Masovni mediji

PROF. DARIJO ČEREPINKOANA ŠERIĆ

Što su to mediji?Mediji su kompleksni pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za širenje vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu obrazovanja, informiranja i zabave najširih slojeva stanovništva. Već dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadržaj, već su zapravo stvorili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio našeg vlastitog okruženja. Oni su neprijatelji, prijatelji, obožavani... o njima pričamo kao da su ljudi, dajemo im nadimke; oni nas uznemiravaju, ljute, nasmijavaju… Očekujemo od njih jako puno, prenose nam neko određeno znanje, predstavljaju zabavu.

Vrste Medija Medije možemo podijeliti u dvije grupe: 1. po vrsti informacije koju nam prenose 2. po načinu prenošenja informacija

Prema načinu distribucije : 1. Tiskani mediji (tiskovine):novine i druga

povremena izdanja 2. Elektronički mediji: televizija, radio i internetski

portali

Masovni Mediji masovni mediji (engl. mass media), sredstva masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva

javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja Možemo ih rangirati po kredibilitetu, na osnovu gdje se taj medij nalazi u odnosu na novije i starije medije, da li je

orijentiran zabavi, novostima ili informiranju. Pojam masovni medij odnosi se na „mase“ – ideja koja se pojavila u 19.st kako bi se opisali ljudi koji žive u zapadnim

industrijaliziranim zemljama. Masovni mediji plod su tehnoloških inovacija (tiskarski stroj, kamera, prijenos radiovalova, računala, digitalizacija).

Prema večini teoretičara u masovne medije spadaju film, knjige i nosači zvuka. Novine, radio, televizija i sada i internet temeljni su na prezentiranju činjenica. ipak se najviše cijene i konzumiraju zbog informativnog sadržaja, bez obzira koliko prodiru u zabavni život. Mediji je sredstvo preko kojeg se prenosi poruka. Televizija, radio i tisak – masovni mediji.

Publiku masovnih medija čine pojedinci koji selektivno i katkad kritički primaju i raznoliko dekodiraju poruke i sadržaje medija, ponajviše pod utjecajem svoje društvene okoline. Zbog povećanoga broja medijskih vrsta i kanala, što je donijelo povećani broj programa, publika je sve raznolikija.

Tradicionalni masovni mediji sve se više povezuju s računalnom tehnologijom pa nastaju novi interaktivni mediji, kao što je Internet – koji više nije tipičan masovni medij, jer su proizvodnja i distribucija podvrgnute institucionalizaciji i komodifikaciji. Zbog toga se termin masovni mediji sve češće zamjenjuje terminom komunikacijski mediji. 

Politika i svijet zabavenačin na koji ljudi doživljavaju politiku nije ograničen na vijesti i dnevnu politiku, već je dio gotovo svih susreta s masovnim medijima Zabava kao propaganda:država pomoću svoje moći cenzora ili sponzora može pokušati stvoriti kulturne forme koje promiču njene interese i zatiru njene neprijatelje pokušala je prigušiti r’n’r ‘50-ih, punk ‘80-ihno cenzuru ne inspirira strah od političkog neslaganja, nego stavovi i navike za koje se misli da ih određeni sadržaji predstavljaju ili ohrabrujutome parira želja glazbenika i zabavljača da iskoriste svoj talent kako bi iskazali političke stavove ili organizirali kampanju (Sting, Bono, Bob Dylan, John Lennon...)to pokazuje da politika može biti dio zabave jednako kao što je dio vijesti

MOĆ MEDIJA Murdoch, Turner, Berlusconi, Black često se pojavljuju kao glavni igrači u novom medijskom poretku

 Medijska carstva: medijska kuće proizvode i prodaju robe i usluge (vijesti i

oglasni prostor), a kao komercijalnim organizacijama ključno mjerilo im je profit

iako su stvorene da zarađuju, to nije njihova jedina motivacija – one su i birokracije s vlastitim unutarnjim poretkom, a organizacija utječe na proizvod koji stvaraju

nekada su novine bile proizvod određenih političkih interesa, onda su postale komercijalna obvezatzv. novinskih baruna, a danas su podružnice konglomerata

konglomerati su se nekada dijelili na opće i komunikacijske (djeluje u sklopu medijske ili zabavneindustrije) – danas je te razlike sve teže održati (npr. Time Warner + AOL)

višesektorsko vlasništvo (novine, radio, tv, izdavaštvo, diskografija, računarstvo, filmski studiji...)obeshrabruje novinara da istražuju teme koje mogu loše utjecati na ostale grane carstva

interesi konglomerata neizbježno se upliću i u politiku (Berlusconi)

Masovni mediji i terorizam Bit terorizma najvjerojatnije je najjasnije

izražena u staroj kineskoj uzrečici "ubiti jednoga - uplašiti stotine", samo što bi danas to moglo glasiti "ubiti tisuće - uplašiti milijarde„

Nova paradigma terorizma dijelom je posljedica naglog razvoja informacijske tehnologije, što se posebno očituje u činjenici da su terorističke organizacije prepoznale značaj masovnih medija za izvršenje svojih ciljeva.

