjali svoje stavove? ©to stenauËili s godinama iskustva? Kako moæete izbjeÊi da sa starenjemjoπ viπe uËvrstite svoje loπe navike i stavove?

18

»ETVRTAK 7. listopada

DATI BADAVA

ProËitajte Suce 1, 14.15. ©to joπ iz ovih redaka moæemo saznatio Kalebovom karakteru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Baπtina je za Izraelce bila vrlo vaæna. Baπtinjenje zemlje od stranepotomaka smatralo se osiguranjem od izumiranja obiteljskog imena.Ovo je bilo toliko bitno da su dani detaljni zakoni kako bi se u sluËajuda Ëovjek umre bez djece osigurao baπtinik, te da netko preuzme njego-vo prezime i nastavi obiteljsko stablo (vidi Ponovljeni zakon 25,5-10).

Bilo tko u Kalebovim godina ozbiljno bi razmiπljao o svojoj baπtini.Rodoslovlje pokazuje da je Kaleb imao sinove. Razumljivo je da im jeæelio ostaviti πto viπe u baπtinu. Iako je Aksa bila njegova kÊi, svakikomad zemlje koji bi dobila u baπtinu, istog trena bi prestao pripadatiKalebovoj uæoj obitelji, a postao bi dio baπtine njezinog muæa. Nije nampoznato πto je nagnalo Aksu da zatraæi zemlju, ali odbijanje njezinogzahtjeva bilo bi razumljivo i u skladu s druπtvenim normama zaπtiteobiteljske baπtine.

IznenaujuÊe je da Kaleb svojoj kÊeri daje ne samo zemlju, veÊ iizvore, i to ne jedan, veÊ oba, gornji i donji izvor.

Velikoduπnost djeluje u oba smjera. U Izrekama 11,25 Ëitamo: “Poda-πna duπa nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam Êe se napojiti.” Akonismo spremni dati badava, to je vjerojatno znak da nismo joπ ni primili.

Kakav utjecaj ima ova æivotna priËa na naπ duhovni æivot, naprimjer u podruËju praπtanja? ProËitajte Matej 6,15 i 18,21-35.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi moæemo dati samo ono πto imamo. Ako nismo u stanju opro-stiti, to je siguran znak da sami nismo traæili Boæji oprost. Kaleb jeprimio Boæje blagoslove i bio sretan kad je mogao dijeliti. Pokazao jeveÊu velikoduπnost nego πto su je propisivale druπtvene norme njegovogvremena.

Koliko ste velikoduπni kad je u pitanju vaπe vlasniπtvo? Primje-Êujete li da ste spremniji dijeliti s drugima kada imate viπe, iliæelite imati joπ viπe? Kako moæete biti dareæljiviji za dobrobitdrugih?

19

PETAK 8. listopada

ZA DALJENJE PROU»AVANJE

“Kalebova je vjera sada bila ista kao kad se svojim svjedoËanstvomusprotivio zlim izvjeπtajima uhoda. On je vjerovao Boæjem obeÊanju daÊe svom narodu dati Kanaan i on je u tome u potpunosti slijedio Gospo-dina. On je izdræao s narodom dugo lutanje u pustinji, dijeleÊi razoËara-nja i teret krivaca, a ipak nije zbog toga prigovarao, veÊ je uzdizao Boæjumilost koja ih je saËuvala u pustinji kad su njegova braÊa propadala.Usred svih teπkoÊa, opasnosti i pomora pustinjskog lutanja, tijekomratnih godina od ulaska u Kanaan, Gospodin ga je saËuvao, a sada kadje imao viπe od osamdeset godina, njegova snaga nije slabila. On nije zasebe traæio zemlju koja je veÊ bila osvojena, veÊ mjesto koje su uhodesmatrali da je nemoguÊe pokoriti. Boæjom pomoÊi on je æelio preotetiutvrde upravo od tih divova koji su pokolebali vjeru Izraela. Hrabri, stariratnik æelio je narodu dati primjer koji Êe veliËati Boga i ohrabriti plemenada u potpunosti pokore zemlju koju su njihovi oËevi smatrali neosvoji-vom.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 426)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Kao krπÊani, neprestano smo zasuti “Ëinjenicama” koje se

tumaËe na naËin koji je u suprotnosti s naπom vjerom. Zapazite,radi se o tumaËenju. Na koji se naËin moæemo suprotstaviti ovimizazovima a da se ne osramotimo te da istodobno zadræimo svojeuvjerenje?

2. Zadræite se joπ na misli da naËin na koji tumaËimo “Ëinjeni-ce” nije uvijek ispravan. Na primjer, promatranjem materije zapa-æamo da je Ëvrsta; u stvarnosti, materija je gotovo prazan prostor.Promatramo tlo na kojem stojimo i zakljuËujemo da se ne pokreÊe,iako se kreÊe velikom brzinom kroz svemir. Moæda se nalazimo uzatvorenoj, praznoj prostoriji i ne Ëujemo niπta, iako je zrak u tojprostoriji ispunjen radiovalovima koji prenose zvukove raznih fre-kvencija koje mi ne moæemo Ëuti. Kakvu pouku moæemo izvuÊi otome πto znaËi æivjeti po vjeri, a ne po vienju?

3. PromatrajuÊi Kalebov æivot, kako moæemo ohrabriti novevjernike, mlade ljude i djecu da postanu voe i prihvate odgovornostiu svojoj crkvi?

4. Kaleb nije napustio svoj narod unatoË svim njihovim grijesi-ma i pogreπkama. Kakvu pouku danas moæemo mi kao adventistiizvuÊi iz njegovog primjera?

20

Malo ljubaznostiJyoti je æivjela u malom selu u zapadnoj Indiji. Bila je poznata po

svojoj dobroti i velikoduπnosti. Iako je bila siromaπna, Jyoti je pomagalasvojim susjedima kad god je mogla.

Jyotin muæ je bio ovisnik o kocki i Ëesto bi izgubio svu svoju zaradu.Obitelj je bila prisiljena æivjeti od onoga πto bi Jyoti zaradila u usputnimposlovima i radom na riæinim poljima susjednih ratara.

Vjerno se molila svojim idolima, moleÊi ih da njezin muæ prestanekockati. Odlazila je na hodoËaπÊa i davala velika obeÊanja ako bogovi po-mognu njezinom muæu da prestane kockati. Ali nije bilo promjena. Pone-kad, kada je bila kuπana svojom nevoljom, postala bi ojaena i psovalasvojeg muæa kada se vraÊao kuÊi, kasno noÊu, pijan i slomljen.

Jyoti je ponekad dopuπtala djeci da idu na krπÊanske sastanke u selu.Mislila je da ti sastanci mogu poboljπati njihov æivot. Djeca su se radovalasastancima i Ëesto su prepriËavala ono πto su tamo nauËila. Dok je Jyotisluπala, pitala se moæe li krπÊanski Bog promijeniti njezinog muæa.

Jednog dana, oËajna zbog situacije u svojoj obitelji, Jyoti je posjetilaadventistiËkog pastora i zamolila ga da se moli za njezinog muæa. Pastor jesasluπao njezin zahtjev i obeÊao joj je da Êe se moliti za nju i njezineobiteljske probleme. Zatim je obazrivo predloæio Jyoti da se poËne ljubaznoponaπati prema svojem muæu. “Ako doe gladan, nahrani ga bez gunanja”,rekao je pastor. “Osmjehni mu se i lijepo ga doËekaj kad doe kuÊi.” Jyotije obeÊala da Êe pokuπati. Pastor ju je zatim pozvao na evaneoske sastan-ke koje je odræavao, i ona je pristala.

Jyoti i njezina djeca vjerno su dolazili na evaneoske sastanke. Reklaje pastoru da pokuπava pokazati dodatnu ljubav svojem muæu i da se moliBogu da omekπa njezino ponaπanje.

Malo-pomalo, Jyotin je suprug poËeo sve viπe boraviti kod kuÊe. Izjavioje da viπe nema toliku æelju iÊi van i kockati, te je uskoro tu naviku upotpunosti odbacio. Kako su se evaneoski sastanci bliæili kraju, Jyoti jeizvijestila pastora da njezin muæ viπe ne kocka.

Jyotin muæ je zatraæio prouËavanje biblijskih istina i zahvaljuje Boguπto je promijenio njegove kockarske navike i spasio njegovu obitelj.

Naπi misijski darovi podupiru slanje laika evanelista u sela kao πto jeJyotino, i izgradnju crkava za nove vjernike. Hvala vam za vaπe darove jertako i drugi mogu upoznati pravoga Boga.

Jyoti svjedoËi o svojoj vjeri svojim susjedima u zapadnoj Indiji.

21


Ana: Biti svjestan svoje vrijednosti“Nato se Ana pomoli ovako: ‘KliËe srce moje u Jahvi, raste

snaga moja o Bogu mom. ©ire mi se usta na duπmane moje, jerse radujem pomoÊi tvojoj. Nitko nije svet kao πto je Jahve (jernema nikoga osim tebe), i nema hridi kao πto Bog je naπ.” (1.Samuelova 2,1.2)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: 1. Samuelova 1; 2,1-11.21; Job 2,12.13;Matej 6,19.20; Luka 12,16-21.

Jedna od najveÊih borbi s kojom se ljudi suoËavaju jest osjeÊajnjihove vlastite vrijednosti. Koliko vrijedimo? ©to znaËi jedan æivot uusporedbi s milijardama drugih? »itamo o ratovima u kojima nestajumilijuni ljudi, Ëesto bez traga. TisuÊe se raaju svakog dana i tisuÊeumiru. OsjeÊamo moÊne sile kojima ne moæemo vladati, koje nas mogupregaziti i spljoπtiti naπe snove kao kamion kukca na cesti. Kako usredtakve sveopÊe i silne uæurbanosti moæemo steÊi osjeÊaj vlastitog smislai svrhe? Imamo li ih uopÊe?

Biblija nam, naravno, potvruje da imamo, da smo biÊa stvorena naBoæju sliku. Mi smo vrijedni jer smo vaæni Bogu. Je li uopÊe bitno πtodrugi misle o nama ako nas voli Bog koji dræi cijeli svijet u svojimrukama? Vaæna je jedino Njegova ljubav.

Ovog Êemo tjedna pratiti æivot Ane, æene koja nije traæila nikakvopolitiËko ili vjersko priznanje i razumjeti tek traËak Boæje velike ljubaviprema nama, koji nam kaæe da jesmo netko iako od ovog svijeta dobi-vamo poruku da ne vrijedimo.

22


KOLIKO VRIJEDIM?

ProËitajte 1. Samuelovu 1,1-16. Zaπto je Ana bila toliko izbezum-ljena πto nije imala djece, iako je znala da je njezin muæ voli?

Ne bi nam trebalo biti teπko razumjeti Anine osjeÊaje, posebice unjezinoj kulturi u kojoj je neimanje muπkog potomka znaËilo nesigur-nost u starosti, a neplodnost smatrana boæanskim prokletstvom. Ujavnosti i u obiteljskom okruæenju, æena bez poroda bila je prisiljenaæivjeti sa stigmom Boæjeg prokletstva. Ovo je oËito utjecalo na njezinuvrijednost u oËima druπtva, na njezino samopoπtovanje i njezin odnoss Bogom. Ana se Ëesto pitala πto je skrivila da je to zasluæila. Zaπto jojse to dogaa?

Kako bismo razumjeli dubinu oËaja koji je neplodnost donosilaæeni u starozavjetno vrijeme, proËitajmo izvjeπÊe o ponaπanju iizjavama Sare (Postanak 16,1.2) i Rahele (Postanak 30,1). Kakonam ova izvjeπÊa pomaæu da razumijemo intenzitet ovog osjeÊaja uono vrijeme?

Sarino ponaπanje prihvatljivo je u kontekstu druπtvenih i kulturnihobiËaja njezinog vremena. Isto tako pruæa nam uvid u oËaj koji je osje-Êala i teret koji je nosila. Koja bi æena nagovarala svoga muæa da odræavavezu s drugom æenom kako bi mogli imati djece? U meuvremenu, Ra-helin iskren vapaj upuÊen Jakovu odraæava dio Aninih emocija i inten-zitet njezinih osjeÊaja.

Kod Ane je ljubomora i osjeÊaj manje vrijednosti stvorio eksploziv-nu mjeπavinu osjeÊaja koji su konaËno iziπli na svjetlo kada je izlilasvoje srce pred Gospodinom. Ono πto je dodatno pogorπavalo cjelokup-nu situaciju, bila je Ëinjenica da Ana nije postajala sve mlaa. Vrijemeje oËito radilo protiv nje, kao i Bog.

Ne zaboravimo kako je u Anino vrijeme uloga æene u druπtvu bilaprvenstveno povezana s raanjem i odgojem. Nije bilo moguÊnosti zastvaranje karijere. Æeni nije bilo moguÊe jednostavno promijeniti posaoi pronaÊi ispunjenje u drugom zanimanju. Ima primjera u Starom za-vjetu kad su æene bile suci i proroËice, no ovi su primjeri uistinu rijetkii ovisili su o Boæjem izravnom pozivu. Samo ako rodi djecu, Ana jemogla raËunati na to da Êe biti vrijedna i ostaviti naslijee. Za nju æivotbez djece nije imao pravi smisao.

Jedan otac izgubio je dijete zbog leukemije. Svojem je propo-vjedniku rekao da je njegov sin umro zato πto on kao otac nijevjerno dræao zapovijedi, posebice subotu, i da ga je zato Bog ka-znio. ©to je pogreπno u ovakvom razmiπljanju? Kako se moæemosaËuvati da i sami ne postanemo ærtve ovakvog razmiπljanja?

23


S TAKVIM PRIJATELJIMA…

Ani je uistinu moralo biti teπko æivjeti pod navodnim Boæjimprokletstvom i osjeÊati kako njezin æivot nema prave vrijednosti.Koji je dodatni problem imala? (1. Samuelova 1,6.7)

..................................................................................................................................

Naπi najbliæi najËeπÊe nas znaju najviπe povrijediti. Ne zaËuuje πtoje uz stalne provokacije Penine Anin æivot postao gorak. Biblijski tekstnaglaπava uËestalost ovih provokacija. Iz godine u godinu ponavljala seista priËa. Zanimljivo je napomenuti da se hebrejska rijeË koja opisujeponaπanje Anine suparnice (“zanovijetanje” — KS; “podrugivanje”; “æaloπ-Êenje” — ©ariÊ), Ëesto rabi u Starom zavjetu za opis smrtnih grijeha kojiizazivaju boæansku izravnu reakciju (vidi Ponovljeni zakon 9,18; 31,29).Ovo nije bila samo usputna podrugljiva primjedba. »ini se kako je tobila Peninina smiπljena i svjesna strategija kojom je æeljela izazvati Anuda uËini neπto nerazumno. Uostalom, Ana je bila njezina jedina supar-nica kad je bila u pitanju Elkanina ljubav (1. Samuelova 1,5).

Iako je namjera Penininog ismijavanja bila vrijeanje, najgoru bolnanose oni koji ne namjeravaju nauditi nikome. Tko se usred straπneboli nije osjeÊao joπ gore zbog toga πto su dobronamjerni ljudi jedno-stavno rekli ili uËinili neπto pogreπno?

Prolistajte prvih pet-πest poglavlja Knjige o Jobu. Jobovi pri-jatelji bili su istinski æalosni zbog onoga πto je on doæivio (vidi Job2,12.13). Ipak, kako su ovaj problem joπ pogorπali? Zaπto na tajnaËin nikad ne bismo smjeli reagirati u neËijoj tuzi?

..................................................................................................................................

Gubitak materijalnih dobara ili nama bliskih osoba izaziva dubokubol. Bolest ili æivotne okolnosti mogu nas obeshrabriti i dovesti dooËaja. Nekad nam se Ëini kao da se cijeli naπ æivot sastoji od neispunjenihdubokih Ëeænji koje iz nas crpe posljednji osjeÊaj nade. Stvar postajejoπ gora kada se trebamo suoËiti ne samo s dubokom boli ili loπimokolnostima, veÊ i s ljudima koji kao da su se specijalizirali da naπ æivotËine nepodnoπljivim. Ovakav spoj neispunjenih snova i neprekidne na-petosti i podrugivanja natjerao je Anu da zavapi pred Gospodinom. Po-nekad imamo potrebu da viËemo pred Bogom o svojoj boli i oËaju. Kadadotaknemo samo dno, odgovore trebamo traæiti izvan sebe samih.

Kako moæemo potaknuti i ohrabriti one koji upravo prolazekroz kuπnje i nevolje? Kad bismo proæivljavali neko straπno isku-stvo, kako bismo htjeli da se drugi prema nama ponaπaju? O Ëemugod se radilo, zaπto to ne bismo uËinili za nekoga drugog?

24

UTORAK 12. listopada

IZLIJEVANJE NA©EG SRCA

Ljudska narav moæe trpjeti do odreene mjere. A onda treba djelo-vati. Za neke je djelovanje nerazumno, Ëak i opasno.

Kako se Ana nosila sa svojom boli? ProËitajte 1. Samuelova1,9-16 i opiπite korake koje je poduzela.

..................................................................................................................................

Ova molitva nije bila formalna ili uopÊena: “Molim Te, pomozi mi.”Biblijski pisac opisuje Aninu molitvu: “Izlijevam duπu svoj pred Jahvom.”(1. Samuelova 1,15) Pojam izlijevati najËeπÊe se povezuje s izlijevanjemtekuÊine, osobito krvi i vode, πto je povezano sa ærtvovanjem (uspore-dite Levitski zakonik 4,7.12.18.25). »esto se rabi za opis Boæjeg djelo-vanja. Bog moæe izliti kaznu ili blagoslove (Psalam 69,25; 79,6; Izaija42,25). Ovaj pojam povezan je s izobiljem i puninom. U nekim odlomcimaStarog zavjeta rabi se u vezi s molitvom (Psalam 42, 4.5; 62,8.9 — ©ariÊ;Tuæaljke 2,19). Ovakva molitva, izlijevanje srca, vjerojatno je najosobnijioblik molitve. UkljuËuje apsolutnu iskrenost pred Bogom, izraæavanjenaπih najdubljih boli i strahova. Ana je bila toliko udubljena u molitvuda nije bila svjesna ljudi oko sebe i njihovog miπljenja o njoj. Dræala seBoga kao πto se Jakov dræao svojeg noÊnog napadaËa (Postanak 32,26.27).

Opiπite neposredne rezultate Anine molitve. (1. Samuelova1,17.18)

..................................................................................................................................

Iako Bog ne odgovara uvijek istog trenutka na naπe molitve, kadaizlijevamo svoje srce pred Njim, moæemo biti uvjereni da nas On Ëuje teda Êe nam odgovoriti (Psalam 37,4) u svoje vrijeme i na svoj naËin. Ovonam moæe pruæiti nadu i povjerenje dok Ëekamo na Boæje vodstvo ubuduÊnosti. U 1. Samuelovoj 1,11 Ana daje veliko obeÊanje. Ako BogËuje i odgovori na njezinu molitvu i podari joj sina, ona Êe ga vratitiBogu. U Starom zavjetu nailazimo na mnoge zavjete koje su ljudi daliGospodinu. Davanje zavjeta Ëesto je u kontekstu bogosluæja i pripada uistu kategoriju kao molitva i oboæavanje.

Anin zavjet je velik. Æeljenog sina trebala se odreÊi. ©to Êe biti snjezinim poloæajem kao Elkanine æene? Koje Êe biti njezino mjesto uobitelji?

Koliko Ëesto izlijevamo svoje srce pred Bogom u molitvi? Zaπtoje to toliko vaæno za naπ duhovni hod? ©to nas spreËava da to ËeπÊeËinimo? Zaπto to ne bismo uËinili sada? Zasigurno imamo bolne iæurne potrebe. Tko ih nema?

25


SLAVITE GA PJESMOM

Jeste li od onih koji pjevaju kad su sretni? U Bibliji su Ëesti zapisio ljudima koji pjevaju u kljuËnim trenucima svojeg æivota. Mirjam iIzraelke pjevale su na obali Crvenog mora nakon πto su doæivjele Boæjeslavno izbavljenje (Izlazak 15,20.21). Prekrasnim pjesniËkim jezikomDebora i Barak veliËali su Boæju nadmoÊ nad ljudskim kraljevima ivojskama (Suci 5,1-31). Prigodom posjeta svojoj roakinji Elizabeti, na-dahnuta Marija pjevala je hvalospjev o Bogu i Njegovom nevjerojatnomplanu spasenja (Luka 1,46-55). Sve ove pjesme imaju zajedniËku temuiako se pojavljuju u razliËitim povijesnim kontekstima i razliËitim okol-nostima: opisuju Boæju intervenciju u ljudskoj povijesti i odgovor namolbe svoje djece.

ProËitajte 1. Samuelovu 2,1-11. Koja je glavna tema Aninepjesme?

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je Ana sada sigurna kako Bog u potpunosti uprav-lja okolnostima, kao i njezinim osobnim iskustvom. Ona sada vidi svojæivot iz potpuno nove perspektive. Ono Ëemu drugi teæe i πto prihvaÊajuzdravo za gotovo, u stvarnosti je vrlo nestalno i moæe sutra nestati. Usvojoj pjesmi Ana se sluæi iznenaujuÊim kontrastima kojima naglaπavaËinjenicu kako æivotne okolnosti nisu uvijek onakve kakvima se doi-maju. Strijela moÊnog ratnika se lomi, dok se “nemoÊni snagom opasuju”(1. Samuelova 2,4). Ono Ëemu mi pridajemo znaËenje, Ëesto nije takotrajno kako se Ëini. Ana je otkrila kako istinska sigurnost ne ovisi ookolnostima, veÊ o poznavanju naπeg Boga koji je nepromjenjiv. On namgovori da smo jedinstveni i posebni. On nam daje vrijednost.

Neke u Aninoj pjesmi muËi πesti redak. Kako ga razumjeti? Je liBog proizvoljan u svojoj dobroti ili svojem sudu? Kako bismo boljerazumjeli ove retke, trebamo se prisjetiti temeljnog starozavjetnog po-gleda na æivot. On se razlikuje od suvremenog pogleda na svijet: Bog jeStvoritelj æivota i kao takav ima pravo Ëiniti πto æeli sa svojim stvorenjima.Drugim rijeËima, niπta na ovom planetu nije izvan Njegove vlasti. ToznaËi da prema biblijskom svjetonazoru Ëak i ono negativno podlijeæeBoæjoj vlasti. Biblijski pisci ovu perspektivu Ëesto opisuju na naËin kojidaje zakljuËiti da Bog aktivno sudjeluje u kreiranju i onog loπeg πto sedogaa ËovjeËanstvu. Drugim rijeËima, ono πto Bog dopuπta, to “Ëini”.

Koja bi mogla biti tema vaπe pjesme? Sastavite popis stvari zakoje biste æeljeli zahvaliti Bogu. ©to Ga viπe proslavljate, viπe ÊeteMu biti zahvalni za ono πto je uËinio za vas. To je razlog zaπto jezahvaljivanje toliko bitno.

26


BOÆJI PLAN ULAGANJA

Iako Ana napuπta Svetiπte pjevajuÊi, ona u njemu ostavlja malogSamuela. Viπe nema stigmu neplodnosti, ali se ipak vraÊa u praznukuÊu. Tko Êe se brinuti za nju u njezinoj starosti, kad je njezin sinposveÊen Bogu i sluæi Njemu? Ona je s Ëistim srcem i jednostavnomvjerom dala svoju najveÊu dragocjenost Bogu. U ovom smislu Ana naspodsjeÊa na Abrahama, joπ jednog heroja koji je bio spreman ponuditisvojeg sina Bogu. Kao πto smo veÊ rekli, ispunjenje Boæjeg obeÊanjadanog Abrahamu i Sari takoer je ukljuËivalo dugo razdoblje neplodno-sti. Ipak, Bog “kuπa” Abrahamovu vjeru kada je njegov sin veÊ starijidjeËak, dok Ana odluËuje dati svojeg sina u Boæju sluæbu Ëak i prijenego πto ga je rodila. Nakon πto je djeËak prestao piti majËino mlijeko,ona ga dovodi u ©ilo. Moæete li zamisliti koji su osjeÊaji obuzimali ovumajku dok mu je mahala na odlasku, posebno imajuÊi u vidu kako uElijevom domu nije sve bilo idealno, a koji je sada trebao postati mentori uËitelj mladog Samuela?

Na koji naËin Bog pokazuje da cijeni Anin izraz vjere i ljubavi?1. Samuelova 2,21.

..................................................................................................................................

Ana je mogla prekrπiti svoje obeÊanje koje je dala Gospodinu iSamuela sebiËno zadræati za sebe kao svoj jedini oblik sigurnosti. Ipak,dajuÊi ga Bogu, ne samo da je od Njega dobila joπ petero djece, veÊ jeta vjernost imala utjecaja i na Samuela. S vremenom je on postao Boæjiglasnik i jedan od najveÊih uËitelja i voa u Izraelu.

S kojim se opasnostima suoËavamo kada zgrÊemo materijalnadobra? Matej 6,19.20; Luka 12,16-21.

..................................................................................................................................

Kad Bog uzima ono πto Mu dajemo, On to umnaæa i s time Ëinistvari o kojima mi ni ne sanjamo. Ana je nauËila da su najveÊa bogatstvasigurna jedino kad ih predamo Bogu. Ono πto zgrÊemo za sebe na ovojzemlji, moæe nestati u trenu.

Ana je znala svoju vrijednost u Boæjim oËima. Ovaj osjeÊaj vlastitevrijednosti dao joj je slobodu davanja.

Ne smijemo zaboraviti da je sve πto posjedujemo i jesmo, moguÊesamo zahvaljujuÊi Boæjoj milosti i dobroti prema nama. Kako nastakvo razmiπljanje moæe potaknuti da budemo spremni vratiti Go-spodinu, umjesto da zgrÊemo za sebe? ©to nam zgrtanje govori onama samima, o naπem karakteru i nedostatku povjerenja u Boga?

27

PETAK 15. listopada


“Roditelji, dajte svoju djecu Gospodinu, i neka uvijek imaju na umuda pripadaju Njemu, jer su ona janjad u Kristovom stadu o kojima sebrine pravi Pastir. Ana je Samuela posvetila Gospodinu; o njemu jezapisano: ‘Samuel je rastao, a Jahve je bio s njim i nije pustio da ijednaod njegovih rijeËi (Gospodnjih koje je uputio preko Samuela) padne nazemlju.’ (1. Samuelova 3,19) SluËaj ovog proroka i suca u Izraelu poka-zuje πto sve moæe uËiniti dijete Ëiji roditelji surauju s Bogom, obavlja-juÊi svoju zadaÊu koja im je povjerena.” (Ellen G. White, Counsels toParents, Teachers, and Students, str. 143)

“O, kakva je bila Anina nagrada! Njezin primjer je velik poticaj zavjernost. Svakoj su majci dane moguÊnosti neprocjenjive vrijednosti,povjereni beskrajno dragocjeni interesi. Skromne duænosti koje æenedoæivljavaju kao zamornu zadaÊu trebalo bi promatrati kao veliku i ple-menitu. Prednost je svake majke da bude blagoslov svijetu svojim utje-cajem, i ako tako bude Ëinila, radost Êe ispuniti i njezino srce. Onamoæe poravnati staze kojima Êe iÊi njezina djeca kroz svjetlo i tamu, svedo vjeËne slave. Ali samo ako sama slijedi Kristov nauk, majka moæeoblikovati karakter svoje djece po boæanskom uzoru. Svijet vrvi od iskva-renih utjecaja. Moda i obiËaji imaju tako snaæan utjecaj na mlade. Akomajka ne uspije u svojoj duænosti da pouËi, vodi i obuzda svoju djecu,djeca Êe po prirodi prihvatiti zlo, a ne dobro. Neka se svaka majka ËestoobraÊa Spasitelju molitvom: ‘NauËi nas kako da usmjerimo i kako daodgojimo ovo naπe dijete.’ Neka zatim obrati pozornost na smjernicekoje je Bog dao u svojoj RijeËi, i bit Êe joj dana sva mudrost koja joj jepotrebna.” (Ellen G. White, Conflict and Courage, str. 138)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Postoji li netko u vaπoj crkvi tko proæivljava teπke trenutke

u svojem domu ili u svojem osobnom æivotu? Kako vi, kao skupinaili pojedinac, moæete pomoÊi ovim ljudima? Koliko ste se spremniærtvovati kako biste drugima pomogli?

2. Kojim kulturoloπkim stigmama obiluje vaπa druπtvena sre-dina, odnosno πto se smatra neprihvatljivim u vaπoj kulturi? Zapi-tajte se smatra li to i Bog neprihvatljivim? Jesmo li mi zbog svojekulture u opasnosti da stigmatiziramo pojave koje Bog ne stigma-tizira? Ima li situacija kada smo to uËinili? Kako moæemo razluËitikulturoloπko od biblijskog?

28

Duga potraga za nadomOdrasla sam u rudarskom gradu u Sibiru. Sve je bilo zapraπeno crnom

Ëaom. »ak je i liπÊe na drveÊu pocrnjelo. Skoro svatko u gradu bio jebolestan, a veÊina stanovnika, ukljuËujuÊi i mog oca, imala je rak.

Moj muæ i ja preselili smo se na jugozapad Rusije gdje je zrak bio bolji.Meutim, ubrzo nakon naπeg dolaska poËela sam osjeÊati zdravstveneprobleme. Otiπla sam lijeËniku koji mi je rekao da sam u kasnoj fazi rakai da Êu vjerojatno umrijeti. Nije mi propisao nikakvo lijeËenje pa sam seodluËila sama boriti s boleπÊu.

Raspitivala sam se za moguÊost lijeËenja, i ljudi su mi nudili razneinformacije o razliËitim tretmanima i “lijeËenju“, ukljuËujuÊi i neke vrlonekonvencionalne oblike, kao πto je psihiËko ozdravljenje, koje je vrlo po-pularno u Rusiji.

U to vrijeme nisam znala niπta o Bogu, tako da nisam znala gdje bihzapoËela potragu za lijekom. Usred zime imamo blagdan koji se zove “Dankrπtenja”. Ljudi vjeruju da toga dana rijeke postaju svete, te da mogu bitiizlijeËeni ako piju vodu ili zarone u rijeku i proπapÊu æelju. Bilo je vrijednopokuπati bilo πto. Tako sam toga dana otiπla na rijeku da zaronim i poæelimzdravlje. Uπla sam u ledenu vodu i molila: “Boæe, ako Ti postojiπ, molim TeizlijeËi me.” Nakon toga su nestali svi simptomi bolesti. Sada znam da meje izlijeËila molitva, a ne voda.

Moj suprug i ja bili smo rastavljeni i ja sam traæila smisao æivota.Upoznala sam muπkarca koji mi je rekao: “Idite kuÊi i Ëitajte Bibliju.” Ni-sam imala Bibliju, pa mi ju je donio on. PoËela sam je Ëitati. Onda mepozvao da doem u adventistiËku crkvu. Nisam nikad Ëula za ovu crkvu, alisam otiπla. Dok sam sluπala prouËavanje, shvatila sam da je to mjesto gdjese nalazi Bog. Nastavila sam dolaziti i ubrzo shvatila da je Isus moj Spasi-telj. Zatraæila sam krπtenje.

Osjetila sam potrebu za pomirenjem sa svojim suprugom, stoga samotiπla do njega i traæila oprost. On me prihvatio tako lako da se Ëinilo kaoda se nikada nismo svaali. Rekla sam mu kako sam postala Ëlanica Adven-tistiËke crkve, a na moje Ëuenje, odgovorio mi je da i on odlazi u Adven-tistiËku crkvu i sluπa radijsku emisiju Glas nade. Tri mjeseca poslije, mojsuprug je bio krπten.

Bio je to dug i bolan put, ali smo pronaπli Boga i Njegovu istinu.Zahvalna sam πto danas moj suprug i ja zajedno πtujemo Boga u Njegovojcrkvi. Hvala vam πto podupirete misijski rad koji nam je pomogao da pro-naemo Boga, pomirenje i nadu u buduÊnost.

Galina Stojkova æivi u Krasnodaru u Rusiji.

29


Jonatan: Roen da bude velik“Jonatan reËe svome πtitonoπi: ‘Hajde da prijeemo do stra-

æe onih neobrezanika. Moæda Êe Jahve uËiniti neπto za nas, jerniπta ne prijeËi Jahvu da udijeli pobjedu, bilo mnogo ljudi ilimalo.’” (1. Samuelova 14,6)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: 1. Samuelova 14,6-13.24-26; 18; 19;31,1-7; 2. Samuelova 1,5-12; 2. o kraljevima 6,8-17.

