MARX Rani Radovi

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    1/21

    1

    MARX

    Marx kae da su ljudi dosad neprestano stvarali krive predodbe o samima sebi te su svoje odnoseureivali prema svojim predodbama o bogu, o normalnom ovjeku itd. te je potrebno osloboditi ihutvara, ideja, dogma, imaginarnih bia i sl. pod ijim jarmom oni krljave.

    Ono o emu Marx govori je proces truljenja apsolutnog duha. Filozofski industrijalci, kao ihMarx naziva, ivjeli su od eksploatacije apsolutnog duha, a svaki od njih se bavio prodajom onogdijela koji mu je pripao, no kada je njemakotrite postalo zasieno, a roba i pored svog trudanije nala odaziv na svjetskom tritu, cijeli je posao pokvaren tvornikom kart proizvodnjom.

    Ne anticipirajui novi svijet dogmatski, nego pomou kritike staroga, Marx jo na poetku svojegistraivanja dolazi do zakljuka da predmeti koji ineglavni interes jesu; pravo, religija, a zatimpolitika.

    RELIGIJA - sadraj ovjekovih teorijskih borbi POLITIKA - sadraj njegovih praktinihborbi Kritika Hegelove filozofije dravnog prava ima pokazati da drava nije i ne moe biti

    sfera zbiljske slobode, nego je ona, upravo obratno, njezina apstrakcija.

    Spoznajui bit, poziciju i znaenje graanskog drutva, Marx ujedno sagledava dualizamgraanskog totaliteta u smislu politika zajednica - graansko drutvo.Rascjep samog graanskogdrutva (linost - klasa) proizvodi razliku izmeu privatnog i socijalnog, zbiljskog i iluzornog,individualnog i opeg itd.

    Dravaje zbog toga iluzorna zajednica gdje je otuenjeouvano jer je to drutvo drutvenootuenog rada, otuenog ovjeka i otuene zajednice.

    o Politika revolucija jest revolucilja graanskog drutva jer je ona oslobaanjegraanskog drutva od svih politikih zapreka, a drava je politika organizacijadrutva koja osigurava univerzalnu vladavinu privatnog vlasnitva, s jedne strane, isluajnu egzistenciju otuenog ovjeka, s druge strane.

    POLITIKA DEMOKRACIJAjest, konstitucija i osiguranje apsolutizma privatnog vlasnitva, apolitikaemancipacija si postavlja ovjeka kao privatnog vlasnika svoga rada, i bie koje je jedinoutemeljeno u svom radu.

    Unato tom trite se konstituira kao mo kojom ovjek ne moe vladati. Iz toga, za Marxa,proizlazi povezanost openitosti apstraktnog rada i openitosti drave, i utemeljenost dravena principima strukturiranja odnosa u sferi materijalne proizvodnje.

    Prevladavanje rascjepa u totalitetu ovjekova opstanka, podvojenosti graanskog drutva ipolitike drave, za Marxa je prva pretpostavka ljudske emancipacije. Ali, ljudska emancipacijamoguaje tek kad ovjek u svom zbiljskom ivotu bude postavljen kao generiko bie.

    Uspostavljanje ovjeka kao generikog biau njegovu zbiljskom ivotu, u individualnom radu,u sferi graanskog drutva, znai prije svega ukidanje podvojenosti tih sfera, ali i ukidanjepolitike drave i graanskog drutva kao posebnih sfera.

    o Uvjet toga jest ukidanje prava, privatnog vlasnitva kao i svih naelastrukturiranja odnosa u graanskom drutvu. Kako politiku dravu tako ifilozofiju, kao izraze apstraktne svijesti o ovjeku kao biu zajednice, treba negiratizalaui se za njihovo ozbiljenje.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    2/21

    2

    Budui da je, za Marxa, politika emancipacija posljednji oblik emancipacije ovjeka unutardosadanjeg svjetskog poretka, praktinaje promjena moguajedino novom revolucijom.

    Subjekt te totalne revolucije Marx vidi u formiranju klase graanskog drutvakoja nije klasagraanskog drutva, stalea koji je raspad svih stalea, sfere koja posjeduje univerzalni karaktersvojim univerzalnim patnjama i koja ne trai nikakvo posebno pravo, jer joj nije uinjena nikakva

    posebna nepravda, jedna sfera koja se ne moe emancipirati, a da se ne emancipira od svih ostalihsfera drutva i da time ne emancipira sve ostale sfere drutva. Ovo raspadanje drutva u obliku posebnog stalea jest proletarijat.

    PRILOG JEVREJSKOM PITANJU

    Njemaki Jevreji ele emancipaciju. Gradjansku, politiku emancipaciju.Kranska drava moe seprema Jevreju odnositi samo na nain kranske drave, tj. na privilegirajui nain, dozvoljavajuiizdvajanje Jevreja od ostalih podanika, ali i omoguavajui mu da osjeti pritisak drugih, izdvojenihsfera, da ga osjeti utoliko snanije ukoliko se nalazi u religijskoj suprotnosti prema vladajuoj religiji.

    Po Baueru, medjutim, jevrejsko pitanje ima ope znaenje, nezavisno od specifinih njemakihodnosa. Ono je pitanje o odnosu religije prema dravi , o protivrjenosti religijskeogranienosti i politike emancipacije.

    Bauerovu greku nalazimo u tome to on kritizira samo "kransku dravu" a ne "dravu uope",to ne istrauje odnos politike emancipacije prema ljudskoj emancipaciji i to stoga postavljauvjete koji su objanjivi samo iz nekritikog zamjenjivanja politike emancipacije s opomljudskom emancipacijom.

    Drava je posrednik izmedju ovjeka i ovjekove slobode. Kao to je Krist posrednik kome je ovjeknatovario svu svoju boanstvenost, svoju cjelokupnu religioznu ogranienost, tako je drava posrednik nakojega on prenosi svoju cjelokupnu neboanstvenost, svoju cjelokupnu ljudsku neogranienost.

    Politiko uzdizanje ovjeka iznad religije ima sve nedostatke i prednosti politikoguzdizanja uope. Cenzus je posljednji politiki oblik priznavanja privatnog vlasnitva.

    Gdje je politika drava dostigla svoju pravu izgradjenost, tamo ovjek vodi dvostruki ivot- nebeski i zemaljskiivot u politikoj zajednici, u kojoj se on javlja kao drutveno bie, iivot u graanskom drutvu u kojemu djeluje kao privatan ovjek.

    U svojoj neposrednoj zbiljnosti, u gradjanskom drutvu, ovjek je profano bie. Ovdje, gdje ondrugima i sebi vai kao zbiljski individuum, on je neistinita pojava. Naprotiv, u dravi, u kojoj ovjekvai kao rodno bie, on je imaginaran lan jednog zamiljenog suvereniteta, lien svog zbiljskogindividualnog ivota i ispunjen nezbiljskom openitou.

    Konflikt u kojemu se ovjek kao sljedbenik posebne religije nalazi sa sobom kao gradjaninomdrave i s drugim ljudima kao lanovima zajednice, svodi se na svjetovni rascjep izmedjupolitike drave i gradjanskog drutva.

    Politika je emancipacija svakako veliki napredak, ona nije dodue posljednji oblik ovjekoveemancipacije uope, ali je posljednji oblik ovjekove emancipacije u dosadanjem svjetskom poretku.

    ovjek se politiki emancipira od religije tako to je iz javnog prava protjeruje u privatnopravo. Ona nije vie duh drave, postala je duh gradjanskog drutva, sfere egoizma.

    Razdvajanje ovjeka na javna i privatna ovjeka,premjetanje religije iz drave u gradjanskodrutvo, to nije stupanj, nego dovrenje politike emancipacije, koja zbiljsku religioznost ovjekaisto tako ne ukida kao to i ne tei da je ukine.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    3/21

    3

    Takozvana kranska drava je kransko poricanje drave, a nikako dravno ostvarenje kranstva.Drava koja jo priznaje kranstvo u obliku religije, ne priznaje ga jo u obliku drave, jer se premareligiji jo odnosi religiozno.

    Takozvana kranska drava je nesavrena drava, a kranska religija je njena dopuna iposveenje njene nesavrenosti. Stoga joj religija nuno postaje sredstvom, a ona je dravalicemjerja.

    Odvajanje "duha evandjelja" od "slova evandjelja" je ireligiozan akt. Drava koja doputa daevandjelje govori slovima politike, drugim slovima nego to su slova svetoga duha, ini svetogrdje, akone u ovjekovim oima, a ono u svojim vlastitim religioznimoima.

    Religiozni duh moe biti ostvaren samo utoliko ukoliko se stupanj razvitka ovjekova duha,iji je on religiozni izraz, javlja i konstituira u svome svjetovnom obliku. To se dogadja udemokratskoj dravi.

    lanovi politike drave religiozni su uslijed dualizma izmedju individualnog i rodnog ivota,izmedju ivota gradjanskog drutva i politikog ivota, oni su religiozni zato to se ovjek odnosi premaivotu drave, koji je onostran njegovoj zbiljskoj individualnosti, kao prema svome istinskom ivotu,religiozni su ukoliko je religija ovdje duh gradjanskog drutva, izraz odvajanja i udaljavanja ovjeka od

    ovjeka. Politika demokracija je kranska utoliko ukolikou njoj ovjek, ali ne samo jedan ovjek,

    nego svaki ovjek, vai kao suveren, kao najvie bie. Dovrenje kranske dravejeste drava koja se priznaje dravom i koja apstrahira od religije

    svojih lanova. Emancipacija drave od religije nije emancipacija zbiljskog ovjeka od religije.

