Fakultet za menadţment u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija

MARKETING HOTELA

4. godina sveučilišni studij

2011./2012.

9. tematska jedinica

PROMOCIJSKI MIKS KAO

SREDSTVO MARKETING

KOMUNICIRANJA - nastavak

1. PROMOCIJA HOTELSKOG OBJEKTA

Hotelski objekt promovira svoj proizvod na temelju istraţivanja provedenih na turističkom trţištu

Promocija proizvoda moţe se vršiti izravno u hotelskom objektu i na trţištu

U hotelskom objektu vrši se prezentacija

- hotelskog proizvoda

- zaposleno osoblje

1. PROMOCIJA HOTELSKOG OBJEKTA -nastavak

Hotelski objekt mora biti oblikovan prema vaţećim standardima, a ocjenu kvalitete daju njeni gosti

Bitno je prezentirati- kvalitetu smještaja- kvalitetu proizvoda u odnosu na cijenu- gastronomsku ponudu- bogate dodatne usluge i sadrţaje- estetsku privlačnost- pojedine tehničke prednosti objekta

1. PROMOCIJA HOTELSKOG OBJEKTA -nastavak

Zaposleno osoblje moţe gostima osigurati nezaboravan doţivljaj i poticati ih da se ponovno vrate u hotelski objekt

Ugodno i ljubazno osoblje najbolji su promotori hotelskog objekta

1. PROMOCIJA HOTELSKOG OBJEKTA -nastavak

Menadţment hotelskog objekta najbolje će promovirati svoj proizvod ako

- jasno definira poslovnu strategiju hotela- osigura unutarnje resurse- postavi dobru organizaciju hotela- vodi brigu o edukaciji osoblja- izradi model poticanja kvalitete rada- kroz marketinške napore osigura stalno

inoviranje proizvoda

2. Kako promociju vrše pojedini organizacijski oblici hotelskog objekta

2.1. Recepcija hotelskog objekta

Prve dojmove o hotelskom objektu gosti dobivaju na recepcijiVaţno je naglasiti dobro ponašanje

recepcijskog osoblja i izgled recepcijskog prostoraRecepcija je najbolji promotor hotelskog

proizvoda

2. Kako promociju vrše pojedini organizacijski oblici hotelskog objekta

2.2. Portirnica hotelskog objekta

Sluţba prijema mora biti gostima na raspolaganju 24 sata, ljubazno dočekivati i ispračivati goste te kroz prijevoz gostiju, prijenos prtljage i rukovanje hotelskim komunikacijama promovirati hotelski proizvod

2. Kako promociju vrše pojedini organizacijski oblici hotelskog objekta

2.3. Domaćinstvo hotelskog objekta

Kroz odrţavanje i dekoraciju soba i zajedničkih prostorija te uvoĎenja sustava kontrole nad odrţavanjem pridonijet će promociji i imidţu smještajnog dijela hotela

2. Kako promociju vrše pojedini organizacijski oblici hotelskog objekta

2.4. Restoraterstvo hotelskog objekta

Kvalitetnom i raznovrsnom gastronomskom ponudom privlačiti goste i činiti ih zadovoljnima najbolje će se promovirati ovaj dio ponude

2. Kako promociju vrše pojedini organizacijski oblici hotelskog objekta

2.5. Rekreacijski sadrţaji u hotelskom objektu

Bogata ponuda rekreacijskih sadrţaja nekada je motiv dolaska gosta u hotelski objekt

Kroz različite programe i osposobljene animatore poticati goste da ih koriste

Promociju ovih sadrţaja započeti na recepciji objekta kroz razne promidţbene materijale u sobama hotela i mjestima gdje se oni nude

2.6. Sluţba odrţavanja hotelskog objekta

kvarove otklanjati promptno kako se ugled hotela ne bi doveo u pitanje

2. Kako promociju vrše pojedini organizacijski oblici hotelskog objekta

3. Promocija hotelskog objekta na nivou kompanije

ako se hotelski objekt nalazi u sustavu kompanije promocija se vrši na nivou kompanije za sve hotelske objekte koje ima u svom sastavu

Predstavlja se cjelokupna receptivna ponuda kojom poduzeće raspolaže

Program promocije provodi se na: sajmovima, oglašavanje putem radija i televizije , u samoj destinaciji putem info punktova, u trgovačkim centrima te putem cjenika, prospekata, reklamnih panoa i sl

Turoperatori pored ostalog zakupljuju i veliki broj hotelskih kapaciteta u destinacijama

Zakupljene kapacitete promoviraju kroz svoj katalog aranţman zajedno sa drugom ponudom

4. Turoperatori promotori hotelskog proizvoda

turističke zajednice svoje promidţbene

aktivnosti ostvaruju putem turističkih sajmova, infopunktova medija, promotivnih kampanja

5. Turistiĉke zajednice kao promotori hotelskog proizvoda

10. tematska jedinicaDESTINACIJSKI HOTELSKI MARKETING

Kotler, P. i dr.

