Milorad Pupovac 4Vlada mora osnovati fond za povratnička područja

Povratak 6Počinje otkup stanova izvan područja posebne državne skrbi

Oleksandar Lovčenko 9Najstarija ukrajinska dijaspora živi u Hrvatskoj

Tradicija 10Neispričane priče zadarskih Arbanasa

Manjinski foruMP ros i nac 2011 . / B ro j 48 God i na V I I I

Manjine uz Vladu, ali ne ulaze u vladajuću koalicijuPromjena Saborski zastupnici nacionalnih manjina u novoj su poziciji jer neće više biti nužni za osiguravanje većine kao u vrijeme bivših HDZ-ovih vlada

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKEStajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine

Predstavnici nacionalnih manjina izabrali su na parlamentarnim izbo-rima 4. prosinca svo-jih osam zastupnika za sedmi saziv Sabora, pri čemu su trojica nova saborska lica. Novi sa-borski zastupnici iz redova manjina su Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi i Nedžad Hodžić. Došli su kao izraz promjena za koje su se opredijelili njihovi birači glasujući na manjin-skim listama. S druge strane izbori su potvrdili potrebu nekih manjina da ih i dalje zastupaju veterani.

Tako je Furio Radin ponovno izabran za zastupnika talijanske manjine, Deneš Šoja mađarske, a Milorad Pupovac i Vojislav Stani-mirović srpske manjine. Njima se pridružio vukovarski poduzetnik Jovo Vuković, novi zastupnik srpske

IZBORI 2

manjine, koji također dolazi s liste SDSS-a. Novi su zastupnici u Sabor ušli zahvaljujući zaokretu birača u tri grupe manjina: bivšoj jugoslaven-skoj manjini, tzv. maloj manjini, te slovačkoj i češkoj manjini. Vladimir Bilek, novi zastupnik češke i slovač-ke manjine, uvjerljivo je pobijedio dosadašnju nezavisnu zastupnicu Zdenku Čuhnil, trećeplasniranog Ivana Komaka, direktora Osječke pivovare, i preostala dva kandidata s minornim brojem dobivenih gla-sova. Zanimljivo je da je na izborima 2007. zamalo pobijedio tadašnju nezavisnu zastupnicu Čuhnil te da će njegov glas u Saboru imati novu težinu jer je predsjednik daruvar-ske podružnice Hrvatske narodne stranke, članice pobjedničke Kuku-riku koalicije.

Tu su činjenicu mediji odmah istaknuli zabilježivši da je Bilekov glas siguran za Kukuriku kolaci-ju signalizirajući da zbog njezi-ne stabilne većine više nije nužna formalna koalicija s ostalih sedam “manjinaca”. To se u međuvremenu i počelo potvrđivati. S jedne stra-ne dogovorena je suradnja Vlade s manjinskim predstavnicima te nji-hova podrška Vladi i s druge strane sedam manjskih zastupnika neće ući u formalnu koaliciju s vladaju-ćom koalicijom, što je bio slučaj kod prethodnih HDZ-ovih vlada.

Politika prema RomimaZanimljivo je da je HNS-ovu klubu u Saboru pet dana nakon izbora pri-stupio i Veljko Kajtazi, drugi novi zastupnik manjina u Saboru. On je dobio povjerenje da zastupa rom-sku manjinu i 11 malih nacionalnih manjina. Za ulazak u Sabor Kajtazi se izborio sa samo 24 glasa razlike ispred sunarodnjaka Željka Baloga. Mediji su odmah pozdravili njegov ulazak u Sabor istaknuvši da je jedan od rijetkih akademski obrazovanih Roma u Hrvatskoj te da je autor hr-vatsko-romskog, odnosno romsko-hrvatskog rječnika i nositelj petog stupnja crnog pojasa u karateu.

Potpisanom zajedničkom izja-vom o programskoj suradnji s HNS-om Kajtazi je i formalno pristupio Klubu zastupnika HNS-a zajedno sa svojim članstvom u Klubu zastu-pnika nacionalnih manjina u Sabo-

ke demokratske stranke Hrvatske. Njegovoj je pobjedi prethodila duga neizvjesnost s obzirom na mrtvu utrku s Albankom Erminom Lekaj-Prljaskaj. Ona je na kraju sa 1554 glasa bila druga na listi, a on je s dobivenih 1628 glasova ušao u Sa-bor. Hodžić je poduzetnik i, kako je najavio, u Saboru se kani boriti za to da se država okrene onima koji stvaraju kapital, a ne da otežava po-slovanje raznim nametima.

Radin bez protukandidataMediji su već registrirali i njegovu bliskost prema politici BiH koja do-lazi iz Ureda predsjednika Josipovi-ća: “I dalje želimo razvijati svijest o bošnjačkoj nacionalnoj pripadnosti kod našeg naroda, a isto tako želimo dati političku poruku i raditi neku vrstu pritiska na političke vlasti koje će formirati Kukuriku koalicija da se prema našoj matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini zadrži ova poli-tika koja dolazi iz ureda predsjedni-ka Josipovića, a to je da BiH ostane cjelovita i nedjeljiva zemlja tri naro-da i ostalih građana.”

Biračima tri nacionalne manji-ne: srpskoj, talijanskoj i mađarskoj, nisu bile potrebne promjene u nji-hovu zastupanju. Tako se u slučaju

Žarko Puhovski:Postoje stanoviti pritisci iz inozem-stva da predstav-nici nacionalnih manjina sudjeluju u novoj vlasti kao i u onoj HDZ-ovoj

Nacionalne manjine u

novom sazivu

Saboru zastupat

će tri nova lica

ru. Njegova je prva izjava zapravo žestoka kritika politike prethodne vlasti prema Romima. Glavni razlog nerješavanja problema Roma u Hr-vatskoj, smatra, nedostatak je poli-tičke volje. “Hrvatska nije do sada željela riješiti problem Roma u Hr-vatskoj jer da je htjela, zasigurno bi ga do sada riješila! Sredstva koja su stizala iz Vijeća Europe i Europske unije nisu transparentno trošena, i to je najveća prepreka u rješavanju problema Roma i romske zajedni-ce”, izjavio je.

Nedžad Hodžić, treći novi sa-borski zastupnik iz redova manjina, dolazi iz grupe bivših jugoslavenskih manjina, a predsjednik je Bošnjač-

3 IZBORI

Manjinskim zastupnicima je jasno da s novim premijerom i njegovim suradnicima neće biti isto kao s Ivom Sanaderom i Jadrankom Ko-sor, ne zbog toga što bi novi premi-jer imao manje sluha za manjine i njihove probleme, nego zato što je odnos snaga u Saboru takav da “ma-njinci” više neće biti jezičac na vagi, osim ako ne dođe do trzavica unutar Kukuriku koalicije.

