Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

MANUALNE POSTAVKE FOTOGRAFIRANJA

S MOBITELOM

SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc.

Ime i prezime studenata: Domagoj Jeleč, Ivan Dončević

Prosinac 2018.

SADRŽAJ

1. Uvod.................................................................................................................1

2. Terminologija manualnih postavki...................................................................2

- 2.1 RAW format

- 2.2 Bijeli balans

- 2.3 Fokus

- 2.4 F. Stop

- 2.5 ISO

- 2.6 Brzina zatvarača

- 2.7 Ekspozicija

- 2.8 EV (Exposure Value)

3. Specifikacije kamere na mobitelu...................................................................6

4. Manualne postavke fotografiranja za mobitel.................................................7

- 4.1 RAW format

- 4.2 Otvor zaslona (f.stop)

- 4.3 Prikaz bijele boje (white balance)

- 4.4 Način fokusiranja

- 4.5 Ekspozicija (ev)

- 4.6 ISO i brzina zatvarača

5. Zaključak........................................................................................................12

6. Literatura.......................................................................................................13

1

1. UVOD

Sadržaj seminarskog rada obuhvaća terminologiju vezanu uz manualne postavke

fotografiranja općenito, s usporedbom manualnih postavki za mobitel. Koje su granice

fotografiranja s mobitelom kada se pruža manipulacija softverskih postavki kamere?

Svakim novim danom i napretkom tehnologije, razlike gdje se koristi DSLR kamera u

usporedbi s mobitelom su sve manje zbog velikih softverskih mogućnosti.

U prikazu primjera fotografija je korišten mobitel (LG G6) koji već ima ugrađen manualni

mod za fotografiranje i snimanje, što znači da nije potrebno koristiti „third-party app“.

Također, kada je manualni mod ugrađen od strane iste tvrtke, maksimalno i specifično je

optimizirana aplikacija kamere softverski za hardver kamere i ostalih komponenti mobitela.

Rezultat ovoga je potpuna kontrola i manipulacija postavki za fotografiranje kao što su: ISO,

brzina zatvarača, ekspozicija, ravnoteža bijele točke (white balance), način fokusiranja itd.

Mali broj proizvođača mobitela nudi ovu opciju jer su te ostale tvrtke više fokusirane na

korištenje umjetne inteligencije tj. oslanjanje na tehnologiju koja automatski kreira

„poboljšane“ fotografije.

2

2. TERMINOLOGIJA MANUALNIH POSTAVKI

2.1 RAW format

Raw format je minimalno kompresirani format zapisa digitalne fotografije. U principu, to je

sirov zapis sa senzora uređaja koji vrši snimanje. Ovaj format zapisa omogućava najveću

fleksibilnost u daljnjem procesu digitalne obrade fotografije. Ponekad se naziva i „digitalnim

negativom“ jer zahtjeva dodatni proces obrade, to jest „razvijanja“ prije nego je iskoristiv u

tisku ili na računalu. „Raw datoteka sadrži podatke koje je zabilježila matrica senzora.

Informacije zapisa prolaze kroz minimalnu količinu procesiranja prije finalnog zapisa u

datoteku. Produkcija korisne fotografije zahtjeva dodatno procesiranje nakon inicijalnog

zapisa.“ [1]

Raw datoteke, same po sebi, nisu odmah iskoristive za daljnju primjenu u tisku ili na

računalu, već se koriste kao fleksibilan zapis maksimalne količine slikovne informacije. To je

postignuto odvojenim i ne komprimiranim zapisom intenziteta svjetla svakog piksela

fotografskog senzora, u maksimalnim mogućnostima istog. Također se pohranjuju i podatci o

uvjetima snimanja (eng. metadata).

Fotografija u raw formatu ima širi gamut po kanalu te bez dodatne pripreme fotografije

djeluju isprano i bez kontrasta.

Tipična .jpeg ili .tiff datoteka sadrži 8 bita podataka po kanalu, to jest 256 nijansi. Raw

datoteke, ovisno o standardu, pohranjuju 12-14 bita informacija po kanalu ili 4096-16384

nijansi. Precizniji zapis nijansi svakog piksela i izostavljanje kompresije omogućuju puno

drastičnije promjene na kontrastu, ekspoziciji i korekciju bijelog balansa.

2.2 Bijeli balans

Samim snimanjem slikovnih informacija na senzoru fotoaparata, nije dobivena gotova slika

koja odgovara subjektivnom iskustvu scene. Potrebno je dodatno procesiranje slike da bi se

dobio realni prikaz boje. Prvo i osnovno zato jer senzor kamere nije osjetljiv na iste valne

duljine kao ljudsko oko.

