Upload
hamzic-almedina
View
89
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Seminarski rad
Citation preview
1
MASDAR ECO-CITY, ABU DHABI
Rješenje problema, kao ideja vodilja
Grad je civilizacijsko žarište, urbana sredina predstavljena kroz odraz aktuelnih
političkih snaga, ali i kroz svijest njegovih stanovnika.
U današnjim gradovima izrazito su vidljive posljedice socijalnog konzervatizma, koje
se očituju u divljačkom betoniranju svih raspoloživih površina i podizanju neodrživo
visokih zgrada. One s jedne strane reflektuju ogromne količine sunčevog svjetla i
podižu temperaturu okoline, a s druge strane bacaju sjenu na sve što je niže od njih.
I dok neki uživaju u takvom prizoru, misleći kako je to odraz napretka i razvoja,
mudrost nas uči kako je takav grad osuđen na polagano umiranje i gubitak duše kojom
bi privlačio stanovnike.
Današnji su gradovi jedni drugima jeftine replike, a iznad svega vlada vulgarna
računica koja kvadratni metar nastoji pretvoriti u što veći profit. Pred takvom
gramzljivošću nestaju raznolikost i prepoznatljivi tragovi historije, nestaje životni
prostor građana, zatiru se tragovi ugodnog i sigurnog života.
Kao odgovor na ovaj problem prave se futuristički, zeleni, projekti i počinju se planirati
gradovi koji će ljudima pružiti dovoljno prirodnog ambijenta i pravo na normalno
životno okruženje, zdrav prostor u kome se kreću, stanuju, rade.
Smješten u pustinji, u blizini Abu Dhabija, u izgradnji od 2007 godine, Masdar City je
jedan od prvih planiranih, u cjelosti samoodrživih gradova u svijetu i jedan od najboljih
primjera kombinacije racionalnog korištenja resursa, sa elementima obnovljive
energije i notom tradicionalnog arapskog dizajna kroz fenomenalnu arhitekturu.
Inače, masdar je arapska riječ za izvor, što vrlo jasno upućuje, kako na simboličnu,
tako i na sasvim konkretnu ulogu budećeg arapskog eko-grada. Grad će se u
potpunosti snabdijevati obnovljivom energijom, a prije svega energijom sunca.
Grad Masdar će biti prvi primjer kombinacije visoke tehnologije i starih, tradicionalnih
pustinjskih građevinskih tehnika, kako bi se stvorila zdrava klima s čistim zrakom,
prirodno ekološko grijanje, čista struja i druge pogodnosti, a sve to zahvaljujući
povoljnom položaju grada usred arapske pustinje bogate sunčevom svjetlošću i
toplinom. Kako Nicolai Ouroussoff u New York Times-u izvještava, kompletan grad,
koji je nastao na osnovu plana koji su razvili arhitektonska firma Foster & Partners i
vlada Abu Dhabija, podignut je na betonsku bazu visine 23 stope kako bi se što više
izložio prirodnom provjetravanju pomoću hladnog povjetarca, a smanjila upotreba
klima-uređaja.
Projekat finansira šeik Khalifa bin Zayed Al Nahyan, vladar Abu Dhabija. Cijena ovog
2
grada, koji je planiran na nekih 6 km2 , za oko 50 000 stanovnika,bit će oko 20 milijardi
dolara, a izgradnja je okvirno planirana do 2020. godine.
Osnovna ideja je da emisija ugljendioksida bude svedena na nulu. Iako zvuči kao
scenario za film naučne fantastike, takav grad postaje realnost, jer je od 2007. godine
u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tačnije u Abu Dhabiju, već započela njegova
gradnja.
Prvi ekološki grad budućnosti Masdar City jednak je osmom svjetskom čudu. Poznati
britanski arhitekt Lord Norman Foster, u saradnji s velikim brojem vrhunskih svjetskih
stručnjaka izradio je prilično ambiciozan projekat ekološkog grada za buduće
stanovnike na visokom nivou kvalitete življenja.
