SADRAJ

SADRAJ 32 . ELEMENTI UENJA O BOJI

43 . SUSTAV I DJELOVANJE BOJA ZA KOSU

54 .PODJELA PO TRAJNOSTI

65 . BOJANJE KOSE U TAMNE TONOVE

85.2. Tamni tonovi smee kose

85.3. Tamni tonovi crvene kose

95.3. Tamni tonovi crne kose

106 . PRANJE I SUENJE KOSE

117 . ZAKLJUAK

128 . LITERATURA

1 . UVOD

Danas se sve vie ena opredjeljuje za bojenje kose. One tako izraavaju svoju linost i individualnost. Najei razlozi za farbanje kose su pokrivanje sijedih vlasi ili elja za promjenom trenutne boje u neku drugu, ljepu ili moderniju nijansu.

Bojenje kose nije samo trend i potreba savremene ene. Ono se praktikuje se ve 4.000 godina. Prva receptura farbe za kosu, koja sadri kajsiju i praziluk, potie iz Asirije. Datira jo iz 2177. godine prije nae ere. Stari Egipani su koristili kanu da bi svojoj crnoj kosi dali crvenkast sjaj. Kod Rimljana, boja kose je oznaavala drutvenu klasu. ene iz visokog drutva su bojile kosu u crveno. ene srednjeg stalea u plavo, dok su siromane ene bile crnke. Pored kane, kao prirodnog sastojka koji se od davnina koristi u bojenju kose, tu je i kamilica. Ona se koristila za dobijanje plavih tonova. Orahova ljuska se koristila za smee nijanse.

U Parizu je 1867.g., na Svjetskoj izlobi, predstavljen prvi troprocentni hidrogen. Mogao je da u kratkom vremenskom periodu posvijetli kosu do najsvjetlijih plavih tonova.

Nekoliko godina kasnije, u Njemakoj je 1888.g. je patentiran prvi moderan metod bojenja kose. On se uz male promjene primjenjuje i danas. Francuski hemiar Eugen Scheller je 1907.g. razvio prvu farbu za kosu namjenjenu masovnoj potronji. Ona je imala sintetiku formulu baziranu na parafenilendiaminu. Scheller je ovaj proizvod nazvao Aureole, koji je kasnije preimenovan u LOreal.

Na drugoj strani oceana, u Njujorku, Lawrence Gelb 1932.g. razvija prvu boju. Ona uspijeva da prodre u strukturu kose. U okviru svoje kompanije Clairol, Gelb 1950.g. uvodi na trite prvu farbu. Farba omoguuje bojenje kose u samo jednom koraku, kakve i danas koristimo.2 . ELEMENTI UENJA O BOJI

Rije boja ima nekoliko razliitih znaenja:

oznaava bojilo ili pigment;

oznaava boju koju ima neki predmet obojen bojilom;

oznaava boju kakvu vidimo i osjetimo na nekom predmetu;

boju predmeta moemo oznaiti i kao neki poseban ton smjeten u posebnu ljestvicu (skalu).Oko raspoznaje boje kose koje se nalaze u valnoj duini od 360 do 780 nanometara. Tako razne valne duine svjetlosti u naim oima prouzrokuju svijet raznih boja. Od 670 do 780 nm je crvena boja. Od 650 nm je narandasta. Od 585 nm je uta. Od 520 nm je zelena. Od 470 nm je plava. Od 360 do 420 nm je ljubiasta. U prirodi vidimo mnogo vie boja. Razliite boje nastaju meusobnim mijeanjem. Tako one daju veliki broj drugih nijansi. Ako elimo ostvariti boje kose nalazimo u prirodi, treba samo koristiti tri osnovne boje: crvenu, utu i plavu.

Mijeanjem boja, na primjer ute i plave, nastaje zelena. Mijeanjem plave i crvene nastaje ljubiasta boja. Mijeanjem crvene i ute nastaje narandasta. Novonastale boje zovu se mijeane boje. Daljim mijeanjem stvara se veliki broj razliitih boja i nijansi. Mijeanjem zelene sa crvenom, narandaste sa plavom i ute sa ljubiastom dobija se jedna nova boja. To je siva boja. Sivotamnu boju dobijemo isto tako, ako pomijeamo sve boje skupa u jednakoj razmjeri.U krugu boja nigdje ne primjeujemo crnu, bijelu ili smeu. Ove boje nastaju mjeavinom drugih boja. Crna je mjeavina ljubiaste, zelene i plave boje. Smea boja je mjeavina plave, ute i crvene. Bijela i crna boja nemaju odreene valne duine. U praksi bojenja kose mijeanje boja pomae u otklanjanju ili matiranju neeljenih tonova boje.Na primjer:

