MASLEN ICA o hrvatskom zajedni„tvu i solidarnosti · 2017-11-09 · cija Maslenica svjedoËi o veli-G O I N I A U prigodi obiljeæavanja 5 . godiπnjice vojno-redarstve-ne operacije

Broj 172. Godina V. 25. sijeËnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.h r v atsk i-v ojnik .h r

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

MA S LEN ICA - operacija koja svjedoË i o hrvatskom zajedniπtvu i solidarnosti

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

15. godiπnjica vojno-redarstvene operacije Maslenica

naslovna strana besplatna 01/23/08 11:14 Page 1

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: Ante Ned iljk o DOMJANOVIΔ

02 strana cestitka.qxd 01/22/08 13:06 Page 2

NATO ACCS - zrakoplovno operativno srediπte za novo doba

Fenomen globalnog terorizma i regionalne nestabilnostinajveÊi su sigurnosni izazov poËetka 21. stoljeÊa. TonameÊe potrebu stalne prilagodbe snaga, koncepata isposobnosti za suoËavanje s prijetnjama

“Operacijom M aslenica vraÊenaje nada i dostojanstvo hrvatskomnarodu a ona je ujedno i potvrdi-la potreban stupanj spremnosti i organiziranosti OS RH za noveakcije oslobaanja cjelokupnogteritorija Republike Hrvatske“, istaknuo je general pukovnikM laden Kruljac...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u Z agrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, M olimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EM PA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Svima nama, hrvatskim Ëasnicima, zaigralo je srce kad smo Ëuli prve taktove JelaËiÊeva

marπa. U zajedniËkom mimohodu bili su austrijski i hrvatski kadeti i kadetkinje. M imohod

je protekao besprijekorno. Upravo onako kakosmo priæeljkivali i nadali se, ali se nismo usudili

glasno izreÊi

S t r a n a 4

Jedna od temeljnih svrha programa NATOAC C S je stvaranje potpuno unificiranog i

interoperabilnog zrakoplovnog C 2 okruæja,Ëiji bi svi planirani razmjeπteni elementi

trebali biti spremni tijekom 2008., a prva inicijalna operativna faza trebala zaæivjeti do

kraja 2009. godine

S t r a n a 2 1

S t r a n a 1 2

15. godiπnjica vojno-redar-stvene operacije Maslenica

Naslovnicu snimio T omislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Eksplozivne naprave prijete

Pripadnici OSRH-a na »asniËkom balu u BeËu

S t r a n a 2 0

03 strana 01/23/08 14:48 Page 3

25. sijeËnja 2008.4

P etnaesta godiπnjica vojno-redar-stvene operacije Maslenica sve-Ëano je ove godine obiljeæena

viπednevnim dogaanjima u Zadar-skoj æupaniji. Srediπnja sveËanost po-Ëela je 2 2 . sijeËnja, kad je prije petna-est godina operacija zapoËela, polaga-njem vijenaca i paljenjem svijeÊa pod-no srediπnjeg kriæa na zadarskomgradskom groblju. V ijence su poloæili isvijeÊu zapalili izaslanik PredsjednikaRH i vrhovnog zapovjednika OSRHgeneral pukovnik Mladen Kruljac,izaslanstvo MORH-a na Ëelu s dræav-nim tajnikom Matom Rabotegom teizaslanstva grada, æupanije i udruga.Potom je u srediπtu grada otkriveno

spomen-obiljeæje trinaestorici pripad-nika 3 . imotske bojne iz sastava 4 . gar-dijske brigade koji su poginuli tijekomoperacije. Spomenik su zajedno otkrilizadarski i imotski gradonaËelnik Æ iv-

ko Kolega i Anto – uzele, a blagoslovioga je vojni kapelan Ivo T opaloviÊ. Spo-menik je postavljen na mjestu simbo-liËna znaËenja, na raskriæju ulica AnteStarËeviÊa, zaËetnika hrvatske dræav-

“ O p erac ijo m M aslenic a v raÊ ena je nad a i d o sto janstv o h rv atsk o m naro d u a o na je u jed -no i p o tv rd ila p o treb an stu p anj sp rem no sti i o rg aniz irano sti O S R H z a no v e ak c ije o slo -b a anja c jelo k u p no g terito r ija R ep u b lik e H rv atsk e“ , istak nu o je iz aslanik P red sjed nik aR H g eneral p u k o v nik M lad en K ru ljac , a d ræ av ni tajnik M ate R ab o teg rek ao je k ak o o nasv jed o Ëi o v elik o m h rv atsk o m z ajed niπ tv u i so lid arno sti, so lid arno sti b ranitelja iz D al-m ac ije, S lav o nije i g o to v o sv ih k rajev a H rv atsk e s g ra anim a Z ad ra i R av nih k o tara

Maslenica - operacija koja svjedoË i o hrvatskom zajedniπtvu i solidarnosti

Izaslanik Predsjednika R H i vrhovnog zapovjednika O SR H general pukovnik M laden Kruljac

Maslenica je bila prva zdruæena napadna operacija pripadnika HV -a i MUP-a iprvi put je izveden helikopterski desant, kojim su postrojbe iz Slavonije preko no-Êi prebaËene na podruËje KaπiÊa u zadarskom zaleu. Rezultat operacije bio je po-vezivanje sjeverne i juæne Dalmacije s ostatkom Hrvatske, a moral pripadnika Hr-vatske vojske i MUP-a dobio je novi zamah. Nakon jedanaest mjeseci, koliko supostrojbe provele na MasleniËkom ratiπtu, skupili smo odreena iskustva, koja

smo primijenili u zavrπnim operacijama Hrvatske vojske i policije u Bljesku i Oluji.

15. godiπnjica vojno-redarstvene operacije M aslenica

Vesna P INT ARIΔ, s nimio T omis la v B RANDT

04-07 strana 1/23/08 3:01 PM Page 4

25. sijeËnja 2008.

nosti, i dr. F ranje T umana, nastav-ljaËa i oæivotvoritelja ideje samostal-ne hrvatske dræave, a u znak trajnezahvale i poπtovanja poginulimimotskim vitezovima.

U prigodi godiπnjice visoka dræav-na i vojna izaslanstva poloæila su vi-jence dan prije i na spomen-obiljeæ-ja poginulim pripadnicima 3 . gbr u

KaπiÊu te pripadnicima 4 . gbru Islamu L atinskom. SveËa-nost je nastavljena sveËanomakademijom u Hrvatskoj ka-zaliπnoj kuÊi. Prigodnim sugovorima podsjetili na te sud-bonosne dane Zadrana za-darski gradonaËelnik Æ ivkoKolega, æupan Ivo GrbiÊ, dr-æavni tajnik MORH-a MateRaboteg i izaslanik Predsjed-nika RH general pukovnikMladen Kruljac. GradonaËel-nik Kolega podsjetio je na teπ-ke ratne dane bez struje, vode,pod stalnim uzbunama i raza-

ranjima, grad preplavljen prognanici-ma, unatoË Ëemu Zadrani nisu klonuliduhom. Oslobaanjem okupiranog za-darskog zalea i povratkom na staraognjiπta ponovno je upaljena vatra, ko-ja, kako je rekao, nikada viπe neÊe bitiugaπena. Pozdrave je uime ministraBoæidara Kalmete nazoËnima uputiozadarski æupan GrbiÊ, istaknuvπi kakoje ta operacija æiteljima Zadra i okolicedala novu snagu i nadu u skoro oslo-baanje cijele Hrvatske te kako ærtva

svih branitelja koji su svoje æi-vote dali za slobodu na ovompodruËju nikad ne smije bitizaboravljena.

Uime MORH-a i ministraBranka V ukeliÊa skupu seobratio dræavni tajnik MateRaboteg. On je istaknuo kakoje operacija Maslenica oznaËi-la svojevrsnu prekretnicu udotadaπnjem ratovanju poka-zavπi spremnost i odluËnosthrvatskog Ëovjeka za ostvare-nje potpuno slobodne i samos-talne hrvatske dræave. Podsje-ÊajuÊi na vojno-politiËki kon-tekst uoËi operacije, Rabotegje rekao kako je upravo na po-druËju Novskog ædrila nepri-jatelj æelio ostvariti svoj naumkomadanja Hrvatske. Prekida-njem prometne i gospodarskepovezanosti sjevera i juga Hr-vatske, æivot na jugu bio jedoveden u nemoguÊu situaci-ju. Srbi na okupiranom podru-Ëju, u tzv. UNPA zonama, nisubili spremni za postizanje mir-nog rjeπenja, a neodræivosti si-

tuacije iπla je u prilog i inertnost snagaUnprofora. Zato je hrvatsko dræavnovodstvo donijelo odluku o pokretanjuoperacije ograniËenog dometa i ciljakako bi se sjeverna i juæna Hrvatskaponovno cestovno povezale. Podsjetioje kako je operacija pripremljena upotpunoj tajnosti, kako su neposrednoprije napada Ëak iskljuËene sve tele-fonske veze na zadarskom podruËju.Neprijatelj je bio toliko zateËen da suhrvatske snage veÊ nakon 7 2 sata ost-varile glavne ciljeve operacije: oslobo-dili zadarsko zalee i grad te odbacilisrpske snage iz podruËja Rovanjske,Novskog ædrila, Maslenice i od magis-trale Posedarje-Zadar, presjekli putnepravce GraËac-Obrovac i Benkovac-Knin i oslobodili komunikaciju Zadar-Maslenica-Karlobag te oslobodili zraË-

5

G OD I© NJ IC A

N a sveËanoj akademiji bili su visoki vojni icivilni duæ nosnici, a u ime M O R H -a skupu seobratio dræ avni tajnik M ate R aboteg istaknuvπikako je operacija M aslenica oznaËila svojevrs-nu prekretnicu u dotadaπnjem ratovanju

U srediπtu Zadra otkriveno jespomen-obiljeæ je poginulim pri-padnicima 3 . imotske bojne 4 . gbr

04-07 strana 1/23/08 3:03 PM Page 5


nu luku Zemunik i zauzeli kljuËne ob-jekte na V elebitu. Dræavni tajnik Rabo-teg podsjetio je kako su tada prvi put uborbenim djelovanjima angaæirane svegrane Oruæanih snaga. Sudjelovale supostrojbe tadaπnjeg ZP-a i to 4 . gbr, T G1 1 2 ,u kojoj su bili i pripadnici dbObrovac, BG 1 1 3 , 1 2 6 brigada, 7 . do-mobranska pukovnija, domobranskebojne Benkovac i Biograd, 4 0 . inæenje-rijska bojna, 3 0 7 .L oB, 7 2 . bV P, 2 6 4IDS, 2 5 4 satnija veze, dijelovi topniË-kih i PZO postrojbi, dijelovi 9 ., 3 ., 2 ., i1 ., gardijske brigade, dijelovi postrojbiGSOS-a, Srediπnjica E D Split, pomor-ske snage HRM-a (MOMP Ugljan,Odred kopneno-pomorskih diverzana-

ta, 5 3 . bojna mornariËko-desantnogpjeπaπtva, brodovi) te eskadrila heli-koptera HRZ-a i specijalne snageMUP-a koje su se nalazile na V elebitu.Za Ëetiri dana intenzivnih borbi oslo-boena su brojna sela zadarskog zale-a i strateπki vaæni poloæaji na V elebi-tu. Iako su veÊ nakon 7 2 sata postig-nuti glavni ciljevi operacije, zbog pri-tiska meunarodne zajednice zaustav-ljeno je napredovanje naπih snaga πtoje neprijatelj iskoristio za ubrzano do-vlaËenje pojaËanja iz Srbije i BiH kakobi izvrπio protuudar. No, odbijen je jersu naknadno uvedene u borbu snage3 . gardijske brigade, a dostignuta crtabojiπnice je stabilizirana. Osloboena

su 9 2 Ëetvorna kilometra hrvatskog te-ritorija, neprijatelj je odbaËen od gra-da, a sjever i jug Hrvatske ponovno supovezani. Operacija Maslenica je do-kazala spremnost, odluËnost i potrebanstupanj organiziranosti hrvatskih oru-æanih snaga za oslobaanje privreme-no okupiranih podruËja i svakako jepreokrenula dotadaπnji tijek Domovin-skog rata, dokazavπi sposobnost opera-tivnog iznenaenja u pripremi i izvo-enju borbenih djelovanja. Na Novskomædrilu potkraj srpnja iste godine puπtenje u promet pontonski most, Ëime je ikopneno ponovno povezana cijela Hr-vatska. Rezultati operacije omoguÊilisu hrvatskom dræavnom vodstvu preu-

zimanje diplomatske inicijative udaljnjoj borbi za ostvarenje hrvat-skih strateπkih interesa. Dræavnitajnik podsjetio je i na oslobodi-laËku akciju na brani PeruËa, ko-jom je otklonjena prijetnja srpskevojske da u znak odmazde zbogvelikih gubitaka sruπi branu naPeruËkom jezeru i izazove katas-trofu nesagledivih razmjera.

Prisjetio se junaπtva poginulihbranitelja i istaknuo kako opera-cija Maslenica svjedoËi o veli-

G OD I© NJ IC A

U prigodi obiljeæavanja 1 5 . godiπnjice vojno-redarstve-ne operacije Maslenica, a u organizaciji Hrvatskog me-morijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata,na Zadarskom sveuËiliπtu odræan je struËni skup o toj,po mnogoËemu posebnoj vojno-redarstvenoj operaciji.Kako je namjera C entra organiziranjem javnih predava-nja, okruglih stolova te struËnih i znanstvenih raspravapribliæiti objektivnoj spoznaji pojedine vaæne dogaajeiz Domovinskog rata, istaknuo je njegov ravnatelj dr. sc.Ante Nazor, tako su se i na ovom skupu naπli zapovjed-nici i izravni sudionici operacije da svojim izlaganjimapridonesu πto cjelovitijem prikazu priprema, tijeka i re-zultata operacije.

