1

308

MARKETING U TURIZMUMARKETING U TURIZMUMARKETING U TURIZMUMARKETING U TURIZMU

309

““PROIZVOD PROIZVOD JE SVE ONO ŠTO SE MOŽE PONUDITI TRŽIŠTU DA JE SVE ONO ŠTO SE MOŽE PONUDITI TRŽIŠTU DA BI IZAZVALO POZORNOST, NABAVKU, UPOTREBU ILI BI IZAZVALO POZORNOST, NABAVKU, UPOTREBU ILI

POTROŠNJU, A ŠTO BI MOGLO DOZVOLITI NEKU ŽELJU ILI POTROŠNJU, A ŠTO BI MOGLO DOZVOLITI NEKU ŽELJU ILI POTREBU. TO PODRAZUMIJEVA FIZI ČKE PREDMETE, USLUGE, POTREBU. TO PODRAZUMIJEVA FIZI ČKE PREDMETE, USLUGE,

OSOBE, DISTRIBUCIJU, ORGANIZACIJE I IDEJE”.(KOTLER)OSOBE, DISTRIBUCIJU, ORGANIZACIJE I IDEJE”.(KOTLER)

PLANINA (1974) POD POJMOM TURISTI ČKOG PROIZVODA PLANINA (1974) POD POJMOM TURISTI ČKOG PROIZVODA PODRAZUMIJEVA INTEGRALNI TURISTI ČKI PROIZVOD KOJI PAK PODRAZUMIJEVA INTEGRALNI TURISTI ČKI PROIZVOD KOJI PAK PREDSTAVLJA ZBROJ PARCIJALNIH TURISTI ČKIH PROIZVODA.PREDSTAVLJA ZBROJ PARCIJALNIH TURISTI ČKIH PROIZVODA.

310

POŠTO SVAKO OKRUŽENJE UKUPNOŠ ĆU SVOJIH POŠTO SVAKO OKRUŽENJE UKUPNOŠ ĆU SVOJIH PRIRODNIH, KULTURNIH, EKONOMSKIH, PRIRODNIH, KULTURNIH, EKONOMSKIH,

INSTITUCIONALNIH, ŽIVOTNIH, GOSTOPRIMSKIH I INSTITUCIONALNIH, ŽIVOTNIH, GOSTOPRIMSKIH I DRUGIH UVJETA PREDSTAVLJA SVOJEVRSTAN DRUGIH UVJETA PREDSTAVLJA SVOJEVRSTAN

PROIZVOD KOJI JE U NAJVE ĆEM DIJELU PROIZVOD KOJI JE U NAJVE ĆEM DIJELU REZULTAT ODREĐENOG LJUDSKOG RADA U REZULTAT ODREĐENOG LJUDSKOG RADA U BLIŽOJ ILI DALJNJOJ PROŠLOSTI, ILI JE PAK BLIŽOJ ILI DALJNJOJ PROŠLOSTI, ILI JE PAK

REZULTAT DJELOVANJA PRIRODE, UVODIMO U REZULTAT DJELOVANJA PRIRODE, UVODIMO U RAZMATRANJE JOŠ JEDAN SASTAVNI ELEMENT RAZMATRANJE JOŠ JEDAN SASTAVNI ELEMENT

TURISTIČKOG PROIZVODA TURISTIČKOG PROIZVODA –– PARCIJALNI PARCIJALNI TURISTIČKI KVAZITURISTIČKI KVAZI--PROIZVOD.PROIZVOD.

POŠTO SVAKO OKRUŽENJE UKUPNOŠ ĆU SVOJIH POŠTO SVAKO OKRUŽENJE UKUPNOŠ ĆU SVOJIH PRIRODNIH, KULTURNIH, EKONOMSKIH, PRIRODNIH, KULTURNIH, EKONOMSKIH,

INSTITUCIONALNIH, ŽIVOTNIH, GOSTOPRIMSKIH I INSTITUCIONALNIH, ŽIVOTNIH, GOSTOPRIMSKIH I DRUGIH UVJETA PREDSTAVLJA SVOJEVRSTAN DRUGIH UVJETA PREDSTAVLJA SVOJEVRSTAN

PROIZVOD KOJI JE U NAJVE ĆEM DIJELU PROIZVOD KOJI JE U NAJVE ĆEM DIJELU REZULTAT ODREĐENOG LJUDSKOG RADA U REZULTAT ODREĐENOG LJUDSKOG RADA U BLIŽOJ ILI DALJNJOJ PROŠLOSTI, ILI JE PAK BLIŽOJ ILI DALJNJOJ PROŠLOSTI, ILI JE PAK

REZULTAT DJELOVANJA PRIRODE, UVODIMO U REZULTAT DJELOVANJA PRIRODE, UVODIMO U RAZMATRANJE JOŠ JEDAN SASTAVNI ELEMENT RAZMATRANJE JOŠ JEDAN SASTAVNI ELEMENT

TURISTIČKOG PROIZVODA TURISTIČKOG PROIZVODA –– PARCIJALNI PARCIJALNI TURISTIČKI KVAZITURISTIČKI KVAZI--PROIZVOD.PROIZVOD.

311

KVAZI ( U PRAVOM ZNAČENJU = TOBOŽNJI, NAVODNI ) KVAZI ( U PRAVOM ZNAČENJU = TOBOŽNJI, NAVODNI ) “PROIZVODI” PONUDE RAZLI ČITIH OKRUŽENJA TO U PRAVOM “PROIZVODI” PONUDE RAZLI ČITIH OKRUŽENJA TO U PRAVOM SMISLU RIJEČI I NISU, BUDUĆI DA NISU REZULTAT PROCESA SMISLU RIJEČI I NISU, BUDUĆI DA NISU REZULTAT PROCESA

PROIZVODNJE, DA SE NE MOGU MULTIPLICIRANO PROIZVODNJE, DA SE NE MOGU MULTIPLICIRANO REPRODUCIRATI ODNOSNO NISU NA RASPOLAGANJU U REPRODUCIRATI ODNOSNO NISU NA RASPOLAGANJU U

IZOBILJU.IZOBILJU.

PARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZIPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZI-- PROIZVOD KAO PROIZVOD KAO SVOJEVRSTAN PROIZVOD DATOSTI ODREĐENOG SVOJEVRSTAN PROIZVOD DATOSTI ODREĐENOG

OKRUŽENJA PREDSTAVLJA ISTOVREMENO OKRUŽENJA PREDSTAVLJA ISTOVREMENO ODLUČUJUĆI MOTIVIRAJUĆI ČIMBENIK PRIVREMENE ODLUČUJUĆI MOTIVIRAJUĆI ČIMBENIK PRIVREMENE

PROMJENE OKRUŽENJA ZA POTROŠA ČE TURISTIČKIH PROMJENE OKRUŽENJA ZA POTROŠA ČE TURISTIČKIH PROIZVODA, KOJI ZAJEDNO S OSTALIM PARCIJALNIM PROIZVODA, KOJI ZAJEDNO S OSTALIM PARCIJALNIM

TURISTIČKIM PROIZVODIMA MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG TURISTIČKIM PROIZVODIMA MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA ČINI INTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVOD.OBLIKA ČINI INTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVOD.

PARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZIPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZI-- PROIZVOD KAO PROIZVOD KAO SVOJEVRSTAN PROIZVOD DATOSTI ODREĐENOG SVOJEVRSTAN PROIZVOD DATOSTI ODREĐENOG

OKRUŽENJA PREDSTAVLJA ISTOVREMENO OKRUŽENJA PREDSTAVLJA ISTOVREMENO ODLUČUJUĆI MOTIVIRAJUĆI ČIMBENIK PRIVREMENE ODLUČUJUĆI MOTIVIRAJUĆI ČIMBENIK PRIVREMENE

PROMJENE OKRUŽENJA ZA POTROŠA ČE TURISTIČKIH PROMJENE OKRUŽENJA ZA POTROŠA ČE TURISTIČKIH PROIZVODA, KOJI ZAJEDNO S OSTALIM PARCIJALNIM PROIZVODA, KOJI ZAJEDNO S OSTALIM PARCIJALNIM

TURISTIČKIM PROIZVODIMA MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG TURISTIČKIM PROIZVODIMA MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA ČINI INTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVOD.OBLIKA ČINI INTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVOD.

312

TURISTIČKI PROIZVODTURISTIČKI PROIZVODTURISTIČKI PROIZVODTURISTIČKI PROIZVOD

TPTPTPTP1111 PTPPTPPTPPTPmmmm

nnnn

i = 1i = 1i = 1i = 1PTPPTPPTPPTPnnnn

nnnn

i = 1i = 1i = 1i = 1

PQTPPQTPPQTPPQTPnnnn

i = 1i = 1i = 1i = 1∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑ ∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑

GDJE SU :GDJE SU :GDJE SU :GDJE SU :

TPTPTPTP1111 INTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVODINTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVODINTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVODINTEGRALNI TURISTIČKI PROIZVOD

PTPPTPPTPPTPmmmm PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD MATERIJALNOG OBLIKAMATERIJALNOG OBLIKAPARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD MATERIJALNOG OBLIKAMATERIJALNOG OBLIKA

PTPPTPPTPPTP nnnn PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD NEMATERIJALNOG OBLIKANEMATERIJALNOG OBLIKAPARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD NEMATERIJALNOG OBLIKANEMATERIJALNOG OBLIKA

PQTPPQTPPQTPPQTP PARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZIPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZI--PROIZVODPROIZVODPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZIPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZI--PROIZVODPROIZVOD

====

====

====

====313

INTEGRACIJU TURISTIČKIH PROIZVODA MOGU ČINITI :INTEGRACIJU TURISTIČKIH PROIZVODA MOGU ČINITI :INTEGRACIJU TURISTIČKIH PROIZVODA MOGU ČINITI :INTEGRACIJU TURISTIČKIH PROIZVODA MOGU ČINITI :

A)A) NOSITELJI PONUDE TURISTI ČKIH PROIZVODA, INOSITELJI PONUDE TURISTIČKIH PROIZVODA, I

B)B) POTROŠAČI TURISTIČKIH PROIZVODA.POTROŠAČI TURISTIČKIH PROIZVODA.

(TURISTIČKO TRŽIŠTE) = SKUP ODNOSA IZMEĐU PONUDE I (TURISTIČKO TRŽIŠTE) = SKUP ODNOSA IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE TURISTIČKIH PROIZVODA, KOJI NASTAJU POTRAŽNJE TURISTIČKIH PROIZVODA, KOJI NASTAJU

USLIJED PRIVREMENE PROMJENE OKRUŽENJA OD USLIJED PRIVREMENE PROMJENE OKRUŽENJA OD STRANE POJEDINACA, ODNOSNO POJAVOM GOSTIJU U STRANE POJEDINACA, ODNOSNO POJAVOM GOSTIJU U

ODREĐENIM OKRUŽENJIMA.ODREĐENIM OKRUŽENJIMA.

(TURISTIČKO TRŽIŠTE) = SKUP ODNOSA IZMEĐU PONUDE I (TURISTIČKO TRŽIŠTE) = SKUP ODNOSA IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE TURISTIČKIH PROIZVODA, KOJI NASTAJU POTRAŽNJE TURISTIČKIH PROIZVODA, KOJI NASTAJU

USLIJED PRIVREMENE PROMJENE OKRUŽENJA OD USLIJED PRIVREMENE PROMJENE OKRUŽENJA OD STRANE POJEDINACA, ODNOSNO POJAVOM GOSTIJU U STRANE POJEDINACA, ODNOSNO POJAVOM GOSTIJU U

ODREĐENIM OKRUŽENJIMA.ODREĐENIM OKRUŽENJIMA.