Za zastupnike manjina to može značiti manju političku moć i utje-caj, ali i manje odgovornosti jer više se neće morati suočavati s kri-tikama da manjine odlučuju o tome tko vlada Hrvatskom, što zbog po-vijesnog iskustva može negativno utjecati na međuetničke odnose. Žarko Puhovski sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta upozorava da Kukuriku koalicija prema manji-nama nema “dugova” kakve je zbog naslijeđa devedesetih godina imao HDZ: “Manjine se mogu zalagati i brinuti se za svoja prava, ali ideja da budu obvezni dio vladajuće ve-ćine meni je nepojmljiva. Manjinski

predstavnici danas nemaju uobičaje-nu parlamentarnu funkciju da kori-ste svoje glasove jer nekome trebaju. Većini njihovi glasovi ne trebaju, ali postoje stanoviti pritisci iz inozem-stva da ‘manjinci’ sudjeluju u novoj vlasti onako kako su sudjelovali u staroj.”

Politolog Davor Gjenero slaže se s tvrdnjom da će manjine sudje-lovati u vlasti, ali ne na dosadašnji način jer to više nisu politička ime-novanja: “U novoj vladi će biti pred-stavnika nacionalnih manjina, po-sebno srpske, na razini pomoćnika ministara, ali to neće biti isto kao i 2003. ili 2007. godine. Oni su tada bili dio vladajuće koalicije i bili su politički imenovani, dok je danas to samo ispunjavanje domaće zadaće koju je postavilo domaće zakono-davstvo. Srbi imaju zakonsko pravo na pomoćnike ministra unutarnjih poslova, prosvjete, kulture i uprave, ali ta mjesta mogu pripasti nekome iz srpske nacionalne zajednice u cje-lini, a ne iz SDSS-a, jer to nisu poli-tička imenovanja.”

tri predstavnika srpske nacionalne manjine ništa ne mijenja zbog pre-moćne pobjede kandidata SDSS-a iz kojeg dolaze sva tri zastupnika. Vu-koviću, trećem na listi SDSS-a, hr-vatski Srbi dali su velik broj glasova (12.249). Stranački je aktivan od mirne reintegracije hrvatskog Podu-navlja i, iako je znao imati problema kao poduzetnik u poslovanju, danas smatra da su ta vremena iza nas:

“Bilo bi dobro da dvadesetak po-sto Sabora čine poduzetnici jer bi onda svi zakoni bili puno praktičniji i provodljivi u gospodarstvu. Sma-tram da možemo pomoći, a u tome nisam sam jer u Saboru ima i drugih gospodarstvenika. Posebice je naše iskustvo važno u povlačenju novca iz europskih fondova.”

Iako su u medijima neki zaklju-čili da do promjene u zastupanju ta-lijanske manjine nije moglo ni doći, s obzirom na to da je izabrani Furio Radin bio jedini kandidat, pravo je pitanje zašto nema kandidata iz te manjine, odnosno zašto osim Ra-dina nema zainteresiranih. Kad je riječ o pripadnicima mađarske ma-njine, oni su birali između dva kan-didata. S tijesnom razlikom od 145 glasova pobjedu je odnio dosadašnji mađarski zastupnik u Saboru Deneš Šoje iz Saveza mađarskih udruga (SMU) nad kandidatom Robertom Jankovicsem.

Nema političkih imenovanjaNakon konstituirajuće sjedice Sabo-ra 22. prosinca izabrani manjinski zastupnici moraju definirati tko će predsjedati klubom zastupnika na-cionalnih manjina te imenovati no-vog predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Neslužbeno se doznaje da bi Radin mogao ostati na toj funkci-ji, dok bi Bošnjak Hodžić zamijenio Mađara Šoju na čelu Kluba. Kad je riječ o njihovoj novoj poziciji u ko-joj su zastupnici manjina u Saboru, analitičari smatraju da će i položaj i važnost manjinskih zastupnika biti drukčiji nego u prijašnja dva sazi-va.

Prva je razlika što su tada sklo-pili sporazume s HDZ-om i posta-li dio vladajuće većine, koja je bila toliko tanka da je njezin opstanak ovisio upravo o njihovoj podršci.

Vladimir BilekZastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, izabran sa 45,39 posto glasova između pet kandidata

Vojislav StanimirovićZastupnik srpske nacionalne manjine, izabran kao drugi na listi SDSS-a sa 63,48 posto glasova

Nedžad HodžićZastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, izabran sa 26,51 posto glasova

Jovo VukovićZastupnik srpske nacionalne manjine, izabran kao treći na listi SDSS-a, sa 54,81 posto glasova

Veljko KajtaziZastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine

Furio RadinZastupnik talijanske nacionalne manjine, izabran kao jedini kandidat na listi za zastupnika talijanske nacionalne manjine

Milorad PupovacZastupnik srpske nacionalne manjine, sa 65,06 posto glasova izabran kao prvi na listi SDSS-a, među ukupno 13 kandidata

Deneš ŠojaZastupnik mađarske nacionalne manjine, izabran sa 51,53 posto glasova između dva kandidata

fasdfasdfasdfasdfas 2

Vlada mora osnovati fond za povratnička područjaSuradnja Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, govori o tome zašto je najveća stranka Srba bila u koaliciji s HDZ-om i što očekuje od Milanovićeve vlade

Pupovac:Zastupnici

nacionalnih manjina trebaju

formirati zajednička

politička polazišta

INTERVJU 4

S dr. Miloradom Pupovcem, potpredsjednikom Samo-stalne demokratske srpske stranke (SDSS) i vodećim za-stupnikom srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, razgovarali smo uoči konstituirajuće sjednice novog sa-ziva Sabora nakon što je na parlamen-tarnim izborima pobijedila Kukuruku koalicija.

Kako gledate na to da SDP, najjača stranka nove koalicijske vlasti, nije slala signale o tijesnoj suradnji s predstavnicima manjinama u Saboru, a da je suradnja nakon izbora dogovorena i manjski zastupnici daju podršku Vladi premijera Milanovića? Teško je ulaziti u tip kampanje za koji se neka stranka odluči, no čini se da je razloga više. Prvi je što SDP i SDSS dije-le isto biračko tijelo, a drugi je možda to što smo bili u koaliciji s HDZ-om. Mo-guće je da SDP nije smatrao ni dobrim ni opravdanim da govori o postizbornoj koaliciji sa SDSS-om i predstavnicima ostalih manjina. U svakom slučaju sve do početka razgovora s premijerom Mi-lanovićem prema SDSS-u je vođena ne-gativna kampanja.