O snagama Zbornog podruËjaSplit i njihovoj mobilizaciji tije-kom operacije govorio je gene-ral bojnik L uka Dæanko, upozo-ravajuÊi na probleme vezaneuz njezin poËetak. PukovnikSvemir V rsaljko podsjetio je na

djelovanje specijalnih snaga MUP-a RH u operaciji. Nji-hov je stoæer bio ustrojen na samoj crti bojiπnice i oni sus poloæaja na V elebitu, unatoË ekstremnim uvjetima,ovladali dominantnim kotama i komunikacijama obaviv-πi potpuno svoju zadaÊu. O sudjelovanju postrojbiHRM-a govorio je admiral V id StipetiÊ. MornariËkesnage koje su sudjelovale u operaciji imale su snaæanpozitivan psiholoπki uËinak. O angaæiranju V ojne polici-je govorio je brigadir Marijan BiπkiÊ. V ojna policija sud-jelovala je i u aktivnoj obrani i u zadaÊama osiguranja,a s crta obrane na zadarskom podruËju povuËena je teku sijeËnju 1 9 9 4 . Maslenica je pokazala uËinkovitostsustava zapovijedanja V P-om na crti bojiπnice, naglasioje. Pukovnik Boris JacoviÊ osvrnuo se na djelovanje 2 .gardijske brigade i upozorio na nedovoljno inæenjerijskoutvrivanje poloæaja tijekom prekida ofenzivnih djelova-nja. Na sudjelovanje 9 . gardijske brigade podsjetio jebrigadni general F rane T omiËiÊ. U sijeËnju 1 9 9 3 . briga-da se tek ustrojavala i premda nepopunjena, dræala jecrtu bojiπnice. Bio je to za nju prvi veliki borbeni ispit, asredinom oæujka Sektor predaje snagama 1 . gbr. O ulozi

S truË ni skup “ V R O Maslenica“

04-07 strana 1/23/08 3:04 PM Page 6

kom hrvatskomzajedniπtvu i so-lidarnosti, soli-darnosti branite-lja iz Dalmacije,Slavonije i goto-vo svih krajevaHrvatske s gra-anima Zadra iRavnih kotara.Pozdrave uimePredsjedni-ka RH upu-tio je njegovizaslanikgeneral pu-kovnik Kru-ljac, joπ jed-nom apos-trofirajuÊikako jeMaslenicabila prvanapadnaoperacija ukojoj susudjelovale i kopnene i zraËne i mor-nariËke snage OSRH-a te specijalnepostrojbe MUP-a. PoluËenim uspjesi-ma hrvatskom je narodu vraÊena na-

da i dostojanstvo, a neprijatelju jasnodano do znanja πto ga Ëeka.“Operaci-ja Maslenica potvrdila je potrebanstupanj spremnosti i organiziranosti

hrvatskih Oruæ-anih snaga zanove akcije oslo-baanja cjelo-kupnog teritorijaRepublike Hr-vatske“, istak-nuo je generalKruljac, dodavπikako ærtvu hr-vatskih branite-

lja nika-da neÊe-mo i nesmijemozaboravi-ti. Pri-godniprogramglazbenosu upot-puniliOrkestarHrvatskevojske iKlapa

HRM-a “Sv. Juraj“, a u zadarskomobjektu Arsenal otvorena je i prigodnaizloæba fotografija V RO “Maslenica”u organizaciji V ojnog muzeja.

G OD I© NJ IC A

725. sijeËnja 2008.

1 .,4 .,5 ., i 7 . gardijske brigade govorio je brigadir Mla-den F uzul. Prva gardijska brigada u operaciju se uklju-Ëuje s jednom kombiniranom bojnom, a od oæujka preu-zela je I. sektor i dræala do lipnja 1 9 9 4 . iznimno teπkepoloæaje na V elebitu, kada ih zamjenjuju snage 8 4 . gar-dijske bojne. » etvrta gardijska brigada bila je komplet-na angaæirana u operaciji na glavnom smjeru napada iËinila udarnu snagu zbornog podruËja, te je veÊ drugogdana operacije bila na zacrtanim pozicijama. Snage 5 .gardijske brigade prevezene su zrakom u podruËje bor-benih djelovanja i angaæirane od veljaËe do srpnja 1 9 9 3 .Sedma brigada zamjenjuje na poloæajima 1 1 3 . brigadu,a nakon potpunog ustrojavanja ostaje na prostoru Dal-macije do konaËnog oslobaanja RH. Upravo su snagegardijskih brigada pokazale spremnost i sposobnost iz-voenja borbenih djelovanja u razliËitim vremenskim izemljiπnim uvjetima, a njihova manevarska sposobnostosigurala je postizanje iznenaenja kod neprijatelja, Ëi-me je neutralizirana njegova brojËana nadmoÊ. Na krajuje o ulozi 3 . gardijske brigade govorio general pukov-nik Mladen Kruljac. Ona se nalazila na slavonskom bo-jiπtu, ali je zbog potrebe izmjena snaga na zadarskombojiπtu ustrojena T aktiËka skupina 3 . gbr, koja se 2 8 . si-jeËnja 1 9 9 3 . helikopterom prebacila do zadarskog zale-a. Bio je to prvi izveden helikopterski desant postrojbiHV -a, za pripadnike postrojbe i potpuno drukËiji teren ivremenski uvjeti, a crta bojiπnice duga 1 7 kilometara.Neprijateljski napadi bili su iznimno æestoki, tako da je

1 . veljaËe neprijatelj uspio probiti obranu dovevπi pri-padnike 3 . gardijske u poluokruæenje. No u protunapa-du T S 3 . gbr vraÊa poloæaje i premda trpi velike gubit-ke, ostaje na crti obrane unatoË stalnim neprijateljskimdjelovanjima. Od srpnja do sredine listopada angaæira-na je na tom podruËju cjelokupna brigada.

General Kruljac podsjetio je i na razloge pokretanjaoperacije Maslenica: neuËinkovitost snaga UN-a i ne-moguÊnost odvijanja prometa MasleniËkim mostom, od-nosno odsjeËenost juæne od sjeverne Hrvatske. Bilo jenajvaænije osloboditi podruËje Novskog ædrila i zraËneluke Zemunik te omoguÊiti promet pravcem Karlobag-Maslenica-Zadar, osiguravajuÊi tako spajanje hrvatskogsjevera i juga. Bilo je nuæno blokirati snage protivnika uObrovcu i Benkovcu te stvoriti uvjete za oslobaanje πi-reg zadarskog podruËja. Operacija je planirana i prove-dena pod kodnim nazivom “Gusar“, a zapoËela je 2 2 . si-jeËnja ujutro u 7 .0 5 . Primijenjeno je naËelo iznenae-nja, koje se oËitovalo u tajnosti priprema. Gardijske pos-trojbe Ëija se uloga pokazala kljuËna dovoene su s ve-Êe udaljenosti i uvoene u borbu iz pokreta. Operacijaje bila intergranska, tj. u njoj su sudjelovale sve tri gra-ne Hrvatske vojske. U operaciji je osloboeno cijelo po-druËje “ruæiËaste zone“ u zadarskom zaleu i osiguranprostor Novskog ædrila strateπki bitan za spajanje hrvat-skog sjevera i juga. Prvih dana operacije poginulo je 1 8hrvatskih branitelja, a do 3 1 . oæujka poginulo je 1 2 7branitelja dok je 1 5 8 bilo ranjeno.

M isa za poginule braniteljeMisu za poginule hrvatske branitelje uz zahvalu za dar slobode koju danas baπtini-mo u zadarskoj katedrali sv. Stoπije sluæio je generalni vikar V ojnog ordinarijata,

mons. Josip ©antiÊ. Podsjetivπi u propovijedi kako nema veÊe ljubavi od davanja æivotaza drugoga, mons. ©antiÊ je istaknuo kako su naπi branitelji svoj æivot darovali za naj-veÊe vrednote. Neki bi, kazao je, æeljeli zgaziti takve vrednote i uniπtiti i obezvrijeditiljubav koju su naπi branitelji imali. Stoga su Hrvatskoj i danas potrebni junaci evane-lja koji Êe ærtvovati sebe za dobro domovine, i upravo njih treba ohrabrivati jer oni su

svjetlo ove zemlje. “Naπa povezanost u pozitivnom nastojanju uËinit Êe naπu domovinujoπ jaËom i snaænijom. Moramo shvatiti da nam je potrebna povezanost i moramo po-dræavati jedni druge kako bismo obogatili joπ viπe naπu zemlju. Zasluge naπih branite-

lja treba vrednovati i æivjeti”, istaknuo je mons. ©antiÊ.

04-07 strana 1/23/08 3:04 PM Page 7

8 25. sijeËnja 2008.

MORH I OS RH

U Ministarstvu obrane, 1 7 . sijeËnja, vojniordinarij mons. Juraj Jezerinac, u pratnjigeneralnog vikara mons. Josipa ©antiÊa,blagoslovio je uredske prostorije MORH-a iGlavnog stoæera Oruæanih snaga RH.

Na sveËanosti blagoslova bili su ministarobrane Branko V ukeliÊ, dræavni tajnik MateRaboteg, ravnatelj V ojne sigurnosno-obav-jeπtajne agencije general bojnik Gordan» aËiÊ, te njihovi suradnici i ostali djelatniciMORH-a.

OJ I

Istekom petogodiπnjeg mandata, pred-sjednik Republike i vrhovni zapovjednikOruæanih snaga RH Stjepan MesiÊ svo-jom je odlukom 1 6 . sijeËnja formalno ra-zrijeπio generala zbora Josipa L uciÊa sduænosti naËelnika Glavnog stoæeraOruæanih snaga Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike imenovat Êe no-vog naËelnika Glavnog stoæera OSRH-akad dobije prijedlog V lade RH te miπlje-nje mjerodavnog odbora Hrvatskog sabo-ra o kandidaturi za novog naËelnika.

U odsutnosti naËelnika, u skladu s re-dovnim postupkom, tu duænost od 1 7 . si-jeËnja 2 0 0 8 . godine obavljat Êe zamjeniknaËelnika Glavnog stoæera OSRH-a ge-neral pukovnik Slavko BariÊ.

OJ I

U Galeriji Ministarstva obrane “Zvonimir”, Bauerova3 3 , otvorena je izloæba Gradskog muzeja iz Kobarida(Slovenija) pod nazivom V eliki rat u Krnskom gorju,koja fotografijama i tekstom opisuje bitku iz I. svjet-skog rata na rijeci SoËi.

Izloæbu organiziraju V eleposlanstvo Republike Slove-nije i V ijeÊe slovenske nacionalne manjine Grada Za-greba kao jedan od kulturnih dogaaja u prigodi obilje-æavanja predsjedavanja Slovenije E uropskom unijom,koje traje od 1 . sijeËnja do 3 0 . lipnja 2 0 0 8 . Autor izloæbeje Æ eljko C impriË, a postavio ju je Miloπ V olariË. Napanoima ukupne duæine 2 8 metara fotografijama i tek-stualno prikazani su povijesni dogaaji iz I. svjetskog

rata na sjevernom, gorskom dijelu nekadaπnje bojiπnicena rijeci SoËi, uz fotografije planine Krn te podruËjaPosoËja i Krasa, gdje se susreÊu slavenski, romanski igermanski svijet. Uz priËu o ratnom razaranju, patnja-ma i ærtvama vojnika te ujedno zadivljujuÊu ljepotuprirode, nameÊu se brojna pitanja i raaju serazmiπljanja o ratu i miru te ljudskim sudbinama.

Na izloæbi sudjeluje i V ojni muzej MORH-a s neko-liko izloæaka naoruæanja i vojne opreme sa soËanskebojiπnice. Izloæba se moæe razgledati do 3 0 . sijeËnja,radnim danom od 1 1 do 1 8 sati i subotom od 1 0 do 1 2sati. Ulaz slobodan.

OJ I

B lagoslov prostora MO R H -a

Izloæba u G aleriji MO R H -a o b itki na rijeci SoË i

Istekao m andat naË elniku G lavnog stoæera O S R H

B lagoslov prostora MO R H -a

snim

io T

. B

RA

ND

T

Foto

: U

red

Pre

dsje

dnik

a R

H

08,09 strana 1/23/08 12:49 PM Page 8

925. sijeËnja 2008.

OS RH

F inancijsko upravljanje i kontro-le (F MC ) moraju pomoÊi pro-raËunskom korisniku u ispu-

njavanju njegove misije. Svrhauvoenja F MC -a jest poboljπanje fi-nancijskog upravljanja i odluËivanjakako bi se ostvarilo nekoliko opÊihciljeva, a to su obavljanje poslova-nja na pravilan naËin, usklaenostposlovanja sa zakonima i propisima,zaπtita imovine i drugih resursa, ja-Ëanje odgovornosti te pravodobnofinancijsko izvjeπÊivanje i praÊenjerezultata poslovanja.

Sustav se poboljπava na temeljuocjenjivanja koje seprovodi preko upitnikao samoprocjeni unutar-njih kontrola. Upitnik osamoprocjeni propisanje Naputkom za izradugodiπnjeg izvjeπÊa osustavu unutarnjih fi-nancijskih kontrola ujavnom sektoru (Narod-ne novine broj 8 /0 7 ) isadræi pitanja vezanaza svih pet komponentiF MC -a. Odgovor nasvako pitanje ocjenjujese brojem bodova od 1

do 5 . Potrebno jenaglasiti da susvi korisnici pro-raËuna navede-nim Naputkomobvezni dostav-ljati Srediπnjojharmonizacijskojjedinici Ministar-stva financija go-diπnje izvjeπÊe osustavu unutar-njih financijskihkontrola najkas-nije do 3 1 . sijeË-

nja tekuÊe godine za prethodnugodinu.

Na temelju Upitnika o samo-procjeni za 2 0 0 6 . godinu, sus-tav F MC -a u Ministarstvuobrane bodovan je s ukupno 9 8bodova, πto je oko 7 0 % od mo-guÊih bodova. Prema tome, uMinistarstvu obrane ne kreÊese od niπtice, ustrojeni su nekioblici kontrola i popisani odre-eni poslovni procesi, ali se uskladu sa Zakonom o sustavuunutarnjih financijskih kontrolau javnom sektoru RepublikeHrvatske moraju popisati i opi-

sati svi poslovni proce-si. Za svaki proces ut-vrdit Êe se ciljevi i rizi-ci te kontrole koje jepotrebno uspostaviti dabi se smanjio negati-van utjecaj rizika naobavljanje misije i ost-varivanje ciljeva Mi-nistarstva. Uspostavomtog sustava bit Êe us-trojene pisane proce-dure za sve poslovneprocese, πto bi trebalopridonijeti otvorenosti,

transparentnosti, odgovornosti tesmanjenju nepravilnosti i prijevara.