    Misao o ovjekovim pravima otkrivena je kranskom svijetu tek u prolom stoljeu. Ona ovjekunije urodjena, naprotiv, ona je samo osvojena u borbi protiv historijskih tradicija u kojima je

    ovjek do sada odgajan. Tako ljudska prava nisu poklon prirode, nisu miraz dosadanje historije, nego cijena borbe

    protiv sluaja rodjenja i protiv privilegija koje je historija dosad od generacije u generacijuostavljala u nasljedstvo. Ta prava su rezultat obrazovanja i samo ih onaj moe posjedovati ko ih

    je zaradio i zasluio. Ljudska prava su djelomino politika prava, prava koja se ostvaruju samo u zajednici sa

    drugima. U nizu tih prava nalazi se sloboda svijesti, prava vrenja bilo kojeg kulta.o Nespojivost religije s pravima ovjeka tako je malo sadrana u pojmu ovjekovih

    prava, da se pravo:biti religiozan, na bilo koji nain biti religiozan, vriti kult svojeposebne religije, mora izriito ubrajati medju ovjekova prava. Privilegij vjerovanja jeope ovjekovo pravo.

    Sloboda je pravo da se ini sve ono to drugome ne kodi.Granica u kojoj se svatko moe kretati beztete po drugoga odredjena je zakonom, kao to je granica dvaju polja odredjena medjaem. Radi se oslobodi ovjeka kao izolirane, u sebe povuene monade.

    Ali ovjekovo pravo na slobodu ne bazira se na vezi ovjeka s ovjekom, nego naprotiv naodvajanju ovjeka od ovjeka. To je pravo toga odvajanja, pravo ograniena, na sebeograniena individuuma.

    Praktina primjena prava ovjeka na slobodu jeste ovjekovo pravo na privatno vlasnitvo,koje jepravo da se po svojoj volji (a son gre), bez obzira na druge ljude, nezavisno od drutva,uiva sopstvena imovina i da se njome raspolae, to je pravo sebinosti..

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    4/21

    4

    Ostala prava ovjeka su : Egalit u svom nepolitikom znaenju nije nita drugo ve jednakost gore opisane liberte, naime. Surete kao sigurnost je najvii socijalni pojam gradjanskog drutva, pojam policije, da itavo

    drutvo postoji samo zato da svakom svom lanu garantira odranje njegove linosti, njegovihprava i njegova vlasnitva.

    ovjekovo pravo na slobodu prestaje biti pravo im dodje u sukob s politikim ivotom, dok je,prema teoriji, politiki ivot samo garancija ovjekovih prava, prava individualna ovjeka, te stogamora biti naputen im protivrjei svome cilju, ovim ovjekovim pravima.

    Politika emancipacija je istovremeno raspad staroga drutva na kojemu se zasniva naroduotudjena drava i vladarska mo. Politika revolucija je revolucija gradjanskog drutva. Politikarevolucija rastvara gradjanski ivot na njegove sastavne dijelove, ne revolucionirajui same te sastavnedijelove i ne podvrgavajui ih kritici.

    ovjek kao lan gradjanskog drutva vai kao pravi ovjek, kao homme za razliku od citoyen-a,jer je on ovjek u svojoj neposrednoj osjetilnoj individualnoj egzistenciji, dok je politiki ovjeksamo apstrahiran, umjetan ovjek, ovjek kao alegorijska, moralna osoba.

    Politika emancipacija je, s jedne strane, redukcija ovjeka na lana gradjanskog drutva,na egoistinog nezavisnog individuuma, a s druge na gradjanina, na moralnu osobu.

    Fri edrich Engels

    POLOAJ ENGLESKE

    Aristoracija koja danas ukljuuje i srednju klasu se iscrpila jer je sve ono to je mogla utroiti odsvog misaonog sadraja preradila do posljednjih konzekvencija i praktiki je bilo ostvareno .

    Njeno dijelo jekonstitucija, a njena neposrednja posljedica je okruenje svih tvoraca mreominstitucija u kojima je onemogueno svako slobodno duhovno kretanje.

    Vladavina slobodne predrasudeje posljedica slobodnih politikih institucija tee j ta vladavinanajjaa u Engleskoj

    o Javna predrasuda je ipak u obrazovnim krugovima ili torijevka ili vigovska , a ukrajnjem sluaju radikalnato se tie torijevaca i vigovaca, ukoliko gledamo na socijalni poloaj

    Vigovac je suvie sam partija da bi mogao imati nekakav sud, a industrija kao centarengleskog drutva je u rukama vigovaca jer je on smatra besprijekornom, a njeno proirenje

    jedinom svrhom cjelokupnog zakonodavstva

    Torijevci s druge strane su strana ija je mo i vlast slomljena indrustrijom te oni u njojvide nuno zlo.

    o Filantropski torijevci poput Ashleya, Ferranda, Waltera, Oastlera su sebi u dunoststavili zastupanje tvornikih radnika protiv tvorniara.

    Thomas Carlyle je bio blie torijevcima nego vigovcima te je posta poznat u Njemakoj svojimnastojanjima da Englezima uini pristupanom njemaku literaturu, te je bio jedini meuobrzaovanima u Engleskoj koji se bavio socijalnim poloajem.

    Njegovo dijelo Chartism artizam je bio prirodni nastavak starog radikalizma te je zanekoliko godina bio uguen zakonskim prijedlogom o reformi, ali se kasnije pojavio u zbijenijimmasama no ikada prije

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    5/21

    5

    Thomas je u tom nesupjelom pokuaju guenja artizma od strane vigovaca pronaao priliku dapokae kako se artizam ne moe uniti prije nego se unite njegovi stvarni uzroci

    Past and Present je njegovo djelo koje je bivalo paralelom izmeu Engleske 12.i 19.st a sastoji seod etiri odjeljka:Uvod govori o bogatakoj i siromanoj strani Engleske, o prirodi kao sfingi,boginji koja je jo uvijek neosloboena u potpunosti, jo uvijek je jednim dijelom u ivotinjstvu i

    neduhovnosti

    Tom prirodom-sfingom Englezi nazivaju njemaki misticizam, u kojemu ima pitanja zasvakoga i u svako vrijeme, a onaj tko ne odgovori na pitanje ili pak odgovori pogreno pripadasvijetu ivotinjsko-divljeg dijela sfinge

    o Tako je i s nacijama gdje su svi nesretni narodi odgovorili pogreno na pitanje te su pritome dobili privid istine i napustili vjene unutranje injenice univerzuma za vanjske

    prolazne pojave

    o To je uinila i Engleska koja se prepustila ateizmu , a njen sadanji poloaj je upravoposljedica toga

    Nadalje govori o socijalnim nevoljamakoje se ne mogu lijeitinarodnim poveljama nego njihtreba upoznati i prouiti

    Govori o radnicima novoga vremena kao ljudima koji su odbacili religioznost srednjegavijeka, zaboravili boga te tako zatvorili oi pred pravom sutinom stvari, a prihvatili sve ono toje prividno

    o Boiji zakoni su postal princip najvie mogue sree, a putem toga je ovjek poeogubiti svoju duu te zamjeivati njene nedostatke

    Govori se i o evanelju dilentizmakoje je stvorilo vladu koja nita ne radi, tenju za sreom kaojelom i piem,koje je uzdiglo na prijestolje grubu materiju i unitilo svaki duhovni sadraj,

    Govori se o mamonskom evanjeljukojim je Engleska zasljepljena, a taj mamonizam oznaavaudnju za novcem i vlau

    Nadalje govori o aristrokaciji kao onoj koja u besmjernim vremena ukoliko se pokaenesposobnom treba biti zamjenjena demokracijom za koju kae kako je ona nita drugodoli nedostatak gospodara koji bi narodom mogao upravljati ,a predodba slobode u sklopu

    demokracije je sloboda koja znai izolaciju meu ljudimakoji nemaju nita zajednikoga osimnovca

    Carlyle takoer smatra kako svaka socijalna filozofija e biti nesavrena dok god postavljanekoliko stavova kao svoj konaan rezultat, dok daje takozvane Morissonove pilule

    Rezultati trebaju i vremenski poprimiti neki odreeni oblik, oblikovati se u jasne misli i izbjeioblik Morissonovih pilula

    Sve je nekorisno i besplodno dokle god se ovjeanstvo zadrava u ateizmu i dok sebi nepribavi svoju novu duu, pri tome se na radi o tome da se treba uspostaviti stari katolicizam iliodrati sadanja religija, nego o tome da se ponovno treba uspostaviti religija uope

    o Ono to on naziva ateizmom nije nevjerovanje u linog boga koliko je nevjerovanjeu razum i unutranju sutinu, sumnja u duh i istinuo On nije usmjeren na borbu protiv nevjerovanja u biblijsko objavljenje, nego na borbu

    protiv nevjerovanja u bibliju svjestke historije

    Govori i o pjesniku Goetheu kao proroku budunosti i njenom kultu, to jest radu kao neemu uemu lei vjeno plemstvo i svetost, te kad god je rad mamoniziran i unien on ostaje vezan sprirodom, a pokretaka elja za plodovima rada e sve vie dovoditi do istine, odreenja i zakonaprirode.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    6/21

    6

    ovjek se kroz rad usavrava, rad je za njega ivot i izvor znanja koje se stjee kroz taj rad Poziva se i na izreku monaha laborare est orare- rad je molitva No rad koji biva uvuen u nered i kaos stvara pitanje o budunosti samoga rada, svi ljudski

    interesi i drutevni pothvati su se morali ogranizirati na stanovitom stupnju razvitka, dok sadanjuorganizaciju zahtjeva rad kao najvei od svih ljudskih interesa

    Carlyle smatra da kako bi se umjesto lanog postavilo stvarno rukovodstvo potrebno je postojanjeistinske aristrokracije te to predstavlja drugi veliki problem, problem povezivanja neizbjenedemokracije sa nunim suverenitetom.Njegovo je shvaanje panteistiko.