"Uključeni smo u nekoliko projekata u Abu Dhabiju, ali ovaj je bez ikakve sumnje
najidealističniji. Vjerovatno je to danas najidealističniji projekat na svijetu i
najrelevantniji za susrete od Kyota do Davosa. A ovdje nije u pitanju pomodnost, već
preživljavanje" Norman Foster.
Masdar City je najdalekosežniji razvojni projekat do sada, a i prvi je iza koga stoje
najveći proizvođači nafte i njenih derivata.
Nafta je Abu Dhabi učinila prepoznatljivo bogatim, a razlog tome je njegovih devet
procenata svjetskih dostupnih rezervi. Ove rezerve će vremenom biti utrošene, pa
emirati okreću pogled ka industrijama koje promovišu čiste tehnologije kako bi
prekinuli svoju zavisnost od fosilnih goriva i otvorili nova radna mjesta.
Slika 1 – Položaj Masdara
3
Dizajn i struktura grada, snabdijevanje energijom
Slika 2 – Tehnologija zasnovana na principima obnovljive energije i njena primjena u Masdaru
Da bi postigao cilj, tim poznatog arhitekte, do u detalje je najprije proučio autohtonu
gradnju u pustinjskom ambijentu, kako bi iskoristio već poznata znanja u primjeni
savremene tehnologije. Foster je tako uočio da su naselja često građena kao visoke
prizemnice, ne samo zbog odbrambenih razloga nego i kako bi se bolje iskoristili
vjetrovi kojih na tome terenu ima cijele godine. Uočio je da su često građene i visoke
kule kroz koje je prolazio zrak i kroz otvore ispuštao na nivo ulice kako bi ih rashladio.
Iz istih razloga, prema projektu, ulice će biti uobičajeno uske, kako bi uspijevale
zadržati što više hlada, te uglavnom orjentisane istok-zapad jer se tako ubrzava protok
zraka kroz grad.
Prema projektu, trgovi će obilovati vodom, zelenilom i uređajima za vodu koji će služiti
za što lakše podnošenje pustinjske klime.
4
Slika 3 - Betonska fasada zgrade Masdar Instituta Slika 4 - Unutrašnjost grada, trg
Stanovnici će se voziti isključivo podzemnom željeznicom ili automobilima na električni
pogon, što je vrlo neobično za taj dio svijeta, gdje je javni prijevoz rijetkost, pa su
stanovnici pravi ovisnici o automobilima. Poznati arhitekt Foster u tom se dijelu
ugledao na Veneciju i predvidio podzemnu mrežu električnih automobila, što je ujedno
bio i najradikalniji poduhvat u konstruisanju tog nesvakidašnjeg eko-grada budućnosti.
"Pogledajte Veneciju. Ne osjećate da išta nedostaje jer nema automobila. Baš
naprotiv. Toliko je atraktivna da je u opasnosti da postane previše popularna. Ovdje
pokušavamo ostvariti što više sa što manje" N. Foster.
Slika 5 - Struktura grada
Osmišljen kao eksperimentalni grad, Masdar City nudi plodno okruženje koje podstiče
kreativnost i omogućava rad i razvoj organizacija koje se bave ovim strateškim
sektorom.
Arhitekti žele maksimalno iskoristiti izobilje sunčeve energije te su zbog toga sagradili
najveću grupu solarnih kolektora na Bliskom Istoku. Također, jedna eksperimentalna,
ideja je da se napravi krug ogledala koji sunčevu svjetlost reflektira u jedan središnji
stub, koji tu energiju fokusira u jedan veliki snop.
5
Solarni paneli i kolektori na krovovima i drugim mjestima proizvodili bi dovoljno
električne energije za sve potrebe grada.
Kupola izrađena od TF solarnih panela (TF-thin film) pružaće hlad i polovinu, gradu
potrebne, struje. Turbine na vjetar i tzv. “waste-to-power” elektrane (koriste otpad kao
gorivo) biće “tačka na i” ove predivne panorame. U obližnjoj pustinji, električna
centrala snage 500 MW sakupljaće solarnu energiju – radiće se o solarnoj elektrani
koncentratorskog tipa, gdje se toplotna energija solarnog zračenja predaje parnom
generatoru.