F MC je trajan proces i ne moæe seuspostaviti “preko noÊi”. Prema Pla-nu, sustav F MC -a trebao bi se us-postaviti do 3 1 . prosinca 2 0 0 8 . godi-ne realizacijom 1 5 aktivnosti (prika-zanih na slici).

Dosad su obavljene prve Ëetiri ak-tivnosti: imenovani su voditelj, ko-ordinator i radna skupina za F MCte izraen Plan uspostave. Prijedlogizjave o viziji, misiji i kljuËnim cilje-vima usuglaπen je na radnoj skupiniza F MC i upuÊen na usvajanje, a utijeku je popis poslovnih procesa.

Uvo enje unutarnjih kontrola u MO R H -u (2)Z a sv ak i p r o c es u tv rd it Ê e se c iljev i i r iz ic i te k o ntro le k o je je p o treb no u sp o stav iti d ab i se sm anjio neg ativ an u tjec aj r iz ik a na o b av ljanje m isije i o stv ariv anje c iljev a M i-nistarstv a. U sp o stav o m to g su stav a b it Ê e u stro jene p isane p ro c ed u re z a sv e p o slo v -ne p ro c ese, π to b i treb alo p r id o nijeti o tv o reno sti, transp arentno sti, o d g o v o rno sti tesm anjenju nep rav ilno sti i p r ijev ara

Ante MODRIΔ

FM C se razlikuje od ostalih sustava nadzora posljedeÊ im obiljeæjim a:

-kontinuirana kontrola: provodi se kontinuirano, uspore-dno s odvijanjem poslovnih procesa, za razliku od drugihoblika kontrola, koji se uglavnom provode tek povremeno;

-preventivni karakter: F MC mora biti ugraen u poslovneprocese tako da sprjeËava nezakonite i nepravilne transak-cije i poslovne dogaaje, a druge se kontrole provode pookonËanju poslovnih transakcija i dogaaja;

-uspostavlja se kod svih proraËunskih korisnika bez obzirana njihovu veliËinu, mjerenu iznosom proraËunskih sredsta-va kojima raspolaæu i brojem zaposlenika;

-stalno poboljπava: sustav se treba neprestano poboljπavati.

Svrha uvo enja FM C -a:1 . obavljanje poslovanja na pravilan, etiËan,ekonomiËan, uËinkovit i djelotvoran naËin;2 . usklaenost poslovanja sa zakonima,

propisima, politikama, planovima i postupci-ma;

3 .zaπtita imovine i drugih resursa od gubi-taka zbog loπeg upravljanja, neopravdanogtroπenja i uporabe, te zbog nepravilnosti iprijevara;

4 . jaËanje odgovornosti za uspjeπno ostva-renje zadaÊa;

5 . pravodobno financijsko izvjeπÊivanje ipraÊenje rezultata poslovanja.

08,09 strana 1/23/08 12:50 PM Page 9

1 0 25. sijeËnja 2008.

OS RH

S a svrhom masovnijeg koriπte-nja postojeÊim Advance Dis-tributed L earning sadræajima

proπle je godine potpisan T ehniËkimemorandum namjere izmeuMORH-a i Meunarodne relacij-ske i sigurnosne mreæe Kantonal-noga tehniËkog veleuËiliπta u Zü ri-chu (ISN). Memorandum reguliramoguÊnost koriπtenja s viπe od pe-deset teËajeva iz podruËja sigur-nosne i obrambene politike iz po-nuenog kataloga ISN-a po izboruMORH-a i OSRH-a. ADL teËajevi,Ëiji je autor ISN, primjenjuju se u edukacijskim programi-ma NAT O School, NAT O Defense C ollege, George Mar-shall C enter, Naval Postgraduate School, National Defen-se University i drugih meunarodnih obrazovnih instituci-ja. Nakon potpisivanja memoranduma, u suradnji s NAT ODefense C ollegeom i ISN-om, osposobljen je administra-tor Hrvatskoga vojnog uËiliπta za praÊenje rezultata po-laznika on-line teËajeva “Introduction to NAT O“ i “E uro-pean Security and Defense Policy “ za potrebe OSRH-a iMORH-a. Otvorena je internet-stranica MORH-a naNDC -u, na kojoj su postavljeni navedeni teËajevi za naπepolaznike. C ertifikate o uspjeπno zavrπenim teËajevima iz-davat Êe HV U na temelju zapaæanja administratora i oniÊe se evidentirati u IS-PU.

Namjera je da se na ova dva on-line teËaja, koji su inaËeobvezna preduputna edukacija za Senior C ourse NAT ODefense C ollegea u Rimu, upuÊuju ciljane skupine pripad-nika OSRH-a i djelatnika MORH-a, koji moraju posjedo-vati temeljna znanja o NAT O-u i europskoj sigurnosnoj iobrambenoj politici. U konaËnici, svrha je da do ulaska RHu NAT O i E U ova znanja steknu svi djelatnici. U prvojskupini, teËajeve Êe pohaati djelatnici odabrani ili kandi-dirani za obnaπanje vojnodiplomatskih duænosti, rad u me-unarodnim vojnim organizacijama, obnaπanje duænostivezanih za funkcionalno podruËje obrambenog planiranjai meunarodne vojne suradnje, nositelji partnerskih cilje-va, kljuËno osoblje i nastavnici HV U-a, koji Êe procijenitimoguÊnost ukljuËivanja konkretnih sadræaja u naπe nas-tavne programe. Stoga je Uprava za ljudske resurse za-traæila od svih ustrojbenih cjelina da do 2 5 . sijeËnja 2 0 0 8 .prijave kandidate. Polaznici Êe moÊi pohaati oba teËaja ibez pretjeranog optereÊenja zavrπiti doista kvalitetne pro-grame do kraja prvog polugodiπta 2 0 0 8 . Miπljenje polazni-

ka bit Êe presudno u definiranju ci-ljanih skupina koje tu izobrazbumoraju zavrπiti i u kreiranju sliËnihkorisnih sadræaja u sklopu naπihprograma izobrazbe.

Za svaku je pohvalu uloæeni na-por OSMV O-a u kreiranje vlastitestranice u sklopu internet- straniceMORH-a, koja omoguÊava povezi-vanje s korisnim edukativnim sa-dræajima πto u svijetu sluæe kao te-meljna priprema za sudjelovanje umirovnim misijama.

Usporedno s objavljivanjem ovogËlanka u Hrvatskom vojniku, 2 4 . sijeËnja 2 0 0 8 . odræat Êese na HV U prezentacija na kojoj Êe biti predstavljen Planeksperimentalnog projekta “E -obrazovanje u OSRH“ i“Studija izvodljivosti uvoenja C isco akademije mreænihtehnologija za potrebe Hrvatskog vojnog uËiliπta“.

Plan eksperimentalnog projekta “E -obrazovanje u OS-RH“, na temelju studije izvodljivosti koju je na zahtjevIROS-a potkraj godine izradio F akultet elektrotehnike iraËunarstva u Zagrebu, definira korake uvoenja: 1 ) e-obrazovanja kao podrπke tradicionalnoj nastavi; 2 ) kombi-nirane nastave (mix ed mode), u kojoj se veÊi ili manji dionastave odvija na tradicionalan naËin, u uËionici, a drugidio on-line; 3 ) e-obrazovanja kao obrazovanje na daljinu.

“Studija izvodljivosti uvoenja C isco akademije mreænihtehnologija za potrebe Hrvatskog vojnog uËiliπta“, koju jenaruËio IROS, zavrπena je prije mjesec dana. C isco akade-mija mreænih tehnologija jest provjereni i uspjeπni sustavizobrazbe u podruËju mreænih tehnologija, koji je pokrenu-la i podupire tvrtka C isco Sy stems, a sastoji se od desetakrazliËitih obrazovnih programa. Najpoznatiji je i najraπire-niji program C isco C ertified Netw ork Associate (C C NA).Svrha je studije bila procijeniti izvodljivost i korist oduvoenja C isco akademije mreænih tehnologija za potrebeHrvatskog vojnog uËiliπta na primjeru programa C C NA.Program C C NA je kvalitetno i suvremeno osmiπljen nas-tavni program, koji obuhvaÊa temeljna znanja i primjene upodruËju mreænih tehnologija. Odlikuje ga primjena novihnaËina usvajanja i odræavanja znanja - primjena udaljenoguËenja s multimedijalnim on-line nastavnim materijalimadostupnim putem interneta, uporaba sustava putem kojegase moæe pratiti napredak polaznika, uËenje na primjerimai laboratorijskim vjeæbama na stvarnoj opremi i na mreæ-nim simulatorima, rad na projektima i sliËno.

N ovi naË ini usvajanja i odræavanja znanjaS v r h a P ro jek ta K I-05 “ U v o enje no v ih naËina u sv ajanja i o d r æ av anja z nanja“ jestp ro v ed b a teh no lo π k e i m eto d o lo π k e m o d erniz ac ije su stav a o b raz o v anja k ao tem elja z au v o enje e-learning ed u k ativ nih p r o g ram a k o m p atib ilnih sa stand ard im a N A T O -a,U N -a, E U -a i p artnera. P ro jek t Ê e se realiz irati p r im jeno m p o sto je Ê ih A D L sad ræ aja up o Ëetno j faz i, u sp o red nim raz v o jem v lastitih p r o g ram a, u v o enjem k o nc ep ta no v ihnastav nih m eto d a i njeg o v o m p r im jeno m

Da vor » ULJAK

V oditelj projekta K I-0 5 , brigadir D arioM atika ravnatelj IR O S -a

10,11 strana 1/23/08 12:54 PM Page 10

25. sijeËnja 2008. 1 1

IS A F

O na m ala h rv atsk a z astav ic a, π to je tak o p o no sno no sim o i p o k az u jem o , u istinu o tv a-ra v rata, o tv ara src a lo k alno g stano v niπ tv a. Z b o g to g a sam b esk rajno z ah v alan naπ imp reth o d nic im a, π to su m u k o tr p no g rad ili o d no se i u sa iv ali z nanja o nek o j tam o d ale-k o j z em lji, k o ja im a p o π to v anja p rem a stano v nic im a o v o g a nap aÊ eno g d ijela sv ijeta

E h, ovo je zemlja za skijaliπta, omaklo se nekome odnas dok smo puæevom brzinom napuπtali metropoluC hangcharan kreÊuÊi na put prema dalekom Shara-

ku, kamo smo trebali odnijeti pomoÊ za lokalnu bolnicu,πto su je SreÊko i njegova ekipa posjetili dok je joπ zima uGhoru podsjeÊala na jesen. T ad je joπ i bilo moguÊe, u tre-nucima odmora, sjediti na zakasnjelom suncu iπËekujuÊisljedeÊu ophodnju i susret s divljom ljepotom planina ublizini changcharanske doline. Sad je sve drukËije. Na-predujemo metar po metar, gledajuÊi kako snijeg ponovnopoËinje padati, a na onome πto optimisti nazivaju jednomod glavnih cesta u provinciji nahvatao se debeli led. Uzrub ceste, visoki nanosi snijega πto ga je vjetar zbio uprocijepima. Pribliæavamo se legendarnom prijevoju Ba-jan, koji nadvisuje smee patuljke sa svojih zamalo tri ipol tisuÊe metara. Zima u Ghoru ima svoja pravila: nepostoji razlog zbog kojega bi se netko usudio izazivati vr-hove, πto samo πute i progovore snagom olujnog vjetra uovim ranim sijeËanjskim danima nove 2 0 0 8 . godine. ©alene nedostaje, u rukama smo istinskih profesionalaca, na-πih mlotovaca, na koje smo ne bez razloga vrlo ponosni.Smea crta puta nestajala je u netaknutoj bjelini i dija-mantnoj boji leda. Morat Êemo natrag, nekim drugim pu-tom, pada odluka. V rlo razumno, primjeÊujem, kako nebismo Ëekali oæujak u druπtvu sokolova, ovdje gdje sesunce srameæljivo skriva iza tmastih oblaka ne pokazujuÊivolju za borbu. V ratit Êemo se, Bajane, vrlo skoro. Ne znaπti naπu upornost.

H rvatska kuÊ a Vukovar Upravo prije BoæiÊa doËekali smo i taj trenutak. Uselili

smo se u naπ novi klub, living room, kako u kampu volereÊi. Obilazili smo posljednjih mjesec dana gradili-πte, briæljivo zapaæajuÊi iz dana u dan πto se novonapravilo, priËajuÊi s izvoaËem radova, naπim

Rocky em, doduπe natucajuÊi ruski, kojitaj simpatiËni brko vrlo dobro govori.NeÊu reÊi da ostali u kampu nisupomalo ljubomorni na naπu kuÊu,

koja i te kako pomaæe da se ovdje, gotovo Ëetiri tisuÊe ki-lometara od kuÊe, osjeÊamo bliæi svojim domovima, svo-jim najmilijima, gledajuÊi u mali ekran i druæeÊi se u ovo-me ekskluzivno hrvatskom kutku. Naπi deËki iz Kabulapobrinuli su se kako bi i hranom, egzotiËnom za ovo suro-vo podneblje, to zaista bio hrvatski BoæiÊ. A kakva bi tovaæna kuÊa bila kad ne bi imala imena? DolazeÊi u Afga-nistan i gostujuÊi kod naπih kolega vojnih policajaca ukampu W arehouse, gledali smo njihovu terasu Dubrovnik.Naπa je pak kuÊa jednoglasno ponijela ime - V ukovara.Znam kako Êe to biti drago prijateljima V ukovarcima. Po-nijeli smo i maketu vodotornja, da je svi vide i da svimakaæemo kako smo ponosni na naπe simbole.