Drugi razlog je što kamera ne kompenzira za ambijentalno svjetlo pri zapisu slike, što je

ujedno primarni razlog postojanja postavke bijeli balans (eng. white balance)

Ljudski vizualni sustav automatski kompenzira ambijentalno osvjetljenje, bijeli će papir

izgledati bijelo pod svjetlom žarulje sa žarnom niti, kao i pod sunčevim. Senzor kamere snima

sirove informacije o količini svjetla, bez obzira na ambijent. Zato se koristi postavka bijelog

3

balansa koja kompenzira ambijentalno svjetlo da bi se na konačnoj slici dobile neutralne sive,

to jest točna reprodukcija boja.

Loše postavljen white balance sa najviše očituje kod boje ljudske kože, zato jer smo na to i

najosjetljiviji. Pogrešan balans boja može dovesti do toga da osoba djeluje bolesno ili

izblijedjelo.

2.3 Fokus

U fotografiji, fokus označava udaljenost od senzora na kojoj će subjekt djelovati oštro.

Svjetlost nakon odbijanja od subjekta prolazi kroz optički sustav kamere i fokusira se na

senzor. Objekt čija se svjetlost ispravno fokusira će na slici djelovati oštro. Fokus se ručno

namješta okretanjem prstena na objektivu ili promjenom postavke na mobitelu.

Također, fokus može biti automatski, to jest, prepušten uređaju da fokusira subjekt

fotografije u prethodno postavljenoj mjernoj točki. Postoje 3 standardne postavke auto-

fokusa:

AF-S – jedno izoštravanje, jedna slika

Ovo je najčešće korištena postavka za auto fokus. Polu pritiskom okidača, slika se

jednokratno izoštrava odnosno zaključava se fokus.

AF-C – kontinuirani fokus

Pritiskom okidača do polovice, uređaj kontinuirano izoštrava subjekt unutar

mjerenog prostora ili točke.

AF-A – automatsko prepoznavanje pokreta

Kombinacija prethodne dvije postavke. Uređaj automatski prepoznaje količinu

pokreta subjekta fotografije te prema tome primjenjuje prikladnu postavku. Mali

pokreti AF-S, veliki AF-C.

2.4 F. Stop

f-broj je kvantitativna mjera odnosa između fokalne daljine objektiva i otvora blende.

Minimalni f-broj se koristi kao mjera brzine određenog objektiva.

„Osnovni koncept f-broja je fokalna daljina leće podijeljena sa promjerom otvora blende.

Manji f-brojevi (poput f/2, f/2.8, f/4) većem otvoru blende. Dok veće vrijednosti (f/16 f/22

f/32) odgovaraju manjem otvoru blende. Činjenica da povećavanje f-broja smanjuje otvor

blende je zato što su f-broj i promjer otvora blende obrnuto proporcionalni.“ [2]

4

Većim otvorom blende se na senzor pušta više svjetla te je potrebna kraća ekspozicija.

Povećanjem otvora blende također se smanjuje dubinska oštrina, tj. udaljenost od fokusne

točke na kojoj će drugi objekti također biti izoštreni.

2.5 ISO

ISO vrijednost se odnosi na osjetljivost na svjetlo senzora kamere. Postavka je analogna ASA

mjerilu u tradicionalnoj fotografiji. Manji ISO (100, 200) označava manju osjetljivost senzora

te će trebati propustiti više svjetla na isti da bi se dobila pravilna ekspozicija. Povećanjem ISO

vrijednosti, povećava se osjetljivost senzora na svjetlo, ali i količina šuma na slici. Iako se na

slike sa velikim ISO gleda kao manje kvalitetne, današnje kamere produciraju prihvatljive

rezultate sa ISO vrijednostima visokim poput 6400. Ovisno o motivu, zrnatost može

pridonijeti slici, a ako je previše, današnji programi za razvijanje digitalne fotografije (poput

Lightroom-a) su puno bolji u smanjivanju zrnatosti bez velikog gubitka na kvaliteti.

2.6 Brzina zatvarača

Shutter speed ili duljina ekspozicije se odnosi na vrijeme koje se senzor kamere osvjetljava

pri snimanju. Dulja ekspozicija će omogućiti da više svjetla dođe do senzora. Ako se

fotografira subjekt u pokretu, vrijeme ekspozicije ovisi o tome da li želimo da on bude mutan

(duga ekspozicija) ili zamrznut u vremenu (kratka ekspozicija).