Turističke su destinacije mjesta s nekim oblikom stvarnih ili zamišljenih granica takvih kao fizičke

granice otoka, političke granice, ili čak trţišno stvorene granice kao one koje je stvorio putnički grosist kao

juţno-pacifičku turu – Australiju ili Novi Zeland.

1. DESTINACIJSKI HOTELSKI MARKETING

1.1. DEFINICIJA TURISTIĈKE DESTINACIJE

Prirodni izvori – klima, vegetacija, ţivotinjski svijet, plaţe

i izvori energije

Infrastruktura – sustav pitke vode i odpadnih voda, elektroopskrba, cestovne i ţeljezničke prometnice, zračne luke, parkirališta i lokalni prijevoz

Transport – vrste transportnih sredstava koja su dostupna turistima (automobili, autobusi, brodovi, ţeljeznica i zrakoplovi)

Suprastruktura – nadgradnja turističke destinacije koja omogućava prijem turista u hotelske objekte

1.2. OBILJEŢJA TURISTIĈKE DESTINACIJE

Turistički proizvod destinacije čini:

infrastruktura

informativne usluge

usluge prijevoza

usluge smještaja

restoranske usluge

posredničke usluge

igre na sreću

prirodne znamenitosti i planine

kazališne predstave

kino predstave

1.3. TURISTIĈKI PROIZVOD DESTINACIJE

sportski centri i igrališta

muzeji i izloţbe

katedrale i crkve

povijesno – kulturni spomenici

plaţe, šetališta i parkovi

nautičke luke i marine

ponuda trgovinske robe

garaţe i parkirališta

1.3. TURISTIĈKI PROIZVOD DESTINACIJE -nastavak

Turisti u destinaciji borave iz različitih motiva:

- odmor i razonoda

- upoznavanje prirodnih i kulturnih vrednota

- sudjelovanje na kongresima

- posjet kulturnim, sportskim i gospodarskim manifestacijama

- obavljanje poslovnih kontakata

1.4. MOTIVI BORAVKA U TURISTIĈKOJ DESTINACIJI

Marketing u turističkoj destinaciji obavlja se na dvije

razine:

DESTINACIJSKOJ I

ORGANIZATORA PONUDE

1.5. MARKETING U TURISTIĈKOJ DESTINACIJI

1.5. MARKETING U TURISTIĈKOJ DESTINACIJI -nastavak

1. Na razini destinacije – marketinške aktivnosti provode drţavne turistiĉke organizacije i razliĉiti organi (savezi, zajednice, uredi)

Ciljevi destinacijskog marketinga su:

- animirati što više turista da posjete destinaciju

- ubrzati razvoj turizma i svih djelatnosti u destinaciji

- zaštititi prirodne i kulturne vrijednosti od devastacije

1.5. MARKETING U TURISTIĈKOJ DESTINACIJI -nastavak

2. Na razini organizatora ponude – marketinške aktivnosti provode sluţbe marketinga u poduzećima koja nude i prodaju svoje usluge

Ciljevi marketinga organizatora ponude:

- proizvode i usluge promovirati na trţištu

- privući što više turista u destinaciju i objekte ponude

- ostvariti što veći promet i dobit

brendiranje destinacije zapravo znači njeno pozicioniranje

Za destinaciju je vaţno da ima svoju razvojnu viziju

To znači da mora znati u kojem će se smjeru razvijati, koji su joj potencijali i ciljevi da bi mogla upravljati brendom

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE

pod destinacijom kao brendom podrazumijeva se identitet jednog grada, otoka, regije ili drţave

To znači ukupni turistički doţivljaj koji se pruţa

Glavnu ulogu u tome ima destinacijski menadţment koji se često naziva brend menadţmentom