Shoping centar C hangcharanAko sam ikada zamiπljao kako bi taj grad mogao izgle-

dati, nikada nisam mogao ni pomisliti na koje se sve naËi-ne moæe, snalaæljivoπÊu i suæivljavanjem s realnoπÊu lo-kalnih stanovnika, gledajuÊi njihovim oËima, zapravo nor-malno æivjeti. V rlo Ëesto smo poslom u gradu. Koristim seprilikom zaviriti u lokalne trgovine, u kojima je uistinumoguÊe pronaÊi sve: na jednom mjestu i posljednji krikovimobitelske tehnike, dakako originalne kineske, namjeπtaj,agregati. Ako neËega nema, bit Êe nabavljeno. O tome ne-ma spora. Jedino se u kupovinu mesa, unatoË najveÊoj ot-vorenosti, ipak ne bih upuπtao. Ne privlaËi me roba πto vr-lo ponosito visi pred ulazom. Radije biram ono smrznuto,naoko bezliËno, ali po mom skromnom sudu bolje za jelo.I opet Êu naglasiti: mala hrvatska zastavica, πto je takoponosno nosimo i pokazujemo, uistinu otvara vrata, otva-ra srca lokalnog stanovniπtva. Uvjerio sam se veÊ nekolikoputa, to nije poza kako bi se za sebe osigurao koji pokri-

vaË ili termosica viπka veÊ iskreno poπtovanje.Zbog toga sam beskrajno zahvalan naπim

prethodnicima, πto su mukotrpno gradiliodnose i usaivali znanja o nekoj tamo

dalekoj zemlji, koja ima poπtovanjaprema stanovnicimaovoga napaÊenogdijela svijeta.

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

Z as tavic a ko ja o tvara vrata

10,11 strana 1/23/08 12:55 PM Page 11

25. sijeËnja 2008.

N a poziv naËelnika Glavnog sto-æera Austrijske vojske, naπi ka-deti i izaslanstvo Hrvatske voj-

ske uputili su se u ranim jutarnjimsatima 1 6 . sijeËnja na » asniËki bal uBeË. SijeËanj je mjesec kad se u BeËuodræava mnoπtvo balova, ali ËasniËkiima posebno mjesto u toj dugoj tradi-ciji. Odræava se svake godine treÊegpetka u mjesecu sijeËnju, u Sofijinojdvorani u dvorcu Hofburg. Pripadni-ke naπih Oruæanih snaga predvodioje general bojnik Mirko ©undov, kojije doπao sa suprugom, a u sastavuizaslanstva bili su kadeti i kadetkinjeHV U-a i njihov zapovjednik bojnikBranko Plukavec, te pukovnik DavorKopanji kao Ëasnik u pratnji. Generalbojnik ©undov bio je u dvojakoj ulozikao zapovjednik HV U-a i izaslaniknaËelnika GSOSRH-a.

Putovanju su prethodila mnogo-brojna uvjeæbavanja u plesu, kojasu budno nadzirali uËitelji, poznati

plesni par Ksenija PluπËec i Nico-las Q uesnoit. Prekrasne bijele halji-ne, propisane sluæbenim protoko-lom bala, kreirala je – enisa PecotiÊ.

Izvrsno uvjeæbani, ipak smo krenulina put pitajuÊi se hoÊemo li dos-tojno predstaviti naπe Oruæane sna-ge i domovinu Hrvatsku.

S v im a nam a, h rv atsk im Ëasnic im a, z aig ralo je src e k ad sm o Ëu li p r v e tak to v e J elaËi-Ê ev a m arπ a. U z ajed niËk o m m im o h o d u b ili su au str ijsk i i h r v atsk i k ad eti i k ad etk inje.M im o h o d je p ro tek ao b esp r ijek o rno . U p rav o o nak o k ak o sm o p r iæ eljk iv ali i nad ali se,ali se nism o u su d ili g lasno iz re Ê i

1 2

Da vor K OP ANJ I, s nimio Da vor K IRIN

Uz zvuke JelaËiÊeva marπaUz zvuke JelaËiÊeva marπaPripadnici O SR H -a na » asniËkom balu u BeËuPripadnici O SR H -a na » asniËkom balu u BeËu

U zajedniËkom mimoh odu bili su austrijski i h rvatski kadeti i kadetkinje

12,13 strana 1/23/08 12:57 PM Page 12

25. sijeËnja 2008. 1 3

No, pokazalo se da je ta bo-jazan bila suviπna. U BeËu sunaπi kadeti bili smjeπteni uAkademiji za zemaljsku obra-nu, gotovo u samom srediπtugrada. Imali su slobodnogvremena i za obilazak grada,organizirani posjet kulturnimznamenitostima, te probe.

Kako su naπe Oruæane sna-ge bile poËasni gost bala, aceremonija otvaranja poËinja-la sa sveËanim mimohodomna glazbenu temu JelaËiÊevamarπa, sve je valjalo nekolikoputa probati.

Izaslanika naËelnika glav-nog stoæera general bojnikaMirka ©undova i njegovu su-prugu, te Ëasnika u pratnji, nadolasku je doËekao hrvatskivojni izaslanik, brigadir T omi-slav GaliÊ. Zajedno s naπim izaslan-stvom ugostio ih je i hrvatski vele-poslanik u Austriji, dr. Zoran JaπiÊ.

SljedeÊeg dana, general ©undov ihrvatsko vojno izaslanstvo bili sugosti zapovjednika Akademije zazemaljsku obranu, generala Rai-munda Schittenhelma, i njegovihsuradnika. Radni susret zapoËeo jes uvodnim izlaganjem generalaSchittenhelma, vezanim za ustroj iorganizaciju rada u Akademiji te zapredstavljanje pojedinih organiza-cijskih cjelina, djelokruga i dosegau njihovu radu. Susret je protekao uizvanredno gostoljubivoj i prijatelj-skoj atmosferi, a zavrπio je s ruË-kom, na kojemu su i razmijenjeniprigodni darovi.

Popodne je organizirano razgleda-vanje dvorca Schö nbrunn u pratnjituristiËkog vodiËa. NaveËer je odræa-na zajedniËka proba hrvatskih i aus-trijskih kadeta, a nakon toga imalisu druæenje u ËasniËkom klubu.

Na sam dan » asniËkog bala upri-liËen je susret izmeu general boj-nika ©undova i vrπitelja duænostinaËelnika stoæera Austrijske vojske,general pukovnika E dmunda E nta-chera. Razgovaralo se o dosadaπ-njoj i buduÊoj suradnji izmeu naπedvije vojske. UruËeni su i sluæbenidarovi NGSOSRH-a. Druæenje jenastavljeno na sveËanoj veËeri uhotelu “Sacher“, uz najuæe surad-nike general pukovnika E ntachera ipredstavnike hrvatskog vojnog

izaslanstva. V rhunac sveËanosti bioje u dvoracu Hofburg. Svi su ne-strpljivo i s velikim uzbuenjemoËekivali poËetak ceremonije otvo-renja bala. Bilo je oko 3 5 0 0 gostijute veËeri u tom prekrasnom ambi-jentu. Nakon ulaska svih gostiju ismjeπtaja najvaænijih u poËasnu lo-æu, poËeo je sveËani mimohod. Svi-ma nama, hrvatskim Ëasnicima, za-igralo je srce kad smo Ëuli prvetaktove JelaËiÊeva marπa. V oditeljje najavio da su u zajedniËkom mi-mohodu austrijski i hrvatski kadetii kadetkinje. Mimohod je protekaobesprijekorno. Upravo onako kakosamo priæeljkivali i nadali se, ali senismo usudili glasno izreÊi. Nakontoga uslijedio je kratak, ali efektannastup austrijskog vojnog orkestra,a potom pozdravni govori najviπihduænosnika, koji su svi odreda poz-dravljali hrvatsko vojno izaslanstvo.Posebno je dirljiv trenutak bio kadje ministar obrane u V ladi Republi-ke Austrije, Nobert Daraboπ, po-zdravio na hrvatskom jeziku. Dara-boπ je podrijetlom gradiπÊanski Hr-vat, πto su tijekom veËeri i druæenjau poËasnoj loæi on i njegova supru-ga s ponosom isticali. Bilo je lijepote veËeri biti pripadnikom Hrvatskevojske.

Sutradan, nakon kratkog oproπ-tajnog domjenka, krenuli smo putZagreba, lagano sreujuÊi u sebiemocije nakon tako veliËanstvenogdogaaja na kojemu smo imaliËast biti.

OS RH

O ko 3 5 0 0 gostiju bilo je te veËeri u prekrasnom ambijentu

U S ofijinoj dvorani dvorca H ofburg naπi su kadeti i kadetkinje pokazali i vrh unski uvjeæ bane plesne korake

12,13 strana 1/23/08 12:58 PM Page 13

1 4 25. sijeËnja 2008.

OS RH

U R AC VIAC -u odræan sem inar na tem u “ Sustav planiranja, program iranja i provedbeobram benog proraËuna”

E valuacijska ekipa Oruæanih snaga Ruske F ederacije boravila je od 2 1 . do 2 3 . sijeËnja u Hrvatskoj, gdje su provelievaluacijski posjet Zapovjedniπtvu Hrvatske kopnene vojske u Karlovcu.

Navedena aktivnost provedena je na temelju Godiπnjeg plana meunarodne obrambene suradnje i prema odredba-ma BeËkog dokumenta '9 9 , kojega se pridræava 5 6 dræava Ëlanica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.Podsjetimo, BeËki dokument '9 9 sastoji se od niza dogovo-renih mjera izgradnje povjerenja i sigurnosti, kao πto sugodiπnje razmjene informacija meu oruæanim snagamazemalja Ëlanica OE SS-a, posjeti postrojbama kopnene voj-ske i zrakoplovnim bazama, inspekcije, demonstracije no-vih sustava naoruæanja i sliËno.

Predstavnici OS-a Ruske F ederacije prvi su put s tom za-daÊom boravili u OSRH-u, a svrha evaluacijskog posjetajest utvrivanje ispravnosti podataka razmijenjenih Godiπ-njom informacijom RH za tekuÊu godinu. T im je povodomu Zapovjedniπtvu HKoV -a odræan brifing, na kojemu su, uztrojicu ruskih Ëasnika, bili i predstavnici HKoV -a, a premaodrednicama BeËkog dokumenta '9 9 Ruska F ederacija jeduæna svim dræavama Ëlanicama OE SS-a u roku od 1 4 da-na dostaviti izvjeπÊe o provedenoj aktivnosti.

M. ALVIR

Od 1 4 . do 1 7 . sijeËnja u RAC V IAC -u, Srediπtu za sigur-nosnu suradnju, u suradnji s NAT O JF C Naples (Zapov-jedniπtvo zdruæenog stoæera savezniËkih snaga, Napulj,Italija) odræan je seminar na temu: “Sustav planiranja,programiranja i provedbe obrambenog proraËuna (PPBS)”.

Seminar je uz direktora RAC V IAC -a, Nedæada Hadæi-musiÊa, otvorila Andrea GustoviÊ-E rcegovac, pomoÊnicaministra u MV PE I RH. Na seminaru, predstavnici NA-T O-a i struËnjaci jedanaest zemlja JugoistoËne E uropepredstavili su svoja iskustva iz podruËja PPBS-a. Procesplaniranja, programiranja, izrade i provedbe obrambenog

proraËuna (PPBS) temeljni je Ëimbenik obrambenepolitike, i to tako da sustavno uvezuje spomenute pro-cese. U sklopu tog sustava, upotrebljava se odreenibroj tehnika za uspostavu prioriteta, dodjelu resursa iizradu procjena troπkova za trenutaËnu fiskalnu godi-nu, kao i za dulje vremensko razdoblje. Proces PPBSzahtijeva meuresornu koordinaciju unutar samih vla-da, uzajamno razumijevanje i zajedniËki pristup. KaomoguÊi doprinos jaËanju regionalne suradnje, PPBSnudi primjenu meunarodno priznatih standarda napodruËju planiranja, programiranja, i nadzora nad iz-radom i provedbom proraËuna. Raznolikost pristupa urazvoju pojedinih sustava PPBS u regiji (od NAT O-a ipartnerskih zemalja), potaknula je zemlje JugoistoËneE urope na razmjenu iskustava i nauËenih lekcija, tena prepoznavanje zajedniËkih problema i rjeπenja.

Svrha seminara bila je raspraviti naËela planiranja,programiranja, i nadzora izrade i provedbe proraËuna upodruËju troπkova vezanih uz sigurnost zemalja JI E uro-pe, πto ukljuËuje i prepoznavanje naËina poboljπanja i us-klaivanja procesa PPBS u svakoj pojedinoj zemlji, te po-ticanje regionalne interoperabilnosti i suradnje. Svi su-dionici na seminaru naglasili su potrebu dostizanja me-unarodnih PPBS standarda i vaænost razmjene iskustavai znanja iz navedenog podruËja. Ujedno su istaknuli ivaænost promicanja meuresorne i meuagencijske su-radnje, naglasivπi ulogu parlamenata u procesu PPBS.

B . DE DI

Istaknuta potreba dostizanja m e unarodnih m jerila i standarda

Prvi evaluacijski posjet ruskih Ë asnikasn

imio

I.

MATO

©EV

I∆

snim

io D

. K

IRIN

14,15 strana 1/23/08 1:00 PM Page 14

25. sijeËnja 2008.

MORH I OS RH

U vojarni “Bosut“ u V inkovcima, 1 7 . si-jeËnja provedena je akcija dragovoljnogdavanja krvi, koju je organizirala gombraHV -a u suradnji s C rvenim kriæem iSluæbom za transfuziju krvi OpÊe bolnice“Josip BenËeviÊ“ iz Slavonskog Broda.

Prikupljeno je 7 5 doza krvi, nuæne zanormalno funkcioniranje ove zdravstveneustanove. Pripadnici gombre joπ su jed-nom pokazali svoju humanost na djelu, azdravstveno osoblje iz Slavonskog Brodazahvalilo je na dobrom odazivu i na do-broj organizaciji humanitarne akcije.

I.O.

Povodom boæiÊnih i novogodiπ-njih blagdana, u V inkovcima jeodræan tradicionalni malonogo-metni turnir “V inkovci 0 7 “, nakojemu je sudjelovalo viπe od 1 0 0ekipa razliËitih dobnih kategorija.