    S jedne strane se oslanjao na Goethea, na ovjena shvaanja i i ostatke torijevske romantike, a sdruge strane su njegova shvaanja engleska, odnosno skeptino-empirijska

    On kao i svi panteisti nije prevladao proturjenost i dualizam. Osnovu nereligioznosti ibezdunosti o kojoj je govorio pronalazimo u samoj religiji kao onoj koja je po svojoj sutiniispranjenje ovjeka i prirode od svakog sadraja te prenoenje sadraja na fantom onostranog

    bogao Snana vjera srednjeg vijeka dala je znaajnu energiju toj epohi , a ta energija je ve

    leala u ljudskoj prirodi, iako nesvjesna i jo uvijek nerazvijena. Vjera je postepeno

    slabila , a ovjek jo nije shvatio da je oboavao i obogotvorio svoje vlastito bie kaotue bie.o U takvom stanju ovjek nema nikakva sadraja te sumnja u istinu, razum i prirodu, a ta

    sumnja u vjene injenice univerzuma traje dok ovjeanstvo ne uvidi da je bie koje suoni potivali kao boga bilo njihovo vlastito

    Tako i licemjerstvoo kojemu on govori sadrava svoju osnovu u religiji, gdje je prva rije la,jer religija poinje time da nam neto to je ljudsko prikazuje kao neto nadljudsko i natprirodno

    Panteizam je samo jo od svojih premisa neodvojiva konzekvencija kranstvaEngels govori da oni takoer kao i Carlyle eleprevladati ateizam, vraajui ovjeku sadraj koji

    je izgubio preko religije i to ne kao boanski nego ljudski sadraj. ele odstraniti s puta sve ononatprirodno i nadljudsko te time udaljiti neistinitost. Pri tome njihova uloga nije sumnjati u objavljene

    historije, jer je historija njima sve te ju oni cijene vie no bilo koji prethodni filozofski pravac. Prezir prema historiji je sadran s one strane kranakoji su postavljajui historiju carstva

    boijeg zanemarili i odrekli se svake unutranej sutine stvarne historije, te su ju pripisali samosvojoj onostranoj apstraktnoj i izmiljenoj historiji dajui time ljudskom rodu zavretak u Kristu,te postavljajui u historiju neki imaginarni cilj

    Treba pak traiti sadraj historije, ne objavljenje boga nego ovjeka, a za to nije potrebnoda neto istinski ljudsko utisnemo u neto boansko

    Samo ljudsko porijeklo sadraja religija i svijest o tome da ak i najlue praznovjerje uosnovi sadrava ljudska odreenja spaava historiju religije, srednjeg vijeka, od totalnogodbacivanja i vjenog zaborava

    O pitanju to je bog?njemaka filozofija je dala odgovor da je ovjek bog. On treba upoznatisam sebe, da sve odnose mjeri prema sebi samome, sudi prema svojoj sutini te svijet uredi premazahtjevima svoje prirode.

    Kada Carlyle govori kako je ovjek izgubio svoju duu, to bi zapravo znailo da je izgubio duu ureligiji, otuio se od svoje ovjenosti, te poeo primjeivati njen manjak.

    ovjek moe to prevladati samo temeljitim prevladavanjem svih religioznih predodbi teistinskim povratkom ka samome sebi, a ne bogu.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    7/21

    7

    Historija koju on prikazuje kao pravo objavljenje, sadri zapravo samo ono ljudsko, a njen sadrajse moe oduzeti i prenijeti samo na boiji raun samo pomou sile, te se tako i rad o kojemu on govorimoe dovesti u vezu s bogom samo nasilnim putem jer je to isto ljudska djelatnost.

    Takoer i demokracija o kojoj Carlyle govori, je pak samo polazna toka za stvarnu ljudskuslobodu, a ne za neku novu i poboljanu aristrokraciju. Isto tako e i nereligioznost svijeta dovesti do

    emancipacije od svega religioznog i nadprirodnog, a ne do njihova ponovnog uspostavljanja.

    Engleska filozofija je skeptika, oni sumnjaju i u teoriju i u praksi se dre materijalizma, na kojemu jebaziran cjelokupni njihov socijalni sustav. Tako su i oni i Carlyle prevladali proturjenost samounutar proturjenosti, on unutar teorije, a oni unutar prakse, ali oni su se (socijalisti) izbavili iztoga pomou miljenja.

    KARL MARX

    KRITIKE PRIMJEDBE UZ LANAK PRUSKI KRALJ I SOCIJALNA REFORMA ODJEDNOG PRUSA

    Prus se poziva na miljenje tadanjeg lista La reforme o naredbi vlade, u kojemu se istie kako je strah i

    religozni osjeaj kralja izvor vladine naredbe. Taj religiozni osjeaj stvarni cilj njihove naredbe, jerzanesen tim osjeajem vidi sebeovjekkao jedino dobro, a zlo pripisuje svojoj odustnosti, jer ako

    je on jedino dobro tada on moe jedini i proizvoditi to dobro. Ali Prus dokazuje kako taj cilj nijestvarni cilj te naredbe.

    Prus tu istu vladinu naredbu prikazuje kao posljedicu religioznog osjeaja. No onzanemaruje odreene kategorije drutva poput vlade, buroazije, radnika i tampe te ih sve spajau jedno i osuuje.

    On takoer smatra kako njemakom drutvu nedostaje predosjeaj o vlastioj reformi, a taj instinktim nedostaje jer je u takvoj dravi nemogue prikazati djelominu nevolju kao opu stvar i zlocijelog civiliziranog svijeta.

    Pauperizam (osiromaenje proletarijata) kao egzistencijalni uvjet kapitalistike prozvodnje irazvoja bogatstva engleska buroazija priznaje kao krivicu politike, te u tome smislu torijevacvigovca i obrnuto smatraju jedan drugoga uzrokom pauperizma.

    Najjasniji izraz pauperizma prema englezima jest engleska nacionalna ekonomija kao naunoodraavanje engleskih nacionalno-ekonomskih prilika

    Bacon govori da ovjek koji s istinskom i neumornom mudrou odlae svoj sud stupnjevito idenaprijed, te e s vremenom dosei vrhunac nauke.

    Zbog nedostatka obrazovanja radnik ne shvaa prirodne zakone trgovine, zakone koji ga nunodovode do pauperizma te se on buni protiv njega, a to sve moe uzdrmati i umanjiti stabilnostpolitikih i socijalnih institucija.

    Prus prigovara nepolitikoj Njemakoj to to pruski kralj nalazi razloge pauperizma unedostacima upravljanja i pomankanju dobroinstava, te u tome i u upravnim mjerama traisredstvo protiv pauperizma.

    to se tie pauperizma oenito, Malthouse daje teoriju vjenog zakona prirodeprema kojemudrava ne moe uiniti nita osim prepustiti bijedu svojoj sudbini, a najvie to moe uiniti jeolakanje smrti bjednika.

    Eng.parlamet pak to povezuje sa shvaanjem da je pauperizam bijeda radnika za koju su samikrivi te ga stoga ne treba smatrati nesreom nego ga treba suzbijati i kanjavati kao zloin.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    8/21

    8

    Na poetku su ga pokuavali suzbijati dobroinstvom, a na kraju kanjavanjem Pauperizam Engleske se pored upravnih mjera formirao nacionalnu ustanovu te postao

    predmetom razgranate i razvijene admisnistracije koja vie nam zadatak uguiti ga nego gaovjekovjeiti i disciplinirati.

    Prus govori i o suzbijanju prosjaenja te o pitanju odgoja zaputene djece. To ishranjivanje i odgoj

    zaputene djece bi bilo unitenje proletarijata i pauperizma.

    Konvent kao neto to je oznaavalo maksimum politike energije, politike moi i razuma jenareivao ukidanje pauperizma ali ne odmah, kao to je trebalo prema miljenju Prusa. Uvijek seostajalo kod upravnih i karitativnih mjera od kojih se s vremenom odustajalo.

    Prus tako smatra i kako drava nikada nee pronai uzrok socijalnih nevolja u dravi i ureenjudrutva. Drava i ureenje sa politikog stanovita nisu dvije razliite stvari.

    Drava je je ureenje drutva te ukoliko ona priznaje socijalne bolesti i trai ih ili uprirodnim zakonima kojima ne moe zapovijedati nikakva ljudska sila ili u privatnomivotu ili u nesvrsishodnosti admisnistracije koja od nje zavisi.