Slika 6 - Solarni paneli Slika 7 - Kupola
Položaj grada je pažljivo izabran. Na obali je mora i u blizini aerodroma. Blag vjetar
koji skoro stalno puše osvježavat će gradski prostor, a biće izgrađen i zid koji će
opasavati dio grada i štititi ga od vrelog pustinjskog vjetra i buke aerodroma. Prirodna
klimatizacija bila bi potpomognuta i tornjevima-vjetrenjačama koje bi pokretao vjetar i
koji bi, osim za proizvodnju struje, služili i kao veliki ventilatori.
Slika 8 - zgrada Masdar Instituta Slika 9 – Primjer dizajna zgrada i ulica
6
Saobraćajna infrastruktura
Možda je ipak najveći eksperiment Masdar City-a njegov status prvog “car-free”
naselja. Upotreba klasičnih automobila biti će zabranjena. Ipak, neka vrsta javnog
prijevoza će postojati i sastojati će se od specijalnih vozila na baterije koja će se kretati
sistemom magnetnih traka. Projektanti taj sistem nazivaju "horizontalni liftovi".
Projektanti se nadaju da će šetališta zaštićena od intenzivnog sunčevog zračenja
ohrabriti građane da pješače a veće udaljenosti prelaze lakim električnim vozom ili
električnim kapsulama sa šest sjedišta (eng. naziv “ personal rapid transit system”).
Slika 10 - Lokacija grada i saobraćajna infrastruktura Slika 11 – Kapsule za javni prijevoz
U potrazi za prikladnim i održivim transportnim sistemom Masdar City sprovodi dva
projekta koja bi trebala riješiti ovaj problem: Personal Rapid Transit (PRT) and Freight
Rapid Transit (FRT) sisteme automatizovanih, električnih, jednokabinskih vozila, koji
nude privatnost i komfor, te pouzdanost i održivost pri upotrebi javnog prijevoza.
Masdar City je, sa Mitsubishi Heavy Industries, započeo i lansirao i projekat
električnog automobila.
Slika 12 – Pilot projekat, električno vozilo Masdar Instituta
7
Snabdijevanje vodom
Gradski planeri kažu da će 80 % vode biti reciklirano i upotrijebljeno onoliko puta
koliko je to moguće. Veći dio pitke vode dobijati će se desalinizacijom morske. To je
energetski intenzivni proces kojim se morska voda pretvara u pitku. Najveći dio vode
za piše u UAE dobija se upravo ovim postupkom, što objašnjava zašto je ova zemlja
jedan od najvećih emitera ugljenika u atmosferu. U Masdaru, međutim, ovaj proces
pokretat će solarna energija, a u okviru ovog programa, pored reciklaže 80% vode, bit
će instalirana i druga tehnološka rješenja kao što je sistem za detekciju curenja
cjevovoda. Primjenom ovakvog pristupa konzervacije sadašnji prosjek potrošnje vode
u UAE, koji iznosi 543 litra dnevno po stanovniku, smanjit će se na 80 litara vode.
Slika 13 - Recikliranje vode
Slika 14 – Grijači za vodu, na solarnu energiju
8
Recikliranje otpada
Reciklaža gradskog krutog otpada, podijeljena je u tri grupe:
- suhi reciklanti (konzerve, plastika, papir...)
- mokri reciklanti (hrana i ostali organski otpad)
- ostali otpad, koji nije jasno definisan u prethodne dvije grupe
Četvrta grupa otpada predstavlja manji procenat ukupnog otpada, a u što bi spadao
glomazan otpad, opasne tvari, te ostale vrste specijalnog otpada poput baterija itd.
Svaka zgrada ima posude za razdvajanje na tri osnovne vrste otpada.
Slika 15 – Kante za reciklažu Slika 16 – Recikliranje otpada, odvoz
Suhi otpad će se dalje sortirati i odlagati u fabrike za reciklažu, dok će se od
organskog otpada praviti kompost, koji će se dalje koristiti u poljoprivredi.