U seniorskom dijelu turnirasudjelovalo je viπe od 4 0 ekipa,a prvo mjesto osvojila je malo-nogometna ekipa gombre HV -a.Za najboljeg igraËa i golmanaturnira proglaπeni su Kruno Dertog i Zoran KovaËeviÊ. Uz veliki prijelazni peharekipa je osvojila i novËanu nagradu, koju je darovala dvjema obiteljima hrvatskihbranitelja koje imaju djecu s posebnim potrebama. T o je obitelj Prgomet iz Slavon-skog Broda i obitelj Pejak iz Andrijaπevaca. Akcija je joπ jednom pokazala kako ses malo volje i plemenitosti moæe mnogo uËiniti.

I. OR© OLIΔ

Sedmi naraπtaj vojnodiplomatske izo-brazbe 1 4 . sijeËnja poËeo je πkolovanje uorganizaciji HV U “Petar Zrinski“.

Ukupno 2 4 polaznika polazit Êe ovajprogram i pripremati se za obnaπanje

razliËitih vojnodiplomat-skih duænosti. V ojnodiplo-matsku izobrazbu pohaa-ju Ëasnici i doËasnici izOSRH-a, dva polaznika izBosne i Hercegovine te pojedan iz Republike Make-donije i Republike C rneGore.

Polaznici se pripremajuza vojnodiplomatske duæ-nosti u razliËitim meuna-rodnim organizacijama(NAT O, OE SS, UN…) te u

diplomatskim misijama i veleposlan-stvima. PredavaËi su djelatnici MO-RH-a i OSRH-a, a odreeni broj pre-davaËa je iz MPV -a i E I-a.

OJ I

Pripadnici gom b re H V darovali krv

Uvijek sprem ni za pom oÊ

PoË ela vojnodiplom atska izob razba

Uvijek sprem ni za pom oÊ

14,15 strana 1/23/08 2:32 PM Page 15

25. sijeËnja 2008.

FOSTER-MILLER, ameriËka po-druænica britanske tvrtke Q inetiQ ,predstavila je potpuno novu modu-larno konstruiranu robotsku platfor-mu MAARS (Modular AdvancedArmed Robotic Sy stem), zasnovanuna dosadaπnjim robotima T alon iSW ORDS.

MAARS je namjenski naËinjenaplatforma s posebno razvijenim tije-

lom vozila,koja omogu-Êava lakπipristup bate-rijama i ugra-enoj elektro-nici. Novi ro-bot ima veÊunosivost,elektromotorveÊe snage,koji omoguÊa-va veÊu brzi-

nu voænje i unaprijeeno koËenje.Ono πto je kod MAARS-a velik na-

predak u odnosu na dosadaπnje ro-bote T alon i SW ORDS jest moguÊ-nost brzog transformiranja. Naime,T alon je robot opremljen hidrauliË-kom rukom koja mu omoguÊavaobavljanje raznih opasnih zadaÊa,najËeπÊe razminiranja i rada s eks-plozivnim napravama. SW ORDS je

pak opremljen nosaËem za strojnicui namijenjen je osiguranju paljbenepotpore. Izmjena temeljnih alata(ruke ili strojnice) moguÊa je, alikomplicirana i traæi uvjeæbanoosoblje, alat i vrijeme.

MAARS omoguÊava izmjenu iz-meu postolja za oruæje, hidrauliË-ke ruke ili nekog drugog alata u vr-lo kratkom vremenu i u terenskimuvjetima. T ako Êe korisnik izravnona terenu moÊi odluËiti treba li murobot za uklanjanje eksplozivne na-prave ili za borbeno djelovanje. Ia-ko se transformacija MAARS-a mo-ra obaviti ruËno i ne odgovara pot-puno robotima iz filma T ransfor-mers, treba imati u vidu da je toznatan napredak prema fleksibilni-jim robotima modularnog tipa, kojiÊe se brzo i jednostavno moÊi konfi-gurirati za raznovrsne zadaÊe.

M. P E T ROVIΔ

1 6

U NJEMA»KOM gradu Manc-hingu 1 6 . sijeËnja na svoj prvi prob-ni let poletio je produkcijski primje-rak borbenog aviona E urofighterT y phoon II T ranche 2 . T o je bio jed-nosjed, Instrumented ProductionAircraft Seven (IPA7 ), proizveden utvornici E ADS Military Air Sy stemsu Manchingu. IPA7 avion zajedno sIPA6 avionom (takoer jednosje-dom), koji se nalazi u BAE Sy stem-sovu W artonu u Ujedinjenom Kra-ljevstvu, predstavlja standardBlock 8 , i na njihovoj Êe se osnoviprovoditi postupak standardiziranjasvih sljedeÊih E urofightera iz serijeT anche 2 .

Ono πto odlikuje seriju T anche 2jest ugradnja novog raËunala i no-vog paketa avionike. Novo raËunalou avionu, veÊe procesorske i memo-rijske snage, potrebno je radi inte-griranja novih oruænih sustava naE urofighter, poput Meteora, StormShadow a i T aurusa. Uz to, u odnosuna T ranche 1 , provedene su brojne

preinake i ispravke nedostataka uo-Ëenih na dosadaπnjim Blockovima,odnosno seriji E urofightera.

Isporuka prvih aviona iz serijeT ranche 2 zemljama partnerima unjegovu razvoju (Ujedinjeno Kra-ljevstvo, NjemaËka, ©panjolska iItalija) trebala bi zapoËeti sljedeÊeg

ljeta i zavrπiti do kraja 2 0 1 3 ., a ovo-ga trenutka na proizvodnim linija-ma Alenia Aeronauticea, BAE Sy s-temsa, E ADS C ASA i E ADS Deut-schland u zavrπnoj fazi sklapanjanalaze se 3 2 aviona predviena zaseriju T ranche 2 .

I. S K E NDE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKEQ

inet

iQ

Transform ersi dolaze

Poletio prvi Tranche 2 Eurofighter Typhoon

16-19 vijesti 01/22/08 13:12 Page 16

1 725. sijeËnja 2008.

BRITANSKA i australska vojskasklopile su s njemaËkom tvrtkomRheinmetall ugovor, vrijedan 1 2 0milijuna eura, o dostavi naprednogtopniËkog streljiva SMArt. SMArt jeopremljen senzorima i pripada ka-tegoriji naprednog “ispali i zabora-vi” streljiva velike preciznosti. Iz-vorno je razvijen za potrebe nje-maËke vojske. Osim u njemaËkojvojsci, rabe ga i u GrËkoj i ©vicar-skoj, a zakljuËenje posla s Britani-jom i Australijom pokazatelj je polo-æaja Rheinmetalla kao jednog odvodeÊih svjetskih proizvoaËa na-prednog streljiva.

SMArt se ispaljuje iz bilo kojehaubice kalibra 1 5 5 mm, a oprem-ljen je senzorima i raËunalom zaobradu podataka i samostalno traæi

ciljeve, bez obzira na meteoroloπkeuvjete, danju i noÊu. OmoguÊavaprecizno napadanje pokretnih i ne-pokretnih ciljeva, Ëak i na vrlo teπ-kom terenu.

Novo je streljivo vaæna komponen-ta programa IF PA (Indirect F irePrecision Attack) kojim britanskavojska nastoji poveÊati moguÊnostisvojeg topniπtva brzo i financijskiuËinkovito. Novo Êe streljivo moratibiti u skladu i s novim standardomo smanjenoj osjetljivosti streljiva,kako bi se tijekom skladiπtenja itransporta znatno smanjila moguÊ-nost incidenta.

Streljivo SMArt olakπava i logistiË-ki element jer zbog velike preciz-nosti treba samo nekoliko projektilada bi se neutralizirao cilj. T ako se

smanjuje potreba za prijevozom ve-like koliËine projektila i barutnihpunjenja za njih, a smanjuje se i ha-banje cijevi oruæja zbog manje koli-Ëine streljiva koju treba ispaliti zaisti uËinak.

M. P E T ROVIΔ

POZNAVAJUΔI vrlo dobro vrijed-nost odnosno uËinkovitost borbeneuporabe nevoenih raketnih zrna,ameriËke oruæane snage pridajuosobitu pozornost njihovu daljnjemrazvoju i kontinuiranim poboljπanji-ma. Protekle dvije godine, viπe tvrtkise posvetilo poboljπanjima nevoenerakete Hy dra 7 0 kalibra 7 0 mm, tesu se u tom smislu isprva pojaviladva razvojna projekta L OGIR (L ow -C ost Guided Imaging Rocket), kojizajedniËki razvijaju BAE Sy stems,General Dy namics i NorthropGrumman, te ameriËko-korejska su-radnja koju predvodi L ockheed

Martin projektom DAGR (Direct At-tack Guided Rocket).

Oba projekta temeljila su se napreinaci postojeÊe rakete Hy dra, i totako da su u prednjem dijelu tijelarakete ugraivali inercijalno - infra-crveni senzorski “kit” za navoenje.Svrha je preinaka poveÊanje moguÊ-nosti preciznog napada na statiËne iposebice pokretne ciljeve, odnosnorazvoj low cost projektila, koji bimogao bez velikih preinaka biti ra-bljen s postojeÊih helikopterskihplatformi poput AH-1 W C obra, AH-6 4 D Apache i OH-5 8 D Kiow a W arri-or. T oj borbi za preobrazbu nevoe-

nih u navoeno zrakoplovno nao-ruæanje zrak - zemlja pridruæila se itvrtka BAE Sy stems s novim prijed-logom preinaka takoer nevoenerakete Hy dra 7 0 kalibra 7 0 mm, podnazivom APKW S (Advanced Precis-ion Kill W eapon Sy stem). Bitna raz-lika izmeu APKW S-a i projekataDAGR i L OGIR jest u tome πto BAESy stems na tijelo rakete ugrauje la-serski “kit” za navoenje (poluaktiv-nu lasersku glavu DASAL S), koji jesposoban obaviti zahvat cilja, njego-vo praÊenje i prema potrebi napadna njega. A kako uspijevaju u tojpreinaci pokazuje zadnje testiranjelansiranja APKW S-a, koje je tijekomprosinca proπle godine bilo obavlje-no s borbenog helikoptera AH-1 WC obra. Iskuπavali su navoenje ra-ketnog zrna sa zemlje, tako da je sazemlje obavljeno lasersko obiljeæa-vanje cilja, a potom su iskuπavali la-sersko obiljeæavanje i zahvat cilja odoperatera u helikopteru. Poput pret-hodnog rujanskog vjeæbovnog gaa-nja, APKW S je ponovno uspjeπnopogaao ciljeve unutar oËekivanogradijusa udara.

I. S K E NDE ROVIΔ

A PKW S

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

S treljivo SMA rt za B ritance i A ustralce

Rhe

inm

etal

l

16-19 vijesti 01/22/08 13:12 Page 17

ISTRAÆIVA»I laboratorija Sandia,u suradnji s tvrtkom BBN T echnolo-gies, razvili su videoigru za uvjeæ-bavanje specifiËnih vjeπtina potreb-nih modernim vojnicima. Nova Êevideoigra pomagati vojnicima u uv-jeæbavanju interpersonalnih vjeπtinai podizanju svijesti i znanja o kultu-roloπkim razlikama. Program razvo-ja financirala je agencija za napred-na obrambena istraæivanja DARPA.

Svrha je videoigre, primjenomvjeæbovne metodologije adaptivnogpromiπljanja, pripremiti vojnike zakompleksne situacije koje se mogujaviti u misijama kao πto su Afganis-tan ili Irak.

Naglasak je na razvoju interperso-nalne komunikacije, vjeπtina prego-

varanja i interpersonalnogizvjeπÊivanja. T o bi vojnici-ma trebalo pomoÊi u bo-ljem razumijevanju situaci-je i poboljπavanju komuni-kacijskih vjeπtina pod stre-som. Nova je igra u osnovisliËna veÊ postojeÊem ala-tu koji je prije nekoliko go-dina razvijen za uvjeæba-vanje pripadnika specijal-nih snaga.

Nova aplikacija omoguÊava mreæ-no vjeæbanje/proigravanje scenarijaza 6 4 korisnika. Instruktori mogujednostavno mijenjati postojeÊe ilistvarati nove scenarije, nadziratiuvjeæbavanje polaznika i promijeni-ti smjer igre u bilo kojem trenutku.

Za razliku od veÊine dosadaπnjihsimulacija, programeri su ovu naz-vali nekinetiËkom, jer je glavni na-glasak na komunikaciji, razumijeva-nju i pronalaæenju najboljeg rjeπe-nja koje treba sprijeËiti nasilje, tj.kinetiËki element konflikta.

M. P E T ROVIΔ

FRANCUSKI vojno-brodograevnikonzorcij DC NS potkraj listopadaproπle godine isporuËio je Singapu-ru petu od πest fregata klase F ormi-dable. Novi brod trenutaËno prolazipokusne plovidbe i primopredajnaispitivanja s posadom singapurskeratne mornarice. Ugovorom potpi-sanim 2 0 0 0 . godine s juænoazijskimgradom-dræavom, DC NS je preuzeoobvezu isporuke πest fregata, logis-tiËku potporu i danas neizbjeæantransfer tehnologije. Prva fregata uklasi, RSS F ormidable, isporuËenaje 2 0 0 5 . godine, a izgraena je u

francuskom brodogradiliπtu u L ori-entu, dok su preostali brodovi su-kladno s ugovorom izgraeni u bro-dogradiliπtu tvrtke Singapore T ech-nologies Marine.

Osim trupa male zamjetljivosti itzv. topside dizajna svi brodovi kla-se F ormidable ukljuËuju visok stu-panj automatizacije jednako u bor-benom sustavu i sustavu upravlja-nja brodom, a time je posada brodasmanjena na samo 7 1 Ëlana (plus1 5 Ëlanova zraËnih snaga). Uz dulji-nu gotovo 1 1 5 m, istisnina im iznosi3 2 0 0 tona. Brod pokreÊu Ëetiri MT U

2 0 V 8 0 0 0 dizelska motora u C O-DAD konfiguraciji, pri Ëemu se pos-tiæe maksimalna brzina 2 7 Ëv, od-nosno brzina krstarenja 1 8 Ëv. Bor-beni sustav omoguÊuje izvrπavanjeprotuzraËnih, protupodmorniËkih iprotubrodskih zadaÊa u intenziv-nom okruæenju elektroniËke borbe.