Prema svemu sudeÊi, Jonatan je trebao biti razmaæen, pohlepan isebiËan mladiÊ koji smatra da kao povlaπteno dijete ima pravo na sve.Zaπto ne? Bio je najstariji sin prvog izraelskog kralja. Bio je popularani omiljen u svojem narodu. Bio je odliËan govornik, neustraπivi ratniki vojskovoa. Prema svjetovnim mjerilima, imao je sve. Bio je roen dabude “velik”.

Meutim, Nebo ima drugaËija mjerila za veliËinu — i zanimljivo jekako je Jonatan bio jedan od rijetkih koji je bio spreman okrenuti leasvjetovnoj veliËini, a umjesto nje traæio je drugaËiju vrstu “veliËine” —Boæju.

Iz Jonatanovog æivota mi uËimo kako svoj æivot trebamo gledatinebeskim oËima. ©to Ëini æivot velikim? ©to ga Ëini vrijednim? ©to je uovom svijetu bitno, a πto nije?

Jonatanova æivotna priËa pomaæe nam u pronalaæenju odgovora naova pitanja. PoruËuje nam da i mi moæemo biti veliki u Boæjim oËima —bez obzira na to gdje smo roeni, tko su nam roditelji, koliko smobogati i koliko talenata posjedujemo.

30


PRIJATELJ NA VISOKOM PLOÆAJU

Prijateljstvo se razlikuje od veÊine odnosa koji su Ëesto zakonskiureeni i kontrolirani. U mnogim kulturama roditelji odabiru svojoj dje-ci braËne drugove. Naravno, nitko od nas ne moæe odabrati svoje rodi-telje, braÊu, sestre i rodbinu.

Meutim, moæemo odabrati svoje prijatelje. Prijateljstvo prelazi svegranice. Ono moæe utjecati i na druge odnose. Redak iz Pjesme nadpjesmama 5,16 opisuje ulogu prijateljstva u braËnoj zajednici. Pravoprijateljstvo je potpuno dragovoljan odnos, zbog Ëega toliko obvezuje.Ono se ne oslanja na izvrπavanje zakona, veÊ se usredotoËuje na dava-nje samog sebe.

U 1. Samuelovoj 18,1 opisano je prijateljstvo izmeu Jonatanai Davida. “Jonatanova se duπa prikloni Davidovoj duπi, i Jonatanga zavolje kao samoga sebe.” Koje su odlike prijateljstva naglaπeneu Izlasku 33,11; Jobu 16,20.21; Izrekama 17,17; 27,9; Propo-vjedniku 4,19; Ivanu 15,13-15?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Od majke oËekujemo da bude spremna umrijeti kako bi spasilaæivot svoga djeteta, ili od muπkarca da zaπtiti svoju obitelj bez obzira nacijenu. Ovi snaæni osjeÊaji vrijedni su divljenja, prirodni su i odraz suBoæje ljubavi prema nama. Ali to je takoer nagon koji nam je zajedniËkis mnogim æivotinjskim vrstama.

Prijateljstvo je mnogo viπe od nagona. Istinsko prijateljstvo trebanjegovati komuniciranjem. Prijatelji su tu da nam pomognu u svim æi-votnim izazovima, a ne samo da s nama dijele ugodne trenutke. Mimoæemo utjecati na sadaπnjost i buduÊnost svojih prijatelja mudrimsavjetom, ohrabrenjem i molitvom. Jonatan pokazuje ove odlike u svojemprijateljstvu s Davidom. U 1. Samuelovoj 20, Jonatan pokazuje kakoprijateljstvo ukljuËuje viπe od razgovora; prijatelj je spreman pruæitipraktiËnu pomoÊ, Ëak i uz veliki osobni rizik. Jonatan je Ëesto posredovaoza Davida kod svojeg oca, kralja ©aula (1. Samuelova 19,4). Jonatan jenaπao vremena i potrudio se da pronae Davida kada je ovaj bio bjegu-nac, i ohrabri ga u Gospodinu (1. Samuelova 23,16).

Jeste li kada izdali prijatelja? Je li prijatelj izdao vas? ©to steiz toga nauËili? Koje karakterne osobine trebate promijeniti kakobiste postali bolji prijatelj?

31


VELIKA POBJEDA

Izrael proæivljava trenutke velike krize. Filistejci su iziπli u bitkuprotiv Izraelaca s bojnim kolima i vojskom koja je izgledala toliko broj-na kao pijesak na morskoj obali. Izraelska vojska bila je brojËano sla-bija i vrlo loπe opremljena. Samo za ©aula i Jonatana stoji zapisano dasu imali æeljezne maËeve i koplja, jer su Filistejci strogo kontroliralikovaËki obrt. Svi Izraelci morali su nositi svoj alat na popravak ili oπtre-nje k filistejskim kovaËima (1. Samuelova 13,19-22). Moæete li zamislitiπaroliku izraelsku vojsku, opremljenu πtapovima, sjekirama i praÊkama,kako se suoËava s golemom filistejskom vojskom, naoruæanom najsu-vremenijim oruæjem? Nije ni Ëudo πto je ©aulova vojska dræala rekordu dezertiranju.

Razmislimo o pravom odnosu snaga u naπoj borbi pod uvjetomda smo se predali Gospodinu. Vidi 2. o kraljevima 6,8-17. Kakvupouku za sebe moæemo iz ovoga izvuÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jonatan nije zastraπen onim πto drugi misle. On ne oplakuje nedo-statak vjere i povjerenja u Izraelu. Umjesto toga, odluËan je u nakani daneπto poduzme. Jonatan zna da je Bog veÊi od problema s kojim seIzrael suoËava. On sebe ne vidi kao spasitelja ili heroja. On zna da ihBog moæe spasiti na naËin koji On smatra prikladnim i zato se daje naraspolaganje Bogu. Bog odabire Jonatana i njegovog πtitonoπu; kao re-zultat slijedi nevjerojatna pobjeda.

Koje korake poduzima Jonatan prije uspona do neprijateljskestraæe? 1. Samuelova 14,6-13.

..................................................................................................................................

Ponekad je crta izmeu vjere i samouvjerenosti vrlo tanka. Jonatanse ne oslanja iskljuËivo na svoje dojmove. On traæi savjet joπ jednebogobojazne osobe i iznosi joj svoje planove i ideje. Jonatan shvaÊakako Bog nije ograniËen, stoga ne pokuπava Njime manipulirati. Voljanje ostati ili poÊi ovisno o tome πto Êe mu Bog otkriti pomoÊu znaka kojije predloæio. KonaËno, kada Jonatan dobiva zeleno svjetlo, on ne oklije-va, veÊ se odmah upuπta u izazov.

Koje su naπe osobne borbe? Kako moæemo nauËiti vjerovati uBoga u ovim situacijama? Kako moæemo nauËiti vjerovati Bogu Ëaki onda kad se sve ne odvija onako kako smo se nadali ili molili?

32


ODNOS RODITELJ—DIJETE

ProËitajte 1. Samuelova 19,1-7. Kako biste opisali odnos izme-u Jonatana i ©aula? S kojom se vrstom sukoba Jonatan suoËavakad mora birati izmeu odanosti vlastitom ocu i prijatelju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi nemamo spoznaju kakav je ©aul bio otac kada je Jonatan biodijete, ali nam je poznato da u kasnijem æivotu ©aul nije bio uzor nakojeg bi se trebalo ugledati. ©aul je bio vrlo sebiËan, Êudljiv, ljubomo-ran, nerazuman i ponekad neurotiËan. UnatoË tomu, Jonatan nam svo-jim æivotom i odnosom prema ocu daje praktiËan primjer poπtovanjazapovijedi zapisane u Izlasku 20,12, koja nam nalaæe da poπtujemosvoje roditelje.

ProËitajte 1. Samuelovu 14,24-46. Kako je Jonatan mogao is-koristiti ovaj dogaaj da prestane poπtovati svojeg oca? Nije linekima bilo potrebno mnogo manje da se okrenu protiv svojih rodi-telja? ©to nam to govori o Jonatanu kao osobi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poπtovanje roditelja znaËi puno viπe od povremenog slanja razgled-nice ili davanja poklona. Jonatan stoji uz svojeg oca kad ovaj prolazikroz krizno razdoblje; on je uz njega unatoË njegovoj zloÊi.

Poπtovanje prema svojim roditeljima pokazujemo kada smo uz njihu trenucima krize, kao πto je bolest ili gubitak posla. Mi imamo biblij-sku obvezu da pomaæemo svojim roditeljima emocionalno i materijalno(vidi 1. Timoteju 5,8). Poπtovanje naπih roditelja nije neobvezna, pasivnaaktivnost. Jonatan pokazuje da to Ëesto ukljuËuje i davanje savjeta spoπtovanjem. Poπtovanje roditelja ne znaËi da se trebamo odreÊi svojihstavova, opravdavati roditeljske pogreπke niti ih slijepo slijediti ili gle-dati zlu kroz prste. To znaËi da prema njima imamo posebnu odgovor-nost bez obzira na to kakvi su ljudi.

SlijedeÊi Jonatanov primjer, koje praktiËne postupke moæemoprimijeniti u odnosu sa svojim roditeljima, braÊom i sestrama ilidrugim Ëlanovima obitelji, posebice ako nisu vjernici?

33


ZAUZIMANJE DRUGOG MJESTA

Jedan od glavnih trendova u danaπnjem druπtvu jest okrivljavanjeroditelja za veÊinu (ako ne i sve) problema u æivotu. Moramo biti svjesnida neke ljude njihovi roditelji optereÊuju teπkom emocionalnom prtlja-gom. To je Ëinjenica koju ne moæemo zanijekati. U posljednjih nekolikodesetljeÊa primjeÊuje se nevjerojatan porast ovog nesretnog trenda. Za-to ponekad ne krivimo svoje roditelje, veÊ i braÊu i sestre, uËitelje iokolnosti — bilo πto ili bilo koga, samo da bismo izbjegli preuzimanjeodgovornosti za svoje vlastite poteze.

Iako smo svi tome skloni, a ponekad smo i ærtve okolnosti na kojene moæemo utjecati, Jonatanov æivot nam pokazuje kako u njima mo-æemo djelovati, barem do neke mjere. Jonatan je imao pravo okrivljavatioca za veÊinu svojih problema. Da je ©aul bio vjeran, Jonatan bi dobioprijestolje. Meutim, Jonatan ne igra na kartu okrivljavanja. Imao jepozitivan osjeÊaj osobne vrijednosti. Umjesto da se prepusti gorËini ipredbacivanju, On vjeruje da Bog zna najbolje, i tako Ëini najbolje πtomoæe u tom trenutku. Jonatanu sigurno nije bilo lako odræati ovo povjere-nje u Boga kad je shvatio da je Bog za kralja odabrao Davida, a ne njega.

Opiπite Jonatanovu reakciju kad je saznao da Êe David umjestonjega postati kralj. ©to nam ovo govori o Jonatanu? 1. Samuelova23,17. Usporedite ovakvo ponaπanje sa sluËajevima zapisanim uIzaiji 14,13.14; 1. o kraljevima 1,5 i Marku 10,35-37. U Ëemu serazlikuju?

..................................................................................................................................

Kada znamo da smo prihvaÊeni u Bogu, moæemo se suoËiti s odba-civanjem ili kritikom bez osjeÊaja povrijeenosti ili gubitka osjeÊajavlastite vrijednosti. Velik dio naπeg identiteta poËiva na naπem iskustvui odnosu s Njim. Jonatan je veÊ doæivio dramatiËno iskustvo s Bogomtijekom svoje pobjede nad Filistejcima o kojoj Ëitamo u 1. Samuelovoj14. Poslije u Davidovoj obitelji dolazi do pobuna i unutarnjih previranja.Abπalom i Adonija nastoje prisvojiti prijestolje svojeg oca Davida. Neæele prepustiti Bogu da odabere novoga kralja. Jonatanovo ponaπanje upotpunoj je suprotnosti s ovim sebiËnim stavom. On je voljan zauzetidrugo mjesto. On pokuπava pomiriti svojeg oca i svojeg prijatelja Davida(1. Samuelova 19,4). On je istinski primjer voe koji sluæi i spreman jepreuzeti drugo, pa Ëak i treÊe mjesto.

ImajuÊi Jonatanov primjer na umu, kako se trebamo ponaπatikada ne dobijemo posao, mjesto ili poπtovanje koje mislimo dazasluæujemo? Kako moæemo vladati osjeÊajima odbacivanja, zavistii mrænje?

34


KADA ÆIVOT NIJE PO©TEN

ProËitajte 1. Samuelovu 31,1-7 i 2. Samuelovu 1,5-12. Kakavje bio Jonatanov kraj? Kako ovo razumijemo?

..................................................................................................................................

VeÊina od nas nauËena je da dobro uvijek na kraju pobjeuje i daÊemo æeti onako kako smo sijali. »esto u svojem vjerovanju idemo idalje i smatramo kako dobra osoba treba imati dobar i dug æivot, a loπaosoba moæe oËekivati teæak i kratak æivot. ZnajuÊi da Êe na kraju dobropobijediti zlo kada Isus ponovno doe, svjesni smo da se dobrim ljudi-ma ne dogaa uvijek dobro u æivotu, niti loπima uvijek loπe. Ponekadbivamo kaænjeni kada postupamo ispravno. Bog se Ëesto umijeπa i Ëu-desno spaπava i πtiti svoju djecu, iako se to ne dogaa uvijek.

Koje biblijske osobe, iako vjerne, nisu primile ono πto su zaslu-æile? Postanak 39,10-20; Job1.2.

..................................................................................................................................

Jonatan je bio iskren i vjeran Davidov prijatelj. Bio je posrednik idao je sve od sebe da pomiri Davida i ©aula. Jonatan nije bio ohol i bioje voljan odreÊi se svojeg prava na prijestolje. Isto tako je bio voljanprihvatiti Davida kao kralja. Bio je i dobar sin. Bog je veÊ prije prekoJonatana natjerao cijelu vojsku u bijeg, i sada se izraelska vojska joπjednom suoËava s Filistejcima. Moæda se Jonatan pitao hoÊe li Bog joπjednom uËiniti Ëudo i spasiti Izrael. Toga dana Jonatan je pao na boj-nom polju (1. Samuelova 31,2).

Poput Ivana Krstitelja, Jonatan je primjer onih koji nisu dobili onoπto su zasluæili. Oni Ëesto pate, gube Ëast zbog Krista, a ponekad ostajui bez posla. Koliko god njihov æivot i ærtva ponekad izgledaju beznaËajniili beskorisni, oni nisu niπta manje vrijedni u Boæjem planu. Njih pokreÊei odræava Isusova ljubav i prisutnost. Oni su roeni da budu veliki — nena naËin koji svijet razumije ili prikazuje, nego na naËin koji je izvanljudskih spoznaja i oËekivanja.

Toliko toga se dogaa πto iz naπe perspektive nema smisla niti seËini poπtenim. Meutim, obeÊanje kaæe kako Êe jednoga dana sve bitiispravljeno i tada Êemo dobiti odgovore na ono πto nam se sada Ëinitako nedokuËivo.

ProËitajte 1. KorinÊanima 4,5; 13,12; Rimljanima 8,28; i Ot-krivenje 21,4. Kakvu nadu moæemo izvuÊi iz ovih redaka dok sesuoËavamo s teπkim pitanjima, ne samo u vezi s biblijskim liËno-stima, veÊ i u vezi s nama samima, u vezi s nevoljama i kuπnjamakoje, barem dosad, nemaju uvijek sretan zavrπetak?

35

PETAK 22. listopada

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

“U izvjeπÊu o onima koji su samoodricanjem uπli u zajednicu Kri-stovih stradanja, stoje — jedno u Starom zavjetu a drugo u Novom —imena Jonatana i Ivana Krstitelja.

Roen kao nasljednik prijestolja, Jonatan je ipak znao da se poboæanskoj naredbi mora povuÊi; najnjeæniji i najvjerniji prijatelj svogsuparnika, izloæio je opasnosti svoj æivot da zaπtiti Davidov; nepokole-bljivo je stajao uz svoga oca tijekom tamnih dana opadanja njegovemoÊi, i konaËno poginuo zajedno s njime — Jonatanovo ime zabiljeæenoje na Nebu, a na Zemlji stoji kao svjedok postojanja i sile nesebiËneljubavi.

Kad se pojavio kao Mesijin glasnik, Ivan Krstitelj je uzbunio narod.Iz mjesta u mjesto za njim je iπlo nepregledno mnoπtvo ljudi svih stale-æa i zvanja. Ali kada je doπao Onaj o kome je on svjedoËio, sve sepromijenilo. Mnoπtvo je poπlo za Isusom, a Ivanov je rad naizgled gotovoprestao. Meutim, njegova se vjera nije pokolebala. ‘On mora rasti’,rekao je Ivan, ‘a ja se umanjivati’.” (Ivan 3,30) (Ellen G. White, Odgoj, str.141,142)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Kako razlikujemo vjeru i samouvjerenost? Kada i na koji

naËin trebamo traæiti znakove kako bismo spoznali Boæju volju?2. U nekim se kulturama pasivnost promiËe kao vrlina, dok se

drugdje smatra kao neπto negativno. Jonatan je bio voljan zauzetidrugo mjesto. Je li to isto πto i biti pasivan? Treba li krπÊanin bitipasivan? Ako treba, kada? Ako ne treba, zaπto ne treba?

3. Kako biste svojem prijatelju koji nije krπÊanin objasnili pred-nosti krπÊanstva, ako primjeÊuje da se i vi moæete razboljeti, izgu-biti posao ili dragu osobu?

4. Razgovarajte o Jonatanovom æivotu u svjetlu teksta iz Heb-rejima 11,32-40. ©to vam iz ovih redaka moæe pomoÊi u situacijikoja, barem iz vaπe sadaπnje perspektive, ne izgleda dobro?

5. Kako, na primjer, æena koju je seksualno zlostavljao njezinotac, moæe prema njemu pokazati poπtovanje? A πto je s roditeljimakoji fiziËki zlostavljaju svoju djecu? ©to reÊi na zapovijed koja kaæeda ih trebamo poπtivati?

6. ©to svijet smatra “velikim”, a Bog ne? ©to Bog smatra velikim,a svijet ne? Kako moæemo znati razliku izmeu ova dva razumije-vanja “veliËine”?

36

Milost koja spaπava (1. dio)Gana je nijemo hodala niz snijegom prekrivenu ulicu u Ulan Batoru u

Mongoliji. Njezine misli kovitlale su se poput hladnih vjetrova koji su puhalioko tamnih brda koja su okruæivala grad, i malo joj zacrvenili obraze. Kakosam mogla pasti na ispitu? pitala se. Naporno sam uËila, Ëak sam iredovnika zamolila da izmoli molitvu za mene. »ak je i otac, kada je baciosvoje kamenËiÊe za proricanje sudbine, rekao da Êu uspjeπno poloæiti!

Gana je æeljela studirati ekonomiju i raËunovodstvo na uglednom dr-æavnom sveuËiliπtu u Mongoliji. No, njezine nade su propale nakon πto jeostvarila prenizak bodovni prag na prijamnom ispitu. Vratila se u roditeljskidom i nije izlazila van strahujuÊi da Êe je netko pitati kako je proπla naispitu. »ak se i njezin otac izderao na nju zato πto nije uspjela na ispitu.Æeljela je samo umrijeti!

Onda im je jednog dana u posjet doπla roakinja. Strpljivo je sluπalaGanino tugovanje i pozvala je da s njom ode u adventistiËku crkvu. Gana jebila znatiæeljna tko su ti krπÊani, pa je pristala poÊi. To Êe joj pruæiti prilikuda bude s ljudima koji nisu znali da je upravo pala na prijamnom ispitu.

Gana je znala da je otac ne bi pustio u krπÊansku crkvu, stoga nikomnije rekla kamo ide.

Gana je uæivala na bogosluæju. Voljela je pjevati, a krπÊani su pjevalitako radosno. Nakon sastanka mladi su se ostali druæiti. Bili su radosni ipuno su razgovarali, pa je Gana zaboravila na svoje nevolje.

Gana je nastavila odlaziti na crkvene sastanke. Kada je njezina majkasaznala kamo odlazi, ohrabrila je Ganu da nastavi iÊi putem kojim je odlu-Ëila krenuti. Ipak, njezin otac je bio ljutit, smatrajuÊi krπÊanstvo stranomreligijom. Gana je uæivala u aktivnostima mladih i nastavila prisustvovatisastancima u crkvi. Malo-pomalo, zavoljela je Isusa. Rekla je svojoj majci dase æeli krstiti. Njezini roditelji nisu razumjeli ozbiljnost njezine odluke isigurno bi joj prigovarali.

Pastor je zamijetio Ganinu duboku privræenost istini te ju je pozvao daprihvati sluæbu crkvenog blagajnika. Gana se najeæila znajuÊi kako je umnogim mongolskim krugovima uobiËajeno da onaj koji je zaduæen za novac,prisvoji dio za sebe. Na kraju je ipak prihvatila sluæbu. “Bila sam nervozna”,rekla je, “jer sam znala da me Bog gleda.”

(Nastavak iduÊi tjedan.)

Gana je raËunovoa u adventistiËkoj πkoli na engleskom jeziku i bla-gajnica u svojoj crkvi u Ulan Batoru u Mongoliji.

37


Abigajila: Nije postala ærtvomokolnosti

“U razumnu srcu mudrost poËiva, a πto je u bezumnome, tose i pokaæe.” (Izreke 14,33)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: 1. Samuelova 25; Izaija 28,23; 53,12;Daniel 9,15-19; Matej 15,10; Rimljanima 8,34.

Jeste li se kada osjeÊali ærtvom okolnosti? Jeste li kada poæeljelibiti negdje drugdje? Ili biti netko drugi? Ovaj Êemo tjedan pobliæe upo-znati Abigajilu.

Bila je inteligentna i lijepa æena, ali, naæalost, udana za sebiËnog,zlog muπkarca bez vizije, Nabala — Kalebovog potomka, nimalo nalik nasvojeg cijenjenog praoca. Iako je Nabal bio vrlo bogat, njegovo ime ilinadimak, Ëije je znaËenje “glupan” ili “budalast”, pobliæe opisuje njegovkarakter.

U vrijeme Abigajile i Nabala brakovi su bili unaprijed dogovarani,tako da Abigajila vjerojatno nije imala izbora. »inilo se kako su u ovak-vom braku okolnosti bile protiv nje. Uvjeti nisu bili povoljni, ali s obzi-rom na ono πto znamo o Abigajilinom æivotu, nalazimo ohrabrenje da nepostanemo ærtve okolnosti.

Abigajila nije pokuπala pobjeÊi od stvarnosti. RealistiËno je sagle-dala svoju situaciju (1. Samuelova 25,25), ne dopuπtajuÊi da je okolnostiuniπte. OdluËila je rasti tamo gdje je bila zasaena.

38


NETKO TKO HO∆E SLU©ATI

VeÊina ljudi nema poteπkoÊa s priËanjem. Istini za volju, veÊina naspreviπe priËa. Koliko bi korisnije bilo da smo nauËili biti dobri sluπate-lji. Postoje seminari o tome kako biti bolji sluπatelj. Mnogo toga dogaase oko nas, stoga je vaæno da znamo sluπati.

ProËitajte: Izaija 28,23; Matej 15,10; Jakov 1,19. Na πto naspozivaju ovi tekstovi i zaπto?

..................................................................................................................................

David i njegovi ljudi bili su u bijegu od ©aula. Dok su æivjeli upustinji Paran, nailazili su na pastire i stoku bogatog zemljoposjednikaNabala. Umjesto da se sami posluæe mesom æivotinja, David i njegoviljudi πtitili su pastire i æivotinje. Doπlo je vrijeme striæenja ovaca i uzraku se osjeÊao duh slavlja. Ovo je bilo razdoblje zahvaljivanja i dari-vanja. ZnajuÊi to, David je poslao desetoricu svojih ljudi u nabavkuhrane.

ProËitajte 1. Samuelovu 25,1-11. Zaπto se David toliko uvrije-dio kada je Ëuo Nabalov odgovor? ©to je rekao?

..................................................................................................................................

Nabal se uistinu ponaπao u skladu sa svojim imenom. On s podsmi-jehom naziva Davidove ljude odbjeglim robovima i vraÊa ih praznih ru-ku. Jasno daje do znanja kako je David za njega nitko i niπta. U njego-vom umu David je bio toliko beznaËajan zbog svojeg podrijetla i zanima-nja da njegovu molbu nije smatrao vrijednom pozornosti. Iako je Davidpokazao zadivljujuÊu suzdræanost pri susretu s krvoæednim kraljem©aulom, on se, kao πto bismo i mi, osjeÊao duboko povrijeenim kadamu je reËeno da je nitko i niπta. Ovo je upotpunjeno Ëinjenicom da jeza ljubaznost koju je pokazao bio nagraen uvredama i poniæenjem.

Nabal je bio potpuno nesvjestan s kime ima posla. Izgleda da nijepoznavao neke Ëinjenice. On je znao tko je bio Davidov otac, te da jeDavid bjeæao pred ©aulom, ali u tolikoj sebiËnosti i umiπljenosti nijemogao ili nije æelio posluπati svoje sluge. Nabalovi sluge æivjeli su ublizini Davidovih ljudi i znali su da je to borbena sila koju treba uvaæa-vati. Sluge su znali da je njihov gospodar “opak Ëovjek komu se nemoæe niπta kazati” (1. Samuelova 25,17), stoga su se obratili nekometko Êe ih posluπati — Abigajili.

Kada ste posljednji put zbog nemarnog sluπanja prouzroËilinevolje sebi ili drugima? Kako moæete uËiti iz svojih pogreπaka?

39


DJELA GOVORE GLASNIJE OD RIJE»I

ProËitajte 1. Samuelovu 25. ©to je bit ove priËe? Koje poukemoæete izvuÊi? Koja pitanja ostaju?

..................................................................................................................................

»uvπi izvjeπÊe sluge, Abigajila odmah zapoËinje s pripremama. Onase ne zadræava na sluπanju, veÊ djeluje. PripovjedaË u 1. Samuelovoj25,18.19 nabraja popis namirnica koje sprema: groæice, smokve, ovËjemeso spremno za kuhanje, præeno æito, kruh i vino. Ove namirnice subile vrijedne i vjerojatno bolje i raznovrsnije nego πto je desetoricaDavidovih slugu oËekivala.

SljedeÊi dio priËe pun je dogaanja i akcije. Pisac odlomka niæeprizor za prizorom, stvarajuÊi napetost. U iπËekivanju trenutka susreta,zadræavamo dah. U afektu, ne stajuÊi da posluπa Boga ili razum, Davidjaπe sa svojim ljudima kako bi se osvetio za nanesenu uvredu. Broj ljudikoje David vodi sa sobom odraæava njegovu srdæbu. David mobiliziradvije treÊine svoje borbene sile.

Kada reagiramo u ljutnji, vrlo je teπko ispravno postupiti; najËeπÊepretjeramo. Abigajila nije samo poslala darove i onda Ëekala πto Êe sedogoditi. Osamarila je magarce i krenula u susret Davidu. UnatoË Ëinje-nici πto je bila udana za oholog i naglog Ëovjeka, nije mu dopustila daslomi njezin duh. Nije dopustila da postane ærtvom. Ona joπ uvijek imaosjeÊaj vlastite vrijednosti i spremna je riskirati svoj æivot kako bi zaπti-tila svoje ukuÊane. Izgledi za pozitivan ishod sliËni su borbi izmeumladog Davida i Golijata: æena s magarcima natovarenima hranom upratnji nekoliko slugu ide u susret 400 naoruæanih gnjevnih muπkaraca.

U meuvremenu Nabal, glupan, takoer je vrlo zaposlen. Dok nje-gova hrabra æena ide u susret gnjevnoj vojsci, on ostaje kod kuÊe naveËeri i opija se.

©to nas sljedeÊi redci uËe o vaænosti naπih djela? Matej 7,21;25,31-46; Jakov 2,14-17.

..................................................................................................................................

RijeËi mogu biti precijenjene, ali naπa djela potvruju ili pobijajunaπe rijeËi. Djela Abigajile, Davida i Nabala govore o onome πto su mi-slili, o onome πto im je bilo vaæno i o duhu koji ih je poticao na djela.

Ako bi netko trebao zakljuËiti kakva smo osoba iskljuËivo naosnovi naπih djela, kakav bi zakljuËak donio i zaπto? ©to nam naπodgovor govori o nama samima?

40


VRIJEME ZA RAZGOVOR

U podnoæju planine ili u klancu, Abigajila se susreÊe s Davidovimsnagama. Ona se klanja pred Davidom i ponaπa se prema njemu kao daje veÊ kralj.

ProËitajte pozorno Abigajilin govor u 1. Samuelovoj 25,23-31.Usporedite ga s Nabalovim odgovorom (redci 10.11). ©to nam ovogovori o razlici meu njima?

..................................................................................................................................

Abigajila se obraÊa Davidu s “gospodaru”. Moæda je ovo trebalopodsjetiti Davida da se mora ponaπati kao kralj pomazan od Boga, a nekao voa bande pljaËkaπa. Abigajila moæe izazvati plemenitost kod Da-vida jer i sama nije izgubila osjeÊaj vlastite vrijednosti. Ovo joj omogu-Êuje da u Davidu vidi ono najbolje i u njemu potakne boæansko pona-πanje.

©to je Abigajila najprije izrekla Davidu? Na πto vas podsjeÊajunjezine rijeËi? ©to ona pokuπava postiÊi? Izlazak 32,32; Estera7,2-4; Izaija 53,12; Daniel 9,15-19; Rimljanima 8,34.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posredovanje mora imati jedinstvenu odliku: osoba koja posredujemora pobliæe poznavati osobu za koju posreduje, bez obzira na to imali posrednik neke koristi od cjelokupne situacije. Posrednik mora bitivoljan zanemariti svoje vlastite probitke i zapitati se πto je najbolje zaonu drugu osobu. Abigajila je mogla shvatiti ovu prijetnju upuÊenu Na-balu kao priliku za osloboenje od muæa i ponovno stjecanje svojeslobode; umjesto toga, ona se poistovjeÊuje s njim i moli za poπtedunjegovog bezvrijednog æivota.

Moæda je najbolji oblik posredovanja posredniËka molitva. Mi semolimo za ljude koji se ne mogu moliti za sebe ili ne æele. Svoje osobneæelje, potrebe i Ëeænje trebamo ostaviti po strani i posredovati predBogom za ove ljude. Naπe molitve daju Bogu razlog da zae duboko uSotonin teritorij. Molitvom za druge shvaÊamo neizmjerno milosre ko-je Bog ima prema nama. Moæemo nauËiti blagoslivljati one koji nasproklinju i moliti za one koji nas zlostavljaju (Luka 6,28).

Je li tko nekada za vas posredovao u situaciji kad se nistemogli brinuti za sebe? Kako vam je ta situacija pomogla da boljerazumijete znaËenje Isusovog posredovanja za nas?

41


©TO ABIGAJILA NE ÆELI U»INITI?

Ljudi se Ëesto boje zlostavljaËa u obitelji. Spremni su zaπtititi zlo-stavljaËa i izreÊi laæ kako bi ga smirili.

ProËitajte 1. Samuelova 25,25.26. ©to nam o Abigajili govoriËinjenica da je tako otvoreno govorila o pogreπkama svojeg muæa?Na koji naËin ovo posredovanje postaje joπ posebnije? Kad bi netkoupravo u ovom trenutku (πto se upravo i dogaa) posredovao zanas, πto bi rekao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako Abigajila riskira svoj æivot kako bi spasila ukuÊane, ona imasvoj integritet. Ona ne laæe radi Nabala. Zna da je on izazvao problemi to se ne boji istaknuti javno.

Neki koji æive sa zlostavljaËem Ëesto se osjeÊaju odgovornima zazlostavljaËeva djela i osjeÊaju krivnju. Abigajila to ne Ëini. Ona imasnaæan osjeÊaj vlastite vrijednosti. Ovaj osjeÊaj vrijednosti utemeljen jena svijesti o njezinoj zadaÊi. Ona ne daje samoj sebi priznanje za susrets Davidom i donoπenje darova, veÊ jednostavno vidi sebe kao Boæjeorue u mijenjanju Davidovog stava. BuduÊi da je Abigajila svjesna svojevrijednosti, moæe ohrabriti i Davida da postane svjestan svoje zadaÊe.Ona ga podsjeÊa da treba vojevati Gospodnje bitke i ne troπiti vrijeme ienergiju u osveti za nanesene osobne uvrede. Abigajilino zapaæanje dase “neÊe naÊi zlo” na Davidu (1. Samuelova 25,28), istodobno je upozo-renje Davidu da se ne odrekne velike duænosti za koju je pomazan — dabude kralj.