    Nadalje Engleska smatra kako je bjeda zasnovana u prirodnim zakonima prema kojima drutvostalno mora prevazilaziti sredstva za izdravanje. S druge strane pauperizam objanjavanekranskim osjeanjem bogatih, a Konvent sumnjivom kontrarevolucionarnom nastrojenouvlasnika.

    o Tako Engleska kanjava siromane, pruski kralj opominje bogate, a Konvent odrubljujeglavu vlasnicima

    Sve drave trae uzroke u sluajnim ili namjernim nedostacima admin istracije pa zato u mjeramaadministracije trae pomo protiv svojih nedostataka zato jer je administracija organiziranadjelatnost drave.

    Proturjenost odreenja dobre volje administracije i njenih sredstava i mogunosti dravane moe ukinuti, a da ne ukine i samu sebe,jer se ona zasniva na toj proturjenosti izmeujavnog i privatnog ivota , izmeu opih interesa i posebnih interesa

    Administracija se stoga mora ograniiti na formalnu i negativnu djelatnost jer gdje poinjegraanski ivot i njihov rad tu je preostala i njena mo.

    Nasuprot tome stoji nemo kao prirodni zakon administracije, jer to ropstvo graanskogdrutva predstavlja prirodni fundament na kojemu se zasniva moderna drava, kao to jegraansko drutvo ropstva bilo prirodni fundament antike drave.

    o Egzistencija ropstva i drave su nerazdvojni. Kada bi pak moderna drava htjela ukinuti nemo svoje administracije morala bi ukinuti

    sadanji privatni ivot, a tada bi morala i samu sebe jer ona ivi samo u suprotnosti premanjemu.

    o

    Drava ne moe vjerovati u nemo svoje administracije ve moe samo uoiti nedostatkei pokuati ih otkloniti.

    Ukoliko je monija drava, politika zemlja, utoliko je manje prikladno traiti razlog socijalnimnedostacima i shvatiti njihov opi princip u principu drave, dakle u sadanjem ureenju drutva.Politiki razum ba je politiki razum, jer misli unutar okvira politike. Ukoliko je otroumniji, ukoliko jeivlji, utoliko je nesposobniji za shvaanje socijalnih nedostataka.

    Klasini period politikog razuma je francuska revolucija.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    9/21

    9

    Princip politike je volja.Ukoliko je jednostraniji i savreniji politiki razum, utoliko vievjeruje u svemo volje, ukoliko je vie slijep za prirodna i duhovna ogranienja volje,utoliko je dakle nesposobniji da otkrije izvor socijalnih nedostataka.

    Da bi mogao uporediti prilike njemakih radnikas prilikama francuskih i engleskih radnika, Prusje morao uporediti prvi oblik, poetak engleskog i francuskogpokreta, s njemakim pokretom kojiupravo poinje.

    Njemaki proletarijat je teoretiar europskog proletarijata, kao to je engleski proletarijatnjegov nacionalni ekonom, a francuski proletarijat njegov politiar. Njemaka posjedujeisto tako klasinusklonost za socijalnu revoluciju, kao to je nesposobnaza politiku.

    Kao to je nemo njemake buroazijepolitika nemo Njemake, tako je sposobnost njemakogproletarijata socijalna sposobnost Njemake.

    Tek u socijalizmu moe jedan filozofski narod nai svoju odgovarajuu praksu, dakle, tek uproletarijatu moenai djelatni element svog osloboenja .

    Pokuaj Prusada svoja razmiljanja o leskimradnikim nemirima izvede u obliku antiteze, zaveonjega na najveu antitezu protiv istine.

    Jedini zadatak misaona i istinoljubiva ovjeka prilikom prvog izbijanja leskog radnikogustanka, se sastojao u tome da studira njegov svojevrsni karakter.

    Za to je svakako potrebno izvjesno nauno shvaanje i izvjesna ljubav premaljudima, dok je zadrugu operaciju sasvim dovoljna gotova frazeologija, natopljena upljim samoljubljem

    Misao da drutvena nevolja proizvodi politiki razum je pogrena. Tu se postavlja pitanje, ako Prusoekuje da e nevolja stvoriti razum, zato stavlja jedno uz drugo uguenje u krvi i uguenje unerazumnosti?

    Ako je nevolja uope sredstvo, onda je krvava nevolja ak vrlo akutno sredstvo za stvaranjerazuma.

    Prus prorie uguenje ustanaka koji izbijaju u beznadnoj izoliranosti ljudi od zajednice i uodvajanju njihovih misli od socijalnih principa, no to povlai pitanje, ne izbijaju li svi ustanci bezizuzetka u beznadnoj izoliranosti ljudi od zajednice?

    o Meutim, zajednica od koje je radnik izoliran, to je zajednica sasvim drugaijerealnosti i drugaijegopsega nego to je politika zajednica. Ljudsko bieje pravazajednica ljudi .

    Prus zavrava svoj sastav dostojanstveno slijedeom frazom: ,Socijalna revolucija bez politikedueje nemogua.

    Politika dua revolucije sastoji se naprotiv u tendenciji politiki neutjecajne klaseda ukinesvoju izolaciju od drave i vladavine.

    Njeno stanovite je stanovite drave, apstraktne cjeline, koja postoji samo odvajanjem odstvarnog ivota, koji jenezamisliv bez organizirane suprotnosti izmeu opeideje i individualneegzistencije ovjeka. Svaka revolucija rastvara staro drutvo; utoliko je ona socijalna. Svaka

    revolucija rui staru vlast; utoliko je ona politika.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    10/21

    10

    NADNICA

    Najnii i jedino neophodan iznos za nadnicu je izdravanje radnika za vrijeme rada, toliko da moeprehraniti svoju porodicu i da ne izumre radnika rasa. Tako je prema Smithu nadnica ona kojaodgovara ivotinjskoj egzistenciji.

    Radnik je roba koja eka kupca (o emu ovisi i njegov ivot), a to ovisi od raspoloenja bogataa i kapitalista. Radnik ne mora nuno zaraditi sa zarodom kapitalista,ali nuno s njim gubi, radnikne zarauje kad kapitalist tvornikom ili trgovakom tajnom, monopolom i povoljnim poloajemsvoje zemlje dri tripnu cijenu iznad prirodne cijene.

    3 GLAVNA STANJA U KOJIMA SE DRUTVO MOE NALAZITI

    1. Ako je bogatstvo drutva u propadanju onda najvie trpi radnik2. Drutvo u kojemu bogatstvo raste. To je stanje radniku jedino povoljno. Tu nastaje

    konkurencija meu kapitalistima, pa potranja za radnicima nadmauje njihovu ponudu, alipoveanje nadnice dovodi radnike do iscrpljenosti. Drutvo se nalazi u stalnom bogatstvuporastom kapitala i prihoda jedne zemlje, a to je mogue:a) Da se nagomila mnogo rada jer je kapital nagomilani rad. Da se radniku njegov vlastiti

    rad sve vie suprotstavlja kao tue vlasnitvo i da se sredstva njegove egzistencije idjelatnosti sve vie koncentriraju u rukama kapitalista

    b) Gomilanje kapitala poveava podjelu rada, podjela rada poveava broj radnika iobrnuto. S podjelom rada i gomilanjem kapitala, radnik postaje sve vie zavisan samo odrada i to mainskog rada. Radnik se duevno i tjelesno snizuje do stroja i postaje sve zavisnijiod svih kolebanja trine cijene i ulaganja kapitala.

    c) U drutvu koje se nalazi u rastuem blagostanju, samo najbogatiji mogu ivjeti odkamate od novca.Svi ostali moraju svojim kapitalom voditi posao ili ga baciti u trgovinu.Dolazi do veekonkurencije meu kapitalima. Broj kapitalista se smanjuje, pa konkurencijaizmeu kapitalista i radnika ne postoji. Jedan dio radnikog stalea dospijeva u u nunoprosjatvo kao to jedan dio srednjih kapitalista prelazi u radniki stale.

    3. U zemlji koja bi dostigla krajnje mogui stupanj svog bogatstva, i nadnica i kamata odkapitala bili bi vrlo niski.Da bi zadrali zaposlenje, konkurencija bi meu radnicima bila takovelika da bi plae bile reducirane na ono to dostaje za odravanje istog broja radnika i budui dabi zemlja bila dovoljno naseljena taj se broj ne bi mogao poveati. Viak bi morao umrijeti.

    NACIONALNI EKONOMIST I ZAHTJEVI RADNIKA:

    Nacionalni ekonomist kae da prvobitno i teoretski sav proizvod pripada radniku. Ali isto tako kae daradniku pripada najmanji i najneophodniji dio proizvoda, koliko mu je potrebno da egzistira, ne kaoovjek nego kao radnik i time razmnoava robovsku klasu radnika.

    Nacionalni ekonomist kae da se s radom sve kupuje i da je kapital samo nagomilani rad, aliistovremeno kae da radnik da bi mogao kupiti mora predati sebe i svoju ovjenost.

    Da bi se narod duhovno slobodnije obrazovao, a ne samo bio rob svojeg tijela , trebamu ostativremena da bi mogao duhvno raditi i uzivati.

    Bez obzira na utedu vremena uslijed usavravanja strojevam radno vrijeme robovskog rada utvornicama samo se povealo za mnogobrojno stanovnitvo

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    11/21

    11

    PROFIT OD KAPITALA

    Kapital je upravljaka vlast nadradom i njegovim proizvodima, a kapitalist posjeduje tu vlast nezbog svojih ljudskih svojstava ve ukoliko je vlasnik kapitalate je utkoliko njegova mo kupovnamo.