Vrijeme ekspozicije se mjeri u sekundama, za vrijednosti ispod sekunde se označava

razlomkom (1/8, 1/16, 1/32 – 1/2000). Skala ekspozicija na uređaju je obično u

inkrementima gdje je svaka manja duljina ekspozicije pola duljine prijašnje. To je usklađeno

sa inkrementima u otvoru blende, gdje svaki inkrement prepolovi ili udvostruči količinu

svjetla. Tj. ako skratimo vrijeme ekspozicije za 1 stop, da bi postigli istu ekspoziciju, moramo

otvoriti blendu za 1 stop.

2.7 Ekspozicija

Pravilna ekspozicija fotografije se dobiva kombinacijom prijašnja tri parametra: duljina

ekspozicije, otvor blende i ISO postavka. Ekspozicija se odnosi na količinu svjetla koja je došla

do senzora pri okidanju fotografije. Ako je ekspozicija prejaka, slika će biti pre-eksponirana,

svjetlija te će jako svijetla područja slike otići van gamuta u bijelo te će doći do clippinga. Ako

je preslaba, slika će biti tamna, i otići će u crno.

Potreban je balans tih parametara za dane uvijete osvjetljenja i željeni efekt. Ako želimo

zamrznuti pokret, koristiti ćemo kratku ekspoziciju, no to nas onda prisiljava da više

otvorimo blendu. Ako želimo zadržati manju blendu, onda moramo povisiti ISO vrijednost.

5

U principu, ako neki parametar smanjimo za 1 stop, neki od druga 2 parametra moramo

podići za 1 da bi ekspozicija ostala ista.

2.8 EV (Exposure Value)

Kada fotografiramo u nekom od automatskih modusa operacije kamere (full auto, Aperture

priority, Shutter priority), kamera će pokušati dobiti kompletno balansiranu ekspoziciju.

No neke fotografije su samom svojom prirodom scene i subjekta jako tamne ili svijetle.

Sustav kamere to ne može znati te će pre-eksponirati tamne scene ili pod-eksponirati

svijetle.

Zato postoji EV balance postavka koja se namješta u pozitivnim ili negativnim vrijednostima

ekspozicije. Obično je u rangu -5/5 ili -3/3. Ako EV balance postavimo negativno, to govori

sustavu da želimo tamniju sliku te će automatski mod operacije skratiti duljinu ekspozicije ili

smanjiti otvor blende.

6

3. SPECIFIKACIJE KAMERE NA MOBITELU

Opisuje se mobitel LG G6 koji je izašao na tržište u ožujku 2017. godine. Na slici 1 prikazane

su sve specifikacije kamere mobitela za fotografiranje i snimanje. Mobitel sadrži dvije

stražnje kamere (normalni kut i širokokutna kamera) i prednju kameru.[3] S obzirom da se

obrađuju manualne postavke fotografiranja fokus će biti na stražnjim kamerama.

Slika 1: specifikacije kamere [4]

7

Aplikacija kamere sadrži mnogo opcija i postavki kao što su: filteri, modovi (food, popout,

panorame, match i guide shot, time-lapse, snap i grid shot, slo-mo, flash jump-cut), timer,

postavke rezolucije i formata. No najvažnija postavka je korištenje manual moda za snimanje

i fotografiranje.

4. MANUALNE POSTAVKE FOTOGRAFIRANJA ZA MOBITEL

4.1 RAW format

Mobitel u manual postavki za fotografiranje sadrži opciju spremanja fotografija u RAW

formatu (.dng). Prilikom fotografiranja mobitel sprema istu fotografiju kao RAW i JPG format.

Zbog količine informacija koje sadrži RAW format rezultat je i veličina datoteke koja je

nekoliko puta veća od JPG-a.

S obzirom na kvalitetu RAW formata prilikom procesa uređivanja fotografija omogućuje se

velika fleksibilnost i očuvanje detalja u tamnim i svijetlim dijelovima fotografije. Nakon

procesa uređivanja može se spremiti fotografija u JPG format u kojemu je i dalje održana

visoka kvaliteta te manja veličina datoteke.

4.2 Otvor zaslona (f. stop)

Na mobitelu postoje dvije stražnje kamere, normalnog kuta (71°) sa f/1.8 otvorom zaslona i

širokog kuta (125°) sa f/2.4 otvorom zaslona.