Isto tako Abigajila podsjeÊa Davida kako zahvaljujuÊi tome πto jesvoj æivot Ëvrsto vezao uza Boga, nema potrebe ‘spaπavati obraz’ ilibraniti svoju Ëast. Bog Êe to uËiniti za njega.

Prisjetimo se kako u Abigajilino vrijeme rastava, pa Ëak ni odvo-jenost, nije bila moguÊa za æene. Sa zemaljskog glediπta ona je “pripa-dala” svojem muæu do smrti. Ipak, Abigajila ne smatra svoj æivot besko-risnim niti trajnim zatvorom. Ona smatra kako Êe se Bog pozabavitinjezinim muæem u svoje vrijeme.

Abigajilin govor pokazuje kako mudrost moæemo pronaÊi u svakojæivotnoj situaciji kada se predamo Bogu. Mudrost nije teorija, veÊ prak-tiËan naËin æivljenja i reagiranja na ljude oko nas.

©to znaËi u potpunosti se predati Bogu? Kako to uËiniti? Akobi vam netko rekao: “Æelim se u potpunosti predati Gospodinu, aline znam kako”, πto biste mu odgovorili?

42


IZNUTRA I IZVANA

Za razliku od veÊine nas, David je mogao primiti konstruktivnukritiku, i on u Abigajilinim rijeËima vidi Boæje djelovanje. U jednomtrenutku on sagledava posljedice svojih namjera i zahvalan je πto se Bogumijeπao kako bi sprijeËio krvoproliÊe. Abigajila se vraÊa kuÊi i nalazisvojeg muæa ponovno u stanju u kojem ne moæe sluπati i stoga mudroodluËuje priËekati iduÊe jutro kako bi ga obavijestila o tome πto sedogodilo. Nabal je izvan sebe. Kao posljedica, vrlo vjerojatno doæivljavamoædani udar i umire deset dana poslije. David nije zaboravio Abigajilute joj πalje izaslanike s braËnom ponudom.

Promotrimo Abigajiline posljednje zabiljeæene rijeËi u kontek-stu ovotjednog prouËavanja (1. Samuelova 25,41). ©to nam onekazuju o Abigajili? Koje joπ biblijske primjere moæemo pronaÊi kojise temelje na istom naËelu?

Abigajila je bila utjecajna æena. Imala je pet sluπkinja, a ipak je bilaspremna sluæiti. Isus je poslije rekao kako “Sin »ovjeËji nije doπao damu sluæe, nego da sluæi” (Matej 20,28 — ©ariÊ).

Abigajilin æivot nije bio bajka, Ëak ni nakon udaje za Davida. Premaondaπnjem obiËaju, David je imao mnogo æena, i obiteljski æivot bio jedaleko od Boæjeg ideala. Abigajila je bila Davidova druga æena i bila jeu stalnom bijegu od kralja ©aula. U Siklagu je, zajedno s drugimmuπkarcima i njihovim obiteljima, bila zarobljena od strane AmaleËanai poslije osloboena. Tu se Abigajili gubi trag u biblijskim zapisima.Kako se Davidova æivotna priËa razvija, oËekivali bismo kako Êe ovamudra i lijepa æena uz kralja Davida odigrati vaænu ulogu, no nailazimosamo na πutnju. Sve πto o njoj kasnije saznajemo jest da je imala sinaDaniela (1. Ljetopisa 3,1) ili Kileaba (2. Samuelova 3,3), koji je bio drugipo redu roenjem i drugi kandidat za prijestolje. Ipak, i Abigajila injezin sin potpuno su nestali s pozornice. Neki struËnjaci smatraju daje oboje umrlo nasilnom smrÊu. S obzirom na silovanja, ubojstva, pobu-ne i ustanke u koje su poslije bili umijeπani Davidovi stariji sinovi, ranasmrt moæda i nije bilo najgore πto im se moglo dogoditi.

I naπ æivot kao Isusovih sljedbenika ne mora nuæno biti bajka. Boguje poznat svrπetak od samog poËetka, ali mi moæda neÊemo moÊi objas-niti svaki obrat u svojem æivotu. Umjesto toga trebamo imati povjerenjeu Boæju dobrotu.

Pokornost drugima, Ëak i kada je to primjereno, obiËno nijejednostavna, jer zahtijeva osjeÊaj poniznosti i ovisnosti. Koliko sedobro snalazimo u tome? Kako moæemo nauËiti biti pokorni kadaje potrebno? ©to moæemo nauËiti iz Kristovog neusporedivog pri-mjera pokornosti?

43

PETAK 29. listopada


“Abigajiline rijeËi su mogle doÊi samo s usana onoga tko je primaomudrost odozgo. Abigajilino lice, rijeËi i djela su, poput cvjetna mirisa,nesvjesno odisala poboænoπÊu. Duh Boæjeg Sina prebivao je u njenojduπi. Njen govor, zaËinjen miloπÊu, prepun milosra i mira, donosio jenebeski utjecaj. Davidove su pobude postale pozitivnije i on je zadrhtaopri pomisli na posljedice svoje nepromiπljene namjere. ‘Blago mirotvor-cima, jer Êe se zvati sinovi Boæji!’ (Matej 5,9) Kad bi bilo mnogo viπeovakvih æena u Izraelu koje bi blaæile povrijeene osjeÊaje, prijeËilenepromiπljene porive i suzbijale velika zla rijeËima mira i mudrosti!

Æivot posveÊenog krπÊanina uvijek πiri svjetlost, utjehu i mir. Nje-gova su obiljeæja ËistoÊa, taktiËnost, jednostavnost i korisnost. Njeganadzire nesebiËna ljubav koja posveÊuje utjecaj. Krist je u njemu i tragsvjetlosti ostaje svuda kuda ide njen vlasnik. Abigajila je bila mudrasavjetnica i odgojiteljica. Davidova je strast iπËezla pod silom njenogutjecaja i izlaganja. On je bio uvjeren da nije mudro uËinio te da jeizgubio nadzor nad svojim duhom.

On je primio ukor s poniznim srcem u skladu sa svojim vlastitimrijeËima: ‘Nek’ me samo udari pravednik, ljubav je πto me kara, al’ uljegreπniËko neÊe mi glavu pomazat.’ (Psalam 141,5) On se zahvalio i bla-goslovio je jer ga je pravedno savjetovala. Mnogo je onih koji, kad ih seukori, smatraju vrijednim pohvale to πto ukor primaju bez nestrpljenja,ali kako je malo onih koji primaju ukor sa zahvalnim srcem i blago-slivljaju one koji ih nastoje spasiti da ne pou putem zla.” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 563,564)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Zlostavljanje braËnog druga velik je problem. Kao crkva mi

imamo odgovornost da pomognemo. Zato svake godine na adventis-tiËkom kalendaru, Ëetvrte subote u kolovozu, stoji zabiljeæeno “Danprevencije zlostavljanja“, πto nam pruæa posebnu moguÊnost daeduciramo vjernike i osvijestimo ih o postojanju ovog problema.Kako moæemo pomoÊi onima koji pate od ove straπne pokore?

2. “Blago mirotvorcima, jer Êe se zvati sinovi Boæji?” (Matej5,9) SagledavajuÊi ovotjednu pouku, koje su odlike mirotvoraca?Kako moæemo biti mirotvorci a da ne Ëinimo ustupke na πtetusvojih naËela?

44

Milost koja spaπava (2. dio)Gana je konaËno prihvatila sluæbu crkvenog blagajnika. No, buduÊi da

nikome nije æeljela dati bilo kakav razlog koji bi doveo u pitanje njezinopoπtenje, odluËila je biti precizna u lipu.

Nakon πto je iskusila Boæju milost, Ganin se æivot promijenio. Njezinotac, s kojim je nekoÊ bila bliska, sada se udaljio od nje. »esto je, kada senapio, pokuπavao uniπtiti njezinu Bibliju, a ponekad joj je Ëak i prijetio. Aliona se nije dala izazvati.

Gana je vidjela kako jedan od njezinih prijatelja razgovara o svojoj vjeris mladiÊem kojeg je i ona poznavala, i odjednom je shvatila da i ona moraπiriti Boæju ljubav. Pozvala je svojeg brata da zajedno s njom doe u crkvu.On nije bio zainteresiran za religiju, ali je doπao igrati koπarku s drugimmladiÊima i nauËiti svirati gitaru. Uskoro je i on redovito dolazio u crkvu.

Jednog dana, dok su njih dvoje poduæe razgovarali o religiji, shvatili sumoraju i roditeljima govoriti o svojoj vjeri. Ali kako? Stariji ljudi u Mongolijine sluπaju savjete mladih. Gana i njezin brat odluËili su im pokazati pro-mjenu koju je Krist uËinio u njihovom æivotu, makar im nisu mogli govoriti.PriËekali bi dok bi roditelji zaspali i tada su kleknuli kraj njihovih krevetai molili se za njih.

Pozvali su svoje roditelje na posebni crkveni program. Gana i njezinbrat bili su presretni kad su njihovi roditelji pristali doÊi. Njihova majka jebila u razredu novih vjernika i odobravala je ono πto je Ëula. Njihov otac jeπutio, ali je nakon bogosluæja rekao majci kako nema niπta protiv da se onapridruæi svojoj djeci i odlazi u crkvu.

“Sada znam da je Boæja volja bila da ne pohaam dræavni fakultet”,kaæe Gana. “Bog me je zaπtitio od nepoπtenja i pokazao mi koliko je vaænoda Mu budem vjerna bez obzira na to πto radim. Moj æivot je sada sretnijiiako sam pala na onom ispitu.”

Promjena u Ganinom æivotu utjecala je na cijelu obitelj. Danas je nje-zin brat vjernik, a majka odlazi u crkvu i moli se. Gana je Ëak primijetilapromjene u oËevu æivotu, iako joπ uvijek ne odlazi u crkvu.

Crkva u Mongoliji ubrzano raste. Naπi misijski darovi podupiru novevjernike dok drugima objavljuju Kristovu ljubav. Hvala vam za vjernost udavanju kako bi i drugi mogli sluπati o Boæjoj ljubavi.

Gana je raËunovoa u adventistiËkoj πkoli na engleskom jeziku iblagajnica svoje crkve u Ulan Batoru Mongoliji.

45

POUKA 6 30. listopada—6. studenoga

Urija: Vjera stranca“Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom

duπom svojom i svom snagom svojom!” (Ponovljeni zakon 6,5)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: 1. Samuelova 26,5-11; 2. Samuelova11; Estera 8,17; Psalam 51; Izaija 56,3-7; Efeæanima 2,19.

Zamislite da kupujete kartu za vlak. »ekate u redu veÊ dulje vrijemei zabrinuti ste da Êete propustiti vlak. KonaËno dolazite na red, plaÊatekartu i trËite na vlak. Putem prebrojavate vraÊeni novac i otkrivate daste dobili previπe. ©to Êete uËiniti? Ponovno stati u red kako biste vratilinovac i vrlo vjerojatno propustiti svoj vlak ili jednostavno smatrati tajdan svojim sretnim danom i krenuti dalje?

Ono πto biste uËinili u ovakvoj situaciji ovisi o vaπem razumijeva-nju dobra i zla. Etika je naËin na koji primjenjujemo ovo razumijevanjeu svakodnevnom æivotu. U danaπnje vrijeme najpopularnija je etika si-tuacije, prema kojoj ne postoje moralni apsoluti. To Ëesto znaËi da uodreenoj situaciji trebamo postupiti onako kako Êe za nas biti najko-risnije.

Ovog tjedna razmotrit Êemo snaænu suprotnost etiËkih naËela iz-meu kralja Davida i vojnika Urije. Koliko god bila straπna Davidovadjela, Ëine se joπ straπnijima kad ih usporeujemo s Urijinim. Iako neznamo mnogo o Uriji, ono πto saznajemo o njemu i njegovoj nesretnojsudbini, moæe nas pouËiti πto znaËi æivjeti æivotom vjere za razliku odpukog govorenja o njoj.

46


SKLISKA PADINA

ProËitajte 2. Samuelovu 11 i zapitajte se: Kako netko koga jeBog tako uzvisio moæe tako duboko pasti u grijeh? Kakvo bi ovoupozorenje trebalo biti za sve nas?

PriËu o Uriji ne moæemo prouËavati a da ne spomenemo Davida. Uepizodi s Urijom vidimo Davida u njegovom najgorem izdanju. Pisacknjiga o Samuelu ne pjeva hvalospjeve ovom heroju zatvarajuÊi oËi prednjegovim grijesima. Dogaaj s Bat-©ebom i Urijom donosi prekretnicu uDavidovom æivotu i njegovoj vladavini. Sve do tog trenutka David seprikazuje kao kralj Ëija se moÊ poveÊava. Druga Samuelova 11 oznaËavapoËetak Davidovog pada.

Neki u Davidovom grijehu moæda vide izgovor za svoj grijeh. Meu-tim, pripovjedaË naglaπava da grijeh nosi posljedice i pokazuje kako sustradali mnogi æivoti zahvaljujuÊi jednom grijehu. Prvi koji je stradaozbog Davidovog grijeha bio je Urija, a potom Davidovo i Bat-©ebino di-jete. David gubi ugled u svojoj obitelji, a ovaj obiteljski problem pretvarase u problem dræavnih razmjera. LanËana reakcija koju je pokrenuoDavidov grijeh ukljuËuje silovanje (2. Samuelova 13,14), umorstvo (2.Samuelova 13,28.29) i mnoge izginule u pobuni (2. Samuelova 15). »akako pokajanjem zadobijemo Boæju milost, pisac knjiga o Samuelu jasnonam ukazuje da grijeh ima smrtne posljedice (2. Samuelova 12,13.14).

PriËa o Davidu, Bat-©ebi i Uriji ispriËana je na znalaËki naËin. Bib-lijski pisac rabi rijeËi koje pozivaju na akciju (Ëesto se pojavljuje glagol“poslati”) kako bi prikazao razliku izmeu Davidovog i Urijinog ponaπa-nja. Pogledajmo zaplet glavne radnje priËe.

• David πalje Joaba u borbu protiv Amonaca (11,1)• David se raspituje i πalje po Bat-©ebu (redci 3.4)• David Ëini preljub s Bat-©ebom (redak 4)• Bat-©eba πalje poruku o svojoj trudnoÊi (redak 5)• David πalje po Uriju (redak 6)• Urija odbija spavati s Bat-©ebom (redak 13)• David po Uriji πalje nalog za njegovo ubojstvo (redci 14.15)

Kao πto lako moæemo uoËiti, “slanje” je vrlo vaæna aktivnost u 2.Samuelovoj 11. Kad nekog nekamo πaljemo, obiËno imamo vlast nadtom osobom. PromatrajuÊi iz ovog kuta, David je doista najmoÊnijaosoba u naπoj priËi. On najviπe πalje. On vlada pripadnicima druπtva. Onoblikuje i uniπtava njihove æivote. On nalikuje na tipiËnog starog blis-koistoËnog apsolutistiËkog vladara onoga vremena. Ipak, postoji neπtoËime David ne moæe vladati, a to je grijeh. Iako se Ëini kako on upravljaonim πto se vidi izvana, grijeh upravlja njegovim izborom i postupcima.

47

PONEDJELJAK 1. studenoga

NITKO NIJE USAMLJEN OTOK

Cijela priËa o Davidu i Uriji zbiva se u kontekstu rata s Amon-cima. ProËitajte pozorno 2. Samuelovu 11,1. Koju domiπljatu kriti-ku upuÊenu Davidu biljeæi pisac?

..................................................................................................................................

David odluËuje ostati kod kuÊe i πalje svoju vojsku pod Joabovimzapovjedniπtvom. Ovo je, naravno, bila Davidova prva pogreπka. PoËeo jevjerovati da je posebniji od svojih vojnika, i stoga se nije htio dovesti uopasnost. David joπ nije nauËio da najveÊe opasnosti najËeπÊe dolazeiznutra, a ne izvana. MoÊ i autoritet dovodi nas u opasnost da iskrivimosliku o samima sebi. Smatramo se boljima od ostalih i stavljamo seiznad zakona ili pravila koja vrijede za druge.

Usporedite naËine vodstva koje David primjenjuje u dogaajimau 1. Samuelovoj 26,5-11 i 2. Samuelovoj 11. Koje su razlike?

..................................................................................................................................

U dogaajima koji opisuju kako je David poπtedio ©aulov æivot,David prednjaËi svojim primjerom i traæi dobrovoljce. Ali sada, u dogaajuopisanom u 2. Samuelovoj 11, umjesto da je na bojiπnici sa svojimtrupama i da ih vodi, oviseÊi o Bogu za vodstvo i osobnu sigurnost,David se jedne sparne veËeri nalazi na ravnom krovu svoje palaËe (mo-æda kako bi se malo osvjeæio na veËernjem povjetarcu). PalaËa, vjeroja-tno sagraena na najviπem dijelu utvrenog grada, imala je pogled naveÊi dio Jeruzalema. David promatra krovove kuÊa i primjeÊuje æenukoja se kupa. Potom πalje nekoga da se raspita za identitet æene. ©aljepo nju, znajuÊi vrlo dobro da je to æena Urije Hetita. Hebrejska rijeË kojaopisuje Davidovu naredbu Bat-©ebi vrlo je snaæna. U drugim konteks-tima uporabljena je kada se neπto uzimalo silom (Postanak 14,11). Davidse prepuπta svojoj poæudi, i dok njegovi hormoni rade, on potpunozanemaruje svaku spoznaju o dobru i zlu. U tom trenutku David nijemogao ni zamisliti dalekoseæne posljedice koje Êe uslijediti iz ove osob-ne odluke koju donosi. Svjesno se razmeÊuÊi svojom moÊi, on Êe izrav-no utjecati na æivote Bat-©ebe, Urije i neroenog djeteta, te cjelokupnogtijeka povijesti Izraela.

Razmislite o odlukama koje donosite. Temelje li se one na ra-zumu, racionalnom razmiπljanju i logici, ili na osjeÊajima i strasti?Koji od ovih naËina razmiπljanja prevladava kod vas? Postoji liprava ravnoteæa izmeu ovih pobuda, a ako ne postoji, kako jemoæete pronaÊi?

48

UTORAK 2. studenoga

STRANAC U IZRAELU

U cijelom poglavlju Urija se spominje kao Urija Hetit. Tko su biliHetiti? Hetiti iz Palestine bili su etniËka skupina u labavim odnosimas neohetitskim zemljama na sjeveru. U starozavjetnom svijetu kultura,nacionalnost, rasa i religija bili su vrlo povezani. Zbog tog razloga Starizavjet snaæno kritizira i ne dopuπta mjeπovite brakove izmeu Izraela iokolnih naroda. Zabrana u Ponovljenom zakonu 7,3 ponavlja se prigo-dom svakog veÊeg preporoda u Izraelu. KljuË za razumijevanje zabraneprotiv mjeπovitih brakova leæi u religiji. Stari zavjet pun je primjerastranaca koji prihvaÊaju Izraelovog Boga, i Biblija se pozitivno izraæavao njihovoj asimilaciji meu Izraelce. U Urijinom sluËaju radi se o braË-noj i vjerskoj asimilaciji.

Navedite neke primjere stranaca koji su bili asimilirani meuIzraelce. Joπua 6,25; Ruta 1,1-16; Estera 8,17; Izaija 56,3-7.

Moapka Ruta napustila je svoju zemlju, narod i religiju kako bi sasvojom svekrvom otiπla u Izrael. Njezina Ëuvena reËenica naglaπava va-æan koncept prihvaÊanja ne samo drugog naroda, veÊ i drugog Boga:“Nemoj me tjerati da te ostavim i da odem od tebe; jer kamo ti ideπ,idem i ja, i gdje se ti nastaniπ, nastanit Êu se i ja; tvoj narod moj jenarod, i tvoj Bog moj je Bog.” (Ruta 1,16) Asimilacija nije poznata samou sluËaju snahe, veÊ i jedne prostitutke. SjeÊate li se Rahabe, prostitut-ke koja je spasila dvojicu uhoda? Ovdje nailazimo na nekoga tko je vrlopozitivno reagirao na ono malo dobivenog svjetla te odluËio vjerovati umoÊnog i vjernog Izraelovog Boga. Odreeno vrijeme nakon pada Jeriho-na, Rahaba se udaje za Salmona i zajedno s Rutom biva ukljuËena uKristovo rodoslovlje (Joπua 6,25; Matej 1,5).

Urija nije bio jedini Hetit koji je sluæio Davidu. Prva Samuelova 26,6spominje Ahimeleka. Meutim, Urija postaje jedan od Davidovih elitnihratnika (1. Ljetopisa 11,41). Ako je Eliam, otac Bat-©ebe (2. Samuelova11,3), bio Ahitofelov sin iz Gilona (2. Samuelova 23,34), onda se Urijauistinu priæenio u vrlo utjecajnu obitelj. Njegov tast je takoer bio elitniratnik i sin jednog od cijenjenih Davidovih savjetnika. Ovaj podatakmogao bi pojasniti neposrednu blizinu Urijine kuÊe u odnosu na palaËu,te dati objaπnjenje zaπto je Ahitofel pristao uz zavjerenika Abπaloma.Moæda je zamjerao Davidu zbog naËina na koji se ponio prema njegovojunuci Bat-©ebi i za ubojstvo njezinog muæa Urije.

ProËitajte Efeæanima 2,19. Kako nam Rutina, Rahabina i Uri-jina asimilacija meu Izraelce pomaæe da uspostavimo svoj osobniduhovni rodovnik? Na koji nam naËin ovaj odlomak pomaæe dashvatimo kako bez obzira na naπe podrijetlo, po Kristu moæemobiti prihvaÊeni kao “ukuÊani Boæji”?

49

SRIJEDA 3. studenoga

ZNA»ENJE IMENA

U biblijsko vrijeme imena su bila veoma vaæna. Ime svake osobegovorilo je o njezinom kulturnom naslijeu i vjerovanju, odnosno uka-zivalo na æelje roditelja koje su imali za svoje dijete. Promjena okolnostiu neËijem æivotu ili promjena vjerovanja Ëesto je bila nagovijeπtena pro-mjenom imena.

UoËite nova imena navedenih biblijskih osoba i naznaËite ra-zlog zbog kojeg je ime bilo promijenjeno:

Abram (Postanak 17,5) ...............................................................................

Jakov (Postanak 32,27.28) .......................................................................

Daniel (Daniel 1,7) ........................................................................................

Nakon πto je Jakov proveo noÊ hrvajuÊi se s nebeskim posjetite-ljem, doæivio je jednu od najdalekoseænijih promjena imena u cijelojstaroj povijesti. Od “varalice” (Jakov) postao je “Bog Êe se postarati”(Izrael), a svi njegovi potomci postali su poznati kao “Izraelci” ili djecaIzraelova.

U Danielovom sluËaju promjena imena imala je drugu svrhu. KraljNabukodonozor æelio je pokazati mladim prognanicima tko vlada situ-acijom. Isto tako æelio im je isprati mozak. Danielovo ime promijenjenoje iz “Bog je moj sudac” u “πtiti æivot kneza” (Baltazar) kao pokuπajpoganskog kralja da potkopa Danielovu vjernost njegovom Bogu.

Ime Bat-©ebinog muæa nije jedinstveno u biblijskoj povijesti. Tije-kom vladavine kralja Ezekiela, prorok Urija iznio je Boæju osudu protivJeruzalema (Jeremija 26,20-23). Zanimljivo je da je Urijino ime hebrej-skog podrijetla, i moæemo ga prevesti kao “moje svjetlo je Gospodin” ili“Gospodnji plamen“. Iako je po roenju bio Hetit, svojom odlukom pri-padao je izraelskom Bogu. Urijino etniËko podrijetlo naglaπava Ëinjenicukako Bog ne gleda na vanjπtinu, veÊ poznaje srce. »lanovi obitelji naistaknutim poloæajima u crkvi ili slavni poboæni preci ne daju nam veÊuprivilegiju u Boæjim oËima. Isto tako ni obiteljska povijest ili Ëak naπaosobna povijest ne utjeËe na Boæje prihvaÊanje.

Umrijevπi za cijelo ËovjeËanstvo, Krist je sruπio sve prepreke izme-u svih ljudi (GalaÊanima 3,28). Kriæ nas Ëini jednakima pred Bogom;Krist je umro za svako æivo biÊe jer svako æivo biÊe ima bezgraniËnuvrijednost u Njegovim oËima. Naravno, Bog je katkad pojedincima davaoposebne zadatke i pozivao razliËite skupine, ali to ne znaËi da su nekiljudi vredniji u Boæjim oËima od drugih. Kriæ dokazuje da ova tvrdnjanije toËna.

50

»ETVRTAK 4. studenog

»OVJEK NA»ELA

U biblijskoj pripovijesti Bat-©eba ima pasivnu ulogu, i biblijski pi-sac se suzdræava od davanja bilo kakvog komentara o njezinoj odgovor-nosti ili krivnji. Meutim, iako se njezina uloga u cjelokupnom doga-aju Ëini pasivnom, i ona Êe platiti visoku cijenu. Njezin tek roeni sinÊe umrijeti. Bat-©eba govori jedini put kada πalje poruku Davidu o svojojtrudnoÊi (2. Samuelova 11,5). David misli kako Êe, uspije li dozvati Urijuda se vrati kuÊi na samo jednu noÊ, izgledati kao da je dijete Urijino, injegov grijeh ostat Êe neotkriven. I tako David πalje po Uriju, koji moraprijeÊi naporan put od oko 65 kilometara do Jeruzalema. Nakon Ëavr-ljanja, David πalje Uriju kuÊi s izriËitom zapovijedi da spava sa svojomæenom (2. Samuelova 11,8). NastojeÊi ispasti dareæljiv, on Ëak πalje po-klon u Urijinu kuÊu, smatrajuÊi kako je time rijeπio problem. Meutim,Uriju, Ëovjeka Ëvrstih naËela, nije se moglo potkupiti. SljedeÊeg jutraDavidu javljaju kako je Urija proveo noÊ pokraj gradskih vrata s kralje-vim slugama. David brzo gubi vlast nad situacijom. ©alje po Uriju. Posta-je uznemiren. Urijino poπtenje ne ide mu u prilog. »ini se kako David,koji je nekoÊ bio Ëovjek poπtenja, ne moæe razumjeti Urijino poπtenje.

©to nam 2. Samuelova 11,10-13 govori o Urijinim motivima?Koje joπ sliËne primjere Ëestitih ljudi moæemo pronaÊi u Bibliji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Urijin odgovor pokazuje kako on nije bio vjernik imenom, veÊ sepotpuno poistovjetio s Izraelovim Bogom i svojim suborcima. Urija jevjerovao kako bi bilo pogreπno iskoristiti situaciju za osobnu udobnost.Isti David koji je nekoÊ pokazao potpunu odanost kralju ©aulu (iako gaje ©aul progonio), ne moæe razumjeti Urijinu odanost i vjernost.

David pribjegava gnusnom planu. Namjerno opija Uriju kako bi ganatjerao da prekrπi svoja naËela. Zanimljivo je primijetiti kako su seistim planom posluæile i dvije Lotove kÊeri, a takvo ponaπanje potjecaloje od Amonaca (Postanak 19,30-38) — istog onog naroda protiv kojeg seizraelska vojska borila. UnatoË svojoj umanjenoj sposobnosti prosui-vanja, Urija odbija pogaziti svoja naËela i ponovno provodi noÊ meukraljevim slugama.

ProËitajte Psalam 51 u kontekstu 2. Samuelove 11. ©to izovoga moæemo zakljuËiti o naravi grijeha, pokajanju i Boæjoj milo-sti?

..................................................................................................................................

51

PETAK 5. studenoga


“Biblija malo govori u pohvalu muπkaraca. Na malo prostora sepriËa o vrlinama Ëak i najboljih muπkaraca koji su ikada æivjeli. Taπutnja nije bez razloga, i ona ima svoju pouËnu teæinu. Sve dobre oso-bine koje ljudi posjeduju dar su od Boga; njihova dobra djela nastala supo milosti Boæjoj u Kristu. BuduÊi da svu slavu duguju Bogu za sve onoπto jesu ili πto Ëine, sve pripada samo Njemu; oni su samo orua uNjegovim rukama. I mnogo viπe od toga — kao πto je cijela biblijskapovijest nama za pouku — opasno je slaviti ili veliËati ljude; jer kadanetko izgubi iz vida svoju potpunu ovisnost o Bogu i pouzda se u svojusnagu, zasigurno Êe pasti. … NemoguÊe je da svojom vlastitom snagompobijedimo u borbi; i sve ono πto odvraÊa um od Boga, sve ono πto vodisamouzdizanju ili oslanjanju na sebe, zasigurno je pripremanje puta zaporaz. Namjera je Biblije uliti nepovjerenje u ljudsku snagu i potaknutipovjerenje u boæansku snagu.

Duh samopouzdanja i samoveliËanja pripremio je put za Davidovpad. Ugaanje taπtini, suptilna privlaËnost moÊi i luksuz nisu bili bezutjecaja. Odnos s okolnim narodima donosio je utjecaj zla. Prema obi-Ëajima koji su prevladavali meu vladarima na Istoku, kaznena djelanisu se dopuπtala podanicima, a vladar se nije bio duæan suzdræavati odtih istih djela. Sve to je doprinijelo smanjenju Davidovog osjeÊaja pre-koraËenja granica i grijeπenja. Umjesto da se u poniznosti oslanjao naBoæju snagu, on je poËeo vjerovati u svoju mudrost i moÊ.” (Ellen G.White, Conflict and Courage, str. 177)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Neka pojedinci u vaπem razredu opiπu ulogu odnosno poloæaj

na kojem imaju ili su imali moÊ odnosno utjecaj. Porazgovarajte otome kako se moæe sprijeËiti zlouporaba moÊi na ovim poloæajima.Kako moæemo pomoÊi onome za koga primijetimo da se nalazi uopasnosti od zloporabe autoriteta ili utjecaja?

2. Kakav je etniËki, kulturoloπki i druπtveno-ekonomski sastavvaπeg subotnjoπkolskog razreda? OsjeÊaju li se pripadnici drugihskupina ili ljudi koji ne idu u crkvu dobrodoπli u naπem razredu?©to kao subotnjoπkolski razred moæemo uËiniti kako bismo doprlido “stranaca”?

3. Iskrenog, odanog, naËelnog Uriju ubija njegov kralj kojem jevjerno sluæio. Neiskreni, prevrtljivi, podmukao David dobiva lijepuæenu i æivi joπ mnogo godina. Porazgovarajte o tome.

4. U razredu proËitajte Psalam 51 i porazgovarajte πto namgovori o oprostu. Kako moæemo prihvatiti oprost ako smo grijeπiliviπe od Davida u ovom dogaaju?

52

Novi æivotPoËeo sam uzimati droge dok sam kao tinejdæer æivio u Peruu. Droga

je vodila do krae, a to me je odvelo u zatvor. Bio sam osloboen i unovaËenu vojsku. Nakon toga sam se preselio u Brazil, gdje sam spavao na ulici iprodavao rukotvorine kako bih mogao kupiti drogu.

Jednog dana moj brat me pronaπao kako ævaËem liπÊe koke na ulici.Nekada smo zajedno uzimali droge, ali on se promijenio. “Ja sam pronaπaoIsusa”, kazao je. “Æelim da Ga i ti upoznaπ.” Pozvao je moju obitelj i meneda æivimo kod njega i uËimo o Boæjoj ljubavi, ali ja nisam vjerovao da Bogmoæe imati bilo kakve koristi od ovisnika o drogi.

Pozvao me da prisustvujem evaneoskim sastancima i ja sam se oda-zvao. Sa mnom je poπla i moja supruga. Tijekom sastanaka prihvatio samKrista u svoj æivot i traæio da budem krπten. Ali kad je pastor saznao zamoje probleme s drogom, nije me æelio odmah krstiti. Naljutio sam se ipobunio protiv Boga. Pao sam joπ dublje u grijeh.

Tada je k meni doπao jedan Ëovjek iz crkve, imenom David, s namjeromda sa mnom prouËava Bibliju. Bio sam pijan kad je doπao pa sam ga odbioprimiti. David je sjeo i razgovarao s mojom djecom o Bogu. Pjevao je i moliose s njima. Sve sam Ëuo tamo gdje sam se skrivao. KonaËno je otiπao, alise vraÊao svakog tjedna. Zbog njegove ljubavi predao sam svoj æivot Kristu.