TRŽIŠTE TURISTIČKIH PROIZVODATRŽIŠTE TURISTIČKIH PROIZVODATRŽIŠTE TURISTIČKIH PROIZVODATRŽIŠTE TURISTIČKIH PROIZVODA

2

314

PREDSTAVLJA KOLI ČINU PREDSTAVLJA KOLI ČINU TURISTIČKIH PROIZVODA KOJA SE TURISTIČKIH PROIZVODA KOJA SE

ŽELI PRODATI PO ODREĐENIM ŽELI PRODATI PO ODREĐENIM CIJENAMA, ODNOSNO UZ ODREĐENI CIJENAMA, ODNOSNO UZ ODREĐENI

DEVIZNI TEČAJ.DEVIZNI TEČAJ.

TURISTIČKA PONUDATURISTIČKA PONUDATURISTIČKA PONUDATURISTIČKA PONUDA

TURISTIČKA POTRAŽNJATURISTIČKA POTRAŽNJATURISTIČKA POTRAŽNJATURISTIČKA POTRAŽNJA

PREDSTAVLJA KOLI ČINU TURISTIČKIH PREDSTAVLJA KOLI ČINU TURISTIČKIH PROIZVODA KOJU SU TURISTIČKI PROIZVODA KOJU SU TURISTIČKI POTROŠAČI SPREMNI KUPITI UZ POTROŠAČI SPREMNI KUPITI UZ

ODREĐENU CIJENU, ODNOSNO UZ ODREĐENU CIJENU, ODNOSNO UZ ODREĐENI DEVIZNI TEČAJ.ODREĐENI DEVIZNI TEČAJ.

315

OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE:OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE:OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE:OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE:

STATIČNOSTSTATIČNOST

NEELASTIČNOSTNEELASTIČNOST

OBILJEŽJA TURISTI ČKE POTRAŽNJE:OBILJEŽJA TURISTI ČKE POTRAŽNJE:OBILJEŽJA TURISTI ČKE POTRAŽNJE:OBILJEŽJA TURISTI ČKE POTRAŽNJE:

MOBILNOSTMOBILNOST

HETEROGENOSTHETEROGENOST

ELASTIČNOSTELASTIČNOST

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE I POTRAŽNJEZAJEDNIČKA OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE I POTRAŽNJE ::ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE I POTRAŽNJEZAJEDNIČKA OBILJEŽJA TURISTI ČKE PONUDE I POTRAŽNJE ::

ŠIROKA PROSTORNA DISPERGIRANOSTŠIROKA PROSTORNA DISPERGIRANOST

MEĐUSOBNA PROSTORNA ODVOJENOSTMEĐUSOBNA PROSTORNA ODVOJENOST

316

A)A) TRŽIŠNI SUBJEKTITRŽIŠNI SUBJEKTI::

SUBJEKTI PONUDE (PREDSTAVLJENI AGREGATOM SUBJEKTI PONUDE (PREDSTAVLJENI AGREGATOM GOSPODARSKIH DJELATNOSTI KOJE S VE ĆIM/MANJIM GOSPODARSKIH DJELATNOSTI KOJE S VE ĆIM/MANJIM STUPNJEM OBUHVATA U NJEMU SUDJELUJU) ,STUPNJEM OBUHVATA U NJEMU SUDJELUJU) ,

SUBJEKTI POTRAŽNJE (PREDSTAVLJENI POJEDINCIMA KOJI SUBJEKTI POTRAŽNJE (PREDSTAVLJENI POJEDINCIMA KOJI PRIVREMENO MIJENJAJU SVOJE DOMICILNO OKRUŽENJE, PRIVREMENO MIJENJAJU SVOJE DOMICILNO OKRUŽENJE, ODNOSNO POTROŠAČIMA TURISTIČKIH PROIZVODA) ,ODNOSNO POTROŠAČIMA TURISTIČKIH PROIZVODA) ,

B)B) OBJEKTI RAZMJENEOBJEKTI RAZMJENE (KOJI SU PREDSTAVLJENI PARCIJALNIM (KOJI SU PREDSTAVLJENI PARCIJALNIM ILI DJELOMIČNO INTEGRIRANIM TURISTIČKIM PROIZVODIMA) ,ILI DJELOMIČNO INTEGRIRANIM TURISTIČKIM PROIZVODIMA) ,

C) CIJENEC) CIJENE (KOJE SE ODNOSE NA CIJENE PARCIJALNIH IL I (KOJE SE ODNOSE NA CIJENE PARCIJALNIH ILI DJELOMIČNO INTEGRIRANIH TURISTIČKIH PROIZVODA).DJELOMIČNO INTEGRIRANIH TURISTIČKIH PROIZVODA).

A)A) TRŽIŠNI SUBJEKTITRŽIŠNI SUBJEKTI::

SUBJEKTI PONUDE (PREDSTAVLJENI AGREGATOM SUBJEKTI PONUDE (PREDSTAVLJENI AGREGATOM GOSPODARSKIH DJELATNOSTI KOJE S VE ĆIM/MANJIM GOSPODARSKIH DJELATNOSTI KOJE S VE ĆIM/MANJIM STUPNJEM OBUHVATA U NJEMU SUDJELUJU) ,STUPNJEM OBUHVATA U NJEMU SUDJELUJU) ,

SUBJEKTI POTRAŽNJE (PREDSTAVLJENI POJEDINCIMA KOJI SUBJEKTI POTRAŽNJE (PREDSTAVLJENI POJEDINCIMA KOJI PRIVREMENO MIJENJAJU SVOJE DOMICILNO OKRUŽENJE, PRIVREMENO MIJENJAJU SVOJE DOMICILNO OKRUŽENJE, ODNOSNO POTROŠAČIMA TURISTIČKIH PROIZVODA) ,ODNOSNO POTROŠAČIMA TURISTIČKIH PROIZVODA) ,

B)B) OBJEKTI RAZMJENEOBJEKTI RAZMJENE (KOJI SU PREDSTAVLJENI PARCIJALNIM (KOJI SU PREDSTAVLJENI PARCIJALNIM ILI DJELOMIČNO INTEGRIRANIM TURISTIČKIM PROIZVODIMA) ,ILI DJELOMIČNO INTEGRIRANIM TURISTIČKIM PROIZVODIMA) ,

C) CIJENEC) CIJENE (KOJE SE ODNOSE NA CIJENE PARCIJALNIH IL I (KOJE SE ODNOSE NA CIJENE PARCIJALNIH ILI DJELOMIČNO INTEGRIRANIH TURISTIČKIH PROIZVODA).DJELOMIČNO INTEGRIRANIH TURISTIČKIH PROIZVODA).

317

POTROŠNJA TURISTIČKIH PROIZVODA SADRŽI POTROŠNJA TURISTIČKIH PROIZVODA SADRŽI SLJEDEĆE IZDATKE:SLJEDEĆE IZDATKE:

POTROŠNJA TURISTIČKIH PROIZVODA SADRŽI POTROŠNJA TURISTIČKIH PROIZVODA SADRŽI SLJEDEĆE IZDATKE:SLJEDEĆE IZDATKE:

1.1. IZDACI ZA IZDACI ZA PRIPREMU PROMJENE OKRUŽENJAPRIPREMU PROMJENE OKRUŽENJA (ANTICIPATIVNA (ANTICIPATIVNA POTROŠNJA TURISTIČKIH PROIZVODA, UGLAVNOM POTROŠNJA TURISTIČKIH PROIZVODA, UGLAVNOM PARCIJALNIH PROIZVODA MATERIJALNOG OBLIKA)PARCIJALNIH PROIZVODA MATERIJALNOG OBLIKA)

2.2. IZDACI VEZANI IZDACI VEZANI ZA PROMJENU OKRUŽENJAZA PROMJENU OKRUŽENJA, ODNOSNO IZDACI , ODNOSNO IZDACI ZA PUTOVANJE U/IZ OKRUŽENJA (POTROŠNJA TURISTI ČKIH ZA PUTOVANJE U/IZ OKRUŽENJA (POTROŠNJA TURISTI ČKIH PROIZVODA MATERIJALNOG I VE ĆIM DIJELOM PROIZVODA MATERIJALNOG I VE ĆIM DIJELOM IMATERIJALNOG OBLIKA)IMATERIJALNOG OBLIKA)

3.3. IZDACI VEZANI IZDACI VEZANI ZA PRIVREMENI BORAVAKZA PRIVREMENI BORAVAK U NOVOM, U NOVOM, PROMIJENJENOM OKRUŽENJU (POTROŠNJA DJELOMI ČNO PROMIJENJENOM OKRUŽENJU (POTROŠNJA DJELOMI ČNO INTEGRIRANIH, PARCIJALNIH TURISTI ČKIH PROIZVODA INTEGRIRANIH, PARCIJALNIH TURISTI ČKIH PROIZVODA ––MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA, TE PARCIJALNIH MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA, TE PARCIJALNIH KVAZIKVAZI--PROIZVODA).PROIZVODA).

318

TRI TEMELJNA PREDUVJETA ZA POTROŠNJU TRI TEMELJNA PREDUVJETA ZA POTROŠNJU TURISTIČKIH PROIZVODA JESU:TURISTIČKIH PROIZVODA JESU:

TRI TEMELJNA PREDUVJETA ZA POTROŠNJU TRI TEMELJNA PREDUVJETA ZA POTROŠNJU TURISTIČKIH PROIZVODA JESU:TURISTIČKIH PROIZVODA JESU:

A)A) POSTOJANJE SLOBODNOG VREMENAPOSTOJANJE SLOBODNOG VREMENAPOTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA KAKO BI POTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA KAKO BI SE UOPĆE MOGLA IZVRŠITI PRIVREMENA SE UOPĆE MOGLA IZVRŠITI PRIVREMENA PROMJENA OKRUŽENJAPROMJENA OKRUŽENJA

A)A) POSTOJANJE SLOBODNOG VREMENAPOSTOJANJE SLOBODNOG VREMENAPOTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA KAKO BI POTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA KAKO BI SE UOPĆE MOGLA IZVRŠITI PRIVREMENA SE UOPĆE MOGLA IZVRŠITI PRIVREMENA PROMJENA OKRUŽENJAPROMJENA OKRUŽENJA

B)B) POSTOJANJE “SLOBODNIH” NOV ČANIH SREDSTAVAPOSTOJANJE “SLOBODNIH” NOV ČANIH SREDSTAVAPOTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA POTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA KAKO BI SE UOP ĆE MOGLA OBAVITI KUPNJAKAKO BI SE UOP ĆE MOGLA OBAVITI KUPNJATURISTIČKIH PROIZVODATURISTIČKIH PROIZVODA

B)B) POSTOJANJE “SLOBODNIH” NOV ČANIH SREDSTAVAPOSTOJANJE “SLOBODNIH” NOV ČANIH SREDSTAVAPOTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA POTROŠAČA TURISTIČKIH PROIZVODA KAKO BI SE UOP ĆE MOGLA OBAVITI KUPNJAKAKO BI SE UOP ĆE MOGLA OBAVITI KUPNJATURISTIČKIH PROIZVODATURISTIČKIH PROIZVODA

C)C) POSTOJANJE ORGANIZIRANE PONUDEPOSTOJANJE ORGANIZIRANE PONUDETURISTIČKIH PROIZVODATURISTIČKIH PROIZVODA

C)C) POSTOJANJE ORGANIZIRANE PONUDEPOSTOJANJE ORGANIZIRANE PONUDETURISTIČKIH PROIZVODATURISTIČKIH PROIZVODA

319

PORASTOM RAZINE ŽIVOTNOG STANDARDA, KVANTITATIVNO SE PORASTOM RAZINE ŽIVOTNOG STANDARDA, KVANTITATIVNO SE POVEĆAVA I KVALITATIVNO STRUKTURALNO MIJENJA POTROŠNJA POVEĆAVA I KVALITATIVNO STRUKTURALNO MIJENJA POTROŠNJA

TURISTIČKIH PROIZVODA:TURISTIČKIH PROIZVODA:

PORASTOM RAZINE ŽIVOTNOG STANDARDA, KVANTITATIVNO SE PORASTOM RAZINE ŽIVOTNOG STANDARDA, KVANTITATIVNO SE POVEĆAVA I KVALITATIVNO STRUKTURALNO MIJENJA POTROŠNJA POVEĆAVA I KVALITATIVNO STRUKTURALNO MIJENJA POTROŠNJA