    DOBITAK OD KAPITALA:

    Profit ili dobitak od kapitala razlikuje se od nadnice. Najnia stopa obinog dobitka od kapitala morauvijek biti neto via nego to je nuno da bi kompenzirala sluajne gubitke kojima je izloeno svakoulaganje kapitala.

    Najvia stopa je ona koja u veini roba u cjelini oduzima zemljinu rentu i svodi nadnicu nanajniu cijenu, samo na uzdravanje radnika za vrijeme rada

    Kapitalist moe na astan nain drati trinu cijenu iznad prirodne:

    pomou trgovake tajne

    pomou tvornike tajneAKUMULACIJA KAPITALA I KONKURANCIJA MEU KAPITALISTIMA

    Umnoavanje kapitala koje povisuje nadnicu tei tome da smanji dobitakkapitalista konkurencijom meukapitalistima. KoNkurencija je jedina pomo protiv kapitalista koja djeluje na povienje nadnice inapojeftinjenje proba u korist potroake publike.

    Sitni kapitalist ima na izboru:

    1. da svoj kapital pojede jer vie ne moe ivjeti od kamate, da prestane biti kapitalist

    2. da se sam prihvati posla

    Opticajni kapital je kapital koji se primjenjuje za proizvodnju sredstava za ivot, u manufakturi ilitrgovini. On ne daje svom valsniku prihod ili profit sve dotle dok ostaje u njegovu posjedu ilidok ostaje u

    istom obliku. Opticajni kapital pokree proizvodnju, daje nadnice i materijale, a svaka uteda u fixe kojane umanjuje proizvodnu radnu snagu rada, uveava kapital.

    Tri ekonomska momenta koja ine jedan moment:

    pravo uotrebe i zloupotrebe, sloboda razmjene, neograniena konkurencija

    Hiperprodukcija-kapitalist svojim kapitalom eli proizvesti to vie proizvoda i tei da meu svojim

    radnicima uvede najprikladniju podjelu rada, da im osigura najbolje strojeve. A da bi u tome uspionjegova sredstva moraju biti razmjerna proirenju njegova kapitala i broju ljudi koje taj kapital moezaposliti.

    KAKO VLASNIK EKSPLOATIRA SVE KORISTI DRUTVA:

    1.zemljina renta uveava se sa stanovnitvom

    2.zemljina renta se penje s uvoenjemeljeznica, poboljanjem prometnih sredstava

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    12/21

    12

    3.svako poboljanje drutvenog stanja tei direktno ili indirektno poveati zemljinu rentu,poveati realno bogatstvo vlasnika, negovu mo da kupi tui rad ili njegov proizvod

    4.vrste poboljanja uproizvodnoj snazi rada koje su direktno usmjerenena to da snize realnucijenu manufakturnih proizvoda tee idnirektno na tome da povise realnu zemljinu rentu

    STAVOVI NACIONALNE EKONOMIJE:

    1.zemljovlasnik je zainteresiran za blagostanje drutva (ba i nije tako jer je porast bogatstvaizjednaen s porastom siromatva, ropstva i bijede, npr rastui odnos najmanine s bijedom jer snajamninom ratse zemlj renta , kamata zemlkista na kojem stoji neka kua)

    2.interes zemljovlasnika je neprijateljska suprotnost interesu zakupaca

    3.zemljovlasnik moe od zakupca traitiutolio vie rente ukoliko zakupac plaa manju nadnicu

    4.realno snienje cijene manufakturnih proizvoda povisuje zemljinu rentu, to jezemljoposjednik zainteresiran za direktno sniavanje nadnice manufakturnih radnika

    5.ako interes zemljovlasnika nije identian s interesom drutva i zakupca, nije identian niodnos jednog zemljovlasnika prema drugomzeljovlasniku i to zbog konkurencije

    POTREBA, PROIZVODNJA I PODJELA RADA (288-336)

    Svaki ovjek spekulira s tim da drugome stvori novu potrebu, da bi ga prisilio na novu rtvu, da biga stavio u novu zavisnost, te da bi ga azveo na novi nain uivanja a time na ekonomsku propast.ovjek postaje utoliko siromaniji kao ovjek, on treba utoliko vie novca da bi se domogaoneprijateljskog bia a mo njegova novca pada upravo u obrnutom razmjeru od same proizvodnjetj . poveava se potreba kako raste mo novca.

    Pojednostavljenje stroja i rada iskoritava se za to da ovjeka koji tek nastaje sasvimneoformljena ovjeka dijete- uini radnikom kao to je radnik postao najzanemarenije dijete.

    Stroj se prilagoava ovjekovoj slabosti da bi od slaba ovjeka nainio stroj:1. Time to radnikovu potrebu svodi na najnunije i najjadnije izdravanje fizikog ivotaa njegovu djelatnost na najapstraktnije mehaniko kretanje2. Time to najoskudniji ivot rauna kao mjerilo i to kao ope mjerilo

    Otuenje ovjekova ivota ostaje otuenje i to utoliko vee ukoliko smo vie svjesni njega kaotakvog a onda se ukidanje tog otuenja moe izvriti samo pomou ostvarenog komunizma.

    Drutvo-kako se ono ini nacionalnom ekonomistu- jest graansko drutvo, u kojemu jesvaki individuum cjelina potreba i postoji samo za drugoga kao to i drugi postoji samo za njega,utoliko meusobno sebi postaju sredstvom

    Podjela rada je nacionalno-ekonomski izraz drutvenostirada unutar otuenja, ili budui da jerad samo izraz ovjekove djelatnosti unutaar ospoljenja, ispoljavanja ivota kao ospoljenja ivota,to je i podjela rada samo otueno, ospoljeno postavljanje ovjekove djelatnosti kao realne rodnedjelatnosti

    o Podjela rada daje radu beskonanu proizvoodnu sposobnost. Ona je osnovanana sklonosti prema razmjeni i trgovini, specifino ljudskoj sklonosti kojavjerojatno nije uvjetovana sluajno, nego upotrebom razuma i jezika.

    o Da se podjela rada i razmjena zasnivaju na privatnom vlasnitvu, nije nita drugo dotvrdnja da je rad sutina privatnog vlasnitva

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    13/21

    13

    Novac time to posjeduje svojstvo da sve kupuje, time to posjeduje svojstvo da prisvaja svepredmete, novac je predmet u eminentnom smislu. Univerzalnost njegova svojstva je svemonjegova bia, stoga on vai kao svemono bie.

    Shakespeare istie dva svojstva novca:

    1.

    On je vidljivo boanstvo, pretvaranje svih ljudskih i prirodnih svojstava u njihovu suprotnost,opa zamjena i obrtanje stvari, on bratimi nemogunosti2. On je opa prostitutka, opi svodnik ljudi i narodaKRITIKA HEGELOVE DIJALEKTIKE I FILOZOFIJE UOPE

    Feuerbach je jedini koji se ozbiljno, kritiki odnosi prema Hegelovoj dijalektici i koji je uinioistinska otkria na to podruju. Veliko Feuerbachoov djelo jest :

    1. Dokaz da filozofija nije nita drugo do religija stavljena u misli i misaono izvedena2. Zasnivanje istinskog materijalizma i realne nauke na taj nain to Feuerbach drutveni odnos

    ovjeka prema ovjeku ini isto tako osnovnim principom teorije3. U tome to negaciji negacije koja tvrdi da je apsolutno pozitivno, suprostavlja pozitivno koje

    se osniva na samom sebi i koje je pozitivno osnovano na samom sebi

    Feuerbach objanjava Hegelovu dijalektiku na sljedei nain: Hegel polazi od otuenja supstancije,on polazi od religije i teologije, zatim on ukida beskrajno, postavlja zbiljsko, osjetilno, realno, konano

    posebno, te na samom kraju on ponovo ukida pozitivno, uspostavlja opet apstrakciju, beskrajno. Ponovnouspostavljanje religije i teologije.

    FENOMENOLOGIJA:

    A) SAMOSVIJEST

    Svijesto a) osjetilna izvjesnost ili Ovo i mnijenje.o b) opaanje ili stvar sa svojim svojstvima i obmanama.o c) sila i razum, pojava i nadosjetilni svijet.

    Samosvijesto a) samostalnost i nesamostalnost samosvjesti, vladanje i ropstvo.o b) sloboda samosvjesti.

    Um.o a) Um koji promatra; promatranje prirode i samosvjesti.o b) ozbiljenje umne samosvjesti pomou sebe sameo c) individualnost koja je sebi realna po sebi i za sebe

    B) DUH.

    Istinski duh: udorednost . Sebi otueni duh, obrazovnost. Duh koji je siguran u sebi, moral.

    C) RELIGIJA

    Prirodna, religija umjetnosti, objavljena religija.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    14/21

    14

    D) APSOLUTNO ZNANJE

    Cjelokupna historija ospoljenja i cjelokupno vraanje ospoljenja nije nita drugo do historijaproizvodnje apstraktnog tj. apsolutnog miljenja, logikog spekulativnog miljenja.Otuenje koJe je

    stoga pravi interes tog ospoljenja i ukidanja tog ospoljenja jest suprotnost izmeu po sebi i za sebe,izmeu svijesti i smaosvjesti, izmeu objekta i subjekta, tj suprotnost apstraktnog miljenja i osjetilnezbiljnosti.