Molio sam se za osloboenje od droge, ali Bog nije odmah oduzeo mojuæelju. Jednog dana morao sam obaviti neki posao izvan kuÊe, ali sam znaoda sam preslab da ne kupim drogu ako mi Bog ne pomogne. Molio sam sedok nisam osjetio Boæju snagu koja me ispunila. Prolazio sam pokrajprijatelja koji su me pozivali da s njima popijem piÊe, popuπim cigaretu iliuzmem neku drogu. Projurio sam pokraj njih, ne usuujuÊi se zaustavljati.Nakon πto sam obavio posao, sjeo sam u autobus i krenuo kuÊi. Na svakomautobusnom stajaliπtu molio sam za snagu da ne siem iz autobusa i neodem kupiti drogu. Napokon sam stigao kuÊi i zaspao, emocionalno iscrp-ljen.

Kad sam se sljedeÊeg jutra probudio, nisam imao æelju za alkoholomni drogom. Znao sam da je Bog odgovorio na moje molitve.

Bog je promijenio moj æivot u potpunosti. Umjesto potrage za drogom,sada traæim ljude kojima je potreban Isus. ProuËavam Bibliju s ljudima dvado tri puta tjedno, posjeÊujem ljude u bolnici i Ëinim sve πto Bog od menetraæi. Moja supruga i djeca takoer su aktivni u crkvi stupajuÊi u kontakts ljudima. Bog je u potpunosti promijenio naπ æivot. Mi smo sada jakosretni i upotpunjeni u Isusu.

Segundo Genaro Escobal i njegova obitelj govore o svojoj vjeri u Ma-nausu u Brazilu.

53

POUKA 7 6.—13. studenoga

Ebjatar: SveÊenik“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti

puk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavna dje-la onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1.Petrova 2,9)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Izlazak 28,6; 39,2-7; 1. Samuelova21,1-9; 22,6-23; 2. Samuelova 15,13-29.

SveÊeni su imali vrlo vaænu ulogu u æivotu i povijesti ne samoizraelskog, veÊ i okolnih naroda. U mezopotamskoj kulturi kralj je sma-tran sveÊenikom; na taj naËin je objedinjavao politiËku i vjersku moÊ.SveÊeniËki cehovi imali su moÊan utjecaj na sudu i u mnogim sluËaje-vima sveÊenici su postavljali kraljeve. SveÊenstvo je imalo srediπnjuulogu u vjerskom æivotu izraelskog naroda, posebice u Starom zavjetu.Sveta povijest biljeæi utjecajnu ulogu sveÊenika i u novozavjetno vrije-me.

“Izabrani narod — kraljevsko sveÊenstvo” (1. Petrova 2,9), idejakoja je zaæivjela tijekom protestantske reformacije, nije u cijelosti kon-cept Novoga zavjeta (vidi Izlazak 19,6). »ini se kako je Boæji ideal oduvi-jek bio da vjernici budu sveti i sluæe drugima posredujuÊi za njih iobjavljujuÊi im plan spasenja.

Ovog tjedna prouËit Êemo Ebjatarovu æivotnu priËu koja nam pruæavaæne uvide u starozavjetno sveÊenstvo i poruËuje kako se sveÊenstvone temelji samo na podrijetlu ili obrazovanju, veÊ na osobnoj predajiGospodinu. Pogreπne odluke mogu diskvalificirati Ëlana sveÊenstva, kaou sluËaju Ebjatara.

54

NEDJELJA 7. studenoga

LAÆI I TRAGEDIJA

ProËitajte 1. Samuelovu 21,1-9 i 22,6-23 i odgovorite na slje-deÊa pitanja:

Koju je laæ izrekao David Ahimeleku o razlogu svojeg prebiva-nja?

..................................................................................................................................

©to se dogodilo Ahimeleku zato πto je imao povjerenja u Davida?

..................................................................................................................................

Kako je ©aul nastojao okrenuti svoje ljude protiv Davida? Kojije argument uporabio?

..................................................................................................................................

Kako Ahimelek odgovara ©aulu u vezi s Davidovim karakteromi vjernoπÊu?

..................................................................................................................................

©to nam ova priËa govori o izopaËenosti i padu kralja ©aula io njegovoj osvetoljubivosti?

..................................................................................................................................

©to mislite, zaπto je jedan stranac imenom Doeg, uËinio ono πtosu ©aulovi sluge odbili uËiniti?

..................................................................................................................................

Kako David reagira na vijest o pokolju? U kojem smislu jenjegova reakcija bila ispravna?

..................................................................................................................................

Koje obeÊanje David daje jedinom Ahimelekovom sinu koji jeuspio izbjeÊi krvoproliÊe?

..................................................................................................................................

Razmotrite u ovoj priËi razliku izmeu Ëasti i sramote, vjerno-sti i nevjernosti. UoËite strahotu prouzroËenu nepoπtenjem i grije-hom. S kojom se vrstom moralnih dilema upravo suoËavate; kojemoralne odluke morate donijeti? Prije nego πto ih donesete, razmi-slite o posljedicama.

55


EBJATAR SVE∆ENIK

Ne znamo na koji je naËin Ebjatar uspio izbjeÊi pokolj koji je zadesionjegovu obitelj. Znamo samo da je uspio pobjeÊi i doÊi do Davida. Ipak,prije bijega, Ebjatar je uspio spasiti opleÊak (vidi 1. Samuelova 23,6),jedan od najvaænijih sveÊeniËkih predmeta (dio svete odore koju suodijevali sveÊenici; vidi Izlazak 28,6; 39,2-7), koji se koristio prigodomtraæenja Boæje volje u donoπenju odluka. Biblijski pisac izvjeπÊuje kakoje David poslao po Ebjatara i opleÊak u najmanje dva navrata (1. Samu-elova 23,9-12; 30,7.8).

Za razliku od veÊine nas danas, u Ebjatarovo vrijeme narod nijeimao pristupa Boæjoj pisanoj rijeËi. Postojalo je tek nekoliko rukompisanih primjeraka knjige Zakona (Petoknjiæje), tako da veÊina ljudi nijeimala priliku samostalno prouËavati Boæju rijeË. Mnogi meu nama ima-ju prednost πto posjeduju vlastitu Bibliju. Bog nam je obeÊao SvetogaDuha koji Êe nam objasniti RijeË, kao pojedincima i kao crkvi (Ivan14,26). Isto tako Bog koristi ljude da nam daju poboæan savjet (Izreke20,18), a djeluje i preko okolnosti (Rimljanima 8,28).

Koje su bile Ebjatarove duænosti dok je bio sveÊenik? 1. Samu-elova 23,9-13; 2. Samuelova 15,24; 17,15-22.

..................................................................................................................................

Osim obavljanja ovih duænosti, Ebjatar je poput Davida iskusio osob-nu traumu kao izbjeglica bez doma — πto ga je na neki naËin joπ boljepripremilo za sluæbu buduÊem kralju Izraela, koji je takoer bio stalnou bijegu. Mogao je razumjeti nedaÊe, strahove i prijevare kojima suDavid i njegovi ljudi vjerojatno bili vrlo Ëesto izloæeni, suoËeni s neprekid-nim progonom.

Ovaj motiv osobnog poistovjeÊivanja s pojedincem ili skupinom va-æan je u novozavjetnom konceptu sveÊenstva. Pisac Poslanice Hebreji-ma poruËuje nam kako Isus moæe biti naπ Veliki sveÊenik zato πto seu potpunosti poistovjetio s nama (Hebrejima 2,17).

ProËitajte 1. Petrovu 2,9. Novi zavjet jasno nauËava kako sviimamo duænost sveÊenika u svojoj zajednici. Nije naπe da se samipozovemo. Isus je rekao: “Niste vi mene izabrali, nego sam ja vasizabrao i odredio vas da idete i rodite rod i da vaπ rod ostane, ida vam dadne Otac πto god zamolite u moje ime.” (Ivan 15,16) Bognam ne upuÊuje poziv da budemo starozavjetni sveÊenici ili novo-zavjetni apostoli, veÊ da posredujemo za svoje obitelji, zajednicu isve one koji se nalaze u naπem okruæenju. Kako moæemo joπ boljeodigrati ulogu “sveÊenika”?

56

UTORAK 9. studenoga

AB©ALOMOVA POBUNA

Druga Samuelova 15—18 biljeæi tuænu priËu o Abπalomu, Davidovomsinu, koji se pobunio protiv vladavine svojeg oca. U jednom trenutkuAbπalomova vojska kreÊe prema Jeruzalemu. Ovo je zasigurno bila noÊnamora za Ebjatara. David se odluËio za bijeg kako Jeruzaelem ne bipretvorio u bojno polje i izazvao krvoproliÊe. Svi Davidovi vjerni sljed-benici pripremali su se za bijeg s njim. Ebjatar se sigurno prisjetiobijega nakon pokolja koji je doæivjela njegova obitelj i cijelo selo odstrane kralja ©aula. On se sprema napustiti sve i pridruæiti se Davidu.

ProËitajte 2. Samuelovu 15,13-29. ©to nas ovaj odlomak uËi oDavidovom karakteru, Ëak i u ovakvom trenutku opasnosti? Kakvuulogu Ebjatar igra u ovoj situaciji?

UzimajuÊi KovËeg saveza, Ebjatar i sveÊenici pripremaju se na od-lazak iz grada, ali David nareuje da KovËeg ostane. David je nauËiokako noπenje simbola Boæje prisutnosti ne podrazumijeva Boæju prisut-nost. Noπenje kriæa, isticanje vjerskih slogana ili vrπenje raznih propisane jamËi Boæju prisutnost ili odobravanje. S Bogom ne moæemo mani-pulirati. KovËeg je trebao ostati tamo gdje mu je bilo mjesto. OstavljanjeKovËega bilo je Ëin Davidove vjere. Vjerovao je da Êe ga Bog spasiti iponovno vratiti u Jeruzalem.

KovËeg saveza je vraÊen, i Ebjatar prinosi ærtve (2. Samuelova 15,24)dok narod odlazi iz grada. U ovom posebnom trenutku sveÊenici Ebjatari Sadok postaju posrednici za Davida i njegov narod.

PriËa o Davidovoj obavjeπtajnoj sluæbi uzbudljiva je za Ëitanje (2.Samuelova 17,15-29). Ebjatar i Sadok postaju Davidove oËi i uπi u gradu.Sinovi Ebjatara i Sadoka Ëekaju glasnika izvan Jeruzalema. Nitko nijeonakav kakvim se prikazuje. Mlada sluπkinja koja ne pobuuje sumnjudonosi ovim mladiÊima poruku. Mladi momak koji se doimlje nezainte-resiranim stoji dovoljno blizu njih da moæe lukavo zakljuËiti πto sedogaa i prenosi to Abπalomu. SveÊenikove sinove progone Abπalomoviljudi, ali oni sreÊom nailaze na Davidovog pristaπu koji ih skriva uzdenac. Ova æena prikriva njihove tragove, prebacujuÊi komad tkaninepreko zdenca i preko nje prostire æitarice, u Ëemu nas podsjeÊa naRahabin naËin skrivanja dvojice uhoda ispod stabljika lana (Joπua 2,6).

I u naπem vlastitom kontekstu mnogo toga nije onako kako se Ëini.Iza osmijeha kriju se mnoga bolna srca. Kao Kristovi sljedbenici pozva-ni smo da budemo Njegovi predstavnici. Mi postajemo Boæje ruke kakobismo doprli do ljudi koji se nalaze u naπem okruæenju. Moramo bitiotvoreni i osjetljivi da bismo mogli vidjeti iza onog πto se izvana prikazuje,sagledati ljude i situacije onakvima kakvi uistinu jesu, te biti voljniærtvovati sami sebe kako bismo pomogli drugima.

57


EBJATAROV IZBOR

Ne postoji zapis o Ebjatarovim osobnim stavovima, politiËkim ilivjerskim pogledima. Sve πto on kaæe prikazuje se kao Boæja rijeË upu-Êena Davidu. Ali njegova djela govore glasnije od rijeËi. Iako nije zabilje-æeno da on neπto govori, sama njegova prisutnost snaæno izraæava nje-gov stav.

U Davidovo vrijeme prvoroenac je tradicionalno smatran glavnimoËevim nasljednikom. U kraljevom sluËaju to je znaËilo da Êe njegovprvoroenac naslijediti prijestolje. Meutim, Boga nikada nije obvezivalatradicija. Naprotiv, tijekom izraelske povijesti On je Ëesto umjesto prvo-roenaca pozvao druge, ponekad boæanskim nalogom, a ponekad prekookolnosti i odluka koje su donosili prvoroenci (vidi Postanak 4,1-5;21,8-12; 25,21-36; 48,8-19; 1. Samuelova 16,6-12).

ProËitajte 1. o kraljevima 1,1-8. ©to je moglo navesti Ebjatara,koji je bio toliko odan Davidu, da uËini ono πto je ovdje uËinio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Salomon nije bio najstariji sin i prema obiËaju nije mogao naslije-diti svojeg oca kao kralj. Najstarijeg sina Amnona ubio je njegov bratAbπalom. Abπalom je pak ubijen tijekom neuspjelog pokuπaja dræavnogudara. I sada je Ëetvrti sin po starosti, Adonija, smatrao kako prijestoljes pravom pripada njemu. Adonija se savjetovao s Joabom i Ebjatarom ioni su mu dali svoju potporu (1. o kraljevima 1,7).

Salomon je bio mlai od Adonije i imao je sramotno obiteljskopodrijetlo. Njegova majka bila je Bat-©eba, bivπa æena Urije Hetita, kojije ubijen kako bi se prikrio Davidov preljub s Bat-©ebom. Ali usprkosnjegovom sramotnom podrijetlu, Bog ga je volio (2. Samuelova 12,24), ibilo je oËito kako ga je odabrao za Davidovog nasljednika (1. Ljetopisa22,9.10). SuoËavajuÊi se s ovim neugodnim izborom, izgleda da se Ebja-tar nije mogao pomiriti s javnim skandalom koji bi ovaj izbor prouzro-Ëio, te se tako priklonio tradiciji koja je bila u suprotnosti s objavljenomBoæjom voljom.

Tradicija moæe biti dobrodoπla dok nas spaπava od preuzimanjaodgovornosti za ono πto promiπljamo u svjetlu Boæje objavljene volje.Puno je lakπe i “sigurnije” izjaviti “uvijek smo ovako Ëinili”.

Kako Ëesto dopuπtamo tradiciji da stane na put Boæjem vod-stvu? Istodobno, zaπto moramo biti oprezni da neπto automatski neosudimo kao puku “tradiciju” i to zatim odbacimo?

58

»ETVRTAK 11. studenoga

EBJATAROVA VJERA

Nakon Davidove smrti i Salomonovog uspona na prijestolje, trebaloje razrijeπiti neka pitanja. Nakon πto je Adonija osuen na smrt (1. okraljevima 2,13-25), trebalo je joπ razrijeπiti sudbinu sveÊenika Ebja-tara, koji je tako vjerno sluæio Salomonovom ocu. ©to uËiniti s njimzbog njegovog sudjelovanja u pobuni protiv Salomona?

ProËitajte 1. o kraljevima 2,26.27. Kako Salomon postupa sEbjatarom i koje razloge za to iznosi?

..................................................................................................................................

Povrπno Ëitanje ovih redaka moæe dati dojam da je Ebjatar otpuπtenzbog proroËanstva izreËenog Eliju prije stotinu godina (1. Samuelova2,30-36). No, ovdje zapravo nailazimo na Boæje poznavanje naπeg budu-Êeg slobodnog izbora. Bog poznaje koje Êemo odluke mi i naπi potomcidonijeti svojom slobodnom voljom i zato moæe proreÊi naπu buduÊnost.Kao πto su se Elijevi sinovi iskljuËili iz sveÊeniËkog reda svojim pona-πanjem, Bog je znao da Êe se i njihov potomak Ebjatar isto tako isklju-Ëiti iz sveÊeniËkog reda nespremnoπÊu da prihvati Boæji izbor.

ProËitajte Matej 26,14-16. 20-25. Objasnite ovo proroËanstvou svjetlu Ebjatarove degradacije iz sveÊenstva. Koje se sliËno naËeloprimjenjuje u oba sluËaja?

..................................................................................................................................

Bez obzira na Ëinjenicu da je Isus cijelo vrijeme znao da Êe Ga Judaizdati, On ga nije odbacio. Juda je bio ukljuËen u najuæi krug Dvana-estorice. Iskusio je Boæju silu iz prve ruke. Ali poput Ebjatara, Juda nijebio spreman prihvatiti Boæju volju. Poput Ebjatara, i on je imao svojezamisli o kraljevstvu i o tome kako treba urediti pitanje vlasti i uprav-ljanja. Juda je æelio da Isus bude okrunjen kao kralj u zemaljskomkraljevstvu. Ozlojeen, okrenuo se æidovskim voama, knjiæevnicima ifarizejima i izdao svojeg pravog Kralja.

Boæansko predznanje ne znaËi automatski i boæansku predestina-ciju. Svi mi imamo moguÊnost izbora kao i Juda i Ebjatar. Boæje pred-znanje naπih odluka ne ograniËava naπu slobodnu volju izbora.

Slobodna volja jedan je od najsvetijih darova koje nam je Bogdao. Dobili smo je po visokoj cijeni: smrti Isusa Krista na kriæu.(Da nismo dobili slobodu izbora, ne bismo mogli odluËiti grijeπitii Isus ne bi umro za nas.) Koliko Ëesto promiπljate i molite se prijenego πto donosite odluke?

59

PETAK 12. studenoga

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

“Bog vas je izabrao za veliko i sveËano djelo. On vas æeli pouËiti,staviti na ispit, produbiti vaπu vjeru, usavrπiti i oplemeniti, kako bi ovoposveÊeno djelo bilo obavljeno s jednim jedinim ciljem, Njemu na slavukoja u potpunosti i pripada Bogu. Divna je pomisao da Bog bira Ëovjekate ga dovodi u blisku zajednicu sa sobom, i daje mu zadaÊu koju trebaizvrπiti, djelo koje treba obaviti za Njega. Slab Ëovjek postaje jak, plaπljivpostaje hrabar, neodluËan postaje Ëvrst i brz u odlukama. Zar je moguÊeda Ëovjeku s toliko mnogo nedostataka bude povjeren posao od Kraljanad kraljevima? Zar Êe nas svjetovne ambicije odmamiti od svetog po-vjerenja, od povjerenog posla?” (Ellen G. White, Selected Messages, sv.2, str. 167)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Na temelju drugih biblijskih odlomaka, zadræimo se na æivo-

tu ©aula i pitanju kako netko kome je toliko mnogo dano moæe sveto rasuti. Kakvu pouku moæemo izvuÊi iz njegove æivotne priËe?Koje su ga pogreπke odvele na djela o kojima smo prouËavali ovogtjedna?

2. Zadræite se joπ na ideji da Isus u svojoj ljudskoj naravi moæesuosjeÊati s nama u naπim borbama. Zaπto je Kristova ljudskanarav toliko bitna za nas?

3. Na koji naËin vi kao razred moæete pomoÊi nekome u vaπemrazredu tko je doæivio teæak gubitkak? ©to joπ moæete uËiniti osimda izgovorite puke rijeËi utjehe? Postoje li sluËajevi gdje se niπtadrugo ne moæe uËiniti nego samo uputiti rijeËi utjehe?

4. Jedan od velikih izazova mnogim krπÊanskim misliocimatijekom stoljeÊa jest ideja o Boæjem predznanju i naπoj slobodnojvolji. Ako Bog unaprijed zna naπe odluke, jesmo li uistinu slobodni?Ako nismo, gdje je tu sloboda volje, a ako nemamo slobodu volje,kako nas se pravedno moæe osuditi ili kazniti za naπa djela? Kakobi izbjegli ovu zagonetku, neki tvrde da su neka naπa djela nepo-znata Bogu, inaËe ih ne bismo mogli poËiniti slobodnom voljom.Drugi u ovome ne vide nikakav problem: Boæje znanje o onome πtoÊe netko uËiniti ni na koji naËin ne utjeËe na slobodu donoπenjaodluka. Porazgovarajte u razredu o ovim pitanjima imajuÊi u viduda na njih neÊete lako odgovoriti. Vaæno je znati da smo mi slobod-na biÊa, ali Bog svime upravlja Ëak i dok poπtuje naπu sloboduizbora.

60

Bijeg od zlaHilario je πmugnuo iz kuÊe udaljavajuÊi se praπnjavom cestom u juænoj

Angoli. Nikada se viπe nije vratio.Hilario je æivio sa svojom bakom nakon ubojstva njegovih roditelja dok

je bio beba. Ona ga je uËila moliti se i vodila ga u crkvu nedjeljom. Æelioje postati sveÊenik, ali ga je graanski rat prisilio da prebjegne u juænuAngolu, gdje je æivio sa stricem.

Jedan od njegovih roaka je umro, a drugi se teπko razbolio. Hilarijevstric odveo je obitelj tradicionalnoj iscjeliteljici koja je rekla obitelji damoraju koristiti posebne kupke kako bi se oslobodili prokletstva. Neπto uvezi s tom æenom muËilo je Hilarija, i on nije æelio koristiti te tretmane. Nonjegov ujak je na tome ustrajavao.

Hilario je poËeo dobivati simptome opsjednutosti duhovima. »esto seosjeÊao kao da ga netko pokuπava uguπiti. Iscjeliteljica ga je pozvala da æivis njom kako bi ga nauËila koristiti taj novi “dar”. Kad je odbio, ona mu jerekla: “Ako ne ostaneπ sa mnom, umrijet Êeπ.”

Hilarijev stric rekao mu je da mora iÊi, pa je posluπao. Hilario je shva-tio da su moÊi ove æene demonske. Molio je Boga da mu pomogne pobjeÊi.Nekoliko puta Hilario je pokuπao pobjeÊi iz kuÊe, ali ga je zadræala sila jaËaod njega i nije se mogao pomaknuti. Æena ga je ukorila zbog pokuπaja dapobjegne te ga podsjetila da Êe umrijeti ako ode.

Hilario se molio za osloboenje i Bog je odgovorio. Jednog jutra zapu-tio se nekim poslom iz kuÊe i viπe se nikad nije vratio.

Prebjegao je u grad u kojem je æivjela njegova baka. Tu je upoznaodjevojku s kojom je æivio u izvanbraËnoj vezi. Jednog dana pronaπao jeBibliju i poËeo je Ëitati traæeÊi istinu o Bogu. Kad je pronaπao redak koji jegovorio o suboti, Hilario se zaustavio. Bilo je tako jasno. Zaπto on ovo nikadprije nije razumio? Sjetio se ujaka koji je bio adventist. Posjetio ga je iupitao o suboti.

Ujak ga je odveo u crkvu. Tijekom bogosluæja Hilario je shvatio da suduhovi koji su ga uznemiravali otiπli. Poæelio je da Krist ue u njegov æivot.Ali kad se odluËio krstiti, napustila ga je supruga.

Hilario se molio za nju dok se pripremao za krπtenje i nekoliko mje-seci poslije ona se vratila. Odlazila je s njim u crkvu i nakon nekog vremenatraæila da se vjenËaju i da bude krπtena. “Sada æivimo slobodni u Bogu”,kaæe Hilario. “Mi smo novi i obnovljeni. Zahvaljujemo Bogu πto nas je oslo-bodio i spasio.”

Milijuni ljudi joπ uvijek æive u duhovnoj tami. Vaπi misijski darovipomoÊi Êe im da nau svjetlo, nadu i izljeËenje.

Hilario i njegova supruga svjedoËe o svojoj vjeri u Luardi u Angoli.

61


Joab: Davidov slabi moÊnik“Svaki je put Ëovjeku pravedan u vlastitim oËima, a Jahve

ispituje srca.” (Izreke 21,2)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: 2. Samuelova 2,17-23; 3,23-27; 11,15-25; 20,7-11; 1. o kraljevima 1.

PriËa o Joabu priËa je o politici, moÊi, spletkama, zabludjeloj oda-nosti, ljubomori i tvrdoglavosti; u Joabovo vrijeme egzistenciju nije jam-Ëila snaæna srediπnja uprava i mirovinsko osiguranje. Preæivljavali sujaki; slabi su brzo nestajali. Tijekom Joabovog mandata kao DavidovogmoÊnog Ëovjeka i tjelohranitelja, Izrael je postao nacija. Nakon svaaklanova i plemenskog suparniπtva koje je obiljeæilo vrijeme sudaca, sadakralj (poËevπi od ©aula pa sve do snaænijih voa, Davida i Salomona)ujedinjuje Izrael, iako Ëak i Biblija razjaπnjava kako klanovski naËinrazmiπljanja neÊe nestati joπ trideset ili Ëetrdeset godina. Joabov æivot,kao πto je prikazano u Bibliji, obiljeæen je ratovima, osvetama, pa Ëaki genocidom.

Iako mi moæda neÊemo doæivjeti neke situacije u kojima se naπaoJoab, mogli bismo se suoËiti s ruænijim stranama svojeg karaktera kadarazmotrimo njegovu priËu. U negativnom primjeru Joaba — slabog Da-vidovog moÊnika — uoËit Êemo neke svoje karakterne mane i traæitiIsusovu pomoÊ, koji nas jedini moæe promijeniti.

62


OBITELJSKA AFERA

Iako je Joab bio povezan s Davidovom obitelji (vidi 1. Ljetopisa2,13-17) i bio vojskovoa Davidove vojske, uvid u njegov pravi karakterpo prvi put dobivamo u 2. Samuelovoj 2. ©aul i Jonatan poginuli su ubitci. Juda je spremno proglasio Davida kraljem. Joabov kolega, vojsko-voa kralja ©aula, Abner, nekako je preæivio bitku u kojoj su pali ©auli njegovi sinovi.

Abner i David bili su stari suparnici. Abner je predvodio ©aulovetrupe u brojne pohode protiv Davida. Abner nije æelio prihvatiti za kraljaËovjeka kojeg je progonio. U skladu s tim, Abner postavlja Iπbaala (redci8.9), Ëetvrtog ©aulovog sina koji nije sudjelovao u bitci, na izraelski troni zapoËinje rat protiv Jude i Davida. Iako je Izrael bio brojËano nadmoÊ-niji, Davidovo kraljevstvo postajalo je sve snaænije i snaænije.

ProËitajte 2. Samuelovu 2,17-23 i saæeto opiπite πto se ovdjedogaa.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tijekom okrπaja Joabov mlai brat lakomisleno progoni Abnera.Abner ga opetovano opominje, ali ishitrenost ne dopuπta ovom mladiÊuda ga posluπa, pa ga Abner ubija u samoobrani. Joab nikada ne zaborav-lja ovaj dogaaj.

Nakon nekog vremena Abner shvaÊa kako Iπbaalova vladavina, kojije vrlo slab kralj, neÊe donijeti niπta dobra. Stoga odluËuje prebjeÊiDavidu i nudi mu savezniπtvo ostalih plemena (2. Samuelova 3,1-22). Zato vrijeme Joab se nalazi daleko. Pri povratku kuÊi saznaje novost kojaga vrlo uznemiruje.

Kako se Joab nosi s ovom promjenom na koju nije mogaoutjecati? 2. Samuelova 3,23-27. Usporedite πto Joab kaæe Davidui razlog zaπto Joab na kraju ubija Abnera. Vidi 2. Samuelova 3,30.Na koji naËin Joab pokuπava prikazati Abnerove motive? ©to namto otkriva o njemu?

..................................................................................................................................

Moæda je Joab uistinu vjerovao da radi za dobrobit Davida kada jeubio Abnera. Ovo nam nameÊe vrlo vaæan zakljuËak da trebamo dobrorazmisliti o svojim postupcima. Koji su pravi razlozi zaπto neπto Ëinite,za razliku od razloga koje iznosite kako biste se opravdali? Kako mo-æete razlikovati ovo dvoje?

63


CIJENA GRIJEHA

»ini se kako je David u tom trenutku nemoÊan da iπta uËini u vezis Abnerovim ubojstvom, iako javno æali za Abnerom i osuuje Joabovepostupke (vidi 2. Samuelova 3,28-35). Kako bi izbjegao buduÊe osvete,Joab se pokuπava πto je viπe moguÊe pribliæiti Davidu. »ini sve kako bipostao nezamjenjiv. Spreman je obavljati prljave poslove za Davida. No,teænja da se umjesto ispravnog postupanja usredotoËimo na to da po-stanemo nezamjenjivi, Ëesto ukljuËuje krπenje savjesti. Ako se to ope-tovano dogaa, glas naπe savjesti sve viπe otupljuje, dok viπe ne budemoznali zauzeti ispravan stav.

Grijeh takoer ruπi vjerodostojnost. UoËavamo da se ovo naËeloponavlja nekoliko puta u Davidovom æivotu. Zbog svojeg grijeha s Bat-©ebom, premda mu je bilo oproπteno, David nije mogao svoje sinovedræati u stezi. Kada je njegov najstariji sin silovao svoju polusestru (2.Samuelova 13), a njegov drugi sin postao ubojica (2. Samuelova 13,23-29), David je bespomoÊno stajao po strani, svjestan da je kriv za sliËnegrijehe.

ProËitajte 2. Samuelovu 11,15-25. ©to nam ovaj odlomak govo-ri o Joabu?

..................................................................................................................................

Joab ima jednak problem. ImajuÊi Abnerovu krv na svojim rukama,nije u stanju reagirati na odgovarajuÊi naËin i spasiti æivot dobrog Ëovje-ka. I tako Joab svojem popisu dodaje i nedjelo Urijinog ubojice. Zapaziteu 2. Samuelovoj 11,17 kako Urija nije jedina ærtva. Joab πalje joπ nekeljude u ovu ludo odvaænu ekspediciju kako bi cijelu situaciju uËinio πtovjerodostojnijom. Iako iz Davidovog æivota znamo da je Bog milostiv iopraπta nam kada se pokajemo, morat Êemo æivjeti s posljedicama upro-paπtene vjerodostojnosti i nedostatka poπtenja.

U prethodnom primjeru Joab je posluπao Davidove naredbe.ProËitajte sada 2. Samuelovu 18,5-15. ©to nam ovaj dogaaj govorio njemu? Kako moæemo logiËki razumjeti ovo djelo?

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da Joab sluπa Davidove naredbe Ëak i kada to znaËikrπenje Boæjih zapovijedi, ali bez problema otkazuje posluπnost kralje-vim izriËitim naredbama kad je u pitanju njegov osobni probitak. Jer daje Abπalom uspio u svojoj pobuni, Joab bi vjerojatno bio ubijen (2.Samuelova 19,5.6). »ini se kako se Joab brine samo za sebe.

Kako je lako upasti u istu zamku, zar ne?

64

UTORAK 16. studenoga

POLITI»AR JOAB

Druga Samuelova 13 iznosi priËu o Abπalomovu ubojstvu s predu-miπljajem njegovog polubrata Amnona. Abπalom bjeæi iz zemlje i Ëekada doe njegov trenutak. David se joπ jednom nalazi u teπkoj situaciji.Amnon je silovao svoju polusestru Tamaru, Abπalomovu sestru. Para-liziran sjeÊanjem na svoj vlastiti grijeh, David nije sposoban pravednoprosuditi. Uzevπi stvari u svoje ruke, Abπalom osveÊuje svoju sestru ivraÊa obiteljsku Ëast. (»ast i sram bili su dva vrlo vaæna elementa susta-va vrijednosti u Davidovo vrijeme.) A kad je Davidov najstariji sin Am-non bio mrtav, Abπalom je bio sljedeÊi koji je imao pravo na prijestolje.Davidovo srce rastrgano je izmeu tuge za mrtvim sinom, ljubavi premaAbπalomu i jasne spoznaje da je cijela situacija na neki naËin ukorije-njena u njegovom vlastitom grijehu.

Joab se odluËuje u sve to ukljuËiti. Ali buduÊi da ne vidi kako biovu situaciju iznio kralju Davidu na izravan naËin, pribjegava lukavstvuuz pomoÊ mudre æene iz Tekoe.

