MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA VINKOVACA · Državni zavod za statistiku, FINA i baze podataka Instituta za turizam. Analizirana je planska dokumentacija, dokumenti Grada Vinkovaca

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA VINKOVACA

Zagreb, veljača 2015. godine

1

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA VINKOVACA

Naručitelj:

Grad Vinkovci

Voditelj projekta:

dr. sc. Snježana Boranić Živoder

Autori:

dr. sc. Snježana Boranić Živoder

dr. sc. Neven Ivandić

dr. sc. Sanda Čorak

Izidora Marković, mag. geo.

Zagreb, veljača 2015. godine

Fotografija na naslovnici: Gradski muzej Vinkovci.

2

Sadržaj

SADRŽAJ ............................................................................................................................................2

1. UVOD .............................................................................................................................................3

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ....................................................................................................4 2.1. Prostorna i gospodarska obilježja ..................................................................................................................... 4 2.2. Analiza dionika .................................................................................................................................................. 7 2.3. Obilježja turističke ponude i potražnje ........................................................................................................... 10 2.4. Obilježja marketinga i menadžmenta destinacije ........................................................................................... 13 2.5. Analiza turističke atrakcijske osnove .............................................................................................................. 14 2.6. Turizam u strateškim dokumentima i postojeći projekti ................................................................................ 18 2.7. Tržišni trendovi ................................................................................................................................................ 20

3. SWOT ANALIZA .......................................................................................................................... 22 3.1. Snage i slabosti ................................................................................................................................................ 22 3.2. Prilike i prijetnje .............................................................................................................................................. 23

4. PRIMJERI DOBRE PRAKSE .......................................................................................................... 25

5. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA ............................................................................................... 31 5. 1. Odrednice i ciljevi upravljanja razvojem turizma ........................................................................................... 31 5.2. Vizija razvoja ................................................................................................................................................... 32 5.3. Portfelj turističkih proizvoda ........................................................................................................................... 35 5.4. Ciljna tržišta i segmenti ................................................................................................................................... 42 5.5. Prostorno-programski koncept turističkog razvoja ......................................................................................... 44

6. KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI ................................................................................................. 50 6.1. Promocijski materijali ...................................................................................................................................... 50 6.2. Promocijske i info aktivnosti ........................................................................................................................... 51 6.3. Interni marketing ............................................................................................................................................ 52 6.4. E-marketing aktivnosti .................................................................................................................................... 52

7. AKCIJSKI PLAN ............................................................................................................................ 54

8. PLAN UPRAVLJANJA POVIJESNOM I KULTURNOM BAŠTINOM ............................................... 82 8.1. Legislativni i institucionalni okvir .................................................................................................................... 82 8.2. Metodološki okvir ........................................................................................................................................... 83 8.3. Prostorno-povijesni razvoj Vinkovaca ............................................................................................................. 87 8.4. Ciljevi ............................................................................................................................................................... 87 8.5. Proces priprema za nominaciju Vinkovaca za ulazak na listu svjetske baštine ............................................... 88 8.6. Programi upravljanja povijesnom i kulturnom baštinom ................................................................................ 90

PRILOG 1. SMJEŠTAJNI KAPACITETI I NOĆENJA – 2001. DO 2013. ............................................. 96

PRILOG 2. POVIJESNA RAZDOBLJA U RAZVOJU VINKOVACA ....................................................... 98

PRILOG 3. ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA .................................................................................. 108

PRILOG 4. EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA ........................................................................... 116

3

1. UVOD

U lipnju 2014. godine Grad Vinkovci potpisao je ugovor s Institutom za turizam iz Zagreba o izradi

Master plana razvoja turizma grada Vinkovaca. Radi se o dokumentu kojim se želi osigurati

sustavan i koordiniran razvoj turizma u Vinkovcima temeljen na osnovnoj ideji bolje turističke

valorizacije vrijednih i danas nedovoljno iskorištenih turističkih resursa i atrakcija ovoga grada.

Polazeći od potrebe uvažavanja suvremenih kretanja na turističkom tržištu te kreiranja turističke

ponude u Vinkovcima, koja će prije svega biti u funkciji podizanja razine blagostanja lokalne

zajednice i povećanja stupnja zadovoljstva gostiju, cilj je ovom studijom definirati razvojnu viziju

grada, prostorni koncept razvoja turizma, dati marketinške smjernice za inovativne i tržištu

zanimljive turističke proizvode, uspješnu komunikaciju s tržištem te Vinkovce preobraziti u

prepoznatljivu i poželjnu turističku destinaciju.

Izrada ovog dokumenta odvijala se u nekoliko etapa. Prvi izvještaj sadržavao je analizu

postojećeg stanja kojom je dan pregled osnovnih prostornih, infrastrukturnih i gospodarskih

obilježja. Potom su analizirani glavni dionici budućeg turističkog razvoja grada te obilježja

turističke ponude i potražnje. Prema grupama je obrađena atrakcijska osnova grada te su

opisane postojeće marketinške aktivnosti i tržišni trendovi važni za daljnji razvoj turizma,

posebice kulturnog. Kao izvori podataka korišteni su podaci relevantnih institucija kao što su

Državni zavod za statistiku, FINA i baze podataka Instituta za turizam. Analizirana je planska

dokumentacija, dokumenti Grada Vinkovaca i Turističke zajednice grada Vinkovaca, web izvori,

promocijski materijali i publikacije, znanstveni i stručni radovi te drugi izvori. Drugi izvještaj

obuhvatio je primjere dobre prakse koji služe kao svojevrsni benchmark u promišljanju načina

korištenja turističkih resursa. Razrađena je strategija razvoja, vizija i ciljevi te prostorno-

programski koncept razvoja turizma na području Vinkovaca. U okviru marketinga obrađeni su

proizvodi, ciljna tržišta te komunikacija s tržištem. Uz opisane cjeline koje su bile obuhvaćene

izvještajima, studija sadrži akcijski plan u kojem su detaljno opisani programi koje je potrebno

provesti kako bi se realizirala željena vizija grada. Programi su grupirani u tri područja:

upravljanje razvojem, turistička infrastruktura i suprastruktura te promocija i prodaja. Svaki

program detaljno je opisan, s naznačenim provedbenim koracima i nositeljima koji su odgovorni

za njegovu realizaciju, te je definirana dinamika njegove provedbe.

Za potrebe izrade ove studije organizirana su i dva obilaska terena kako bi se dobio uvid u stanje

turističke ponude, opremljenosti postojećih atrakcija i stanje potencijalnih atrakcija čija

valorizacija tek predstoji. Organizirane su i dvije radionice, na kojima su se okupili predstavnici

javnog i privatnog sektora kako bi razmijenili mišljenja i iskustva o ključnim prednostima i

nedostacima Vinkovaca, aktualnoj problematici te mogućim prilikama i prijetnjama iz okruženja.

Cilj je također bio verificirati postojeće ideje s dionicima kako bi se stvorio konsenzus o smjeru

turističkog razvoja. Izrada dokumenta temeljila se na principima intenzivne komunikacije i

suradnje s ključnim dionicima i stručnjacima odgovornim za ukupan gospodarski i turistički

razvoj grada Vinkovaca.

Izradi dokumenta pridonijeli su i brojni stručnjaci i znanstvenici koji su dali kvalitetne prijedloge

vezane uz određena područja studije. Posebno želimo zahvaliti Damiru Filipoviću, dipl. arh.,

Hrvoju Vuliću, dipl. arh., Maji Krznarić-Škrivanko, dipl. arh., Aniti Rapan-Papeši, dipl. arh.,

Danijelu Petkoviću prof. pov. i etn., višem kustosu, Davoru Mecanoviću, dipl. iur., dr. sc. Mariju

Banožiću, Marku Mikolaševiću, dipl. arheol., Zdenki Predrijevac, dipl. inž. arh., te svima koji su

sudjelovali na radionicama.

4

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1. Prostorna i gospodarska obilježja

Položaj i klima

Grad Vinkovci smješten je na sjeveroistoku Hrvatske između rijeka Dunava i Save, na rijeci Bosut.

Jedan su od pet gradova u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Područje grada obuhvaća dva naselja:

Vinkovce i Mirkovce. Okružuje ga sedam općina: Jarmina, Markušica, Nuštar, Stari Jankovci,

Privlaka, Andrijaševci i Ivankovo. Nalazi se na 78-125 m nadmorske visine i ukupna površina

grada je 102.805 ha. Vizuru okolice čini bogata ravnica plodnoga tla. Grad se nalazi na važnom

prometno-geografskom području kroz koje prolaze međunarodni prometi pravci. Zahvaljujući

zemljopisnom položaju obilježava ga blaga kontinentalna klima s umjerenim oborinama tijekom

godine. Ljeta su sunčana i vruća, a zime hladne sa snijegom.

Stanovništvo

Do Domovinskog rata grad se demografski razvijao zahvaljujući intenzivnom gospodarskom

rastu koji je privlačio stanovnike i na naseljavanje i na dnevnu migraciju iz okolnih područja.

Podaci iz popisa stanovništva pokazuju da se od 1971. do 1991. godine broj stanovnika povećao

za 22%. Nakon 1991. godine, zbog Domovinskog rata, došlo je do migracija te do pada broja

stanovnika (prema popisu iz 2001. godine za 7% u odnosu na 1991.). 1

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine grad Vinkovci ima 35.312 stanovnika i najveći je grad

u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj živi oko 179,5 tisuća stanovnika. Prema popisu od prije

desetak godina (2001.) Vinkovci su imali 35.912 stanovnika pa je zanimljivo primijetiti kako se

broj stanovnika gotovo i nije mijenjao, tj. neznatno se smanjio, za samo 1,7%.

Tablica 2.1.1. Broj stanovnika i prosječna dob (2011.)

Radno sposobno

Radno sposobno (%)

Prosječna starost

Muško 16.871 11.579 68,6 37,3

Žensko 18.441 12.090 65,6 41,1

Ukupno 35.312 23.669 67,0 39,3

Izvor: baza DZS

Radno sposobno stanovništvo čini 67% stanovnika, dok je njihova prosječna dob 39,3 godine.

Kad je riječ o stupnju obrazovanja, oko četvrtine stanovnika ima osnovnu školu i niže

obrazovanje, dok je 72,2% sa srednjim i visokim obrazovanjem, pa se može reći da obrazovna

struktura nije ograničavajući faktor za budući razvoj turizma. Također valja spomenuti da je od

2001. do 2011. godine obrazovna struktura unaprijeđena, pa je tako porastao udio stanovništva

sa srednjim i visokim obrazovanjem.

1 Zavod za prostorno planiranje d.d. (2006) Generalni urbanistički plan grada Vinkovaca, Knjiga 1.

5

Tablica 2.1.2. Stanovništvo prema stupnju obrazovanja 2001. i 2011. (%)

Bez škole 3,2 2,3

Osnovna škola i niže obrazovanje 33,2 25,4

Srednja škola 52,9 56,5

Visoko obrazovanje 11,2 15,7

Nepoznato 0,2 0,1

UKUPNO 100,0 100,0

Izvor: baza DZS

Promet i dostupnost

Područjem grada Vinkovaca prolaze dvije državne ceste koje vode prema granicama sa

susjednim državama. To su D55 (Borovo-Vinkovci-Županja; granica s Bosnom i Hercegovinom) i

D46 (Đakovo, Vinkovci-Tovarnik; granica sa Srbijom). Cesta D55 izmještena je iz središta grada,

kao i D46, koja je također izvan urbanih zona grada. Na području grada i četiri su trase županijskih

cesta (Nuštar-Cerić-Vinkovci; Vinkovci-Lapovačka, Kneza Mislava, A. Hebranga-Kolodvorska;

Vinkovci) te četiri trase lokalnih cesta koje povezuju grad s pojedinim dijelovima županije. Na

području grada organiziran je javni autobusni promet s pet autobusnih linija.

Područjem Vinkovaca prolazi X paneuropski željeznički koridor te je grad jedno od najvećih

čvorišta mreža Hrvatskih željeznica. Putnički kolodvor ima tri perona te pet kolosijeka za putnički

i sedam za teretni promet. Teretni promet, iako je danas smanjen, ima infrastrukturu od 50

kolosijeka pa bi se u budućnosti, ovisno o razvoju višenamjenskog kanala, mogao značajnije

razviti.

Infrastruktura2

Vezano uz toplinsku energiju u Vinkovcima, za sada nema centraliziranog toplinskog sustava.

Dosad se investiralo u unapređenje vodoopskrbnog i odvodnog sustava te je dostignut određeni

komunalni standard. Međutim, i dalje postoje velike potrebe na području modernizacije

vodoopskrbne mreže te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Za zbrinjavanje komunalnog otpada u Vinkovcima se brine poduzeće „Nevkoš“, koje

organizirano odvozi otpad iz svih dijelova grada. Jednom tjedno odvozi se otpad iz domaćinstava,

a kod gospodarskih subjekata po potrebi. Odlagalište Bazjaš, koje je bilo privremeno odlagalište,

sanirano je 2007. godine.

Gospodarstvo

Vinkovci su prije Domovinskog rata bili gospodarski razvijeni, sa snažnom prerađivačkom

industrijom3. No, ratna razaranja te goleme izravne i neizravne ratne štete, ali i tranzicijske

promjene vezane ponajprije uz privatizaciju i restrukturiranje većih gospodarskih subjekata na

području grada te uz globalnu politiku liberalizacije, izazvali su znatno slabljenje gospodarskog

potencijala Vinkovaca u posljednjih dvadesetak godina. Gospodarsku strukturu grada u tom je

razdoblju obilježilo smanjenje važnosti djelatnosti koje su svoju snagu zasnivale na

komparativnim prednostima Vinkovaca i njegove okolice vezanim uz prirodne resurse kao što su

obradive površine i šume te nalazišta minerala u korist trgovine, obrtništva i uslužnih djelatnosti.

Iako Vinkovci i danas imaju najvišu razinu razvijenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ipak se

radi o gospodarskom području koje, uz postupno smanjivanje razvojnog potencijala (primjerice

2 Zavod za prostorno planiranje d.d. (2006). Generalni urbanistički plan Vinkovaca, Knjiga 1. 3 Institut za međunarodne odnose, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. (2011), Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013., http://www.ar-hrast.hr od 9.9.2014.

6

broj zaposlenih od 2001. do 2011. godine smanjen je za 2,9%4), obilježava ispodprosječna razina

razvijenosti na razini Hrvatske5.

Sukladno podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja FINA-e, poduzeća sa sjedištem na

području grada ostvarila su poslovni prihod od 3,23 milijarde kuna, 3,4% više nego u 2012. godini

(Tablica 2.1.3.). U strukturi dominira trgovina s udjelom od 42,6%, a prema važnosti slijedi

prerađivačka industrija (16,6% poslovnog prihoda), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (15,8%)

te građevinarstvo (12,7%). Među ovim djelatnostima najveći rast poslovnog prihoda u 2013.

godini u odnosu na 2012. godinu ostvarila su poduzeća iz djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva (28%) te prerađivačke industrije (7%), dok su prihod smanjile trgovina za 1% i

građevinarstvo za 7%. Među djelatnostima koja generiraju manje udjele u ukupnom prihodu

najveći rast zabilježila su poduzeća iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane (53%) i umjetnosti, zabave i rekreacije (39%). Po ukupnom prihodu u Vinkovcima se

izdvaja nekoliko poduzeća, od kojih među prvih deset, po veličini srednjih, u djelatnosti trgovine

posluju tri poduzeća (uključujući i poduzeće s najvećim prihodom)6, u djelatnosti poljoprivrede,

šumarstva i ribarstva jedno poduzeće7, u prerađivačkoj industriji tri poduzeća8 te po jedno

poduzeće u građevinarstvu, opskrbi el. energijom, plinom, parom i klimatizacijom te opskrbi

vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom i djelatnosti sanacije okoliša9.

Tablica 2.1.3. Poslovni prihod i dodana vrijednost poduzeća registriranih na području grada Vinkovaca prema djelatnostima, u milijunima kuna

Poslovni prihod u mil. kn Bruto dodana vrijednost u mil.kn

2012. 2013. 2013. u % 2012. 2013. 2013. u %

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

403 515 15,8 25 23 6,3

Prerađivačka industrija 507 541 16,6 115 58 15,8

Opskrba el. energijom 123 121 3,7 11 13 3,6

Opskrba vodom, otp. vode, otpad 90 81 2,5 35 26 7,1

Građevinarstvo 443 413 12,7 103 76 20,9

Trgovina 1.402 1.385 42,6 78 91 25,1

Prijevoz i skladištenje 55 57 1,8 21 20 5,6

Smještaj i hrana 20 31 1,0 7 13 3,6

Ostale djelatnosti 104 109 3,3 32 44 12,0

Ukupno 3.147 3.253 100,0 427 364 100,0

Izvor: FINA, posebna obrada Registra godišnjih financijskih izvještaja

Ostvarena bruto dodana vrijednost bolji je pokazatelj doprinosa pojedine djelatnosti

gospodarskoj aktivnosti grada nego ukupan prihod, jer mjeri novostvorenu vrijednost sadržanu

u proizvedenim robama i uslugama pojedinih djelatnosti, a procijenjena je kao razlika između

prihoda od prodaje i sume materijalnih troškova te ostalih poslovnih rashoda. Poduzeća

4 Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine, tablica 27. Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu, po gradovima/općinama (DS) i Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, tablica 18. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu (DZS). 5 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2013; izračun 27.12.2013., http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405 od 9.9.2014. 6 Poduzeća registrirana u djelatnostima: Trgovine na veliko ostalim proizvodima za kućanstvo, Nespecijalizirane trgovine na veliko te Trgovine na veliko žitaricama, sirovim duhanom, sjemenjem i stočnom hranom. 7 Poduzeće registrirano u djelatnosti Uzgoja žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja. 8 Poduzeća registrirana u djelatnostima: Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata, Proizvodnja opeke, crijepa i ostalih proizvoda od pečene gline za građevinarstvo, Kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala, metal. praha. 9 Biznet, Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/ fullSearchPost (9.9.2014)

7

registrirana na području Vinkovaca u 2013. godini ostvarila su bruto dodanu vrijednost u iznosu

od 364 milijuna kuna, 15% manje nego u 2012. godini. Smanjenje bruto dodane vrijednosti

generirano je prije svega smanjenjem ostvarene bruto dodane vrijednosti u djelatnosti

prerađivačke industrije (za 50%) i građevinarstvu za 26%, dok je od važnijih djelatnosti 17-

postotni rast dodane vrijednosti zabilježila trgovina.

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila je rast dodane vrijednosti

za 88%. Prema sposobnosti generiranja bruto dodane vrijednosti najvažnije djelatnosti grada

Vinkovaca u 2013. godini bile su trgovina (25% ukupne bruto dodane vrijednosti grada),

građevinarstvo (21%) i prerađivačka industrija (16%). Moguće je zaključiti da gospodarska

struktura ocrtana i ostvarenim poslovnim prihodima i dodanom vrijednosti pokazuje da turizam,

ni izravno - pružanjem usluga smještaja i hrane, niti neizravno - pružanjem usluga prijevoza,

umjetnosti, zabave i rekreacije ili trgovine, nije u ovom trenutku djelatnost koja značajnije

određuje gospodarsku aktivnost grada Vinkovaca. Poduzeća u djelatnosti trgovine, a potom i

građevinarstva te prerađivačke industrije generiraju najveći dio zaposlenosti. U 2013. godini u

ove tri djelatnosti bilo je zaposleno 70% svih zaposlenih u poduzećima registriranim na području

grada prema kriteriju sati rada, pri čemu je trgovina i povećala zaposlenost za 15% (Tablica

2.1.4.)10.

Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku o ukupnom broju zaposlenih u pravnim

subjektima na dan 31. 3. 2013. godine11 u Vinkovcima je 26% djelatnika bilo zaposleno u javnoj

upravi i obrani te obveznom osiguranju, a prema važnosti slijede djelatnosti trgovine (13%

zaposlenih), prerađivačke industrije (11%), zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (11%),

građevinarstva (10%), obrazovanja (9%), prijevoza i skladištenja (7%), poljoprivrede, šumarstva

i ribarstva (6%), dok je u svim ostalim djelatnostima bilo još 7% ukupnog broja zaposlenih.

Tablica 2.1.4. Broj zaposlenih prema satima rada i dodana vrijednost zaposlenih u poduzećima registriranim na području grada Vinkovaca prema djelatnostima

Broj zaposlenih (sati rada)

Dodana vrijednost po zaposlenom

2012. 2013. 2013. u % 2012. 2013.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 852 787 11,3 28.802 29.281

Prerađivačka industrija 1.633 1.534 22,0 70.703 37.498

Opskrba el. energijom 148 130 1,9 76.624 100.990

Opskrba vodom, otp. vode, otpad 272 274 3,9 128.661 94.473

Građevinarstvo 1.193 1.134 16,3 86.249 67.019

Trgovina 1.906 2.195 31,5 40.960 41.578

Prijevoz i skladištenje 184 189 2,7 115.493 107.825

Smještaj i hrana 121 135 1,9 57.923 97.436

Ostale djelatnosti 597 590 8,5 52.799 74.185

Ukupno 6.906 6.968 100,0 61.842 52.260

Izvor: FINA, posebna obrada Registra godišnjih financijskih izvještaja

2.2. Analiza dionika

Iako su glavni nositelji turističkog razvoja Vinkovaca Grad Vinkovci i Turistička zajednica, koji

stvaraju okvire i potiču turistički razvoj, velik je broj drugih dionika koji trebaju sudjelovati u

razvojnom procesu i bez kojih nije moguće ostvariti viziju turističkog razvoja. Svaki od dionika

10 No, trgovina, iako djelatnost koja ostvaruje najveći udio u zaposlenosti i u poslovnom prihodu/dodanoj vrijednosti, ne generira i najveću produktivnost mjerenu bruto dodanom vrijednosti po zaposlenom. U 2013. godini prema tom su kriteriju najuspješnije bile djelatnosti prijevoza i skladištenja, opskrbe električnom energijom te smještaja i hrane. 11 Državni zavod za statistiku, Zaposlenost i plaće u 2013., Statistička izvješća 1526, 2014.

8

treba preuzeti i određenu razinu odgovornosti za ukupan razvoj te je, sukladno tome, njihovo

organizirano i međusobno koordinirano djelovanje ključno za uspjeh Vinkovaca kao turističke

destinacije. U nastavku se daje pregled glavnih dionika turističkog razvoja.