crvenkasti ton boje kose ublaavamo primjenom zelenkastih komponenata, ili obratno, zelenkasti ton primjenom crvenkastih komponenata;

ukasti ton (sijede, bijeljenje) kose ljubiastim ili modrim komponentama;

ljubiasti ton otklanjamo ukastim komponentama.Frizer mora znati razvrstati u odgovarajuu svjetlosnu skalu utiska koje daje boja, mora nai njihovo mjesto i grupu kojoj pripadaju. Kod mijeanja boja za bojenje kose o krajnjem rezultatu odluuje prirodna boja kose. Sintetiki pigment bojila mijea se sa prirodnim pigmentom kose. Kao proizvod toga nastaje trea boja koju frizer mora predvidjeti.

Svaku boju ine dva osnovna elementa: dubina boje (osnovni ton), i nijansa boje (smjer naginjanja na primjer prema crvenoj, smeoj). Dubina boje oznaava razliku intenziteta tonova izmeu crne do izrazito pastelno svijetle boje. Boje koje spadaju u ovu osnovnu grupu su: crna, crnosmea, tamnosmea, srednjesmea, svijetlosmea, tamnoplava, srednjeplava, svijetloplava, izrazito svijetloplava i pastelno plava boja.

Radi lakeg snalaenja proizvoai boja za kosu izrauju kataloge zvane nijansere koji omoguuju frizeru lake snalaenje prilikom izbora i bojenja kose.3 . SUSTAV I DJELOVANJE BOJA ZA KOSU

Moderne boje se prema hemijskom sastavu i nainu djelovanja na kosu dijele na:

direktno vezujue, i

oksidacijske.

Direktno vezujue u svom sastavu imaju samo kolor pigmente. Njih kosa lako apsorbira, pri emu nikakva kemijska reakcija nije potrebna da bi dolo do promjene boje kose. Ove boje se lako rastvaraju u vodi. Samim tim se lako ispiraju, a slabo ili uopte ne pokrivaju sijede.

Za razliku od njih, oksidacijske boje se ne ispiru i omoguuju pokrivanje sijedih. Za njihovo dobivanje neophodne su dvije komponente. To su krema za bojenje sa elementima kao to su rezorcin, amonijak, naftol i/ili fenilendiamine, u zavisnosti od nijanse, i emulzija koja sadri hidrogen.

Na grafikonu vidimo koje su najpoznatije marke farbi za kosu koje zauzimaju prvih deset mjesta u svijetu.

4 .PODJELA PO TRAJNOSTI

Po duini trajanja, boje dijelimo u tri grupe:

na one koje se ispiru,

polutrajne i

trajne boje za kosu.

One koje se ispiru su namijenjene onima koji vole esto da eksperimentiraju sa svojim izgledom. One su idealan izbor ukoliko potroa eli da isproba kako bi odreena nijansa izgledala na kosi prije nego to se opredijeli za dugotrajnu boju. Takoer, mogu se koristiti izmeu dva bojenja dugotrajnom bojom, da bi se postojea boja osvjeila. Jednostavne su i brze za nanoenje. Pri tom su veoma blage prema kosi, jer ne sadre amonijak i hidrogen.

Polutrajne boje traju izmeu 24 i 28 pranja kose. Sadre kolor kremu koja se mijea sa malim procentom hidrogena, ime se neutralizira svojstvo amonijaka ili njegove zamjene. Zbog toga se boja zadrava na povrini dlake, te se samim tim i bre ispira.

Trajne boje, koje su ujedno i najzastupljenije sadre emulziju za razvijanje boje to omoguuje prodiranje boje dublje u strukturu dlake. Smjesa kolor kreme i emulzije se nanosi na kosu. Ona zatim prodire kroz kutikulu, vanjski sloj dlake, sve do unutranjeg sloja, korteksa, gdje se nalazi melanin.

Slika 1.