ProËitajte 2. Samuelovu 14. ©to poruËuje priËa æene iz Tekoeo Boæjoj ljubavi i praπtanju? Istodobno, πto nam ovaj odlomak govo-ri o Joabu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeËi koje je Joab stavio u usta ove æene ukazuju na to da je Joabpoznavao Boæju veliku ljubav prema greπniku. Njegova teologija bila jeispravna. Naæalost, ona se za Joaba svela samo na znanje. Njegov æivoti dalje je bio obiljeæen osvetom i nepraπtanjem. Joab je otvrdnuo naBoæju ljubav u svojem æivotu. Za njega je sve, Ëak i vjera, imalo politiËkusvrhu i sluæilo je za osobni probitak. Joab je prepoznao Abπalomovpotencijal i æelio se Ëim prije dodvoriti buduÊem kralju. Meutim, izgle-da da je Joab u Abπalomu pronaπao takmaca ravnog sebi. Joab ne do-biva nikakvu zahvalu za to πto je doveo Abπaloma kuÊi. Abπalom gajednostavno æeli iskoristiti i ubrzo mu dokazuje kako moæe biti jednakolukav i opasan kao Joab. On to pokazuje paleæom Joabovih polja kakobi ga prisilio da dogovori sastanak s Davidom (2. Samuelova 14,28-33).ZahvaljujuÊi Joabovom posredovanju, postavljena je pozornica za stra-πnu pobunu koja Êe dovesti do graanskog rata.

Kako lako osobne ambicije, ponos i æelja za vlaπÊu mogu mo-tivirati naπa djela. Kako to moæemo prepoznati u sebi? Kako Boæ-jom miloπÊu moæemo pobijediti ove kuπnje prije nego πto nas odve-du u propast?

65


ÆIVJETI OD MA»A

ProËitajte 2. Samuelovu 20. U kojoj ulozi ponovno nalazimoJoaba? Na koji je naËin Joabova izdaja opravdana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Amasa i Joab bili su roaci (2. Samuelova 17,25). Amasa je biozapovjednik Abπalomovih snaga. Nakon πto je Joab prekrπio Davidovenaredbe u vezi s Abπalomom (2. Samuelova 18,5.14), David se æeliootarasiti Joaba i obeÊao Amasi vrhovno zapovjedniπtvo nad svojom voj-skom (2. Samuelova 19,13). Uostalom, Joab je svojim spletkarenjem iplaniranjem postavio temelje za pobunu. OËito je kako Davidov naumnije motiviran izriËito ljutnjom prema Joabu (koji je svjesno prekrπiokraljevu naredbu i ubio njegovog sina). Amasino imenovanje bilo jetakoer politiËki potez koji je trebao signalizirati pomirenje s ostatkomsnaga koje su bile odane Abπalomu.

©to nam 2. Samuelova 20,1.2 govori o politiËkoj situaciji uIzraelu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

David odbacuje Joaba jer je zapovjedniπtvo predao Amasi, i sadaπalje Amasu da okupi vojsku i uguπi novu pobunu. Amasa to ne moæeizvrπiti na vrijeme. David tada πalje po Joabovog brata Abiπaja i okreÊese njemu u vrijeme krize, a ne Joabu. Joab i Amasa se napokon susreÊu,i prisjeÊajuÊi se Abnerovog ubojstva, Joab ubija Amasu. Biblijski pisacnaglaπava neoËekivanost ovog napada (2. Samuelova 20,8-10). Joabhladnokrvno ubija svojeg roaka iz jednostavnog razloga πto je bio zao-bien u podjeli pozicija moÊi i viπe nije bio prvi.

Jedan od Joabovih ljudi pokuπava opravdati Joabova djela, povezu-juÊi Joaba s kraljem Davidom. Narod uvjerava da odanost Davidu znaËiodanost Joabu (iako se kralj izriËito ogradio od Joaba), i da odanostJoabu podrazumijeva kako Joabovo pravo da bude sudac, porota i krv-nik u sluËaju Amase, ne moæe biti dovedeno u pitanje.

Razmotrimo Joabovu dvoliËnost u izdaji Amase. Koliko moramobiti oprezni da ne izdamo nekog tko ima povjerenje u nas i da gane ocrnimo. To je primjena retka iz Mateja 7,12.

66


JOABOVA POSLJEDNJA PRILIKA

To je izgledala savrπena prilika. David je sada bio starac koji senoÊu nije mogao ugrijati. Pronaπli su mu prelijepu djevojku koja postajeDavidova osobna pratiteljica. Biblijski pisac posebno naglaπava Ëinje-nicu kako David s njom nije imao spolnih odnosa (1. o kraljevima 1,1-4), πto dodatno naglaπava klonulo kraljevo stanje. Ne samo πto Davidnije “upoznao” mladu Abiπagu, veÊ nije bio svjestan ni πto se dogaa unjegovom kraljevstvu. Adonija, kao najstariji preostali sin, zakljuËujekako je sada doπlo vrijeme za njegovu krunidbu.

ProËitajte 1. o kraljevima 1. ©to je Joab sada naumio? ©to namovo joπ viπe govori o njemu?

..................................................................................................................................

U 1. o kraljevima 1,7 jasno je da je Joab jedan od kljuËnih igraËau ovom pokuπaju dræavnog udara. Kao πto je uËinio nekoliko puta prije,Joab jednostavno ide naprijed i djeluje, misleÊi da ostarjeli i onemoÊalikralj David neÊe moÊi niπta uËiniti. No, ovaj put David uz pomoÊ Bat-©ebe i proroka Natana uistinu djeluje. On osujeÊuje Joabov i Adonijinplan javnim proglaπenjem Salomona kao suvladara.

»ini se kako je Joab Boga potpuno izbacio iz jednadæbe. Iako mo-æda ima sve potrebno teoloπko znanje o Bogu, izgleda da Bog nije vaæanu njegovom æivotu. Joab smatra kako uvijek moæe æivjeti po svojoj voljii izbjegavati posljedice. Zaboravlja da Bog nije David. Boga ne moæemoprevariti; iako naplata moæda ne dolazi trenutaËno, doÊi Êe jednog dana,ako ne za æivota, onda na konaËnom sudu. Meutim, Ëesto na svrπetkuæivota, Ëak i vrlo dugog æivota, “πto tko sije, to Êe i æeti” (GalaÊanima6,8).

Prije konaËnog suda uvijek dolazi milost. Joab dobiva posljednjupriliku kada Salomon odluËuje da ga ne kazni za njegovo spletkarenjes Adonijom i omoguÊava mu da zadræi svoj poloæaj. Meutim, Joab nepokazuje nikakvo kajanje niti se ispriËava, i opet se pridruæuje drugompokuπaju dræavnog udara. Kad mu to ne uspijeva, Joab konaËno postajesvjestan teæine svoje situacije. Bjeæi u utoËiπte i hvata se za rogoveærtvenika. No, Joab je zaboravio da ærtvenik osigurava utoËiπte samoonima koji su ubili nenamjerno (Izlazak 21,14). KonaËno je stigla kaznaza Joabova nedjela. »ovjek koji je æivio od maËa, sada od maËa pogiba(1. o kraljevima 2,28-35).

Koliko god je Joab bio spletkar, ambiciozan i podmukao, Go-spodin mu je mogao sve oprostiti da je doπao pred Njega u vjeri,poniznosti i pokajanju. ©to je s nama i naπim manama? Ponuennam je oprost ako smo ga voljni prihvatiti.

67

PETAK 19. studenoga


“Mi ne samo πto se trebamo dræati istine, veÊ trebamo dopustiti daistina dræi nas; i kad istina bude u nama, mi Êemo biti u istini. Tada Êenaπ æivot i naπ karakter pokazati kako istina neπto postiæe u nama, danas posveÊuje i osposobljava za druæenje s nebeskim anelima u kra-ljevstvu slave. Istina koju imamo nebeskog je podrijetla; i kada se vjeraukorijeni u srcu, ona zapoËinje oplemenjivanje i ËiπÊenje; jer vjera IsusaKrista nikada ne Ëini Ëovjeka grubim ili neuljudnim; nikada ga ne Ëiniravnoduπnim ili tvrdoga srca. Istina nebeskog podrijetla, koja dolazi odBoga, uzdiæe i posveÊuje Ëovjeka; ona ga Ëini uljudnim, ljubaznim, pu-nim ljubavi i neokaljanim; oduzima mu tvrdo srce, sebiËnost i ljubavprema svijetu i Ëisti ga od oholosti i bezboænih ambicija.” (Ellen G.White, Signes of the Times, sv. 1, str. 66)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Koliko daleko bismo trebali iÊi u iskazivanju odanosti naπoj

obitelji, poslodavcu i dræavi? Koja su ograniËenja u ovim vaænimodnosima?

2. ProËitajte ponovno citat Ellen White od petka. Kakav dokaznalazite u svojem æivotu da je istina zaæivjela u vama? Iako jevaæno usmjeriti se na Isusa a ne na sebe, takoer trebamo bitiiskreni prema sebi o tome kakva je naπa vjera (2. KorinÊanima13,5).

3. Mnoga zlodjela tijekom povijesti poËinili su oni koji su go-vorili: “Samo sam sluπao naredbe.” Kako se mi kao krπÊani trebamoponaπati u situacijama kad nam se zapovijeda ono za πto znamo danije ispravno? Joπ vaænije, kako moæemo razviti vjeru i ostati Ëvr-sti, Ëak i kada to znaËi krπenje ljudskih naredbi, πto bi nas i naπenajmilije moglo skupo stajati?

4. Je li moguÊe oprostiti i zaboraviti kada smo povrijeeni?Koja naËela moæemo izvuÊi iz ovotjedne pouke o oprostu, nedostat-ku praπtanja i posljedicama nepraπtanja?

5. Naftni tajkun John D. Rockefeller vukao je beskrupulozneposlovne poteze kako bi porazio svoje konkurente. Svoje je konku-rente nagovarao da prodaju svoje tvrtke njemu i prepuste njemurizik poslovanja. “Uite u arku”, govorio bi im praveÊi se kao daza njih Ëini neπto velikoduπno, a zapravo ih je progutao. ©to izovoga moæemo nauËiti o tome koliko je lako opravdati nemoralnadjela?

68

PozvanBobby Issai sjedio je na drvenoj stepenici svoje skromne kuÊe u selu

u Papui Novoj Gvineji. Naborao je Ëelo pokuπavajuÊi shvatiti smisao onogaπto je Ëitao. Nikada nije dovodio u pitanje nauk svoje crkve dok mu prijateljnije dao Bibliju. Ali nakon πto ju je proËitao, pitanja su preplavila njegovum. Zaπto se mi krπtavamo πkropljenjem, kada Biblija govori o krπtenjuuronjavanjem? Kakva je to subota o kojoj se govori u cijeloj Bibliji? Bobbyse uvjerio da je subota Boæji sveti dan i da je on mora svetkovati. Ali kako?Nije poznavao nijednu crkvu koja bogosluæje odræava subotom.

Bobby je odluËio slijediti Boga, pa makar on bio jedini koji to Ëini.IspriËao je svoja uvjerenja drugima, i uskoro se u subotu poËela sastajatimala skupina na prouËavanje Biblije. Kad je skupina narasla na dvadesetosoba, mjeπtani su se poæalili mjesnim crkvenim voama. Rekli su Bobbyjuda prekine sastanke, a kada je odbio, prisilili su ga da napusti selo.

Bobby se preselio u drugo selo i nastavio govoriti o svojoj vjeri. Uskorose poËelo sastajati trideset ljudi. Joπ jednom su se mjesni voe poæalilivjerskim voama koji su izbrisali Bobbyjevo ime iz Ëlanstva crkve. Bobbyjuje laknulo jer je konaËno mogao sluæiti Bogu bez zabrana. Ali ipak ga jemuËilo pitanje: Gdje bi mogao pronaÊi crkvu koja svetkuje subotu? Kako bimogao pronaÊi sveÊenika da ih pouËava?

Bobby je uπao u svoj kanu i spustio se niz rijeku do najbliæeg gradau potrazi za crkvom koja svetkuje subotu. Uputili su ga na obliænju adven-tistiËku crkvu. U subotu ujutro Bobby je bio veseo πto je uπao u crkvu isluπao Ëlanove kako pjevaju pjesme hvale Bogu.

Nakon bogosluæja jedan je mladiÊ upoznao Bobbyja s pastorom. Bobbyje ispriËao pastoru o maloj skupini vjernika, i on je pristao otiÊi s Bobbyjemkako bi ih pouËavao.

Pastor je proveo tri dana s vjernicima ohrabrujuÊi ih i poduËavajuÊi.»esto je navraÊao i pouËavao malu skupinu. I Bobby je prouËavao u tojskupini, a dvije godine poslije on i njegova supruga bili su meu krπtenicima.Skupina je narasla na gotovo pedeset i dodijeljen im je propovjednik.

Iako su neki otpali, Bobby i drugi odani vjernici i dalje govore o svojojvjeri i oËekuju ispunjenje Boæjih obeÊanja.

U Papui Novoj Gvineji æivi gotovo pola milijuna adventista. Naπi misij-ski darovi pomaæu u poduËavanju i opremanju pastora laika kao πto jeBobby, da upuÊuju svoje sumjeπtane u velike istine koje se nalaze u Bibliji.

69


Rispa: Utjecaj vjernosti“Svojim Êe te krilima zaπtititi, i pod njegova Êeπ se krila

skloniti: Vjernost je njegova πtit i obrana!” (Psalam 91,4)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Ponovljeni zakon 30,19; 2. Samuelova3,6-11; 21,1-9; Marko 13,13.

U priËi o Rispi sporedni lik igra vaænu ulogu u zapletu radnje. UBibliji su joj posveÊena samo dva odlomka, i oba su povezana s ranimrazdobljem Davidove vladavine, vjerojatno prije afere s Bat-©ebom (2.Samuelova 11). VeÊina biblijskih komentatora slaæe se kako se dogaajiu 2. Samuelovoj 21—24 ne odvijaju kronoloπkim redom nakon 2. Samu-elove 20, veÊ pruæaju dodatne informacije koje se ne uklapaju u opÊe-poznatu priËu o Davidovom æivotu.

Rispa se pojavljuje na rubu priËe o kralju Davidu. Kao æena i inoËaprijaπnjeg kralja, imala je nekoliko moguÊnosti. Njezina buduÊnost iz-gledala je pusta i dosadna. Njezina dva sina bila su mrtva, veÊi dioobitelji njezinog pokojnog “muæa” bio je na rubu uniπtenja, a ona seipak ponijela otmjeno, umjesto da sjedi u kutu i nariËe nad svojomloπom sreÊom. Njezina prisutnost u dva kljuËna trenutka Davidove po-vijesti prikazuje je kao utemeljiteljicu nacije i osobu koja postavlja kra-ljeve. Svi mi od Rispe moæemo nauËiti neπto vrlo vaæno: da vjernost nijeuvjetovana okolnostima ili dobrom (ili loπom) sreÊom. Vjernost je bezu-vjetno opredjeljenje da Ëinimo ono πto je ispravno, bez obzira na cijenu.

70


KRALJEVA INO»A

InoËe se spominju na mnogo mjesta u Starom zavjetu (Izlazak25,5.6; Suci 8,30.31; 2. Samuelova 5,13-16; 1. o kraljevima 11,2.3).©to o njima moæemo nauËiti iz ovih i drugih nagovjeπtaja?

InoËe su Ëesto uzimane iz redova ropkinja ili sluπkinja u obitelji.Njihova svrha bila je da daju nasljednika, a kad bi rodile muπkog potom-ka, njihov poloæaj i druπtveni status bili su sliËni onima koji su imalezakonske æene. Muπkarac je smatran inoËinim muæem (Suci 20,4), anjihova djeca bila su u rodoslovlju (Izlazak 22,24) i dobivala dio baπtine(Izlazak 25,5.6). Zanimljivo je napomenuti da se inoËe najËeπÊe pojav-ljuju u patrijarhalnom razdoblju; u razdoblju ranog kraljevstva inoËe subile povezane s kraljevskim kuÊanstvima.

ProËitajte 2. Samuelovu 3,6-11. ©to moæemo nauËiti o Rispi injezinim okolnostima u tom posebnom razdoblju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Rispa, Ëije ime znaËi “æeravica” (vidi Izaija 6,6, gdje se rabi istarijeË), Ëlan je kraljevskog kuÊanstva Iπbaala (“Ëovjek srama”), jedinogpreostalog ©aulovog sina, koji je uz Abnerovu pomoÊ bio postavljen zakralja nad Izraelom i preselio se preko Jordana u Mahanajim (2. Sa-muelova 2,8-10). Sama Ëinjenica da je biblijski pisac u svojem izvjeπÊuspomenuo Rispinog oca (“kÊi Ajina”) ukazuje na to da je njezina obiteljbila ugledna, te da nije bila ropkinja. IroniËno je πto se ime ©aulovogsina pojavljuje u drugaËijem obliku u ©aulovom rodoslovlju, kao Eπbaal,“Baalov Ëovjek” (1. Ljetopisa 8,33). Izraz koji je uporabljen u 2. Samu-elovoj 2,8-10 doima se kao vjeπto prikrivena uvreda biblijskog pisca:Baalov Ëovjek sramota je za ©aulovu kuÊu i zato je “Ëovjek srama”.

Rispine osobne prilike daleko su od idealnih. Ona pripada ©aulo-vom kuÊanstvu, pa iako sposobni vojskovoa Abner podupire Iπbaala,nemoÊnog ©aulovog potomka, Rispa kao ©aulova inoËa nema nikakvusigurnost. »ini se kako njezina sudbina uopÊe nije u njezinim rukama,veÊ njome upravljaju snage i okolnosti izvan njezine vlasti i kontrole.

Isus nam kaæe da je muπkarac koji æudi za æenom, u svojemsrcu veÊ poËinio preljub s njom (Matej 5,28). Meutim, mnogi Boæjiljudi u Starome zavjetu imali su prileænice. Kako pomiriti ovuËinjenicu s onim πto je Isus rekao? (Dok razmiπljate o odgovoru, nezaboravite da neπto πto se u Bibliji prakticira, ne mora znaËiti daBog to odobrava ili da je to najbolji naËin koji treba oponaπati.)

71


SPOMEN NJEZINA IMENA

Situacija se ne odvija dobro za Iπbaala u ratu izmeu ©aulove iDavidove kuÊe (2. Samuelova 3,1). U trenutku kad se situacija na Iπba-alovu dvoru pogorπava, biblijski tekst se prebacuje na nabrajanje Davi-dovih sinova roenih u Hebronu tijekom ovog razdoblja (2. Samuelova3,2-5). Ovo nabrajanje odraæava Davidovu rastuÊu snagu, jer sinovi znaËebuduÊnost i sigurnost.

Kao πto smo dosad vidjeli (2. Samuelova 3,7-10), Iπbaal, “Ëovjeksrama”, optuæuje svojeg vojskovou Abnera da je spavao s inoËom nje-gova oca ©aula. SudeÊi prema Abnerovoj energiËnoj reakciji, ovo je biovrlo ozbiljan prekrπaj.

ProËitajte sljedeÊe retke i pojasnite πto je u starozavjetno vrije-me znaËilo spavati sa æenom ili inoËom moÊnog Ëovjeka. 2. Samuelova16,21.22; 20,3; 1. o kraljevima 2,21.22.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Rispa nije vrlo aktivna u priËi u Ëijem su srediπtu Abner i Iπbaal.Uostalom, ona je samo inoËa. »inilo se da je ona samo joπ jedan pijunu igri moÊi izmeu dvojice muπkaraca. Iz biblijskog teksta nije jasno jeli Abner uistinu spavao s Rispom kako bi uzurpirao prijestolje. »injeni-ca da on tako brzo mijenja strane ukazuje na to da se radilo samo oglasini koja je kruæila na improviziranom kraljevskom dvoru u Maha-najimu. Da je uistinu æelio biti kralj Izraela, bi li tako spremno udruæiosnage s Davidom, “pomazanikom Gospodnjim”?

Abner povlaËi dobar politiËki potez prijetnjom da Êe prebjeÊi k Da-vidu (2. Samuelova 3,9.10.12). Iπbaalova optuæba potiËe glavnog igraËa©aulove kuÊe da se zakune na odanost Davidovoj kuÊi, koji obeÊava sveosim istrebljenja ©aulove kuÊe. Ovo se, meutim, dogodilo nedugo na-kon toga (vidi 2. Samuelova 4). Spomen Rispinog imena utjecao je naovu promjenu. Iako Rispa nije aktivna u ovom dogaaju, vrlo je znaËajna.

Da Abner nije reagirao na Iπbaalovu optuæbu, rat izmeu dvije stranevjerojatno bi trajao mnogo duæe. Ne znamo πto se dalje dogodilo s Rispom.Ona se ponovno pojavljuje u Davidovim ljetopisima u 2. Samuelovoj21,1-14, gdje ima suptilnu, ali vrlo vaænu ulogu u okupljanju plemena ifrakcija.

»esto se zateknemo u okolnostima kojima ne moæemo vladati.Meutim, Ëime uvijek moæemo vladati i zaπto je to najvaænije? VidiPonovljeni zakon 30,19; Marko 13,13.

72


OKO ZA OKO ILI PRIKLADNO RJE©ENJE

U Izraelu vlada velika glad. Izvornik na hebrejskom naglaπava da jernastupilo dugo razdoblje bez kiπe (“tri godine uzastopce”). Ovo nije bilouobiËajeno. Narod je smatrao Boga izravno odgovornim za davanje kiπe.“David se obrati Jahvi.” Nije zapisano na koji naËin je primio Boæjiodgovor, no sadræaj odgovora je vrlo jasan: “Na ©aulu i njegovu domuleæi krvna krivnja.” (2. Samuelova 21,1)

ProËitajte 2. Samuelovu 21,1-6. Zaπto su ©aulovi potomci mo-rali snositi krivnju svojeg praoca? Nije li to u suprotnosti s Ponov-ljenim zakonom 24,16; Jeremijom 31,29.30 i Ezekielom 18,1-4?

..................................................................................................................................

Ovo vrlo vruÊe pitanje izaziva mnoge rasprave meu teolozima. Gdjeje tu Boæja pravda? Je li pravda kolektivna ili pojedinaËna? Nekikomentatori smatraju da je David iskoristio glad kao izgovor kako bi seoslobodio moguÊih suparnika za prijestolje i da je obraÊanje Jahvi u 2.Samuelovoj 21,1 bila lukava manipulacija boæanskom porukom za Da-vidovu osobnu dobit; ipak, u biblijskom tekstu nema nagovjeπtaja da jeto bio Davidov motiv. Ono πto tekst jasno istiËe jest da je ©aul htio zatrtiGibeonce, koji su povezani s “Amorejcima”, starosjediocima Kanaanaprije izraelskog osvajanja Palestine.

Tekst istiËe vrlo vaæno naËelo Svetoga pisma: Iako spasenje moæeovisiti o naπim odlukama, naπi postupci i odluke utjeËu na sve koji suu naπem okruæenju i nikad se ne zbivaju u izolaciji. Kada su u Jeruzalemuvladali vjerni kraljevi, Juda je slijedio Boæji zakon i æivio u skladu snjim; s druge strane, nevjerni kraljevi povukli su za sobom mnoge Izra-elce.

U povijesnim tekstovima Staroga zavjeta niπta ne upuÊuje na ©au-lov pokuπaj uniπtenja Gibeonaca. Meutim, primjer ©aulove osvete nadsveÊeniËkim gradom Nobom ukazuje na to da je ©aul bio za to sposo-ban. ©aulova gorljivost izgleda dobro izvana (uostalom, Gibeonci su bilistranci), no Bog naglaπava da iznad svega cijeni vjernost (Joπua 9,15-21). Bog od nas oËekuje da poπtujemo svoje obeÊanje. Kao πto Êemovidjeti, Rispa nam (kao i kralju Davidu!) pruæa pouku o vjernosti.

Iako ne razumijemo u potpunosti zaπto bi trebala vladati gladzbog ©aulovih grijeha, moramo uvijek imati na umu kako naπa djeladonose posljedice — bez izuzetka. Ipak, kao krπÊani, ne bismo litrebali izbjegavati Ëiniti loπe, ne zbog moguÊih posljedica samogdjela, veÊ zbog samog loπeg Ëina? ©to ima veÊi utjecaj na vas: strahod posljedica vaπih pogreπnih djela ili æelja da viπe ne Ëinitepogreπke?

73


VJERNOST JE NA»IN ÆIVLJENJA

David pristaje na zahtjev Gibeonaca i pronalazi sedam ©aulovihpotomaka. Ovdje ponovno susreÊemo Rispu. Njezina dva sina koje jepodarila kralju ©aulu nalaze se meu onima koji su odreeni za po-gubljenje kako bi doπlo do “pomirenja”. Druga Samuelova 21,3 rabihebrejsku rijeË koja se pojavljuje u izrazu “Dan pomirenja” u Levitskomzakoniku 16.

ProËitajte 2. Samuelovu 21,1-9. Kako trebamo razumjeti ovajodlomak? Moæemo li ga uopÊe razumjeti? Na koji naËin je ovoprimjer mjesta u Svetom pismu koje ne moæemo potpuno razumjeti,veÊ jednostavno trebamo vjerovati Gospodinu? Koje joπ primjeresliËne ovome (koje ne moæemo u potpunosti razumjeti) nalazimo uBibliji u vezi s kojima, usprkos naπem nedostatku razumijevanja,trebamo imati povjerenje u Boæju dobrotu i milost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

David se sjeÊa obeÊanja koje je dao svojem prijatelju Jonatanu (1.Samuelova 20,12-17.42), i u skladu s njim ne predaje Jonatanovog sinaMeribaala Gibeoncima. Ovo je vaæan trenutak u ovom biblijskom tekstu:iako je ©aul prekrπio zavjet Izraelca prema Gibeoncima, David poπtujesvoj zavjet dan Jonatanu, Ëak i nakon njegove smrti.

©to Ëini Rispa nakon πto su njezini sinovi bili ubijeni? 2.Samuelova 21,9.10. ©to nam to govori o njoj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pisac pokazuje veliko divljenje prema Rispinim djelima iznovaspominjuÊi ime njezinog oca (2. Samuelova 3,7), za razliku od Davida,koji se ne spominje kao kralj ili kao voa. Moæemo samo zamislitiRispinu bol i tugu dok bdije nad sedam pogubljenih tijela. Ona gradiimprovizirano skloniπte od kostrijeti, i tamo, pod vedrim nebom, prebivau neposrednoj blizini raspadajuÊih tijela i πtiti ih da ih ne oskvrnu pticeili æivotinje. Rispa ne Ëini ovo jedan dan ili sedam dana, veÊ tjednima,do dolaska jesenskih kiπa. Rispa ne samo da je posveÊena majka, veÊse istiËe kao primjer vjernosti u priËi u kojoj dominiraju muπkarci kojinisu uvijek vjerni.

74


STVARANJE NACIJE

Rispin primjer vjernosti privlaËi Davidovu pozornost. Biblijski pisacponovno u izvjeπÊe ukljuËuje cijelo Rispino rodoslovlje u trenutku kadaDavida obavjeπtavaju o njezinom postupku. Ona nije bila samo majka,ona je kÊi Ajina i ©aulova inoËa. Izgleda da je njezino prebivanje na gori“pred Jahvom”, u blizini sedam mrtvih tijela, potaknulo Davida na vrlovaæan Ëin: on nareuje dostojanstveno ponovno pokapanje ©aula, Jo-natana i ©aulovih potomaka.

ProËitajte 2. Samuelovu 21,11-14. Kako su na Davida djelovaliRispini postupci?

..................................................................................................................................

Mnogi susjedni narodi smatrali su kako je primjeren pokop bitanda pokojnik dospije na mjesto gdje Êe mu bogovi suditi. Egipatske pi-ramide kao goleme grobnice, svjedoËe o vaænosti pogreba u egipatskojkulturi. Nasuprot tome, Izraelci nisu imali pogrebni ceremonijal jer subiblijski pisci smatrali smrt stanjem bez svijesti (Propovjednik 9,5.6).Meutim, ovaj pogreb je vrlo znaËajan jer oznaËava svrπetak meuple-menske borbe i polaæe temelje za ujedinjenje Izraela.

Ponovno proËitajte 2. Samuelovu 21,1-14. ©to je prouzroËilokraj gladi?

..................................................................................................................................

Glad ne zavrπava pogubljenjem sedam ©aulovih potomaka. Bogodgovara na molbu tek nakon πto je David omoguÊio dostojanstvenopoËivaliπte za ostatke ©aula i njegovih potomaka. Drugim rijeËima, iakosu pravda i pravednost vaæni elementi naπih meusobnih odnosa,potrebno je i pomirenje. Rispin primjer vjernosti, Ëak i u trenucimabeznaa i oËaja, doprinio je vjernosti i pomirenju na mnogo viπoj razini,πto je rezultiralo zaljeËenju rana i meuplemenskih ratova u Izraelu.Rispina uloga u ovom kljuËnom trenutku Davidova kraljevanja upuÊujenam vaænu pouku koja odjekuje stoljeÊima: da nikakve okolnosti nemogu promijeniti ili slomiti Boæje dijete; nas odreuje naπ izbor zadobro ili loπe, hoÊemo li biti tua igraËka ili Êemo svojom smirenomvjernoπÊu snaæno utjecati na æivote drugih oko nas. ÆiveÊi vjerno, Rispaje izvrπila profinjen utjecaj u stvaranju nacije.

Promotrimo snagu primjera: Kao inoËa Davidovog neprijatelja,Rispa je svojim postupcima izvrπila snaæan utjecaj na Davida. ©tonam to govori o snazi naπeg utjecaja? Razmislite o onima na kojevrπite utjecaj. Kako moæete poboljπati svoj utjecaj?

75

PETAK 26. studenoga


“Evanelje je poruka mira. Evanelje je sustav koji Êe, ako ga Ëo-vjek primi i posluπa, πiriti mir, sklad i sreÊu po cijelomu svijetu. Kri-stova religija ujedinit Êe u blisko bratstvo sve koji prihvaÊaju njezinauËenja. Isusova je zadaÊa bila pomiriti ljude s Bogom i tako jedne sdrugima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 39)

“Jedno je Ëitati Bibliju i pouËavati iz nje, a sasvim drugo praktiËnoprimijeniti njezina æivotodavna, posveÊujuÊa naËela koja su usaena uduπu. Bog je u Kristu pomirio svijet sa sobom. Ako su oni koji tvrde dasu Njegovi sljedbenici nezainteresirani, ne pokazuju ljubaznost ili su-osjeÊanje jedni prema drugima, nisu se posvetili Bogu. Oni nemaju Nje-govu ljubav u svojim srcima.” (Ellen G. White, The Review and Herald,17. oæujka 1910.)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. U svojem subotnjoπkolskom razredu porazgovarajte o tome

kako moæete pokazati Boæju vjernost ljudima koji Ga ne poznajuosobno.

2. ©to je vjernost? Neka svatko od vas pokuπa definirati vjer-nost uz pomoÊ biblijskih primjera.

3. »esto nam se Ëini da smo u odreenim okolnostima bespo-moÊni i da nemamo izbora. ©to moæemo nauËiti od æene kao πto jeRispa koja je, unatoË svojim okolnostima, postupila tako vjernopred Gospodinom?

4. Boæji ljudi s prileænicama? Potomci koji pate zbog grijehasvojih otaca? Ova priËa stavlja suvremenog Ëitatelja pred mnoπtvoneodgovorenih pitanja. Naravno, kao i kod svega ostalog u æivotu,uvijek postoje pitanja na koja nemamo odgovor. Æivjeti vjerom znaËiæivjeti s neodgovorenim pitanjima (kada bi postojao odgovor na sve,kako bi se tu uklopila potreba za vjerom?). Kako ste vi nauËiliæivjeti s neodgovorenim pitanjima? ©to ste iz toga nauËili a moglobi pomoÊi onome tko se bori s pitanjima na koja nema odgovora,a oËajniËki ih traæi?

5. Razmiπljajte joπ o snazi primjera. Koja imena kao primjeremoæete spomenuti u vaπoj kulturi i druπtvu? Jesu li to pozitivni ilinegativni primjeri? Kakav je vaπ osobni primjer? ©to mislite, kakavutjecaj imate na one koji promatraju vaπe ponaπanje? Koliko se vaπprimjer kod kuÊe razlikuje od onoga u javnosti ili u crkvi? Bi li onikoji se dive vaπem primjeru u javnosti bili πokirani kad bi vidjelivaπ primjer kod kuÊe?

76

Bog na bojiπtuHaben je odrastao u sirotiπtu u Etiopiji. Kada je imao 15 godina, kren-

uo je vlastitim æivotnim putem.Izbio je rat i Haben je bio unovaËen u vojsku. Proπao je vojnu obuku

i proveo tri godine na bojiπtu. Rat je uæasavao ovog tinejdæera pa je uslobodno vrijeme sluπao radio. Otkrio je AdventistiËki svjetski radio i Glasnade. Emisije su ga tjeπile i usmjerile njegove misli k Bogu. PoËeo se molitiBogu kojeg joπ nije poznavao.