Područje djelovanja Dionici turističkog razvoja

Upravljanje gradom Grad Vinkovci – jedinica lokalne samouprave i uprave koja obavlja poslove lokalnog značaja kojima se ostvaruju potrebe građana, što uključuje: uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarenje, stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj grada te druge poslove propisane Statutom grada Vinkovaca.

Upravljanje turizmom Turistička zajednica Vinkovci – jedan od ključnih aktera u razvoju turizma u Vinkovcima. U okviru svojih aktivnosti Turistička zajednica odgovorna je za turističku promociju, informiranje gostiju, poticanje razvoja proizvoda te podizanje svijesti o turizmu. Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije – jedan od aktera koji se brine o razvoju turizma i promociji cijele županije, pa tako u sklopu svojih aktivnosti promovira Vinkovce kao turističku destinaciju te se brine o turističkom razvoju grada. Upravni odjel za kulturu i turizam – odjel vodi brigu o spomenicima kulture i zaštiti kulturnih dobara i kulturne baštine. Prati rad ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad te pruža potporu udrugama u kulturi. Također prati razvoj turističkih subjekata, potiče razvoj turističkih proizvoda i sudjeluje u promociji turističke ponude.

Upravljanje i uređenje prostora

Upravni odjel komunalnog gospodarstva i uređenja grada – brine se o komunalnom uređenju i čistoći grada, opskrbi vodom i zbrinjavanju i odvodnji oborinskih voda, rasvjeti, komunalnom i prometnom redarstvu i dr. Nadzire rad komunalnih tvrtki čiji je osnivač Grad. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša – odjel djeluje u okviru Vukovarsko-srijemske županije. Obavlja poslove propisane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji te Zakonom o zaštiti okoliša, što uključuje poslove praćenja problematike prostornog uređenja, provođenja dokumenata prostornog uređenja, zaštite okoliša i zaštite prirode, vođenja i održavanja informacijskog sustava prostora i zaštite okoliša, pripremu prijedloga i davanje mišljenja o planskim dokumentima i drugo.

Kultura Gradski muzej Vinkovci – osnovan 1946. godine. Danas u sastavu muzeja djeluju: arheološki, etnološki, povijesni, galerijski i prirodoslovno-šumarski odjeli te restauratorska radionica. Muzej ima stalni postav i povremene izložbe te knjižnicu i suvenirnicu. Gradska knjižnica i čitaonica – samostalna je javna ustanova koja se skrbi o razvoju knjižničarstva u županiji i koordinira rad knjižnica. Knjižica zadovoljava kulturne, informacijske i obrazovne potrebe građana Vinkovaca i šire okolice. Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih društava ZAKUD – zajednica građana kojoj je cilj očuvanje i unapređenje tradicijske kulture Vukovarsko-srijemske županije. Utemeljena je 70-ih godina prošlog stoljeća kao zajednica KUD-ova s vinkovačkog područja. Dugogodišnji je organizator Vinkovačkih jeseni i 20-ak manifestacija tradicijskog karaktera na području županije. Trenutačno okuplja 71 folklornu skupinu. Galerijski odjel Gradskog muzeja – Galerija „Slavko Kopač“ kao Galerijski odjel Gradskog muzeja Vinkovci smještena je u povijesnoj građanskoj kući iz 1840. godine. Djeluje na izdvojenoj lokaciji kao Galerijski odjel Gradskog muzeja Vinkovci. U njezinu fundusu su djela stvaralaca rođenih u Vinkovcima ili širem području Slavonije koji pripadaju vremenu do Drugog svjetskog rata. Galerija „Faba Šovagović“ – Dom zavičajne umjetnosti – riječ je o zavičajnoj kući umjetničkog stvaralaštva u kojoj se organiziraju izložbe, slavlja, okupljanje pisaca, znanstvenika i sl. Gradsko kazalište „J. Ivakić“ – prve predstave u Vinkovcima datiraju od 1876. godine. Danas kazalište surađuje s brojnim redateljima i glumcima, a poseban

9

dio čine predstave za djecu. Kazalište surađuje s drugim kazalištima u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Ima 10 stalno zaposlenih. Glazbena škola „J. Runjanin“ – glazbena škola ima dugu tradiciju, a danas se u njoj provodi predškolsko, osnovno i srednje glazbeno obrazovanje.

Obrazovanje Tehničko učilište – u okviru programa obrazovanja učilišta u srednjoj školi postoji program Turizam i ugostiteljstvo, koji pruža obrazovanje za hotelijersko-turističkog tehničara, konobara, kuhara i slastičara. Turistička gimnazija – u sklopu Srednje strukovne škole formiran je program turističke gimnazije koji traje četiri godine i završava polaganjem državne mature. Programom gimnazijalci stječu opća znanja za nastavak školovanja na bilo kojem sveučilišnom studiju. Visoka poslovna škola za turistički menadžment Višnjan - u Vinkovcima djeluje Visoka poslovna škola s pravom javnosti Višnjan, koja upisuje studente na specijalistički diplomski stručni studij Menadžment u turizmu.

Sport, rekreacija i zabava Grad Vinkovci – u vlasništvu Grada Vinkovaca su nogometni stadion i pomoćna igrališta HNK Cibalije, nogometni stadion NK Lokomotive, teniski tereni, gradski bazen, Sokolski dom, dvoransko plivalište Lenije te kupalište Banja. Zrakoplovni klub Vrabac – djeluje od 1992. godine. Sjedište kluba je u zračnom pristaništu Sopot. Klub organizira zrakoplovne manifestacije i natjecanja. U klubu djeluje i maketarska sekcija koja sudjeluje na izložbama i natjecanjima. Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije – smješten je u Vinkovcima. Djeluje na području lovstva, čija je gospodarska i zaštitna djelatnost očuvanje biološke i ekološke raznolikosti. Ima više od 60-ak članica, tj. lovačkih društva i udruga. Športsko-ribolovni savez Vukovarsko-srijemske županije – osnovan 1996. godine. Brine se o sportskom i rekreativnom ribolovu te čuva vode zaštitom flore i faune te zaštitom od zagađenja i krivolova. Zajednica športskih udruga grada Vinkovaca – osnovana 2002. godine. Cilj je sudjelovanje u sportskim natjecanjima, izrada višegodišnjih programa školovanja, sportska rekreacija, edukacija i upravljanje sportskim objektima. Zajednica okuplja 52 redovna i 14 pridruženih članova. Upravni odjel za društvene djelatnosti - usklađuje razvitak društvenih djelatnosti na području grada čiji je osnivač Grad, predlaže mjere za zaštitu vlasništva ustanova čiji je vlasnik Grad. Predlaže izvršnom i predstavničkom tijelu opće akte iz ovog djelokruga te daje prijedloge o osnivanju ustanova, vodi brigu o socijalnim vijećima te obavlja druge poslove koji su mu dani u zadatak posebnim zakonima, a posebno u području predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog školstva i socijalne skrbi, kao i u posebnim programima socijalizacije mladih u društvo, brige o stradalnicima Domovinskog rata, vodi brigu o sportskim klubovima i udrugama grada. Odjel ima tri odsjeka: Odsjek za socijalnu skrb, zdravstvo, vjerske zajednice i humanitarne potrebe; Odsjek za šport, kulturu, fizičku i tehničku kulturu i Odsjek za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo i visoko obrazovanje.

Udruge i komore Udruge građana – u Vinkovcima djeluje 30-ak udruga građana okupljenih oko različitih tema. To su: kulturno-umjetnička društva, mažoretkinje, folklorni ansambli, pjevačka društva, udruge žena i drugi.

Gospodarstvo PIK Vinkovci – bavi se preradom i skladištenjem žitarica te proizvodnjom žitarica, industrijskog bilja i povrća. Posluje od 1962. godine i od 1994. godine dio je Koncerna Agrokor. Hrvatske šume d.o.o. – trgovačko društvo u vlasništvu države s direkcijom u Zagrebu. Ima 16 uprava šuma-podružnica i 171 šumariju. Osnovna djelatnost je prodaja drva (89% prihoda), iako dio prihoda ostvaruje drugim djelatnostima kao što su lovstvo, turizam, iznajmljivanje nekretnina, rekreativne aktivnosti i dr. Gospodare lovištima te se brinu o šumskom bogatstvu. UŠP Vinkovci sastoji se od 12 šumarija.

10

Hrvatske vode d.d. VGI Biđ-Bosut – Hrvatske vode upravljaju vodama u Republici Hrvatskoj. U okviru svojih ovlasti bave se i zaštitom voda, poduzimaju mjere vezane uz namjensko i racionalno korištenje voda i dr.

Razvojne agencije VIA d.o.o. – razvojna agencija osnovana 2013. godine koju je osnovao Grad Vinkovci. Osnovana je s ciljem gospodarskog razvoja grada, odnosno poticanja korištenja EU fondova, malog i srednjeg poduzetništva, razvoja ljudskih resursa, promocije grada te privlačenja investicija. Županijska razvojna agencija HRAST – osnovana 2007. godine. Cilj je agencije gospodarski i sveukupni razvoj županije, provedba županijske razvojne strategije, unapređenje i koordiniranje razvojnih aktivnosti i drugo.

2.3. Obilježja turističke ponude i potražnje

Kvantitativne odrednice dosadašnjeg turističkog razvoja

Komercijalna smještajna ponuda Vinkovaca obuhvaća pet hotela (jedan hotel s 4*, tri hotela s

3* i jedan hotel s 2*)12, četiri omladinska hotela i hostela te jedno prenoćište13 i jedan lovački

dom. Ovi objekti raspolagali su u 2013. godini (stanje u kolovozu) smještajnim kapacitetom od

650 ležaja u 266 smještajnih jedinica (soba). U odnosu na prethodnu godinu, registrirani

smještajni kapacitet Vinkovaca smanjen je za 29%, odnosno 266 ležaja, i to zbog smanjenja broja

registriranih ležaja u hotelima za 334 ležaja i prenoćištima za 54 ležaja te povećanja broja ležaja

u omladinskim hotelima i hostelima za 122 ležaja. U odnosu na 2005. godinu broj komercijalnih

ležaja u gradu povećan je za 28% (uz isti broj soba), a u odnosu na 2001. godinu za 62% (Slika

2.3.1.).

Slika 2.3.1. Broj ležaja u komercijalnim smještajnim kapacitetima i ostvareni broj noćenja u Vinkovcima u 2001., 2005., 2010., 2012. i 2013. godini

Izvor: Podaci TZ grada Vinkovaca, obrada Institut za turizam

Turističku potražnju mjerenu ostvarenim brojem noćenja od 2001. do 2013. godine obilježava,

uz oscilacije, trend rasta. Noćenja su u tom razdoblju povećana 49%, pri čemu je najviša razina

12 Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku. Jednako tako, u Vinkovcima je kategorizirano pet hotela sukladno Popisu kategoriziranih turističkih objekata Ministarstva turizma od 16.1.2014. godine, i to hoteli Lady M 2*, Admiral, Cibalia i Gem 3* te Vila Lenije 4*. Prema podacima Turističke zajednice tijekom 2013. godine u Vinkovcima je bio zabilježen rad šest hotela (stanje kolovoz), a šest hotela spominje se i na web stranici TZ (na popisu hotela koji objavljuje turistička zajednica je i hotel Slavonija). Valja napomenuti da se smještajni kapaciteti hotela prema podacima Državnog zavoda za statistiku i TZ Vinkovaca ne razlikuju. 13 Podaci Državnog zavoda za statistiku obuhvaćaju poslovanje dvaju omladinskih hotela i hostela, a nisu zabilježeni podaci o prenoćištu.

02004006008001.000

10.00020.00030.00040.00050.000

Bro

j lež

aja

Bro

j no

ćen

ja

Noćenja Ležajevi

11

noćenja ostvarena u 2010. godini, a najniža u 2005. godini. U 2013. godini u Vinkovcima je

ostvareno 46.447 noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, 20% više nego u

prethodnoj godini. Unatoč povećanju razine ukupne potražnje, uslijed nepromijenjene strukture

tržišnog miksa mjesečna distribucija noćenja u analiziranom razdoblju nije se bitnije promijenila

posljednjih desetak godina (Slika 2.3.2.).

Slika 2.3.2. Kretanje ostvarenih noćenja po mjesecima u Vinkovcima u 2005. i 2013. godini


Iako statistički podaci o proizvodnoj strukturi potražnje nisu raspoloživi, provedeni intervjui i

fokus grupe ukazali su da poslovna potražnja predstavlja dominantan segment potražnje

Vinkovaca, praćena različitim oblicima putovanja vezanim uz edukacijske motive i manifestacije

(školske grupe, kongresi i znanstveni skupovi, prepoznatljive nacionalne manifestacije ili pak

manifestacije u drugim županijskim središtima kao što je Vukovar), dok 'klasičnih' odmorišnih

turističkih posjeta Vinkovcima ima malo i pretežito se odnose na organizirana putovanja/turing

Slavonijom/slavonskim destinacijama. Na takvu strukturu potražnje upućuje i sezonalnost

noćenja, koja pokazuje da se u Vinkovcima najveći broj noćenja ostvaruje u kasno ljeto i jesen

(kolovoz-studeni) te u proljeće (travanj-lipanj), dok se najniža razina potražnje ostvaruje u

zimskim mjesecima (prije svega siječanj i veljača, ali i prosinac) te tijekom ljeta (srpanj).

Bruto iskorištenost (izračun na bazi cijele godine) smještajnih kapaciteta/ležaja u 2013. godini

približila se razini od 20-ak posto i najviša je od 2005. godine (Slika 2.3.2.). Značajan rast

iskorištenosti ostvaren je između 2012. i 2013. godine, kada je prosječna godišnja iskorištenost

kapaciteta/ležaja povećana za dvije trećine, odnosno za 8 postotnih bodova. No, rast je ostvaren

prije svega smanjenjem broja registriranih komercijalnih smještajnih kapaciteta, a manje

povećanjem broja noćenja. Imajući na umu poslovne značajke potražnje, zbog nižeg koeficijenta

višestrukog korištenja soba (prosječan broj osoba po prodanoj sobi) moguće je očekivati da je

iskorištenost soba u smještajnim kapacitetima viša od iskorištenosti ležaja.

,

5000,

10000,I. II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII

.

IX.

X.

XI.

XII

.

No

ćen

ja

2005. 2013.

12

Slika 2.3.3. Bruto iskorištenost (u %) komercijalnih ležaja u Vinkovcima u 2001., 2005., 2010., 2012. i 2013. godini %


Hoteli su najvažniji segment smještajne ponude (Slika 2.3.34). U hotelima je u 2013. godini

ostvareno dvije trećine noćenja, a činili su polovicu smještajnog kapaciteta grada. Prema

važnosti slijede omladinski hoteli i hosteli koji generiraju 30% ukupnih noćenja i čine 40%

kapaciteta grada.

Hoteli ostvaruju i najveći stupanj iskorištenosti kapaciteta (Slika 2.3.5.). U 2013. godini bruto

iskorištenost ležaja dosegla je razinu od gotovo 25%14, a prema efikasnosti bruto korištenja

kapaciteta slijede omladinski hoteli i hosteli (14,6%), lovački dom (13,7%) i prenoćišta (9,3%).

Slika 2.3.4. Noćenja i ležaji u Vinkovcima prema vrsti kapaciteta u 2013. godini


Hoteli su u 2013. godini ostvarili 30,8 tisuća noćenja (Slika 2.3.4.), 18% više nego u 2012. godini

i 14% više nego u 2005. godini. Valja ipak naglasiti da je broj ostvarenih hotelskih noćenja 1%

manji nego u 2001. Godini, kada su hoteli bili jedini oblik komercijalnog smještaja u Vinkovcima.

Najveću tržišnu penetraciju u tom su razdoblju, zasigurno privlačeći i dio postojeće potražnje, ali

i inducirajući novu potražnju, ostvarili omladinski hoteli i hosteli koji su u 2013. godini zabilježili

14 Uz očekivanu prosječnu višestruku popunjenost hotela od 1,4 (zbog dominacije poslovne potražnje), slijedi kako je moguće očekivati da prosječna popunjenost soba u hotelima u 2013. godini dostiže bruto razinu od 34%.

0

5

10

15

20

25

2001. 2005. 2010. 2012. 2013.

Bru

to is

kori

šten

ost

u %

Hotel; 30.789;

66%

Lovački dom;

600; 2%

Omladinski hotel i hostel; 14.039;

30%

Prenočište; 1.019; 2%

Noćenja u 2013.

Hotel; 344; …

Lovački dom; …

Omladinski

hotel i hostel;

264; 40%

Prenoćište; 30; 5%

Ležaji u 2013.

13

gotovo polovicu broja hotelskih noćenja. Ovi objekti ostvarili su u 2013. godini 2,2 puta više

noćenja nego u 2012. godini i 4,6 puta više noćenja nego u 2010. godini.

Slika 2.3.5. Bruto iskorištenost (u %) komercijalnih ležaja u Vinkovcima u 2013. godini prema vrsti kapaciteta


2.4. Obilježja marketinga i menadžmenta destinacije

Kad je riječ o promociji, na području grada Vinkovaca djeluje Turistička zajednica grada

Vinkovaca čiji se poslovi ponajviše odnose na promociju grada, pružanje informacija te poslove

vezane uz unapređenje proizvoda i interni marketing. U granicama relativno skromnih

financijskih sredstava kojima raspolaže Turistička zajednica (za 2014. godinu planirani ukupni

prihod iznosi 680 tisuća kuna) potiče organizaciju manifestacija, realizira internetsko oglašavanje

te dio offline oglašavanja (prema modelu V. suradnje s lokalnim dionicima). Dalje, sudjeluje na

sajmovima u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Sloveniji. 15

Od tiskanih promocijskih sredstava Turistička zajednica raspolaže sljedećim materijalima: 'Orion

– najstariji indoeuropski kalendar', 'Vinkovački vremeplov', 'Manifestacije i događanja u

Vinkovcima', 'Smještaj i restorani', 'Vinkovačka – (avan)tura'. Ti promocijski materijali

distribuiraju se kroz smještajne objekte i ured Turističke zajednice, koji djeluje i kao TIC.

Materijali su vizualno ujednačeni, pregledni i daju osnovne informacije o svakom od ovih dijelova

ponude/specifičnosti Vinkovaca. Osim tiskanim materijalom, Vinkovci se promoviraju na web

stranicama www.tz-vinkovci.hr. Na njima se nude temeljne informacije o gradu i njegovoj

turističkoj ponudi. Glavni izbornik dijeli se na sljedeće dijelove: 'O Gradu', 'Upoznaj Vinkovce',

'Usluge', 'Informacije', 'Predlažemo', 'Galerija'. Naglašene su Vinkovačke jeseni i najstariji

europski kalendar – Orion.

Uz Turističku zajednicu grada Vinkovaca, i TZ Vukovarsko-srijemske županije promovira grad

Vinkovce u svojim tiskanim materijalima i na web stranicama www.visitvukovar-srijem.com, gdje

se kroz turističke proizvode promoviraju atrakcije Vinkovaca. U imidž brošuri 'Zlato Hrvatske –

Srijem i Slavonija' već na prvim stranicama također se promovira kulturno-povijesna baština

Vinkovaca.

Vezano uz postojeće turističke proizvode u gradu, najveći segment ponude trenutačno je

kulturni turizam, koji obuhvaća obilazak grada, Gradskog muzeja Vinkovaca, Sopota te brojne

kulturne manifestacije, od kojih se najviše ističu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni ističu se

kao poseban proizvod s tradicijom dugom 49 godina, koje za svog trajanja u grad privuku i do

15 Prema Programu rada s financijskih planom Turističke zajednice grada Vinkovaca za 2014. godinu objavljenom na www.tz-vinkovci.hr

0

5

10

15

20

25

30

Hotel Lovački dom Omladinskihotel i hostel

Prenočište

Bru

to is

kori

šten

ost

u %

http://www.tz-vinkovci.hr/

http://www.visitvukovar-srijem.com/


14

100.000 posjetitelja. U okviru manifestacije organiziraju se smotra folklora te brojna

gospodarska, kulturna, sportska i zabavna događanja.

Kad je riječ o turističkom posredovanju, u Vinkovcima djeluju četiri putničke agencije. Od

receptivne ponude dvije agencije nude obilazak grada. Jedna, u okviru izleta 'Županja i Vinkovci',

u Vinkovcima uključuje obilazak Gradskog muzeja, barokne jezgre grada i crkve te razgledavanje

grada. Druga nudi obilazak grada u okviru programa 'Upoznaj Slavoniju'. Iako većina njih ne

djeluje receptivno, jedna DMC iz županije nudi maštovite turističke programe u trajanju od 1-3

dana, npr. 'Od paprike do kulena', 'Maštoviti istok Hrvatske', 'Šumske priče vinkovačke tradicije'.

U Vinkovcima posluje pet restorana koji nude slavonsku kuhinju. To su 'Lamut', 'Srijem', 'San',

'Plavo bijeli' i 'Barun Trenk'. Iako su neki s velikom pažnjom uredili interijere i time ostvarili

atmosferu slavonskog ugođaja, još su potrebna unapređenja vezana uz ponudu jela, odnosno

nuđenje i prezentiranje tipične slavonske gastronomije.

2.5. Analiza turističke atrakcijske osnove16

Atrakcija Opis

Vode

Rijeka Bosut Rijeka Bosut - nastaje kod Županje spajanjem Biđa i Berave, duga je 186 km. Teče vrlo mirno i u Srbiji se ulijeva u Savu. Bosut je kao turistička atrakcija u Vinkovcima zanimljiv kako zbog ambijentalne vrijednosti, tako i za formiranje određenih turističkih proizvoda. Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije predlaže se detaljnije razraditi uvjete korištenja i zaštite prirodnog i kultiviranog krajobraza obala i vodotoka Bosuta.

Zaštićena priroda

Spomenici parkovne arhitekture - Park Lenije i park na Trgu bana Josipa

Šokčevića - Park-šume – Kanovci, Kunjevci i Zvirinac

Park Lenije - nalazi se na južnom ulazu u Vinkovce uz Ulicu H. D. Genschera i rijeku Bosut. Ukupna površina je 4 ha i čini dio povijesne jezgre Vinkovaca. U parku rastu divlji kesten, lipe, klena, gorski javor i javorja mliječ, hrast lužnjak i paulovnija.

Park na Trgu bana J. Šokčevića – nalazi se u središtu Vinkovaca. U njemu rastu stabla divljeg kestena, srebrnolisne lipe i javori. Uređen je kao šetnica s klupama, fontanom i spomenikom.