    Kao to je bie, predmet kao misaono bie, tako je subjekt uvijek svijest ili samosvjest ili tovie predmetse pojavljuje samo kao apstraktna svijest, a ovjek samo kao samosvijest. Samoosvijest je kvalitetovjekove prirode , ovjekova priroda nije kvalitet samosvjesti.

    Negacija negacije nije kod Hegela potvrivanje istinskog biaba pomou negacije prividnogbia nego potvrivanje prividnog bia ili bia otuenog u svom poricanju

    Bie koje svoju prirodu nema izvan sebe, nije prirodno bie , ne sudjeluje u biu prirode. Bie koje nema bikakav predmet izvan sebe nije predmetno bie. Bie koje samo nije predmet zaneko tree bie nema bie za svoj predmet tj. ne odnosi se na predmete, njegov bitak nije

    predmetan.

    Nain na koji svijest postoji i kako neto za nju postoji jest znanje. Znanje je njezin jedini akt.Stoga neto za nju postaje ukoliko ona za to neto znade. Znanje je jedino njeno predmetnoodnoenje.

    KARL MARXTEZE O FEUERBACHU

    Glavni je nedostatak svega dosadanjeg materijalizma (ukljuujui i Feuerbachov), to predmet,zbiljnost, osjetilnost, shvaa samo u obliku objekta ili opaanja, a ne kao osjetilnu ljudskudjelatnost, praksu, nesubjektivno. Stoga je djelatnu stranu, nasuprot materijalizmu, apstraktno razvioidealizam; ljudsku djelatnost on ne shvaa kao predmetnu djelatnost.

    Materijalistiko uenje o mijenjanju okolnosti i odgoju zaboravlja da ljudi mijenjajuokolnosti i da sam odgajatelj mora biti odgajan. Stoga ono mora dijeliti drutvo na dva dijela od kojih je jedan iznad drutva.

    Njegov rad sastoji se u tome da religijski svijet svede na njegovu svjetovnu osnovu. Samopodvojenosti te svjetovne osnove koja sama sebi proturjei. Dakle, treba je razumjeti u njoj samoj i njenojproturjenosti, te praktiki revolucionirati.

    Feuerbach svodi religijsku sutinu na ljudsku sutinu.Ali ljudska sutina nije apstraktum kojije svojstven pojedinanoj individui. U svojoj zbiljnosti ona je sveukupnost drutvenih odnosa.

    Feuerbach, koji se ne uputa u kritiku te zbiljske sutine, primoran je stoga:1.apstrahirati od historijskog toka i fiksirati religiozne osjeaje za sebe i pretpostaviti apstraktnu Iizoliranu ljudsku individuu.

    2.sutina se stoga moe shvatiti samo kao rod, kao unutranja, nijema openitost koja mnogeindividue prirodno povezuje.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    15/21

    15

    MARX O SVOM ODNOSU PREMA HEGELU I FEUERBACHU:

    Hegelova konstrukcija fenomenologije:1.Samosvijest umjesto ovjeka koja podrazumijeva odnos subjekt-objekt.2. Razlike meu stvarima nevane, jer se supstanciju shvaa kao samorazlikovanje ili jer sesamorazlikovanje, razlikovanje, djelatnost razuma shvaa kao bitno.3.Ukidanje otuenja identificira s ukidanjem predmetnosti

    4.Tvoje ukidanje predoenog predmeta, predmeta kao predmeta svijesti, identificira sa zbiljskimpredmetnim ukidanjem, osjetilnom akcijom, praksom i realnom djelatnou, to se razlikuje odmiljenja.

    FRIEDRICH ENGELS : FEUERBACH

    a) Cijela Feuerbachova filozofija svodi se na:

    na filozofiju prirode, to jest na pasivno oboavanje, ushieno kleanje pred divotom i svemoiprirode.

    na antropologiju, i toa) na fiziologiju, u kojoj se ne kae nita novo osim to, to su materijalisti rekli ojedinstvu tijela i due, samo ne tako mehaniki, ali zato neto pretjerano.) na psihologiju, svodi se na ushiene ditirambe, na ljubav, analogno kultu prirode,inae nita novo.

    na moral,zahtjev da se bude u skladu s pojmom ovjeka,b)Da na sadanjem stupnju razvitka ljudi mogu zadovoljiti svoje potrebe samo unutar drutva, dasu uope ve od samog poetka,od kako egzistiraju, ljudi trebali jedan drugoga i samo na taj nainmogli razvijati svoje potrebe i sposobnosti, pojedini ovjek za sebe nema u sebi sutinu ovjeka, da jesutina ovjeka samo u zajednici, u jedinstvu ovjeka s ovjekom

    c) Poetak Filozofije budunosti pokazuje odmah razliku izmeu nas i njega: Zadatak novijeg vremena sastojao se u ostvarenju i oovjeenju boga, pretvaranju i rastvaranju

    teologije u antropologiju.

    d)Razlika koju Feuerbach ini izmeu katolicizma i protestantizma, katolicizam:

    teologija brine se o tome to je bog sam po sebi, ima spekulativnu i kontemplativnutendenciju, protestantizam je samo kristologija, preputa boga samome sebi, spekulacija ikontemplacija filozofije

    e) Bitak nije opi pojam odvojiv od stvari. On je jedno s onim to jest Bitak je pozicija sutine. to je moja sutina to je moj bitak. Bitak od sutine odvaja se samo u

    ovjekovu ivotu, ali samo u abnormalnim, nesretnim sluajevima

    f) Sredstvo da se suprotstavljena i proturjena odreenja ujedine bez proturjenosti u jednom te

    istom biu, jest samo vrijeme.Tako je barem u ivom biu. Tako sada npr. dolazi u ovjeku na vidjeloproturjenost, da sada to odreenje, ta namjera da me sada ovlada i ispunjava sasvim drugo, upravosuprotno odreenje

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    16/21

    16

    KARL MARX , FRIEDRICH ENGELS : NJEMAKA IDEOLOGIJALjudi su dosad neprestano stvarali krive predodbe o samima sebi, o tome to su, ili to bi trebaloda budu. Svoje odnose ureivali su prema svojim predodbama o bogu, o normalnom ovjeku itd.

    Kod Feuerbacha se radi u svakom sluaju o jednom interesantnom dogaaju: o procesutruljenja apsolutnog duha.

    IDEOLOGIJA UOPE, OSOBITO NJEMAKA:Njemaka kritika nije sve do svojih najnovijih napora napustila tlo filozofije. Njihova polemikaprotiv Hegela i meusobno ograniava se na to, da svaki izdvaja jednu stranu Hegelova sistema iovu onda upravlja kako protiv cijelog sistema, tako i protiv onih strana koje su drugi izdvojili.

    Napredak se sastojao u tome, to su to tobonje vladajue metafizike, politike, pravne, moralnei druge predodbe takoer subsumirane pod sferu religioznih ili teolokih predodbi.

    Starohegelovci su sve shvatili im je to bilo svedeno na jednu Hegelovu logiku kategoriju. Mladohegelovci su se slagali sa starohegelovcima u vjeri, da u postojeem svijetu vladaju

    religija, pojmovi, ope. Samo se jedni bore protiv te vladavine kao protiv uzurpacije, dok je drugislave kao zakonitu. Mladohegelovci smatraju predodbe, misli, pojmove i uope proizvodesvijesti, oni treba da se bore jedino protiv ovih iluzija svijesti.

    Ljude moemo razlikovati od ivotinja po svijesti, religiji ili po emu god hoemo . Oni sami sepoinju razlikovati od ivotinja onda, kad ponu proizvoditi sredstva za ivot to je korak koji jeuvjetovan njihovom tjelesnom organizacijom. Time to proizvode svoja sredstva za ivot, ljudiproizvode indirektno i sam materijalni ivot.

    Nain na koji ljudi proizvode sredstva za ivot, zavisi prije svega od stanja samih sredstava zaivot, onih koja su zateena i onih koja treba da budu reproducirana.

    Ovaj nain proizvodnje nije reprodukcija fizike egzistencije individua, nego je jedanodreeni nain djelovanja ovih individua, odreeni nain ivota. Sto su individue, to zavisidakle od materijalnih uvjeta njihove proizvodnje.

    Meusobni odnosi razliitih nacija zavise od toga, koliko je svaka od njih razvila svoje proizvodnesnage, podjelu rada i unutranji saobraaj. Ne samo odnos jedne nacije prema drugoj, nego icjelokupna unutranja ralanjenost te nacije zavisi od stupnja razvitka njene proizvodnje i njenogunutranjeg i vanjskog saobraaja.