Nekoliko puta je Haben bio u smrtnoj opasnosti. Jednom prilikomnjegova postrojba se borila tri dana bez hrane i vode. VeÊina njegovih su-boraca je poginula ili bila teπko ranjena, a Haben i joπ jedan vojnik naπli suse oËi u oËi s dobro naoruæanom neprijateljskom vojskom. Njih dvojica suse zaklonila iza male hrpe πljunka, djelomiËno izloæeni neprijateljskoj vatri.Bilo je samo pitanje vremena kada Êe biti ranjeni ili ubijeni. Molio se:“Boæe, ako æeliπ da umrem, vidjet Êu Te o uskrsnuÊu. Ali ako me spasiπ,sluæit Êu Ti do kraja svog æivota.”

Nekoliko sati poslije suborci su ih spasili. “Siguran sam da me Bogspasio”, kaæe Haben. “U jeku bitke osobno sam vidio Boæju ljubav.”

Drugom prigodom, dok su se Haben i njegovi suborci kretali premabojnom polju, osjetio je ruku kako ga pritiπÊe na tlo. Odjednom je bombaeksplodirala na mjestu gdje je on maloprije stajao. Njegovi prijatelji su bilizadivljeni πto su ga pronaπli æivog. “Vidjeli smo da je bomba pala na tebe!”rekli su. No, Haben nije imao ni ogrebotinu. Izvadio je svoju malu Biblijuiz dæepa i govorio im o Boæjoj ljubavi.

Rat je zavrπio i Haben se nastanio u Adis Abebi, gdje se zaposlio uvladi. No, on nije zaboravio svoje obeÊanje i molio se da ga Bog vodi dosvoje prave crkve i pokaæe mu kako da sluæi Kristu do kraja æivota.

Kolega vojnik uputio je Habena na adventistiËku crkvu u Adis Abebi,gdje je Haben prouËavao Bibliju i bio krπten. Studirao je teologiju i radiokao pionir Globalne misije osnivajuÊi crkve. Danas on snima programe zaAdventistiËki svjetski radio, za radiopostaju koja ga je dovela do Boga nabojnom polju. On je ispriËao svoje iskustvo preko radiovalova i primio mno-go pisama vojnika koji æele znati viπe o Bogu kojem on sluæi.

Vaπi misijski darovi pomaæu u financiranju AdventistiËkog svjetskogradija i mnoge druge programe AdventistiËke crkve za dosezanje ljudi. Hvalavam za vaπe odane darove.

Benjamin Schoun je predsjednik AdventistiËkog svjetskog radija.

77

POUKA 10 27. studenoga—4. prosinca

»ovjek Boæji: Posluπnost nijeuvijek obvezna

“Prije svega ovo znajte: nijedno proroËanstvo sadræano uPismu nije stvar samovoljnog tumaËenja, jer nikad neko pro-roËanstvo nije doπlo od ljudskoga htijenja, nego su ljudi govo-rili od Boga, potaknuti od Duha Svetoga.” (2. Petrova 1,20.21)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Izlazak 32; 1. o kraljevima 13,1-34;Daniel 5,13-17; Luka 16,31; Ivan 15,24; 2. Timoteju 4,3.

Ovog tjedna prouËavat Êemo jednu od najËudnijih æivotnih priËa uStarom zavjetu. Na prvi pogled otkrivamo otpadniËkog kralja, prorokakoji izriËe zabrane za posebne vrste hrane, ærtvenik koji se prepoloviokao napuklo jaje, a zatim, πto uznemiruje joπ viπe, laæljivog starog prorokai izbirljivog opasnog lava.

PriËa se dogaa u prvim godinama podijeljenog kraljevstva, u raz-doblju politiËkih i vjerskih napetosti. Pod Jeroboamovim vodstvom (sizreËenim Gospodnjim blagoslovom, 1. o kraljevima 11,29-39), deset izra-elskih plemena odvojilo se od Roboama, Salomonovog sina i nasljedni-ka Davidovog kraljevstva. U zraku se osjeÊala ratna opasnost, i upravotijekom ovog razdoblja nestabilnosti i promjena Bog πalje svojeg proro-ka kralju Jeroboamu s posebnom porukom o idolopokloniËkim bogosluæ-jima u sjevernom kraljevstvu, πto Êe se u konaËnici pokazati kao njego-va propast.

Ispod povrπine ove priËe o bezimenom proroku leæi vaæno pitanje oposluπnosti i koliko je Bog ozbiljno shvaÊa. Kakva god bila neodgovorenapitanja, ova priËa pokazuje kako je svaka poruka evanelja, ako nerezultira posluπnoπÊu, laæno evanelje.

78


VJERSKA POLITIKA

Nakon Salomonove smrti, loπe vladanje njegova sina Roboama do-velo je do podjele nacije; kralj Jeroboam vladao je u sjevernom kraljev-stvu, Izraelu, a Roboam je vladao u juænom kraljevstvu, Judi (vidi 1. okraljevima 12). Nedugo nakon raskola, Jeroboam je odveo sjeverno kra-ljevstvo na vrlo opasan put. On nije namjerno odveo Izraela od sluæbeBogu u idolopoklonstvo; to je uËinio iz politiËkih interesa. Podigao jedva srediπta oboæavanja, jedno u Betelu, a drugo u Danu. Tvrdio je kakoIzraelcima æeli olakπati da ne moraju putovati sve do Jeruzalema kakobi prisustvovali bogosluæju. Zlatni telci su jednostavno vizualni podsjet-nik na Boga (a ne prikaz), koja Êe bogosluæja uËiniti vjerodostojnijimobiËnom puku. Ono πto je poËelo kao politiËki potez, na kraju je odvelou krπenje Deset zapovijedi (Izlazak 20,4.5).

Koje sliËnosti moæemo zamijetiti izmeu podizanja zlatnog te-leta iz Izlaska 32 i Jeroboamovih zlatnih telaca? Vidi 1. o kraljevi-ma 12,25-33.

..................................................................................................................................

Potrebno je biti inovativan u bogosluæju i prilagoditi bogosluæjenaπim specifiËnim kulturnim kontekstima, ali moramo biti vrlo oprezni.»ak i malo odstupanje od jasne Boæje zapovijedi ima dalekoseæne poslje-dice. U sluËaju izraelskog naroda zlatni telci odveli su narod u otvorenigrijeh. No, to nije bio kraj. Jeroboam se zalagao za promjene. Nastojaoje privoljeti neke levite koji su æivjeli u granicama njegovog kraljevstvada sluæe kao sveÊenici u njegovim novoosnovanim svetiπtima. Meutim,oni su uvidjeli opasnost i nisu se æeljeli suprotstaviti Boæjim zapovije-dima; tako je Jeroboam bio prisiljen uzeti sveÊenike iz obiËnog puka (1.o kraljevima 12,31.32), πto je rezultiralo degradiranjem svete sluæbe.

PriËa o Jeroboamovim vjersko-politiËkim promjenama trebala jeposluæiti kao upozorenje prvoj krπÊanskoj Crkvi; meutim, tamo se do-godilo isto. Boæanske zapovijedi izmijenjene su zbog politiËkih i druπ-tvenih razloga. Kao novi “sveti” dan uspostavljena je nedjelja umjestosubote, a sve zato da bi se crkva razlikovala od Æidova. Uvedeno jeπtovanje svetaca kako bi se sluæba Bogu uËinila vizualnijom za vjernikekoji su doπli iz poganstva. Pritisci koji su doveli do ovih promjenanipoπto nisu ograniËeni samo na Jeroboamovo razdoblje ili razdobljeranog krπÊanstva. Mi se i danas kao crkva suoËavamo s mnogim sliËnimizazovima.

S kojim se vrstama kulturoloπkih pritisaka suoËava vaπa cr-kva? Koliko ste osjetljivi na kulturoloπke pritiske oko vas? Kolikoste voljni naËiniti kompromis s “malim” stvarima?

79


BOÆJI POTEZ

U jeku Jeroboamovih politiËkih poteza, odluËio se umijeπati Bog.On progovara preko proroka iz Jude. Ovaj neimenovani prorok pojav-ljuje se upravo u trenutku kada Jeroboam stoji ispred svojeg ærtvenikana proslavi posveÊenja svetiπta. Svatko tko je neπto znaËio u izraelskomkraljevstvu bio je prisutan. Bog je odabrao pravi trenutak za djelovanje.Rezultat je bio dramatiËan.

ProËitajte 1. o kraljevima 13,1-6. ©to se ovdje dogaa? Kojelekcije moæemo nauËiti iz ove pripovijesti?

..................................................................................................................................

Iako neimenovan, ovaj se prorok spominje kao Ëovjek Boæji. To jebio uobiËajen naziv za osobu koja se smatrala Boæjim glasnikom. Takoje nazvan Mojsije (Ponovljeni zakon 33,1) i Ilija (1. o kraljevima 17,18).Ovaj naziv povezuje ovog neimenovanog proroka s najveÊim starozavjet-nim prorocima, stoga su Ëitateljeva oËekivanja vrlo velika. »ovjek Boæjiustaje protiv Jeroboamovog ærtvenika i izriËe proroËanstvo. U proroËan-stvu se spominje jedno konkretno ime, Joπija (1. o kraljevima 13,2). Ovoje zadivljujuÊe stoga πto se Joπija rodio gotovo tri stoljeÊa poslije. Tonas podsjeÊa na perzijskog kralja Kira, Ëije je ime spomenuo prorokIzaija skoro dvije stotine godina prije njegovog roenja (vidi Izaija 44,28;45,1).

Koje su glavne toËke poruke koju donosi Ëovjek Boæji? Prvo, ærtvenikje protuzakonit, i Ëovjek Boæji pretkazuje da Êe ga Davidov potomakimenom Joπija oskvrnuti. Od toga Jeroboam najviπe strahuje. On je iosnovao ova srediπta bogosluæja upravo zato da mu njegovo kraljevstvone bi preoteo netko tko sjedi na Davidovu prijestolju. Drugi dio porukeprikazuje nam Boæju moÊ, jamca buduÊeg ispunjenja proroËanstva. PredoËima prisutnih ærtvenik se prepolovio. Moæda je ovo nazoËne promatra-Ëe trebalo podsjetiti na ploËe Zakona, Deset zapovijedi koje je Mojsijerazbio prigodom prvog klanjanja zlatnom teletu.

»ini se da Roboam nije niπta nauËio iz povijesti. On ima Ëak dvazlatna teleta umjesto jednog. I sada, umjesto da se pokaje, Jeroboampokazuje na Boæjeg Ëovjeka. Pokazivanje rukom, πtapom ili æezlom ubiblijska vremena bilo je znak presude. Jeroboam ga je æelio uhititi.Toliko o predaji Boæjoj volji.

Kako u ovom sluËaju vidimo Boæju milost, Ëak i prema nekometako tvrdoglavom kao πto je Jeroboam? Koliko Ëesto mi izraæavamosliËan stav prema jasnom Boæjem vodstvu? Koje su osobne posljedi-ce takvog stava?

80


DAVATELJ DAROVA

Bilo je to efektno Ëudo. Jeroboamova ruka koja se “osuπila … i nijeje mogao vratiti k sebi” (1. o kraljevima 13,4), istog trena je iscijeljena.Nakon tako uvjerljivog dokaza, oËekivali bismo od kralja Jeroboama barjavno priznanje. Ali Ëuda ne mogu promijeniti naπu volju. »ak i nakondramatiËne Boæje intervencije, iznenaujuÊe je lako pronaÊi “logiËno”objaπnjenje ili se jednostavno vratiti starim navikama.

©to je Isus rekao o povezanosti Ëuda i vjerovanja? Luka 16,31;Ivan 10,25-28; 15,24. Zaπto ovo vrijedi i za nas?

..................................................................................................................................

Umjesto da odustane od svojih aktivnosti klanjanja zlatnim telcimai zduπno zapoËne vjersku obnovu, Jeroboam samo mijenja taktiku (vidi1. o kraljevima 13,7-10). On poziva Boæjeg Ëovjeka u svoj dom i nudi munagradu. Ovo je bio politiËki potez kako bi se umanjio dojam poruke nanarod koji je vidio Ëudo. Kralj Jeroboam nudi Boæjem Ëovjeku zaposle-nje. Samo poslodavac ili onaj tko traæi radnika moæe ponuditi nagradu,ali Boæji Ëovjek nikada nije na prodaju. On svoju odanost duguje Bogui ne moæe dopustiti da poruku koju je primio od Boga promijeni netkotko ga æeli financijski poduprijeti.

ProËitajte 2. o kraljevima 5,14-16 i Daniel 5,13-17. Kako suproroci reagirali na ponuene darove?

..................................................................................................................................

Davanje dara postavljalo je darivatelja u poziciju moÊi, a primateljau poziciju “duænika”. Boæji Ëovjek odbija kraljev dar i izjavljuje kakoneÊe jesti niti piti na podruËju cijelog Izraela. NeprihvaÊanjem Jerobo-amove gostoljubivosti Boæji Ëovjek kaæe “ne” mijeπanju istinskog bogo-πtovlja s idolopoklonstvom. Boæji ljudi ne bi smjeli biti potkupljivi. Nebi smjeli skretati sputa. Boæji Ëovjek nije imao puno za hodati jer seposveÊenje svetiπta u Betelu odvijalo otprilike dva kilometra od granices Judom. SljedeÊi grad na Judinom podruËju bio je Mispa, udaljena oko10 kilometara od Betela. »ovjek Boæji æelio je pokazati koliko je Boguodvratan idolopokloniËki sustav dramatiËnom lekcijom neuzimanja hra-ne i piÊa, i odabirom drugog puta prema svojem domu.

Kako se darivanje ili pruæanje usluga shvaÊa u vaπoj kulturi?Dugujete li onome od koga ste primili dar? Molite za Boæju mudrostda izbjegnete svaku kompromitirajuÊu situaciju u kojoj se moæetenaÊi zbog primanja dara.

81

SRIJEDA 1. prosinca

PRIMAMLJIVE LAÆI

Boæja dramatiËna intervencija tijekom obreda posveÊenja svetiπtadala je obiËnim ljudima razloga za razgovor. Neki mladiÊ, doπavπi kuÊi,ispriËao je svojem ocu dogaaj s Boæjim Ëovjekom. OËevo ime nije zapi-sano, ali saznajemo da je bio star te da je i sam bio prorok. A ovaj stariprorok odluËuje potraæiti Ëovjeka Boæjeg i pronalazi ga kako sjedi ispoddrveta.

ProËitajte 1. o kraljevima 13,11-19. Usporedite ovaj odlomaks prvom kuπnjom i laæi u Postanku 2,1-5. Koje su sliËnosti i πtomoæemo nauËiti iz ovih epizoda?

..................................................................................................................................

»ovjek Boæji morao je shvatiti barem dio hitnosti svoje misije. Re-Ëeno mu je da iznese svoju poruku kralju i da se bez zaustavljanjaodmah vrati kuÊi. Meutim, nalazimo ga kako sjedi ispod drveta u Izra-elu i odmara se. Mogao je pjeπaËiti dva kilometra i tek onda sjesti ispoddrveta u Judi. Izgubivπi osjeÊaj hitnosti, Ëovjek Boæji postao je podloæankuπnji.

Stari prorok obmanjuje Boæjeg Ëovjeka. Nije nam poznato πto jemotiviralo starog proroka na ovu obmanu. Koji god njegov motiv bio, uBibliji stoji da je “slagao” (1. o kraljevima 13,18). U ovom trenutku stariprorok postaje pomoÊnik Sotone, oca svih zala (Ivan 8,44). Moæda jenajtuæniji dio priËe onaj u kojem se Boæji Ëovjek doima tako lakovjer-nim. Nakon tako oËitog Boæjeg vodstva, nakon tako oËitog ispunjavanjaBoæje volje, on jednostavno pada na trik i Ëini upravo suprotno odonoga πto mu je Bog zapovjedio.

To je stvarno teπko razumjeti, zar ne? Voljeli bismo ga opravdatizbog neposluπnosti Bogu jer je bio zaveden. Ali Bog nikada ne opravda-va vjerovanje u laæ jer se laæ izravno suprotstavlja jasnoj zapovijedi kojuje dao.

Kuπnja se vrti oko odluke hoÊemo li posluπati Boæju otkrivenuvolju. Ne mijenjaju se toliko kuπnje, koliko njihovi oblici. U Hebrejima4,15 stoji da je Isus bio kuπan kao i mi. SuoËio se s istim kuπnjama skojima se mi suoËavamo (iako u suvremenom ruhu) i pobijedio ih. Isusnam obeÊava pomoÊ kako nas Sotona ne bi zarobio svojim laæima (1.KorinÊanima 10,13).

Koliko lako dopuπtamo kuπnjama da nas dovedu u izravan su-kob s Boæjom otkrivenom voljom? ©to moæemo uËiniti, koje odlukemoæemo donijeti kako bismo se zaπtitili od kuπnji koja nas takolako mogu zarobiti?

82

»ETVRTAK 2. prosinca

DVOSTRUKA KU©NJA

»ovjek Boæji suoËava se s dvostrukom kuπnjom. Prvoj, koja jedoπla od kralja, snaæno se odupro; drugoj, koja je doπla od starogproroka, podlegao je. Koju vaænu lekciju iz ovoga moæemo izvuÊi zasebe? Vidi 2. Timoteju 4,3; 2. Petrova 2,1; Juda 4-16.

..................................................................................................................................

NajveÊa opasnost za naπu vjeru nije progon od strane politiËkihsila, veÊ laæni proroci i uËitelji koji dolaze iz naπih redova i tvrde dagovore u Boæje ime.

Vaæno je imati na umu jasnu objavu Gospodnje rijeËi. Drugim rije-Ëima, trebamo sami za sebe prouËavati Boæju rijeË, Bibliju. Istinski pro-rok ili uËitelj neÊe proturjeËiti nadahnutoj objavi. Iz razloga πto Bognikada ne proturjeËi samom sebi, bilo koje novo proroËanstvo ili nau-Ëavanje koje dolazi od Boga, dopunit Êe ustanovljenu istinu, a ne odu-zimati od nje. Ono Êe takoer poticati posluπnost, a ne neposluπnost.Proroke i uËitelje moramo prosuivati prema rezultatima pouËavanjanjihovog sluπateljstva i u njihovom osobnom æivotu.

ProËitajte 1. o kraljevima 13,20-34. ©to se dogaa dalje i kojepouke ovdje pronalazimo za sebe?

..................................................................................................................................

Ono πto je ovdje teπko razumjeti jest zaπto stari prorok laæe BoæjemËovjeku. On zapoËinje poput Sotone, zavodnika, a onda, prije zavrπetkapoglavlja, prenosi mu Boæju rijeË: “Ovako veli Jahve” (redak 21). Iako jemnogo toga teπko razumjeti, jedno je u ovoj priËi jasno: Ëovjek Boæjinije trebao tako izravno i javno zanemariti jasnu Gospodnju zapovijed.

Smrt Ëovjeka Boæjeg nije bez uËinka. Za razliku od kralja koji jedoæivio Ëudo i opet nastavio grijeπiti (vidi 1. o kraljevima 13,33.34), stariprorok vjeruje kako Êe Boæja rijeË biti ispunjena. On govori svojim si-novima da nakon njegove smrti poloæe njegove kosti pokraj kostiju Bo-æjeg Ëovjeka. ProroËanstvo koje je izrekao Ëovjek Boæji iz Jude doslovnoje ispunio Joπija tri stoljeÊa poslije (2. o kraljevima 23,15.16). Kao πtoje proreËeno, Joπija pali kosti na ærtveniku; no, odluËuje poπtedjetikosti Ëovjeka Boæjeg i kosti starog proroka koji je pokopan s njim (2.o kraljevima 23,17.18).

ProËitajmo sljedeÊi redak: “To je Ëovjek Boæji koji se usprotiviorijeËi Jahvinoj!” (1. o kraljevima 13,28) Koju ironiËnu ali vaænuporuku moæemo izvuÊi iz ovoga?

83

PETAK 3. prosinca


“Krist je pobijedio da bi Ëovjeku pokazao kako i on moæe pobijediti.Svim Sotoninim kuπnjama Krist se suprotstavljao rijeËju Boæjom. Nje-gujuÊi povjerenje u Boæja obeÊanja, On je primio silu da πtuje Boæjezapovijedi, tako da kuπaË nije mogao niπta postiÊi. U svakoj je kuπnjinjegov odgovor bio: ‘Pisano je.’ Bog nam je tako da svoju RijeË kojomse moæemo suprotstaviti zlu. On nas je obdario ‘skupocjenim i najveÊimobeÊanim dobrima’, da po njima, ‘umaknuvπi pokvarenosti koja je zbogopake poæude u svijetu, postanete dionici boæanske naravi’. (2. Petrova1,4)

Pomozite onome koji je kuπan da se ne obazire na okolnosti, naosobnu slabost, ili na moÊ kuπnji, veÊ na silu Boæje rijeËi. Bog nam jedao svu njezinu moÊ. ‘U srce pohranih’, kaæe psalmist, ‘rijeË tvoju, daprotiv tebe ne sagrijeπim’. ‘Po rijeËima usta tvojih Ëuvah putove Zako-na.’” (Psalam 119,11; 17,4) (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 106)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Istina je uvijek istina. Naπa spoznaja istine je progresivna.

Kako sve bolje shvaÊamo Boæju istinu, moæda Êemo morati izvrπitipromjene u svojem æivotu, vjerovanju, organizaciji, okruæenju itd.Dræati se statusa quo nije rjeπenje. Porazgovarajte u svojem razreduo tome kako moæemo znati jesu li naπi postupci rezultat Boæjegutjecaja ili utjecaja druπtva.

2. Porazgovarajte o Isusovom druæenju s greπnicima nasuprotBoæjem Ëovjeku koji se nije smio druæi niti grijehu gledati krozprste. Kako Êemo upoznati ljude u njihovom okruæenju? IspriËajtepraktiËne primjere u subotnjoπkolskom razredu o vaπem pribliæava-nju ljudima na naËin da ne odobravate njihovo greπno ponaπanje.

3. U mnogim druπtvima davanje mita ili posebnih darova sa-stavni je dio gotovo svih poslovnih, pravnih i politiËkih dogovora.Kako mi, kao adventisti sedmoga dana, pojedinaËno i kao crkva,moæemo opstati u takvim druπtvima? Na temelju ovotjedne pouke,sastavite u razredu popis smjernica za suoËavanje s ovim proble-mom.

4. Zamislite da u vaπoj crkvi netko ustane i tvrdi kako jeprimio poruku od Boga, ili da vaπ starjeπina tvrdi kako ima novubiblijsku spoznaju o posljednjim dogaajima. ©to biste uËinili? Kakobiste provjerili ove tvrdnje?

84

Beznadan sluËaj (1. dio)Imao sam teπko djetinjstvo. Prekinuo sam πkolovanje s 12 godina i

jedva sam znao Ëitati i pisati. Dræao sam se podalje od kuÊe πto sam viπemogao, provodeÊi veÊinu svojeg vremena spavajuÊi u Ëamcima ili na plaæi umojoj domovini Barbadosu. Muvao sam se po mjestima gdje su prolazilituristi i traæio neπto za jesti. Krao sam i drogirao se; i kako su moji zloËinipostajali ozbiljniji, postupno sam iz domova za maloljetnike dospio u za-tvor.

Pobjegao sam s Barbadosa na mjesto gdje me policija nije automatskisumnjiËila za svaki zloËin koji se dogodio. Ali nastavio sam i dalje krasti,prodavati drogu i krijumËariti. Ponovno sam bio uhiÊen i smjeπten u strogoËuvani zatvor na udaljenom otoku.

Bilo je to straπno mjesto, rezervirano za najgore kriminalce. Hranegotovo nije bilo, nije se mijenjala odjeÊa, nije bilo struje ni toaleta — samodæungla, zmije i krokodili. Ljudi su umirali u tom zatvoru.

OËajan, odluËio sam pobjeÊi. Uzeo sam zatvorski Ëamac i veslao da-skom prema udaljenom otoku. Ali bio sam uhvaÊen i premlaÊen. Zatvorskistraæari doπli su po mene i ponovno me pretukli. Kad sam stigao natrag uzatvor, ponovno sam bio pretuËen. Jedva sam ostao æiv.

SljedeÊih 18 mjeseci proveo sam u samici, u podzemnoj Êeliji, tolikomaloj da se u njoj jedva moglo leÊi. Kad sam napokon bio puπten, bio samtoliko pothranjen da nisam mogao hodati. Opet sam æivio na ulici i jeo izkanti za smeÊe. Droge je bilo na sve strane i ja sam ubrzo postao ovisnik.

Vratio sam se na Barbados i ponovno zavrπio u zatvoru. Pokuπao sampoËiniti samoubojstvo, ali nisam uspio. Molio sam majku da me izvuËe vani ona je platila jamËevinu. Opet sam bio na ulici, gdje je zapoËeo moj æivotkriminalca.

Jednog dana spazio sam πator nekoliko kvartova dalje. Bio sam zna-tiæeljan i otkrio kako se radi o evaneoskim sastancima koje odræavajuadventisti. Odlazio sam na sastanke s drogom u dæepu, a od zadaha mojegtijela zrak je bio teæak. Sjeo sam pozadi i sluπao govornika.

Nakon sastanka priËekao sam da svi odu. Tada sam Bruceu, noÊnomËuvaru, postavio neka pitanja o Bogu. On je odgovorio na moja pitanja ipostao moj prijatelj, Ëak i kada me je morao potjerati iz πatora zato πto sampuπio i priËao. OsjeÊao sam kako se moj æivot mijenja.

(Nastavak sljedeÊeg tjedna.)

Lionel Walcott govori o svojoj vjeri na Barbadosu, otoËnoj dræavi uKaribima.

85

POUKA 11 4.—11. prosinca

Udovica iz Sarfate: Skok vjere“Siguran sam u ovo isto da Êe onaj koji je poËeo dobro

djelo meu vama dovrπiti ga do Dana Krista Isusa.” (Filipljani-ma 1,6)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: 1. o kraljevima 17; Job 38; 42,5.6;Luka 4,24-28; Hebrejima 11,1; Otkrivenje 1,17.

Smrt joj nije bila stranac. Vidjela je kako umire njezin muæ. A sadaje bespomoÊno promatrala kako je sve oko nje umrlo. Trava se osuπila,s drveÊa je otpalo liπÊe, krave su bile goli kosturi, koze su tuæno meke-tale. Svaki dan ona je gledala u nebo ne bi li spazila oblak, nadajuÊi sekiπi. ©tedljivo je troπila braπno i ulje kako bi joj ostalo do kraja suπe.Mali, okrugli plosnati kruh bio je nejednako podijeljen. Njezinom sinubila je potrebna sva hrana koju mu je mogla dati. Boljelo ju je dok jepromatrala djeËaka koji je bio tako mrπav i slab. Njezina ærtva Ëinila jojse besmislenom, jer je strahovala kako Êe uskoro oboje umrijeti odgladi. Hrane je bilo samo za joπ jedan, za posljednji obrok.

DræeÊi svojeg sina za ruku, udovica napuπta praπnjavi grad Sarfatuu potrazi za ogrjevom kako bi mogla skuhati njihov posljednji obrok.Upravo u tom trenutku ova neimenovana æena postaje dijelom biblijskepripovijesti i svete povijesti, a njezina nas priËa uËi lekcijama koje ÊemotisuÊama godina kasnije moÊi i sami primijeniti. Ovog tjedna promatratÊemo veliku borbu izmeu Boga i Sotone u minijaturi, u æivotu jedneneimenovane udovice koju Bog vodi korak po korak na putu vjere.

86

NEDJELJA 5. prosinca

NA PUTU U SARFATU

Iako naπa priËa zapoËinje s velikim prorokom Ilijom kojem je Boguputio zapovijed da ide u Sarfatu, moramo se prisjetiti πto je dovelo doove zapovijedi. Izraelsko kraljevstvo palo je u idolopoklonstvo. ©tovanjeBaala postalo je sluæbena religija. Bog je dramatiËno “izazvao” bogaoluje objavom svojeg proroka Ilije kako neÊe biti rose ni kiπe (1. okraljevima 17,1).

Kakvu ironiju nalazimo u prizoru kad Bog objavljuje kraljev-stvu koje oboæava boga oluje, da neÊe biti kiπe? ©to nam ovo govorio Boæjoj moÊi u naπem svijetu nasuprot svim ostalim silama? Viditakoer Psalam 86,8; Jeremija 10,6, Hebrejima 1,1-3; Job 38.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ilija se skrivao kod potoka Kerita (1. o kraljevima 17,3) dok su poljau Izraelu venula zbog razorne suπe. Kad je i potok presuπio, Bog jenaredio proroku da se uputi u Sarfatu (1. o kraljevima 17,1-9).

Bog zapovijeda Iliji da napusti Izrael i ode u stranu zemlju. Sarfataje bila smjeπtena na sredozemnoj obali izmeu Tira i Sidona, na podru-Ëju Fenicije, odakle potjeËe straπna kraljica Izebela. Jedan od vaænihfeniËkih bogova bio je Baal, i Izebela je, kao kraljica uz kralja Ahaba,uvela πtovanje feniËkog boga Baala. U starom svijetu se smatralo dabogovi pripadaju odreenom gradu ili podruËju. BuduÊi da se nalazio ustranoj zemlji, izvan granica Izraela, smatralo se da se grad Sarfatanalazi izvan podruËja Boæjeg utjecaja. Takoer se smatralo i da je ovajpoganski narod izvan Boæjeg dosega. Meutim, nitko nije izvan Njegovogdosega. Upravo u samom srediπtu πtovanja Baala, Bog Êe oËitovati svojuprisutnost i moÊ.

Vaæno je zamijetiti kako Bog iskoriπtava prorokovu nezavidnu si-tuaciju kako bi dopro do æene u udaljenoj Sarfati. Kao ljudi koji vjeruje-mo u Isusa, ne moramo svojim bliænjima uvijek pokazivati savrπenuvanjπtinu. Ne moramo prikrivati svoje probleme ili se pretvarati da ne-mamo potrebe, jer, kao πto svi znamo, to jednostavno nije istina. KaokrπÊani mi joπ uvijek patimo, joπ uvijek bivamo povrijeeni, joπ uvijeknam je s vremena na vrijeme potrebna utjeha i pomoÊ ljudi koji nemoraju biti naπe vjere niti pripadnici ijedne druge vjere.

©to je pogreπno u miπljenju prema kojem pokazujemo nedosta-tak vjere kada traæimo pomoÊ drugih? Kako preko svojih potrebamoæemo otkriti drugima Boæju dobrotu i karakter?

87

PONEDJELJAK 6. prosinca

NEUOBI»AJENO ORU–E (1. o kraljevima 17,7-12)

SkupljajuÊi drva kako bi pripremila posljednji objed za sebe i svojegsina, udovica je odmah prepoznala Iliju kao Ëovjeka koji vjeruje u Boga.U tekstu ne stoji zapisano po Ëemu je to znala, ali neπto joj je dalo doznanja da je Ilija πtovatelj Gospodina.

Pozorno proËitajte 12. redak. Æena priznaje da Bog postoji, aliπto to u ovom trenutku za nju znaËi? Zadræite se na dijelu njezinereËenice: “… da pojedemo i da umremo.” Na πto to upuÊuje?

..................................................................................................................................

Kakve sliËnosti nalazite izmeu 1. o kraljevima 17,3.4 i 17,8.9?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog usmjerava i vodi svojeg proroka Iliju kako bi spasio njegovæivot. Najprije mu kaæe da se sakrije kraj potoka Kerita. Gavranima jezapovjedio da ga hrane. Nakon toga Bog se ponovno javlja Iliji i πalje gau Sarfatu, gdje je “zapovjedio jednoj udovici” (redak 9) da ga hrani.

Udovica je prikazana kao neuobiËajeno Boæje orue. Ona nije Izra-elka. Ona je udovica bez druπtvenog statusa i bez utjecaja ili moÊi. Isama je na rubu smrti od gladi.

PromatrajuÊi ovakvo boæansko postupanje, moæemo nauËiti nevje-rojatnu pouku. Vrlo Ëesto Bog nas odabire ne zbog neke posebne sposob-nosti koju moæda imamo, veÊ s naπim slabostima (2. KorinÊanima 12,9).