Park-šume – Kunjevci i Zvirinac zaštićeni su od 1999. godine, a nalaze se uz desnu obalu Bosuta. Dominiraju hrast lužnjak i običan grab. Kanovci su zaštićeni od 2003. godine i namijenjeni su odmoru i rekreaciji.

Zaštićena kulturno-povijesna baština

Arheološka nalazišta

Sopot, Blato

Trbušanci

Kamenica – sjever i jug

Ervenica - sjever

Jošine – Dionice

Arheološko nalazište Sopot – lokalitet se nalazi 3 km jugozapadno od središta Vinkovaca i eponimni je lokalitet sopotske kulture. Sustavnim istraživanjem obuhvaćen je dio naselja i obrambenog jarka. Kao prethodnica arheološkom parku, a sukladno

16 Izvori: www.tz-vinkovci.hr; turističke brošure; www.muzejvk.hr; Institut za turizam (2001) Razvojni marketinški plan Vukovarsko-srijemske županije; www.mint-kulture.hr; www.nzoip.hr; Gligorević, LJ. (2006). Vinkovci u tradicijskoj kulturi, Gradski muzej Vinkovci.


http://www.muzejvk.hr/

http://www.mint-kulture.hr/

http://www.nzoip.hr/

15

Arheološke zone

Kamenica

Vinkovci Gradski muzej Vinkovci

Arheološka, etnološka, galerijska i povijesna zbirka i građa

rezultatima istraživanja, na lokalitetu je izgrađeno šest replika mlađekamenodobnih kućica. Arheološko nalazište Kamenica – na lokalitetu su ostaci ranokršćanskog kompleksa iz 4./5. stoljeća. Otkriveni su ostaci crkve s popratnim objektima i osmerokutnom krstionicom. Gradski muzej Vinkovci – zgrada muzeja jedna je od najstarijih zgrada u gradu i zaštićena je kulturno-povijesna baština. Datira iz 18. stoljeća, a nalazi se u centru grada, u Ulici bana J. Šokčevića 16.

Zaštićena kulturno-povijesna baština

Kulturno-povijesna cjelina grada

Historicistička katnica; Jankovićeva kuća; Kapetanov stan – zgrada suda; Kuća Gross; Kuća Schlesinger; Zgrada Brodske imovne općine; Zgrada Galerije umjetnosti; Zgrada Gradskog muzeja; Zgrada Narodnog magazina; Zgrada Nove gimnazije; Zgrada Stare gimnazije; Zgrada suda; Župni dvor

Graditeljski sklop Meraja – nekadašnja crkva Sv. Ilije i Vinka

Crkva Sv. Euzebija i Poliona, inventar crkve i orgulje

Kip Sv. Trojstva

Kulturno-povijesna cjelina grada – barokna jezgra Vinkovaca vrijedan je prostor u kojem se mogu vidjeti brojne zanimljive zgrade i kuće.

Crkva Sv. Ilije na Meraji – riječ je o gotičkoj crkvi koja je sagrađena početkom 14. stoljeća. Svaku sakralnu funkciju izgubila je u 18. stoljeću.

Crkva Sv. Euzebija i Poliona – crkva se nalazi u središnjem gradskom parku. Datira iz 1777. godine.

Kip Sv. Trojstva – nalazi se u središtu gradskog parka.

Kultura života i rada

Priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina

Tradicijski obrti – proizvodnja voćnih rakija i likera

Priprema kulena – zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro (Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture).

Proizvodnja voćnih rakija i likera – riječ je o tradicionalnoj proizvodnji koja se njeguje u ovom kraju te se izložbama želi poticati i održati.

Važne osobe

Ivan Kozarac

Josip Kozarac

Josip Runjanin

Vanja Radauš

Ban Josip Šokčević

Matija Antun Reljković

Rimski carevi Valentinijan i Valens

Josip Kozarac – rodio se u Vinkovcima 1858. godine. Već sa 18. godina počeo je objavljivati književna djela. Bio je romanopisac i pripovjedač, a pisao je o životu ljudi u slavonskim selima. Često je u svojim djelima veličao život na selu te opisivao slavonske šume i ravnice. Najpoznatija djela: „Slavonska šuma“, „Tena“, „Tri ljubavi“, „Oprava“.

Ivan Kozarac – rodio se u Vinkovcima 1885. godine. Djelovao je na različitim književnim područjima, pisao je romane i pjesme. U svojim djelima opisivao je slavonske motive i pejzaže. Umro je vrlo mlad, sa 25 godina. Najpoznatija djela: „Đuka Begović“, „Sudoperka“.

Josip Runjanin – hrvatski skladatelj, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića koja je 1981. godine proglašena hrvatskom himnom „Lijepa naša domovino“.

Vanja Radauš – hrvatski kipar, slikar i pisac. Jedan je od najvažnijih protagonista hrvatske likovne umjetnosti u 20. stoljeću.

Ban Josip Šokčević – hrvatski ban i barun, rođen u Vinkovcima 1811. godine. Odlikuje ga zalaganje za hrvatski jezik u upravi te poticanje gospodarskog života u brojnim hrvatskim gradovima.

16

Matija Antun Reljković – jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 18. stoljeća čije se stvaralaštvo odrazilo na jezikoslovnom, didaktičnom i prosvjetnom području.

Rimski carevi Valentinijan i Valens - jedina dva rimska cara rođena na području Hrvatske. Vladali su u drugoj polovici 4. stoljeća.

Važnije manifestacije

Kulturne manifestacije

Vinkovačke jeseni

DORF

Dani Josipa i Ivana Kozarca

Festival glumca

Etno vikend u etno gradu

Salon stripa Vinkovci

Lutkarsko proljeće

Rock Marinfest

Rimski dani Cibale

Festival tenisa

Vinkovci Open Sajmovi

Sajam zdravlja

Pčelarski dani u Vinkovcima

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva

Vinkovačke jeseni – najveća folklorna manifestacija u ovom dijelu Europe. Organizira se od 1966. godine. U sklopu manifestacije organizira se niz događanja poput nacionalne izložbe voćnih rakija i likera, nacionalno ocjenjivanje slavonskog kulena/kulina, etno revija.

DORF – regionalni festival dokumentarnog glazbenog filma. DORF on the road – gostovanje festivala u drugim gradovima.

Dani Josipa i Ivana Kozarca – tradicionalna kulturna manifestacija koja se održava već 15 godina, uvijek u listopadu. U sklopu manifestacije organiziraju se znanstveni skupovi, književna druženja i priredbe.

Festival glumca – riječ je o manifestaciji koja se održala već 21 put. Predstave se održavaju u Gradskom kazalištu. Organizator je Udruga Asser savus Vinkovci.

Etno vikend u etno gradu – dizajneri i frizeri natječu se u izradi etno frizura.

Salon stripa Vinkovci – riječ je o manifestaciji koja je trajala od 1984. do 1999. godine. Ponovno se vratila 2012. godine. U okviru manifestacije organiziraju se brojne izložbe, projekcije animiranih filmova, promocija stripova i knjiga te radionice.

Lutkarsko proljeće – manifestacija koja se održava na razini županije i u sklopu koje se u Vinkovcima održavaju različite lutkarske predstave (traje šest dana).

Rock Marinfest – festival ima humanitarni karakter i smatra se jednim od najboljih festivala istočne Hrvatske. Na festivalu nastupa veći broj glazbenika tijekom dva dana.

Rimski dani u Vinkovcima – manifestacija traje dva dana, a obuhvaća predavanja, radionice i izložbe kako bi se široj javnosti predstavila važnost i utjecaj rimske Cibale.

Festival tenisa – tradicionalni festival koji se održava od 1983. godine.

Vinkovci Open – međunarodni teniski turnir koji se pod pokroviteljstvom Grada Vinkovaca održava u kolovozu.

Sajam zdravlja – seminari, radionice i druge aktivnosti kojima se potiče zdrav život. Obuhvaća i izložbu i prodaju prehrambenih domaćih proizvoda.

Pčelarski dani u Vinkovcima – tradicionalna manifestacija, tj. međunarodni sajam opreme i pčelarskih proizvoda.

17

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva - održava se u okviru Vinkovačkih jeseni te okuplja brojne gospodarstvenike i obrtnike.

Kulturne ustanove

Gradski muzej Vinkovci

Gradsko kazalište „Joza Ivakić“

Glazbena škola „J. Runjanin“

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci (zbirka „Vanja Radauš“ i zavičajna zbirka)

Galerija „Slavko Kopač“

Gradski muzej Vinkovci – utemeljen je 1946. godine. U današnjoj zgradi nalazi se od 1950. godine. Stalni postav ima od 1952. godine s izloženom građom od prapovijesti do danas. U sastavu muzeja danas djeluju: Arheološki, Etnološki, Povijesni i Galerijski odjel.

Gradsko kazalište „Joza Ivakić“ – tradicija seže do 1917. godine kada je Diletantsko kazalište izvelo „Prosce“ Ise Velikanovića. U posljednjih pet godina u kazalištu je izvedeno 18 predstava. Ambicije kazališta su stvoriti vlastiti ansambl.

Glazbena škola „J. Runjanin“ – škola ima tradiciju od 1948. godine.

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci (zbirka „Vanja Radauš“ i zavičajna zbirka) – samostalna javna ustanova koja organizira i pruža javnosti informacije i usluge obrazovnog i kulturnog sadržaja.

Galerija „Slavko Kopač“ – djeluje u okviru Muzeja Vinkovci.

Sportsko-rekreacijski objekti

SRC Lenije

Teniski klub Vinkovci

Zdravstveno-rekreacijski centar Zara

Kupalište Banja

SRC Lenije – sportsko-rekreacijski centar u svom sastavu ima četiri bazena, dvoranu za fitness i aerobik, stadione NK Cibalia i NK Vinkovci te dvoranu Lenije.

Teniski klub Vinkovci – klub ima 9 vanjskih igrališta, 4 igrališta u dvorani te popratne prostorije.

Zdravstveno-rekreacijski centar Zara – ima dvoranu za mali nogomet, terene za squash, dvoranu za aerobik, umjetnu stijenu za penjanje, fitness, saune, trgovinu sportske opreme, liječničku ordinaciju.

Kupalište Banja – kupalište ima teren za odbojku na pijesku i ugostiteljski objekt.

Okolica

Grad Ilok sa zidinama – grad spomenika i vina na krajnjem istoku Hrvatske, na obroncima Fruške gore.

Prapovijesno naselje Vučedol – nalazi se na desnoj obali Dunava, oko 5 km od Vukovara. Na lokalitetu su ostaci naselja bakrenog doba.

Dunav – najduža rijeka u Europskoj uniji. Važan međunarodni plovni put.

Gradovi: Vukovar, Osijek, Đakovo – navedeni gradovi u okolici Vinkovaca raspolažu vrijednim turističkim atrakcijama te su u smislu daljnjeg turističkog povezivanja velik potencijal u razvoju turizma.

Kopački rit – park prirode koji je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju rijeka, Dunava i Save. Zbog iznimne vrijednosti 1993. godine uvršten je na Popis ramsarskih područja.

18

Baranja – zanimljiva turistička destinacija koja nudi brojne kulturne i prirodne znamenitosti, brojne turističke proizvode u prirodi i bogatu gastronomiju.

Srijem – destinacija izuzetne prirodne ljepote, bogata hrastovim šumama i ravnicom. Na krajnjem istoku Hrvatske, predstavlja područje u kojem se već u neolitiku razvila kultura.

2.6. Turizam u strateškim dokumentima i postojeći projekti

Grad Vinkovci trenutačno ima niz strateških dokumenta u kojim se obrađuje turizam s različitih

aspekata (prostor, resursi, planirani projekti). U tim dokumentima turizam je prepoznat kao

orijentacija razvoja ili onaj koji će pokrenuti druge gospodarske aktivnosti u gradu. U nastavku

se daje sažet pregled dokumenata, odnosno njihove osnovne odrednice.

Prostornoplanska dokumentacija

Prostornoplanska dokumentacija važna za razvoj turizma u Vinkovcima obuhvaća sljedeće: - Prostorni plan uređenja grada Vinkovaca - Generalni urbanistički plan grada Vinkovaca - Urbanistički plan uređenja Sopota u Vinkovcima - Urbanistički plan uređenja Trbušanaca u Vinkovcima. Prostorni plan uređenja grada Vinkovaca: u ovome planu, pozivajući se na resurse Vinkovaca i mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma, turizam se navodi kao važna gospodarska aktivnost za daljnji razvoj grada. Posebno se poziva na izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava koji bi Vinkovcima vratio poziciju prometnog i tranzitnog središta. U planu se ističu mogućnosti razvoja izletničkog, lovnog i ribolovnog te ruralnog turizma. Predviđene su sportsko-rekreacijske zone Sopot i Trbušanci. Sopot za sportsko-rekreacijske sadržaje, gospodarske i prateće sadržaje, dok je za golf predviđena lokacija Trbušanci. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Vinkovaca previđena su na Sopotu područja namjene arheološkog parka (AP1, AP2) te prostor za ugostiteljsko-turističku namjenu (T3) koja podrazumijeva kamp. Prostor za sportsko-rekreacijsku namjenu predviđen je na dvije lokacije (golf) te je planirana lokacija za hipodrom i jahački centar (R2). Na području Trbušanaca predviđena je sportsko-rekreacijska namjena – golf (R1) te hipodrom i jahački centar (R2). Generalni urbanistički plan grada Vinkovaca: ovim se planom predviđaju površine za gradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja, i to na tri lokacije: na području Kanovaca, uz postojeća umjetna jezera uz kanal Nevkoš te na području postojećeg eksploatacijskog iskopa na Ervenici. GUP-om su zaštićeni dijelovi prirode: park Lenije i park na Trgu bana Josipa Šokčevića kao spomenici parkovne arhitekture i u njihovoj se blizini ne mogu raditi zahvati koji bi promijenili vrijednosti zbog kojih su zaštićeni. Također je u planu naglašeno područje zelenog pojasa uz Bosut, koji treba sačuvati u njegovoj izvornosti. Urbanistički plan uređenja Sopota u Vinkovcima: ovim planom na području Sopota predviđen je arheološki park (AP), tematski park (TP), komunalno-servisna zona (K3), gospodarska namjena, tj. ugostiteljsko-turistička (T3), sportsko-rekreacijska (R1 i R2), šuma posebne namjene (Š) te zaštićene zelene površine (Z). Prema planu, arheološki tematski park protezao bi se na površini od 76,42 ha te bi uz arheološko nalazište i tematski park uključivao muzejski kompleks na otvorenom, edukativni centar te astronomski centar. Tematski park obradio bi 9000 godina povijesti i prezentirao kontinuitet života po fazama kroz zabavne parkove za djecu, stare zanate i dr.

19

Urbanistički plan uređenja Trbušanaca u Vinkovcima: na ovom području, koje se nalazi 5-6 km od centra Vinkovaca, predviđene su zone sportsko-rekreacijske namjene: R1 – golfsko igralište, R2 – hipodrom. Previđena veličina golfskog igrališta je 85,01 ha, a riječ je o igralištu s 18 polja koje bi imalo svu popratnu infrastrukturu (startne kućice, vježbalište, servisnu zgradu, klupsku kuću). Previđena veličina hipodroma je 20,83 ha i prostor bi bio opremljen svom popratnom infrastrukturom (staje, zgrada uprave, poligon i vanjski prostor za konje).

Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije (2014. – 2020.)

U ovom se dokumentu Vukovarsko-srijemska županija pozicionira kao: „Prepoznatljiva destinacija izgradnjom novog imidža (autohtono-slavonsko-srijemska); Destinacija dinamičnog turističkog razvoja (smještaj, ostala ponuda, poljoprivredni proizvodi); Cjelogodišnje turističko poslovanje destinacije; Destinacijska ponuda različitih sadržaja i događanja prilagođena ciljnim skupinama; Cijela destinacija treba disati turistički, po uzoru na razvijene ruralne regije Italije, Francuske, Slovenije i Istre; Održivi i uravnoteženi razvoj destinacije; Odgovorno društveno ponašanje u destinaciji.“

Studija turističkih potencijala rijeke Bosut na području grada Vinkovaca

U ovoj je studiji obuhvaćeno sedam zona s različitim turističkim sadržajima: Sopot, Turistički prsten Sopot - Vinkovci, Kanovci, centar Vinkovci, Vidikovac, Centar II, Stara brana, Trbušanci. Plan naglašava razvoj i stvaranje sadržaja uz rijeku Bosut na načelima održivog razvoja. U tom smislu predlaže se ekološka revitalizacija rijeke, odnosno rješavanje pitanja zagađenja. Također se predlaže štićenje prostora uz obalu Bosuta prostornoplanskom dokumentacijom, tj. dopuštanjem onih sadržaja koji su u turističko-rekreativnim funkcijama. Za svih sedam predviđenih zona potrebno je pripremiti i izraditi stručne podloge za lokacijske dozvole. Smatra se da bi se realizacijom predviđenih sadržaja revitalizirano područje rijeke te izgradila javna turistička infrastruktura potrebna za cjelogodišnji kontinentalni turizam.

Studija izbora lokacije za hipodrom, golf i zabavni park

U studiji se detaljno opisuju i razrađuju dvije moguće lokacije za golf, zabavni park i hipodrom. Riječ je o Sopotu i Trbušancima, odnosno lokacijama koje su prostornoplanskom dokumentacijom predviđene kao sportsko-rekreacijske zone. Obje lokacije imaju slične uvjete za predviđene sadržaje. Međutim, analizom različitih obilježja prednost je dana lokaciji Trbušanci zbog veće površine i položaja (dalje od grada i blizina Bosuta), na lokaciji nema kulturno-povijesne baštine koju je potrebno štititi te je cijelo područje u vlasništvu Republike Hrvatske (osim jedne katastarske čestice u vlasništvu pravne osobe).

U Vinkovcima je započeto nekoliko vrijednih projekata čijom će se realizacijom u velikoj mjeri

podići kvaliteta turističke ponude. Riječ je o sljedećim projektima:

Gastro akademija Slavonije, Baranje i Srijema

Projekt je regionalnog karaktera s ciljem podizanja konkurentnosti Slavonije, Baranje i Srijema kroz poljoprivredni, prehrambeni i turistički sektor. Polazi se od osnovne ideje umrežavanja malih i srednjih proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s uslužnim i turističkim djelatnostima na području regije. Njihovim spajanjem i jačanjem suradnje te boljom suradnjom sa strukovnim školama inovirat će se i jačati gastronomska ponuda regije te time i kvaliteta ukupnog turističkog doživljaja.

Okusi Srijema i Slavonije

Riječ je o projektu koji Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije provodi s vlasnicima ugostiteljskih objekata, županijskom udrugom kuhara i stručnjacima iz područja etnologije. Projekt uključuje izradu Pravilnika projekta, odabir 12 osnovnih jela i njihovih cijena, izradu loga objekta te tablu za oglašavanje. U projekt je do sada uključeno osam ugostiteljskih

20

objekata (seoska domaćinstva, hoteli, restorani). Namjera je da se projekt provodi i idućih godina kako bi se unaprijedila gastro ponuda Vukovarsko-srijemske županije.

Projekt Kamenica Na lokalitetu Kamenica nalazi se ranokršćanski kompleks iz 4./5. stoljeća. Riječ je o velikoj crkvi, popratnim objektima i osmerokutnoj krstionici koji su okruženi masivnim zidom. Ukupna površina kompleksa je oko 1 ha. U tijeku su istraživanja koja je organizirao Gradski muzej Vinkovci uz pomoć Ministarstva kulture. S obzirom na zahtjevnost arheoloških istraživanja i vrijednost nalazišta radi se o opsežnom i velikom nacionalnom arheološkom projektu.

Projekt Meraja Riječ je o rekonstrukciji gotičke crkve Sv. Ilije na Meraji koja je počela još 1999. godine. Rekonstrukcija je djelomično dovršena, a namjena prostora bila je izložbenog i kulturnog karaktera. Za nastavak rekonstrukcije potrebno je uskladiti građevinsku dozvolu s postojećim zakonom. Unutar crkve planirana je galerija na tri etaže od metalne konstrukcije. Prva etaža bila bi za prijem grupa, a druge dvije za stalne postave srednjovjekovne zbirke. Pored toga, predviđena je izgradnja sanitarnog čvora, suvenirnice i TIC-a. Cilj projekta je unapređenje turističke ponude prikazom srednjovjekovnog spomenika – gotičke crkve u kojoj bi se omogućio prikaz dijela povijesti grada.

Projekt 'Srebro antičkih Vinkovaca'

Riječ je o nalazu luksuznog srebrnog posuđa koje datira iz druge polovice 4. stoljeća, pronađenog u Vinkovcima 2012. godine. Nalaz ima oko 50 posuda koje su pripadale bogatom građaninu Cibala, od kojih je 21 primjerak cjelovit, a preostalih 26 je nepotpuno. Konzervatorsko-restauratorska obrada provest će se u Konzervatorsko-restauratorskom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu, a predviđa se zahtjevan i dugotrajan postupak kako bi se prikupilo što više informacija o korištenim materijalima te postupcima izrade i ukrašavanja pojedinih predmeta. Cilj projekta je urediti adekvatan prostor i stvoriti uvjete za vraćanje arheološkog nalaza u Vinkovce.

Turistički prsten Sopot Cilj projekta je omogućiti razvoj turističkog područja Sopot inicijalnim investicijama u infrastrukturu i potporno okruženje. Projektom se želi započeti provedba programa te inicijalno investirati kako bi se u relativno kratkom vremenu stvorile pretpostavke za daljnji turistički razvoj. Projekt obuhvaća: izgradnju i djelomičnu rekonstrukciju kolnika i biciklističko-pješačkih staza, rekonstrukciju Šokačkog stana, nabavu i postavljanje turističke signalizacije i interpretacijskih ploča te nabavu i isporuku opreme za Šokački stan.

2.7. Tržišni trendovi17

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, međunarodni se turistički promet od 50-ih

godina prošlog stoljeća do danas povećao sa 25 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka

(1950.) na više od milijardu u 2013. godini (rekordnih 1087 milijuna dolazaka). Unatoč

gospodarskim krizama, terorizmu i epidemijama koje pogađaju suvremeno društvo turizam

bilježi stalne stope rasta, pa je tako 2013. godine broj turističkih dolazaka porastao 5% u odnosu

na prethodnu godinu. Svjetski stručnjaci i dalje predviđaju kontinuirani rast turističkih dolazaka

prosječno po 3,3% za razdoblje 2010. - 2030. Ekonomske krize ne smanjuju potrebu i želju ljudi

za putovanjima, već utječu na strukturu tih putovanja pa se očekuju putovanja u bliže

destinacije, rast putovanja prijateljima i rođacima te relativno stabilna putovanja motivirana

specijalnim interesima.