Upravo masovni mediji daju terorizmu globalni doseg, utječu na način na koji javnost percipira terorizam i opasnost od njega, utječu na političke odluke kojima se odgovara na terorizam, ali i na odnose koji su oblikovani nacionalnim i međunarodnim politikama.

klasični terorizam bio svojevrsni “trio” čiji su sudionici bili “teroristi +

njihove žrtve + vlast”, suvremeni terorizam sve češće poprima oblik

“kvarteta” u kojem su “teroristi + njihove žrtve + vlast + masovni mediji”

Teroristi razmatraju ulogu masovnih medija u širenju vlastitih poruka po svijetu kao jednu od osnovnih u postizanju svojih ciljeva.

Sama riječ“terorizam” danas nas odmah podsjeća na napad na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. i mnogobrojne žrtve tih dramatičnih događaja, ali se odmah potom prisjetimo i trodnevne tragične talačke krize u školi u Beslanu u rujnu 2004., miniranja pruge na željezničkom kolodvoru u Madridu 11. ožujka iste godine i upada terorista i krvavog oslobađanja više od 800 gledatelja i glumaca u moskovskom kazalištu 2002

Tome su pridonijeli novinari, odnosno mediji, jer terorizam nije nikakva moderna pojava, on postoji otkad je svijeta.

Teroristima je postajalo sve važnije da njihove akcije prate mediji, kojima neke od njih, primjerice baskijska teroristička organizacija ETA, dojave pokretanje svake svoje akcije ili preuzmu odgovornost za njih

Ispiranje mozga Poznato je da brojne skupine koje drže vlast i mediji, manipuliraju građanima tako što igraju

na kartu emocije, a građani se bez problema priklanjaju takvim opcijama bez razmišljanja. Ispiranje mozga je zapravo situacija u kojoj neki vanjski faktor, bila to jedna osoba ili skupina

ljudi, sistematski manipulira drugom osobom ili skupinom kako bi ih pridobili na svoju stranu. Svi smo mi žrtve ispiranja mozga, a najbolji primjer za to su marketinške tvrtke i velike

medijske kuće. U Hrvatskoj se pranje mozga igra na 4 najjače karte: vjera, nacionalizam, seksualna prava i

politika. Ima više tehnika manipulacije: npr. Prodaja panike - Ovaj plan uključuje zastrašivanje i teroriziranje publike kroz svaki

trenutak. Muslimani, svinjska gripa, recesija, homoseksualci, imigranti, komunisti, partizani, ustaše, ćirilica, seksualni odgoj...

Povijesni revizionizam - Razne medijske kuće koriste ovaj alat da bi vlastitu propagandu uklopili u svjetonazor. Mi smo se uvjerili putem novinarskih priča o Jasenovcu, Bleiburgu, Domovinskom ratu, Gotovini i Markaču...

Buđenje 'vjerskog zajedništva' - Novinari promoviraju moral tako da se 'busaju o prsa' velikim patriotizmom usko vezanim uz katoličanstvo i veliko Hrvatstvo - naravno, tko god ospori njihovo razmišljanje je anti-Hrvat i 'komunjara'.

Nasilništvo - Omiljena tehnika pojedinih komentatora. Nasilje nad gostima i izderavanje uz ismijavanje najbolje odgovara voditeljima s manjkom samopouzdanja ili argumenata prema sugovorniku ili temi. Vraćanje autoriteta nad 'nasilnikom' jedini je način borbe, s tim da voditelj sve mora shvatiti kao 'pobjedu'. Kod nas je ovakvo tehniciranje vidljivo u emisiji 'Nedjeljom u 2', naročito kada Stanković problematiku gleda iz sebi 'podobnog kuta'.

Djeca:Iskorištavanje djece u marketinške svrhe jedna je od najčešćih metoda manipulacije. Međutim, djeca su odlično "oružje" i svih onih koji žele zaigrati na kartu emocija i pridobiti pažnju odraslih koji tobože ugroženu djecu žele zaštiti.

Ponavljanje:Ako vam netko neprestano govori da određena skupina predstavlja prijetnju, vremenom ćete početi razmišljati ima li u tome istine.

Kraj