Slika 17 - Sistem proizvodnje organskog đubriva
9
Grad budućnosti, tema sadašnjosti
Sultan Ahmed Al Džaber, Masdarov “prvi izvršni” je pokušao da bude skroman
rekavši: “Jednostavno, preduzeli smo jedan hrabar korak”.
Slika 18- Noćno osvjetljenje grada, korištenjem prikupljene solarne energije
Slika 19 – Masdar, Eco-city
Masdar je samo jedan od nekoliko konkretnih napora u cilju formiranja održivih
zajednica, kao odgovor na prijetnje koje dolaze od klimatskih promjena.
Prva faza projekta je završena i univerzitetski kamp MIT (Massachusetts Institute of
Technology) sa 167 studenata i 43 profesora iz cijelog svijeta danas živi i radi u
Masdaru. Solarni klima uređaji i fabrike za desalinizaciju vode se testiraju, kao i
upotreba termalne energije i solarnih elektrana koje uz pomoć ogledala koncentrišu
10
sunčeve zrake i zagrijavaju vodu radi generisanja struje. Druga faza, planira izgradnju
još 222 stana (ukupno 323), novih ulica i prodavnica. Do 2015.godine u gradu
Masdaru će živjeti 7.000 ljudi i očekuje se da će još 12.000 ljudi iz Abu Dabija tu
dolaziti na posao.
Kako kaže Lora Stupin, mlada inžinjerka, monitori koji prate svaki korak, svaku akciju
stanovnika koja kao rezultat ima potrošnju energije bude osjećaj života u gradu čiji je
gradonačelnik Veliki Brat.
Svako otvaranje vrata frižidera ili uključivanje šporeta se bilježi, senzori pale i gase
svjetla u stanu, tuševi se sami gase poslije nekoliko minuta, temperatura i potrošnja
vode se kontrolišu centralno. Međutim, naučnici tvrde da je ovaj grad laboratorija za
budućnost, mjesto koje je samo po sebi eksperiment u kome se vidi tačna potrošnja
svakog stana, u kome zgrade troše upola manje energije od običnih zgrada, u kome
studenti imaju iskustvo principa potpune održivosti kog brojni ljudi, mogu samo da
zagovaraju, ali ne i da dožive. Da, studenti se žale jer su navikli da uključe klime na
16oC, međutim, u gradu je idealna temperatura od 24oC i centralna kontrola ne
dozvoljava njihovo korištenje.
Otkad su napravljeni glavni planovi za Masdar, desila se ekonomska kriza pa su i oni
morali da se mijenjaju. Ipak, ciljevi su ostali isti.
Planeri su prepoznali da najveća ekološka dostignuća dolaze od najpasivnijih i
najjeftinijih faktora, a to su orjentacija i forma, kako grada, tako i njegovih objekata.
Neke ideje, koje su se pokazale kao preskupe, modifikovane su, u skladu sa trenutnim
mogućnostima. Ipak, ako se uspješno prevaziđu svi finansijski i tehnološki problemi,
ostaje još samo jedan. Psihološki. Ljudi će morati da se naviknu da žive u prelijepom i
čudnom gradskom okruženju i sa pogledom sa prozora na prašinu i pijesak sve do
horizonta. Čini se, kako će, život u Masdaru biti nalik na život u naučno-fantastičnom
romanu.
Slika 20 – Masdar, Eco-city
11
Izvori:
http://masdarcity.ae/en/
http://prezi.com/ckuol7qxryya/masdar-city-presentation-2012/
BILTEN Udruženja za gas u BiH – GASBiH
http://www.hansgrohe.hr/11859.htm
http://metro-portal.hr/masdar-city-pustinjski-eko-grad-buducnosti/1430
http://ekospark.com/info/12_zanimljivosti/07_masadar/masadar.html
http://www.ekologija.rs/masdar-naucnofantasticni-grad
http://danas.net.hr/znanost/foto-eko-grad-na-nalazistima-nafte
http://www.enterijermagazin.com/masdar-city-abu-dhabi/
http://www.radiosarajevo.ba/novost/23318