17 Izvori: 1) UNWTO Tourism highlights (2014) dostupno na www.unwto.org; 2) Shore, S. (2010) Cultural and Heritage Tourism – International, Travel and Tourism Analyst, No. 8, Mintel, London; Ministarstvo turizma (2013). Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.; Institut za turizam (2009) TOMAS trendovi 1987-2008.

http://www.unwto.org/

21

Glavno emitivno i receptivno tržište i dalje će biti Europa. U Europi je 2013. godine ostvareno

569,9 milijuna turističkih dolazaka, čime je njen tržišni udio 52,1% u ukupnim međunarodnim

dolascima. Kad je riječ o potrošnji, vodeća tržišta su Kina, SAD, Njemačka, Rusija i Velika Britanija,

koje generiraju više od 60% ukupne turističke potrošnje. U razdoblju koje predstoji najveći se

rast, globalno gledajući, predviđa za Afriku te Aziju i Pacifik. Za Europu se predviđa sporiji rast

(1,5% prosječnog godišnjeg rasta do 2030. godine). Unutar Europe predviđa se da će veći rast

imati zemlje središnje i istočne Europe. Kad je riječ o Hrvatskoj, u 2013. godini, prema podacima

Državnog zavoda za statistiku, ostvareno je ukupno 64,8 milijuna noćenja i 12,4 milijuna

turističkih dolazaka u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Strategija razvoja turizma

predviđa da će se do 2020. godine ostvariti ukupno 86 milijuna noćenja u komercijalnim

smještajnim kapacitetima, što je 43% više nego u 2011. godini. Još dugoročnija prognoza do

2025. godine, uz uvjete stabilnog rasta međunarodne potražnje, predviđa 107 milijuna noćenja

u komercijalnim smještajnim kapacitetima.

Iako kvantitativni trendovi ukazuju na stabilan rast te sva predviđanja govore o daljnjem rastu

potražnje turističkog tržišta, važno je sagledati i promjene koje se događaju na kvalitativnom

području, odnosno one koje govore o promjeni svijesti potrošača, njihovim navikama,

potrebama i preferencijama. Te su promjene posljedica brojnih drugih kretanja koja obilježavaju

suvremeno društvo, kako u ekonomiji, tako i u sociologiji, tehnologiji, politici i brojne druge.

'Novi' turisti tako imaju svoja 'nova' obilježja. Oni su aktivni i dinamični potrošači koji su, prije

svega, motivirani doživljajem i uzbuđenjem. Obrazovani su, ekološki osviješteni i željni novih

spoznaja i otkrivanja. Putovanje doživljaju kao 'rad na sebi' i žele da im donese nova iskustva i

spoznaje. Svjesni rasta ponude, oni su izbirljivi, kritični i zahtjevni. To potvrđuju i nalazi TOMAS

istraživanja, koji pokazuju da su naši gosti sve aktivniji, obrazovaniji i informiraniji, odnosno da

koriste sve više različitih izvora informacija. Kad je riječ o potražnji za kulturnim turizmom, koja

je posebno zanimljiva Vinkovcima, potrebno je naglasiti da je riječ o jednom od najbrže rastućih

tržišta. Kulturni turizam uključuje putovanja motivirana upoznavanjem kulturne baštine, tj.

povijesti, umjetnosti i kulture života. Vodeća odredišta kulturom motiviranih putovanja su

zemlje zapadne Europe. Procjenjuje se da oko 40% međunarodnih putovanja sadrži izrazitu

orijentaciju prema sadržajima kulture. Osim toga, radi se o proizvodu koji može privlačiti širok

spektar putnika, odnosno putnike različite dobi, obrazovne i profesionalne orijentacije. U okviru

ovog segmenta, koji ima i različite podsegmente, npr. oni koji su 'inspirirani' kulturom ili

'pasionirani' ili 'privučeni', primjetan je rast onih koji žele sudjelovati u tom proizvodu i učiti o

lokalnoj zajednici i njezinu naslijeđu. Također je važno naglasiti da se putovanja motivirana

kulturom odvijaju cijele godine i da kupci više troše od prosjeka. Prema procjenama Svjetske

turističke organizacije proizvodi kulture i dalje će rasti, s tendencijom razvoja 'kreativnog

turizma' koji omogućuje aktivno uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu.

22

3. SWOT ANALIZA

SWOT analiza izvedena je iz prethodnih analiza te daje uvid u interne 'snage' i 'slabosti' te

eksterne 'prilike' i 'prijetnje'. Radi jasnijeg sagledavanja SWOT analiza podijeljena je u četiri

područja: prostor i gospodarstvo, turističke atrakcije, turistička suprastruktura te upravljanje

destinacijom.

Prostor i gospodarstvo: ocjena stanja obilježja destinacija koja utječu ili na koje utječe

razvoj turizma.

Turističke atrakcije: ocjena stanja postojećih turističkih resursa i atrakcija s aspekta

njihove 'turistificiranosti'.

Turistička suprastruktura: ocjena razvijenosti turističke ponude.

Upravljanje destinacijom: ocjena faktora koji određuju sposobnost upravljanja

destinacijom s aspekta turističkog razvoja.

U nastavku se daje pregled snaga i slabosti te prilika i ograničenja Vinkovaca kao turističke

destinacije.

3.1. Snage i slabosti

SNAGE SLABOSTI

Prostor i gospodarstvo

Prometna dostupnost Tranzitni tokovi Očuvan (bez konflikta) prostor Tradicija poljoprivrede

Arhitektonska devastiranost (vizure grada)

Sposobnost generiranja poslovne potražnje

Gospodarska struktura Turističke atrakcije Prepoznatljivost Vinkovaca kroz

manifestaciju (tradicija) Bogata arheološka baština Slikovitost krajolika Tradicijski proizvodi

Niska razina turistifikacije Neuređenost gradske

jezgre

Turistička suprastruktura

Raznolika i fleksibilna ponuda smještaja

Niska iskorištenost kapaciteta

Razina autohtonosti ponude hrane

Razina povezanosti u marketinškom nastupu

Kvaliteta srednjeg menadžmenta

SNAGE SLABOSTI

Upravljanje destinacijom

Pozitivan odnos grada prema turizmu

Organizacija većeg broja manifestacija

Receptivne agencije

Nedovoljno pozicioniranje grada

Umreženost s okruženjem/sposobnost privlačenja tržišne potražnje iz okruženja

Razina uređenosti/turistificiranosti destinacije

Kao glavne snage Vinkovaca kao turističke destinacije mogu se istaknuti značaj grada kao

prometnog središta vezano uz tranzitne tokove te njegova prepoznatljivost po manifestaciji

23

Vinkovačke jeseni, koja je zbog svoje tradicije i značenja jedno od velikih, mega događanja u

Hrvatskoj. Nadalje, bogata arheološka baština i slikovitost slavonskih ravnica čine snagu budućeg

turističkog razvoja, kao i tradicija poljoprivrede po kojoj je ova regija poznata. Ponuda smještaja

je raznolika i time prilagodljiva različitim tržišnim nišama. Konačno, grad je pozitivno orijentiran

prema turizmu, inicira se i razvija velik broj manifestacija tijekom godine te agencije imaju

razumijevanje i znanje o stvaranju ponude koja se temelji na specifičnostima Vinkovaca.

No, s druge strane, sa sporim oporavkom gospodarstva sporo se generira i poslovna potražnja,

a gospodarska struktura u ovom trenutku predstavlja slabost i u smislu razvoja turizma. Iako

postoje brojne atrakcije, one uglavnom nisu turistificirane ili su slabo turistificirane. Gradska

jezgra, iako slikovita, u ovome trenutku nije uređena te zahtijeva obnovu fasada, bolje

obilježavanje atrakcija, veću brigu o oglašavanju u prostoru te općenito veći stupanj uređenosti.

Razina iskorištenosti kapaciteta još je niska. Dalje, iako je slavonska kuhinja nadaleko poznata, u

Vinkovcima postoji puno prostora za unapređenje, promociju i ponudu autohtone hrane. U

marketinškom nastupu ne postoji dovoljna razina povezanosti i za to je trenutačno potreban

kvalitetan srednji menadžment. U ovome trenutku grad nije dovoljno pozicioniran kao turistička

destinacija niti je povezan sa svojim atraktivnim okruženjem kako bi iz toga mogao generirati

veću potražnju. Isto tako, turističke atrakcije nisu dovoljno označene niti interpretirane,

signalizacija ne upućuje na njih te se, generalno, može reći da postoji niska razina ukupne

turistificiranosti Vinkovaca kao turističke destinacije.

3.2. Prilike i prijetnje

PRILIKE PRIJETNJE

Prostor i gospodarstvo EU fondovi Zračna luka (Osijek) Zapošljavanje

Nastavak gospodarske krize

Apsorpcijski kapacitet EU fondova

Investicijska politika Potencijal potražnje iz

okruženja Turističke atrakcije Segmentacija tržišta/rast 'niša'

Trendovi Razina prepoznatljivosti

kontinentalnog dijela Hrvatske

Raspoloživost sredstava za turistifikaciju

Razvoj konkurencije Turistička suprastruktura

Segmentacija tržišta Trendovi EU fondovi

Destinacijska proizvodna podrška

Upravljanje destinacijom

Profesionalno upravljanje (DMO)

Stimuliranje DMC

Razvoj brenda

Spor razvoj DMO sustava

Razina (tržišne) osposobljenosti DMC-a

Kad je riječ o prilikama koje dolaze iz okruženja, onda su to nedvojbeno EU fondovi, ukupni

trendovi koji ukazuju na segmentaciju tržišta, odnosno rast 'niša'. To je također budući sustav

destinacijskog menadžmenta, stimuliranje destinacijskih menadžment kompanija i razvoj

brenda Vinkovci.

Prijetnje proizlaze iz nastavka gospodarske krize i nemogućnosti apsorpcije EU fondova. Dalje,

razina prepoznatljivosti kontinentalnog dijela Hrvatske u turizmu još uvijek predstavlja prijetnju,

24

kao i nedostatak financijskih sredstava i razvoj konkurencije. Kad je riječ o turističkoj

suprastrukturi, moguće je da destinacija neće dati dovoljnu ili dovoljno brzu podršku. Moguće je

i da će se sustav DMO sporo razvijati te da DMC neće imati dovoljnu razinu tržišne

osposobljenosti.

25

4. PRIMJERI DOBRE PRAKSE

S obzirom na stupanj razvijenosti, resursnu osnovu i specifičan proizvodni miks turističkih

proizvoda Vinkovaca, analiza u ovom dijelu nije usmjerena na sagledavanje konkurentske

pozicije Vinkovaca, nego na primjere dobre prakse destinacija u okruženju koje svoju

prepoznatljivost velikim dijelom vezuju uz kvalitetu arheoloških/povijesnih resursa ili pak na

primjere regionalnih povijesnih atrakcija. Osim uz prostorne faktore, izbor analiziranih

destinacija vezan je uz uspješnost upravljanja prepoznatljivim arheološko-povijesnim resursima,

ali i uz važnost povezivanja drugih resursa/atrakcija (priroda, vino, manifestacije, sadržaji) u

zanimljive i tržišno relevantne složene turističke proizvode.

Analiza obuhvaća odabrana obilježja turističke ponude triju destinacija različite veličine čiji

primjeri upravljanja povijesnom baštinom i turizmom mogu pružiti relevantne spoznaje za

oblikovanje turističkog razvoja Vinkovaca u budućnosti, a to su: (i) Hallstatt, Austrija;(ii) Pécs

(Pečuh), Mađarska te (iii) Varaždin, Hrvatska. Hallstatt i Pecs su na UNESCO-ovoj listi svjetske

baštine, dok se Varaždin kandidirao za upis. Prikaz dobre prakse uključuje i primjere dviju

regionalnih atrakcija na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine koje prema pojedinim temama

objedinjuju povijesne lokalitete u više regija/zemalja: (i) Prethistorijska alpska naselja na

drvenim stupovima te (ii) Granice Rimskog Carstva.

Navedeni primjeri suvremene prakse upravljanja turističkim destinacijama naslonjenima na

bogatu kulturno-povijesnu baštinu, uključujući i regionalne atrakcije, ukazuju na sljedeće:

Kulturno-povijesna baština nije jedini nositelj pozicioniranja destinacija na turističkom tržištu,

već sve destinacije pokušavaju formirati diverzificiran splet proizvoda (u rasponu od kulturno-

povijesnih, uključujući turizam vina te kombinaciju s različitim aktivnostima u prirodi do

poslovnih proizvoda kao što su sastanci/kongresi ili insentivi) utemeljen na različitim prirodnim

i stečenim resursima i atrakcijama, ali i manifestacijama.

Kulturno-povijesne atrakcije otvorene su posjetiteljima te omogućuju vidljivost

lokaliteta/dobara 'golim okom', uključujući i rekonstrukciju pojedinih dobara, lokaliteti su

opremljeni suvremeno uređenim centrima za posjetitelje i interpretacijskim sustavima. Posjet

kulturno-povijesnim atrakcijama uključuje različite mogućnosti izbora sudjelovanja u različitim

edukativno-zabavnim programima.

Destinacije i/ili pojedini objekti kulturno-povijesne baštine koriste različite oblike komunikacije

s tržištem, pri čemu se komercijalizacija proizvoda odvija preko destinacijskih menadžment

kompanija te pojedinih pružatelja turističke ponude (primjerice smještajni objekti), ali i -

specijaliziranih - agencija iz okruženja.

Turističke destinacije pružaju širok spektar različitih usluga usmjerenih na uspostavljanje

bogatog lanca vrijednosti destinacija prilagođenih pojedinim potrošačkim

segmentima/turističkim proizvodima, koje uključuju i prilagođenu ponudu smještajnih objekata,

usluga prijevoza, hrane i pića, sadržaja kulture i zabave, događanja, kupovine, ali i atrakcija u

okruženju te osiguranja adekvatnih rješenja prometa u kretanju i mirovanju.

Destinacije se pokušavaju tržištu obratiti specifičnim izrazom konkurentnog identiteta mjesta

koji integrira lokalni karakter s relevantnim i motivirajućim obilježjima mjesta kao turističke

destinacije i sadržajima putovanja.

26

Destinacija Hallstatt, Austrija

Broj stanovnika 799 (2011., Statistik Austria Population census)

Imidž destinacije Jedno od najstarijih ljudskih naselja u Europi, osnovano na nalazištu soli koja se vadila još u prethistorijsko vrijeme.

UNESCO status

Na listi svjetske baštine od 1997. godine kao jedinstveno/iznimno svjedočanstvo o kulturnoj tradiciji/civilizaciji koja traje ili je nestala te kao izvanredan primjer građevine, arhitektonske/tehnološke cjeline ili krajolika koji ilustrira značajno razdoblje ljudske povijesti.

Atrakcije u destinaciji/ bližem okruženju

Kulturne

Današnji muzej najstariji je rudnik soli na svijetu

Podzemno groblje, muzej sa zbirkom halštatske kulture

Prirodne

Planinski pejzaž Haltštatskog jezera i planine Dachstein

Specifična opremljenost atrakcija

Rudnici soli (danas muzej s pratećim sadržajima) nude avanturističku i zabavnu turu koja uključuje podzemnu vožnju vlakom, obilazak podzemnog jezera te vožnju brodom i prekogranični trekking.

Turistički proizvodi

Odmorišni proizvod: boravak u planinama i na jezeru cijele godine (hodanje i planiranje, skijanje, boravak u prirodi i na jezeru); individualni posjeti ili organizirane individualne/grupne ture koje nude lokalne agencije ili agencije/turoperatori iz okruženja.

Smještaj 4 obiteljska hotela 3-4*, više bed and breakfast objekata.

Hrana i piće Desetak restorana s kvalitetnom ponudom regionalnih/austrijskih jela.

Kupnja Ograničena, prilagođena kraćim posjetima turista/izletnika (suveniri).

Događanja Boravak gostiju prilagođen je vremenskim uvjetima i orijentiran pretežito na različite oblike aktivnog odmora u prirodi.

Zabava Ograničena na posjete restoranima i barovima.

Kongresi Nema većih kongresnih sadržaja.

Informacije Izbor tiskanih materijala te internetske stranice naselja, rudnika i različitih turističkih agencija/organizacija.

Diferencijacija Povijest u planinskom okruženju čija ljepota oduzima dah. Jedno od najslikanijih sela Austrije.

27

Destinacija Pécs (Pečuh), Mađarska

Broj stanovnika 156.049 (2011., Hungarian Central Statistical Office, Population census)

Imidž destinacije Grad umjetnosti i povijesti te poznati univerzitetski grad.

UNESCO status

Na listi svjetske baštine od 2000. godine kao jedinstveno/iznimno svjedočanstvo o kulturnoj tradiciji/civilizaciji koja traje ili je nestala te izvanredan primjer građevine, arhitektonske/tehnološke cjeline ili krajolika koji ilustrira značajno razdoblje ljudske povijesti.


Kulturne

Nekropola Sopianae iz 4. stoljeća najveća je ranokršćanska grobnica izvan Italije

koju odlikuju oslikani zidovi s kršćanskom tematikom te povezanost podzemnih

grobnica i nadzemnih memorijalnih kapela

Zsolnay keramika

Bunari, sakralni objekti, starorimske iskopine, srednjovjekovno sveučilište

osnovano u 14. stoljeću, renesansni lapidarij, turska arhitektura i iskopine

Brojni muzeji (npr. Muzej Vasarelya, keramike, modernog mađarskog slikarstva,

arheološka izložba) i vinarije u okolici (crno vino)

Prirodne

Park-šuma Maček, špilje, jezero, izletišta (Abaliget i Orfű), vrh Mišina, Cserkut,

Siget


Na lokaciji nekropole Sopianae izgrađen je suvremen (moderno oblikovan, uključujući i stakleni krov) centar za posjetitelje koji sustavno povezuje prikazane grobnice. Ulaz u visitor centar/atrakciju se naplaćuje, a postoji mogućnost vođenih tura (uključujući i ture na stranim jezicima) - Zsolnay Visitor centar.

Turistički proizvodi Boravak u prirodi, cikloturizam i trekking, kulturni turizam, turizam vina, poslovni turizam; individualni posjeti ili organizirane individualne/grupne ture koje nude lokalne agencije ili agencije/turoperatori iz okruženja.

Smještaj 19 hotela 3* i 4*, više motela, apartmana, hostela i sličnih objekata.

Hrana i piće Brojni restorani i barovi, različite cjenovne i gastronomske ponude (objekti brze/jednostavne ponude, restorani, nacionalni i međunarodni meniji).

Kupnja Dobra, više šoping-centara dominantno usmjerenih na domaće stanovništvo.

Događanja Brojni festivali, posebice od svibnja do rujna (npr. Rockmaraton, festival teatra, ulične umjetnosti, tradicijske kulture).

Zabava Muzički klubovi, kafići, kina, kazališta, galerije, filharmonija.

Kongresna ponuda Koncertna dvorana i konferencijski centar Kodaly, kapaciteti u hotelima.

Informacije Dobre, više internetskih stranica koje pružaju različite informacije o destinaciji, uključujući i posebnu stranicu koja se odnosi samo na world heritage zbirku nekropole.

Diferencijacija Grad bez granica mediteranskog ambijenta, izabran 2010. godine kao jedan od europskih gradova kulture.

28

Destinacija Varaždin, Hrvatska

Broj stanovnika 46.946 (Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.)

Imidž destinacije

Grad povijesti, kulture i baroka.

UNESCO status 2005. godine podnesen zahtjev za uvrštavanje na listu svjetske baštine srednjovjekovne-renesansne-barokne povijesne jezgre grada te Staroga grada.


Kulturne

Stari grad, sakralni kompleksi, Varaždinsko groblje, povijesna jezgra koja se

smatra jednom od najznačajnijih barokno-rokoko-klasicističkih povijesnih

urbanih jezgri u Hrvatskoj

Gradski muzej, Galerijski centar, kazalište

Manifestacije

Prirodne

Rijeka Drava, Varaždinsko jezero, Dravska park-šuma


Atrakcije nisu posebno opremljene prostorima za interpretaciju/edukaciju posjetitelja. U izgradnji je Varaždinska kuća kao turistički informativni i multifunkcionalni centar.

Turistički proizvodi

Odmorišni proizvodi: kulturni turizam i cikloturizam, izleti, poslovni turizam; individualni posjeti ili organizirane individualne/grupne ture koje nude lokalne agencije ili agencije/turoperatori iz okruženja.

Smještaj Tri hotela 3* i 4*, pansioni, hosteli i sobe u obiteljskom smještaju.

Hrana i piće Petnaestak restorana različitih profila i cjenovnog pozicioniranja (4 restorana klasičnog tipa koji se diferenciraju usmjerenjem na tradicionalnu varaždinsku kuhinju ili modernu/kreativnu kuhinju).

Kupnja Veći šoping-centri na periferiji grada, ponuda (opadajuća) trgovačkih sadržaja u centru ponajprije orijentirana na potrebe lokalnog stanovništva.

Događanja Bogat spektar pretežito kulturnih manifestacija od kojih neke predstavljaju vrh hrvatske ponude manifestacija (npr. Špancirfest, Varaždinske barokne večeri).

Zabava Ograničena na posjete restoranima i barovima.

Kongresi Kongresna ponuda ograničena na kapacitete hotela, fakulteta i prostore/dvorane vezane uz druge sadržaje (Arena Varaždin, Gradski muzej, prostori u dvorcima i sl.).

Informacije Paleta tiskanih materijala pretežito informativnog karaktera, internetske stranice TZ grada.

Diferencijacija

Grad sustavno gradi imidž koji podupiru i druge interesne skupine svojom komunikacijom s različitom ciljnom publikom. Polazeći od izuzetnog kulturno-povijesnog naslijeđa, nova vizija turizma Varaždina usmjerena je na stvaranje slike Varaždina kao kreativnog, dinamičnog, visoko sadržajnog i ugodnog prostora.

29

Regionalna atrakcija na

UNESCO-ovoj listi svjetske baštine

Prethistorijska alpska naselja na drvenim

stupovima

Obuhvaćena

područja Austrija, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija, Švicarska.