Mislimo da to nije bilo nužno jer smo u suradnji s HDZ-om napravili stvari koje samo mogu olakšati posao novoj vladi. Bez naše suradnje s HDZ-om niti bi pristup Hrvatske u EU završio tako kako je završio niti bi stanje međuetnič-kih odnosa bilo takvo da bi SDP mogao reći da ima i Srbe u svojim redovima, među svojim zastupnicima i članovima Vlade.

Riječ je o procesu dozrijevanja Hr-vatske u kojem je SDSS-ov doprinos va-žan kao što je važan i rezultat suradnje s HDZ-om.

5 INTERVJU

Jeste li očekivali suradnju? Znali smo da je između SDP-a i SDSS-a te između HNS-a i SDSS-a suradnja perspektivna zbog odgovornosti za sve ono što još nije napravljeno. Važna je i činjenica da dvadeset godina SDP kao lijeva stranka i SDSS kao lijeva manjin-ska srpska stranka nisu imali prilike za koaliciju. Onaj tko ne bi računao na tu koaliciju taj ne bi bio zreo za ono što Hr-vatskoj treba. Mi smo znali da će ta zre-lost postojati i s naše i s njihove strane.

Koje politike ćete podržati?Zastupnici nacionalnih manjina trebaju formirati zajednička politička polazišta. Mogu reći da SDSS daje podršku novoj vladi iz tri razloga. Potrebna joj je širo-ka podrška da može zemlju izvući iz gli-ba krize i gliba naslijeđa koje se vuče u hrvatskoj ekonomiji i politici. Suradnja je potrebna kako bismo do ulaska Hr-vatske u Europsku uniju uspješno oba-vili sve zadaće u poglavljima 23. i 24., pravosuđa, vladavine prava te povratka izbjeglica. Treći je razlog otvaranje pro-stora za suradnju u regiji koji nije isko-rišten. To je prostor obnove povjerenja, jačanja ekonomske suradnje te zajednič-kih ekonomskih, sigurnosnih, ekoloških i razvojnih projekata. Tamo gdje bude moguće, bit će i zajedničkih političkih projekata. Kapital ide ispred nas, a po-litika je još zarobljenica rata sa željom da Hrvate i Srbe, Bošnjake i ostale drži u tom zatvoru.

A rezerve?Ako se izlaskom iz krize ne bude vodilo računa o uravnoteženosti ekonomskog razvoja te o tome da zapostavljene regi-je, koje su ujedno povratničke, ne uđu o program oporavka, onda će to biti velik problem. Riječ je o istočnoj Slavoniji, Dalmaciji, Lici i Baniji. To je jedan od prioriteta koji očekujemo da nova vla-da napravi jer bivša vlada to nije činila u dovoljnoj mjeri. Drugo, do poteškoća može doći ako bi Vlada loše balansirala između grupacija koje će snositi teret izlaska iz krize. Imat ćemo problem ako se smanjivanje proračunskog deficita prevali na račun umirovljenika i radno-aktivnog stanovništva. Ne mislim da bi socijaldemokratska vlada bila neosjetlji-va na takve zahtjeve, no postoje i druge grupacije koje rade pritisak na nju te one međunarodne koje idu linijom neolibe-ralnog modela koji zapravo najveći dio tereta svaljuje na najslabije. Rezerve po-

stoje i u odnosu na manjinsku politiku. Ona se ne smije i dalje voditi bez imena i prezimena. Naime, više ne bi smio biti problem Vladi reći kad nešto radi za hr-vatske Srbe ili Bošnjake da se to radi za njih.

Što kažete za nagađanja da će u slučaju prijepora u koaliciji možda opet manjine igrati važnu ulogu? Mi ne ulazimo u suradnju s premijerom Milanovićem zbog toga što čekamo da on izgubi podršku za ostvarenje svojeg mandata. Dajemo mu podršku na teme-lju programa i onog što smo usuglasili kao zajednički program. Pomoći ćemo Vladi da čvrstom većinom bude što je moguće uspješnija u rješavanju općena-cionalih pitanja, kao i posebnih manjin-skih pitanja.

Što su HDZ-ove vlade napravile za hrvatske Srbe?Obnovljeno je više od 20.000 kuća za povratnike, a 9000 obitelji je uključeno u program stambenog zbrinjavanja na temelju izgubljenoga stanarskog prava. Nekoliko puta su povećani i proračuni općina u povratničkim sredinama. Ce-ste, voda, kanalizacija i struja su većim

dijelom riješeni, no još ima sela koja če-kaju struju i vodu. Predstavljenost Srba na lokalnoj i regionalnoj razini je neus-poredivo veća i može se reći da je to ono što je zakonom zajamčeno i realizirano. I kod manjinskih institucija je napravljen velik napredak. Ostalo je otvoreno pita-nje zapošljavanja u javnom sektoru. To je tvrd orah i otpori su vrlo ozbiljni i po stranačkoj i svakoj drugoj liniji.

Zašto je bivša vlada zakazala na tom pitanju? Pružala je otpor i nije htjela provoditi za-kon. Čuli smo razna objašnjenja, na pri-mjer: “Ne možete sve dobiti što ste pot-pisali s nama.” Ili: “Ni mi ne uspijevamo

sve realizirati od toga što smo zamislili.” Moram reći da sve što je dosad naprav-ljeno nije napravljeno time što je netko potpisao neki sporazum, nego zato što se nakon toga jako puno moralo raditi da se on ostvari. Da nismo surađivali s HDZ-om, onda bi to što nije odrađeno u proteklih osam godina čekalo nas danas. Pristali smo zato platiti cijenu tereta niza prigovora.

Što su još goruća pitanja? Očekujemo od Vlade poseban tretman za povratnička područja kroz promje-ne zakona koji sada uređuje područja od posebne državne skrbi. Očekujemo, znači, da će se zakonski urediti potpo-mognuta područja, formirati uprava za takva područja te novčani fond za njihov razvoj. Postoji potreba za nizom infra-strukturnih projekata čija realizacija nije moguća jer mnoge općine nemaju inicijalnih sredstava da bi participirale u njima. Riječ je o manjkajućem iznosu koji se po projektu kreće između 30 i 50 posto od ukupne visine iznosa hrvatskih ili europskih sredstava. Vlada će treba-ti osigurati i ta sredstva tako da općine mogu participirati u projektima i da ne budu kažnjene zato što su nerazvijene pa da onda novac ide samo onima koji već imaju novaca da mogu dobiti više. Bitno je i pitanje civilnih žrtava rata srpske na-cionalnosti koje nažalost nisu priznate, a mjesta njihova stradanja nisu obilježena i nisu uključene u zbirni popis civilnih žrtava. Spomen-obilježja i kulturna obi-lježja važna za Srbe u Hrvatskoj, koja su često vezana uz Drugi svjetski rat i anti-fašistički pokret, uništena su ili devasti-rana. Očekujemo da se nastavi program obnove spomenika i da se država prema spomeničkom nasljeđu odnosi drukčije nego proteklih dvadeset godina.