    Podjela rada unutar jedne nacijedovodi najprije do odvajanja industrijskog i trgovakog radaod zemljoradnikog, a samim tim i do razdvajanja grada i sela i do suprotnosti njihovih interes.Daljnji njegov razvitak dovodi do razdvajanja trgovakog i industrijskog rada. Meusobni odnosovih pojedinih grupa uvjetovan je nainom organizacije zemljoradnikog, industrijskog itrgovakog rada.

    o Prvi je oblik vlasnitva plemensko vlasnitvo. Ono odgovara nerazvijenom stupnjuproizvodnje, na kojem narod ivi od lova, ribolova, stoarstva ili u najboljem sluaju odzemljoradnje - pretpostavlja veliku masu neobraenog zemljita. Drutveno ureenjeograniava se stoga na proirenje porodice.

    o Drugi oblik vlasnitva je antiko opinsko i dravno vlasnitvo,koje nastaje osobitoujedinjenjem vie plemena u jedan grad putem ugovora ili osvajanja, pri emu ropstvoostaje i dalje. Usporedno s opinskim vlasnitvom razvija se ve pokretno, a kasnije inepokretno privatno vlasnitvo, ali kao odstupanje od norme, kao oblik koji je podreenopinskom vlasnitvu. Graani drave posjeduju mo samo u svojoj zajednici nad svojimrobovima koji rade i ve su zbog toga vezani na oblik opinskog vlasnitva.

    o Trei oblik je feudalno ili staleko vlasnitvo. Srednji je vijek proizaao iz sela.Nasuprot Grkoj i Rimu, feudalni razvitak poinje na mnogo prostranijem terenu koji jebio pripremljen rimskim osvajanjima i proirenjem agrikulture.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    17/21

    17

    Vlasnitvo se ovdje sastojalo uglavnom u radu svakog pojedinca. Glavni oblikvlasnitva za vrijeme feudalne epohe sastojao se, dakle, s jedne strane izzemljinog posjeda i uza nj prikovana kmetovskog rada, i s druge strane, izvlastitog rada s malim kapitalom, koji je vladao radom pomonika majstora. Uvrijeme cvjetanja feudalizma podjela rada bila je beznaajna.

    Drutveno ureenje i drava stalno proizlaze iz ivotnog procesa odreenih individua; ali ovihindividua, ne takvih, kakvi bi mogli izgledati u svojim ili tuim predodbama, nego kakvi su ustvarnosti. Proizvodnja ideja, predodbi, svijesti prije svega se neposredno preplie s materijalnomdjelatnou i materijalnim odnosom ljudi jezikom stvarnog ivota. duhovnu proizvodnju, kako se onaispoljava u jeziku politike, zakona, morala, religije, metafizike itd.

    Ne polazimo od onoga to ljudi kau, uobraavaju, predouju, niti od reenih, miljenih,uobraenih i predoenih ljudi, da bismo odatle stigli do tjelesnih ljudi; mi polazimo od stvarnodjelatnih ljudi, a iz stvarnog procesa njihova ivota.

    Ne odreuje svijest ivot, nego ivot odreuje svijest.U prvom nainu promatranja polazi seod svijesti kao od ive individue, a u drugom, koji odgovara stvarnom ivotu, polazi se odstvarnih, ivih individua, a svijest se promatra samo kao njihova svijest.

    HISTORIJAImajui posla s Nijemcima, koji nemaju nikakvih pretpostavki svake ljudske egzistencije, moramopoeti s konstatacijom prve i cijele historije, naime s pretpostavkom, da ljudi moraju imatimogunost da ive, da bi mogli stvarati historiju.

    1. Prvo historijsko djelo jest, dakle, proizvodnja sredstava za zadovoljenje ovih potreba,proizvodnja samog materijal.

    2. Sama prva zadovoljena potreba, aktivnost zadovoljavanja i ve steeno orue zadovoljavanjavodi novim potrebamai ovo proizvoenje novih potrebaprvo je historijsko djelo.

    3. Trei odnos, koji se ovdje odmah od samog poetka ukljuuje u historijski razvitak, sastoji seu tome, da ljudi koji svakodnevno ponovo stvaraju svoj vlastiti ivot, poinju stvaratidruge ljude, razmnoavati seodnos izmeu mukarca i ene, roditelja i djece, porodica.

    Uostalom ove tri strane drutvene djelatnosti ne treba shvatiti kao tri razliita stupnja, nego bakao tri strane koji su istovremeno postojali od samog poetka historije i prvih ljudi i koji se uhistoriji jo uvijek pokazuju.

    ovjek ima i svijest. Ali i nju nema od samog poetka kao istu svijest. Duh ima odpoetka na sebi to prokletstvo da je proet materijom koja se ovdje pojavljuje u obliku

    jezika.o Jezik je star koliko i svijest jezik i jest praktika, stvarna svijest koja postoji i za

    druge ljude, i ostaje to dokle god ljudi uope budu postojali.o Svijest je, naravno, najprije samo svijest o najblioj osjetilnoj okolini i svijest o

    ogranienoj povezanosti s drugim osobama i stvarima izvan individue koja postajesvjesna sebe.

    o Sasvim je svejedno to svijest sama poinje, iz itavog ovog smea mi dobivamo samojedan rezultat, da ova tri momenta, proizvodna snaga, drutveno stanje i svijest mogu imoraju stupiti meusobno uproturjenosti.

    Podjelom rada istovremeno je data i proturjenost izmeu interesa pojedinane individue ilipojedinane porodice i zajednikog interesa svih individua koje meusobno saobraaju. im se radpoinje dijeliti, svatko ima jedan odreeni, iskljuivi krug djelatnosti koji mu se namee, iz kojeg nemoe da izae; dok u komunistikom drutvu, u kojemu nije svatko ogranien na jedan iskljuivi krugdjelovanja, nego se moe obrazovati u svakoj, bilo kojoj grani.

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    18/21

    18

    Sve borbe unutar drave, borba izmeudemokracije, aristokracije i monarhije, borba za izbornopravo itd., nisu nita drugo do iluzorni oblici u kojima se vode stvarne meusobne borbe razliitihklasa.

    Da bi postalo nepodnoljiva sila, tj. sila protiv koje se die revolucija, potrebno je da stvori masuovjeanstva koje je potpuno bez vlasnitva i u isti mah u proturjenosti prema postojeemsvijetu bogatstva i obrazovanosti.

    Komunizam za nas nije stanje koje treba da bude uspostavljeno, ideal, prema komestvarnost treba da se upravlja. Mi nazivamo komunizam stvarni pokret koji ukida sadanjestanje masa obinih radnika i ve samim tim ne samo vremenski gubitak toga samog rada kaoosiguranog izvora ivota, pretpostavlja svjetsko trite.

    Oblik saobraanja uvjetovan postojeim proizvodnim snagama na svim dosadanjim historijskimstupnjevima,a koji opet njih uvjetuje, jest graansko drutvo, koje, kako to slijedi iz prethodnoga, imasvoju pretpostavku i osnovu u jednostavnoj i sloenoj porodici, u tzv. plemenskoj zajednici, ija su bliaodreenja sadrana u prethodnome.

    Graansko drutvo obuhvaa cjelokupno materijalno saobraanje individua unutarodreenog stupnja razvitka proizvodnih snaga. Ono obuhvaa sav trgovaki i industrijski

    ivot.OTUENI RAD

    Poveanjem vrijednosti svijetastvari raste obezvreivanje ovjekova svijeta. Rad proizvodi sebesama i radnika kao robu, i to u razmjeru u kojem proizvodi robu. Proizvod rada jest rad koji se

    fiksirao u jednom predmetu, kojije postao stvar, to je opredmeenje rada(istovremeno i njegovoostvarenje).

    Ozbiljenje rada toliko se pojavljuje kao obestvarenje,da se radnik obestvaruje do smrti od gladi.Sam radpostaje predmet kojeg se radnik moe domoi samonajveim naporom i sasvim neredovitim

    prekidima.o Radnik stavlja svoj ivotu predmet; ali sad ivot ne pripada vie njemu, nego

    predmetu. Ukoliko je, dakle, vea ta djelatnost, utolikoje bespredmetniji.

    Radnik ne moe nita stvarati bez prirode, bezosjetilnog vanjskog svijeta . Priroda, s jedne strane,prua radu ivotna sredstvau smislu da rad ne moe ivjeti bez predmeta na kojimase vri, ali ona,s druge strane, prua i ivotna sredstva za fiziko izdravanje samog radnika.

    Ukoliko radnik pomou svoga rada vie prisvajavanjski svijet, osjetilnu prirodu, utolikovie oduzimasebi ivotna sredstva sa dvije strane:

    o Tako to osjetilni svijet sve vie prestaje biti predmetkoji pripada njegovu radu, ivotnosredstvo njegova rada

    o Vanjski svijet sve vie prestaje biti ivotno sredstvo u neposrednom smislu, sredstvo zafiziko izdravanje radnika

    Na taj dvostruki nain radnik postaje rob svoga predmetao to dobiva predmet rada, tj. to dobiva rad(da bi mogao egzistirati kao radnik)o to dobiva sredstva za izdravanje (da bi mogao egzistirati kao fiziki subjekt)

    Otuenje rada se ne pokazujesamo u rezultatu, nego i u aktu proizvodnje, unutarsame proizvodnedjelatnosti.Rad je radniku izvanjski rad, ne pripada njegovoj sutini, on se u svom radu ne potvruje,nego porie, da se ne osjea sretnim, mrcvari svoju prirodu i upropatava svoj duh. Stoga se radnik osjeakod sebe tek izvan rada,a u radu se osjea izvan sebe. Otueni rad ovjeku:

    Otuuje prirodu,

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    19/21

    19

    Samog sebe, njegovu vlastitu djelatnu funkciju, njegovu ivotnu djelatnost, on ovjeku otuujerod; on mu rodni ivot ini sredstvom individualnog ivota

    On otuuje ovjeku njegovo vlastito tijelokao i prirodu izvan njega,kao i njegovu duhovnusutinu, njegovu ljudsku sutinu.

    Otuenje ovjeka od ovjeka.U odnosu prema radniku koji radom sebi prisvaja prirodu, prisvajanje se pojavljujekao otuenje,samodjelatnost kao djelatnost za drugoga, ivotnost kao rtvovanjeivota, proizvodnja predmetakao gubitak predmeta kojiprelazi u tuu vlast, tuem ovjeku.