TURISTIČKIH PROIZVODA:TURISTIČKIH PROIZVODA:

A)A) KORIŠTENJE KVALITETNIJIH PA TIME I SKUPLJIH TU RISTIČKIH KORIŠTENJE KVALITETNIJIH PA TIME I SKUPLJIH TURIST IČKIH PROIZVODAPROIZVODA

B)B) PRIVREMENI BORAVAK U SVE DALJIM OKRUŽENJIMA,PRIVREMENI BORAVAK U SVE DALJIM OKRUŽENJIMA,

C)C) PRIVREMENI BORAVAK U INOOKRUŽENJIMA S VREDNIJIM PRIVREMENI BORAVAK U INOOKRUŽENJIMA S VREDNIJIM PARCIJALNIM KVAZIPARCIJALNIM KVAZI--PROIZVODIMA,PROIZVODIMA,

D)D) DUŽI BORAVAK U PRIVREMENO PROMIJENJENIM DUŽI BORAVAK U PRIVREMENO PROMIJENJENIM OKRUŽENJIMA,OKRUŽENJIMA,

E)E) SUPSTITUCIJA PRETEŽITO STACIONARNOG KARAKTERA SUPSTITUCIJA PRETEŽITO STACIONARNOG KARAKTERA BORAVKA U MOBILNI,BORAVKA U MOBILNI,

F)F) KORIŠTENJE VIŠE INTEGRIRANIH TURISTIČKIH PROIZVODA,KORIŠTENJE VIŠE INTEGRIRANIH TURISTIČKIH PROIZVODA,

G)G) POVEĆANJE SVIH OBLIKA POTROŠNJE TURISTI ČKIH POVEĆANJE SVIH OBLIKA POTROŠNJE TURISTI ČKIH PROIZVODA : DOMICILNE, IZVANDOMICILNE I INTERPONIRA NE,PROIZVODA : DOMICILNE, IZVANDOMICILNE I INTERPONIRA NE,

H)H) POVEĆANJE UČESTALOSTI POTROŠNJE TURISTIČKIH POVEĆANJE UČESTALOSTI POTROŠNJE TURISTIČKIH PROIZVODA.PROIZVODA.

3

320

KVALITETAN PROIZVODKVALITETAN PROIZVOD MOŽE BITI NA TRŽIŠTU PREPOZNAT, OSIM MOŽE BITI NA TRŽIŠTU PREPOZNAT, OSIM NARAVNO PO KVALITETI SVOJIH SVOJSTAVA, I PO OSOBITO STIMA NARAVNO PO KVALITETI SVOJIH SVOJSTAVA, I PO OSOBITO STIMA PRATEĆIH ELEMENATA MARKETINGPRATEĆIH ELEMENATA MARKETING--MIXA. TAKO JE UOBI ČAJENO MIXA. TAKO JE UOBI ČAJENO

DA VISOKU RAZINU KVALITETE PRATI I VISOKA CIJENA DA VISOKU RAZINU KVALITETE PRATI I VISOKA CIJENA PROIZVODA, SELEKTIVNA ILI EKSKLUZIVNA DISTRIBUCIJA I NE PROIZVODA, SELEKTIVNA ILI EKSKLUZIVNA DISTRIBUCIJA I NE

TAKO UČESTALA, ALI PONAJPRIJE VISOKOPROFESIONALNA TAKO UČESTALA, ALI PONAJPRIJE VISOKOPROFESIONALNA IZVEDENA PROMOCIJA.IZVEDENA PROMOCIJA.

KVALITETAN PROIZVODKVALITETAN PROIZVOD MOŽE BITI NA TRŽIŠTU PREPOZNAT, OSIM MOŽE BITI NA TRŽIŠTU PREPOZNAT, OSIM NARAVNO PO KVALITETI SVOJIH SVOJSTAVA, I PO OSOBITO STIMA NARAVNO PO KVALITETI SVOJIH SVOJSTAVA, I PO OSOBITO STIMA PRATEĆIH ELEMENATA MARKETINGPRATEĆIH ELEMENATA MARKETING--MIXA. TAKO JE UOBI ČAJENO MIXA. TAKO JE UOBI ČAJENO

DA VISOKU RAZINU KVALITETE PRATI I VISOKA CIJENA DA VISOKU RAZINU KVALITETE PRATI I VISOKA CIJENA PROIZVODA, SELEKTIVNA ILI EKSKLUZIVNA DISTRIBUCIJA I NE PROIZVODA, SELEKTIVNA ILI EKSKLUZIVNA DISTRIBUCIJA I NE

TAKO UČESTALA, ALI PONAJPRIJE VISOKOPROFESIONALNA TAKO UČESTALA, ALI PONAJPRIJE VISOKOPROFESIONALNA IZVEDENA PROMOCIJA.IZVEDENA PROMOCIJA.

321

MOGUĆE JE RAZGOVARATI O MOGUĆE JE RAZGOVARATI O KVANTITATIVNOM I KVALITATIVNOM KVANTITATIVNOM I KVALITATIVNOM

RASTU KONKRETNOG GOSPODARSKOG RASTU KONKRETNOG GOSPODARSKOG SUBJEKTA. KVANTITATIVNI RAST JE SUBJEKTA. KVANTITATIVNI RAST JE

MOGUĆE MJERITI POKAZATELJIMA RASTA MOGUĆE MJERITI POKAZATELJIMA RASTA PROIZVODNJE, PRODAJE, BROJA PROIZVODNJE, PRODAJE, BROJA ZAPOSLENIH, KAO I ODRE ĐENIM ZAPOSLENIH, KAO I ODRE ĐENIM

FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA, DOK JE FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA, DOK JE KVALITATIVNI RAST MOGU ĆE PREDSTAVITI KVALITATIVNI RAST MOGU ĆE PREDSTAVITI

DVOJAKO: UVO ĐENJEM NOVIH DVOJAKO: UVO ĐENJEM NOVIH PROIZVODA I/ILI POBOLJŠANJEM OP ĆE PROIZVODA I/ILI POBOLJŠANJEM OP ĆE RAZINE KVALITETE PROIZVODA ŠTO JE RAZINE KVALITETE PROIZVODA ŠTO JE

MAHOM I REZULTAT POBOLJŠANE MAHOM I REZULTAT POBOLJŠANE KVALITETE POSLOVANJA NA SVIM KVALITETE POSLOVANJA NA SVIM

RAZINAMA.RAZINAMA.

MOGUĆE JE RAZGOVARATI O MOGUĆE JE RAZGOVARATI O KVANTITATIVNOM I KVALITATIVNOM KVANTITATIVNOM I KVALITATIVNOM

RASTU KONKRETNOG GOSPODARSKOG RASTU KONKRETNOG GOSPODARSKOG SUBJEKTA. KVANTITATIVNI RAST JE SUBJEKTA. KVANTITATIVNI RAST JE

MOGUĆE MJERITI POKAZATELJIMA RASTA MOGUĆE MJERITI POKAZATELJIMA RASTA PROIZVODNJE, PRODAJE, BROJA PROIZVODNJE, PRODAJE, BROJA ZAPOSLENIH, KAO I ODRE ĐENIM ZAPOSLENIH, KAO I ODRE ĐENIM

FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA, DOK JE FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA, DOK JE KVALITATIVNI RAST MOGU ĆE PREDSTAVITI KVALITATIVNI RAST MOGU ĆE PREDSTAVITI

DVOJAKO: UVO ĐENJEM NOVIH DVOJAKO: UVO ĐENJEM NOVIH PROIZVODA I/ILI POBOLJŠANJEM OP ĆE PROIZVODA I/ILI POBOLJŠANJEM OP ĆE RAZINE KVALITETE PROIZVODA ŠTO JE RAZINE KVALITETE PROIZVODA ŠTO JE

MAHOM I REZULTAT POBOLJŠANE MAHOM I REZULTAT POBOLJŠANE KVALITETE POSLOVANJA NA SVIM KVALITETE POSLOVANJA NA SVIM

RAZINAMA.RAZINAMA.

322

POLITIKA KVALITETE PO ČIVA NA SLJEDEĆIM NAČELIMA:POLITIKA KVALITETE PO ČIVA NA SLJEDEĆIM NAČELIMA:POLITIKA KVALITETE PO ČIVA NA SLJEDEĆIM NAČELIMA:POLITIKA KVALITETE PO ČIVA NA SLJEDEĆIM NAČELIMA:

1.1. RAZMJERNO VISOKA KVALITETA PROIZVODARAZMJERNO VISOKA KVALITETA PROIZVODA

2.2. KVALITETA PROIZVODA MORA NEPREKIDNO BITI KVALITETA PROIZVODA MORA NEPREKIDNO BITI NAJMANJE NA ISTOJ RAZININAJMANJE NA ISTOJ RAZINI

3.3. NEPREKIDNO SE TREBA TEŽITI I POBOLJŠANJU NEPREKIDNO SE TREBA TEŽITI I POBOLJŠANJU KVALITETE.KVALITETE.

MARKETINŠKI I DUGOROČNO ORIJENTIRAN MARKETINŠKI I DUGOROČNO ORIJENTIRAN GOSPODARSKI SUBJEKT POSTAVIT ĆE SVOJE GOSPODARSKI SUBJEKT POSTAVIT ĆE SVOJE POSLOVNO PONAŠANJE NA “INTELIGENTNU” POSLOVNO PONAŠANJE NA “INTELIGENTNU”

RAZINU NA NAČIN DA MJERILO TE RAZINE BUDE RAZINU NA NAČIN DA MJERILO TE RAZINE BUDE JEDAN DRUGI JEDAN DRUGI IQIQ, KOJI JE OZNA ČEN S , KOJI JE OZNA ČEN S IMPROVING IMPROVING

QUALITYQUALITY (UNAPREĐIVANJE KVALITETE) .(UNAPREĐIVANJE KVALITETE) .

MARKETINŠKI I DUGOROČNO ORIJENTIRAN MARKETINŠKI I DUGOROČNO ORIJENTIRAN GOSPODARSKI SUBJEKT POSTAVIT ĆE SVOJE GOSPODARSKI SUBJEKT POSTAVIT ĆE SVOJE POSLOVNO PONAŠANJE NA “INTELIGENTNU” POSLOVNO PONAŠANJE NA “INTELIGENTNU”

RAZINU NA NAČIN DA MJERILO TE RAZINE BUDE RAZINU NA NAČIN DA MJERILO TE RAZINE BUDE JEDAN DRUGI JEDAN DRUGI IQIQ, KOJI JE OZNA ČEN S , KOJI JE OZNA ČEN S IMPROVING IMPROVING

QUALITYQUALITY (UNAPREĐIVANJE KVALITETE) .(UNAPREĐIVANJE KVALITETE) .323

KVALITETA JE SASTAVNI DIO MATERIJALNIH, ALI I IMATE RIJALNIH KVALITETA JE SASTAVNI DIO MATERIJALNIH, ALI I IMATE RIJALNIH SASTAVNICA PROIZVODA PA SE MOŽE ISKAZATI DA JE KVAL ITETA SASTAVNICA PROIZVODA PA SE MOŽE ISKAZATI DA JE KVAL ITETA

TOTALNIH (INTEGRALNIH) PROIZVODA TOTALNIH (INTEGRALNIH) PROIZVODA FUNKCIJA KVALITETE FUNKCIJA KVALITETE POJEDINAČNIH PARCIJALNIH DIJELOVAPOJEDINAČNIH PARCIJALNIH DIJELOVA TOG PROIZVODA, TOG PROIZVODA,

ODNOSNO NJIHOVE FUNKCIONALNE POVEZANOSTI :ODNOSNO NJIHOVE FUNKCIONALNE POVEZANOSTI :

KVALITETA JE SASTAVNI DIO MATERIJALNIH, ALI I IMATE RIJALNIH KVALITETA JE SASTAVNI DIO MATERIJALNIH, ALI I IMATE RIJALNIH SASTAVNICA PROIZVODA PA SE MOŽE ISKAZATI DA JE KVAL ITETA SASTAVNICA PROIZVODA PA SE MOŽE ISKAZATI DA JE KVAL ITETA

TOTALNIH (INTEGRALNIH) PROIZVODA TOTALNIH (INTEGRALNIH) PROIZVODA FUNKCIJA KVALITETE FUNKCIJA KVALITETE POJEDINAČNIH PARCIJALNIH DIJELOVAPOJEDINAČNIH PARCIJALNIH DIJELOVA TOG PROIZVODA, TOG PROIZVODA,

ODNOSNO NJIHOVE FUNKCIONALNE POVEZANOSTI :ODNOSNO NJIHOVE FUNKCIONALNE POVEZANOSTI :

KKKK TPTPTPTPiiii====ƒƒƒƒKPTPKPTPKPTPKPTPmmmm KPTPKPTPKPTPKPTPiiii KPQTPKPQTPKPQTPKPQTP(((( )))),,,,

GDJE K OZNAČAVA KVALITETU POJEDINIH KATEGORIJA GDJE K OZNAČAVA KVALITETU POJEDINIH KATEGORIJA TURISTIČKIH PROIZVODA.TURISTIČKIH PROIZVODA.