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE -nastavak

današnja prepoznatljivost turističke destinacije kao brenda leţi u osvajanju udjela osobnosti, a ne kao da sada vrijednost za novac

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE -nastavak

za isporuku vrijednosti destinacije kao brenda treba postojati

(Edvin Jurin, Mc Canr Erikson Hrvatska)

- snaţan i razlikovni sadrţaj

- kvalitetna organizacija logistike

- dobra financijska kontrola

- sustav generiranja novih partnera u razvoju novih segmenata ponude

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE -nastavak

Što se traţi od promocije brenda destinacije:

- bijeg

- doţivljaj

- uzbuĎenje

- zabavu

- obrazovanje

- ekologiju

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE -nastavak

2. BRENDIRANJE TURISTIČKE DESTINACIJE - nastavak

Učinke brenda treba pratiti na nivou destinacije

Cjelokupni proizvod destinacije potrebno je ugraditi u brend i tako stvoriti generalni identitet destinacije

To se zove krovni ili kišobran brend

Brendirane destinacije u Hrvatskoj

Dubrovnik – prepoznatljiv brend kojeg odlikuje kulturna baština, prepoznatljiv proizvod čija se kvaliteta neprestano razvija

Lošinj – otok vitalnosti,

Pozicioniranje otoka postignuto

je brigom za zdravlje stanovnika i gostiju,

brigom za odrţivi razvoj, komunalnu

infrastrukturu, ekocertifikate,

dobru prometnu povezanost,

gastronomiju

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE -nastavak

Krovni brend Istre ‘’Zeleni mediteran’’ koji predstavlja logotip istarske destinacije, a to je zeleno plava koza kvadralnog tijela sa sloganom

2. BRENDIRANJE TURISTIĈKE DESTINACIJE -nastavak

11. tematska jedinicaMEĐUNARODNI HOTELSKI MARKETING

Da bi se meĎunarodni hotelski marketing mogao primjenjivati odreĎena turistička zemlja mora raspolagati prirodnim i ostalim resursima kako bi svoje poslovanje mogla širiti izvan nacionalnih granica

1. MEĐUNARODNI HOTELSKI MARKETING

Uključenost u meĎunarodni turistički marketing temelji se na turističkom proizvodu prilagoĎenom prirodnim, kulturnim, regionalnim i nacionalnim razlikama koje će privlačiti potraţnju

1. MEĐUNARODNI HOTELSKI MARKETING-nastavak

meĎunarodno okruţenje je potrebno istraţiti i njima podrediti marketing mix

Zato je potrebno razvijati posebne marketinške strategije prilagoĎene izvan granica pojedine zemlje

Tada je potrebno:

- odrţati hotelski proizvod i promociju nepromijenjenu

- prilagoditi samo promociju

- prilagoditi samo proizvod

- prilagoditi samo proizvod i promociju

- lansirati novi proizvod

2. MEĐUNARODNO OKRUŢENJE

hotelijerstvo predstavlja primarnu turističku receptivukoje je potrebno pored turističkih resursa plasirati na meĎunarodno trţište

Na taj se način:

- valoriziraju prirodne i kulturne vrijednosti jedne zemlje

- drţava se putem hotelijera uključuje u meĎunarodnu podjelu rada

- ostvaruje se devizna potrošnja

- kroz meĎunarodne tokove drţava predstavlja svoje mogućnosti i na taj način se promovira

2. MEĐUNARODNO OKRUŢENJE - nastavak

MeĎunarodnom turističkom trţištu mora se predstaviti kvalitetan i dobro oblikovan hotelski proizvod koji zahtjeva meĎunarodne standarde

2. MEĐUNARODNO OKRUŢENJE - nastavak

Da li će svoj hotelski proizvod plasirati na globalno ili ciljno trţište ovisi o dobivenim rezultatima istraţivanja koje hotelsko poduzeće mora provesti

3. AKTIVNOSTI MEĐUNARODNOG HOTELSKOG MARKETINGA

Istraţiti i prikupiti informacije iz meĎunarodnog okruţenja znači pratiti: demografske, gospodarske, političke, društvene i kulturne snage u pojedinoj zemlji, kao i dostupne informacije iz publikacija i ostalih izvora

Da bi hotelski proizvod privlačio potraţnju naši hotelijeri moraju suraĎivati sa predstavnicima Hrvatske turističke zajednice koje djeluju u većim metropolama u svijetu i na osnovu toga saznati kako i gdje plasirati svoje marketinške aktivnosti