5 . BOJANJE KOSE U TAMNE TONOVE

Tamnu boju kose je teko popraviti jer pigmenti temeljno prodiru u vlasi. Tamne boje daju kosi zatitni sloj i prikrivaju oteenje. Osobe koje imaju slabu kosu, toliko da je tjeme na nekim mjestima vidljivo, trebaju izbjegavati tamne boje. One e kontrast izmeu koe i kose samo uiniti vidljivijim. Tako tamnu boju kose mogu priutiti iskljuivo djevojke blijede puti, ali prirodno lagano rumene. Najbolje stoji enama sa tamnijom bojom koe. Kod veine proizvoaa boja se osim opisno (npr. okoladna, pepeljasta, rubin crvena i sl.) oznaava i brojevima i to u kombinaciji broj-toka/ili crta-broj. Prvi broj (od 1 do 10) oznaava koliko je boja tamna ili svijetla - to je broj nii boja je tamnija.Za bojenje svijetle kose u tamne tonove postoje razliiti naini koji daju slabije ili boje rezultate. Jedan od naina je da boju kojom elimo obojiti kosu pripremimo i izmijeamo sa vodom u omjeru 1:1 ili 1:2, ako se radi na vlanoj kosi. Ako se kosa boji suha, onda se omjer vode moe poveati. Ovako pripremljenom bojom kosa se namae u cijeloj duini. Uz stalnu kontrolu, masa boje stoji priblino 10 do 15 minuta, zavisno od stepena obojenosti kose. Aparate za skraivanje procesa djelovanja ne treba koristiti.

Poslije odreenog vremena djelovanja masu boje, tj. kosu treba preliti sa 2 do 3 % otopine hidrogena. Nakon izvjesnog vremena vidi se reakcija pigmenta na kisik. Do tada svjetlija boja postaje tamnija, a kose se boji u jednakomjernu i postojaniju boju.

U nekim sluajevima (porozna i jako izbjeljena kosa) iscrpljeni vrhovi kose ne primaju eljenu boju. Zato prije glavnog bojenja, potrebno je iscrpljene vrhove kose predpigmentirati crvenom bojom. Crvene pigmente imamo u ticijan, kestenjastim ili konjak- bojama. Rarzreujemo ih obinom vodom. Pripremi se rijetka boja i tanko je nanosimo na kosu. 5.1. Tamni tonovi plave koseOvde se koriste tonovi plave, od onih hladnijih, gotovo bijelih tonova do toplijih zlatnih nijansi. Zavisno o tipu kose tj. pigmentima tako se razlikuje plava od plave. Odaberite koliko tamni elite biti. ak i u zrelim godinama ene se ne moraju odrei zavodnikih moi platinasto plave kose. Ipak, ele li izgledati mlae, preporuuje se skraivanje kose na djeaku duinu kako bi se postigao volumen.

Slika 2.

Slika 3.5.2. Tamni tonovi smee koseSmea boja kose je druga najea boja po redu ljudske kose. Ta boja varira od svjetlo smee, gotovo plave, do vrlo tamne, gotovo crne kose. ene smee boje kose esto nazivamo brinete.

To je vrlo zahvalna boja kose jer obzirom da postoji puno nijansi smee moemo birati od blaih i svjetlijih tonova do onih malo tamnijih, ovisno o vaim crtama lica. Smea pristaje gotovo svima. Tamnije nijanse najbolje reflektiraju svjetlost.

Slika 4.

Tamnije nijanse najbolje i skrivaju nepravilnosti, te su vrlo zahvalne za odravanje. Tamnije nijanse ove boje takoer daju dodatni preliv kosi.

Tamno smea vaem licu vratiti svjeinu i eleganciju. Ova boja pristaje izrazito dugoj ili vrlo kratkoj kosi, a sve to je potrebno je dobra maska za kosu i sprej koji e joj vratiti sjaj.5.3. Tamni tonovi crvene koseNatpis koji odnedavno esto moete susresti u raznim modnim asopisima je: Nosi se crvena kosa! Zaista je red doao na crvenokose vatrene djevojke.Povratak crvene kose moemo zahvaliti ponajprije najpopularnijoj pjevaici dananjice, mladoj Rihanni. Ona se nakon eksperimentiranja svakojakim frizurama napokon pronala u crvenoj grivi. Izazvavi razne komentare, uglavnom one pozitivne, Rihanna je postavila novi trend. Naravno, ne moemo samo nju okriviti za to, sve su ee i manekenke koje se eu pistom zamahujui crvenom kosom.Prirodno crvena kosa vrlo je rijetka. Crvenu je kosu neto tee odravati od ostalih boja. Razlog je taj jer je izrast vidljiviji. Ukoliko se odluimo na taj korak moramo biti spremni na obnavljanje boje po potrebi. Takoer, vano je koristiti pigmentirani ampon i regenerator za kosu.Psiholozi tvrde da su crvenokose ene samouvjerenije od ostalih. Crvenokose ene su one koje se ne srame biti primijeene, one koje znaju to hoe i rado to pokazuju.

injenica je, da crvenokose ene privlae najvie panje. Crvena boja se oduvijek povezivala sa strau.