324

TURISTIČKI POTROŠAČI ĆE USPOREĐIVATI CIJENU USLUGE I

NJEZINU KVALITETU, ALI STAVLJAJU ĆI U MEĐUODNOS SA SVOJOMRAZINOM KUPOVNE MOĆI.

NAJVEĆI DIO TURISTIČKIH PROIZVODA IMA PRETEŽIT NAJVEĆI DIO TURISTIČKIH PROIZVODA IMA PRETEŽIT KARAKTER USLUGE, ŠTO ISTOVREMENO ZNA ČI DA KOD KARAKTER USLUGE, ŠTO ISTOVREMENO ZNA ČI DA KOD

NJIH POSTOJI:NJIH POSTOJI:

A)A) ISTOVREMENOST “PROIZVODNJE” I ISTOVREMENOST “PROIZVODNJE” I “POTROŠNJE/KORIŠTENJA”“POTROŠNJE/KORIŠTENJA”

B)B) “POTROŠNJA” U PRAVILU KRE ĆE KA “PROIZVODNJI”“POTROŠNJA” U PRAVILU KRE ĆE KA “PROIZVODNJI”

C)C) NEMOGUĆNOST USKLADIŠTENJANEMOGUĆNOST USKLADIŠTENJA

D)D) NESTANDARDIZIRANOST I NEPONOVLJIVOST “IZVEDBE”NESTANDARDIZIRANOST I NEPONOVLJIVOST “IZVEDBE”

NAJVEĆI DIO TURISTIČKIH PROIZVODA IMA PRETEŽIT NAJVEĆI DIO TURISTIČKIH PROIZVODA IMA PRETEŽIT KARAKTER USLUGE, ŠTO ISTOVREMENO ZNA ČI DA KOD KARAKTER USLUGE, ŠTO ISTOVREMENO ZNA ČI DA KOD

NJIH POSTOJI:NJIH POSTOJI:

A)A) ISTOVREMENOST “PROIZVODNJE” I ISTOVREMENOST “PROIZVODNJE” I “POTROŠNJE/KORIŠTENJA”“POTROŠNJE/KORIŠTENJA”

B)B) “POTROŠNJA” U PRAVILU KRE ĆE KA “PROIZVODNJI”“POTROŠNJA” U PRAVILU KRE ĆE KA “PROIZVODNJI”

C)C) NEMOGUĆNOST USKLADIŠTENJANEMOGUĆNOST USKLADIŠTENJA

D)D) NESTANDARDIZIRANOST I NEPONOVLJIVOST “IZVEDBE”NESTANDARDIZIRANOST I NEPONOVLJIVOST “IZVEDBE”

325

E)E) POTROŠAČI/KORISNICI SU ZBOG “LJUDSKOG” POTROŠAČI/KORISNICI SU ZBOG “LJUDSKOG” KONTAKTA OSJETLJIVI NA (NE)KVALITETU USLUGE, KONTAKTA OSJETLJIVI NA (NE)KVALITETU USLUGE, NEGO LI PROIZVODA,NEGO LI PROIZVODA,

F)F) IMATERIJALNOST,IMATERIJALNOST,

G)G) NEDJELJIVOST,NEDJELJIVOST,

H)H) RAZNOVRSNOST,RAZNOVRSNOST,

I)I) KRATKOTRAJNOST.KRATKOTRAJNOST.

E)E) POTROŠAČI/KORISNICI SU ZBOG “LJUDSKOG” POTROŠAČI/KORISNICI SU ZBOG “LJUDSKOG” KONTAKTA OSJETLJIVI NA (NE)KVALITETU USLUGE, KONTAKTA OSJETLJIVI NA (NE)KVALITETU USLUGE, NEGO LI PROIZVODA,NEGO LI PROIZVODA,

F)F) IMATERIJALNOST,IMATERIJALNOST,

G)G) NEDJELJIVOST,NEDJELJIVOST,

H)H) RAZNOVRSNOST,RAZNOVRSNOST,

I)I) KRATKOTRAJNOST.KRATKOTRAJNOST.

4

326

KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH DIJELOVA PROIZVODA, KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH DIJELOVA PROIZVODA, BEZ OBZIRA JESU LI MATERIJALNOG ILI IMATERIJALNOG BEZ OBZIRA JESU LI MATERIJALNOG ILI IMATERIJALNOG

OBLIKA (U VIDU USLUGA), OBLIKA (U VIDU USLUGA), NA ČELNO MORA BITI PRIBLIŽNO NAČELNO MORA BITI PRIBLIŽNO UJEDNAČENAUJEDNAČENA

JER NA NEZADOVOLJSTVO TURISTI ČKOG POTROŠAČA JER NA NEZADOVOLJSTVO TURISTI ČKOG POTROŠAČA MOŽE UTJECATI VEĆ SAMO JEDAN NEKVALITETAN MOŽE UTJECATI VEĆ SAMO JEDAN NEKVALITETAN

PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD, ŠTO AUTOMATSKI PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD, ŠTO AUTOMATSKI MOŽE DOVESTI DO NEZADOVOLJSTVA TURISTI ČKOG MOŽE DOVESTI DO NEZADOVOLJSTVA TURISTI ČKOG

POTROŠAČA SA CJELOKUPNO INTEGRIRANIM (TOTALNIM) POTROŠAČA SA CJELOKUPNO INTEGRIRANIM (TOTALNIM) TURISTIČKIM PROIZVODOM BUDUĆI DA IH ON SHVAĆA U TURISTIČKIM PROIZVODOM BUDUĆI DA IH ON SHVAĆA U

INTEGRITETU.INTEGRITETU.

KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH DIJELOVA PROIZVODA, KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH DIJELOVA PROIZVODA, BEZ OBZIRA JESU LI MATERIJALNOG ILI IMATERIJALNOG BEZ OBZIRA JESU LI MATERIJALNOG ILI IMATERIJALNOG

OBLIKA (U VIDU USLUGA), OBLIKA (U VIDU USLUGA), NA ČELNO MORA BITI PRIBLIŽNO NAČELNO MORA BITI PRIBLIŽNO UJEDNAČENAUJEDNAČENA

JER NA NEZADOVOLJSTVO TURISTI ČKOG POTROŠAČA JER NA NEZADOVOLJSTVO TURISTI ČKOG POTROŠAČA MOŽE UTJECATI VEĆ SAMO JEDAN NEKVALITETAN MOŽE UTJECATI VEĆ SAMO JEDAN NEKVALITETAN

PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD, ŠTO AUTOMATSKI PARCIJALNI TURISTI ČKI PROIZVOD, ŠTO AUTOMATSKI MOŽE DOVESTI DO NEZADOVOLJSTVA TURISTI ČKOG MOŽE DOVESTI DO NEZADOVOLJSTVA TURISTI ČKOG

POTROŠAČA SA CJELOKUPNO INTEGRIRANIM (TOTALNIM) POTROŠAČA SA CJELOKUPNO INTEGRIRANIM (TOTALNIM) TURISTIČKIM PROIZVODOM BUDUĆI DA IH ON SHVAĆA U TURISTIČKIM PROIZVODOM BUDUĆI DA IH ON SHVAĆA U

INTEGRITETU.INTEGRITETU.

KKKK PTP1PTP1PTP1PTP1 KKKK PTP2PTP2PTP2PTP2 KKKK PTP3PTP3PTP3PTP3≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈ ≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈ ≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈KKKK PTP4PTP4PTP4PTP4 ≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈KKKK PTP5PTP5PTP5PTP5 ≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈≈KKKK PTPnPTPnPTPnPTPn

GDJE GDJE KKPTP OZNAČAVA KVALITETU PARCIJALNOG TURISTI ČKOG PTP OZNAČAVA KVALITETU PARCIJALNOG TURISTI ČKOG PROIZVODA BEZ OBZIRA JE LI ON MATERIJALNE ILI IMATE RIJALNE PROIZVODA BEZ OBZIRA JE LI ON MATERIJALNE ILI IMATE RIJALNE

PRIRODEPRIRODE 327

KVALITETA INTEGRALNOG TURISTI ČKOG PROIZVODA MORA SE KVALITETA INTEGRALNOG TURISTI ČKOG PROIZVODA MORA SE SHVAĆATI KAO FUNKCIJA KVALITETE NJEGOVIH PARCIJALNIH SHVAĆATI KAO FUNKCIJA KVALITETE NJEGOVIH PARCIJALNIH

DIJELOVA, PRI ČEMU KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH DIJELOVA, PRI ČEMU KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH TURISTIČKIH PROIZVODA MORA BITI NA PRIBLIŽNO ISTOJ, A PRI TURISTIČKIH PROIZVODA MORA BITI NA PRIBLIŽNO ISTOJ, A PRI

TOME JOŠ I RAZMJERNO VISOKOJ RAZINI. TEK JE TADA MO GUĆE TOME JOŠ I RAZMJERNO VISOKOJ RAZINI. TEK JE TADA MO GUĆE GOVORITI I O INTEGRALNOJ KVALITETI TAKVOG TURISTI ČKOG GOVORITI I O INTEGRALNOJ KVALITETI TAKVOG TURISTI ČKOG

PROIZVODA.PROIZVODA.

KVALITETA INTEGRALNOG TURISTI ČKOG PROIZVODA MORA SE KVALITETA INTEGRALNOG TURISTI ČKOG PROIZVODA MORA SE SHVAĆATI KAO FUNKCIJA KVALITETE NJEGOVIH PARCIJALNIH SHVAĆATI KAO FUNKCIJA KVALITETE NJEGOVIH PARCIJALNIH

DIJELOVA, PRI ČEMU KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH DIJELOVA, PRI ČEMU KVALITETA POJEDINIH PARCIJALNIH TURISTIČKIH PROIZVODA MORA BITI NA PRIBLIŽNO ISTOJ, A PRI TURISTIČKIH PROIZVODA MORA BITI NA PRIBLIŽNO ISTOJ, A PRI

TOME JOŠ I RAZMJERNO VISOKOJ RAZINI. TEK JE TADA MO GUĆE TOME JOŠ I RAZMJERNO VISOKOJ RAZINI. TEK JE TADA MO GUĆE GOVORITI I O INTEGRALNOJ KVALITETI TAKVOG TURISTI ČKOG GOVORITI I O INTEGRALNOJ KVALITETI TAKVOG TURISTI ČKOG

PROIZVODA.PROIZVODA.