Opis

Niz od 111 manjih lokacija na kojima se nalaze prapovijesne, dobro

očuvane/dokumentirane/rekonstruirane građevine (kuće na drvenim

skupovima) na području Alpa i oko njih, izrađene od 5000 do 500 godina

prije nove ere na rubovima jezera, rijeka ili močvara.

UNESCO status

Na listi svjetske baštine od 2011. godine kao izvanredan primjer građevine,

arhitektonske/tehnološke cjeline ili krajolika koji ilustrira značajno

razdoblje ljudske povijesti te izvanredan primjer tradicijske ljudske

naseobine i korištenja zemlje koji predstavlja kulturu ili ljudsku interakciju s

okruženjem.

Specifična

opremljenost

lokacije/a

Uspostavljena zajednička koordinacijska skupina koja osigurava

međunarodni sustav upravljanja povezivanjem različitih nacionalnih

sustava.

Rekonstruirane građevine/naselja na pojedinim lokacijama, a na pojedinim

lokacijama organizirani su muzeji (u Njemačkoj je organiziran i jedan od

najvećih arheoloških muzeja na otvorenom).

Informacije Bogat izbor tiskanih materijala i internetske stranice pojedinih lokacija.

Turistički proizvodi i

komercijalizacija

Odmorišni proizvod: posjet lokaciji i boravak u prirodi (izletnički),

individualne/grupne ture (pojedinih destinacija/regija).

Diferencijacija Prilika za upoznavanje sa životom europskih predaka kako bi se mogli bolje

cijeniti današnji dosezi kontinenta.

30

Regionalna atrakcija na

UNESCO-ovoj listi svjetske

baštine

Granice Rimskog Carstva (Rimski limes)

Obuhvaćena

područja

Njemačka i Velika Britanija.

Na tentativnu listu Svjetske baštine u 2005. godini ušla je i arheološka baština u

Hrvatskoj (Hrvatsko Podunavlje) te Austriji u 2011. godini; pokrenut projekt South

East Europe – Dunube Limes Brand koji ima za cilj prikupljanje dokumentacije za

uvrštavanje hrvatskog dijela limesa na UNESCO-ovu listu, završetak projekta

planiran je za rujan 2014. godine.

Opis

Rimski limes predstavlja granicu Rimskog Carstva iz 2. stoljeća nove ere koja se

protezala više od 5 tisuća kilometara od atlantske obale sjeverne Britanije, kroz

Europu do Crnog mora te do Crvenog mora i preko Sjeverne Afrike do atlantske

obale. Ostaci limesa danas se sastoje od ostataka/rekonstrukcija zidova, jaraka,

utvrda, tvrđava, stražarnica i civilnih naselja.

UNESCO status

Na listi svjetske baštine (granica na području Velike Britanije i Njemačke) od 1987.

godine kao iskaz relevantne razmjene ljudskih vrijednosti u vremenu, jedinstveno

ili iznimno svjedočanstvo o kulturnoj tradiciji ili civilizaciji koja traje ili je nestala te

izvanredan primjer građevine, arhitektonske ili tehnološke cjeline ili krajolika koji

ilustrira značajno razdoblje ljudske povijesti.

Specifična

opremljenost

lokacije

Više uređenih prezentacijskih prostora i muzeja na liniji limesa te brojne

rekonstrukcije dijelova zida (stražarnice, tvrđave, zidovi, naselja).

Informacije Bogat izbor tiskanih materijala i internetske stranice pojedinih gradova/objekata.

Turistički

proizvodi i

komercijalizacija

Odmorišni proizvod: posjet lokacijama i boravak u prirodi (izletnički),

individualne/grupne ture, ciklo/trekking programi (pojedinih destinacija/regija).

Diferencijacija Putovanje u rimska vremena – zabava uz povijest i arheologiju.

31

5. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

U strategiji razvoja turizma polazi se od temeljnih odrednica upravljanja razvojem turizma koje

podrazumijevaju sklad okolišnog, socijalnog i ekonomskog napretka. Iz temeljnih odrednica

određuju se ciljevi razvoja turizma u Vinkovcima.

Temeljem detaljne analize resursne osnove, SWOT analize, stavova lokalne zajednice iznesenih

na radionicama te sagledavanja trendova na turističkom tržištu izvodi se vizija grada Vinkovaca,

odnosno željena slika budućnosti. Ona, s jedne strane, počiva na realnom sagledavanju

potencijala Vinkovaca, a s druge strane postaje nit vodilja i inspiracija za razvojne i druge

projekte koji predstoje i koji će voditi grad prema njezinoj realizaciji. Radi se o sagledavanju

željene budućnosti grada za desetak godina, kada je realno očekivati da se ostvare željeni

projekti i razvoj.

5. 1. Odrednice i ciljevi upravljanja razvojem turizma

Polazeći od izuzetne resursne osnove Vinkovaca koja je u dosadašnjem turističkom razvoju bila

minimalno iskorištena, obilaska terena te provedenih radionica, temeljna usmjerenja turističkog

razvoja, pa i vizija budućeg razvoja turizma, trebaju uzeti u obzir:

o Potrebu za znatno potpunijom turističkom valorizacijom prije svega izuzetno vrijedne

kulturno-povijesne, a zatim i prirodne baštine

o Kreiranje novih turističkih proizvoda i povećanje sadržajnosti i kvalitete postojećih

proizvoda

o Intenzivniju suradnju svih dionika turističkog razvoja u cilju stvaranja i poticanja novih

proizvoda, njihove promocije i distribucije.

Strategija turističkog razvoja u funkciji je ostvarenja vizije grada Vinkovaca. Temeljna strateška

odrednica je održivost razvoja, koja u svojoj premisi podrazumijeva sklad između okolišnog,

socijalnog i ekonomskog promišljanja održivosti. To prije svega znači oslanjanje razvoja na

korištenje kulturnih i prirodnih resursa tako da se ne ugrožava mogućnost njihova korištenja

budućim naraštajima.

Temeljne odrednice takvog razvoja oslanjanju se na:

o AKTIVNO UPRAVLJANJE TURISTIČKIM RAZVOJEM – kontinuirano i proaktivno

djelovati na održivi turistički razvoj koji svim sudionicima, tj. turističkoj ponudi,

posjetiteljima i stanovnicima, mora pružiti ugodnu i atraktivnu sredinu. Aktivno

upravljanje turizmom podrazumijeva partnerstvo, umrežavanje i stalnu komunikaciju

dionika kroz horizontalnu i vertikalnu suradnju. Potrebno je naglasiti i potrebu

suradnje javnog i privatnog sektora, bez koje nema uspješne destinacije.

o ČUVANJE NASLIJEĐENIH RESURSA I ZAŠTITA OKOLIŠA – polazeći od činjenice da je

ekološka odgovornost i njezino dokazivanje važan faktor atraktivnosti na turističkom

tržištu, potrebno je upravljati i kulturno-povijesnim i prirodnim resursima na ekološki

odgovaran način, što uključuje 'zelenu' orijentaciju Vinkovaca, energetsku

učinkovitost, zaštitu resursa, adekvatno gospodarenje otpadom, vođenje evidencija o

svim pokazateljima ekološke očuvanosti i očuvanje duha mjesta.

32

o KONTINUIRANO UNAPREĐIVANJE KVALITETE – podrazumijeva kreiranje turističkih

proizvoda koji će osigurati jedinstven doživljaj boravka u Vinkovcima. Potrebno je

osigurati željenu razinu kvalitete svih usluga i proizvoda koji čine cjelovit destinacijski

proizvod, kontinuirano je pratiti i unapređivati, a to pak podrazumijeva orijentaciju na

stjecanje znanja, inovativnost i kreativnost koju je potrebno poticati. Stalnim

praćenjem kvalitete u destinaciji postižu se i uvjeti za kontinuirano podizanje razine

konkurentnosti destinacije Vinkovci.

Iz temeljnih odrednica razvoja turizma u Vinkovcima kao glavni cilj razvoja turizma u

dugoročnom razdoblju moguće je navesti stvaranje međunarodne prepoznatljivosti i

privlačnosti grada Vinkovaca kao turističke destinacije, a podciljevi mogu biti sljedeći:

o Stjecanje UNESCO-ove oznake zaštite na temelju univerzalnih vrijednosti povijesnih,

kulturnih i prirodnih resursa.

o Povećanje ambijentalne vrijednosti i atraktivnosti grada Vinkovaca.

o Povećanje turističkog prometa – povećanje broja jednodnevnih posjetitelja i broja

turista (produljenje prosječnog boravka).

o Povećanje broja različitih manifestacija, osobito onih koje su povezane s bogatom

kulturno-povijesnom baštinom.

o Povećanje prosječne potrošnje gostiju povećanjem atraktivnosti postojećih i stvaranjem

novih turističkih proizvoda.

o Privlačenje novih tržišnih segmenata korištenjem raznovrsnih distribucijskih kanala.

5.2. Vizija razvoja

U određivanju strategije turističkog razvoja nekog područja uobičajeno je da je definiranje vizije

prvi korak, jer je upravo vizija ta koja daje sažet odgovor na pitanje kakva će u budućnosti biti

destinacija, kako će izgledati, kako će se tržišno pozicionirati. Logično je da se u osmišljavanju

vizije uvijek kreće od najizrazitijih postojećih i potencijalnih turističkih atrakcija, a s druge strane

uvijek se potrebno osloniti i na relevantne tržišne trendove na svjetskom i europskom

turističkom tržištu koji će uputiti na ona obilježja destinacije kojima treba dati prednost.

Kako bi se mogla formulirati vizija kao sažeta sliku budućnosti Vinkovaca, potrebno je prvo

izdvojiti nekoliko ključnih obilježja turističkih potencijala za grad Vinkovce koji pokazuju

mnogostruke koristi za boravak posjetitelja. To su sljedeća obilježja:

o Kontinuitet života i rada na području Vinkovaca – od mlađeg kamenog doba, preko

bakrenog, brončanog, željenog doba, rimskog razdoblja, seobe naroda do danas.

Jedinstvena kulturna atrakcija Vinkovaca koja ima potencijal UNESCO-ove zaštićene

atrakcije jest kontinuitet života i rada na području Vinkovaca koji je u svim povijesnim

razdobljima, od nastanaka Europe do danas, ostavio brojne tragove u arheološkim

nalazištima koja se pretežno nalaze na području grada i u njegovoj bližoj okolici.

Turističko zoniranje pokazuje da se ova skupina potencijalnih atrakcija Vinkovaca može

promatrati kroz tri zone: (1) nalazište Sopot, (2) brojna arheološka nalazišta u gradskoj

zoni i (3) barokna jezgra Vinkovaca, no za tržišno pozicioniranje Vinkovaca najvažniji je

potencijal svih arheoloških nalazišta objedinjenih u budući arheološki park, odnosno

tematski park, kontinuirano težeći da se ispuni jedan ili više kriterija za uvrštavanje na

listu UNESCO-ove zaštićene baštine. Da bi se to postiglo, područje mora imati izuzetnu

univerzalnu povijesnu vrijednost i zadovoljiti barem jedan od deset, odnosno šest

33

kriterija za selekciju koji se odnose na kulturnu baštinu. S obzirom na jedinstvenost i

arheološki dokazanu vrijednost svih nalazišta čiji artefakti dokazuju kontinuitet života i

rada od mlađeg kamenog doba (6. tisućljeće pr. Kr.), preko bakrenog, brončanog i

željeznog doba do antičkog doba, srednjeg vijeka, osmanlijske vladavine, vojne krajine

pa sve do našeg stoljeća, vjerojatno mogu zadovoljiti stroge kriterije UNESCO-a.

Kako i pokazuje promocijska brošura Turističke zajednice Vinkovaca pod nazivom

'Vinkovački vremeplov', turistički su atraktivna brojna nalazišta. Najstariji indoeuropski

kalendar, danas poznat kao Orion, nastao je u vrijeme Starog kraljevstva u Egiptu, u

vrijeme sumerskoga perioda u Mezopotamiji ili rane Troje. U turističke svrhe danas je u

središtu Vinkovaca napravljen prikaz Oriona, a na području arheološkog nalazišta Sopot

nalazi se šest replika kućica. Uz to su se Vinkovci počeli u određenim materijalima

nazivati 'najstarijim gradom Europe', što znači da se već polako počelo kapitalizirati na

povijesnoj baštini, iako kulturni turizam kao turistički proizvod posjetiteljima Vinkovaca

još ne pruža očekivani doživljaj. Međutim, bez znatnog ulaganja i izvlačenja na svjetlo

dana mnogih arheoloških nalazišta turistima je na raspolaganju i dostupno izuzetno

malo od cijelog povijesnog bogatstva ovoga grada.

No, kao ključni atribut jedinstvenosti u smislu formuliranja vizije Vinkovaca potrebno je

potencijal svih arheoloških nalazišta i budućeg arheološkog parka promovirati kroz

postavljeni cilj ulaska na listu područja pod zaštitom UNESCO-a.

o Tradicija slavonske kuhinje, obrtništva i folklora

Dio života na nekom području uvijek uključuje i gastronomiju, pa je tako i za Vinkovce

karakteristična tradicija slavonske kuhinje. Priprema kulena/kulina zaštićena je kao

nematerijalno kulturno dobro u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture, a

Slavonija je među stanovništvom Hrvatske uobičajeno prepoznatljiva kroz domaće

gastronomske specijalitete, što danas i nije previše vidljivo u ugostiteljskoj ponudi

Vinkovaca, ali svakako mora ojačati kao proizvod i kao poseban, stalno istican aspekt u

tržišnoj komunikaciji. Eno-gastronomska ponuda danas je, s obzirom na obilježja

suvremene turističke potražnje, vrijedan sadržaj svakoga turističkog proizvoda i ako je

kvalitetna, može se razviti u posebne proizvode, ali u cijelosti utjecati i na povećanje

duljine boravka i visinu prosječne turističke potrošnje. Mnogi poznati festivali, kao što

su Vinkovačke jeseni, etno vikendi, sajam zdravlja, u velikoj se mjeri trebaju osloniti na

lokalne gastro specijalitete.

Manifestacije su kao turistički proizvodi u velikoj mjeri temeljeni na folkloru, slavonskoj

gastronomiji i svakako trebaju uključiti i proizvode tradicijskog obrtništva, o čemu danas

ponajviše svjedoči postav u Gradskom muzeju Vinkovci i ponuda suvenira. To znači da je

dio proizvoda još uvijek dostupan turistima, dok velik dio odlazi u zaborav zbog današnje

relativno male turističke potražnje. Tradicijski proizvodi od kože (prsluci i kaputi, cipele,

papuče, torbe), tekstilni proizvodi (ručnici, stolnjaci, odjeća s vezom), zatim proizvodi od

drva (igračke, škrinje, glazbala) ili stakla, svi oni imaju svoju funkciju i danas bi bila velika

šteta ako bi se izgubila znanja njihove izrade. Na mnogim sličnim proizvodima pojedine

su zemlje izgradile svoju turističku tržišnu prepoznatljivost, primjerice Nizozemska

(suveniri od drva, klompe).

o Očuvani zeleni ambijent park-šuma i parkova

Analiza turističke atrakcijske osnove pokazala je visoku ambijentalnu vrijednost rijeke

Bosut, za koju tek treba razraditi uvjete korištenja i zaštite prirodnog i kultiviranog

krajobraza obala i vodotoka. U skupini zaštićene prirodne baštine su spomenici parkovne

arhitekture (park Lenije i park na Trgu bana Josipa Šokčevića te park-šume Kanovci,

34

Kunjevci i Zvirinac). Park-šume su prije svega kao zaštićena područja namijenjene

odmoru i rekreaciji, s poučno-edukacijskom stazom (Kanovci) te zahvaljujući izuzetno

vrijednoj povijesnoj baštini Vinkovaca zaokružuju cjelokupnu ponudu i omogućuju

formiranje turističkih sadržaja i aktivnosti koji mogu utjecati na produljenje boravka u

Vinkovcima, osobito s obzirom na svjetski trend potražnje koji se odnosi na potrebu

boravka u zdravom, ekološki očuvanom području, što sve park-šume ovog područja

bogate hrastom lužnjakom nedvojbeno jesu. Očuvani ambijent temelj je za razvoj

proizvoda sporta i rekreacije, lova i ribolova, pustolovnog turizma.

Svi navedeni atributi pozicioniranja zajedno se uklapaju na najbolji mogući način i

pružaju cjelovito polazište za formuliranje podloge za tržišno pozicioniranje te za

formuliranje vizije Vinkovaca.

Vizija se može smatrati niti vodiljom turističkog razvoja jer se oslanja na sliku željene

turističke budućnosti destinacije Vinkovci. Stoga se s vizijom razvoja trebaju složiti svi

sudionici toga razvoja – predstavnici javnog i privatnog sektora, čijim se zajedničkim

djelovanjem upravlja turizmom u destinaciji i koji je svojim pojedinačnim poslovnim

ciljevima i zadaćama trebaju podržavati i operacionalizirati.

VIZIJA DESTINACIJE VINKOVCI

Vizija grada Vinkovaca podrazumijeva stvaranje prepoznatljive destinacije, prije svega temeljem

povijesnih i kulturnih resursa koji bi ulaskom na UNESCO-ovu listu ostvarili višestruke koristi.

Sam proces potaknuo bi brojne aktivnosti u gradu koje bi vodile otkrivanju, zaštiti i prezentaciji

baštine. Dva ključna uporišta za takvo promišljanje su kontinuitet života i brojni arheološki i

povijesni nalazi koji svjedoče o tom kontinuitetu te činjenica da je limes u neposrednoj blizini

grada. Naime, 2005. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prijavilo je hrvatski dio

limesa na UNESCO-ovu tentativnu listu. Grad Vinkovci upravo su se razvili nad rimskim gradom

Cibale, u kojem su rođena dva rimska cara na tlu Hrvatske, Valentinijan I. i Valens, te koji je bio

smješten u pozadini dunavskog limesa, o čemu govore nalazi iz tog vremena.

Velika povijesna tema (s dva jaka uporišta) pruža osnovu za stvaranje jedinstvenih turističkih

proizvoda koji će s jedne strane imati uporište u stvarnim fizičkim i opipljivim 'svjedočanstvima'

koja se mogu dopuniti svim onim neopipljivim dijelovima priča i legendi. Dodajući tome

suvremene mogućnosti interpretacije i interaktivnosti u zabavi i edukaciji, moguće je ostvariti

Destinacija Vinkovci međunarodno prepoznatljiva destinacija po povijesti

koja nudi jedinstvene edukativne, inovativne i zabavne turističke proizvode

prvenstveno namijenjene izletničkoj, ali i drugim oblicima potražnje.

Kvalitetna ponuda i njena integriranost s okruženjem rezultat je otvorenih i

poduzetnih ljudi te sustavnog upravljanja i menadžmenta.

'doživljaj povijesti kroz životnu priču jednog grada'

od starčevačke, sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture do današnjih dana – Vinkovci pričaju o kontinuitetu života od mlađeg kamenog doba do danas. Doživljaj

ove jedinstvene priče pružaju kroz brojna arheološka nalazišta i povijesnu cjelinu grada, tradicijsko obrtništvo, folklor i slavonsku kuhinju, a sve u zelenilu svojih

očuvanih park-šuma.

35

sliku poželjne destinacije čija se jedinstvenost ne može kopirati, odnosno koja postaje originalna

u međunarodnim razmjerima.

Sve to moguće je ostvariti uz puno angažmana ljudskih resursa, kako u sferi turizma, tako i u

svim drugim sektorima, koji svojim djelovanjem trebaju podržavati takvu viziju. To znači razvoj

suradnje svih dionika unutar destinacije te poticanje i realizaciju suradnje izvan granica grada s

okruženjem, s kojim se Vinkovci komplementarno nadopunjuju po pitanju naslijeđa i proizvoda.

5.3. Portfelj turističkih proizvoda

Turistički proizvod složeni je skup različitih materijalnih i nematerijalnih komponenti za čiju su

kvalitetu odgovorni brojni dionici u destinaciji. Ambijent, smještaj, dostupnost, ugostiteljstvo,

interpretacija samo su neke od komponenti koje čine ukupnost boravka i doživljaja u destinaciji.

Turističke atrakcije mogu biti privlačni faktor dolaska u destinaciju i one su polazna točka u

formiranju proizvoda. Međutim, njegov konačan oblik ovisit će o uspješnosti niza ponuđača u

destinaciji iz područja privatnog sektora, ali i o tome koliko će se kvalitetno implementirati

razvojni projekti javnog sektora koji utječu na atraktivnost destinacije.

Bogata i zanimljiva resursna osnova grada i okolice pogodna je za razvoj brojnih turističkih

proizvoda, posebno onih temeljenih na povijesnoj i kulturnoj baštini. Polazeći od obilježja

današnje turističke ponude, ali još više od potencijala koji se temelji na resursnoj osnovi i

prilikama koje proizlaze iz obilježja suvremenog tržišta, za grad Vinkovce moguće je govoriti o

sljedećem portfelju turističkih proizvoda:

GRUPA Proizvodi/modaliteti

Proizvodi kulture Turizam baštine/arheološki turizam Eno-gastro turizam Kreativni turizam/kultura života i rada

Proizvodi sporta i rekreacije Pješačenje/šetnje Biciklizam Jahanje Lov Sportski ribolov Sportske pripreme – džudo, nogomet

Posebni proizvodi Manifestacije Sastanci/skupovi i team building

U nastavku se razrađuje svaki od turističkih proizvoda u odnosu na obilježja, trendove i

prognoze, potrošačke segmente i faktore uspjeha. U skladu s time, proizvodi se obrađuju na

razini grada Vinkovaca, definiraju se ciljni segmenti te aspekti razvoja.

PROIZVODI KULTURE

Obilježja proizvoda Proizvodi kulture obuhvaćaju putovanja pretežito motivirana upoznavanjem kulturne baštine, odnosno povijesti, umjetnosti i 'kulture života' neke društvene zajednice. Iako ga različite zemlje definiraju na različite načine, generalno postoji konceptualna definicija i tehnička definicija. Konceptualno, kulturni turizam definiran je kao putovanja osoba izvan mjesta stalnog boravka s ciljem prikupljanja novih informacija i doživljaja kojima zadovoljavaju svoje kulturne potrebe.18 Kako se tržište danas jako segmentira i stalno se javljaju novi interesi,

18 Richards, G. (2006). Introduction: Global trend in cultural tourism. U: G.Richards (urd.) Cultural tourism: Global and local perspectives. New York: Harworth Hospitality Press.