3. AKTIVNOSTI MEĐUNARODNOG HOTELSKOG MARKETINGA - nastavak

Marketinška strategija na meĎunarodnom turističkom trţištu mora biti prilagoĎena pojedinačnim odlukama, vremenu i aktivnostima koje će se provoditi

Da bi strategija bila djelotvorna potrebno je:

- napraviti jedinstveni program aktivnosti za meĎunarodno trţište

- sudjelovati sa ostalim nositeljima ponude u njihovoj provedbi

- dobro upoznati konkurenciju

- jasno definirati ciljeve koje ţeli hotelijer ostvariti na odreĎenom trţištu

- voditi kontrolu nad svim provedenim marketinškim aktivnostima

4. STRATEGIJA MEĐUNARODNOG HOTELSKOG MARKETINGA

prilikom izbora trţišta vaţno je sagledati:

- veličinu turističkog trţišta gdje se razmatra broj stanovnika, njihova starosna struktura, sklonost potrošnji

- rast turističkog trţišta mjeri se porastom stanovništva, rastom nacionalnog dohotka i dr.

- kupovna moć stanovništva bitan je podatak za podmirenje sekundarnih potreba

- blizina emitivnih trţišta koja gravitiraju odreĎenoj zemlji bitno je sagledati jer se moţe godišnji odmor koristiti više puta godišnje

5. IZBOR TRŢIŠTA U MEĐUNARODNOM HOTELSKOM MARKETINGU

- Vrijeme korištenja godišnjeg odmora bitno je da se tada usmjere marketinške aktivnosti

- Konkurencija koju treba istraţiti bitan je podatak da bi se prodrlo na inozemno trţište

5. IZBOR TRŢIŠTA U MEĐUNARODNOM HOTELSKOM MARKETINGU - nastavak

IZRAVAN

- direktna prodaja na recepciji

NEIZRAVAN

- hotelijer – domaća agencija

- hotelijer – domaća agencija – strana agencije

- hotelijer – strana agencija

5. IZBOR KANALA PRODAJE NA MEĐUNARODNOM TRŢIŠTU

kulturne snage – potrebno ih je pratiti zbog kulturnih razlika koje postoje u pojedinim zemljama u pogledu jezika, vjere, prehrambenih navika, socijalnog poloţaja pa tome prilagoditi marketinške aktivnosti

Društvene snage – istraţuju interese različitih skupina u pojedinim zemljama vezane za sport, rekreaciju, hotelsku ponudu i dr.

6. Koje snage okruţenja treba pratiti u meĊunarodnom hotelskom marketingu ?

Gospodarske snage – vezane su za kupovnu moć stanovništva i sklonost potrošnji

Političke snage – vaţne su za sagledavanje zakonskih propisa u pojedinim zemljama vezanih za putovanja i turističku potraţnju općenito

Tehnološke snage – utječu na mogućnost konzumacije izmeĎu turističke ponude i potraţnje

6. Koje snage okruţenja treba pratiti u meĊunarodnom hotelskom marketingu ? -

nastavak

12. tematska jedinicaUPRAVLJANJE HOTELSKIM MARKETINGOM

Misija hotelskog objekta je:- oblikovati hotelski proizvod prema zahtjevima turističkog

trţišta- plasirati hotelski proizvod na trţište - ostvariti optimalnu dobit

Oblikovanjem proizvoda započinje njegova izgradnja i opremanje te angaţiranje i osposobljavanje potrebnog osobljaPlasmanom na trţištu počinje njegova promidţbaHotelski objekt je ostvario svoju misiju:

- oblikovanjem i plasiranjem hotelskog proizvoda na trţište- sa što manje troškova ostvariti što veći prihod

1. MISIJA HOTELSKOG OBJEKTA

Organizacija marketinga u poduzeću mora biti postavljena prema unutrašnjim i vanjskim čimbenicima koje treba dobro analizirati i onda se odlučiti na najbolji model

Svi marketinški poslovi moraju biti povezani i hijerarhijski koordinirani, a na vrhu organizacije mora biti direktor marketinga