328

CCTPTP ii==

CIJENA PARCIJALNIH TURISTI ČKIH PROIZVODA CIJENA PARCIJALNIH TURISTI ČKIH PROIZVODA OBLIKUJU SE NA TEMELJU KALKULACIJE OBLIKUJU SE NA TEMELJU KALKULACIJE

TROŠKOVA, TE ZAKONA PONUDE I POTRAŽNJE TROŠKOVA, TE ZAKONA PONUDE I POTRAŽNJE (DODUŠE DJELOMICE I DEGENERIRANOG), KAO I (DODUŠE DJELOMICE I DEGENERIRANOG), KAO I POD UTJECAJEM MJERA EKONOMSKE POLITIKE, POD UTJECAJEM MJERA EKONOMSKE POLITIKE,

DOK JE OBLIKOVANJE CIJENA PARCIJALNIH DOK JE OBLIKOVANJE CIJENA PARCIJALNIH TURISTIČKIH KVAZITURISTIČKIH KVAZI--PROIZVODA SPECIFI ČNOG PROIZVODA SPECIFIČNOG

KARAKTERA (CIJENA IM SE OBLIKUJE NA KARAKTERA (CIJENA IM SE OBLIKUJE NA TEMELJU NJIHOVE “VRIJEDNOSTI” KOJA ČESTO TEMELJU NJIHOVE “VRIJEDNOSTI” KOJA ČESTO

MOŽE BITI REZULTAT SVOJEVRSNE RENTE).MOŽE BITI REZULTAT SVOJEVRSNE RENTE).

nnnn

i = 1i = 1i = 1i = 1∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑ CCPTPPTPmm

i = 1i = 1i = 1i = 1∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑ CCPTPPTP ii

i = 1i = 1i = 1i = 1∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑∑ CCPQTPPQTP

nnnn nnnn

++++ ++++

329

DIFERENCIJACIJA CIJENADIFERENCIJACIJA CIJENA = OBLIKOVANJE RAZLI ČITIH CIJENA ZA = OBLIKOVANJE RAZLI ČITIH CIJENA ZA ISTE ILI RAZLIČITE KATEGORIJE (SEGMENTE) KUPACA ISTE ILI RAZLIČITE KATEGORIJE (SEGMENTE) KUPACA

TURISTIČKIH PROIZVODA PREMA RAZLI ČITIM KRITERIJIMA TURISTIČKIH PROIZVODA PREMA RAZLI ČITIM KRITERIJIMA (PROSTOR, VRIJEME, KOLIČINA I UVJETI PRODAJE TURISTI ČKIH (PROSTOR, VRIJEME, KOLIČINA I UVJETI PRODAJE TURISTI ČKIH

PROIZVODA).PROIZVODA).

DIFERENCIJACIJA CIJENADIFERENCIJACIJA CIJENA = OBLIKOVANJE RAZLI ČITIH CIJENA ZA = OBLIKOVANJE RAZLI ČITIH CIJENA ZA ISTE ILI RAZLIČITE KATEGORIJE (SEGMENTE) KUPACA ISTE ILI RAZLIČITE KATEGORIJE (SEGMENTE) KUPACA

TURISTIČKIH PROIZVODA PREMA RAZLI ČITIM KRITERIJIMA TURISTIČKIH PROIZVODA PREMA RAZLI ČITIM KRITERIJIMA (PROSTOR, VRIJEME, KOLIČINA I UVJETI PRODAJE TURISTI ČKIH (PROSTOR, VRIJEME, KOLIČINA I UVJETI PRODAJE TURISTI ČKIH

PROIZVODA).PROIZVODA).

U TURIZMU OBLIK DISTRIBUCIJE U PRAVILU ODRE ĐUJE U TURIZMU OBLIK DISTRIBUCIJE U PRAVILU ODRE ĐUJE POTROŠAČ TURISTIČKIH PROIZVODA BUDUĆI DA JE ON POTROŠAČ TURISTIČKIH PROIZVODA BUDUĆI DA JE ON U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TAJ, A NE TURISTI ČKI U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TAJ, A NE TURISTI ČKI PROIZVOD, KOJI KREĆE PREMA PONUDI TURISTIČKIH PROIZVOD, KOJI KREĆE PREMA PONUDI TURISTIČKIH PROIZVODA, ODNOSNO KOJI SE, UVJETNO RE ČENO, PROIZVODA, ODNOSNO KOJI SE, UVJETNO RE ČENO, “DISTRIBUIRA” PREMA RAZNOVRSNIM TURISTI ČKIM “DISTRIBUIRA” PREMA RAZNOVRSNIM TURISTI ČKIM

KVAZIKVAZI--PROIZVODIMA PA TIME I OSTALIM PARCIJALNIM PROIZVODIMA PA TIME I OSTALIM PARCIJALNIM TURISTIČKIM PROIZVODIMA.TURISTIČKIM PROIZVODIMA.

U TURIZMU OBLIK DISTRIBUCIJE U PRAVILU ODRE ĐUJE U TURIZMU OBLIK DISTRIBUCIJE U PRAVILU ODRE ĐUJE POTROŠAČ TURISTIČKIH PROIZVODA BUDUĆI DA JE ON POTROŠAČ TURISTIČKIH PROIZVODA BUDUĆI DA JE ON U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TAJ, A NE TURISTI ČKI U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TAJ, A NE TURISTI ČKI PROIZVOD, KOJI KREĆE PREMA PONUDI TURISTIČKIH PROIZVOD, KOJI KREĆE PREMA PONUDI TURISTIČKIH PROIZVODA, ODNOSNO KOJI SE, UVJETNO RE ČENO, PROIZVODA, ODNOSNO KOJI SE, UVJETNO RE ČENO, “DISTRIBUIRA” PREMA RAZNOVRSNIM TURISTI ČKIM “DISTRIBUIRA” PREMA RAZNOVRSNIM TURISTI ČKIM

KVAZIKVAZI--PROIZVODIMA PA TIME I OSTALIM PARCIJALNIM PROIZVODIMA PA TIME I OSTALIM PARCIJALNIM TURISTIČKIM PROIZVODIMA.TURISTIČKIM PROIZVODIMA.

330

PREDMET PROMOCIJEPREDMET PROMOCIJE MOŽE BITI TURISTIČKI PROIZVOD ILI MOŽE BITI TURISTIČKI PROIZVOD ILI PAK NJEGOVI SASTAVNI DIJELOVI (PARCIJALNI TURISTI ČKI PAK NJEGOVI SASTAVNI DIJELOVI (PARCIJALNI TURISTI ČKI

PROIZVODI MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA, PROIZVODI MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA, PARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZIPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZI--PROIZVODI, TE DJELOMI ČNO PROIZVODI, TE DJELOMIČNO

INTEGRIRANI TURISTIČKI PROIZVODI).INTEGRIRANI TURISTIČKI PROIZVODI).

PREDMET PROMOCIJEPREDMET PROMOCIJE MOŽE BITI TURISTIČKI PROIZVOD ILI MOŽE BITI TURISTIČKI PROIZVOD ILI PAK NJEGOVI SASTAVNI DIJELOVI (PARCIJALNI TURISTI ČKI PAK NJEGOVI SASTAVNI DIJELOVI (PARCIJALNI TURISTI ČKI

PROIZVODI MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA, PROIZVODI MATERIJALNOG I IMATERIJALNOG OBLIKA, PARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZIPARCIJALNI TURISTI ČKI KVAZI--PROIZVODI, TE DJELOMI ČNO PROIZVODI, TE DJELOMIČNO

INTEGRIRANI TURISTIČKI PROIZVODI).INTEGRIRANI TURISTIČKI PROIZVODI).

NOSITELJI PROMOCIJE MOGU BITI:NOSITELJI PROMOCIJE MOGU BITI:NOSITELJI PROMOCIJE MOGU BITI:NOSITELJI PROMOCIJE MOGU BITI:1.1. GOSPODARSKI SUBJEKTI IZRAVNIH I NEIZRAVNIH GOSPODARSKI SUBJEKTI IZRAVNIH I NEIZRAVNIH

DJELATNOSTI UKLJU ČENIH U AGREGAT TURIZMA,DJELATNOSTI UKLJU ČENIH U AGREGAT TURIZMA,

2.2. TURISTIČKE ZAJEDNICE RAZLI ČITOG PROSTORNOG TURISTIČKE ZAJEDNICE RAZLI ČITOG PROSTORNOG OBUHVATA,OBUHVATA,

3.3. ORGANI DRŽAVNE UPRAVE, TE LOKALNE UPRAVE I ORGANI DRŽAVNE UPRAVE, TE LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE.SAMOUPRAVE.

331

MARKETING U OSTALIM MARKETING U OSTALIM GOSPODARSKIMGOSPODARSKIMDJELATNOSTIMADJELATNOSTIMA

MARKETING U OSTALIM MARKETING U OSTALIM GOSPODARSKIMGOSPODARSKIMDJELATNOSTIMADJELATNOSTIMA

5

332

INDUSTRIJSKI MARKETINGINDUSTRIJSKI MARKETINGINDUSTRIJSKI MARKETINGINDUSTRIJSKI MARKETING

INDUSTRIJSKI MARKETING SE ODNOSI NA MARKETING GOSPODARSKIH SUBJEKATA KOJI PROIZVODE SREDSTVA ZA RAD I PREDMETE RADA, ODNOSNO INPUTE U DALJNJI

PROCES PROIZVODNJE RAZLIČITIH PROIZVODA.

333

VRLO MALI BROJ PONU ĐAČA,

RAZMJERNO VRLO MALI BROJ POTRAŽIVA ČA.

JEDINIČNA CIJENA JE RAZMJERNO VISOKA,

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SU SOFISTICIRANIJI I OPSEŽNIJ I,

DISTRIBUCIJA ZAPRAVO GOTOVO I NE POSTOJI (ODVIJA SE PO NAČELU “K SEBI”).

OD PROMOCIJSKIH AKTIVNOSTI ZASTUPLJENE SU OSOBNA PRODAJA I IZLAGANJE NA SAJMOVIMA,

KUPNJA PROIZVODA SE TEMELJI NA RACIONALNOM, A NE EMOCIONALNOM PONAŠANJU KUPACA.

RAZLIKE U ODNOSU NA MARKETING RAZLIKE U ODNOSU NA MARKETING PROIZVODA ŠIROKE POTROŠNJE:PROIZVODA ŠIROKE POTROŠNJE:

334

MARKETING U PROMETUMARKETING U PROMETUMARKETING U PROMETUMARKETING U PROMETU

MARKETING U PROMETNIM GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA POTREBAN JE ZBOG IZRAZITO VELIKE KONKURENCIJE ⇒⇒⇒⇒

IZVORNA KONKURENCIJAIZVORNA KONKURENCIJA IZME ĐU RAZLIČITIH VRSTA PROMETA, DAKLE CESTOVNOG, ŽELJEZNI ČKOG,

AVIONSKOG I BRODSKOG, I TO BEZ OBZIRA JE LI RIJE Č O PRIJEVOZU PUTNIKA ILI ROBA.

335

UZ KVALITETAN PROIZVOD, ODNOSNO KONKRETNO UZ KVALITETAN PROIZVOD, ODNOSNO KONKRETNO USLUGU, VALJA POKUUSLUGU, VALJA POKUŠŠATI UZ NISKE CIJENE PRIVUATI UZ NISKE CIJENE PRIVUĆĆI I

RELATIVNE NEPOTRORELATIVNE NEPOTROŠŠAA ČČE, ODNOSNO KORISNIKE KAKOE, ODNOSNO KORISNIKE KAKOKONKURENCIJSKIHKONKURENCIJSKIH VRSTA PRIJEVOZNIH USLUGA, TAKO I VRSTA PRIJEVOZNIH USLUGA, TAKO I

STVARNE KORISNIKE KONKURENCIJSKIH PROMETNIH STVARNE KORISNIKE KONKURENCIJSKIH PROMETNIH GOSPODARSKIH SUBJEKATAGOSPODARSKIH SUBJEKATA..