36

tako se kulturni turizam dijeli na sve veći broj različitih varijacija, što uključuje kulturne ture, gradski turizam, posjet događanjima i manifestacijama i slično. Tehnička definicija razlikuje se od zemlje do zemlje, a najčešće se govori o posjetima kulturno-povijesnim znamenitostima, muzejima i galerijama, glazbeno-scenskim događanjima i predstavama, festivalima, crkvama i samostanima, tematskim rutama i putovima i kreativnim radionicama. Turizam baštine/arheološki turizam, kao dio kulturnog turizma, uključuje putovanja koja su fokusirana na posjet i doživljaj drevnih povijesnih mjesta. On uključuje i posjet muzejima, povijesnim i arheološkim parkovima i događanjima i festivalima koji su tematski posvećeni povijesti (tradicionalni plesovi, festivali i sl.). Veliko je pitanje ovog oblika turizma pravilan način korištenja arheoloških nalazišta u turističke svrhe, tj. čuvanje vrijednosti od mogućih uništenja ili otuđenja. Eno-gastro turizam također čini dio kulturnog proizvoda, a radi se o doživljaju konzumacije i učenja o hrani i piću koji predstavljaju lokalnu, regionalnu ili nacionalnu gastronomiju, pri čemu dolaze do izražaja povijest, tradicija i kulinarske tehnike. Ovaj proizvod uključuje i kupnju regionalnih proizvoda, promatranje i proučavanje proizvodnje, procesa prerade i stvaranja proizvoda te tematske puteve i festivale koji se mogu organizirati inspirirani hranom ili pićem. Kreativni turizam/kultura života i rada također je oblik kulturnog turizma, pri čemu se radi o uključivanju turista u kreiranje turističkih proizvoda. Pri tome se ističe trend jačanja odnosa s kreativnim industrijama kako bi se mijenjao način na koji se kulturni proizvod stvara i konzumira.

Obilježja potrošača Budući da ovaj proizvod govori o potrebi potrošača za stjecanjem novih znanja i 'radom na sebi', on obuhvaća različite dobne skupine i profesionalne orijentacije. Generalno se može reći da interes za kulturu raste s dobi, razinom obrazovanja i raspoloživim prihodima. Kupci ovog proizvoda razlikuju se prema jačini motiva i intenzitetu konzumiranja kulturnih sadržaja pa se može reći da postoje 'pasionirani kulturnjaci', kojima je kulturni interes isključivi motiv putovanja, 'inspirirani' kulturom, koji obilaze dobro poznate atrakcije, te oni koji su 'privučeni' kulturom ako je lako dostupna. Međutim, osim toga primjetan je rast potražnje za onim vrstama događaja u kojima sudjeluju turisti u samom proizvodu, za što su važni kreativni aspekti osmišljavanja proizvoda koji se moraju temeljiti na jedinstvenosti i inovativnosti. Kad je riječ o arheološkom turizmu, motivi koji pokreću ova putovanja najčešće su strast za prošlošću i učenje o drevnim ili povijesnim kulturama naroda koji su nekad živjeli na tim prostorima. Često se radi i o specifičnim prostorima i želji za jedinstvenim iskustvima. Potrošač eno-gastro turizma je obrazovan, iskusan putnik više platežne moći. Zanima ga lokalna kultura, naslijeđe i očuvane vrijednosti. Kritičan je u odnosu na kvalitetu i traži cjelokupan doživljaj koji objedinjuje njegove vizualne i osjetilne elemente. Potrošači kulturnih kreativnih proizvoda su potrošači koji su prije svega u potrazi za jedinstvenim iskustvima. Oni žele iskusiti lokalnu kulturu tako da sudjeluju u njoj (npr. ples, tečajevi slikanja, tečajevi kuhanja i sl.), žele iskustva koja će im pomoći u osjećaju pripadnosti lokalnoj zajednici.

Trendovi i prognoze Procjenjuje se da danas oko 40% međunarodnih putovanja sadrži komponentu kulture, iako je, s obzirom na heterogenost i velik broj

37

aktivnosti koje proizvodi kulture uključuju, teško govoriti o preciznim brojkama. Za ovaj se proizvod generalno smatra da će i dalje rasti, što je rezultat otvaranja novih tržišta, posebice Azije. I dalje se očekuje rast značenja kreativnosti u stvaranju proizvoda kulture, pri čemu se misli na načine prezentacije i omogućavanje gostima da u tome sudjeluju. Sva druga društvena kretanja koja utječu na turizam odrazit će se i na ovom proizvodu u smislu etičkih pitanja, utjecaja na okoliš, života lokalne zajednice i drugo.

Potražnja za turizmom baštine raste s porastom obrazovanja i želje za učenjem i upoznavanjem novih kultura. Za ovaj segment očekuje se daljnji rast.

Eno-gastro proizvod je proizvod koji konzumiraju svi turisti, iako se javlja relativno malen, ali danas rastući segment međunarodnih turista koji putuju isključivo zbog eno-gastro iskustava. Zbog toga se može reći da ovaj proizvod danas još uvijek ovisi ponajviše o domaćoj potražnji, iako se može očekivati da će i međunarodna potražnja rasti s daljnjim rastom obrazovanja i potrebe za učenjem i upoznavanjem kulture života i rada drugih naroda.

Kulturni kreativci novi su i izuzetno rastući segment na tržištu kulturnog turizma. Očekuje se da će njihov broj i dalje rasti te da će u budućnosti biti jedan od najvećih segmenata.

Faktori uspjeha Faktori uspjeha za ove proizvode kulture:

Atraktivnost destinacije s obzirom na njen povijesni i urbanistički sklad koji stvara 'osjećaj mjesta' i pridonosi cjelokupnom osjećaju kulture i povijesti

Autentičnost kulturnih sadržaja i njihova kvaliteta

Stalno unapređivanje i inovativnost u prezentaciji kulturnih sadržaja

Kreativna komponenta u načinu prezentacije i omogućavanju korisnika u sudjelovanju

Kvalitetna signalizacija, interpretacija i raspoloživost informacija

Kontinuirano unapređivanje kulturnih sadržaja u smislu kreativnosti i stvaranja mogućnosti sudjelovanja turista

Kvalitetna smještajna i ugostiteljska ponuda s naglaskom na lokalne/regionalne proizvode

Raspoloživost i mogućnost kupnje lokalnih/regionalnih proizvoda

Dobro organizirana prodaja putem specijaliziranih agencija i interneta.

Kad je riječ o eno-gastro proizvodu, faktori uspjeha su: Kvalitetna ugostiteljska ponuda, pri čemu se misli na integralnu

kvalitetu koja uključuje ponudu lokalno i zdravo uzgojene hrane, autentičnost kuhinje, zanimljive jelovnike, ugodan ambijent i stručno osoblje

Kvalitetnu prateću turističku ponudu koja uključuje smještajnu i rekreacijsku ponudu

Uređeno mjesto i očuvan okoliš.

38

Vinkovci

Proizvodi kulturnog turizma u Vinkovcima

Kulturni turizam S obzirom na zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu, a ponajviše na arheološka nalazišta i njihovu vrijednost u međunarodnim okvirima, kulturni turizam najznačajniji je proizvod za grad Vinkovce. Resursno-atrakcijska osnova pokazuje da su arheološka nalazišta jezgra i centralna točka daljnjeg turističkog razvoja Vinkovaca uz koje će se dalje vezati drugi turistički proizvodi. Ovaj proizvod zajedno s resursima u okruženju (Vučedol) ima jednu od centralnih uloga u cjelokupnom identitetu regije. Kao glavni modaliteti kulturnog turizma u Vinkovcima mogu se izdvojiti turizam baštine/arheološki turizam, eno-gastro turizam i kreativni turizam. Turizam baštine/arheološki turizam: arheološki turizam u Vinkovcima je ključan turistički proizvod, a uključuje posjet arheološkom i tematskom parku Sopot, arheološkim lokalitetima (koji će se urediti i opremiti za turiste, posjet muzeju). Tema povijesti i arheologije, kao najveća tema, ujedno će biti inspiracija i svim drugim proizvodima koji će nadopunjavati ponudu Vinkovaca (gastro ponuda, edukativni tečajevi, team building, manifestacije, kreativne radionice i drugo). Gastro turizam u Vinkovcima počiva na tradiciji i prepoznatljivosti slavonske kuhinje i treba poslužiti za jačanje ukupne turističke ponude. Gastro ponuda izuzetno je važna zbog komplementarnosti i nadopunjavanja cjelokupnog kulturnog proizvoda.

Ciljni potrošački segmenti

Ciljni potrošački segmenti su: 'Pasionirani' kulturnjaci i povjesničari Kulturni kreativci Obitelji s djecom Mladi parovi Treća dob Zreli parovi

Razvojni aspekti Daljnji rad na proizvodima kulture uključuje: Razvoj sustava signalizacije Razvoj sustava interpretacije Definiranje arheoloških nalazišta, njihovo uređenje i stavljanje u

funkciju turizma Realizaciju projekta Sopot i Kamenica Provođenje internog marketinga/edukacije Jačanje promocije kulturnog turizma Jačanje receptivne funkcije turističkih agencija Umrežavanje i stvaranje partnerstva na regionalnoj razini.

U razvoju gastro turizma važno je: Poticanje ugostitelja na korištenje zdravih, lokalnih namirnica Poticanje ugostitelja na ponudu 'domaćih jelovnika' Poticanje ugostitelja na izradu inovativnih jelovnika (u smislu

izgleda, naziva jela) Razvoj programa i provedba edukacije za ugostitelje Realizacija projekta Gastro akademije.

Za razvoj kreativnih oblika turizma potrebno je: Osmisliti kreativne načine prezentacije i radionice Razviti suradnju s kreativnim industrijama.

39

PROIZVODI SPORTA I REKREACIJE

Obilježja proizvoda Riječ je o rekreacijskim aktivnostima šetnji/pješačenja, biciklizma, lova i sportskog ribolova te sportskim pripremama (džudo, nogomet). Šetnje i pješačenje: šetnje/pješačenje u destinaciji popularna je aktivnosti čije značenje raste u kontekstu potrebe očuvanja zdravlja i zdravog života. Doživljaju pridonosi očuvana priroda, ekološka svijest, lijepe vizure. Biciklizam: u europskim okvirima udio putovanja tijekom kojih je biciklizam glavna aktivnosti rast će po stopi od 6 do 12 posto u idućih desetak godina. U Hrvatskoj trenutačno ima 60-ak biciklističkih klubova. Jahanje: konjički turizam predstavlja niz aktivnosti, od utrka, izložbi i drugih manifestacija u kojima turisti sudjeluju neaktivno (pasivno) do aktivne rekreacije, gdje turisti jašu, putuju na konjima na veće ili manje udaljenosti, u urbanom ili ruralnom prostoru.19 Lov: riječ je o vrlo popularnoj aktivnosti Europljana, među kojima po brojnosti prednjače Francuzi, Talijani, Španjolci, Britanci i Nijemci. Istraživanja pokazuju da putovanja motivirana isključivo lovom ostvaruje čak 20-30% lovaca. Sportski ribolov jedan je od oblika rekreacije koji uglavnom ne traži velika ulaganja u opremu. Riječ je o pasivnoj rekreativnoj aktivnosti koja je vrlo popularna. Sportske pripreme i natjecanja: profesionalni sportaši odlaze na sportske pripreme tijekom cijele godine u za to pripremljene destinacije. Različita sportska natjecanja koja se organiziraju tijekom godine uvelike pridonose popunjenosti kapaciteta i imidžu grada (manifestacije).

Obilježja potrošača Lovci prilikom odabira destinacije cijene činitelje: vrste divljači, atraktivnost okoliša i vjerojatnost uspješnog lova. Uživaju u druženju, promatranju prirode i odmoru. Preferiraju boravak u lovačkim kućama i domaćinstvima. Najčešće samostalno organiziraju putovanja ili putem specijaliziranih putničkih agencija koje se oglašavaju u specijaliziranim časopisima. Jahanje se kao aktivnost često veže uz boravak u nekoj destinaciji ili se vikend putovanja poduzimaju primarno motivirana jahanjem u prirodi. Konjički turizam i jahanje usko su povezani s osjećajem za ekologiju i zaštitu prirode, interes za nova područja i edukaciju te upoznavanje lokalnog stanovništva. Tržište se segmentira na dvije grupe – pasionirani jahači/profesionalci te rekreativci. Tržište ribolova može se dijeliti na pasionirane sportske ribolovce i rekreativne sportske ribolovce. Pasionirani su motivirani željom da uhvate što veću ribu te uživaju u svojim vještinama. Vole sudjelovati na natjecanjima i uglavnom su specijalizirani za točno određene ribe. Važni su im smještaj i kvalitetna infrastruktura. Za razliku od njih, rekreativni sportski ribolovci ribolov doživljavaju više kao razlog za boravak na otvorenom i priliku za opuštanje uz vodu i druženje. Često nisu članovi

19 Čačić, M. (2012). Konjički turizam. Zagreb: Intergrafika.

40

društva i kupuju dozvole za kraće vrijeme. Shodno tome, rjeđe putuju samo zbog ribolova i manje im je važno koju ribu love. Riječ je o sportašima profesionalcima koji redovito idu na sportske pripreme za natjecanja u organizaciji svojih klubova.

Trendovi i prognoze Prema procjenama u Hrvatskoj je oko 50.000 lovaca organiziranih u 850 lovačkih društva. U Hrvatsku dolazi oko 10.000 inozemnih lovaca koji su uglavnom privučeni natjecanjima, a među njima su najbrojniji Talijani i Austrijanci. Ribolov je u Hrvatskoj dobro organiziran i procjenjuje se da sportsko-ribolovna društva imaju oko 57 tisuća članova. U Europi je oko 15 milijuna sportskih ribolovaca na slatkovodnu ribu.

Faktori uspjeha Faktori uspjeha za rekreacijske aktivnosti su: Kvalitetna infrastruktura za rekreaciju – raznolike staze, opremljene i sigurne Očuvan okoliš – uređenost Mnoštvo različitih sadržaja za odrasle i djecu Raspoloživost informacija na internetu Osjećaj sigurnosti u destinaciji. Faktori uspjeha za proizvod lova su: Bogat i raznovrstan fond divljači Dobro organizirana smještajna ponuda Kvalitetne platforme uz vodu ili nad vodom Mogućnost kupnje ribičke opreme Mogućnost unajmljivanja čamaca Kvalitetna usluga hrane, pića i ostalih potrepština. Faktori uspjeha za proizvode sportskih priprema su: Kvaliteta sportske infrastrukture – sportski lokaliteti i tereni, staze Kvaliteta usluga u sportu – najam opreme, treneri, škole, prostori za analizu treninga, čišćenje odjeće i opreme Kvaliteta prateće ponude – smještaj, ugostiteljstvo, wellness ponuda, mogućnosti prehrane, mogućnosti odmora.

Vinkovci

Vinkovci – proizvodi sporta i rekreacije

Rekreacijske aktivnosti

Rekreacijske aktivnosti u Vinkovcima uključuju pješačenje i biciklizam po uređenim stazama uz Bosut te u rekreativnoj 'zelenoj' zoni okolice Vinkovaca. Ovdje također pripada jahanje, za što su predviđene uređene staze u Vinkovcima te djeluje i više konjičkih klubova. Uz to, potencijale čine i kupališta Banja i bazeni Lenije te fitness dvorane i teniski tereni. Jednako tako, potencijal predstavlja eventualna realizacija vanjskog olimpijskoga bazena uz postojeće dvoransko plivalište Lenije. Lovni turizam, zahvaljujući lovištima u šumskom spačvanskom bazenu, ima dugogodišnju tradiciju u okolici grada Vinkovaca. Lovišta su bogata raznovrsnom divljači kao što su jelen obični i lopatar, divlje svinje i fazani. Poznato lovište su Kunjevci, gdje se nalazi i poznati lovački dom Kunjevci. Kad je riječ o ribolovu, on je moguć na rijeci Bosut, koja obiluje različitim slatkovodnim ribama poput šarana, smuđa, linjaka, štuke. Sportske pripreme u Vinkovcima odnose se na pripreme borilačkih sportova, nogometa, plivanja. Vinkovci raspolažu infrastrukturom za te sportove. Dodatno, u Vinkovcima djeluje Stručni studij za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Sportska natjecanja također

41

su velik potencijal za Vinkovce jer već danas postoje brojna etablirana sportska natjecanja, npr. teniski turniri, turniri džuda (vojska), državna natjecanja mažoretkinja, studentske olimpijade i drugo.

Ciljni segmenti Ciljni potrošački segmenti za rekreaciju u prirodi su: Gosti na odmoru i u posjeti destinaciji Gosti iz regije. Ciljni potrošački segmenti za proizvode lova su: Lovci (lovačka društva) Mladi – sportski ribolovci Treća dob – sportski ribolovci. Ciljni potrošački segmenti za sportske pripreme su: Sportski klubovi i savezi.

Razvojni aspekti Daljnji rad na ovim proizvodima uključuje: Daljnji razvoj biciklističkih staza Razvoj staza za jahanje Daljnji razvoj pješačkih staza Povezivanje biciklističkih staza sa stazama u okruženju Tematiziranje staza (npr. povijest, kultura, arheologija) te njihovo prilagođavanje (npr. za obitelji s djecom) Prilagođavanje smještajne i ugostiteljske ponude rekreativcima Living history programe. Daljnji rad na ovim proizvodima lova uključuje: Unapređenje natjecanja Jačanje promocijskih aktivnosti. Daljnji rad na proizvodima sportskih priprema podrazumijeva: Razvoj sportske infrastrukture Prilagođavanje smještajne ponude ovom segmentu (npr. prehrana).

POSEBNI PROIZVODI – MANIFESTACIJE, SASTANCI/SKUPOVI I TEAM BUILDING

Obilježja proizvoda Manifestacije mogu biti različitih obilježja: sportske, kulturne, gospodarske, vjerske i dr. Njihova organizacija može imati različite ciljeve, od zadovoljenja društvenih potreba i povećanja turističkog prometa do promocije neke destinacije. U turizmu manifestacije stvaraju višestruku korist, koja se očituje u privlačenju ciljne potrošnje, povećanju dodatnih prihoda, privlačenju posjetitelja, zapošljavanju, jačanju konkurentnosti i dr. Sastanci/skupovi i team building uključuju pružanje ugostiteljskih i specijaliziranih usluga, poslovnih sastanaka, konferencija, izložbi, sajmova i slično.

Obilježja potrošača Posjetitelji manifestacija imaju sva obilježja potrošača kulturnog turizma. Poseban je naglasak na urbane posjetitelje koji uživaju u raznim događanjima i manifestacijama. Poslovna potražnja dolazi od gostiju koji su iznadprosječno obrazovani i više platežne moći. Zainteresirani su za sve aspekte destinacije (gastronomija, sport, rekreacija, zabava) i putuju cijele godine.

Trendovi i prognoze Ovaj je proizvod zanimljiv zato što potiče potencijale lokalnih dionika i ekonomski je učinkovit. U skladu s trendovima rasta kulturnog turizma očekuje se i daljnji rast broja organiziranih manifestacija i posjetitelja. Dodatno, očekuje se podizanje profesionalnosti u organizaciji i upravljanju događanjima. Na poslovni turizam recesijske godine imaju velik utjecaj, ali danas se općenito govori o oporavku ovog segmenta, ali s naglašenom kontrolom troškova.

42

Faktori uspjeha Faktori uspjeha za proizvode manifestacija su: Profesionalno upravljanje manifestacijama Mnoštvo različitih sadržaja Mogućnosti sudjelovanja posjetitelja. Faktori uspjeha za sastanke/skupove i team building su: Imidž destinacije – kvaliteta, raznolikost, inovativnost Tehnička opremljenost – kvalitetna infrastruktura, oprema Profesionalne agencije za organizaciju sastanaka/skupova i team buildinga Raspoloživost hotelskog smještaja različitih kategorija s kvalitetnim uslugama Stručan kadar Kvalitetna prometna infrastruktura, uključujući javni prijevoz i promet u mirovanju.

Vinkovci

Vinkovci – manifestacije, sastanci/skupovi i team building

Manifestacije, sastanci/skupovi i team building

U Vinkovcima se već danas održava velik broj manifestacija, od kojih su neke već etablirane i prepoznatljive na nacionalnoj i međunarodnoj razini, poput Vinkovačkih jeseni, DORF-a, Festivala glumca, Etno vikenda u gradu i drugih. Vinkovačke jeseni jedna su od najvećih manifestacija u Hrvatskoj i u velikoj mjeri pridonose prepoznatljivosti i imidžu grada. Sve manifestacije i dalje će se inovirati, s naglaskom na njihovo profesionalno upravljanje.

Ciljni segmenti Ciljni segmenti za manifestacije su: Mladi Mladi parovi Obitelji s djecom Zrela dob (50-65) Treća dob (65+)

Razvojni aspekti Daljnji razvoj manifestacija (inoviranje novim sadržajima) Jače korištenje informacijskih tehnologija u promociji i prodaji Obrazovanje lokalnih dionika o tržišnoj orijentiranosti manifestacija Poticanje specijaliziranih agencija za ponudu programa manifestacija Uvezivanje manifestacija s drugim sadržajima u destinaciji Jačanje promocijskih aktivnosti manifestacija

5.4. Ciljna tržišta i segmenti

Grad Vinkovci, shodno proizvodnom portfelju, orijentirat će se na ciljanu komunikaciju

odabranim ciljnim tržišnim segmentima. Ciljni segmenti mogu se promatrati na tri razine:

geografski, demografski i interesni segmenti.

Ciljna geografska tržišta

CILJNA GEOGRAFSKA TRŽIŠTA

Proizvodi

kulture

Turizam baštine/arheološki

turizam

Međunarodno i domaće tržište – udaljena

tržišta (posebni interes – arheologija)

Eno-gastro turizam Međunarodno i domaće tržište

43

Kreativni turizam/kultura života

i rada

Međunarodno i domaće tržište

Kreativni turizam Međunarodno i domaće tržište

Proizvodi

sporta i

rekreacije

Pješačenje/šetnje Međunarodno (regija) i domaće tržište

Biciklizam Međunarodno (regija) i domaće tržište

Jahanje Međunarodno (regija) i domaće tržište

Lov Međunarodno i domaće tržište

Sportski ribolov Domaće tržište - lokalno

Sportske pripreme – džudo,

nogomet

Domaće tržište

Posebni

proizvodi

Manifestacije Međunarodno i domaće tržište

Sastanci/skupovi i team building Domaće tržište

Ciljne tržišne segmente važno je sagledati s obzirom na njihova demografska obilježja pa u tom

smislu razlikujemo sljedeće segmente:

Ciljna tržišta Opis

'Baby-boomer' generacija

(1943. – 1960.)