    1. treba primijetiti da sve to se kod radnika pojavljuje kao djelatnost ospoljenja, otuenja, kodneradnika se pojavljuje kao stanje ospoljenja, otuenja

    2. zbiljsko, praktiko odnoenje radnikau proizvodnji i prema proizvodu pojavljuje se kod neradnikakoji mu je suprotstavljen, kao teoretsko odnoenje

    3. neradnik ini sve protiv radnika, to radnik ini sam protiv sebe, ali neradnik ne ini protiv sebeono, to ini protiv radnika

    ODNOS PRIVATNOG VLASNITVA

    Vrijednost radnika kao kapitala penje se premapotranji i ponudi, a njegovo postojanje, njegovivot bili su i jesu i fiziki svjesni da su ponuda robe. Radnik proizvodi kapital, kapitalproizvodiradnika, on dakle proizvodi samoga sebe, a proizvod cjelokupnog kretanja jest ovjek kao radnik,kaoroba.

    ovjek nije nita drugo do radnik, a u njemukao radniku njegove ljudske osobine postojesamoutoliko, ukoliko postoje za kapital, koji mu je tu. Nuan razvitak rada jestosloboena, kao takvaza sebe konstituirana industrija i osloboeni kapital.

    Pretvaranjem roba u slobodna radnika (najamnika) vlastelin se pretvorio u industrijalca,

    kapitalista, i to je pretvaranje koje se prije svegadogaa pomou srednjeg lana, zakupca Kapitalist vidi zemljovlasnika kao dojueranjeg neradnikai okrutnog egoistinog gospodara, on

    zna da ga kao kapitalist oteuje, ali svoje cjelokupno drutvenoznaenje, svoj imetak i svoj

    uitak zahvaljuje industriji,on u njemu vidi suprotnost slobodne industrije islobodnog kapitala,nezavisnog od svakog prirodnog odreenja

    Pokretno vlasnitvo pokazuje na uda industrije i kretanja, ono je dijetemodernog doba, njegovjedinoroeni sin; ono alisvog protivnika kao glupana koji ne shvaa svoju sutinu(a to jepotpuno ispravno), koji na mjesto moralnogkapitala i slobodnog rada eli uspostaviti grubunemoralnu silu i kmetstvo

    Odnos privatnog vlasnitva jest rad, kapital i njihov odnos. Kretanje koje moraju prijei ti lanovi,jest:

    Neposredno i posredovano jedinstvo obiho U poetku kapital i rad jo ujedinjeni, zatim odvojeni i otueni, ali uzajamno se podiui

    i unapreujui kao pozitivni uvjeti Suprotnost Suprotnost svakog protiv sama sebe

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    20/21

    20

    PRIVATNO VLASNITVO I RAD

    Subjektivna sutina privatnog vlasnitva jest rad. Nacionalnu ekonomiju treba razmatrati kakokaoproizvod zbiljske energije i kretanja privatnog vlasnitva, tako i kao proizvod moderne industrije,kao to je ona s druge strane ubrzala i proslavila energiju i razvitak te industrije i uinila je snagomsvijesti

    FIZIOKRATIZAM je uenje francuske politiko-ekonomske kole (18. st.) da zemlja i poljodjelstvopredstavljaju jedini izvor blagostanja i napretka, opreka merkantilizmu

    Fiziokratija je neposredno nacionalno-ekonomski raspad feudalnog vlasnitva, ali isto tako ineposredno nacionalno-ekonomsko pretvaranje, uspostavljanje toga istog feudalnog

    vlasnitva, samo to njegov jezik nije sad vie feudalni, nego ekonomski.o Rad, dakle, jo nije shvaen u svojoj openitostii apstrakciji, on je jo vezan na poseban

    prirodni element kao na svoju materiju, on je, stoga, priznatsamo jo u posebnom,prirodno-odreenom nainu postojanja

    Fiziokratija porie posebno izvanjsko, samo predmetno bogatstvo na taj nain, to radproglaava njegovom sutinom. Ali rad je za nju, prije svega, samosubjektivna sutinazemljoposjeda te ona ukida njegov feudalni karakter na taj nain, to industriju (agrikulturu)

    proglaava njegovomsutinom

    PRIVATNO VLASNITVO I KOMUNIZAM

    Komunizam je napokon pozitivan izraz ukinutog privatnog vlasnitva, prije svega ope privatnovlasnitvo, a oblici komunizma su:

    Time to odnos privatnogvlasnitva shvaa u njegovoj openitosti, komunizam je u svomprvom obliku samo uopenje i dovrenjetoga vlasnitva

    o Vladavina vlasnitva stvarinad njim tako je velika, da on eli unititi sve tone mogu sviposjedovati kao privatno vlasnitvo

    Komunizama) jo politike prirode, demokratski ili despotski

    b) s ukidanjem drave, ali istovremeno jonedovren koji se jo uvijek nalazi pod utjecajemprivatnogvlasnitva, tj. ovjekova otuenjao Komunizam se ve pokazuje kao reintegracija ili povratak ovjeka u sebe, kao

    ukidanje ovjekova samootuenja,ali kako jo nije shvatio pozitivnu sutinuprivatnogvlasnitva, i kako je isto tako malo shvatioljudsku prirodu potrebe, on jenjime jo proet i podnjegovim utjecajem

    Komunizam kao pozitivno ukidanje privatnog vlasnitvakao ovjekova samootuenjao Istinsko rjeenje sukobaizmeu ovjeka i prirode, izmeu ovjeka i ovjeka, istinsko

    rjeenje borbe izmeu egzistencijei sutine, izmeu opredmeivanja i samopotvrivanja,izmeu slobode i nunosti, izmeu individuumai roda.

    o Pozitivno ukidanje privatnog vlasnitva se oitujekao prisvajanje ovjekovaivotapozitivno ukidanje svakog otuenja,povratak ovjeka iz religije, porodice, drave

    itd.u svoje ljudsko, tj. drutveno postojanje

    Religiozno otuenje dogaa se samo u podruju svijesti ovjekove unutranjosti, ali ekonomskootuenje je otuenje zbiljskog ivota, pa njegovo ukidanje obuhvaaobje strane

  • 8/12/2019 MARX Rani Radovi

    21/21

    21

    Drutveni karakter je opi karakter cjelokupnog kretanja, kako samo drutvo proizvodi ovjekakao ovjeka, tako on proizvodi drutvo. Djelatnost i uitak su drutveni kako po svom sadraju,tako i po nainu postojanja; oni su drutvena djelatnost i drutveni uitak.

    Drutvena djelatnost i drutveni uitak nikako neegzistiraju samo u obliku neposrednozajednike djelatnostii neposredno zajednikog uitka, iako se dogaaju svagdje,gdje jeonaj neposredni izraz drutvenosti osnovanu sutini sadraja djelatnosti i primjeren njegovoj

    prirodi Ma koliko da je ovjek poseban individuum on je isto toliko totalitet, idealan totalitet,

    subjektivno postojanjemiljenog i doivljenog drutva za sebe, kaoto u zbiljnosti postoji istotako kao percepcija i zbiljskiuitak drutvenog postojanja, kao i totalitet ovjekovaispoljavanja ivota

    Miljenje i bitak su razliiti, ali su istovremeno meusobno u jedinstvu. Smrt izgleda kao okrutnapobjeda roda nad odreenim individuumom i kao da proturjei njihovu jedinstvu, ali odreeni individuumsamo je odreeno rodno bie i kao takvo smrtno.

    Ukidanje privatnog vlasnitva potpuna je emancipacija svih ljudskih osjetila i svojstava; aliona jeta emancipacija upravo zato, to su ta osjetila isvojstva postala ljudska kako subjektivno, tako iobjektivno.

    Oko je postalo ljudskim okom, kao to jenjegov predmet postao drutvenim, ljudskimpredmetomkoji potjee od ovjeka za ovjeka

    ovjek se u predmetnom svijetu potvrujene samo u miljenju, nego sa svim osjetilima, osjetiladrutvenog ovjeka drugaija su nego osjetila nedrutvenog ovjeka.

    ovjek je neposredan predmet prirodne nauke, jer neposredna osjetilna priroda za ovjeka jeneposredno ovjekova osjetilnost (identian izraz), neposredno kao drugi ovjek koji za njegaosjetilno postoji; jer njegova vlastita osjetilnost postoji za njega kao ljudsk aosjetilnost tekpomou drugog ovjeka

    Jedno bie je za sebe samostalno tek onda kadastoji na vlastitim nogama, a na vlastitim nogamastoji tek onda, kad svoje postojanje zahvaljuje samom sebi.

    Za ovjeka socijalista cjelokupna takozvana svjetska historija nije nita drugo do proizvodnjaovjeka pomou ovjekova rada, nita drugo do nastajanje prirode za ovjeka te on zato imaoigledanneoboriv dokaz o svom roenju pomou samoga sebe, o svom procesu nastajanja

    Socijalizam je pozitivna ovjekovasamosvijest koja nije vie posredovana ukidanjemreligije, kao to je zbiljski ivot pozitivna ovjekova zbiljnost, koja nije vie posredovanaukidanjem privatnog vlasnitva, komunizmom

    Komunizam je pozicija kao negacija negacije, stoga zbiljski, za slijedei historijskirazvitak nuan moment ovjekove emancipacije i povratka samom sebi