KONKURENTNOSTKONKURENTNOST TREBA TRATREBA TRAŽŽITI NA RELACIJI ITI NA RELACIJI –– BRZINA, RED BRZINA, RED VOVOŽŽNJE, SIGURNOST, UNJE, SIGURNOST, UDDOOBBNOST, KVALITETA, CIJENA I OS TALE NOST, KVALITETA, CIJENA I OSTALE

POGODNOSTI PRIJEVOZNE USLUGE.POGODNOSTI PRIJEVOZNE USLUGE.

KONKURENTNOSTKONKURENTNOST TREBA TRATREBA TRAŽŽITI NA RELACIJI ITI NA RELACIJI –– BRZINA, RED BRZINA, RED VOVOŽŽNJE, SIGURNOST, UNJE, SIGURNOST, UDDOOBBNOST, KVALITETA, CIJENA I OS TALE NOST, KVALITETA, CIJENA I OSTALE

POGODNOSTI PRIJEVOZNE USLUGE.POGODNOSTI PRIJEVOZNE USLUGE.

336

MARKETING U BANKARSTVUMARKETING U BANKARSTVUMARKETING U BANKARSTVUMARKETING U BANKARSTVU

BANKE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU UGLAVNOM IMAJU ISTOVRSNU PONUDU USLUGA, TE BI ISTRAŽIVANJE POTREBA NJIHOVIH KORISNIKA, KAO I SUKLADNO DOBIVENIM INFORMACIJAMA

VJEROJATNA DIVERZIFIKACIJA TIH USLUGA, UKAZALI NA N OVE MOGUĆE PUTEVE POVEĆANJA NJIHOVE USPJEŠNOSTI.

337

BUDUBUDUĆĆNOST NOST ⇒⇒⇒⇒⇒⇒⇒⇒ RAZVITAK TEHNOLOGIJE BANKARSKIH USLUGA RAZVITAK TEHNOLOGIJE BANKARSKIH USLUGA UTEMELJEN NA UTEMELJEN NA INFORMATIINFORMATIČČKOJKOJ POTPORIPOTPORI (U SAD POSTOJI 400 (U SAD POSTOJI 400

RAZLIRAZLIČČITIH BANKARSKIH USLUGA).ITIH BANKARSKIH USLUGA).

BUDUBUDUĆĆNOST NOST ⇒⇒⇒⇒⇒⇒⇒⇒ RAZVITAK TEHNOLOGIJE BANKARSKIH USLUGA RAZVITAK TEHNOLOGIJE BANKARSKIH USLUGA UTEMELJEN NA UTEMELJEN NA INFORMATIINFORMATIČČKOJKOJ POTPORIPOTPORI (U SAD POSTOJI 400 (U SAD POSTOJI 400

RAZLIRAZLIČČITIH BANKARSKIH USLUGA).ITIH BANKARSKIH USLUGA).

U IZOU IZOŠŠTRENIM KONKURENCIJSKIM UVJETIMA POSLOVA NJA BANKE SE TRENIM KONKURENCIJSKIM UVJETIMA POSLOVANJA BANKE SE ZA SVOJE POTENCIJALNE KORISNIKE MOGU PONAJPRIJE BOR ITI ZA SVOJE POTENCIJALNE KORISNIKE MOGU PONAJPRIJE BOR ITI

RAZLIRAZLIČČITO STRUKTURIRANIM ITO STRUKTURIRANIM MARKETINGMARKETING--MIXEVIMAMIXEVIMA..

U IZOU IZOŠŠTRENIM KONKURENCIJSKIM UVJETIMA POSLOVA NJA BANKE SE TRENIM KONKURENCIJSKIM UVJETIMA POSLOVANJA BANKE SE ZA SVOJE POTENCIJALNE KORISNIKE MOGU PONAJPRIJE BOR ITI ZA SVOJE POTENCIJALNE KORISNIKE MOGU PONAJPRIJE BOR ITI

RAZLIRAZLIČČITO STRUKTURIRANIM ITO STRUKTURIRANIM MARKETINGMARKETING--MIXEVIMAMIXEVIMA..

6

338

TEMELJNI ELEMENT MARKETING-MIXA U BANKAMA JE USLUGA KOJA SE SASTOJI OD PRIMANJA SVIH VRSTA NOV ČANIH DEPOZITA, ODOBRAVANJA KREDITA, POSLOVA SA STRANIM SREDSTVIMA

PLAĆANJA, OTKUPA MJENICA I ČEKOVA, SVE DO KUPNJE POTRAŽIVANJA I PRAVA I SL., ŠTO JE SVE PROPISANO ZA KONOM O

BANKAMA.

CijenaCijena se odnosi na kamatne stope i naknade.se odnosi na kamatne stope i naknade.CijenaCijena se odnosi na kamatne stope i naknade.se odnosi na kamatne stope i naknade.

339

DISTRIBUCIJADISTRIBUCIJA SE ODNOSI NA SVE AKTIVNOSTI BANAKA SE ODNOSI NA SVE AKTIVNOSTI BANAKA KOJIMA ONE SVOJE USLUGE STAVLJAJU NA KOJIMA ONE SVOJE USLUGE STAVLJAJU NA

RASPOLAGANJE KORISNICIMA NA PRAVO MJESTO I U RASPOLAGANJE KORISNICIMA NA PRAVO MJESTO I U PRAVO VRIJEME. NOVE, ALTERNATIVNE MOGUPRAVO VRIJEME. NOVE, ALTERNATIVNE MOGU ĆĆNOSTI NOSTI

DISTRIBUCIJE USLUGA BANAKA UTEMELJENE NA DISTRIBUCIJE USLUGA BANAKA UTEMELJENE NA SUVREMENIM DOSTIGNUSUVREMENIM DOSTIGNUĆĆIMA ELEKTRONIKE, A OSOBITO IMA ELEKTRONIKE, A OSOBITO

INTERNETU (PRIMJERICE DIGICASH I CYBERCASH), INTERNETU (PRIMJERICE DIGICASH I CYBERCASH), TELEBANKINGU (UPORABOM TELEFONA U KORITELEBANKINGU (UPORABOM TELEFONA U KORIŠŠTENJU TENJU

ODREODREĐĐENIH BANKARSKIH USLUGA I TZV. KUENIH BANKARSKIH USLUGA I TZV. KU ĆĆNO NO BANKARSTVO BANKARSTVO –– HOME BANKING), ELEKTRONIHOME BANKING), ELEKTRONI ČČKOM KOM

TRANSFERU NOVCA NA PRODAJNOM MJESTU (EFT/POS TRANSFERU NOVCA NA PRODAJNOM MJESTU (EFT/POS ––ELECTRONIC FUND TRANSFER AT POINT OF SALE) I ELECTRONIC FUND TRANSFER AT POINT OF SALE) I

BANKOMATIMA.BANKOMATIMA.

340

PROMOCIJAPROMOCIJA, JE ISTOVJETNA KAO I U , JE ISTOVJETNA KAO I U DRUGIM GOSPODARSKIM DRUGIM GOSPODARSKIM

DJELATNOSTIMA, OSIM DJELATNOSTIMA, OSIM ŠŠTO JE U TO JE U BANKARSTVU OD VELIKOG ZNABANKARSTVU OD VELIKOG ZNA ČČENJA ENJA

PROMOCIJSKA AKTIVNOST OSOBNE PROMOCIJSKA AKTIVNOST OSOBNE PRODAJE, KOJA SE OPRODAJE, KOJA SE O ČČITUJE KROZ ITUJE KROZ

ODNOS ZAPOSLENIH PREMA ODNOS ZAPOSLENIH PREMA KORISNICIMA BANKARSKIH USLUGA, KORISNICIMA BANKARSKIH USLUGA, POGLAVITO NA POGLAVITO NA ŠŠALTERIMA BANAKA.ALTERIMA BANAKA.

341

MARKETING U GRAĐEVINARSTVUMARKETING U GRAĐEVINARSTVUMARKETING U GRAĐEVINARSTVUMARKETING U GRAĐEVINARSTVUIZGRADNJA STANOVA JE DANAS IZGRADNJA STANOVA JE DANAS

ISKLJUISKLJUČČIVO NAMIJENJENA TRIVO NAMIJENJENA TRŽŽIIŠŠTU S TU S TIM DA POSTOJE MOGUTIM DA POSTOJE MOGUĆĆNOSTI NOSTI

PLAPLAĆĆANJA CIJENE STANA UNAPRIJED U ANJA CIJENE STANA UNAPRIJED U CIJELOSTI ILI NA KREDIT. ZA SVE DRUGE CIJELOSTI ILI NA KREDIT. ZA SVE DRUGE VRSTE GRAVRSTE GRAĐĐEVINSKIH RADOVA POSTOJI EVINSKIH RADOVA POSTOJI OBVEZA RASPISIVANJA NATJEOBVEZA RASPISIVANJA NATJE ČČAJA OD AJA OD

STRANE INVESTITORA PA U TIM STRANE INVESTITORA PA U TIM SLUSLUČČAJEVIMA PRESUDNU ULOGU IMA AJEVIMA PRESUDNU ULOGU IMA CIJENA, KVALITETA, ROK ZAVRCIJENA, KVALITETA, ROK ZAVRŠŠETKA I ETKA I

OSTALI UVJETI GRAOSTALI UVJETI GRA ĐĐENJA.ENJA.

IZGRADNJA STANOVA JE DANAS IZGRADNJA STANOVA JE DANAS ISKLJUISKLJUČČIVO NAMIJENJENA TRIVO NAMIJENJENA TRŽŽIIŠŠTU S TU S

TIM DA POSTOJE MOGUTIM DA POSTOJE MOGUĆĆNOSTI NOSTI PLAPLAĆĆANJA CIJENE STANA UNAPRIJED U ANJA CIJENE STANA UNAPRIJED U CIJELOSTI ILI NA KREDIT. ZA SVE DRUGE CIJELOSTI ILI NA KREDIT. ZA SVE DRUGE VRSTE GRAVRSTE GRAĐĐEVINSKIH RADOVA POSTOJI EVINSKIH RADOVA POSTOJI OBVEZA RASPISIVANJA NATJEOBVEZA RASPISIVANJA NATJE ČČAJA OD AJA OD

STRANE INVESTITORA PA U TIM STRANE INVESTITORA PA U TIM SLUSLUČČAJEVIMA PRESUDNU ULOGU IMA AJEVIMA PRESUDNU ULOGU IMA CIJENA, KVALITETA, ROK ZAVRCIJENA, KVALITETA, ROK ZAVRŠŠETKA I ETKA I

OSTALI UVJETI GRAOSTALI UVJETI GRA ĐĐENJA.ENJA.

342

TO ZNATO ZNAČČI KAKO PROCES POSLOVANJA U I KAKO PROCES POSLOVANJA U GRAGRAĐĐEVINARSTVU MORA KRENUTI S EVINARSTVU MORA KRENUTI S

ISTRAISTRAŽŽIVANJEMIVANJEM TRTRŽIŠŽIŠTATA, KAKO BI SE, , KAKO BI SE, PRIMJERICE U IZGRADNJI STANOVA, SPOZNALE PRIMJERICE U IZGRADNJI STANOVA, SPOZNALE POTREBE POTENCIJALNIH KORISNIKA STANOVA POTREBE POTENCIJALNIH KORISNIKA STANOVA

KAKO SA STAJALIKAKO SA STAJALIŠŠTA NJIHOVE VELITA NJIHOVE VELIČČINE, INE, RASPOREDA PROSTORIJA, FUNKCIONALNOSTI, RASPOREDA PROSTORIJA, FUNKCIONALNOSTI,

MOGUMOGUĆĆE OPREMLJENOSTI I SL., TAKO I SA E OPREMLJENOSTI I SL., TAKO I SA STAJALISTAJALIŠŠTA NJIHOVE MIKRO I MAKROLOKACIJE. TA NJIHOVE MIKRO I MAKROLOKACIJE.

JEDNAKO TAKO, VALJA ISTRAJEDNAKO TAKO, VALJA ISTRAŽŽIVATI I OSTALE IVATI I OSTALE ELEMENTE MARKETINGELEMENTE MARKETING--MIXA, A OSOBITO MIXA, A OSOBITO

CIJENE STANOVACIJENE STANOVA ..