Najbrojniji demografski segment koji je odrastao 60-ih godina

prošlog stoljeća. Liberalni su, aktivni i vole 'dobar život'.

Najčešće imaju osigurana financijska sredstva za putovanja,

traže kvalitetu i dodanu vrijednost. Zainteresirani su za sve

aspekte autohtonosti, gastronomiju, kulturnu ponudu.

Generacija 'X'

(1961. – 1980.)

Odrastali su u vrijeme ekonomskih kriza 70-ih i recesija.

Prilagodljivi su promjenama, poduzetni, prilagodljivi, važna im je

vrijednost za novac. Posebno su zainteresirani za putovanja tzv.

posebnih interesa i individualna putovanja.

Generacija 'Y'

(1981. – 2000.)

Sazrijevali su i odrastali s internetom. Skloni su avanturističkim i

adrenalinskim sadržajima, a manje su osjetljivi na kvalitetu

smještaja. Optimistični su, pragmatični, skloni promjenama.

Traže nova iskustva i doživljaje.

Samci i mladi parovi

(25-35)

Riječ je o segmentu posvećenom karijeri i društvenom životu koji

ima relativno visoke prihode, ali i manje slobodnog vremena.

Zanimljiva su im putovanja koja u kratkom vremenu mogu 'puno

pružiti'. Preferiraju kratka putovanja, ali putuju češće. Otvoreni

su prema inovativnim i novim sadržajima te su rado aktivni

sudionici turističkih proizvoda.

Obitelji s djecom Ovaj segment najčešće ima ograničene raspoložive prihode i

slobodno vrijeme. Cjenovno je osviješten i pažljivo unaprijed

planira putovanja. Preferiraju destinacije koje su prometno

dostupne, sigurne i imaju dobar odnos vrijednosti za novac te

nude više različitih sadržaja. Bitna je ponuda za sve članove

obitelji, ali je ipak fokus na zadovoljavanju potreba djece.

Ciljni segmenti važni za Vinkovce su i školske grupe:

Školske grupe Kad je riječ o segmentu školaraca, u Vinkovcima je moguće održavati različite oblike

nastave poput izvanučioničke nastave, školskih izleta, školskih ekskurzija i terenske

nastave te druge odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole.

44

5.5. Prostorno-programski koncept turističkog razvoja

Kao podržavajuća djelatnost sveukupnog razvoja gospodarstva grada Vinkovaca turizam ima

dvojaku ulogu. S jedne strane on je nezaobilazan/ključan pokretač aktivnosti za djelatnosti kao

što su pružanje usluga smještaja i hrane, promet, turističko posredovanje, usluge kulture,

zabave, sporta i rekreacije, ali, možda još važnije, i dodatni generator potražnje za 'klasične'

gospodarske djelatnosti grada kao što su poljoprivreda i stočarstvo, prerađivačka industrija,

trgovina. Pri tome se ne smije zanemariti ni uloga turizma kao generatora šire regionalne

prepoznatljivosti Vinkovaca, ne samo kao turističke destinacije nego i kao snažnog gospodarskog

i kulturnog grada. Ostvarenje navedene uloge turizma podrazumijeva, uz ostalo, prostorno

usklađivanje različitih turističkih aktivnosti na području grada koje će valorizirati raspoloživu

resursnu osnovu, osigurati povezivanje turističke aktivnosti s drugim gospodarskim

djelatnostima te omogućiti povezivanje različitih aktivnosti u jedinstven splet doživljaja usklađen

s vizijom razvoja turizma Vinkovaca.

Polazeći od prostornog rasporeda resursno-atrakcijske osnove i postavljenog tržišnog

pozicioniranja grada Vinkovaca kao turističke destinacije koje oslikava splet ciljnih turističkih

proizvoda i tržišnih segmenata, ali i povijesnog razvoja njegovih urbanih struktura te

geomorfoloških značajki područja, prostor grada Vinkovaca moguće je podijeliti na tri

međusobno povezane zone kao okvir za uspostavljanje mreže različitih poslovnih subjekata

fokusiranih na pružanje specifičnog doživljajnog lanca vrijednosti usmjerenog na posjetitelje

(turiste) kao ključni segment potražnje i usklađene sa sveukupnom koncepcijom razvoja turizma

grada. Prihvaćajući potrebu prioretiziranja razvojnih projekata u uvjetima ograničenih resursa,

diferenciranje zona zasniva se na različitom tematiziranju usluga, odnosno sklopu aktivnosti

kojima se predstavlja različitim segmentima turističkog tržišta. Riječ je o sljedećim područjima:

Zona Sopota, u kojoj se obrazovno-zabavnim aktivnostima tematiziraju i doživljavaju

arheološka nalazišta sopotske kulture na području lokacije Sopot.

Zona povijesne jezgre, u kojoj se u naseljenim područjima grada Vinkovaca omogućava

doživljaj destinacije u kojoj se kroz povijesne mijene kontinuirano živi već više od 8000

godina.

Zona rekreacije kao područja u sklopu kojeg bi se uspostavljanjem raznolike ponude

rekreativnih aktivnosti proširila i produbila destinacijska ponuda te omogućio

raznolikiji/višedimenzionalniji boravak posjetitelja.

Svaka od ovih zona u nastavku se prikazuje s obzirom na svoj približan prostorni obuhvat,

sadržaje, odnosno aktivnosti, atrakcije i podržavajuće projekte.

45

Slika 5.1. Turističke zone na području grada Vinkovaca

Izvor: autori

46

Slika 5.2. Zaštićena područja povijesne jezgre grada Vinkovaca i atrakcije

Izvor: autori

1 – mjesto pronalaska najstarijeg europskog kalendara

2 – rimske terme

3 – spomenik Josipu Kozarcu

4 – Sv. Rok

5 – crkva Sv. Ilije na Meraji

6 – mjesto pronalaska rimske građevine

7 – mjesto pronalaska rimskog blaga

8 – Gradski muzej Vinkovci

9 – crkva Sv. Euzebija i Poliona

10 – Orion u parteru pješačke zone

47

Zona Sopot

Prostorni obuhvat Obuhvat definiran Prostornim planom uređenja grada Vinkovaca: Sportsko-rekreacijska zona Sopot i Urbanističkim planom uređenja Sopot

Tema Središnja vinkovačka zona obrazovanja i zabave za posjetitelje zasnovana na različitim suvremenim oblicima prezentacije i doživljaja arheološkog nalazišta sopotske kulture

Atrakcije Arheološko nalazište/park Sopot (muzej na otvorenom i zgrada muzeja sopotske kulture) Tematski park

Aktivnosti

Posjet arheološkom nalazištu, odnosno arheološkom parku Sopot Boravak u tematskom parku Sudjelovanje u manifestacijama i izložbama Posjet kulturnim sadržajima Znanstvena i stručna istraživanja Stručne/znanstvene škole i sastanci Rekreacija (sport)

Objekti ugostiteljstva

Komercijalni smještajni objekt/i (manji hotelski i slični smještajni objekti, kamp) Objekti hrane i pića u tematskom parku Objekti hrane i pića na rubu zone arheološkog nalazišta i uz zone rekreacije Pikov stan, Gastro akademija

Ostali sadržaji

Cestovne prometnice i parkirališta Šetnice, biciklističke staze, staze za jahanje Sportsko-rekreacijski sadržaji (igrališta, fitness na otvorenom i sl.) Interpretacijske (multimedijalne) table Info punktovi/centar za posjetitelje Šoping-punktovi Izletište/prostor za boravak u prirodi Prostor za održavanje manifestacija na otvorenom Galerija na otvorenom Sanitarije

Sastavnice turističkih proizvoda

Turizam baštine i kreativni turizam Događanja Gastro turizam Sastanci/skupovi Insentive Sportske pripreme Sportski turizam (hodanje, trčanje, biciklizam, fitness, ribolov...)

Segmenti potražnje

Mladi Školske ekskurzije Treća/zrela dob Obitelji s djecom Posebni segmenti (sportske udruge, znanstvenici, škole, organizatori poslovnih putovanja i sl.)

Podržavajući projekti

Sustav interpretacije i urbano opremanje lokacije Razvoj projekta arheološkog parka Koncept razvoja lokacije Sopot i procjena koristi i troškova projekta po

ključnim segmentima Tržišno aktiviranje Pikova stana Priprema projekta tematskog parka i drugih

komercijalnih/poduzetničkih projekata na lokaciji

48

Zona povijesne jezgre Vinkovaca

Prostorni obuhvat Obuhvat definiran Prostornim planom uređenja grada Vinkovaca: Naselja stalnog stanovanja

Tema

Doživljaj povijesnog razvoja i promjena naselja koje kontinuirano živi već 8000 godina kroz međuodnos dostupnih arheoloških lokaliteta, interpretiranih i očuvanih povijesnih cjelina naselja i suvremenog života Vinkovaca

Atrakcije

Uspostavljanje više interpretiranih, zaštićenih i otkrivenih arheoloških nalazišta s mogućnošću posjeta i turističkog obilaska (Tel Tržnica, Ervenica, Krnjaš, Dirov brijeg, Pjeskana, Kamenica i dr. ) Gradski muzej Vinkovci Zaštićene i interpretirane povijesne cjeline naselja Ključne urbane točke s pratećim sadržajima i interpretacijom (Gradski muzej Vinkovci, crkva Sv. Ilije na Meraji, najstariji europski kalendar Orion prezentiran u parteru pješačke zone u centru Vinkovaca i dr.) Povijesni lokaliteti u bližem okruženju (Marica, Kamenica, Ervenica - Jošine)

Aktivnosti

Obilazak (itinerer) interpretiranih i otkrivenih arheoloških nalazišta Obilazak (itinerer) interpretiranih i uređenih povijesnih cjelina Living history Posjet kulturnim sadržajima, manifestacijama i izložbama Znanstvena i stručna istraživanja Stručne/znanstvene škole i sastanci Rekreacija


Hotelski i slični smještajni objekti različitog tematiziranja i pozicioniranja na cijelom području grada, posebice uže jezgre Različito tematizirani objekti hrane i pića na cijelom području grada, posebno uže jezgre

Ostali sadržaji

Visitor centar Vinkovci Uređen i urbano opremljen pojas oko Bosuta Suvremen multimedijalni interpretacijski sustav povezan s itinererima/pješačkim stazama Šoping-punktovi kombinirani sa zonama objekata hrane i pića Sportska dvorana

Sastavnice destinacijskih

turističkih proizvoda

Turizam baštine i kreativni turizam Događanja Gastro turizam Sastanci/skupovi Sportske pripreme

Segmenti potražnje

Mladi i školske ekskurzije Treća/zrela dob Obitelji s djecom Posebni segmenti (sportske udruge, znanstvenici, škole, poslovna putovanja, organizatori poslovnih putovanja i sl.)


Sustav interpretacije i itinerera Uspostavljanje komercijalnog zadržavanja za posjetitelje i lokalno

stanovništvo (lokalni proizvodi, hrana i piće, manifestacije) Uspostavljanje sustava urbanističke/arhitektonske zaštite građevina

po povijesnim zonama grada Visitor centar

49

Arheološka istraživanja, konzerviranje i prezentacija nalazišta

Zona rekreacije

Prostorni obuhvat Obuhvat definiran Prostornim planom uređenja grada Vinkovaca: Šume posebne namjene/područja sportsko-rekreacijske namjene (osim lok. Sopot)

Tema Područje raznolike ponude rekreativnih aktivnosti usmjerene na proširivanje dubine destinacijske ponude te osiguranje kvalitetnog višedimenzionalnog boravka posjetitelja

Atrakcije

Šuma slavonske hrastike Uzgajalište divljači i lovište Staze (pješačke, biciklističke, staze za jahanje) Obala Bosuta

Aktivnosti Boravak i rekreacija u šumi Boravak i rekreacija uz rijeku Lov i ribolov


Lovački dom Kunjevci Manji hotelski i slični smještajni objekti Objekt/i hrane i pića uz izletišta

Ostali sadržaji

Šetnice, biciklističke staze, staze za jahanje Sportsko-rekreacijski sadržaji (fitness na otvorenom, igrališta i sl.) Interpretacijske (multimedijalne) table Info punktovi Izletište/prostor za boravak u prirodi Sanitarije

Sastavnice turističkih proizvoda

Lov Ribolov Sportske pripreme

Segmenti potražnje

Lovci i ribolovci Mladi Školske ekskurzije Treća/zrela dob Obitelji s djecom


Turistifikacija šume i uzgajališta divljači Kunjevci Izgradnja šetnica i staza Urbana oprema obala Bosuta Izgradnja/opremanje izletišta Sustav interpretacije i info punktova

50

6. KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI

Iako u ovome trenutku Vinkovcima predstoji rad na turističkim proizvodima, paralelno s njihovim

razvojem potrebno je raditi i na aktivnostima promocije. Uz uspostavljanje suvremenog sustava

interpretacije (vidi programe sustava interpretacije i info punktova te razvoja destinacijskih

itinerera i ruta), posebno velik naglasak valja staviti na interni marketing kako bi se koncept

razvoja turizma prihvatio unutar lokalne zajednice (vidi program internog marketinga). Isto tako,

koristit će se sve mogućnosti koje pruža razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako

bi se uspostavila uspješna komunikacija s potencijalnim gostima, ali i kako bi se poticale poslovne

aktivnosti u destinaciji (B2B).

6.1. Promocijski materijali

Promocijski materijali, tiskani i elektronički, u budućem će razdoblju, u skladu s pozicioniranjem

Vinkovaca i prenošenjem glavnih poruka, doživjeti postupni redizajn u cilju postizanja većih

promocijskih učinaka. Uz to, od novih se materijala očekuje da prezentiraju Vinkovce iz

perspektive ciljnih tržišta te da vizualnim i sadržajnim ujednačavanjem ostvaruju sinergijske

učinke.

Predviđeni promocijski materijali za Vinkovce su:

Imidž-info brošura Koncept: imidž-info brošura materijal je koji objedinjuje prezentaciju imidža Vinkovaca te sažeto daje korisne informacije (koje nisu podložne čestim promjenama). Ona predstavlja proizvode Vinkovaca prikazane iz kuta potrošača te nastoji prenijeti doživljaj 'učenja povijesti', 'bogatstva boja i zvukova naslijeđa putem manifestacija', 'mira uz Bosut' i sl. Naglašeni su vizualna komponenta i detalji, jasne poruke o tome što su Vinkovci te se daju osnovne informacije u kraćim tekstovima, s istaknutim naslovima. Brošura zaokruženo predstavlja komponente boravka u Vinkovcima. Namjena i distribucija: brošura je namijenjena širokoj distribuciji putem sajmova, aktivnosti odnosa s javnošću, centra za posjetitelje, muzeja, hotela. Brošura se može preuzeti i pregledavati na web stranicama.

Proizvodni materijali/leci

Koncept: proizvodne brošure manjeg su opsega (mogući leci), namijenjene posebnoj promociji turističkih proizvoda Vinkovaca. Konceptualno se nadopunjuju s imidž-info brošurom s kojom su i vizualno ujednačene (boje, fontovi, način slaganja). Veći je naglasak na detaljnijim informacijama. Namjena i distribucija: namijenjeni su u prvom redu posjetiteljima u destinaciji. Dijele se u centru za posjetitelje, muzejima, hotelima. Leci se mogu preuzeti s weba i pregledavati na web stranicama.

Turističke karte Turistička karta: turistička karta s jedne strane pokazuje cijelo područje grada Vinkovaca te ima jasno označene glavne atrakcije, dok s druge strane svaku od tih atrakcija dodatno objašnjava sa svim korisnim informacijama. Na karti je jasno vidljiva dostupnost atrakcija. Namjena i distribucija: karta je namijenjena posjetiteljima u destinaciji. Distribuira se putem centra za posjetitelje. Blok-karta: uz turističku kartu informatorima je na raspolaganju i blok-karta s listovima na trganje. Riječ je o karti Vinkovaca koja ima označene glavne atrakcije, ali na koju se dodatno mogu upisivati informacije.

51

6.2. Promocijske i info aktivnosti

Za promocijske aktivnosti grada Vinkovaca najviše je odgovorna Turistička zajednica grada

Vinkovaca. Turistička zajednica grada Vinkovaca krajem svake godine donosi program rada u

kojem specificira promocijske aktivnosti sukladno financijskim mogućnostima.

Promocijske aktivnosti u idućem razdoblju obuhvaćat će dosadašnje aktivnosti s naglaskom na

aktivnostima odnosa s javnošću i info aktivnostima, jer će jedan od glavnih ciljeva biti upravo

jačanje prepoznatljivosti Vinkovaca s obzirom na glavne kulturno-povijesne resurse te jače info

aktivnosti za goste koji su već u destinaciji.

Odnosi s javnošću Odnosi s javnošću podrazumijevaju aktivnosti razvijanja dobrih odnosa s

različitom publikom. To u prvom redu uključuje odnose s medijima. Članci i

reportaže objavljeni u tiskanim ili elektroničkim medijima smatraju se

vjerodostojnijim od onih koje objavljuju oglašivači. Aktivnosti TZ Vinkovaca

uključuju:

odnose s medijima

nastupe na sajmovima

posebne aktivnosti.

Odnosi s medijima obuhvaćaju studijska putovanja novinara, newsletter te

press sekciju na internetskim stranicama. Studijska putovanja novinara

izuzetno su važna aktivnost budući da će projekti koji se budu provodili u

Vinkovcima izazivati pažnju medija. Za komunikaciju s medijima važna je

baza medija, koju je potrebno stalno ažurirati i nadopunjavati. Studijska

putovanja novinara potrebno je organizirati tematski, odnosno posebnu

pažnju obratiti na medije koji prate povijest, kulturu, manifestacije,

gastronomiju i druge važne teme koje se tiču turističke ponude Vinkovaca.

Kod nastupa na sajmovima važno je nastupiti na onima koji se organiziraju

u suradnji sa sustavom turističkih zajednica, pri čemu je naglasak na

nastupima na sajmovima koji su tematskog karaktera. Važno je razraditi

plan na godišnjoj razini i koncept nastupa.

Posebne aktivnosti podrazumijevaju sve aktivnosti koje se odnose na važna

događanja koja je potrebno medijski popratiti. To su, primjerice, otvorenja

izložbi, novi projekti, novi proizvodi i slično. U takvim se situacijama mediji

posebno potiču na objave reportaža.

Oglašavanje Oglašavanje se provodi prema modelima udruženog oglašavanja Hrvatske

turističke zajednice. Budući da je riječ o relativno skupoj promocijskoj

aktivnosti, oglasi će se, u prvom razdoblju, koristiti u manjoj mjeri.

Naglasak je na prikazivanju ciljnih tržišnih segmenata i osjećaju boravka u

destinaciji.

Info aktivnosti Info aktivnosti uključuju aktivnosti usmjerene na informiranje gostiju u

destinaciji. U Vinkovcima danas djeluje TIC, koji ima dobru lokaciju i može

predstavljati centralni punkt za obilazak Vinkovaca i šireg područja. Važno

je da TIC preuzme ulogu savjetovanja i poticanja kretanja po destinaciji.

Zbog toga je potrebna njegova infrastrukturna opremljenost te korištenje

novih tehnologija. Uz to, TIC treba biti dobro povezan s drugim TIC-evima u

regiji kako bi dijelili informacije jedni o drugima.

Također je važno da se TIC uredi tako da to bude ugodan prostor u kojem

se osjeća dobrodošlica i da je u njemu dobro educirano osoblje koje

raspolaže vremenom i resursima za davanje specifičnih informacija koje

52

posjetitelji mogu tražiti. Bilo bi korisno da je TIC opremljen dobro vidljivom

i lako čitljivom kartom cijelog područja na kojoj su istaknute sve glavne

atrakcije.

Povrh TIC-a u gradu koji preuzima ulogu centra za posjetitelje, predviđeni

su još info punktovi u zoni Sopot i zoni Kamenica. Info punkt bi po

elementima uređenja trebao biti povezan s centrom za posjetitelje još

izraženijom temom povijesti i arheologije. Oba prostora u kojim se odvija

komunikacija s posjetiteljima trebaju imati i prodajni dio za suvenire.

6.3. Interni marketing

Interni marketing podrazumijeva niz aktivnosti usmjerenih na lokalnu zajednicu s ciljem

stvaranja pozitivnog ozračja prema razvoju turizma te kako bi se lokalni dionici informirali i

educirali o mogućnostima razvoja turizma i željenoj viziji razvoja.

Interni marketing podrazumijeva aktivnosti na više razina. To su suradnja s lokalnim medijima,

izrada materijala, provedba radionica te izrada mini portala 'Info web B2B'.

Suradnja s lokalnim medijima: riječ je o poticanju reportaža i intervjua sa što širim krugom

lokalnih medija (novine, TV, internetski portali). Objavama u lokalnim medijima širokom krugu

lokalne i stručne javnosti prenosi se koncept razvoja turizma, mogućnosti uključivanja, aktualni

i planirani projekti, planovi i drugo.

Materijali za interni marketing: radi se o kratkim info materijalima, lecima u kojima se

predstavljaju potencijali Vinkovaca kao turističke destinacije te vizija razvoja turizma. Moguće je

obraditi nekoliko tema kojima se ideja razvoja turizma približava internoj javnosti. To su npr.

'Naše glavne atrakcije?', 'Što turisti danas traže?', 'Što nas čini jedinstvenima?', 'Kako se možemo

uključiti u turističku ponudu?'. Budući da je info materijal namijenjen širokoj distribuciji,

potrebno ga je dijeliti kroz TIC, oglašavati ga kroz lokalne medije i dijeliti na radionicama.

Info web B2B: mini portal B2B namijenjen je edukaciji i umrežavanju poslovnih subjekata pa je

sadržajno i funkcionalno usmjeren na njihove potrebe. On treba poticati poslovne aktivnosti, a

svojim sadržajem daje niz korisnih informacija kao što su npr. turizam u Vinkovcima, planirane

promocijske aktivnosti i projekti, edukacija za dionike, turistička statistika i sl.