Dubinska oštrina će ovisiti o otvoru zaslona no ovdje se radi o kamerama na mobitelu koje

ne pružaju toliko veliku razliku u dubinskoj oštrini. Prilikom fotografiranja ako se želi postići

mala dubinska oštrina potrebno je koristiti normalnu standardnu kameru (f/1.8) te se

približiti objektu što više moguće. Ako se želi postići velika dubinska oštrina npr.

fotografiranje otvorenog pejzaža ili prikaz u nekom skučenom prostoru, bolje je koristiti

širokokutnu kameru (f/2.4).

Na slici 2 su prikazani primjeri male dubinske oštrine koristeći f/1.8 ,a na slici 3 primjeri velike

dubinske oštrine koristeći f/2.4.

8

Slika 2: mala dubinska oštrina

9

Slika 3: velika dubinska oštrina

10

4.3 Prikaz bijele boje (white balance)

U manualnom modu za fotografiranje postoji opcija namještanja white balance-a. Softver

sadrži i automatsko podešavanje no ako je potrebna konkretna manipulacija white balance

se može promijeniti od 7400K (topli tonovi) do 2400K (hladni tonovi).

4.4 Način fokusiranja

Način fokusiranja može biti automatski ili manualni fokus. Za automatski fokus je potrebno

samo dotaknuti ekran tamo gdje se nalazi objekt koji je glavni fokus u sceni. Kod manualnog

fokusa prikazana je ljestvica (slider) gdje se prstom pomiče gore/dole kako bi došli do

objekta na kojemu se želi ostvariti fokus, da bi bilo sigurno da je objekt točno fokusiran

prikazan je „focus peaking“ koji označava područje u fokusu pomoću zelenih tragova.

4.5 Ekspozicija (ev)

Na ekspoziciju u manualnom modu može se utjecati na dva načina: prva postavka je

neovisna gdje se mijenja vrijednost ekspozicije od +2 (svjetlije) prema -2 (tamnije). Druga

postavka je ovisna jer se radi o dvije zasebne postavke, a to su ISO i brzina zatvarača.

4.6 ISO i brzina zatvarača

Iso i brzina zatvarača su postavke koje ovise jedna o drugoj te pomoću njih se također može

postaviti pravilna ekspozicija. Promjenom ISO vrijednosti koja seže od 50 do 3200 se utječe

na ekspoziciju koja se mora uravnotežiti brzinom okidanja zatvarača koja seže od 30 sekundi

do 1/3200, ili brzina zatvarača se prilagođava ISO vrijednosti. Kada se manipulira ovim

postavkama EV (ekspozicija) vrijednost postavke je zaključana jer se koristi drugi način

dobivanja točne ekspozicije.

Na slici 4 je prikaz fotografija gdje su ove dvije postavke vrlo važne jer za scene koje su

fotografirane je bilo potrebno prikupiti dovoljno svijetla, najčešći primjeri su noćna

fotografija, koncerti, lošiji uvjeti osvjetljenja u zatvorenim prostorima itd.

11

Slika 4: noćna fotografija

12

5. ZAKLJUČAK

Korištenje mobitela za fotografiranje je danas svakodnevno. Ubrzanim rastom tehnologije

pametnih telefona i kamera koje oni sadrže - budućnost fotografije je sve bolja.

Jednostavnost i efikasnost softvera uređaja je ono što se ističe kod fotografiranja

mobitelima. Nije toliko bitna veličina mehaničkih i hardverskih komponenti u kamerama kao

prije jer se dosta elemenata na fotografiji postiže softverskim načinom.

Ako se ovome još priroda mogućnost korištenja manualnog moda i njegovih postavki gdje

imamo potpunu kontrolu nad softverskim dijelom snimanja fotografije, rezultat ne može biti

bolji. Naravno, postoje još mnoge stvari koje se mogu unaprijediti, neke od njih su dubinska

oštrina i digitalni zoom ali danas, gdje u džep stane mali uređaj koji je toliko napredan da

snimi fotografiju koja se može reproducirati na bilo koji medij, bilo kada, je nešto

fascinantno.

Također pogodnost i prikladnost korištenja mobitela za fotografiranje je puno jednostavnije i

ostvaruje bržu i efikasniju komunikaciju kada se fotografije žele objaviti na društvene mreže

koje su prilagođene na razne načine (format, rezolucija) upravo tim fotografijama.

13

6. LITERATURA

[1] Camera Raw Formats:

*** https://www.loc.gov/preservation/digital/formats/fdd/fdd000241.shtml

[2] Photography Notebook - F Number:

***https://www.december.com/john/photography/fnumber.html

[3] LG G6 Spec Sheet (.pdf)

[4] GSM Arena:

*** https://cdn2.gsmarena.com/vv/pics/lg/lg-g6-2.jpg