Slika 5.

5.3. Tamni tonovi crne koseFrizure sa crnom bojom kose su uvijek bile moderne. Farbanje u crnu boju kose daje eni tajanstven i zavodljiv izgled, koji je pravi mamac za mukarce. Budui da je rizik ove boje sumornost i manjak sjaja, strunjaci istiu vanost dobrog regeneratora kako bi zadrala blistav sjaj.

INCLUDEPICTURE "I:\\Maturski tamne boje\\Crna kosa, tamna kosa _ Frizure.IN_fajlovi\\Lucy_Liu.jpg" \* MERGEFORMATINET Crnu je boju daleko najlake postii zato to su kromatske molekule u crnoj boji najvee i ona e vrlo efektno pokriti sve tipove kose. Potreban je oprez zato to crna dobro izgleda samo kod ljudi sa tamnom i maslinastom koom. Odlina je za postizanje gotikog izgleda.6 . PRANJE I SUENJE KOSEKosa je dio naeg organizma i sve to se deava u naem tijelu, odraava se na njen izgled i kvaliteta. Nije svejedno koja sredstva koristimo za njegu kose, a jedna od vanih radnji u njezi je pranje. Pranje kose je individualna stvar, jer se nekom masti bre, a nekome sporije. To zavisi od rada lojnih i znojnih lijezda, kao i od ivotne sredine. Treba je prati onoliko esto koliko je potrebno da uvijek bude ista, a tako ona postaje manje savitljiva i gipka. Kosu peremo sa ciljem da je oslobodimo neistoe i praine koje se svakodnevno nagomilavaju na glavi. Dobar frizer zna da pranjem ne treba oistiti samo kosu, nego kod stranke treba izazvati osjeaj ugodnosti i koristi od pranja. Pri pranju se ne odstranjuju samo neistoa, praina, masnoa ili lak sa kose nego se odgovarajuim amponom daje kosi koi glave sve ono to je potrebno za zdrav izgled. Neki amponi imaju ve ugraena regenerativna sredstva za njegu porozne i suve kose. Takvi amponi nisu za pranje normalne, zdrave kose. Druga vrsta sa posebnim dodacima djeluje na upalu lijezda lojnica, kao i na djelovanje bakterija i gljivica, to otklanja masnou i perut. Postoje amponi i za njenu, poroznu i oteenu kosu.7 . ZAKLJUAK

U praksi bojenja kose naiao sam na primjere kada se eljelo svijetlo bojenu kosu potamniti u prirodnu boju ili neku tamniju nijansu. Ovo je djelovalo samo na izgled jednostavno. Ali onaj ko se bavio ovim problemom zna da to nije nimalo lako. Svijetla boja kose sa razgraenom strukturom, obojenom u najtamniju nijansu ve poslije nekoliko dana poinje da mijenja boju u svijetlu nijansu.Razlog tome je jako razgraena struktura kose i nedostatak pigmenta koji se stalnim oksidiranjem viepostotnim hidrogenom potpuno razgradili. Uslijed toga, kosa postaje porozna i upljikava. Zato i postoji opasnost da kosu pretamno i nejednako obojimo.

Zbog toga prije glavnog bojenja, potrebno je iscrpljene vrhove kose predpigmentirati crvenom bojom. Crvene pigmente imamo u ticijan, konjak ili kestenjastim bojama. Razrjeujemo ih obinom vodom. Pripremi se rijetka boja i tanko je nanosimo na kosu.

Poslije izvjesnog vremena kosa se ispere vodom i istrlja runikom. Zatim pripremimo i upotrijebimo neto jau koncentraciju boje ili produavamo vrijeme djelovanja. Jo vlanu, dobro obrisanu kosu bojimo eljenom bojom.

8 . LITERATURA

1. Frizerstvo, knjiga za frizere

2. Nekoliko saveta za bojenje kose, Milovanovi Vesna, Blic online stranica www.blic.rs, 31. Mart 2008.g.

3. Crvena kosa je IN, izvor online sajt www.frizure.in

4. Farbanje kose, 24. decembar 2010.g., Izvor stranica www.skolarac.rs5. Paleta za farbanje boja za kosu Loreal, Izvor sajt www.Loreal.hr6. U fokusu- farbe za kosu, mit Marija, Progressive magazine, Revija za frizere, Beograd, januar, 2010.g.

7. U fokusu-frizure u bojama duge, mit Marija, Progressive magazine, Revija za frizere, Beograd, maj, 2007.g.

PAGE 1