U skladu s nedavnim izjavama ne-imenovanih izvora, izgledno je daÊe Bugarska nabaviti Ëetiri francus-ke korvete inaËice 2 0 0 programaGow ind, a ugovorna vrijednostprocjenjuje se izmeu 8 0 0 i 9 5 0 mi-lijuna eura. Glavna obiljeæja ovihkorveta jesu duljina 1 0 3 m i πirina1 4 ,2 m a istisnina im je 1 9 5 0 tona.Uz joπ neobjavljenu konfiguracijupropulzijskog sustava, brodovi bitrebali postiÊi maksimalnu brzinuveÊu 3 0 Ëv. Na krmenom dijelu bro-da nalazi se sletna paluba i hangarza smjeπtaj helikoptera veliËine 1 0tona. T ime bi Bugarska postala prvakorisnica korveta iz projekta Go-w ind. Ako doe do potpisivanjaugovora, DC NS bi i dalje vodio pro-gram gradnje brodova u suradnji sbugarskom tvrtkom Buly ard Ship-building Industry u V arni.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 25. sijeËnja 2008.

D CN S isporuË io fregatu

N apredni sim ulator

San

dia


16-19 vijesti 01/22/08 13:12 Page 18

1 9

TURSKI sekretarijat vojne indus-trije (SSM) potpisao je ugovor vrije-dan 4 0 2 milijuna eura (5 4 5 milijunadolara) s domaÊom tvrtkom DearsanAS za projektiranje i gradnju 1 6 no-vih patrolnih brodova namijenjenihturskoj ratnoj mornarici. Ugovor jesveËano potpisan u Ankari potkrajkolovoza proπle godine, pri Ëemu jeistaknuto kako ovaj sporazum ozna-Ëava prvi veliki brodograevni ugo-vor dodijeljen jednom turskom pri-vatnom brodogradiliπtu. Odobrenjeza projekt brodske elektronike, tepostupak izrade brodske konstruk-cije i sastavljanja trupa izdat Êetursko klasifikacijsko druπtvo i certi-fikacijski institut T urkL oy du.

T vrtka Dearsan AS je potkraj oæuj-ka 2 0 0 7 . odabrana izmeu pet lokal-nih kompanija u natjeËaju i time susluæbeno zapoËeli pregovori u tvrtki-nu brodogradiliπtu T uzla u blizini Is-tanbula. T emeljna zadaÊa brodovabit Êe patroliranje teritorijalnim vo-dama i protupodmorniËka borba uobalnom podruËju, ukljuËujuÊi stra-teπki tjesnac Bospor kao i patrolira-nje civilnim i vojnomornariËkim lu-kama uz obrambene zadaÊe.

T renutaËnoznana istisni-na novih pa-trolnih brodo-va bit Êe oko4 0 0 tona, du-ljine oko 5 6metara, apokretat Êe ihMT U dizelmotori, koji-ma Êe se pos-tizati brzinakrstarenja 1 4 ,dok Êe maksi-malna brzinaiznositi 2 5Ëvorova. Os-novno nao-ruæanje ËinitÊe jedan topOto Melara kalibra 4 0 mm, smjeπ-ten na pramËanoj palubici, te baremjedna strojnica kalibra 1 2 ,7 mm.DomaÊa tvrtka Havelsan zaduæenaje za integraciju sustava zapovije-danja i nadzora. Udio domaÊe pro-izvodnje u cijelome projektu iznosi6 9 % pa Êe 8 2 ,5 % financijskihsredstava ostati u T urskoj. Dostava

broda turskoj ratnoj mornarici pred-viena je za 8 5 mjeseci nakon pot-pisivanja ugovora. U skladu s izja-vom ministra obrane V ecdija Gonu-la, T urska takoer razmatra nabavupatrolnih brodova sliËnih svojstavate vodi pregovore s neimenovanimzemljama Azije i Balkana.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

SREDINOM sijeËnja tvrtka Gri-pen International objavila je kako je8 . studenoga proπle godine, na poli-gonu V idsel na sjeveru ©vedske,obavila na borbenom avionu JAS 3 9Gripen D novo uspjeπno lansiranje

voenog projektila zrak - zrakzadnje generacija IRIS-T . Onoπto posebno odlikuje to zadnjelnasiranje IRIS-T s Gripena jestda je to potpuno funkcionalniprojektil. Za potrebe testiranja,prvi put je rabljen projektil spotpuno operativnom glavomza samonavoenje, bez bojneglave, a lansirana je s aviona ti-jekom manevra pod velikim GoptereÊenjem. Projektil je bezteπkoÊa pronaπao i “oborio” za-hvaÊeni cilj u zraku.

IRIS-T (Infra Red Imaging Sy stemT ail/T hrust V ector-C ontrolled) pro-jektil je zadnje generacije, kratkogdometa (W V R - W ithin V isual Ran-ge), Ëiji je razvoj tijekom 1 9 9 5 . pok-renula NjemaËka u suradnji s GrË-

kom, Italijom, Norveπkom, ©ved-skom i ©panjolskom, a industrijskikonzorcij predvodi njemaËka tvrtkaDiehl BGT Defence. Glavni cilj togprojekta je stvaranje europskog pro-jektila zadnje generacije, koji bi naodreeni naËin bio i zamjena zaprojektil AIM-9 Sidew inder, posebi-ce za njegove europske operatere.

KonaËnim naoruæavanjem projek-tilima IRIS-T , borbeni avioni JAS 3 9Gripen dodatno dobivaju na svojojubojitosti, a uvoenje u operativnuuporabu oËekuje se zajedno uz C o-bra HMD (Helmet Mounted Dis-play ) sustav, πto bi isprva bio stan-dard za sve πvedske Gripene, a po-tom prema oËekivanjima, i za sveostale operatere na tom tipu aviona.

I. S K E NDE ROVIΔ

25. sijeËnja 2008.

N ovo uspjeπno lansiranje projektila IR IS -T

G radnja turskih patrolnih b rodova


16-19 vijesti 01/22/08 13:12 Page 19

T ERORIZA M


Stalan rast “popularnosti” eks-plozivnih naprava (Ëesto sesusreÊe engleska kratica IE D)

kao asimetriËne taktike u sadaπ-njim, a vjerojatno i buduÊim sukobi-ma prijetnja je svim vojskama. T oneugodno i uËinkovito oruæje Ëestorabe teroristi, pobunjenici, nedræav-ne strane u sukobu te na kraju iobiËni, “komercijalni” kriminalci,kako bi ozlijedili, ubili i izazvalistrah.

E ksplozivne naprave mogu po di-menzijama i obliku biti vrlo raznoli-ke. Od boce za sok pa do razliËitihprijevoznih sredstava. KonaËni iz-gled ovisi samo o maπti i domiπlja-tosti onoga tko ih sklapa. Mogu seproizvesti od brojnih materijala, sraznim vrstama upaljaËa, od kvali-

tetnih namjenskih vojnih eksplozi-va, komercijalno dostupnih gospo-darskih eksploziva, te raznih impro-viziranih rjeπenja i eksplozivnihtvari iz “kuÊne radinosti”.

Zbog prednosti koje se ponajviπeogledaju u niskoj cijeni, oteæanomotkrivanju postavljene eksplozivnenaprave, dostupnosti komponentiza izradu te uËinkovitosti, to je Ëes-to “oruæje prvog izbora” za snagekoje se oslanjaju na nasilje i sluæese asimetriËnim metodama.

Popularnost i primjena u raznim,meusobno udaljenim dijelovimasvijeta potaknula je brzi razvoj pri-jetnje. Skupini koja se dosad nijebavila takvim aktivnostima nije teπ-ko prouËiti iskustvo sliËne skupineu sasvim drugom dijelu svijeta i uo-

Ëiti potencijalne prednosti. Od togapa do praktiËne primjene “u vlasti-tom susjedstvu” samo je mali teh-niËki korak - napraviti i postavitieksplozivnu napravu.

Potencijal za usavrπavanje je i da-lje visok, osobito u uvjetima svepri-sutnosti interneta i brzog πirenjaznanja diljem svijeta, pa tako i tero-ristiËkih znanja. Prijetnji su osobitoizloæene snage u mirovnim misijamau kriznim æariπtima. Snage nesklonedjelovanju meunarodne zajednice inastojanju da se prekine nasilje istabilizira podruËje rabe eksplozivnenaprave za ograniËavanje slobodekretanja mirovnih snaga.

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

Eksplozivne naprave prijeteFenomen globalnog terorizma i regionalne nestabilnosti najveÊi su sigurnosni izazov poËetka 21. stoljeÊa. To

nameÊe potrebu stalne prilagodbe snaga, koncepata i sposobnosti za suoËavanje s prijetnjama

P ripremio Ma rijo P E T ROVIΔ

USM

C

20,21 strana 01/22/08 13:15 Page 20

25. sijeËnja 2008.

Od II. svjetskog rata do danasneprijeporno je da ratovi (iliveÊa borbena djelovanja) poËi-

nju, ali se isto tako presudno rjeπa-vaju, pomoÊu borbene zrakoplovnekomponente, bilo bombarderske ililovaËke. Jamac uspjeπnosti njihovauspjeπnog djelovanja uvijek je bilo izrakoplovno operativno srediπte, akad je rjieË o II. svjetskom ratumoæda je najprepoznatljiviji takavprimjer Bitka za Britaniju, odnosnobitka operativnog srediπta britan-skoga Kraljevskog ratnog zrako-plovstva (RAF - Roy al Air F orce),koje je osiguralo nenadmaπnu uËin-kovitost uporabe britanskih lovaca uobrani Ujedinjenog Kraljevstva.Stoga moæda nije pretjerano razmiπ-ljati kako je to razdoblje, uz britan-ska iskustva, pridonijelo razvijanju i

sazrijevanju tzv. C 2 okruæja (C om-mand and C ontrol), koje je danasosnovno polaziπte za uspjeπno dje-lovanje suvremenih oruæanih sna-ga. A koliko je razdoblje II. svjet-skog rata odredilo buduÊnost RAF -agovori i dio njegove danaπnje dok-trine: “Srediπnja tema povijestizraËnog boja jest ‘centraliziranakontrola i decentralizirano izvrπe-nje’, πto omoguÊava unificiranuuporabu raspoloæivih zraËnih snagana najdjelotvorniji naËin.”

U naravi NAT O doktrine jest osla-njanje na napredak u komunikacij-skoj i mreænoj tehnologiji, odnosnona prednosti koje takav napredakdonosi, pogotovo kada je rijeË o nje-govoj primjeni u stvarnosti. Danaπ-nji NAT O-ov sustav protuzraËneobrane joπ se velikim dijelom opera-

tivno temelji na sustavu za operativ-no voenje NADGE (NAT O Air De-fence Ground E nviroment), koji jezaæivio krajem πezdesetih godinaproπlog stoljeÊa. T ada je NADGE za-æivio kao poluautomatizirani sustavkoji je ujedinio nove radarske susta-ve i novu komunikacijsku opremu,nove zemaljske kontrolne postaje,πto je u konaËnici omoguÊilo okru-æje za automatiziranu razmjenu po-dataka meu svim dijelovimaAC E -a (Allied C ommand E urope).Postupno se “globalni” sustav NAD-GE nadograivao nacionalnim sus-tavima operativnog voenja, kao πtosu UKADGE (United Kingdom AD-GE ) i GADGE (German ADGE ).

NA T O

NATO ACCS - zrakoplovno operativno srediπte za novo doba

21

Jedna od temeljnih svrha programa N ATO ACCS je stvaranje potpuno unificiranog i interoperabilnog zrakoplov-

nog C2 okruæja, Ëiji bi svi planirani razmjeπteni elementi trebali biti spremni tijekom 2008., a prva inicijalna ope-

rativna faza trebala zaæivjeti do kraja 2009. godine

P ripremio Ig or S K E NDE ROVIΔ


Thal

es

20,21 strana 01/22/08 13:15 Page 21

22

PoËetkom posljednjeg deset-ljeÊa 2 0 . stoljeÊa, kad su sepoËele jasnije nazirati puko-

tine u kohezijskim vezama kojesu dræale na okupu tvorevinuzvanu i znanu kao SSSR, poËeo

je razvoj male diverzantske pod-mornice za V MF (V ojno-morskuflotu SSSR-a). Zahtjev mornariËkihstratega bio je iskazan u potrebi

za podmornicom koja bi bila ustanju neopaæeno djelovati upliËinama litoralnog pojasaSSSR-a, ali isto tako koja Êe

svoje ofenzivne moguÊnos-ti moÊi iskoristiti u protiv-niËkim sidriπtima, lukamai plovnim putovima.

Konstrukcijapodmor-

nice povjerena je projektantskom ti-mu iz projektnog biroa “Malahit” uondaπnjem L enjingradu (danaπnjemi starom Sankt Peterburgu) koji jepredvodio inæenjer Jurij Minev. Re-zultat njihova razvoja i konstrukcijebila je mala diverzantska podmorni-ca, pravi podvodni “predator”, kojaje u trenutku svoje prezentacije mo-gla po toni svoje teæine ponijeti viπenaoruæanja od bilo kojeg svjetskogtakmaca iz te kategorije. Konstruk-tori iz “Malahita” stvorili su klasiË-no pogonjenu diverzantsku pod-mornicu sposobnu za borbeno dje-lovanje torpedima i minama, ali inajopasnijim oruæjem koje obiËnapodmornica moæe ponijeti - pomor-skim diverzantima.

Izgradnja prvih dviju malih diver-zantskih podmornica, koje su dobileoznake MS 5 2 0 i MS 5 2 1 , bila jepovjerena brodogradiliπtu “Admiral-teskije V erfi” u St. Peterburgu kojeih je porinulo i predalo u sluæbu rat-noj mornarici tijekom 1 9 9 1 . godine.

Diverzantske podmornice iz Pro-jekta 8 6 5 poznate su na Zapadu ikao klasa “L osos”. Izgraene su odnemagnetiËnih titanovih legura po-veÊane ËvrstoÊe, koje se odlikujuvrlo visokom otpornoπÊu prema ko-roziji. Podmornica “Pirana” kon-struirana je iznimno robusno, s veli-kom æilavoπÊu, i jedno je od njezi-nih glavnih svojstava izrazito visokstupanj beπumnosti u podvodnojplovidbi. Interijer je takoer dizajni-ran prema zahtjevima visoke uËin-kovitosti ËetveroËlane posade i ukr-canih diverzanata.