TO ZNATO ZNAČČI KAKO PROCES POSLOVANJA U I KAKO PROCES POSLOVANJA U GRAGRAĐĐEVINARSTVU MORA KRENUTI S EVINARSTVU MORA KRENUTI S

ISTRAISTRAŽŽIVANJEMIVANJEM TRTRŽIŠŽIŠTATA, KAKO BI SE, , KAKO BI SE, PRIMJERICE U IZGRADNJI STANOVA, SPOZNALE PRIMJERICE U IZGRADNJI STANOVA, SPOZNALE POTREBE POTENCIJALNIH KORISNIKA STANOVA POTREBE POTENCIJALNIH KORISNIKA STANOVA

KAKO SA STAJALIKAKO SA STAJALIŠŠTA NJIHOVE VELITA NJIHOVE VELIČČINE, INE, RASPOREDA PROSTORIJA, FUNKCIONALNOSTI, RASPOREDA PROSTORIJA, FUNKCIONALNOSTI,

MOGUMOGUĆĆE OPREMLJENOSTI I SL., TAKO I SA E OPREMLJENOSTI I SL., TAKO I SA STAJALISTAJALIŠŠTA NJIHOVE MIKRO I MAKROLOKACIJE. TA NJIHOVE MIKRO I MAKROLOKACIJE.

JEDNAKO TAKO, VALJA ISTRAJEDNAKO TAKO, VALJA ISTRAŽŽIVATI I OSTALE IVATI I OSTALE ELEMENTE MARKETINGELEMENTE MARKETING--MIXA, A OSOBITO MIXA, A OSOBITO

CIJENE STANOVACIJENE STANOVA ..

343

GLOBALNI MARKETING SE ODNOSI NA INTEGRIRANJE I

STANDARDIZIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI NA

RAZLIČITIM GEOGRAFSKIM TRŽIŠTIMA

7

344

TRŽIŠNA USMJERENOST GOSPODARSKOG SUBJEKTA U GEOPROSTORNOM SMISLU (EPRG)

USMJERENOST:

• ETNOCENTRIČNA USMJERENOST (USMJERENOST NA DOMAĆE TRŽIŠTE, UZ EVENTUALNO SPORADIČNI IZVOZ)

• POLICENTRIČNA USMJERENOST (IZVOZNA USMJERENOST NA JEDNU, A KASNIJE VIŠE ZEMALJA UZ PRILAGODBU IZVOZNOG MARKETINGA)

• REGIOCENTRIČNA USMJERENOST (REGIONALNA USMJERENOST, NPR. EUROPSKOJ UNIJI)

• GEOCENTRIČNA USMJERENOST (SVJETSKA USMJERENOST UZ VIŠU STANDARDIZACIJU MARKETING-INSTRUMENATA)

345

DRUŠTVENI/NEPROFITNI MARKETING

346

NEPROFITNI MARKETINGNEPROFITNI MARKETING

MARKETINGMARKETING JE RELEVANTNA DISCIPLINA ZA SVE JE RELEVANTNA DISCIPLINA ZA SVE ORGANIZACIJE UKOLIKO SE MOŽE USTANOVITI DA ON E ORGANIZACIJE UKOLIKO SE MOŽE USTANOVITI DA ON E

POSJEDUJU PROIZVODE I POTROŠAČE.POSJEDUJU PROIZVODE I POTROŠAČE.

NEPROFITNI MARKETINGNEPROFITNI MARKETING

MARKETINGMARKETING JE RELEVANTNA DISCIPLINA ZA SVE JE RELEVANTNA DISCIPLINA ZA SVE ORGANIZACIJE UKOLIKO SE MOŽE USTANOVITI DA ON E ORGANIZACIJE UKOLIKO SE MOŽE USTANOVITI DA ON E

POSJEDUJU PROIZVODE I POTROŠAČE.POSJEDUJU PROIZVODE I POTROŠAČE.

PREKJUČER:PREKJUČER:HOĆEMO LI USPJETI PROIZVESTI?HOĆEMO LI USPJETI PROIZVESTI?JUČER:JUČER:HOĆEMO LI USPJETI PRODATI?HOĆEMO LI USPJETI PRODATI?DANAS:DANAS:JE LI TO TRŽIŠTE DOISTA TRAŽI?JE LI TO TRŽIŠTE DOISTA TRAŽI?SUTRA:SUTRA:JE LI TO DRUŠTVENO OPRAVDANO?JE LI TO DRUŠTVENO OPRAVDANO?PREKOSUTRA:PREKOSUTRA:??

347

ULOGA MARKETINGA JE DA DOPRINESE DJELOTVORNIJEM KORIŠTENJU OGRANI ČENIH

SREDSTAVA IZVANGOSPODARSKIH SUBJEKATA U OSTVARIVANJU NJIHOVE DRUŠTVENE ULOGE.

ULOGA MARKETINGA JE DA DOPRINESE DJELOTVORNIJEM KORIŠTENJU OGRANI ČENIH

SREDSTAVA IZVANGOSPODARSKIH SUBJEKATA U OSTVARIVANJU NJIHOVE DRUŠTVENE ULOGE.

NEPOSLOVNI ("NONBUSINESS ") MARKETINGPREDSTAVLJA PRIMJENU MARKETING- INSTRUMENTARIJA I KONCEPATA NA NEPOSLOVNE (NE SAMO DRUŠTVENE)

PROBLEME I MOGUĆNOSTI

NEPOSLOVNI ("NONBUSINESS ") MARKETINGPREDSTAVLJA PRIMJENU MARKETING- INSTRUMENTARIJA I KONCEPATA NA NEPOSLOVNE (NE SAMO DRUŠTVENE)

PROBLEME I MOGUĆNOSTI

348

QUID PRO QUO!

349

PODRUČJE L JAVNA UPRAVA, OBRANA, OBVEZNO SOC. OSIGURANJE75.1. Državna uprava, ekonomska i

socijalna politikaPODRUČJE M OBRAZOVANJEPODRUČJE N ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

I SOCIJALNA SKRBPODRUČJE O OSTALE DRUŠTVENE,

SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELATNOSTI91 Djelatnosti članskih organizacija92 Rekreacijske, kulturne i

sportske djelatnosti

PODRUČJE L JAVNA UPRAVA, OBRANA, OBVEZNO SOC. OSIGURANJE75.1. Državna uprava, ekonomska i

socijalna politikaPODRUČJE M OBRAZOVANJEPODRUČJE N ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

I SOCIJALNA SKRBPODRUČJE O OSTALE DRUŠTVENE,

SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELATNOSTI91 Djelatnosti članskih organizacija92 Rekreacijske, kulturne i

sportske djelatnosti

Nacionalna klasifikacijaNacionalna klasifikacijadjelatnostidjelatnosti (NN 3/97):(NN 3/97):

Nacionalna klasifikacijaNacionalna klasifikacijadjelatnostidjelatnosti (NN 3/97):(NN 3/97):

8

350

NEPROFITNI MARKETING

Anglosaksonski pojam social može se na hrvatski jezik prevesti na dva na čina - kao

društveni ili kao socijalni. Pojam socijalnog pritom dodatno stvara odre đene dvojbene

konotacije jer nepobitno asocira na tzv. "socijalu" dakle pružanje pomo ći, skrbi, izlaska

iz neimaštine i siromaštva i sli čno. S druge strane, još uvijek u nas nije toliko primjereno, osim uvjetno, upotrebljavati pojam neprofitni

jer u nas tek kategorija dobiti postoji kao računovodstvena kategorija, iako ona doduše

izravno korespondira kategoriji profita.

NEPROFITNI MARKETING

Anglosaksonski pojam social može se na hrvatski jezik prevesti na dva na čina - kao

društveni ili kao socijalni. Pojam socijalnog pritom dodatno stvara odre đene dvojbene

konotacije jer nepobitno asocira na tzv. "socijalu" dakle pružanje pomo ći, skrbi, izlaska

iz neimaštine i siromaštva i sli čno. S druge strane, još uvijek u nas nije toliko primjereno, osim uvjetno, upotrebljavati pojam neprofitni

jer u nas tek kategorija dobiti postoji kao računovodstvena kategorija, iako ona doduše

izravno korespondira kategoriji profita.351

ZAKON O TEHNIČKOJ KULTURI (NN 76/93): "... UDRUGE TEHNI ČKE KULTURE SU NEPROFITNE PRAVNE OSOBE"

ZAKON O TEHNIČKOJ KULTURI (NN 76/93): "... UDRUGE TEHNI ČKE KULTURE SU NEPROFITNE PRAVNE OSOBE"

ZAKON O POLITIČKIM STRANKAMA (NN 76/93): "... POLITI ČKE STRANKE SU NEPROFITNE UDRUGE"

ZAKON O POLITIČKIM STRANKAMA (NN 76/93): "... POLITI ČKE STRANKE SU NEPROFITNE UDRUGE"

UREDBA O RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA (NN 112/93) ODNOSI SE NA : "... PRAVNE OSOBE ZA KOJE IZ ZAKONA

PROIZLAZI DA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE".

UREDBA O RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA (NN 112/93) ODNOSI SE NA : "... PRAVNE OSOBE ZA KOJE IZ ZAKONA

PROIZLAZI DA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE".

352

SOCIJALNI = "KOJI IMA OSJE ĆAJA ZA ZAJEDNICU, ODNOSNO RAZUMIJEVANJA ZA TUĐE POTEŠKOĆE"

SOCIJALNI = "KOJI IMA OSJE ĆAJA ZA ZAJEDNICU, ODNOSNO RAZUMIJEVANJA ZA TUĐE POTEŠKOĆE"

"SOCIAL MARKETING " = "SOCIAL MARKETING " = DRUŠTVENI I/ILI SOCIJALNI DRUŠTVENI I/ILI SOCIJALNI

MARKETING (PRUŽANJE POMO ĆI, MARKETING (PRUŽANJE POMO ĆI, SKRBI, IZLASKA IZ NEIMAŠTINE I SKRBI, IZLASKA IZ NEIMAŠTINE I

SIROMAŠTVA)SIROMAŠTVA)

353

RAZDOBLJE NEPROFITNOG MARKETINGA ZAPO ČELO JE POJAVLJIVANJEM ČLANKA POD NAZIVOM " BROADENING

THE CONCEPT OF MARKETING" KOJEG SU OBJAVILI KOTLER I LEVY, SADA VE Ć DAVNE, 1969. GODINE.

RAZDOBLJE NEPROFITNOG MARKETINGA ZAPO ČELO JE POJAVLJIVANJEM ČLANKA POD NAZIVOM " BROADENING

THE CONCEPT OF MARKETING" KOJEG SU OBJAVILI KOTLER I LEVY, SADA VE Ć DAVNE, 1969. GODINE.

POJAM NEPROFITNI, NE ZNAČI DA NEMA PROFITA.(THE TERM NONPROFIT DOES NOT MEAN NO

PROFIT.)

POJAM NEPROFITNI, NE ZNAČI DA NEMA PROFITA.(THE TERM NONPROFIT DOES NOT MEAN NO

PROFIT.)

354

NEPROFITNA ORGANIZACIJANEPROFITNA ORGANIZACIJA SE MOSE MOŽŽE DEFINIRATI E DEFINIRATI KAO ORGANIZACIJA KOJA POSTOJI KAKO BI KAO ORGANIZACIJA KOJA POSTOJI KAKO BI OSIGURALA OPOSIGURALA OPĆĆI BOLJITAK DRUI BOLJITAK DRUŠŠTVA, KROZ TVA, KROZ KORIKORIŠŠTENJE ODGOVARAJU ĆIH IZVORA I/ILI TENJE ODGOVARAJU ĆIH IZVORA I/ILI

RASPOLORASPOLOŽŽIVOST ODGOVARAJUIVOST ODGOVARAJUĆĆIH FIZIIH FIZIČČKIH DOBARA KIH DOBARA I USLUGA. I USLUGA.