U više navrata ste govorili u Saboru o potrebi tolerancije i dijaloga u društvu. Što očekujete u vezi s tim?To će prije svega ovisiti o ključnim poli-tičkim akterima i njihovoj sposobnosti da unapređuju političku kulturu Hrvatske, kulturu dijaloga i pregovaranje. Temeljno je pitanje, čini se, hoće li ekonomske okol-nosti u Hrvatskoj izbaciti na scenu nove proturječnosti i sukobe jer bi to donijelo nove oblike netolerancije. Jamčim da će se SDSS zalagati za unapređenje politič-kog dijaloga, kulturu pregovaranja i da se rasprave vode na bazi argumenata.

HDZ-ova vlada nije htjela riješiti zapošljavanje Srba u

javnom sektoru

U područjima naseljenim Srbima neka sela još čekaju struju i vodu

sdfasdf asdfasdf asdfasdf 2POVRaTaK 6

Krajem 2011. godine istje-če rok za podnošenje zahtjeva za otkup sta-nova izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS), a pravo na stambeno zbrinjava-nje imaju bivši nositelji stanarskog pra-va u stanovima u društvenom vlasništvu koji se žele vratiti i trajno živjeti u Hr-vatskoj. Naime, bivši nositelji stanarskog prava (BNSP) osobe su koje su do 1991. ostvarile stanarsko pravo na stanove u društvenom vlasništvu koje su napusti-li iz raznih razloga u razdoblju od 1991.

Početak otkupa stanova?Rok Istekao rok za podnošenje zahtjeva za otkup stanova izvan područja posebne državne skrbi za bivše nositelje stanarskog prava u društvenom vlasništvu

do 1995. U najvećem je slučaju riječ o osobama srpske nacionalnosti kojima je stanarsko pravo ukinuto sudskim postupcima za otkaz stanarskog prava. Ukupan se broj otkaza stanarskog prava procjenjuje na nešto manje od 30.000, a od toga se 24.000 odnosi na stanove izvan PPDS-a.

Uvjeti za zbrinjavanje“Nakon dugogodišnjeg ignoriranja pita-nja povratka bivših nositelja stanarskog prava, pogotovo izvan PPDS-a, Hrvat-ska je pod međunarodnim pritiskom

poduzela mjere za stambeno zbrinja-vanje urbane manjinske populacije”, objašnjava Boris Milošević, pravnik u Srpskom narodnom vijeću. “Također je bila prisiljena izraditi poseban program gradnje stanova”, dodaje Gojko Bežo-van, stručnjak za stanogradnju. Tako Vlada na sjednici održanoj 2003. donosi prvi pravni okvir da se bivši nositelji sta-narskog prava koji su izbjegli iz grado-va u te gradove mogu i vratiti. Osnovni uvjet za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a bio je da osoba dokaže da je biv-ši nositelji stanarskog prava i da nema u

dokumentacijaBivši nositelji stanarskog prava

žale se na brojnu dokumentaciju koju treba prikupiti za zahtjev za

otkup stana

3 funKciOniRanje ManjisKe saMOuPRaVe7 OBRaZOVanje

vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Hr-vatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili pak u drugim državama u kojima boravi. Odnosno, da stanove nije prodala, darovala ili na bilo koji drugi način otuđila nakon 8. listo-pada 1991. godine.

Prvi rok za podno šenje zahtjeva po-vratnika za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a bio je dvaput produljen i istekao je 30. rujna 2005. godine. Do tog je roka podneseno 4425 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, najviše ih je podneseno za područje Zagreba, Osijeka i Karlovca. Međutim, provedba stambenog zbrinja-vanja izvan PPDS-a u vidu konkretne dodjele stanova na korištenje počela je 2007., a pravo na otkup stana omogu-ćila im je tek Vladina odluka o prodaji stanova u državnom vlasništvu od 2. ruj-na 2010., koja je propisala mogućnost otkupa prema povoljnijim uvjetima.

Novi rokoviNakon što je Vlada konačno omogu-ćila da bivši nositelji stanarskog prava otkupe stanove, donosi novu pozitivnu mjeru, odnosno odluku o stambenom zbrinjavanju povratnika, bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan po-dručja posebne državne skrbi od 3. ožuj-ka 2011., kojom omogućuje novi rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbri-njavanje. Rok je prema odluci završavao 9. prosinca 2011. godine. No Vlada 28. srpnja 2011. donosi novu odluku o pro-daji stanova u vlasništvu Hrvatske pod povoljnijim uvjetima, prema izboru kup-ca jednokratnom isplatom ili obročnom otplatom kojom prestaje vrijediti odluka iz 2010. Prema novoj odluci svi korisnici programa stambenog zbrinjavanja izvan područja posebne državne skrbi, koji su sklopili ugovor o najmu stana s Ministar-stvom do 28. srpnja 2011., moraju pod-nijeti zahtjev za otkup stana do kraja ove godine.

Nakon proteka tog roka korisnici programa stambenog zbrinjavanja koji su potpisali ugovor o najmu do 28. srp-nja 2011. neće biti u mogućnosti pod-nijeti zahtjev za otkup. Ostali korisnici, koji su sklopili ugovor nakon navedenog datuma imaju pravo podnijeti zahtjev za kupnju stana u roku od godine dana od sklapanja ugovora. I konačno, Vlada je 1. prosinca 2011. produžila novootvoreni rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji je istjecao 9. prosinca

2011. sve do 30. travnja 2012. Do sada je podneseno 700 novih zahtjeva bivših nositelja stanarskog prava za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a. Dodijeljeno je 1400 stanova i s novim stanarima je potpisan ugovor o najmu od 4425 starih zahtjeva i 700 novih. No kako naglašava Milošević, očekivano je da svi neće biti pozitivno riješeni. Pravnik SNV-a doda-je da, iako je mogućnost za otkup omo-gućena već više od godine dana, još nije sklopljen prvi ugovor o otkupu. Navodi da su razlozi tehničke prirode.

S Miloševićem smo razgovarali i o zamjerkama koje su imali bivši nositelji stanarskih prava. Kao najvažnije ističe vrlo restriktivne uvjete za ostvarivanje mogućnosti stambenog zbrinjavanja. Na primjer, ne smije se imati druga useljiva nekretnina od 1991. na ovamo, a prošlo je više od 20 godina. Nadalje, program je vrlo kasno formalno počeo, tek 2003, a onda i stvarno dodjelom prvih stanova 2007. godine. Zatim ograničeni roko-vi za podnošenje zahtjeva, do 30. rujna 2005., a nakon toga se otvara novi 2011. i vrlo brojna dokumentacija koju pod-nositelj zahtjeva mora dostaviti te du-gotrajnost postupka rješavanja zahtjeva, odnosno dodjela stambene jedinice.