JuËer smo vidjeli kako Bog nije ograniËen geografski. Danas vidimokako Bog nije ograniËen ljudskim ograniËenjima. Bog je onaj koji ovdjedaje zapovijedi. U ovom dogaaju jasno je kako Bog upravlja svime, πtoje vrlo vaæna poruka u πirem kontekstu Ilijine sluæbe u velikoj borbiizmeu Boga i Baala. Nitko i niπta ne moæe stati na put konaËnog ispu-njenja Boæje volje. U ovom Êemo dogaaju vidjeti kako Ëak ni smrt nemoæe omesti Boæje namjere. Iako Êemo se naÊi usred situacija i doga-aja koji mogu biti opasni ili πtetni za naπ æivot, Boæje namjere za nasuvijek su dobre (Jeremija 29,11), iako mi to moæda neÊemo odmahprepoznati. Trebamo Mu nauËiti vjerovati u svakoj situaciji, dobroj iloπoj, jer Êemo se neizbjeæno u nekom trenutku naÊi ili u jednoj ili udrugoj situaciji.

Kako nas je Gospodin uspio upotrijebiti unatoË naπim slabo-stima? Koliko bismo viπe bili u stanju uËiniti za Njega kad bismoNjegovom snagom pobijedili ove slabosti?

88

UTORAK 7. prosinca

POTPUNA PREDAJA

ProËitajte 1. o kraljevima 17,13-16. ©to je Ilija najprije rekaoudovici i zaπto? Kakav skok vjere Ilija pokazuje ovim pitanjem?

..................................................................................................................................

U biblijskom svijetu udovice su u najboljem sluËaju bile marginalneosobe. Posebice ako nisu imale odraslu djecu koja bi se za njih brinula,bile su laka ærtva i imale su ograniËena zakonska prava. Udovicama jeu vrijeme velike suπe bilo joπ gore. Svaka se obitelj borila za opstanaki nije bilo ni govora o nekom milosru prema siromaπnim udovicama.Od ove æene se sada traæi da nahrani proroka. Ona je najmanje prikladnaza tu zadaÊu uzmemo li u obzir njezino socijalno i imovinsko stanje.Samo πaka braπna i malo ulja stoji izmeu ove siromaπne æene i smrtiod gladi.

Koga je udovica trebala najprije nahraniti? ©to je morala po-misliti kad je to Ëula? Kolika joj je vjera bila potrebna?

..................................................................................................................................

U mnogim kulturama uljudno je najprije neπto ponuditi drugome,a zatim misliti na sebe. Meutim, da bi situacija bila joπ gora, prorok nesamo da æeli uzeti od osobe koja nema πto dati, veÊ æeli biti posluæenprvi. Prisjetite se kako u cijelom ovom dogaaju prorok stoji pred ovomæenom kao Boæji predstavnik. TraæeÊi od nje posljednji komad kruha,prorok poziva æenu da napravi skok vjere i dade mu sve πto ima.

Koje joπ primjere moæete pronaÊi u Bibliji gdje Gospodin traæipotpunu predaju? Vidi na primjer Postanak 22.

Kada Bogu predamo sve πto posjedujemo, na kraju uvijek dobiva-mo. Ova æena je imala dovoljno samo za jedan obrok. Davπi taj obrokproroku, ova æena poganka pokazala je pravu vjeru, vjerujuÊi u ono πtonije mogla vidjeti ni razumjeti. Nije li upravo to bit vjere (vidi Hebrejima11,1) — vjerovati u Boga kojeg ne moæemo vidjeti i u obeÊanja koja nemoæemo u potpunosti razumjeti? Ono πto isto tako zadivljuje jest Ëi-njenica da ovo nije bila Izraelka, veÊ æena iz poganske zemlje u kojoj jeprakticirano poniæavajuÊe idolopoklonstvo. A opet, Bog je pronaπaonaËina da komunicira s njom (vidi redak 9), i ona je odgovorila vjeromËineÊi ono πto joj je bilo zapovjeeno, unatoË tome πto je to s ljudskestrane izgledalo nerazumno.

Kada ste posljednji put morali pokazati Ëistu, pravu vjeru,imajuÊi povjerenja u ono πto niste mogli vidjeti ili razumjeti? Kojeste pouke kao pala biÊa izvukli o znaËenju æivljenja po vjeri?

89

SRIJEDA 8. prosinca

PODSJE∆ANJE NA VLASTITE GRIJEHE (1. o kraljevima 17,17.18)

Udovica je dala svoj posljednji komad kruha i Bog je uËinio Ëudo.Ona i njezin sin Ëudom su izbjegli smrt od gladi i dobili stalan izvorhrane. Teπko je zamisliti Ëuenje koje je ona morala osjeÊati kad jevidjela ovo nevjerojatno Ëudo, ne samo jednom, veÊ iz dana u dan.

Koja je prirodna ljudska reakcija na susret s Bogom? Vidi Job42,5.6; Izaija 6,5; Daniel 10,8; Luka 5,8; Otkrivenje 1,17. ©tomislite, zaπto je takva reakcija uobiËajena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko proroka Ilije udovica je doπla u dodir s Bogom. Kada midolazimo u dodir sa svetim Bogom, naπi grijesi postaju vidljiviji. A onda,kada se dogodi neπto straπno, moæemo steÊi dojam da nas Bog kaænja-va. U 1. o kraljevima 17,18 udovica se ljuti na Boæjeg proroka πto jedoπao i πto je Boga podsjetio na nju.

Razmotrimo njezino prosuivanje (redak 18). Zaπto je razmiπ-ljala na takav naËin?

..................................................................................................................................

Moæda je vidjela kakvim je vjernim i svetim æivotom Ilija æivio kadse usporeivala s njim pa se osjeÊala greπnom u njegovoj prisutnosti.Ili je, doæivljavajuÊi iz dana u dan takvo Ëudo, osjetila Boæju prisutnosti svetost kao nikada prije i ujedno osjeÊala svoju greπnost viπe negoprije. Stoga je razlog ovoj tragediji pripisala svojim grijesima.

Ovo je vrlo uobiËajena reakcija u takvim situacijama. Mi Ëestookrivljavamo sami sebe i svoje grijehe za tragedije koje pogaaju nas ilinaπe najmilije. ©to sam uËinio da se moje dijete razboljelo? Koji grijehje prouzroËio ovu patnju u mojem æivotu? Iako je Ëinjenica da mnogoputa bol i patnja nastaju izravno kao posljedica naπih greπnih odluka,isto je tako Ëinjenica da se dogaaju tragedije za koje nema vidljivograzloga i koje sigurno nismo skrivili. Prisjetimo se Jobovog æivota. »akje i Bog priznao da je to pravedan Ëovjek, i pogledajte πto mu se dogodilo.Trebamo biti vrlo oprezni kada traæimo objaπnjenje za uzrok tragedije usvojem æivotu. Joπ je vaæniji naËin na koji reagiramo na ove tragedije jernam naπa usredotoËenost na uzrok neÊe mnogo pomoÊi.

Svi se mi suoËavamo s neoËekivanim i neobjaπnjivim tragedija-ma, zar ne? To je naπ dio kao palih biÊa u greπnom svijetu. Kakomoæemo izgraditi povjerenje i ljubav prema Bogu i u teπkim trenu-cima?

90


ISPIT VJERE

Na koji je naËin iskuπana vjera udovice i Ilije? 1. o kraljevima17,17-24.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite borbu koju Ilija vodi sa sobom u vezi sa smrÊu djeËaka.Izgleda da nije sasvim siguran da Êe ga Bog uskrisiti. Njegova molitvaodraæava neke stavove same æene, kriveÊi pritom Boga za smrt. Ovopokazuje kako Ëak i proroci katkad ne razumiju ono πto se dogaa(Matej 11,1-3).

Nema sumnje kako su udovica i Ilija bili svjedoci Ëuda — stalneopskrbe braπnom i uljem — πto je trebalo biti viπe nego dovoljno danjihova vjera bude jaka. A ipak je njihova vjera bila stavljena na kuπnju,Ëak i uz tako dramatiËno Ëudo.

Koliko Ëesto smo i mi doæivjeli neka nevjerojatna iskustva s Bogomkoja su na nas snaæno djelovala, da bismo poslije sumnjali u Njega kadbi se dogaaji odvijali onako kako se nama nije svidjelo. Upravo to jerazlog πto Ëuda ne bi trebala biti u srediπtu naπe vjere, iako mogu imativaænu ulogu u njezinom jaËanju.

Kako Ilija oslovljava Boga? ©to nam to govori o njegovom odno-su s Bogom?

..................................................................................................................................

Ilija ima vrlo blisku zajednicu s Bogom; on Ga oslovljava s “Boæemoj”. Imati blisku zajednicu s Bogom ne znaËi imati odgovore na svapitanja. Ilija nije mogao razumjeti zaπto je Bog dopustio da dijete umre.Ali Boæju moÊ moæemo najbolje iskusiti kada imamo blisku vezu sBogom. »udo se ne dogaa nekom Ëarobnom formulom, Ëak niti poku-πajem proroka da odræi djeËakovu tjelesnu toplinu. Pisac jasno govorida Bog uskrisuje djeËaka.

Ilija je i sam oduπevljen rezultatom. “Evo, tvoj sin æivi!” sigurno jeviknuo s prozora. Koliko god je ovaj dogaaj bio znaËajan za æeninuvjeru, sigurno je pomogao i Iliji. UdoviËin odgovor zavrπava iskazomvjere. Ona sada zna da Bog Izraelov moæe odræati æivot i podariti ga.

ProËitajte Luku 4,24-26 gdje se ponovno spominje ova udovica.Kako nam Kristove rijeËi pomaæu da bolje razumijemo ovu priËukao cjelinu? ©to iz toga moæemo izvuÊi za sebe kao pripadnikeBoæjeg izabranog naroda?

91

PETAK 10. prosinca


“‘Zaista, kaæem vam — nastavi on — nijedan prorok nema priznanjau svom zaviËaju. Zaista, takoer vam kaæem, bijaπe mnogo udovica uIzraelu u vrijeme Ilijino kad nebo osta zatvoreno tri godine i πest mjesecite velika glad zavlada po svoj zemlji. Ali ni jednoj od njih ne bijaπeposlan Ilija osim nekoj udovici u Sarepti, u zemlji sidonskoj. Mnogigubavci bijahu u Izraelu u vrijeme proroka Elizeja, ali ni jedan se odnjih ne oËisti osim Sirijca Naamana.’ (Luka 4,23-27)

Ovim izlaganjem dogaaja iz æivota proroka, Isus je odgovorio napitanja svojih sluπatelja. Slugama πto ih je Bog izabrao za posebno djelonije bilo dopuπteno da rade za narod tvrda i nevjerna srca. Meutim, ovaæena bila je udostojena zato πto je slijedila svjetlost koju je primila injezino je srce bilo otvoreno za veÊu svjetlost koju joj je Bog poslaopreko svog proroka. U Ilijino vrijeme Izrael se odvojio od Boga. »vrstosu se dræali svojih grijeha i odbacivali opomene Duha preko Gospodnjihvjesnika. Na taj naËin sami su se odcijepili od kanala kojim je Boæjiblagoslov mogao doprijeti do njih. Gospodin je proπao kraj izraelskihdomova i naπao utoËiπte za svog slugu u neznaboæaËkoj zemlji, kodjedne æene koja nije pripadala izabranom narodu. Meutim, ova æenabila je udostojena zato πto je slijedila svjetlost koju je primila i njezinoje srce bilo otvoreno za veÊu svjetlost koju joj je Bog poslao preko svogproroka.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 181)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Koja je veza izmeu grijeha i patnje? Udovica iz Sarfate

mislila je kako je njezin grijeh prouzroËio smrt njezinog sina. UNovom zavjetu uËenici su smatrali kako je sljepoÊa posljedica ro-diteljskog grijeha ili grijeha samog slijepca (Ivan 9,2.3). Trebamo lise drugaËije ponaπati prema ljudima Ëija je patnja posljedica njiho-vih grijeha za razliku od onih ljudi za koje mislimo da pate zbograzloga koji nisu sami skrivili? Ili uopÊe ne bismo trebali osuiva-ti? Obrazloæite svoj odgovor.

2. Dijete je roeno s rijetkim genetskim poremeÊajem i majkamisli da je Bog kaænjava za njezinu greπnu mladost. Kakav jojsavjet i utjehu kao razred moæete pruæiti?

3. Upitajte je li itko u razredu prisustvovao Ëudu, neËemu πtoje moglo doÊi samo od Boga. Kakva je bila reakcija te osobe? Kakoje Ëudo utjecalo na njezin æivot? Je li ta osoba ikada viπe posumnjalanakon πto je doæivjela neπto tako zadivljujuÊe? Koje pouke moæemoizvuÊi iz ovih iskustava o tome πto znaËi æivjeti po vjeri?

92

Beznadan sluËaj (2. dio)Moj æivot je bio tuæan i bez nade dok jednog dana nisam primijetio

πator u blizini kuÊe mojeg brata. Odræavani su evaneoski sastanci pa samdoπao iz znatiæelje. No, upravo sam tamo pronaπao nadu.

Jedne veËeri preskoËio sam sastanak kako bih otiπao kupiti drogu zabrata. U tiπini sam Ëuo glas koji mi je rekao: “Bi li to uËinio za sebe?” »uosam taj glas jednom prije u zatvoru. Bio je to Bog. Kleknuo sam i po prviput u æivotu molio: “Isuse, pomozi mi! Ja sam greπnik i æelim Te, Isuse, usvojem æivotu.” Te sam noÊi predao Bogu svoju ovisnost i On ju je oduzeood mene.

Okupao sam se i oπiπao svoju dugu kosu. Ljudi su primijetili da semijenjam. »lanovi crkve bili su radosni, ali je moj brat bio ljutit. Kada jeËuo da puπtam krπÊansku glazbu, razbio je moj radio. Prije bih u takvojsituaciji reagirao nasilno, a sada je mir ispunio moje srce i nisam se nalju-tio. Ovo nas je obojicu iznenadilo.

»lanovi crkve hrabrili su me u mojoj novoj vjeri. Bio sam krπten igodinu dana poslije ostavio sam posao u graevinarstvu kako bih postaoliterarni evanelist — iako nisam znao Ëitati ni pisati.

BuduÊi da nisam znao Ëitati, sluπao sam Bibliju na kasetama. Sluπaosam adventistiËke knjige na kasetama i Bog mi je dao pamÊenje da zapam-tim πto sam Ëuo. Bog me nauËio kako da govorim u javnosti i iznesem svojesvjedoËanstvo. Postao sam uspjeπan literarni evanelist. Zapamtio bih po-pis biblijskih tekstova tako da sam mogao odræavati biblijske satove. Tije-kom evaneoskih sastanaka dobrovoljno sam se javio da prouËavam Biblijus ljudima. Bog me blagoslovio u ovom poslu. S vremenom sam postao su-radnik direktora izdavaËke kuÊe na Barbadosu.

Jednog dana upoznao sam uËiteljicu u adventistiËkoj knjiæari. Razgo-varali smo i konaËno sam je zaprosio. VjenËali smo se. Naporno se trudilada me nauËi Ëitati i pisati.

Bog me blagoslovio s mnogo duπa preko rada s literaturom. Jedna æenakoja je æivjela u blizini, imala je krËmu. Pozvao sam je da prouËava Biblijusa mnom. Postala je adventistica, zatvorila krËmu i na istom mjestu otvoriladjeËji vrtiÊ.

Upoznao sam drugu mladu æenu koja je izgubila roditelje. Namjeravalaje poËiniti samoubojstvo. IspriËao sam joj malo o svojoj proπlosti, a zatimsmo se pomolili. Ona i njezina sestra prihvatile su Isusa u svoj æivot, i Bogih je promijenio.

Znam da Bog moæe promijeniti svakoga ako je promijenio mene.

Lionel Walcott πiri svoju vjeru na Barbadosu u otoËnoj dræavi u Kari-bima.

93


Gehazi: Izgubio orijentaciju“Idite samo za Jahvom, Bogom svojim; njega se bojte; nje-

gove zapovijedi vrπite; njegov glas sluπajte; njemu πtovanje is-kazujete; uz njega se priljubite.” (Ponovljeni zakon 13,5)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Postanak 39,4-6; 2. o kraljevima 4; 5;8,1-6; Jeremija 9,23.24; Ivan 13,1-17; 1. Timoteju 6,10.

Gehazi je bio sluga. Nije bio obiËan sluga, veÊ je sluæio kod jednogod najveÊih proroka u povijesti Izraela, Elizeja. Elizej je bio pozvan odGospodina da sluæi proroku Iliji kako bi se pripremio za vlastitu proroË-ku sluæbu (1. o kraljevima 19,16). Elizej je sluæio Iliji dugi niz godina isluπao, promatrao i na taj naËin upoznavao proroËki poziv. Nakon πto jeIlija bio uznesen na Nebo u ognjenim kolima (2. o kraljevima 2,11),doπlo je Elizejevo vrijeme. Njegova sluæba nije bila tako vatrena i zapa-æena kao Ilijina, ali je takoer izvrπila dalekoseæni utjecaj.

ZahvaljujuÊi tome, Gehazi je dobio prekrasnu priliku da bude bli-sko povezan s nekim tako blagoslovljenim od Boga kao πto je bio Elizej.Teπko je zamisliti πto je sve mogao nauËiti i vidjeti tijekom godina kojeje proveo s prorokom.

No, kao πto Êemo vidjeti ovog tjedna, unatoË tolikom potencijalu ibrojnim moguÊnostima, Gehazi je doæivio bijedan pad. PriËa o njemusluæi nam kao upozorenje da onaj tko zastrani, viπe ne moæe razlikovativaæno od nevaænog. Od velikog je znaËenja za nas da se pouËimo iznjegovih pogreπaka!

94


SLUÆENJE

Napiπite kratak opis posla jednog sluge koji se temelji na slje-deÊim redcima: Postanak 24,2-4; 39,4-6; Luka 14,17; 17,7.8; Djela2,18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biti sluga znaËi prije svega odreÊi se vlastitih planova, æelja i udob-nosti i potpuno se predati neËijem æivotu. Sluga je tu da pomogne go-spodaru u izvrπenju njegovih planova, æelja i aktivnosti. Ponekad bitisluga znaËi prenositi poruke, pratiti gospodara, biti mu pri ruci i obav-ljati svakidaπnje poslove. Nekada ukljuËuje voenje financija i kuÊan-stva, ali sluga uvijek djeluje za dobrobit gospodara, a ne za svoju osob-nu dobrobit.

Gehazi je bio sluga proroka Elizeja. To je bila jedinstvena prilika.Ovamo nisu spadali samo obiËni poslovi sluge. Bila je to neka vrstapripravniπtva. Sam Elizej bio je Ilijin sluga (1. o kraljevima 19,19-21).Iako je proroËko zvanje ovisilo o boæanskom pozivu, Ëini se kako je ovovrijeme zajedniËkog sluæenja pomoglo buduÊem proroku da razvija svojuvjeru i povjerenje u Boga. SluæeÊi svojem gospodaru Iliji, Elizej je nau-Ëio odreÊi se sebe i sluæiti drugima. Ovo se pokazalo kao najbolja kva-lifikacija za bilo koju buduÊu sluæbu. Nemamo zapisa o Gehazijevu po-zivu, ali Êemo uvidjeti prilike koje su mu bile dane.

Sluæenje nipoπto nije ograniËeno na starozavjetno razdoblje. Isus jerekao da je spremnost na sluæenje preduvjet za bilo koju vodeÊu duæ-nost u crkvi (Marko 9,35).

ProËitajte Ivan 13,1-17. Na koji naËin ovaj odlomak pokazujevezu izmeu vodstva i sluæenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UËenici su s Isusom proveli tri godine. UËili su od Njega i Ëak susudjelovali u Njegovoj sluæbi iscjeljenja, a opet nisu bili spremni poÊikao Boæji predstavnici. Bili su spremni uËiti teoriju i uæivati u druæenjus Isusom, ali joπ nisu bili spremni odreÊi se sebe i sluæiti jedan drugome.

Kako moæemo postati ponizni i umrijeti svojem “ja” da bismosluæili drugima? Kako moæemo nauËiti sluæiti drugima ne traæeÊiniπta zauzvrat?

95


U»ENJE IZ PRVE RUKE

Dobar uËitelj pouËava primjerom i pruæa uËeniku brojne prilike daprimijeni ono πto je nauËio. Elizej je bio takav tip uËitelja.

ProËitajte 2. o kraljevima 4,8-17. Koja je Gehazijeva uloga uovom dogaaju? Koje moguÊnosti Elizej daje Gehaziju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dogaaj sa ©unamkom biljeæi joπ jedno Ëudo u koje je ukljuËenaæena. U 2. o kraljevima 4,1-7, Elizej pomaæe udovici da se rijeπi svojihdugova da ne bi morala prodati svoja dva sina u ropstvo. A sada je Elizejna putu za ©unam. S obzirom na druπtveni status æena u biblijskavremena, Ëudno je πto pripovjedaË udanoj æeni pridaje takvo znaËenje.Ime njezinog muæa nije navedeno. Sve πto znamo jest da mu je æenapredloæila da sagrade gostinjsku sobu i da je star, iako se Ëini da je joπsposoban nadgledati æetvu svojih polja. U prvom dijelu priËe Elizej ak-tivno ukljuËuje Gehazija. On ga πalje da pozove æenu i preko njega jojupuÊuje zahvalu. On traæi Gehazijevo miπljenje i djeluje u skladu snjegovim prijedlogom. Gehazi je dorastao situaciji jer zapaæa i pokazujerazumijevanje za æenine potrebe. Elizej daje Gehaziju priliku da uËiniËudo. SljedeÊe godine raa se dijete Ëuda.

ProËitajte 2. o kraljevima 4,18-31. Koju promjenu u Gehazije-vom stavu ovdje primjeÊujemo u usporedbi s onim πto smo primije-tili u prethodnom dogaaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dijete Ëuda sada je mali djeËak. Gehazi je i dalje Elizejev sluga, noËini se kako je ipak izgubio neπto od razumijevanja koje je nekad imao.Kada je æena pokuπala obujmiti Elizejeve noge, Gehazi je pristupio daje odmakne. On vidi samo nepristojnost ©unamke koja svojim postup-kom krπi sve norme druπtvenog ponaπanja (vidi retke 25-27). Izgleda kaoda nije u stanju vidjeti njezinu veliku bol kao πto je vidio Elizej.

Ponekad je tako lako biti sebiËan i zaljubljen u sebe da posta-nemo neosjetljivi za osjeÊaje i potrebe naπih bliænjih. Tko se od nasnije bar jednom naπao u takvoj situaciji? Kako moæemo imati viπerazumijevanja za osjeÊaje i potrebe svojih bliænjih? Kako se moæemodostojanstveno nositi s nerazumijevanjem drugih prema nama?

96

UTORAK 14. prosinca

PITANJE VJERE

ProËitajte 2. o kraljevima 5,1-19 i odgovorite na sljedeÊa pita-nja:

1. Zaπto je izraelski kralj ovako reagirao? Je li njegova reak-cija razumna ili nerazumna? »ega se on zapravo pribojavao?

..................................................................................................................................

2. Zaπto je Naaman tako reagirao na naredbu koju mu je uputioElizej? Koje je razloge imao za svoju reakciju? Na koji naËin nje-gova reakcija odraæava reakciju izraelskog kralja na poslano pi-smo?

..................................................................................................................................

3. ProËitajte 12. redak. Kojom se logikom vojskovoa ovdjekoristi? Koju pogreπku Ëini?

..................................................................................................................................

4. Kako Naaman govori o sebi pred Elizejem nakon πto sedogodilo Ëudo? ©to nam to govori o njemu?

..................................................................................................................................

5. ©to mislite, zaπto je Elizej odbio uzeti bilo kakav novac odvojskovoe? Zaπto je bilo tako vaæno da ga ne uzme?

..................................................................................................................................

6. ProËitajte pozorno retke 17-19. ©to se ovdje dogaa? Nakoji naËin razumijemo Naamanov zahtjev i Elizejev odgovor?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

97

SRIJEDA 15. prosinca

GEHAZIJEV PAD

Iz naπe danaπnje perspektive teπko je razumjeti postupke nekihbiblijskih liËnosti, posebice zato πto su bile suoËene s toliko mnogoËudesnih dogaaja. Nevjerojatno iscjeljenje Naamana dogodilo se predGehazijevim oËima. Gehazi nije vidio samo Boæju moÊ, veÊ i postupkesvojega gospodara koji je odbio primiti bilo kakav novac od vojskovoe.Pomislili bismo kako je to i viπe nego dovoljno da se ponizi pred Bogomi ljudima, ali oËito nije bilo tako.

ProËitajte 2. o kraljevima 5,20-27. Kako je Gehazi, barem ispo-Ëetka, pokuπao opravdati svoj postupak? Je li u Gehazijevu razmiπ-ljanju bilo natuknica o nacionalizmu ili etniËkim predrasudama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija je puna upozorenja protiv ljubavi prema novcu i o opasnosti-ma koje nose zemaljska blaga. Ova upozorenja nisu upuÊena samo bo-gatima. Problem nije u tome koliko materijalnih dobara posjedujemo,veÊ u naπem stavu prema onome πto posjedujemo. Borba protiv pohlepezahtijeva stalnu budnost. Mi neprekidno moramo provjeravati svoj stavprema svojem imetku i predati se Bogu. Svoj stav moæemo pokazati nesamo davanjem materijalnih dobara, veÊ i naπeg vremena. Ljubav premamaterijalnim stvarima ometa naπu pravu zadaÊu i svrhu u æivotu i nakraju, ne budemo li oprezni, moæe prouzroËiti naπu vjeËnu propast.

NeuobiËajeno je πto se Gehazi zaklinje æivim Bogom, a potom odlaziobmanjivati. Smatra li on kako ga æivi Bog ne vidi? Ovo snaæno svjedo-Ëanstvo pokazuje kako nas naπe vlastito srce moæe prevariti!

Naaman u meuvremenu vrlo πirokogrudno daruje Gehazija, ali vje-rojatno odlazi s nekim pitanjima, posebno kada se dvojica njegovihslugu vraÊaju s izvjeπÊem o Gehazijevom Ëudnom ponaπanju. Gehazijevapohlepa pokvarila je svjedoËanstvo koje je Elizej æelio dati ovom novomobraÊeniku.

Na kraju je isti Bog koji je uËinio Ëudo, otkrio istinu Elizeju oGehazijevom Ëinu, i samo u jednom trenutku njegova sluæba i æivot bilisu uniπteni.

Vrlo je lako podcijeniti nevjerojatan uËinak koji ljubav imaprema novcu (1. Timoteju 6,10). Kojih se primjera iz biblijske ilinebiblijske povijesti moæete sjetiti, kada je novac doveo do neËijepropasti? Kako se moæemo zaπtititi od te vrlo opasne kuπnje?

98


ÆIVJETI OD OSTATAKA

Gehazijevo ime spominje se posljednji put u 2. o kraljevima8,1-6. U kojem poslu zatiËemo bivπeg Elizejevog slugu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Proπlo je mnogo godina od slavnog Ëuda uskrsnuÊa ©unamkinogsina. »ini se kako Gehazija koæna bolest nije previπe unakazila, jer ganalazimo na kraljevskom dvoru. Elizejev “bivπi sluga” govori o onomeπto je nekad bio. On se hvaliπe Elizejem i njegovim Ëudima, i na tajnaËin najvjerojatnije istiËe svoju vaænost zahvaljujuÊi povezanosti s Eli-zejem.

Moæda nikada ne bismo Ëitali o ovom dogaaju da se nije dogodiou pravom trenutku. Biblijski pisac nam kaæe kako se upravo u onomtrenutku kada je Gehazi priËao o Ëudu uskrisivanja ©unamkinog sina,©unamka pojavila pred kraljem. U svojoj providnosti Bog koristi Ge-hazijevo hvalisanje kako bi pomogao æeni ©unamki. ©unamka je sadavjerojatno udovica, jer se ne spominje ime njezinog muæa, a bilo bineobiËno da se æena pojavi pred kraljem takvim poslom umjesto svojegmuæa. Ona se najvjerojatnije skrbi za svoju obitelj dok joj sin ne posta-ne punoljetan. Provela je sedam godina izvan zemlje dok je vladalavelika suπa. Imati dobre veze i poznavati prave ljude moæe biti vaæno iizgledati kao prednost s ljudskog glediπta, ali Bog na to gleda drugaËije.

Kakav je odnos istinski vaæan i zaπto? Vidi Jeremija 9,23.24.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

I tako Gehazi nestaje iz povijesti. Tuæna strana priËe jest Ëinjenicada je mogao obavljati Boæje djelo. Mogao je uËiti od Elizeja. Mogao je bitisljedeÊi veliki prorok ili moæda voa i uËitelj u proroËkim πkolama. Sveπto mu je sada preostalo bilo je prisjeÊanje na stare dobre dane kada jeradio s prorokom. Gehazi je mogao stvarati povijest; sve πto je sadamogao, bilo je da æivi u proπlosti.

Trebamo se prisjeÊati i govoriti o onome πto je Bog za nas Ëiniou proπlosti. Ali u isto vrijeme, trebamo paziti da se ne zadræavamona onome πto nam moæe πtetiti u sadaπnjosti. Kako ovdje odræatipravu ravnoteæu? Na koji naËin pretjerano zadræavanje na proπlostinegativno utjeËe na naπ hod s Gospodinom danas?

99

PETAK 17. prosinca


“SveËane su pouke kojima nas uËi ovo iskustvo Ëovjeka koji jeimao tako uzviπene i svete prednosti. Gehazijevo ponaπanje stavilo jekamen spoticanja na put Naamana, Ëovjeka u Ëiji um je prodrlo divnosvjetlo, koji je bio sklon sluæiti æivome Bogu. Za prijevaru koju je uËinioGehazi, ne moæe se naÊi nikakvo opravdanje. Sve do svoje smrti on jeostao gubav, noseÊi Boæje prokletstvo, izloæen prijeziru svojih bliænjih.

‘Laæljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko πiri laæi, neÊe uteÊi.’(Izreke 19,5) Ljudi mogu pokuπavati sakriti svoja zla djela od ljudskihoËiju, ali ne mogu prevariti Boga. ‘Naprotiv, sve je golo i otkriveno oËimaonoga komu moramo dati raËun.’ (Hebrejima 4,13) Gehazi je kanioprevariti Elizeja, ali je Bog otkrio svome proroku rijeËi koje je Gehazirekao Naamanu, i svaku pojedinost onoga πto se zbivalo izmeu ovedvojice.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 160,161)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Koji su znakovi upozorenja da novac ili teænja za novcem

preuzima Boæje mjesto u naπem æivotu? Kako moæemo nauËiti ko-ristiti novac, a ne dopustiti da on koristi nas? Koju ulogu desetinai davanje darova imaju u vezi s cjelokupnim pitanjem utjecaja imoÊi novca u naπem æivotu?

2. Kao razred razmotrite svoj odgovor na pitanje od Ëetvrtka.©to je uistinu vaæno u æivotu i zaπto je to tako lako izgubiti izvida?

3. Koji su razlozi naveli Gehazija da pomisli kako moæe izvestisvoju prijevaru do kraja? On je znao da Bog postoji; bio je prisutankad su se dogodila Ëuda, od kojih su neka bila priliËno nevjerojat-na. Ipak, unatoË svemu tome, on je pokuπao prevariti svojega gos-podara. Moæda je i prije Ëinio sliËne poteze i uspijevao u tome.Moæda je u svojem umu opravdao svoje postupke. Mi to ne znamo.Ono πto znamo jest da nije teπko sebe zavarati. Kako se moæemozaπtititi da ne podlegnemo istom samozavaravanju?

4. Vratite se u 2. o kraljevima 5,17-19. Koje pouke trebamo,odnosno ne trebamo izvuÊi iz Naamanovog zahtjeva upuÊenog Elize-ju da se pokloni u kuÊi Rimona?

5. Kako na praktiËan naËin moæemo sluæiti svojim bliænjima?

100

NeoËekivani boæiÊni poklonProπle godine, Ëim sam prihvatila adventizam, æeljela sam podijeliti

svoju novu radost i ljubav prema Bogu s drugima. Ali nisam bila znala kakoda to uËinim. A onda nam je u vrijeme boæiÊnih blagdana pastor dao pre-slike skraÊene verzije knjige Velika borba i pozvao nas da ih razdijelimo.Uzela sam jedan primjerak i molila Boga da mi pokaæe osobu kojoj æeli daga poklonim.

OdluËila sam dati knjigu bivπoj prijateljici iz razreda, Antoniji. Zahva-lila mi je i pogledala u sadræaj. Privuklo ju je jedno poglavlje koje govori otome πto se dogaa kada osoba umre. Ona je æeljela saznati neπto viπe otome πto ja vjerujem, posebice o tome πto se dogaa nakon smrti. Ali bu-duÊi da sam bila novi adventistiËki krπÊanin, nisam znala kako joj to obja-sniti. OdluËila sam je posjeÊivati svaki tjedan i prenositi joj subotnjoπkol-sku pouku od proπlog tjedna.