TAKVA ORGANIZACIJA NE POSTOJI DA OSIGURA TAKVA ORGANIZACIJA NE POSTOJI DA OSIGURA DOBIT ILI ZARADU POJEDINCU I KAO REZULTAT NE DOBIT ILI ZARADU POJEDINCU I KAO REZULTAT NE

DISTRIBUIRA OSTVARENU DOBIT ILI VIDISTRIBUIRA OSTVARENU DOBIT ILI VIŠŠAK AK DIONIDIONIČČARIMA ILI ARIMA ILI ČČLANOVIMA ORGANIZACIJE. LANOVIMA ORGANIZACIJE.

ONE, MEONE, MEĐĐUTIM, UTIM, MOGU ZAPOMOGU ZAPOŠŠLJAVATI OSOBLJELJAVATI OSOBLJE I I OSTVARIVATI PRIHODE OSTVARIVATI PRIHODE –– IZNALAIZNALAŽŽENJEM AKTIVNOSTI ENJEM AKTIVNOSTI

KOJE IM POMAKOJE IM POMAŽŽU DA REALIZIRAJU SVOJU MISIJU. U DA REALIZIRAJU SVOJU MISIJU.

NEPROFITNA ORGANIZACIJANEPROFITNA ORGANIZACIJA SE MOSE MOŽŽE DEFINIRATI E DEFINIRATI KAO ORGANIZACIJA KOJA POSTOJI KAKO BI KAO ORGANIZACIJA KOJA POSTOJI KAKO BI OSIGURALA OPOSIGURALA OPĆĆI BOLJITAK DRUI BOLJITAK DRUŠŠTVA, KROZ TVA, KROZ KORIKORIŠŠTENJE ODGOVARAJU ĆIH IZVORA I/ILI TENJE ODGOVARAJU ĆIH IZVORA I/ILI

RASPOLORASPOLOŽŽIVOST ODGOVARAJUIVOST ODGOVARAJUĆĆIH FIZIIH FIZIČČKIH DOBARA KIH DOBARA I USLUGA. I USLUGA.

TAKVA ORGANIZACIJA NE POSTOJI DA OSIGURA TAKVA ORGANIZACIJA NE POSTOJI DA OSIGURA DOBIT ILI ZARADU POJEDINCU I KAO REZULTAT NE DOBIT ILI ZARADU POJEDINCU I KAO REZULTAT NE

DISTRIBUIRA OSTVARENU DOBIT ILI VIDISTRIBUIRA OSTVARENU DOBIT ILI VIŠŠAK AK DIONIDIONIČČARIMA ILI ARIMA ILI ČČLANOVIMA ORGANIZACIJE. LANOVIMA ORGANIZACIJE.

ONE, MEONE, MEĐĐUTIM, UTIM, MOGU ZAPOMOGU ZAPOŠŠLJAVATI OSOBLJELJAVATI OSOBLJE I I OSTVARIVATI PRIHODE OSTVARIVATI PRIHODE –– IZNALAIZNALAŽŽENJEM AKTIVNOSTI ENJEM AKTIVNOSTI

KOJE IM POMAKOJE IM POMAŽŽU DA REALIZIRAJU SVOJU MISIJU. U DA REALIZIRAJU SVOJU MISIJU. 355

1. Vlastiti interes koji proizlazi iz vlasništva.

2. Konkurenciju koja prisiljava da se bude maksimalno efikasan.

3. Barometar poslovnog uspjeha –dobit.

1. Vlastiti interes koji proizlazi iz vlasništva.

2. Konkurenciju koja prisiljava da se bude maksimalno efikasan.

3. Barometar poslovnog uspjeha –dobit.

Što u odnosu na gospodarske subjekte neprofitne organizacije nemaju?:

Što u odnosu na gospodarske subjekte neprofitne organizacije nemaju?:

9

356

DRUŠTVENI MARKETINGDRUŠTVENI MARKETING = PRISTUP = PRISTUP PLANIRANIM DRUŠTVENIM PROMJENAMAPLANIRANIM DRUŠTVENIM PROMJENAMA

DRUŠTVENI MARKETINGDRUŠTVENI MARKETING = PRISTUP = PRISTUP PLANIRANIM DRUŠTVENIM PROMJENAMAPLANIRANIM DRUŠTVENIM PROMJENAMA

DRUŠTVENI MARKETINGDRUŠTVENI MARKETING JE NA ČIN UPRAVLJANJA JE NAČIN UPRAVLJANJA DRUŠTVENIM PROMJENAMA PROCESOM KREIRANJA DRUŠTVENIM PROMJENAMA PROCESOM KREIRANJA PROVEDBE I KONTROLE DRUŠTVENO USMJERENIH PROVEDBE I KONTROLE DRUŠTVENO USMJERENIH PROGRAMA I NJIHOVOG PRIHVA ĆANJA SA STRANE PROGRAMA I NJIHOVOG PRIHVA ĆANJA SA STRANE

POJEDINACA I CJELOKUPNE JAVNOSTI.POJEDINACA I CJELOKUPNE JAVNOSTI.

357

Velika Mala

Mala Tranzicijska promjena Stabilna promj ena

Velika Turbulencijska promjena Nestabilna p romjena

Velika Mala

Mala Tranzicijska promjena Stabilna promj ena

Velika Turbulencijska promjena Nestabilna p romjena

Intenzitet društvene promjene je u me đusobnoj ovisnosti s njezinom brzinom:

Intenzitet društvene promjene je u me đusobnoj ovisnosti s njezinom brzinom:

BrzinaBrzinaMagnituda promjeneMagnituda promjene

358

1. Turbulencijske: brze i velike promjene u okruženj u za koje je najpogodniji najkra ći vremenski obzor

(primjerice 1-2 godine).2. Tranzicijske: spore ali velike promjene u okružen ju za

koje je najpogodniji vremenski obzor od 3-5 godina.3. Nestabilne: brze ali male promjene koje se mogu

odigravati unutar vremenskog obzora od 2-3 godine.4. Stabilne: spore i male promjene koje se odigravaj u u

vremenskom obzoru od 5-20 godina.

Prethodni redoslijed ujedno je i redoslijed priorit eta primjene društvenog marketinga u ostvarivanju društvenih pro mjena.

1. Turbulencijske: brze i velike promjene u okruženj u za koje je najpogodniji najkra ći vremenski obzor

(primjerice 1-2 godine).2. Tranzicijske: spore ali velike promjene u okružen ju za

koje je najpogodniji vremenski obzor od 3-5 godina.3. Nestabilne: brze ali male promjene koje se mogu

odigravati unutar vremenskog obzora od 2-3 godine.4. Stabilne: spore i male promjene koje se odigravaj u u

vremenskom obzoru od 5-20 godina.

Prethodni redoslijed ujedno je i redoslijed priorit eta primjene društvenog marketinga u ostvarivanju društvenih pro mjena.

U odnosu na njihov intenzitet i brzinu mogu će je ustanoviti sljede će vrste društvenih promjena:

U odnosu na njihov intenzitet i brzinu mogu će je ustanoviti sljede će vrste društvenih promjena:

359

1. SPOZNAJNE PROMJENE KOJE SU REZULTAT INFORMIRANJA (NPR. O HRANJIVOJ VRIJEDNOSTI PROIZVODA HRANE)

2. PROMJENE KOJE UTJE ČU NA PODUZIMANJE AKCIJA(NPR. RANA DETEKCIJA RAKA U ŽENA IZNAD 40 GODINA ŽIVOTA)

3. PROMJENE U PONAŠANJU (NPR. AKCIJE PROTIV RAZLIČITIH VRSTA OVISNOSTI)

4. PROMJENE U VREDNOVANJU (NPR. AKCIJE ZA PROMJENU STAVOVA LJUDI O NASILNOM PREKIDU TRUDNOĆE)

1. SPOZNAJNE PROMJENE KOJE SU REZULTAT INFORMIRANJA (NPR. O HRANJIVOJ VRIJEDNOSTI PROIZVODA HRANE)

2. PROMJENE KOJE UTJE ČU NA PODUZIMANJE AKCIJA(NPR. RANA DETEKCIJA RAKA U ŽENA IZNAD 40 GODINA ŽIVOTA)

3. PROMJENE U PONAŠANJU (NPR. AKCIJE PROTIV RAZLIČITIH VRSTA OVISNOSTI)

4. PROMJENE U VREDNOVANJU (NPR. AKCIJE ZA PROMJENU STAVOVA LJUDI O NASILNOM PREKIDU TRUDNOĆE)

DRUŠTVENE PROMJENE:DRUŠTVENE PROMJENE:DRUŠTVENE PROMJENE:DRUŠTVENE PROMJENE:

360

PROCES DRUŠTVENOG MARKETINGA:PROCES DRUŠTVENOG MARKETINGA:

1. ANALIZA OKRUŽENJA DRUŠTVENOG MARKETINGA2. ISTRAŽIVANJE I ODABIRANJE CILJNIH USVOJITELJA3. UTVRÐIVANJE STRATEGIJE DRUŠTVENOG

MARKETINGA4. PLANIRANJE PROGRAMA (MARKETING-MIXA)

DRUŠTVENOG MARKETINGA5. ORGANIZACIJA, PROVEDBA, KONTROLA I

VREDNOVANJE NAPORA DRUŠTVENOG MARKETINGA

1. ANALIZA OKRUŽENJA DRUŠTVENOG MARKETINGA2. ISTRAŽIVANJE I ODABIRANJE CILJNIH USVOJITELJA3. UTVRÐIVANJE STRATEGIJE DRUŠTVENOG

MARKETINGA4. PLANIRANJE PROGRAMA (MARKETING-MIXA)

DRUŠTVENOG MARKETINGA5. ORGANIZACIJA, PROVEDBA, KONTROLA I

VREDNOVANJE NAPORA DRUŠTVENOG MARKETINGA

361

1.1. MARKETING DRUŠTVENIH DJELATNOSTIMARKETING DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

2.2. OSTALA PODRUČJA DRUŠTVENOG OSTALA PODRUČJA DRUŠTVENOG MARKETINGA :MARKETINGA :

A) POLITIČKI MARKETINGA) POLITIČKI MARKETING

B) SOCIJALNI MARKETING (MARKETING B) SOCIJALNI MARKETING (MARKETING DOBROTVORNIH I DRUŠTVENODOBROTVORNIH I DRUŠTVENO--KORISNIH AKCIJA I KORISNIH AKCIJA I ORGANIZACIJA)ORGANIZACIJA)

C) MARKETING VJERSKIH INSTITUCIJAC) MARKETING VJERSKIH INSTITUCIJA

D) MARKETING IDEJAD) MARKETING IDEJA

E) OSOBNI MARKETINGE) OSOBNI MARKETING

1.1. MARKETING DRUŠTVENIH DJELATNOSTIMARKETING DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

2.2. OSTALA PODRUČJA DRUŠTVENOG OSTALA PODRUČJA DRUŠTVENOG MARKETINGA :MARKETINGA :

A) POLITIČKI MARKETINGA) POLITIČKI MARKETING

B) SOCIJALNI MARKETING (MARKETING B) SOCIJALNI MARKETING (MARKETING DOBROTVORNIH I DRUŠTVENODOBROTVORNIH I DRUŠTVENO--KORISNIH AKCIJA I KORISNIH AKCIJA I ORGANIZACIJA)ORGANIZACIJA)

C) MARKETING VJERSKIH INSTITUCIJAC) MARKETING VJERSKIH INSTITUCIJA

D) MARKETING IDEJAD) MARKETING IDEJA

E) OSOBNI MARKETINGE) OSOBNI MARKETING

DRUŠTVENI MARKETING :DRUŠTVENI MARKETING :DRUŠTVENI MARKETING :DRUŠTVENI MARKETING :

10

362

USPJEŠNOSTGOSPODARSKOG

SUBJEKTA’s

Kvaliteta

Odnosi spotroša čima

Učinkovitost

Inovacije

363