RA T NA MORNA RIC A

Ig or S P IC IJ ARIΔ

BaltiËka pirana


N aslov ovog teksta svakako ne sugerira da se rijeËni predator iz porjeËja tople Amazone preselio u hladne vo-

de BaltiËkog mora. To egzotiËno ime dobila je mala dizel-elektriËna podmornica iz Projekta 865, koju je razvio

konstruktorski biro “ M alahit” iz Petrograda. Jedina sliËnost koju ova podmornica dijeli sa svojom agresivnom ime-

njakinjom iz Amazone jest πto obje imaju podjednako “ oπtre zube”

25. sijeËnja 2008.

22,23 strana 01/22/08 13:18 Page 22

Umjesto da se manjim poboljπa-njima otklanjaju uoËeni nedos-taci na teπkim tenkovima JS-1 i

JS-2 , vrh C rvene armije odluËio jeda je znatno bolje razviti potpunonovi teπki tenk. Jedan od glavnihrazloga za takvu odluku bilo je to πtoje svaka malo veÊa izmjena na tijelui/ili kupoli tenka znaËila prekid pro-izvodnje na nekoliko tjedana ili Ëakmjeseci, a to je u ratnim uvjetima bi-lo teπko prihvatljivo. Osim toga, JS-1i JS-2 su se pokazali doraslima nje-maËkim tenkovima Panther i T iger,ili toËnije reËeno nisu bili ni gori nibolji. Zbog toga je vjerojatnost pre-æivljavanja posada sovjetskih i nje-maËkih tenkova u izravnom srazuponajviπe ovisila o sreÊi, a potom osposobnosti posade (prije svega vo-zaËa) da odræi tenk ispravnim, od-

nosno pokretnim. I sovjetski i nje-maËki tenkovi imali su slabe ciljniË-ke sprave, pa se svako pogaanje ci-lja na udaljenostima veÊim od 1 0 0 0metara smatralo sluËajnim. Kako jepogaanje ciljeva iz pokreta, osimako nisu bili veliËine oveÊe zgrade,bilo nemoguÊe, odræavanje tenkapokretnim Ëinilo ga je i sigurnim.

Projekt novoga sovjetskog teπkogtenka pokrenut je u tvornici Kirov u» eljabinsku poËetkom 1 9 4 4 ., a u lje-tu iste godine dobio je sluæbenu do-zvolu i razvojnu oznaku Kirovets-1 .Naime, u oæujku 1 9 4 4 . provedeno jeprobno gaanje jednog JS-2 iz topaZiS-3 kalibra 7 6 ,2 mm. Iako je to biotop relativno malog kalibra, te segaalo s udaljenosti od 5 0 0 do 6 0 0metara, top je izbuπio JS-2 “kao πvi-carski sir”, Ëak i s Ëeone strane.

Granate koje nisu uspjele probitioklop izazvale su teπka oπteÊenja sodlamanjem krhotina oklopa s unu-tarnje strane, Ëija je ubojitost bila is-ta kao i gelera granata. T o je testira-nje objasnilo velike gubitke JS-8 5 iJS-1 2 2 na poËetku operativne upo-rabe tijekom zime i proljeÊa 1 9 4 4 .Kako je Panther rabio top od 7 5 mm,a T iger od 8 8 mm, znatno veÊe pro-bojne moÊi od sovjetskog topa ZiS-3 ,bilo je jasno da se neπto mora æurnopoduzeti. Prva mjera bila je promje-na oklopa na prednjem dijelu tenkaJS-2 . No, svi prijedlozi promjene ku-pole, posebno njezinog dizajna, od-bijeni su jer bi to znaËilo prekid pro-izvodnje.

25. sijeËnja 2008.

T omo J ANJ » E VIΔ

JS-3 je bio toliko napredan tenk da su mnoga rjeπenja koja su prvi put primijenjena na njemu poslije rabljena na

sovjetskim, ali i na zapadnim tenkovima


23

VOJ NA POVIJ ES T

Sovjetski teπki tenk JS -3

22,23 strana 01/22/08 13:19 Page 23

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (X)

U kratko vrijeme TomaπiÊ je iz Dalmacije otpremio sve francuske postrojbe, na Ëelu s tri generala, kao zarob-

ljenike u Italiju. Za dokazanu vojnu mudrost, a osobito za zasluge pri zauzimanju Zadra nakon petotjedne op-

sade, krajem 1813. bio je pohvaljen od samoga cara...


Rodom RijeËanin, F ranjo T oma-πiÊ potjeËe iz plemenite obite-lji. U dobi od 1 5 godina (ro-

en je 2 . listopada 1 7 6 1 .) stupio jeu Inæenjerijsku vojnu akademiju uBeËu, odakle je iziπao kao jedan odnajsposobnijih, a u 2 0 . godini stupioje kao kadet u MjerniËki zbor. Us-koro je postao Ëasnik i iskazao semarljivoπÊu pri izgradnji utvrde Jo-sefsstadt.

Prvi put je svoju hrabrost pokazaou obrani tvrave L a Q uesnau 1 7 9 3 .,u kojoj je sudjelovao kao satnikInæenjerijskog korpusa. F rancuzi suga zarobili i osudili na smrt giljoti-nom, i samo je pad francuske stra-hovlade sprijeËio tu drastiËnu kaz-nu. Zalaganjem zapovjednika utvr-de pukovnika Becka, T omaπiÊ je os-loboen, te pred samim carem poh-valjen za hrabrost i zasluge u obra-ni utvrde. T omaπiÊ je 1 7 9 7 . promak-nut u Ëin bojnika inæenjerijskogkorpusa, a kao znak osobitoga car-skog povjerenja dodijeljen je austrij-skom veleposlaniku na dvoru rus-kog cara u Petrogradu. No, ondjenije dugo ostao jer je dobio zapovi-jed da se pridruæi postrojbama πtoih je Rusija, pod zapovjedniπtvomgenerala Suvorova, poslala u Italijukao pomoÊ Austriji protiv F rancus-ke. T omaπiÊ je dodijeljen korpusugenerala Rosenberga, te sudjelovaou svim dogaajima toga rata i svug-dje se Ëasno i junaËki ponio. U ratu1 8 0 0 . dokazao je svoje junaπtvo nabrijegu F ay le. T oga 1 1 . travnja, u ju-riπu na talijansku tvravu Bochetta,da bi osokolio Ëete, sam je stupio nanjihovo Ëelo. V jeπto ih je i hrabrovodio u napad. No, zadobio je goto-

vo smrtnu ranu kroz prsa, od koje jeteπko ozdravio i imao posljedice dokraja æivota. Za to djelo odlikovanje V iteπkim kriæem Reda Marije T e-rezije na 6 8 . promociji 3 0 . travnja1 8 0 2 . i bio promaknut u Ëin potpu-kovnika, a potom i pukovnika. Do-dijeljen mu je bio i barunat, koji je

prenesen i na njegova mlaeg brataNikolu, tada bojnika. T aj je joπ1 8 0 1 . promaknut u Ëin potpukovni-ka, a 1 8 0 5 . pukovnika.

U ratu 1 8 0 9 ., pri opsadi Palmanuo-ve, F ranjo T omaπiÊ je dodijeljen glav-nom stoæeru i 2 2 . kolovoza promak-nut u Ëin general bojnika. Kraj rata

POD LIS T A K

Franjo Tom aπiÊ (176 1.-18 31.)

Vla d imir B RNARDIΔ

Za vojniËke zasluge car jepovjerio TomaπiÊu upravu uosvojenim zemljama, πto jeon obavljao 18 godina, po-

mirljivo i razborito

24,25 dossier strana.qxd 01/22/08 13:22 Page 24

doËekao je u Ugarskoj kao zapovjed-nik L eopoldstadta, te je postavljen ukomisiju koja je odreivala nove gra-nice izmeu F rancuske i Austrije uHrvatskoj. Nakon toga postao je za-povjednik u Zagrebu, koji je tada biovaæna pograniËna toËka. U ratu1 8 1 3 . dobio je teπku zadaÊu da po-novno osvoji Dalmaciju. Na raspola-ganju je imao malo ljudi i slaba sred-stva. U listopadu 1 8 1 3 . krenuo je s2 9 0 0 vojnika u Dalmaciju. U noÊi s2 9 . na 3 0 . listopada zauzeo je s jed-nom bojnom L iËana pod pukovni-kom PopoviÊem donji grad Knin, tepozvao kninsku tvravu na predaju.T vrava se predala veÊ sljedeÊi dan,3 1 . listopada. U Kninu je bilo mnogokrajiπnika u francuskoj sluæbi. Posa-da je dobila slobodan odlazak. Odat-le je krenuo T omaπiÊ i veÊ 3 . stude-nog osvanuo pred Zadrom, koji jebranio francuski general Roize. Op-sada je bila uspjeπna.

» im je Zadar pao, poduzeo je T o-maπiÊ sve mjere da osvoji Kotor iDubrovnik. Poslao je 1 5 . prosincasvog poboËnika generala Milutino-viÊa, s dvije bojne krajiπnika i jed-nim eskadronom banderijalnih hu-sara, da zauzme Kotor, Dubrovnik itvravu Norin.

T o je sve uspio, a iz Boke kotorskeistjerao je C rnogorce koji su je bilizaposjeli. U kratko vrijeme T omaπiÊje iz Dalmacije otpremio sve fran-cuske postrojbe, na Ëelu s tri genera-la, kao zarobljenike u Italiju. Za do-kazanu vojnu mudrost, a osobito zazasluge pri zauzimanju Zadra nakonpetotjedne opsade (1 . 9 .-6 . 1 2 .), bioje pohvaljen od samoga cara, u pis-mu πto ga je napisao vlastoruËno uF reiburgu 2 6 . prosinca 1 8 1 3 ., a na-graen je Komanderskim kriæem Re-da Marije T erezije i 8 . kolovoza pro-maknut u Ëin podmarπala. U znakjoπ jednog priznanja, car je povjerioT omaπiÊu upravu u osvojenim zem-ljama, πto je on obavljao 1 8 godina,pomirljivo i razborito. Na tom mjestuproslavio je 4 . travnja 1 8 3 1 . pedese-tu godiπnjicu vojne sluæbe. Podmar-πal F ranjo T omaπiÊ umro je u Zadru1 2 . kolovoza 1 8 3 1 ., ne doËekavπiposljednje priznanje cara, koji ga jekratko prije smrti odlikovao Æ eljez-nom krunom.

25. sijeËnja 2008. 25

PobjedniËka opsada Z adraNajpoznatiji dio TomaπiÊeve kampanje protiv Francuza 1813. u Dalmaciji bi-la je opsada Z adra. Odjel francusko-talijanske vojske, πto ga je francuskigeneral Roize poslao protiv TomaπiÊa, morao se povuÊi nakon okrπaja kodDraËevca, a sljedeÊeg dana zaposjeo je TomaπiÊ selo Arbanase kraj Z adra.Od 4 . do 19. studenog, uz male prekide, gruvali su engleski topovi s kopnana Z adar, no sa slabim uspjehom zbog vrlo loπeg vremena. Ipak, 19. stude-nog zapoËelo je pravo bombardiranje grada.VeÊi dio zadarske posade Ëinili su LiËani. » im su Ëuli da su grad opkolila nji-hova braÊa Hrvati, poËeli su planirati kako da se izvuku iz neugodnog polo-æaja. To je general Roize opazio, pa je istjerao iz tvrave liËke satnike: M e-siÊa, G rguriÊa, DevËiÊa i Alsterna. Ni to nije pomoglo. Kad su 2. prosincanjihove tri satnije poπle na vanjske utvrde, kaplar Jerko PaviËiÊ dao je svo-jim ljudima znak za pobunu. Te tri satnije uzeπe oruæje i onesposobiπe obli-ænje topove. Drugih osam topova bacili su u grabu, te pojurili prema vrati-ma. » im je Roize to opazio, dao je ispaliti nekoliko karteËa i obasuti ih ja-kom paljbom iz puπaka. Jedan top je namjeπten da ih kod vrata smrvi, notad je skoËio tesar Franjo Sebail, koji je baπ sjekao zapor na vratima, te jeslomio sjekirom kolo topa, a njegovi su drugovi sretno umakli iz tvrave. Se-bail je ostao smrtno pogoen. Tom prilikom stradalo je 50 LiËana.Doznavπi to, i ostali su se LiËani u tvravi pobunili, ali kad ih je 30 pogoe-no, povukli su se u vojarnu, gdje su se hrabro borili do drugoga dana (3. pro-sinca) . Kako su istodobno austrijske Ëete izvana æestoko juriπale, a Roize ni-je mogao prisiliti one u vojarni na predaju, otpustio ih je sve iz tvrave soruæjem, prtljagom i jednom blagajnom. Iste je noÊi odstranio joπ jedan dioHrvata, koji su po tvravi straæarili, a gradska vrata dao je dobro zagraditi.Uvidjevπi da mu je uzaludan svaki otpor, ugovorio je 6. prosinca predaju sgeneralom TomaπiÊem, koji je slavodobitno uπao u Z adar.