Jednokratno ili na rate?Što se tiče samo otkupa, bivši nositelji stanarskog prava su nezadovoljni zbog toga što opet moraju skupiti poveću do-kumentaciju i imaju prigovore na cijenu, ističe Milošević.

“Iako cijena stana nije ista kao de-vedesetih, ipak je povoljnija od tržišne. Danas je teško stvoriti ekonomske uvje-te koji su vladali početkom devedesetih kada su otkupljivali svi ostali nositelji stanarskih prava”, dodao je. Ipak, Mi-lošević savjetuje sve da podnesu zahtjev za otkup i da, ako imaju mogućnost, odluče se za jednokratnu uplatu prema kupoprodajnoj cijeni stana ili za kupnju na rate. Usto korisnici preuzimaju pra-zne stanove koje je potrebno namjestiti. “Svi oni su napustili stanove koji su bili namješteni te puni njihovih stvari”, na-pominje Milošević.

Cijena stanova nije ista kao kada su ih otkupljivali drugi nositelji stanarskog prava, ali je niža od tržišne

Varaždinski gimnazijalci uče slovenski jezik i kulturuProgram Druga gimnazija Varaždin prva je škola u Hrvatskoj u kojoj se slovenski jezik uči u redovnom programu

Druga gimnazija Varaždin prva je škola u Hrvatskoj u kojoj učenici uče slovenski jezik i kulturu u redovnome nastavnom programu. Na prijedlog Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije, a u suradnji s Upravom za nacionalne manjine Ministarstva obrazovanja znanosti i sporta, Drugom gimnazijom Varaž-din te Upravnim odjelom za školstvo Varaždinske županije 77 učenika va-raždinske Druge gimnazije 1. prosinca 2011. počelo je s učenjem slovenskog jezika u redovnoj nastavi.

U povodu početka provedbe pro-grama učenja slovenskog jezika u toj gimnaziji predstavnici slovenskog Mi-nistarstva za školstvo i sport posjetili su 23. studenoga Varaždinsku župa-niju. Romana Mauricea Grudena, voditelja službe za međunarodnu su-radnju Ministarstva za školstvo i sport Slovenije i njegove suradnike, koji su ovom prigodom donijeli udžbenike za učenje slovenskog jezika, u varaž-dinskoj Županijskoj palači primili su Blanka Glavica-Ječmenica i Milan Pavleković, zamjenici varaždinskog župana, Zdravka Grđan, ravnateljica Druge gimnazije, te Barbara Antolić-Vupora, predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske žu-panije.

“Drago nam je da se slovenski jezik počinje učiti u Varaždinskoj županiji koja graniči sa Slovenijom”, rekao je Gruden. “Ovo je početak novog par-tnerstva i prijateljstva. Siguran sam da će učenici, učeći slovenski jezik, bolje upoznati slovensku kulturu i povijest, a samim time proširiti svoje horizonte i obrazovne vidike”, istaknuo je Milan Pavleković, zamjenik varaždinskog župana.

UKRAJINCI 8

Najstarija ukrajinska dijaspora živi u HrvatskojOdnos Oleksandar Levčenko, ukrajinski veleposlanik, zadovoljan je odnosom hrvatskih vlasti prema ukrajinskoj manjini, kao i sustavom obrazovanja za manjine

Ukrajinci i Rusini u Hr-vatskoj kažu da pripa-daju najstarijoj ukrajin-skoj dijaspori u svijetu. Rusini su na ove prosto-re došli već krajem 18. stoljeća, a Ukra-jinci krajem 19. stoljeća.

Danas u Hrvatskoj živi dvije tisuće Ukrajinaca i dvije i pol tisuće Rusina. Ukrajinski veleposlanik za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Oleksandar Lev-čenko kaže kako očekuje podatke novog popisa stanovništva.

Učenje jezika“Ukrajinci su u Hrvatsku došli s terito-rija koji se od 5. do 11. stoljeća u Ukra-jini nazivao ‘Bijelom Hrvatskom’, a s kasnijim migracijama najviše su odlazili

RAT S KORUPCIJOM

n ”Ukrajina je bila prva među prvim državama koje su priznale neovisnost Hrvatske 11. prosinca 1991. godine. Iste godine, 5. prosinca, Hrvatska jedna od prvih priznaje neovisnost Ukrajine. Ukrajina i Hrvatska prošle su intenzivan put razvoja, neprekidno održavajući kontakte u svim najvažni-jim područjima za suradnju. Ukrajina dijeli s Hrvatskom strateški prioritet – pristupanje EU. U dijalogu s Eu-ropom Ukrajina ima dva cilja: prvo je bezvizni režim, a drugi sklapanje sporazuma o asocijaciji između EU i Ukrajine uključujući stvaranje zone slobodne trgovine. Što se tiče sluča-ja Timošenko, u Ukrajini su postignuti vidljivi rezultati na području borbe s korupcijom uključujući i najviše razi-ne vlasti. Pokrenuto je 360 kaznenih postupka protiv djelatnika koji su se nalazili na vlasti”, rekao je Levčenko

živjeti u Slavoniju. Tamošnji mentalitet najviše odgovara ukrajinskom te tamo Ukrajinci žive više od sto godina”, kaže Levčenko.

Odnos vladajućih prema ovoj ma-njini u Hrvatskoj ocjenjuje kako dobar, a zadovoljan je i obrazovnim sustavom. Naime, ukrajinski se za sada uči u tri škole prema modelu C, tj. djeca subota-ma ili u poslijepodnevnim satima uče o jeziku, zemljopisu i kulturi zemlje iz koje potječu. “Dolaze katkad i učenici koji su djeca Hrvata. Drago mi je da pokazuju

interes i oni kojima to nije materinji je-zik, ali im je relativno blizak”, kaže Lev-čenko.

Navodi kako je njemu ipak gospo-darska diplomacija najvažniji prioritet. Spominje kako u Ukrajini od hrvat-skih tvrtki za sada radi Dalekovod koji je na prošlom natječaju dobio posao u konkurenciji šest europskih tvrtki, među kojima je bila i ukrajinska. No na velike projekte Levčenko ne cilja. Kaže kako mu je najvažnije da uspo-stavi suradnju malih i srednjih podu-zetnika između dvije države, a to na-mjeravaju ostvariti povezivanjem među županijama.