Dok sam bila u posjetu kod Antonije, navratila je njezina starija sestraAntonetta. »inilo se da je zanima ono o Ëemu smo raspravljale, stoga samodluËila i nju posjetiti iako nisam bila pozvana. Pustila me u kuÊu, a nakonπto smo neko vrijeme razgovarale, ponudila sam da joj iznesem niz biblij-skih predavanja koja su ukljuËivala slike i biblijske tekstove namijenjenejavnoj evangelizaciji. Rekla sam da Êu rado govoriti svakome tko nam se æelipridruæiti u njezinoj kuÊi.

Antonetta je prihvatila prijedlog i pozvala je svojeg supruga i djecu dajoj se pridruæe. Trebala mi je moralna potpora, pa sam pozvala vou mladihiz svoje crkve. Prikazali smo materijal u Antonettinoj kuÊi, a zatim pozvalinju i njezinog supruga da posjete naπu malu crkvu.

Antonetta i njezin suprug prihvatili su poziv. Bili su oduπevljeni pri-jateljskom zajednicom vjernika i novim istinama o kojima su sluπali usvojoj kuÊi. “Ja sam krπÊanka veÊ neko vrijeme”, kaæe ona. “Ali tek kadame je Natalija pozvala u AdventistiËku crkvu, moje su se oËi otvorile zaistinu.”

“Kada sam proπlog BoæiÊa posjetila svoju sestru, uopÊe nisam oËeki-vala da Êu primiti dar Boæje ljubavi”, dodala je Antonetta. “Taj dar ljubavizauvijek je promijenio moju obitelj.”

Antonetta i njezin suprug pripremaju se za krπtenje. Antonettina sestraAntonia i dalje nastoji nauËiti joπ viπe, pa je Antonetta i ja posjeÊujemo irazgovaramo s njom o naπoj vjeri.

Natalia Hristova πiri svoju vjeru u Kripanu u Bugarskoj.

101


Baruh: Podizanje baπtineu svijetu koji se raspada

“Uza Zakon! Uza svjedoËanstvo! Tko ne rekne tako, zoruneÊe doËekati.” (Izaija 8,20)

BIBLIJSKI TEKSTOVI: Izaija 53,1-5; Jeremija 7,1-11; 28; 45;Matej 6,25-34.

Svijet kakav je Baruh poznavao bliæio se kraju. Jeruzalem i Judaproæivljavali su svoje posljednje trenutke. Asirija koja je dominirala starimBliskim istokom viπe od dvjesto godina, bila je podijeljena iznutra, uvu-Ëena u graanski rat, i gubila svoj utjecaj u podaniËkim zemljama. Umeuvremenu se pojavila nova supersila: Babilon. Neko vrijeme Juda jeimao mali predah i pod vladavinom dobrog kralja Joπije (640.—609. g.pr. Kr.), uspio je proπiriti svoj teritorij i obnoviti πtovanje pravoga Boga.Meutim, zbog brzih promjena, na kraju 7. stoljeÊa prije Krista Jeruza-lemu je istjecalo vrijeme. Kralj Joπija umro je u bici protiv EgipÊana (2.o kraljevima 23,29). Sinovi koji su vladali nakon njega nisu imali ististatus kao njihov otac, stoga su se pobunili protiv Babilona u viπenavrata, πto se pokazalo kobnom pogreπkom. Na kraju je Jeruzalemosvojen, 586. g. pr. Kr., hram je sruπen, a mnogi Judejci zarobljeni.

Baruh je æivio u ovo vrijeme dramatiËnih promjena i poraza. Iako senjegov svijet ruπio, on je ostavio naslijee koje nijedan kralj ili rat nisumogli uniπtiti.

©to moæemo nauËiti od Baruha, posljednjeg u nizu osoba iz pozadi-ne o kojima smo prouËavali?

102


BARUHOV SVIJET

Baruhov svijet bio je izgraen u odreenoj politiËkoj, gospodarskoji vjerskoj stvarnosti u kojoj se nalazio njegov narod u tom razdoblju.PolitiËki gledano, Judino kraljevstvo bilo je ugnjetavano pod jarmombabilonske dominacije. Snaæna nacionalna previranja pogodila su svapodruËja druπtva. Narod je æelio osloboenje od Babilona. Gledano go-spodarski, stvari su se dobro odvijale, barem za onaj dio stanovniπtvakoji se bogatio izrabljivanjem siromaπnih. Naravno, postojao je i vjerskisustav koji je bio temelj cjelokupnog druπtva.

ProËitajte Jeremiju 7,1-11. Na koje je kljuËne moralne i duhov-ne probleme narod bio upozoren? Koje paralele moæemo povuÊi snaπim vremenom? Obratite posebnu pozornost na 4. redak. ©to jeovdje reËeno narodu i kakvu pouku moæemo iz toga izvuÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Baruhovo ime znaËi “onaj koji je blagoslovljen” i Ëini se da jedoista bio blagoslovljen. On je bio pisar, πto znaËi da je bio visokoob-razovan. »ini se da je potjecao iz pisarske obitelji i imao dobre obitelj-ske veze.

Nije nam poznato kako je Baruh dospio u sluæbu sveÊenika i pro-roka Jeremije. Moæda ga je privukla Jeremijina Ëvrsta veza s Bogom.Druπtveni, politiËki i gospodarski ideal o kojem Jeremija propovijedaËvrsto je ukorijenjen u Boæjoj objavi. Jeremija se ne boji zauzeti zaBoæju rijeË, Ëak i kad se to smatra politiËki nekorektnim. U svojimvienjima Jeremija razobliËuje grijeh struktura kojima druπtvo vjeruje,i pozvan je od Boga da upozori ljude kamo Êe ih odvesti njihovi postupciako se ne promijene. Moæda je Baruhova æelja bila postati dijelom onogazbog Ëega je dobio posebnu ulogu.

ProËitajte iznova Jeremiju 7,1-11. Kako moæemo primijenitiove rijeËi na sebe, na naπ hod s Gospodinom? ©to u svojem æivotutrebamo mijenjati? U koje se “laæne rijeËi” pouzdajemo? Kojim“drugim” bogovima moæda sluæimo? Koliko smo se otvoreno i iskre-no spremni suoËiti s ovim pitanjima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

103


JERIMIJIN PISAR

Knjiga o Jeremiji pruæa nam neke jedinstvene spoznaje o procesupisanja Biblije. Baruh kao Jeremijin pisar, zapravo sudjeluje u prijenosui oËuvanju Boæje rijeËi. U Jeremiji 36,4 Jeremija poziva Baruha, i dokdiktira poruku upuÊenu narodu, Baruh je zapisuje na pergament. Ovo jeizvrstan primjer djelovanja nadahnuÊa. Bog ne upravlja fiziËki prorokomJeremijom niti pomiËe njegovu ruku dok piπe. Umjesto toga, Bog Jere-miji daje vienja i poruke. Prorok uobliËuje poruku i zapisuje je. Uovom konkretnom sluËaju Jeremija nije zapisivao, veÊ je diktirao Baruhu.Baruh takoer prenosi poruku u javnost. BuduÊi da je Jeremija u nemi-losti dvora i ima zabranjen pristup hramu, prorokovu poruku Ëita Baruhu hramu na sveti dan. On nikada ne tvrdi da ta poruka dolazi od njega,pa ni od Jeremije, veÊ od Boga.

ProËitajte dogaaj o Hananiji u Jeremiji 28. Na koji naËin ovajgovornik otkriva naËelo zapisano u Izaiji 8,20?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja poruka ne laska niti se priklanja javnom miπljenju. Ona nijeuvijek “politiËki korektna”. Boæja poruka ne proturjeËi sebi; proturjeË-no moæe biti ljudsko tumaËenje poruke, ali sama poruka nikada.

U Jeremiji 28,7-9 prorok se osvrÊe na jedinstvenost Svetog pismaËvrsto utemeljenu na ispunjenim proroËanstvima. Prerana smrt laænogproroka u ovom poglavlju zorno potvruje ovo vaæno naËelo.

Poanta je u tome πto nam je Bog dao ne samo svoju RijeË, veÊ i vrlodobre razloge za vjerovanje u tu RijeË, Ëak i kad nailazimo na dijelovekoje ne razumijemo ili odlomke koji vrijeaju naπu osjetljivost. Ne spa-πava nas Biblija, veÊ Isus; On nam se u Svetom pismu otkriva viπe negoigdje drugdje.

Mnoge sile rade na tome da oslabe naπe povjerenje u BoæjurijeË. Navedite neke od ovih sila i zapitajte se na koji se naËinmoæemo zaπtititi od njih. Uostalom, prestanemo li vjerovati u bib-lijske poruke, u πto Êemo vjerovati?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

104

UTORAK 21. prosinca

OSUJE∆ENE AMBICIJE (Jeremija 36)

»ini se kako judejski narod konaËno shvaÊa ozbiljnost situacije. UJeremiji 36,9 Ëitamo da se narod okupio na dan posta pred Gospodi-nom. ZahvaljujuÊi svojim profesionalnim vezama s drugim pisarima,Baruh uspijeva osigurati dobro javno mjesto, u prozoru dvorane Gemar-je na ulazu u hram. Ovdje Baruh nastavlja Ëitati svitak koji je zapisaokako mu je Jeremija diktirao. Nakon πto je proËitao poruku, dvorskisluæbenici traæe od njega da njima Ëita posebno. Nakon ispitivanja opodrijetlu ove poruke, sluæbenici odluËuju iznijeti kralju cijelu situaciju.U jednom kratkom trenutku Ëini se kako bi u Judi moglo doÊi do pro-mjena. Za Baruha je ovo trenutak nade. Ako se situacija preokrene,njegova potpora Jeremiji Êe se isplatiti. Ako doe do reforme, on Êepostati vaæan Ëovjek, a moæda Êe dobiti i visoko mjesto u vlasti.

©to je kraljev odgovor znaËio za Baruhova oËekivanja za bu-duÊnost, bar na struËnoj razini? Vidi Jeremija 36.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svici su bili napravljeni od papirusa i bili su vrlo skupi. Bili supisani rukom. Zbog toga je svaki svitak bio rijedak i dragocjen primje-rak. Na ovom svitku bila je zapisana Boæja poruka upuÊena kralju Jo-jakimu. Kralj i njegovi dvorjani iskazali su namjerno vrijeanje Bogarezanjem i spaljivanjem svitka. To je za Baruha znaËilo gubitak mnogihsati teπkog rada.

Baruh, koji se moæda nadao viπem poloæaju na dvoru, sada shvaÊada je stao na stranu “pogreπnog” igraËa i uspjeπno sabotirao svoju bu-duÊnost pisara na kraljevskom dvoru u Jeruzalemu. On je takoer naljutioi najmoÊnijeg Ëovjeka u kraljevstvu. Ovo je jasan sluËaj kako ËvrstostojeÊi uz Boga moæemo biti na gubitku.

Zajedno s Jeremijom, Baruh je sada nepoÊudan. Kraljevski uhodeËeπljaju grad æeleÊi se doËepati ovih gubitnika. Sluæenje Bogu nije zakukavice niti ljude koji Ga æele iskoristiti za napredovanje u karijeri.Boæji vjesnik ne ostvaruje u æivotu osobne ambicije, veÊ vrπi Boæju voljubez obzira na cijenu. Ta cijena katkad moæe biti vrlo visoka.

Koliko vas stoji sluæenje Bogu? Kad ste posljednji put izgubiliili ærtvovali neπto vrijedno zato πto ste zastupali biblijska naËela iliBoæje zapovijedi? Razmislite o posljedicama svojeg odgovora kakavgod on bio.

105

SRIJEDA 22. prosinca

JAO MENI JADNOME!

Gospodin ima posebnu poruku samo za Baruha (Jeremija 45), πtonije nikakvo Ëudo s obzirom na okolnosti.

Prvo, zbog povijesne napomene o Ëetvrtoj godini vladanja kraljaJojakima u Jeremiji 45,1, poglavlje 45 dolazi odmah nakon poglavlja 36.Jeremija je najvjerojatnije u zatvoru i moguÊnost buenja meu judej-skim voama ne Ëini se moguÊom. Potom, Baruhova buduÊnost iz svje-tovne perspektive u najboljem sluËaju izgleda mraËna. Stoga, kao πtostoji u Jeremiji 45,3, Baruh ima “loπ dan”. OsjeÊaj obeshrabrenosti,tuge ili bezvoljnosti sastavni su dio ljudskog roda na naπem otpalomplanetu. Mnogi su razlozi da se tako osjeÊamo i ne smijemo nikadapomisliti da je to neispravno ili greπno. Ovisno o okolnostima, bilo bineprirodno kad se tako ne bismo osjeÊali. Zasigurno su mnoge biblijskeosobe imale takve trenutke oËaja (vidi 1. o kraljevima 19,4; Job 6,2.3;Psalam 55,5 — 4. r. u DK). Zavaravali bismo sami sebe kad bismo mislilida ih nekako moæemo izbjeÊi.

ProËitajte Izaiju 53,1-5. Kakvi su raspoloæenje i osjeÊaji ovdjeopisani i tko ih proæivljava? ©to nam to govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U trenucima potiπtenosti i tuge trebamo znati da nas Bog nije na-pustio. To samo znaËi da Êemo s ostatkom ËovjeËanstva i mi patiti uovome æivotu, bez obzira na to je li ta patnja izazvana naπom krivnjomili nije. Vaæno je samo da u svojoj patnji ne dopustimo zlu da nasodvrati od Gospodina ili uËini ogorËenima i ozlojeenima na Njega. Vaænoje da se Ëvrsto dræimo Boæjeg obeÊanja o praπtanju, iscjeljenju, boljojbuduÊnosti i novom æivotu na novom nebu i novoj zemlji.

Svi mi æelimo da nam u æivotu sve ide na dobro; svi mi teæimo zaboljim æivotom sada i ovdje. Ali s obzirom na grijeh na naπem svijetu,to se ne dogaa Ëesto, onako kako bismo mi to æeljeli. Stoga je vrlovaæno da usred svih nevolja kroz koje prolazimo ne zaboravimo na velikunadu da Êe jednom, kada zavrπi straπno razdoblje grijeha, patnje i smrtzauvijek nestati.

Navedite neka od svojih omiljenih biblijskih obeÊanja o novomnebu i novoj zemlji. ProËitajte ih, molite se nad njima i traæite odGospodina da vjerujete u njih do trenutka kada Êete tamo æivjeti.

106


©TO JA IMAM OD TOGA?

ProËitajte Jeremiju 45. ©to nam ovaj odlomak govori o Bogu?©to nam govori o Baruhu?

..................................................................................................................................

Baruh je tuæan, pati, nemiran je i iscrpljen. Vidi kako njegov æivotpropada, svi njegovi snovi nestaju poput magle.

I Boæje srce pati. On je osnovao i vodio Izrael. Kao roditelj koji sebori s tvrdoglavim, buntovnim djetetom, tako se i Gospodin zalagao zasvoj narod viπe od tisuÊu godina. Baruhova patnja i tuga samo su tihiodjek Boæje tuge. Moæda je to razlog zaπto Boæje srce nikad nije rav-noduπno prema naπoj tuzi. Mi nikada ne plaËemo sami. Bog koji poznaje“broj vlasi” na naπoj glavi, pronalazi vremena za oËajnog pisara i dajemu nadu i ohrabrenje. U kazni koja Êe uskoro zadesiti Izrael, Baruh Êebiti spaπen. Bog Êe saËuvati njegov æivot. Izraz koji nalazimo u retku 5(“a tebi Êu kao plijen pokloniti æivot tvoj”) moæemo pronaÊi i u drugimdijelovima knjige (Jeremija 21,9; 38,2; 39,18). To podsjeÊa na vojnikakoji bijegom spaπava goli æivot nakon poraza u bitci.

Paradoksalno je πto spasenje dolazi samo zahvaljujuÊi “porazu”.Isus je izvojevao pobjedu zahvaljujuÊi poniæenju i porazu na kriæu. Sa-mo ako se prestanemo boriti i predamo svoj æivot, planove i buduÊnostu Boæje ruke, moæemo pronaÊi sigurnost. Samo kada smo spremni napotpunu predaju, postajemo sigurni u Gospodinu.

Koju sliËnost uoËavate u tekstovima u Jeremiji 45,1-5 i Mateju6,25-34?

..................................................................................................................................

U Jeremiji u 45 Bog podsjeÊa Baruha na ono πto je uistinu vaæno.U Mateju 6 Isus nas podsjeÊa da je naπ æivot vaæniji od naπih zemaljskihdragocjenosti. UnatoË svim svojim snovima o veliËini i moÊi, u trenutkupropasti Baruhu je vaæan samo njegov æivot. UnatoË tome πto mu jepropala blistava karijera na jeruzalemskoj politiËkoj sceni, odanost iveza s Jeremijom spasila je æivot Baruhu i dala mu joπ veÊu baπtinunego πto je ikad mogao sanjati.

Upravo smo za ovom baπtinom i tragali u osobama iz sjene u Staro-me zavjetu, o kojima smo prouËavali proteklih trinaest tjedana. VeÊinaonih koje smo malo bolje upoznali nisu bili veliki “igraËi” u svojemvremenu, ali su njihova imena ostala zabiljeæena u Svetome pismu kakobismo mogli uËiti iz njihovih uspjeha kao i neuspjeha.

107

PETAK 25. prosinca


“Uzevπi drugi svitak, Jeremija ga je dao Baruhu da upiπe ‘u nj sveone rijeËi πto bijahu na prvom svitku koji je Jojakim, kralj judejski,spalio’” (Jeremija 36,28.32). Srdæba Ëovjeka pokuπala je onemoguÊitidjelovanje Boæjeg proroka, ali upravo ono sredstvo kojim se Jojakimposluæio da bi ograniËio utjecaj Gospodnjeg sluge, pruæilo mu je joπjednu priliku da objasni boæanske zahtjeve.

Duh protivljenja ukorima, koji je doveo do uhiÊenja i zatvaranjaJeremije, postoji i danas. Mnogi odbijaju posluπati ponovljene opomene,radije sluπajuÊi laæne uËitelje koji laskaju njihovoj oholosti i zatvarajuoËi pred njihovim zlodjelima. U dan nevolje takvi neÊe imati sigurnogutoËiπta, neÊe dobiti nikakve pomoÊi s Neba. Boæji izabrani sluge tre-baju se hrabro i strpljivo suoËavati s patnjama i nevoljama koje impadaju u dio zbog kleveta, odbacivanja i neshvaÊanja. Oni trebaju i daljevjerno obavljati posao koji im je Bog povjerio, uvijek imajuÊi na umuproroke iz starine, Spasitelja ËovjeËanstva i Njegove apostole, jer su ioni trpjeli zlostavljanja i progonstva zbog RijeËi.” (Ellen G. White, Izrael-ski proroci i kraljevi, 275,276)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Kako razumijete djelovanje nadahnuÊa? Kako nam æivot i

sluæba Ellen G. White pomaæe da razumijemo ovu vaænu temu?2. Koje su biblijske osobe ærtvovale osobne ambicije da bi

ostale vjerne Gospodinu?3. Iznesite u razredu Ëega ste se morali odreÊi kako biste

ostali na Boæjoj strani. ©to moæete nauËiti iz svojih iskustava?Misli li tko da cijena sluæenja Gospodinu nije vrijedna onoga πto jezauzvrat primio?

4. Kako reagirate kada se otkriju vaπi pogreπni postupci? Kajeteli se na koljenima ili, slikovito govoreÊi, bacate taj ukor u vatru, akoritelja u tamnicu? ©to vam vaπ odgovor govori o vama samima iπto trebate promijeniti?

5. Kako moæete bolje razumjeti da naπa patnja (Ëak i ako jeizravna posljedica naπih grijeha), ne znaËi da nas je Gospodin os-tavio? Kako se moæemo nauËiti oslanjati na svoju vjeru dok prolazi-mo kroz strahovitu patnju?

108

PozivnicaÆivim u Sierra Leoneu u zapadnoj Africi. Odrastao sam u nekrπÊanskoj

religiji sa strogim pravilima. Moja majka bi me kaænjavala ako nisam moliosvakog dana u odreeno vrijeme. Kada sam malo odrastao, pitao sam je πtoimam od toga da ponavljam molitve na jeziku koji ne razumijem. Æelio samBoga osobno poznavati. Ona me je razumjela i dopustila da tragam za svo-jom vlastitom vjerom.

Prisustvovao sam nekim evaneoskim sastancima u mojem kraju jersam æelio vidjeti o Ëemu se radi. Bio sam zadivljen. Ljudi su priËali svojaiskustva i pjevali jako lijepe pjesme. Tog dana u mojem se srcu rodila æeljada postanem krπÊanin.

Pohaao sam krπÊansku srednju πkolu. Sada sam vjerovao da je Bogstvorio svijet i da je Isus Krist umro za greπnike. Znao sam da je za krπÊaneBiblija sveta knjiga, ali sam rijetko kad vidio u πkoli da je netko Ëita. Nisambio siguran da je ova crkva pravi put do Boga.

Tada sam upoznao Gibu, prijatelja iz djetinjstva, kojeg dugo nisamvidio. Neko vrijeme smo razgovarali, a onda me on pozvao na evaneoskesastanke u njegovoj crkvi. “Bog te voli”, rekao je. “On te æeli u svojem toru.Doi.” Nisam otiπao, ali nisam imao mira. Napokon sam otiπao u Gibinucrkvu u subotu ujutro.

To je bilo potpuno razliËito od bilo kojeg krπÊanskog bogosluæja kojesam ikad vidio. Nakon vijesti iz svijeta, vjernici su se podijelili u skupinekako bi raspravljali o biblijskoj temi iz knjige koju su imali. Htio sam znativiπe. Dobio sam pouku za to tromjeseËje i prouËavao je kod kuÊe. Svakatvrdnja bila je potvrena biblijskim retkom.

Nastavio sam odlaziti u AdventistiËku crkvu i usporeivati ono πto oninauËavaju s onim πto sam nauËio na drugom mjestu. Pitao sam se zaπtoadventisti svetkuju subotu, ali prouËavajuÊi Bibliju, otkrio sam da Bog nijepromijenio svoj sveti dan, veÊ su to uËinili ljudi. Dok sam prouËavao Bib-liju, shvatio sam da nisam ja izabrao Boga, veÊ je Bog izabrao mene.

Giba i ja prouËavali smo zajedno Boæju rijeË i on mi je pomogao da jerazumijem. Naæalost, umro je prije mojeg krπtenja. No, njegova sluæba senastavlja. Giba me pozvao da upoznam Boga, a sada ja pozivam svoje pri-jatelje. Jedan od mojih prijatelja je krπten i sada radimo zajedno kakobismo druge doveli Kristu. Moja najveÊa æelja je da dovedem svoje roditeljeu prekrasnu Boæju obitelj.

Vaπi misijski darovi pomogli su mi da odgovorim na Boæji poziv i da Gaslijedim. Hvala vam za to!

Dalton Swaray studira i propovijeda svoju vjeru u Freetownu u SijeraLeoneu u Africi.

109

01 P Izlazak 20,12 Poπtovanje roditelja02 S Levitski zakonik 19,32 Poπtovanje starijih

03 N 1. Petrova 2,17.18 Poπtovanje autoriteta04 P Psalam 89,7 Strahopoπtovanje prema Bogu05 U Psalam 111,9 Strahopoπtovanje prema Boæjem imenu06 S Jeremija 7,23 Strahopoπtovanje prema RijeËi Boæjoj07 » 1. Samuelova 2,30 Strahopoπtovanje u domu08 P 2. Ljetopisa 36,15.16 Poπtovanje Boæjih predstavnika09 S Levitski zakonik 19,30 Strahopoπtovanje prema Boæjem domu

10 N Izlazak 20,8 Poπtovanje subotnjeg dana11 P Jeremija 10,10 On je æivi Bog12 U 1. Ivanova 3,1 Bog je moj Otac13 S Psalam 46,8 Bog je sa mnom14 » Postanak 16,13 Bog me vidi15 P Izaija 41,10 Bog se brine za mene16 S Izaija 46,9 Bog je sve i u svemu

17 N Psalam 19,2 Bog u prirodi18 P Ivan 10,10 Obilan æivot u Kristu19 U 1. Petrova 2,21.22 Krist je moj savrπeni primjer20 S Hebrejima 2,17 Krist je moj stariji Brat21 » Luka 2,40 Isus kao mladiÊ22 P Luka 2,51.52 Krist je bio posluπan23 S Hebrejima 4,15 Krist je bio kuπan kao i mi

24 N Koloπanima 1,27 Krist u meni — nada slave25 P Psalam 91,11 Moj aneo Ëuvar26 U Psalam 34,7 Aneli u mojem svakidaπnjem æivotu27 S Hebrejima 1,14 Aneli i zadobivanje duπa28 » Psalam 103,20 Aneli koriste moje ruke29 P Djela 12,11 Aneo je oslobodio Petra30 S Izlazak 23,20 Aneli me pripremaju za vjeËnost

31 N Otkrivenje 7,2.3 Aneli zadræavaju Ëetiri vjetra

JUTARNJI STIHOVI — LISTOPAD 2010.

Smjeran æivot

110

01 P Efeæanima 6,11.12 Obuci svu bojnu opremu Boæju02 U Efeæanima 6,13.14 Opaπimo svoja bedra istinom03 S Efeæanima 6,14.15 Oklop pravednosti04 » Efeæanima 6,15 Spremnost za Radosnu vijest05 P Efeæanima 6,16 ©tit vjere06 S Izaija 59,17 Kaciga spasenja

07 N Efeæanima 6,17 MaË Duha08 P Izaija 27,5 U Kristu je snaga09 U 1. KorinÊanima 15,57 U Kristu je pobjeda10 S Rimljanima 12,2 Volja je odluËujuÊa snaga11 » 2. Timoteju 2,1-3 Prve pobjede postiæu se u domu12 P 1. KorinÊanima 15,58 Budite Ëvrsti, nepokolebljivi13 S Psalam 43,3 Hodite u svjetlu

14 N Otkrivenje 3,11 Dræi Ëvrsto15 P Rimljanima 5,19 Kristova pobjeda i Adamov pad16 U Ivan 16,33 Krist je pobijedio svijet17 S 1. Ivanova 5,4 KrπÊani svih vremena: pobjednici18 » Rimljanima 8,35-37 Pavlov usklik pobjede19 P PlaË Jeremijin 3,22.23 Jeremijina izjava zahvalnosti20 S Job 19,25.26 Job je znao da je Izbavitelj æiv

21 N Matej 11,11 Nitko nije bio veÊi od Krstitelja22 P Rimljanima 12,17 Poπtenje23 U Sefanija 3,13 Istinoljublje24 S Izreke 29,23 Poniznost25 » Izreke 11,24.25 Velikoduπnost26 P 1. KorinÊanima 13,4 Ljubav27 S Matej 12,37 RijeËi i djela nalik Kristovim

28 N Job 22,21 Mir29 P 1. o kraljevima 8,56 Boæja obeÊanja nisu ostala neispunjena30 U Psalam 30,5.6 Boæja obeÊanja upuÊena su meni

JUTARNJI STIHOVI — STUDENI 2010.

Pobjedonosni æivot

111

01 S 2. Petrova 1,10.11 UËvrstite svoj poziv i izbor02 » Otkrivenje 22,14 Dræite zapovijedi03 P Postanak 5,24 Hodite neprestano s Bogom04 S 2. KorinÊanima 5,7 Hodite u vjeri

05 N Izaija 25,9 Budite spremni i Ëekajte06 P Izaija 35,10 Boæji narod osloboen07 U 1. Solunjanima 4,16-18 Sam Krist dolazi po nas08 S Otkrivenje 15,3 Dan Kristovog krunjenja09 » 2. Timoteju 4,8 Krist mi predaje krunu i harfu10 P Otkrivenje 7,14 Bijela haljina pravednosti11 S Otkrivenje 21,4 Pobjeda nad smrÊu

12 N Otkrivenje 22,2-4 Nema viπe grijeha13 P Matej 25,34 Kao baπtinici, baπtinit Êemo kraljevstvo14 U Jeremija 31,16.17 Obitelji Êe ponovno biti sjedinjene15 S 1. KorinÊanima 13,12 Prepoznat Êemo jedni druge16 » Hebrejima 11,15.16 Prelijepa domovina17 P Otkrivenje 22,2 Jest Êemo plodove s drveta æivota18 S Otkrivenje 19,9 Na svadbenoj veËeri

19 N Otkrivenje 21,18.19 Ljepote naπeg nebeskog doma20 P Izaija 65,21.22 Rad iz zadovoljstva i uæivanja21 U Psalam 16,6 Skladan druπtveni æivot22 S Efeæanima 1,17.18 ProuËavanje Boæje mudrosti23 » Ivan 6,45 Krist Êe pouËavati otkupljene24 P Otkrivenje 14,4 Putovanje na daleke svjetove25 S Luka 2,13.14 Sluπanje aneoskih zborova

26 N Izaija 66,22.23 ZajedniËko bogoπtovlje27 P Otkrivenje 21,22 Prednosti razgovora s Bogom28 U 1. KorinÊanima 13,12 Veo Êe biti povuËen u stranu29 S Matej 18,10 Upoznat Êu svojeg anela Ëuvara30 » Efeæanima 3,9.10 Zaπto je velika borba dopuπtena31 P Filipljanima 3,13.14 TrËim prema cilju

JUTARNJI STIHOVI — PROSINAC 2010.

VjeËni æivot

112

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.

03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.

10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.

17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.

24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-33

31. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.


14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-160

21. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.25. Psalam 123.26. Psalam 124.27. Psalam 125.

28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.04. Psalam 132.

05. Psalam 133.06. Psalam 134.07. Psalam 135.08. Psalam 136.09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-12

12. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-15


26. Psalam 2.27. Psalam 3.28. Psalam 4.29. Psalam 5.30. Psalam 6.31. Psalam 7.

113

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-302. Mihej 4-7

03. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-709. Zaharija 8-11

10. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-413. Matej 5-814. Matej 9-1115. Matej 12-1416. Matej 15-17

17. Matej 18-2018. Matej 21-2319. Matej 24-2620. Matej 27-2821. Marko 1-422. Marko 5-723. Marko 8-10

24. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-427. Luka 5-828. Luka 9-1129. Luka 12-1430. Luka 15-16

31. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-6

05. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-4

12. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-5

19. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-3

26. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-12

07. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-411. Djela 5-712. Djela 8-1013. Djela 11-13

14. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-7

21. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-13

28. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

114

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2010.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 1.10. 8.10. 15.10. 22.10. 29.10. 5.11. 12.11. 19.11. 26.11. 3.12. 10.12. 17.12. 24.12. 31.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.08 16.11Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.15 16.18Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.08 16.11BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.25 16.27Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.27 16.30Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.25 16.27»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.14 16.16Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.07 16.10Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.13 16.16Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.24 16.27Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.21 16.23Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.27 16.29–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.10 16.12Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.16 16.18GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.06 16.08Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.21 16.23Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.22 16.24Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.13 16.15KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.24 16.26Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.18 16.20Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.15 16.17Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.22 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.17 16.19Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.27 16.31Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.15 16.17Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.29 16.31Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.22 16.24Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.15 16.17MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.21 16.23Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24 16.26

115

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 1.10. 8.10. 15.10. 22.10. 29.10. 5.11. 12.11. 19.11. 26.11. 3.12. 10.12. 17.12. 24.12. 31.12.

Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.10 16.12Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.14 16.16Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.16 16.18Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.26 16.28Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.09 16.11OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.26 16.28Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15 16.17Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.23 16.26Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.18 16.21PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.22 16.24PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.30 16.32Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.13 16.15Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.31 16.33Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.26 16.28Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.30 16.32Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.24 16.26Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.18 16.20Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.12 16.14Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.12 16.14Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.22 16.24Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.25 16.27©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.28 16.30Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.15 16.17Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.09 16.11Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.13 16.15Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.27 16.29Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.09 16.11Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.27 16.29Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.19 16.21Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.10 16.12

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju od posljednjeg vikenda u listopadu.)

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2010.

116

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2010.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvat-ska; www.znaci-vremena.com • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Ured-nik: Josip PeriπiÊ • Prijevod: Lidija –idara • Lektura: Marijan MalaπiÊ •Korektura: Ljiljana –idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: TIPOMAT

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2010 • Printed in Croatia

Documents

Manje poznate osobe iz Staroga zavjeta · postati dijelom slavne priËe o spasenju. Poput ovih manje poznatih osoba, i mi moæemo postati dijelom slavne priËe o spasenju. UVOD Osobe