1. MISIJA HOTELSKOG OBJEKTA - nastavak

Organizacija marketinga u hotelijerstvu mora polaziti od

- poslovnih ciljeva

- obujma hotelskog proizvoda

- strukture hotelskog proizvoda

- veličini i obuhvatu trţišta

- kadrova

Poslovni ciljevi vezani su za obujam, strukturu i kvalitetu hotelskog proizvoda, puteva prodaje, cijene i trţišta

1. MISIJA HOTELSKOG OBJEKTA - nastavak

Marketing mora imati dominantnu funkciju u hotelskom poduzeću

-koordinira aktivnosti svih poslovnih funkcija u hotelskom objektu

-komunicira s turističkim trţištem za što bolji plasman svog proizvoda

Organizacija marketinga treba počivati na dugoročnim poslovnim ciljevima hotelijera

2. ORGANIZACIJA MARKETINGA U HOTELIJERSTVU

Mogući organizacijski oblici:

PROŠIRENA RECEPCIJA

SLUŢBA MARKETINGA

SEKTOR MARKETINGA

2. ORGANIZACIJA MARKETINGA U HOTELIJERSTVU - nastavak

Proširena recepcija u hotelijerstvu kao oblik djelovanja marketinga pogodna je za manje samostalne hotelske objekte

2.1. PROŠIRENA RECEPCIJA

PROŠIRENA RECEPCIJA U HOTELIJERSTVU

RECEPCIJSKI POSLOVI

MARKETINŠKI POSLOVI

DOMAĆI TURISTI

PROMOCIJA STRANI TURISTI

Sluţba marketinga u hotelijerstvu pogodna je za velike hotele ili skupinu hotelskih objekata; sluţba marketinga obavlja poslove istraţivanja prodaje proizvoda na trţištu

2.2. SLUŢBA MARKETINGA U HOTELIJERSTVU

SLUŢBA MARKETINGA U HOTELIJERSTVU

ISTRAŢIVANJE TURISTIĈKOG

TRŢIŠTA

PRODAJA HOTELSKOG PROIZVODA

NA DOMAĆEM TRŢIŠTU

NA STRANOM TRŢIŠTU

PLANIRANJE RAZVOJA

HOTELSKOG PROIZVODA

PROMOCIJA HOTELSKOG PROIZVODA

NA DOMAĆEM TRŢIŠTU

NA STRANOM TRŢIŠTU

Sektor marketinga je širi organizacijski oblik djelovanja marketinga u trgovačkim

društvima u hotelijerstvu; u ovom sektoru zaposlenici su osposobljeni za pojedina trţišta i pojedine selektivne vrste ponude, te podjela stranih trţišta po pojedinim zemljama i njihovom interesu potraţnje

2.3. SEKTOR MARKETINGA U HOTELIJERSTVU

SEKTOR MARKETINGA U HOTELIJERSTVU

MARKETING ISTRAŢIVANJE TURISTIĈKOG

TRŢIŠTA

PLANIRANJE RAZVOJA

HOTELSKOG PROIZVODA

PROMOCIJA HOTELSKOG PROIZVODA

PRODAJA HOTELSKOG PROIZVODA

DOMAĆE TRŢIŠTE

STRANA TRŢIŠTA

KLASIĈNOG PROIZVODA

SELEKTIVNOG PROIZVODA

NA DOMAĆEM TRŢIŠTU

NA STRANOM TRŢIŠTU

NA DOMAĆEM TRŢIŠTU

NA STRANOM TRŢIŠTU

AMERIĈKO TRŢIŠTE

TRŢIŠTE TRANZICIJSKIH

ZEMALJA

TRŢIŠTE NJEMAĈKE

TRŢIŠTE ITALIJE

TRŢIŠTE ZEMALJA

BENELUKSA

TRŢIŠTE V.BRITANIJE

TRŢIŠTE AUSTRALIJE

UPRAVLJANJE MARKETINGOM je proces usmjeravanja marketinškog osoblja i njihove aktivnosti na ostvarenje ciljeva hotelskog objekta na trţištu

Aktivnosti marketinga se odnose na:

-istraţivanje trţišta

-planiranje marketinških aktivnosti

-implementaciju programa marketinških aktivnosti

-kontrolu uspješnosti realizacije marketinških aktivnosti

3. MARKETING MENADŢERI

Marketinško osoblje mora biti stručno i kompetentno ali i dobro informirano

Posebnu vaţnost ima marketinški informacijski sustav

Direktori marketinga i marketing menadţeri upravljaju sluţbom hotelskog marketinga i marketinško osoblje neprestano usmjeravaju prema novim trţištima, strategijama i taktikama te pozitivnim rezultatima poslovanja hotelskog objekta