Suradnja poduzetnika“Predlažemo suradnju ukrajinskih žu-panija s hrvatskim i obrnuto. Do sada je sedam županija u izravnom kontak-tu, a još pet je u pripremi. Gotovo su sve slavonske županije uključene jer je tamo i najviše Ukrajinaca. Vukovarsko-srijemska je najranije krenula u ovu su-radnju, tu je i Brodsko-posavska, Osječ-ko-baranjska, Virovitičko-podravska. U Dalmaciji su to Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, a na sjeverozapadu Hrvatske to je Varaždinska županija i Zagrebačka”, kaže Levčenko.

Pitali smo ga je li mu poznata koja uspješna priča u BiH. Kazao je da u Bosni imaju druge ciljeve. Zbog dosta niske robne razmjene dviju zemalja in-tenzivno su radili na povećanju. Tako od 2009. godine robna razmjena godišnje raste 200% i, kako navodi, to ne znači da su podaci sada previsoki, već su ba-zični bili relativno niski. Što se tiče vanj-sko-trgovinskih pokazatelja bilateralne suradnje s Hrvatskom, i ona je porasla. Za razdoblje prvih devet mjeseci ove go-dine u odnosu na prošlu brojke robne razmjene porasle su za 55 posto.

S Ukrajinom najbolje surađuje Slavonija u kojoj

je najviše Ukrajinaca

Oleksandar Levčenko, ukrajinski veleposlanik za Hrvatsku i BiH

9 POLJACI

Kako su Poljaci pomagali hrvatskim stradalnicima

Poljski prosinac Izložba o pomoći Poljske nakon potresa u Zagrebu 1880.

U povodu predsjedanja Poljske Europskom uni-jom i potpisivanja pri-stupnog ugovora Hrvat-ske u Zagrebu održana je manifestacija pod nazivom “Poljski pro-sinac”. Tradicionalno dobre veze Poljske i Hrvatske, pri čemu važnu ulogu ima i poljska nacionalna manjina u Hrvat-skoj, potvrdio je i “Poljski prosinac”, koji se održavao od 6. do 20. prosinca.

Akcija umjetnikaTijekom manifestacije održana su jav-na predavanja i tribina o Poljskoj te su predstavljene knjige dvoje poljskih au-tora. Središnji je događaj bio otvorenje izložbe u zagrebačkoj Nacionalnoj i sve-učilišnoj knjižnici posvećen poljskoj po-moći stradalnicima potresa u Zagrebu 1880. godine, na kojoj je predstavljeno i ponovljeno izdanje knjige albuma “Kra-kov Zagrebu – Kraków Zagrzebiowi”, koju su krakovski umjetnici izdali nakon potresa 1881., a prihode od prodaje knji-

ge uplatili gradu Zagrebu. Poljski vele-poslanik u Hrvatskoj Wiesław Tarka na otvorenju izložbe je kazao kako “Poljski prosinac” u Zagrebu ima puno boja isti-čući zadovoljstvo što je Hrvatska baš za poljskoga presjedanja Unijom potpisala pretpristupni ugovor, u čemu je Poljska Hrvatskoj pružila svestranu potporu.

Autor izložbe Slaven Kale podsjetio je kako su nakon potresa koji je pogodio Zagreb 9. listopada 1880. godine Poljaci odmah priskočili u pomoć žrtvama. Odr-žano je nekoliko izlaganja u Krakovu, Varšavi i Lavovu (koji je danas u Ukra-jini) o posljedicama potresa, a prihod od predavanja poslan je Zagrebu. Gradovi Lavov i Krakov kao i Kraljevstvo Galicije Zagrebu su također poslali novčanu po-moć. Ova će izložba sljedeće godine biti otvorena i u Krakovu u Poljskoj.

Ponovljeno izdanje knjige albuma “Krakov Zagrebu” priredili su poljski slavist Maciej Czerwiski, povjesničarka Magdalena Najbar-Agičić te urednik iz-danja Damir Agičić. Knjiga sadrži slike,

crteže i tekstove koje su priredili značajni krakovski umjetnici i pisci onoga doba, a prihod od prodaje knjige uplatili su žr-tvama potresa u Zagrebu. Zanimljivo je da je knjiga bila među zabranjenima na poljskom području kojim je upravljala carska Rusija. U obnovljenom izdanju pridodani su stručni tekstovi u kojima je objašnjena pozadina toga kulturno-hu-manitarnog pothvata.

Predavanje i knjigeU sklopu manifestacije održano je i pre-davanje o Krakovu, o kojemu je govorio Damir Agičić, te tribina o temi “Kako se rušio komunizam”, u povodu uvođe-nja ratnog stanja u Poljskoj 13. prosinca 1981. godine. Predstavljena je i knjiga Hanne Krall “Stići prije Boga”, koju je poznata poljska književnica napisala na temelju razgovora s Marekom Edelma-nom, zamjenikom zapovjednika ustan-ka Židova u Varšavskom getu te knjiga poljskog povjesničara Andrzeja Chwalbe “Poljska nakon komunizma”.

Na otvaranju izložbe bio je i Wiesław Tarka, poljski veleposlanik u Hrvatskoj

PROJEKT 10vIJESTI 10

Neispričane priče zadarskih ArbanasaTradicija Knjiga Aleksandra Stipčevića ‘Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa’ oživljava stare običaje

Stara albanska tra-dicija nalaže da se obi-telj na sam Badnjak penje na brdo i iz ze-mlje izvlači grm koji se naziva čufra. Taj je grm inače simbol va-tre i služi za njezino potpaljivanje.

Na mjestu gdje se grm izvukao ostaje duboka rupa jer ču-fra ima dugačko ko-rijenje. Na proljeće dolazi ptica pjevica, ševa kapuljača, i u toj rupi savija svoje gnijezdo. Naime, riječ je o prastaroj albanskoj tradiciji i mitu o feniksu koji kaže da se iz pepela stvara novi život. Priča o feniksu spominje se još u vrijeme starog Egipta, Grčke i Rima, a u ovoj se verziji sačuvala samo na zadarskom po-dručju koje nastanjuju Arbanasi.

Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, ar-heolog, predsjednik hrvatsko-albanskog društva od njegova osnivanja, umirov-ljeni redovni profesor na Filozofskom fakultetu, u svojoj najnovijoj knjizi “Tra-dicijska kultura zadarskih Arbanasa” obrađuje narodne priče zadarskih Al-banaca. Stipčević je rođen 1930. godine u Arbanasima, naselju u jugoistočnom dijelu zadarskog poluotoka koje su na-selili Albanci još u 18. stoljeću. Četrde-set je godina Stipčević skupljao narodne običaje, priče, mitove i legende svojih mnogobrojnih teta i baka. Brižljivo ih je snimao magnetofonom i sačuvao sve do danas iako nikada nije mislio da će o njima napisati knjigu. “Tek sam prije pet godina odlučio da taj zvučni materi-jal pretvorim u knjigu. Ponovno sam sve

preslušavao i sva-ku priču provje-ravao iz najmanje dva do tri izvora”, priča Stipčević. Knjiga je pobudila veliko zanimanje diljem svijeta jer su se albanski običaji, koje Stipčević na-vodi u svojoj knjizi, sačuvali samo na području Arbanasa. “Oni su zaboravlje-ni i u Albaniji i na Kosovu jer su se s vremenom te sredi-ne razvijale. Stanov-ništvo se miješalo kao i u drugim gra-dovima i državama,

dok su Arbanasi sačuvali svoje izvorne priče i vjerovanja točno onakva kakva su i ponijeli sa sobom u 18. stoljeću”, objaš-njava Stipčević. Osim toga Arbanasi su sačuvali i izvorni albanski jezik kakav danas više ne postoji nigdje u svijetu pa su mnogobrojni svjetski lingvisti s nestr-pljenjem očekivali izdavanje knjige.

“Svi pripovjedači priča izvorno su stanovnici Arbanasa i njegove okolice, a velik dio njih već je preminuo jer je riječ o starijim ljudima tako da sam na neki način uspio sačuvati zadnje živuće priče”, kaže Stipčević. Navodi i mnoge Arbanase koji su obilježili povijest hr-vatskog naroda pa će tako čitatelj do-znati da su prva dva pravaška lista izašla upravo u Arbanasima. Većina tamošnjeg stanovništva za vrijeme političko tur-bulentnog 19. stoljeća opredijelila se na stranu hrvatskih stranaka, a dr. Kruno Krstić, zadarski Arbanas, prvi je napisao knjigu o razlikama između hrvatskog i srpskog jezika.

U Zagrebu obilježena dvadeseta godišnjica SDF-a

Pomoć Srpski demokratski forum pomogao reintegraciju brojnih povratnika

Dvadesetu godišnjicu rada obi-lježio je 14. prosinca u Zagrebu Srp-ski demokratski forum (SDF), čije je osnivanje započeto, kako je istaknuo predsjednik te udruge Veljko Džaku-la, zbog opasnosti od rata i kako bi se kroz novu srpsku politiku u Hrvatskoj potaknuo dijalog i pronašla mirna rje-šenja za tadašnji konflikt. “Ta udruga za zaštitu ljudskih i prava nacional-nih manjina prvih ratnih godina po-kušavala je formulirati stav Srba koji su željeli demokratsku i građansku Hrvatsku”, rekao je Đakula. Nakon rata SDF je, kazao je Džakula, radio na povratku i reintegraciji izbjeglica, pružao besplatnu pravnu pomoć, dije-lio humanitarnu pomoć i organizirao zdravstvenu zaštitu. SDF će, obećao je čelnik te udruge, i dalje nezavisno raditi na zaštiti ljudskih prava, gra-đanskoj ravnopravnosti i jačanju civil-nog društva i vladavine prava. Zrinka Vrabec-Mojzeš, izaslanica hrvatskog predsjednika, rekla je da je prije 20 godina trebalo imati hrabrosti i razu-ma da se krene u osnivanje udruge s pokušajem sprečavanja sukoba. Alek-sandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, rekao je da su nas dosadašnja iskustva uvjerila kako se samo cjelovitom integracijom svih u društveni život i uvažavanjem nacio-nalnog identiteta mogu stvoriti uvjeti za trajno ostvarivanje interesa većin-skoga hrvatskog naroda i nacionalnih manjina. Napomenuo je da su stvo-reni uvjeti za očuvanje kulture, vjere, jezika i pisma manjina, ali predstoji još posao ostvarivanja prava na zapo-šljavanje, školovanje i medije. Skup su pozdravili Miro Laco, predstavnik zagrebačkoga gradonačelnika, i Sta-nimir Vukićević, srpski veleposlanik u Hrvatskoj.

11 vIJESTI

Veliko zanimanje za bjelovarsku Večer nacionalnih manjina

Pjesma i ples U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Češka obec Bjelovar pred 1500 posjetitelja nastupilo 370 izvođača

Peta večer nacionalnih manjina održana 26. studenoga godine u Bjelo-varu zabilježila je do sada najveću po-sjećenost. Ova tradicionalna priredba održana je prvi put u punoj sportskoj dvorani, a na događaju je bilo oko 1500 posjetitelja. Ovaj važni kulturno-umjet-nički događaj, pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara, organizira Kulturno umjetničko društvo Češka obec Bjelo-var. Nastupilo je 370 izvođača iz jeda-naest plesnih i pjevačkih društava naci-onalnih manjina, a prvi put nastupilo je i jedno hrvatsko društvo. Osim pjesme, glazbe i plesa posjetitelji su uživali i u tradicionalnim jelima, kolačima i pići-ma nacionalnih manjina ponuđenim u predvorju dvorane.

“Ovom manifestacijom pokazuje-mo da naš Bjelovar njeguje toleranciju i multikulturalnost, koji nas potiču na stvaranje zajedništva u izgradnji naše domovine, u kojoj svaka nacionalna manjina može u punoj mjeri izražavati svoj nacionalni identitet i njegovati svo-ju kulturu, pridonoseći oplemenjivanju sveukupne kulturne baštine naše do-movine”, otvarajući manifestaciju kaza-la je Miroška Lončar, predsjednica bje-

lovarske Češke obeci. Čestitku Češkoj obeci i Gradu Bjelovaru na organizaciji manifestacije uputio je i predsjednik Ivo Josipović.

“Zajedništvo koje promiče bjelo-varska Večer nacionalnih manjina sve nas potiče i ohrabruje da izgrađujemo Hrvatsku kao državu u kojoj će uz ve-ćinski hrvatski narod svaka nacionalna manjina moći u punoj mjeri svojih mo-gućnosti i potreba izražavati svoj nacio-nalni identitet i razvijati svoju kulturnu autonomiju”, poručio je Josipović.

Učili o identitetu Nijemaca

Posjet Zagrebački studenti posjetili Zajednicu Nijemaca

Zajednica Nijemaca, u sklopu Otvorenih vrata Heima, pripremila je početkom prosinca predavanje o Nijemcima u Hrvatskoj za studente prve i druge godine studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako je nagla-sila Nives Rittig-Beljak, znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i fol-

Simpozij o romskom jeziku

Manifestacija Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Hrvatskoj ‘Kali Sara’ obilježila Svjetski dan romskog jezika

U studenom je Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvat-skoj “Kali Sara” organizirala obilježava-nje Svjetskog dana romskoga jezika. Tim se povodom u Zagrebu održao “Svjetski simpozij o romskom jeziku”. Teme sim-pozija bile su upotreba romskog jezika u informacijskim tehnologijama i upo-treba romskog jezika unutar obitelji, a osim toga nastavila se prijašnjih godina započeta standardizacija, normizacija i kodifikacija romskoga jezika. Na simpo-zij se odazvao velik broj sudionika kao i gostiju iz zemlje i inozemstva.