POD LIS T A K

24,25 dossier strana.qxd 01/22/08 13:22 Page 25

26

Ne volim baπ pisati o ovoj temi, ali ako nenapiπem onda ne poπtujem dogovor s onimakoji su me angaæirali da poneku svoju misaona nedjeljna Ëitanja podijelim s ËitateljimaHrvatskoga vojnika. Ideja uredniπtva ovogalista bila je da duhovna misao bude vezanauz Sluæbu rijeËi sljedeÊe nedjelje. Baπ to meponekad i zabrinjava. Ovaj put osobito. SvetiPavao apostol primijetio je da meu krπÊani-ma u Korintu vlada velika podijeljenost istranËarenje. Nije se mogao s tim pomiriti inapisao im je pismo u kojem se oπtro boriprotiv toga, pa kaæe: “Zaklinjem vas imenomGospodina naπega Isusa Krista”. Pokuπajtezamisliti koliko su jake podjele bile meu nji-ma da se Pavao mora pozivati na najviπi au-toritet, osobu Isusa Krista, kako bi ih pozvaoda budu “iste misli”. Danas bi to, naravno,bilo nepojmljivo da se od bilo koje grupacijeosoba oËekuje da budu iste misli (neÊu ovdjeo stranaËkoj stezi). Ako je to u danaπnje vri-jeme nepojmljivo, sljedeÊi redci jamaËno ni-su. Kaæe Pavao: “Neka ne bude meu vamarazdora”, a neki mi rekoπe da “meu vamaima svaa”, s obzirom na to da se neki od vaspozivaju na Pavla, drugi na Petra, treÊi naApolona… Gdje si danas, moj dragi Pavle?©to bi danas rekao? U tvoje vrijeme pozivalisu se na trojicu-Ëetvoricu poznatih. A danas?Ma ne mogu ti to ni opisati. Da te parafrazi-ram, reÊi Êu ti ovako, pozivajuÊi se na tebe.Rekoπe mi neki da se danas ni izvanrednonadareno dijete ne moæe probiti u veliki klubako iza njega ne stoji “netko”; rekoπe mi i toda se ne moæeπ zaposliti ako iza tebe ne sto-ji ”netko”, da ne moæeπ napredovati ako izatebe ne stoji “netko”… Uvijek taj “netko”. Atko je taj? Gospodo draga, dokle god on iliona budu “ministrovi ljudi”, “biskupovi lju-di”, “predsjednikovi ljudi”, “premijerovi lju-di”, “generalovi ljudi”, druπtvo ne moæe na-predovati i meu nama Êe, kao i u Pavlovovrijeme, biti podijeljenosti i stranËarenja.Dokle god se bude gledalo tko stoji iza tebe,a istodobno se bude zanemarivalo kakve sutvoje moguÊnosti, koji su tvoji ljudski, inte-lektualni, duhovni i karakterni potencijali,dotle Êemo sami sebe ograniËavati u rastu inapredovanju. Jasno mi je, kao i svetom Pav-lu, da neπto ne πtima, jer uvijek ima “netko”Ëiji ljudi imaju prednost. Zbog toga, kao ma-li Ëovjek iza kojega ne stoji nitko, usuujemse opet citirati velikoga Pavla, pozvati se nanjegov autoritet, te reÊi: “Zaklinjem vas”,dragi prijatelji, “budite iste misli, neka meuvama ne bude razdora, nego budite savrπenoistog osjeÊanja i istog miπljenja”. Sad je oËitozaπto o ovoj temi ne volim pisati. Zato πto izamene ne stoji “netko” tko bi mogao promije-niti “neπto”, pa se onda bojim da moje rijeËineÊe dobronamjerno prihvatiti - “nitko”. Akad je tako, “psi laju, a karavana prolazi”.Barem kad sam ja u pitanju. Moæda je Pavaobio bolje sreÊe!

25. sijeËnja 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• britanski pustolovni (102 min.)• redatelj: Doug Lefler• distributer: PA-DORA• gl. glumci: Thomas Sangster (Romul Augustul) ,

C olin Firth (Aurelije) , Asihwarya Rai ( M yra) , Ben Kingsley (Ambrozinije/ Ëarobnjak M erlin)

Slavni Rim je propao. Na prijestolje se popeo barbarski uzurpator, a posljed-nji rimski car sa πaËicom najvjernijih sljedbenika potraæit Êe utoËiπte na sa-mom rubu carstva, u izolaciji rimske pokrajine Britanije...Tko je uopÊe bio Romul Augustul? Povijest ga pamti kao djeËaka koji je pot-pisao propast Rimskog C arstva, a πto se s njim dogodilo - u povijesnim izvo-rima nema pouzdanih podataka. Rimska povijest u sedmoj umjetnosti obiËnoje podijeljena na filmove o slavnom razdoblju Julija C ezara i prvih careva ilifilmove s uz ranokrπÊanskom tematikom, vezane veÊinom za posljednji danIsusova æivota. Z a raziku od πablonskih filmova, Posljednja legija neodoljivopodsjeÊa na Bagdadskog lopova, πto smo ga 80-ih godina proπlog stoljeÊasvako malo imali priliku gledati na televiziji. Iako smjeπteni u istinske povijes-ne okvire, likovi odiπu svevremenoπÊu. Kao i povijesni romani, tako se i filmo-vi ne dræe suhoparnih povijesnih Ëinjenica veÊ daju na volju maπti. U tom vr-lo smjelom izletu u razdoblje sa samog kraja C arstva, scenaristi su od πaËiceprognanika stvorili skupinu uvjerenih boraca za bolje sutra. Na kraju su otiπ-li toliko daleko da su preko Romula Augustula povezali C ezara s ArturovimEkskaliburom. Drugi razlog za pohvalu jest jednostavnost u priËanju priËe. Srazumijevanjem ga moæe gledati puËkoπkolac, a istodobno se dræi povijesnepodloge, tako da mu ni sveuËiliπni profesor s katedre za Rim ne bi mogao pri-govoriti. Posljednja legija, veseo, nepretenciozan i glumaËki ujednaËen film,na blagajnama diljem svijeta potpuno je podbacila, a i kod nas ju je bilo teπ-ko uhvatiti u kinu. Film je to za svakodnevnu upotrebu, ali toplo ga preporu-Ëujem kad se pojavi u videotekama.

Posljednja legija

Leon RIZMAUL

Uvijek aktualni Pavao

FILMOT EKA

Knjigu M oj æivot C hagall je poËeo pisati 1915. i 1916. godi-ne u Rusiji, kada mu je bilo samo 28 godina, i zacijelo nijezamislio pisati autobiografiju, sreivati æivotne i umjetniËkedosege. Pisao je u petrogradskom uredu za ratno gospodar-stvo, “izmeu dva ulazna i izlazna spisa”, da se spasi od raz-miπljanja o ratnim strahotama i æivotnim nevoljama, kako uvrlo iscrpnome pogovoru, pod naslovom Boja ljubavi, piπe prevoditelj Vladi-mir G eriÊ, navodeÊi kao izvor Franza M eyera, C hagallova zeta i, po miπljenjuautora pogovora, najznaËajnijega istraæivaËa slikareva æivota i djela.Do travnja 1922., prije negoli je napustio Rusiju, C hagall je napisao dvjesto-tinjak stranica, a koju godinu poslije obogatio je tekst za treÊinu rukopisa. Bi-lo je to svojevrsno oproπtajno pismo od Rusije, koju je morao napustiti “zbogosobnih i umjetniËkih razloga”. Knjiga je prvi put objavljena u Parizu 1931.godine, s 31 autorovim mladenaËkim crteæom, u nakladi od 1670 primjeraka,a s ruskoga na francuski tekst prevela ju je slikareva supruga Bella.U tom “æivotopisu” upoznajemo slikarevu obitelj, prijatelje, rabine, sinagoge,æidovske blagdane i obiËaje, carsku i sovjetsku Rusiju, ali i njegove pariπkedane. S tih stranica dolazi i znameniti C hagallov zaziv: “Boæe, ti koji se kri-jeπ u oblacima, ili iza postolarove kuÊe, daj da otkrijem svoju duπu, sjetnu du-πu mucava djeËaka; otkrij mi moj put. Ne æelim biti sliËan svima ostalima; æe-lim vidjeti jedan novi svijet.” U pogovoru piπe prevoditelj: “Ova knjiga nijestrogo faktografski æivotopis, iza kojega stoji neka jasno odredljiva stvar-nost, toËni podaci. To je jednostavno - knjiga. M oæda pjesniËka proza, moædaniz pjesama u prozi, moæda ni jedno ni drugo. Knjiga, samoj sebi sliËna. Kaoi autorove slike. Knjiga koja ponekad oduπevljava, a ponekad zbunjuje. Pone-kad veseli, da ne kaæem - nasmijava, a Ëesto i zastraπuje...”Kako biste lakπe zamislili i shvatili C hagallov svijet, u G aleriji KloviÊevi dvo-ri u Z agrebu do 19. oæujka moæete razgledati izloæbu M arc C hagall - priËa nadpriËama. Mirela ME NG E S

Marc Chagall: Moj æivot, ©areni duÊan, Koprivnica, 2007.

26 strana 01/23/08 10:46 Page 26

25. sijeËnja 2008.

VREMEPLOV

27

Ljubitelji zrakoplovstva, bilo civil-nog ili vojnog, nesumnjivo veÊznaju za stranicu www.land

ings.com, no taj site treba preporuËiti isvima drugima koje barem malo zanima

πto se dogaa u svijetu aviona. RijeË je o web uratku kojiveÊ na prvi pogled oduπevljava jednostavnoπÊu. Nema rek-lama, nepotrebnih bannera koji usporavaju uËitavanje, paËak ni frameova kakvi su uobiËajeni za menu ili navigaciju.Sve πto vam treba jest strpljenje iπËitati naslove poredanejedan ispod drugoga na sredini stranice ili pronaÊi rubrikus konkretnim sadræajem na dnu stranice.Premda je sadræaj mahom vezan uz civilno zrakoplovstvo,nerijetko teme iz vojnog zrakoplovstva zauzmu glavninu si-tea. Posebno je zanimljiv dio vezan uz aktualne zrakoplov-ne nesreÊe, te izvjeπÊa o uzrocima ili analize dogaaja kojisu prethodili katastrofi.Premda Êe posjetiteljima u poËetku nedostajati klasiËniraspored menija, pa Ëak i linkovi prema odreenom sadræa-ju, valja naglasiti da se oko vrlo brzo privikne na grafiËkiraspored sitea i da je takav pojednostavljeni sadræaj iznim-no pregledan i koristan. Stoga, vjerujemo da ne treba do-datno pojaπnjavati prednosti stranice i naglaπavati prepo-ruku. Site www.landings.com definitivno treba staviti u Fa-voritese!

www.landings.com

29. sijeËnja 1871. Kraj opsade ParizaUjedinitelj njemaËkog carstva kancelarOtto von Bismarck prepustio je zakrvlje-nim protivnicima, Pariπkoj komuni i fran-

cuskim regularnim postrojbama, da se obraËunaju meu so-bom: 29. sijeËnja 1871. njemaËki su topovi zaπutjeli u ËeliË-nom obruËu oko Pariza. Dan prije, nova republikanska vla-da potpisala je primirje, Ëime je zavrπen Francusko-pruskirat, jedan od prekretniËkih dogaaja u drugoj polovici XIX.stoljeÊa. OjaËana Pruska nije priæeljkivala samo ujedinjenjeNjemaËke nego i potpunu prevlast na starom kontinentu. Ufrancuskom caru Napoleonu TreÊem nije imala dostojnogprotivnika, pogrijeπio je kad je Pruskoj navijestio rat. Ujedi-njene vojske njemaËkih dræava provalile su na francuski te-ritorij i odnosile pobjedu za pobjedom. Bolje opremljene,modernije naoruæane i s jasnim ratnim ciljevima, kod Seda-na su izazvale Napoleona na odluËujuÊu bitku. Naposljetkuje i sam car zarobljen, a u zarobljeniπtvo je odmarπiralo 106tisuÊa francuskih vojnika. Usred kraljevskog Versaillesaproglaπeno je ujedinjenje njemaËkog carstva pod krunomHohenzollerna, s Bismarckom kao njemaËkim kancelarom.Pariπkim primirjem Francuskoj su oduzete bogate pokrajineElzas i Lotaringija i nametnuta ratna odπteta.

31. sijeËnja 1968. PoËetak TET ofenzivePoËetkom 1968. SAD je imao pola mi-lijuna vojnika na rasipanim vijetnam-skim bojiπnicama i dotad utroπio Ëak 30milijardi dolara za spas sajgonskog reæima. U politiËki i voj-ni rjeËnik uπla je rijeË eskalacija, koja je oznaËavala stalnopoveÊavanje ameriËkog vojnog angaæmana. Otreænjenje jedoπlo iznenada kada je 31. sijeËnja 1968. ustaniËki Vijet-kong poduzeo πiroku i æestoku protuofenzivu napavπi velikegradove i sve ameriËke strateπke toËke u juænom Vijetna-mu. Komandosi su zauzeli i dobro branjen carski grad Hue,a jedan se odred probio i u glavni grad Saigon. Æestoke bor-be, na opÊe iznenaenje, vodile su se Ëak i za dobro Ëuva-no ameriËko veleposlanstvo. UstaniËki napad ubrzo je izgu-bio snagu i nije postigao veÊe vojne uËinke, ali je imao ra-zarajuÊe djelovanje na ameriËku i svjetsku javnost. UstaniË-ka protuofenziva sruπila je ameriËkog predsjednika Lyndo-na Johnsona. PoËetkom travnja morao se odreÊi kandidatu-re za jesenske predsjedniËke izbore, a u svibnju su u ParizupoËeli prvi pregovori izmeu zaraÊenih strana. Novi pred-sjednik Richard Nixon obeÊao je “brzi mir u Vijetnamu”, alije rat zavrπen tek pet godina poslije TET ofenzive pariπkimmirovnim sporazumom.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Martin Luther je 1517. godine na vratacrkve u Wittenbergu pribio:A 10 zapovijediB 14 toËakaC 95 teza

2. Voa protestantske reformacije u ©vicarskoj bio je:A Martin LutherB Huldrych ZwingliC Charles Hodge

3. PoËeci reformacije u Engleskoj seæu udoba:A kralja Henrika VIII.B kralja Edwarda I.C kraljice Elizabete I.

4. Naziv za francuske protestante bio je:A bugenotiB fugenotiC hugenoti

5. KatoliËki uljez meu nabrojenima je:A Ignacio LoyolaB Primoæ TrubarC Jean Calvin

Rje

πenj

e: 1

c;2b

;3a;

4c;5

a

Neven MILADIN

Leon RIZMAUL

27 strana 01/22/08 14:50 Page 27

28 strana 01/23/08 09:46 Page 28

Documents

MASLEN ICA o hrvatskom zajedni„tvu i solidarnosti · 2017-11-09 · cija Maslenica svjedoËi o veli-G O I N I A U prigodi obiljeæavanja 5 . godiπnjice vojno-redarstve-ne operacije