3. MARKETING MENADŢERI - nastavak

4. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Planiranje marketinških aktivnosti poĉinje izradom strateškog plana trţišta

Strateški plan trţišta sadrţi buduću aktivnost marketinga i svih funkcija hotelskog objekta povezanih s marketingom

Proces izrade strateškog plana trţišta treba rezultirati marketinškom strategijom

4. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI Što treba sadrţavati plan marketinga

- analizu trţišne situacije

- povoljne prilike i prijetnje budućim marketinškim aktivnostima

- praćenje mikro i makro okruţenja

- financijske mogućnosti i resursi poduzeća

- ciljevi marketinga

- marketinške strategije u izboru ciljnog trţišta i marketing mix –a

- predviĊeni prihodi i troškovi i dobit

- nadzor provedbe marketing plana

4. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI -nastavak

Proces marketing planiranja ukljuĉuje ocjenu trţišnih prilika, procjenu resursa, marketinške aktivnosti i njihovu implementaciju

Plan je putokaz za provedbu marketinške strategije u ostvarenju poslovnih ciljeva hotelskog objekta

POSLOVNI CILJEVI OBJEKTA

MOGUĆNOSTI OBJEKTA

RESURSI OBJEKTA

MARKETINŠKA STRATEGIJA

LIMITIRAJUĆI ĈINITELJI

OKRUŢENJA

KONKURENCIJA

IZBOR CILJNIH TRŢIŠTA

FORMIRANJE MARKETINŠKIH

SPLETOVA

Implementacija planiranih marketinških aktivnosti ovisi od:

- odnosa menadţmenta prema zaposlenicima

- motiviranosti marketinškog osoblja

- komunikaciji izmeĎu marketinškog osoblja

- koordinaciji provedbe marketinških aktivnosti

Menadţment hotelskog objekta mora upoznati sve zaposlenike s ciljevima poslovanja i planiranim marketinškim aktivnostima koje treba provesti da bi se ciljevi i ostvarili

Sve aktivnosti zaposlenika trebaju biti usmjerene na gosta, njegove potrebe i ţelje što znači da se implementacija plana i ostvarila

Sve te aktivnosti nazivaju se INTERNI MARKETING

5. IMPLEMENTACIJA PLANIRANIH MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

6. NADZOR NAD PROVEDBOM MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Direktori sluţbe marketinga hotelskog objekta nadziru provedbu marketinških aktivnosti

Kontinuirani nadzor se vrši:

- utvrĊivanjem standarda provedbe

- izgraĊenim sustavom ocjenjivanja ostvarenih rezultata

STANDARDI PROVEDBE su nuţni za provoĊenje marketinških aktivnosti

Formalni sustav nadzora marketinga znaĉi postojanje standarda i njihova provedba

Neformalni sustav nadzora marketinških aktivnosti podrazumijeva samonadzor, društveni i kulturni nadzor

Sustav ocjenjivanja ostvarenih rezultata temelji se na usporeĊivanju planiranih i ostvarenih marketinških aktivnosti

7. UĈINKOVITOST MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Analiziraju se uĉinci prodaje brojem i vrijednošću korištenja hotelskih leţaja i ostvarenih novĉanih prihoda, ostvareni promet restoranskih usluga i rekreacijskih usluga u hotelskom objektu

Troškovi marketinških aktivnosti kao što su konstantni i varijabilni troškovi, troškovipromocije, prodaje, edukacije, putovanja i sl.

8. ETIĈNOST MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Etika u marketingu sastoji se od moralnih naĉela koja odreĊuju ponašanje u marketingu

Društveno neprihvatljive pojave hotelskog objekta mogu se uoĉiti u njegovom poslovanju kao što su

- manjkav hotelski proizvod

- kriva naplata usluga

- korupcija

8. ETIĈNOST MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI -nastavak

Hotelski objekt mora imati standarde ponašanja kojih se moraju pridrţavati svi zaposlenici

Etiĉno ponašanje u marketingu znaĉi korist za kupca i prodavatelja hotelskog proizvoda

Poslovna politika hotelskih objekata i odnos prema njegovom okruţenju mogu utjecati na etiĉko ponašanje zaposlenika u marketingu