Drama ‘Antologija’ kazališta Acco potresna je obiteljska priča

U Zagrebačkom kazalištu mladih 14. prosinca gostovala je predstava “Antolo-gija”, u produkciji izraelskoga kazališta Acco, autora i izvođača Yaaron Smadare i Yosefa Monija, koji su s Davidom Ma-ajanom i redatelji predstave. “Antologi-ja” je potresna priča o Zelmi Greenwald koja je preživjela holokaust i o njezinu emotivno labilnom sinu.

Židovska predstava u ZKM-u

kloristiku te organizatorica predavanja, “cilj nam je uspostaviti neposredni kon-takt s manjinama”.

Posjet studenata Zajednici Nijemaca organiziran je u sklopu nastave kolegija “Globalizacija i lokalne kulturne prakse” nositeljice profesorice Jadranke Grbić-Jakopović, a studente je primio i održao uvodno predavanje predsjednik zajedni-ce Ivo Ritting. Nakon uvodnog izlaganja profesorice Jakopović i Beljak studenti-ma su izlagale o Nijemcima u Hrvatskoj osvrnuvši se na njihov identitet kroz mi-nula vremena.

Uz to su prikazani i odabrani filmovi iste tematike. Beljak je najavila predava-nja i sljedeće godine, s tim da će predava-nje proširiti i na studente germanistike i povijesti.

Nastupilo je jedanaest KUD-ova manjina i jedno hrvatsko društvo

Simpoziju se odazvalo mnogo sudionika i gostiju iz zemlje i inozemstva

Udružene zagrebačke manjine

Sporazum Predsjednici vijeća i predstavnici manjina potpisali sporazum o osnivanju Koordinacije nacionalnih manjina grada Zagreba

Predsjednici vijeća i predstavnici svih 18 nacionalnih manjina u gradu Zagrebu potpisali su 12. prosinca u Staroj gradskoj vijećnici sporazum o osnivanju Koordi-nacije nacionalnih manjina grada Zagre-ba. Sporazum su potpisali predsjednici vijeća albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, makedonske, mađarske, romske, slovenske i srpske te predstavnici bugar-ske, njemačke, poljske, rusinske, ruske, slovačke, talijanske, ukrajinske i židovske nacionalne manjine. Na konstituirajućoj sjednici Koordinacije nacionalnih manji-na grada Zagreba za predsjednika je iza-bran Zoltan Balaž-Piri, predsjednik vije-ća mađarske nacionalne manjine grada

Zagreba. Za potpredsjednika iz redova vijeća izabran je Raman Fazlievski, za-mjenik predsjednika vijeća romske naci-onalne manjine, a za potpredsjednika iz redova predstavnika Raško Ivanov, pred-stavnik bugarske nacionalne manjine grada Zagreba. “Koordinacija treba biti subjekt svake javne rasprave o pitanjima nacionalnih manjina i biti inicijator rje-šavanja manjinskih problema”, istaknuo je novoizabrani predsjednik Balaž-Piri. Nazočnima su se obratili i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za naci-onalne manjine Republike Hrvatske, i Davor Bernardić, zastupnik i predsjed-nik Gradske organizacije SDP-a.

Kako su spašena djeca iz Daruvara

Povijest Češka beseda Zagreb obilježila 20. godišnjicu evakuaciju djece iz Daruvara u Češku

Češka beseda Zagreb pod geslom “Da se ne zaboravi” obilježila je 23. stu-denoga 20. godišnjicu evakuacije djece iz ratom zahvaćenog Daruvara u Češku. Tijekom rujna i listopada 1991. iz Daru-vara je u Češku autobusima prevezeno više od 1500 djece svih nacionalnosti. Djeca su bila smještena u sedam rekre-acijskih centara. Kad je 1992. nastupilo primirje, daruvarski Krizni stožer odo-brio je povratak djece. Leonora Janota, danas predsjednica Saveza Čeha, pri-sjetila se dramatičnih događaja od prije 20 godina, a kao jedan od organizatora evakuacije govorio je i tadašnji pomoć-nik ministra vanjskih poslova Hrvatske Bohumil Bernašek.

Osniva se Središnja knjižnica BošnjakaSisak Jasen Mesić, bivši ministar kulture, dao je potporu osnivanju knjižnice Bošnjaka pri Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak

Jasen Mesić, bivši ministar kulture, uručio je 5. prosinca Snježani Pokorny, ravnateljici Narodne knjižnice i čitao-nice Sisak, pismo potpore Ministarstva kulture, na prijedlog Hrvatskoga knjiž-ničnog vijeća o prihvaćanju inicijative za osnivanje Središnje knjižnice Boš-

njaka pri Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak. Inicijativu podupiru relevantne bošnjačke udruge i pojedinci. Na doga-đaju su sudjelovali Agan Velić, zamjenik sisačkoga gradonačelnika, te Irma Ma-tanović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

U Splitu obilježen Dan ljudskih pravaSusret manjina Koordinacija nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske županije organizirala tradicionalno okupljanje

U povodu međunarodnog Dana ljudskih prava 10. prosinca Koordinacija nacionalnih manjina Splitsko-dalma-tinske županije, koja taj dan obilježava kao svoj praznik, organizirala je tradici-onalno okupljanje nacionalnih manjina u Splitu. Na skupu je bilo 450 gostiju, među kojima predstavnici Srba, Bošnja-

ka, Crnogoraca, Mađara, Makedonaca, Nijemaca, Slovenaca i Hrvata. Prvi je put na manifestaciji bio i župan Ante Sa-nader. Također su manifestaciju posjetili čelni ljudi Splita, Sinja i drugih sredina, predstavnici antifašista, županije i grada, te Veselko Ćakić, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine.

Impressum: Izdavač: Poslovni dnevnik, 10 000 Zagreb; Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški; Autori: Josipa Ban, Nikolina Buljan, Tena Džodan, Ksenija Kale, Suzana Varošanec; Tisak: Printera, Franje Tuđmana 14a, Sveta Nedelja; Kontakt: Tel: 01/632-6000, Fax: 01/632-6060 E-mail: manjinskiforum@poslovni.hr

Prvi je put na skupu bio i župan Ante Sanader

vIJESTI 12

01-03.pdf04-05.pdf06-07.pdf08-09.pdf10-11.pdf12.pdf