6.4. E-marketing aktivnosti

Informacijske i komunikacijske tehnologije imaju sve veći utjecaj na marketinške aktivnosti

turističkih destinacija, a planiranje e-marketing aktivnosti nezaobilazan je dio planiranja ukupnih

marketinških aktivnosti. Riječ je o aktivnostima koje objedinjuju aktivnosti na internetskim

stranicama turističkih destinacija, društvenim mrežama, aplikacijama za mobilne uređaje.

Analizom TZ Vinkovaca uočene su određene mogućnosti za njeno unapređenje pa se predlaže

sljedeće:

Sadržaj Odvajanje sadržaja namijenjenog za turiste, medije i poslovni segment

važno je kako se ne bi miješali sadržaji namijenjeni različitoj publici. Tako se

za Vinkovce predlaže da se na stranicama www.tz-vinkovci.hr odvoje

stranice za turiste, medije i B2B.

Stranica za turiste je prva stranica koja se otvara i ona je cijelim sadržajem

namijenjena isključivo potencijalnim turistima. Sadržaj stranice koncipira se

tako da se zaokružuje ciklus putovanja, tj. od prvog promišljanja i


53

sanjarenja, preko prikupljanja informacija i boravka u destinaciji do sadržaja

za dijeljenje iskustava. Arhitektura sadržaja, odnosno izbornici i

podizbornici, formiraju se tako da omogućuju lagano i jednostavno

pretraživanje i preglednost svih podataka. Sadržajno se stranica

nadopunjuje kartama i drugim interaktivnim sadržajima čime dobiva na

atraktivnosti.

Osim sadržaja za turiste, stranica treba imati i mini 'stranice' namijenjene

medijima i poslovnom segmentu. Stranica namijenjena medijima trebala bi

sadržavati posljednje novosti, bazu fotografija, bazu tekstova i dr.

Dizajn Dizajn web stranica važan je za estetiku stranice, ali i za njenu

funkcionalnost, pa u tome smislu on ima dvojaku ulogu. Na 'home pageu'

se (kao i sada) koriste velike ambijentalne fotografije koje su u funkciji

prenošenja atmosfere u gradu, dok se na detaljnijim razinama pretraživanja

više koriste fotografije informativne vrijednosti.

Identitet i povjerenje Za povjerenje korisnika važno je na stranicama istaknuti da se radi o

službenoj stranici za promociju turizma grada Vinkovaca. Potrebno je dati

ažurne informacije 'o sebi'. Usluge moraju biti ažurne, trebaju biti jasno

istaknute mogućnosti dobivanja informacija e-mailom te mora postojati

mogućnost pregledavanja promocijskih materijala.

Navigacija Na stranicama postoji globalna i lokalna navigacija koja je dobro vidljiva, tj.

pregledna. Dodatno bi stranicama pridonijeli tzv. 'bread crumps', što bi

korisnicima olakšalo da vide na kojoj su stranici i kako su do nje došli, kao i

isticanje 'home' na svakoj stranici.

Ostale e-marketing aktivnosti

Ostale e-marketing aktivnosti uključuju korištenje društvenih mreža u što većoj mjeri. Svaka od

njih zahtijeva poseban pristup. Danas se najviše koriste Facebook, Twitter, Instagram i YouTube.

TZ grada Vinkovaca ima Facebook stranicu, ali bi je trebalo jače promovirati i istaknuti na web

stranicama te nadopuniti podacima o Turističkoj zajednici. Druga važna aktivnosti je e-mail

marketing, pri čemu se misli na e-newsletter u kojem se daje pregled glavnih događanja u

destinaciji i koji se može redovito slati korisnicima (npr. mjesečno ili kvartalno). U tu svrhu bilo

bi korisno istaknuti mogućnost primanja e-newslettera na web stranicama. Jedna od važnih

aktivnosti su i aplikacije za mobilne uređaje budući da njihovo korištenje postaje sve popularnije.

Ta popularnost proizlazi iz činjenice da su informacije putem mobitela dostupne svuda i uvijek,

da potiču spontane odluke u realnom vremenu, dijeljenje informacije, mogućnost povezivanja i

identifikaciju korisnika. Zbog toga bi bilo korisno izraditi verziju web stranica za mobilne uređaje

te posebne dodatne aplikacije (npr. o različitim temama – arheologija, gastronomija i sl.).

54

7. AKCIJSKI PLAN

Akcijski plan definira i razrađuje projekte koje je potrebno implementirati u Vinkovcima u svrhu

realizacije vizije, ciljeva i strategije razvoja. S obzirom na to da se radi o operativnom programu,

većina projekata vremenski je vezana za predvidljivo razdoblje do 2020. godine, kada će biti

potrebno sagledati učinjeno te korigirati/inovirati predviđeni plan. Nadovezujući se na već

pokrenute projekte Grada, u nastavku se opisuje 26 projekata (Tablica 7.1.) koji dominantno,

odražavajući nisku razinu postojeće turističke aktivnosti u Vinkovcima i potrebu da se

poduzetnicima osiguraju preduvjeti i/ili potakne na ulazak na turističko tržište, ulaze u područje

odgovornosti Grada bilo pripremom/uspostavom projekata usmjerenih na razvoj turističke

infrastrukture i suprastrukture, bilo programima upravljanja razvojem koji se ponajviše odnose

na sferu unapređenja organizacije i/ili upravljanja turizmom. U tom smislu, očekivano najveći

broj programa (14 programa) ulazi u skupinu projekata unapređenja turističke infrastrukture i

suprastrukture, koji podrazumijevaju angažiranje većih ili manjih financijskih sredstava, a njihov

je cilj otkloniti prepoznata ograničenja turističke ponude, odnosno poboljšati ili uspostaviti

sadržaje koji će Vinkovcima u vremenskom horizontu ovog dokumenta omogućiti značajnije

povećanje konkurentske sposobnosti i ulazak na regionalno turističko tržište. No, jednaku

važnost imaju i programi (8 programa) upravljanja turističkim razvojem kojima se uspostavlja

okvir djelovanja usmjeren na uspostavljanje cjelovitog sustava upravljanja povijesnom

baštinom, odnosno zaštitom temeljnog turističkog resursa grada, ali i poboljšavanja funkcije

upravljanja turizmom kao i podizanja kvalitete ljudskih resursa te razumijevanja specifičnih

obilježja turističkog privređivanja među svim dionicima. Konačno, valja naglasiti da se

definiranju projekata pristupilo iz perspektive korištenja financijskih sredstava EU

programa/fondova, pri čemu je jedan od programa upravo i namijenjen podizanju apsorpcijske

sposobnosti lokalnih dionika da koriste ta sredstva.

Treću skupinu predloženih programa podizanja konkurentske sposobnosti Vinkovaca na

turističkom tržištu čine programi u funkciji promocije destinacije te komercijalizacije njezinih

usluga. Radi se o programima usmjerenim, u sinergiji s programima proširivanja i produbljivanja

destinacijskog lanca vrijednosti, na poboljšavanje tržišne prepoznatljivosti promocijskim i

komunikacijskim aktivnostima u rasponu od jačanja funkcije destinacijskog turističkog

posredništva do unapređenja e-marketing aktivnosti i postupnog razvoja i operacionalizacije

destinacijskog brenda.

Prema važnosti programi su podijeljeni u tri skupine:

Programi najveće važnosti (Prioritet I) oni su za koje se očekuje da će uspostaviti pretpostavke

za osiguranje dugoročnog razvoja turizma u Vinkovcima, unapređujući i kvalitetu i strukturu

ponude i imidž grada. Provedba ovih projekta stoga je pretpostavka ostvarenja postavljene

vizije i ciljeva turističkog razvoja.

Programi izuzetne važnosti (Prioritet II) odnose se na programe koji bitno pridonose ostvarenju

vizije i ciljeva razvoja turizma grada te ih je potrebno provesti, ali ih je, u nedostatku

financijskih, radnih i organizacijskih resursa, moguće odgoditi na neko vrijeme.

Važni programi (Prioritet III) uključuju programe koji nisu presudni za kratkoročno tržišno

pozicioniranje, ali bez kojih neće biti moguće ostvariti ni razvojnu viziju i ciljeve niti dugoročnu

tržišnu održivost gospodarskih subjekata.

U nastavku se svaki od projekata detaljnije prikazuje s obzirom na područje djelovanja, cilj programa,

opis i provedbene korake, odgovornu instituciju i ostale dionike, izvore financiranja i vremenski

horizont provedbe (u razradi pojedinih programa vremenski horizont specificiran je u razdoblju do

2025. godine).

55

Tablica 7.1. Projekti u funkciji realizacije postavljene vizije i ciljeva razvoja Vinkovaca prema

područjima, prioritetu i vremenskoj dinamici

Programi prema područjima Prioritet Godina

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.-25.

Upravljanje razvojem Realizacija plana upravljanja povijesnom baštinom* I

Tehnička pomoć investitorima I

Jačanje funkcije destinacijskog upravljanja i menadžmenta I

Podizanje razine znanja i vještina zaposlenih u turističkom sektoru I

Izmjene prostornoplanske dokumentacije II

Uređenje Vinkovaca II

Poticanje međusektorske suradnje II

Programi internog marketinga (public awareness programi) II

Turistička infrastruktura i suprastruktura

Arheološki park Sopot I

Priprema/razvoj projekta Tematski park Sopot

I

Razvoj destinacijskih itinerera i ruta I

Proširivanje i unapređenje gastro ponude

II

Staze i šetnice II

Sustav interpretacije i info punktovi II

Centar/i za posjetitelje II

Razvoj projekta Trbušanci III

Znanstveni centar za arheološka istraživanja

III

Turistifikacija šume i uzgajališta divljači III

Izgradnja/opremanje izletišta III

Proširivanje smještajne ponude III

Prilagođavanje trgovačke ponude III

Urbana oprema obala Bosuta III

Promocija i prodaja Unapređenje destinacijskog web portala i e-marketing aktivnosti

I

Razvoj i operacionalizacija brenda Vinkovci

II

Razrada, provedba i kontrola operativnih marketinških aktivnosti

II

Jačanje funkcije destinacijskog turističkog posredovanja (DMK)

II

56

PODRUČJE: Upravljanje razvojem

Program 1 Realizacija plana upravljanja povijesnom baštinom

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Održiva turistička valorizacija povijesno-kulturne baštine Vinkovaca

Opis

Štiteći postojeću povijesno-kulturnu baštinu, ali i osiguravajući njezina daljnja istraživanja, programom upravljanja povijesnom baštinom kao krovnim sustavom uspostavljaju se pretpostavke za održivu turističku valorizaciju resursne osnove Vinkovaca i usklađivanje djelovanja različitih dionika prema postizanju ključnih odrednica vizije njegova turističkog razvoja. Polazeći od postavljenih strategija turističkog razvoja u sferi proizvoda, tržišnih segmenata, upotrebe prostora te organizacije turizma, programom se sustavno povezuju pokretanje, realizacija i učinci niza aktivnosti/projekata usmjerenih prema ulasku Vinkovaca na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. To posebice znači nastavak i intenziviranje arheoloških zaštitnih aktivnosti (arheološka istraživanja i sondiranja, rekognosciranje i reambulacija) na području grada, i to kako na iskopavanju i konzerviranju nalazišta, tako i na njihovu znanstvenom istraživanju i prezentiranju. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti povijesnih graditeljskih cjelina grada, uključujući i georadarska istraživanja kako bi se omogućilo dobivanje kvalitetnog uvida u neotkrivene arheološke spomenike na području uže, ali i šire gradske jezgre, a time dobila i kvalitetna osnovica za pokretanje različitih projekata njezina uređenja. Posebno važan segment programa je uređenje dvaju arheoloških parkova (Sopot i Kamenica), dodatno uređenje i opremanje muzeja i njegovih izložbi, sustav interpretacije i uspostavljanje znanstvenog centra za istraživanje kultura koje su se razvijale od kamenog doba do danas na području grada. Izuzetno zahtjevne aktivnosti upravljanja povijesnom baštinom podrazumijevaju i osiguranje financijskih sredstava, odnosno provođenje svih potrebnih aktivnosti kako bi se osiguralo (su)financiranje iz EU programa/fondova i državnog proračuna.

Provedbeni koraci

S obzirom na to da program uključuje provedbu brojnih aktivnosti, njegova operacionalizacija kao cjeline podrazumijeva: Uspostavu destinacijske/ekspertne skupine za realizaciju i kontrolu provedbe programa Procjenu mogućnosti za osiguranje bespovratnih sredstava za realizaciju aktivnosti

predviđenih Planom upravljanja povijesnom baštinom iz hrvatskih i EU izvora Procjenu mogućnosti/potreba za osiguranjem sredstava za financiranje programa iz

proračuna RH i/ili kreditnih sredstava Alokaciju/rezervaciju proračunskih sredstava grada (uključujući i TZ grada) za realizaciju

pojedinih aktivnosti predviđenih Planom upravljanja povijesnom baštinom u trogodišnjem (petogodišnjem) razdoblju

Provedbu aktivnosti privlačenja strateških ulagača.

Odgovorna institucija Grad Vinkovci Ostali dionici

Nadležna ministarstva Vlade RH

Gradski muzej Vinkovci TZ grada Vinkovaca Lokalne/županijske ustanove i

gospodarski subjekti

Izvori financiranja

Gradski proračun Sredstva gradskih tvrtki Sredstva ustanova i

gospodarskih subjekata

Državni proračun EU fondovi/programi

Dinamika provedbe 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.-2025.

57

Program 2 Tehnička pomoć investitorima

Područje djelovanja Upravljanje razvojem

Cilj programa Pružanje tehničke pomoći investitorima za pokretanje investicija (u turizam) na području Vinkovaca te apliciranje za programe/fondove EU

Opis

Nedostatak poduzetničkih vještina i kvalitetnih informacija znatno je ograničenje u ubrzavanju turističkog razvoja grada Vinkovaca. Poželjno je stoga malim i srednjim poduzetnicima osigurati kvalitetnu stručnu podršku u procesu pripreme razvojnih projekata, posebice onih koji podržavaju razvojnu viziju grada i turizma. Poželjno je funkciju pružanja tehničke pomoći organizirati kao svojevrsni 'one stop shop', vjerojatno pri/u sastavu Gradskog poglavarstva, a skup usluga takve organizacijske jedinice uključivale bi besplatno: (i) pružanje relevantnih informacija za pripremu projekata, (ii) diseminiranje informacija o mogućnostima financiranja (HBOR, EU fondovi, bespovratna sredstva različitih ministarstava RH i sl.), pravnim zahtjevima, porezima, registraciji, tržišnim trendovima i najboljim praksama u vođenju poslovanja, marketingu, financijskom kontrolingu itd., ali i (iii) osiguranje savjetodavnih usluga (seminari, radionice, ad hoc konzultacije) i pomoći u pripremi dokumentacije za razvojne projekte te (iv) pružanje pomoći u pripremi dokumentacije za razvojne projekte. Poseban segment ovog programa, odnosno rada organizacijske jedinice odnosi se na tehničku pomoć privatnom i javnom sektoru u vođenju procesa pripreme projektne dokumentacije za apliciranje na EU programe/fondove.

Provedbeni koraci

Realizacija projekta podrazumijeva: Analizu potreba Razradu programa, materijala i njihove diseminacije te osiguravanje financijskih

sredstava Uspostavu organizacijske jedinice/poslova u gradskoj upravi za pružanje tehničke

pomoći (jedna osoba) kao 'one stop shopa' Javni natječaj za dodatne/ovlaštene konzultante i odabir Kontrolu provedbe programa.

Odgovorna institucija Grad Vinkovci Ostali dionici Razvojne agencije grada i

županije

Izvori financiranja Gradski proračun Državni proračun EU fondovi/programi


58

Program 3 Jačanje funkcije destinacijskog upravljanja i menadžmenta

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Razvoj funkcije destinacijskog upravljanja i menadžmenta

Opis

Polazeći od današnjih ingerencija gradske Turističke zajednice te očekivanih izmjena Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, cilj je programa osigurati kadrovske, organizacijske i financijske pretpostavke koje će, bez obzira na konačno organizacijsko ustrojstvo, osigurati da se na razini grada i u odnosu s TZ VSŽ obavljaju funkcije povezivanja subjekata posredno i neposredno uključenih u turizam. Povezivanjem dionika osigurat će se provođenje zajedničke turističke politike Vinkovaca, organiziranje informativno-edukativnih radionica za lokalne dionike, praćenje stavova posjetitelja i konkurentske pozicije grada, upravljanje javnom turističkom infrastrukturom te centrom za posjetitelje. Posebno važna aktivnost odnosi se na izradu, usvajanje, provođenje i kontrolu učinaka operativnih marketinških planova turizma, ali i na sudjelovanje u poslovima strateškog planiranja razvoja turizma grada.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta podrazumijeva: 'Gap' analizu TZ grada i VSŽ te optimiranje organizacijskog rješenja Strateški plan upravljanja i poslovni plan destinacijske menadžment organizacije Kapitalno, kadrovsko i organizacijsko ustrojavanje Podizanje kvalitete ljudskog potencijala Realizaciju aktivnosti destinacijskog upravljanja/menadžmenta Kontrolu provedbe programa i njegovo prilagođavanje.

Odgovorna institucija

TZ Vinkovaca Ostali dionici

Ministarstvo turizma Grad Vinkovci TZ VSŽ Gradske tvrtke Lokalno stanovništvo,

ustanove i gospodarski subjekti

Izvor financiranja

TZ Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun Sredstva gradskih

tvrtki Državni proračun EU fondovi/programi


59

Program 4 Podizanje razine znanja i vještina zaposlenih u turističkom sektoru


Cilj programa Podizanje razine znanja i vještina zaposlenih u djelatnostima koje izravno sudjeluju u stvaranju destinacijskog sustava turističkih proizvoda

Opis

U uvjetima izuzetne razine suparništva na tržištu kontinentalnog turizma, ali i potrebe da se osigura učinkovita provedba strategije i projekata razvoja turizma predviđenih ovim dokumentom, nameće se potreba stalnog podizanja razine znanja i vještina zaposlenih u turističkom sektoru. Pretpostavka je to uspostavljanja tržišno održivog portfelja turističkih proizvoda te stalnog unapređivanja/inoviranja kvalitete, strukture i obujma usluga i sposobnosti pružanja adekvatnog odgovora na potrebe/očekivanja suvremenih turista/posjetitelja. S obzirom na željeno tržišno pozicioniranje Vinkovaca važan aspekt osposobljavanja zaposlenih predstavlja i upoznavanje s ključnim aspektima kulturne ponude destinacije.

Budući da turistička aktivnost izravno ili neizravno dotiče vrlo širok spektar javnih i privatnih funkcija/djelatnosti te da su, posebice u fazi gotovo inicijalnog razvoja proizvoda, mnogi gospodarski subjekti u nemogućnosti da osiguraju adekvatno osposobljavanje svojih operativnih djelatnika i menadžmentskog kadra, programom se omogućava javno potpomognuto/sufinancirano kvalitetno cjeloživotno podizanje stručnih znanja i vještina izravno i neizravno zaposlenih u turizmu.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija programa podrazumijeva: Ocjenu dostignute razine osposobljenosti djelatnika u turizmu i njihove spremnosti

da odgovore potrebama 'novog turizma' Razmatranje modela destinacijskog uspostavljanja programa cjelogodišnjeg

obrazovanja djelatnika u turizmu (sufinanciranje, izvođenje, programi i sl.) Razmatranje mogućnosti povezivanja unutar županije i/ili sa sličnim destinacijama u

provođenju programa Poticanje rada visokoobrazovanih institucija Otvaranje Centra za kompetencije u kontinentalnom turizmu pri nastavnoj instituciji

u Vinkovcima Realizaciju programa i kontrolu učinaka.



TZ Vinkovaca TZ VSŽ Hrvatske znanstveno-

nastavne institucije Lokalno stanovništvo/


Izvori financiranja

TZ Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun Državni proračun EU fondovi/programi Sredstva lokalnih

ustanova i gospodarskih subjekata


60

Program 5 Izmjene prostornoplanske dokumentacije

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Osiguranje pretpostavki za realizaciju razvojnih projekata

Opis

Prostornoplanska dokumentacija grada pruža kvalitetnu osnovicu za razvoj turizma na njegovu području. No, u daljnjoj operacionalizaciji ovog dokumenta trebat će propitati opravdanost svih planiranih sadržaja (primjerice golf i hipodrom) i njihove usklađenosti s postavljenom vizijom, ali i mogućnost da se definirani sadržaji u željenom i potrebnom obuhvatu (primjerice tematski park sa svim pratećim sadržajima, izletišta i sl.) doista i planiraju/realiziraju. U skladu s tim, a imajući u vidu Sopot, Kamenicu i Maricu kao glavne arheološke zone interesa (sukladno smjernicama Konzervatorskog odjela u Vukovaru), izmjene i dopune postojećeg PPUG-a, odnosno planova nižeg reda trebale bi osigurati formiranje razvojno atraktivnih i ekonomski održivih cjelina. U tom smislu nužno je da prostornoplanska dokumentacija sagleda, odnosno uzme u obzir načela, viziju, ciljeve, strategiju i akcijski plan postavljen ovim dokumentom.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija programa uključuje: Definiranje projektnog zadatka Provođenje javnog natječaja i odabir izvođača Izradu (izmjene i dopune) prostornog plana uređenja grada Javnu raspravu i prihvaćanje.


Grad Vinkovci Ostali dionici

Zavod za prostorno uređenje VSŽ

Lokalno stanovništvo Lokalne/županijske ustanove

i gospodarski subjekti Izvori financiranja Gradski proračun


61

Program 6 Uređenje Vinkovaca

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Podizanje turističke atraktivnosti destinacije

Opis

Uređenost prostora te struktura, raznolikost i prezentacija različitih sadržaja sastavni su dio zadovoljstva i doživljaja posjetitelja. Program stoga kontinuirano sagledava/razrađuje uređenje naselja kao prostora koji povezuje doživljaj tisućljetne povijesti i suvremene kvalitete života lokalnog stanovništva i iskustava posjetitelja.

Oživljavajući širok raspon turističkih proizvoda, od onih zabavnih ili edukativnih do proizvoda životnog stila, program objedinjava dugoročan proces provođenja različitih aktivnosti kojima se planiraju/uređuju ključne točke javnog života, promet pješaka, parkovi i zelene površine, povijesno-kulturni sadržaji (arheološki nalazi, spomenici kulture Meraja, crkva Sv. Euzebija i Poliona, važnije zaštićene zgrade, Gradski muzej, galerije/izložbe, manifestacije), (povijesne) zone stanovanja, trgovački, ugostiteljski i zabavni sadržaji (zone).

Radi realizacije planiranih aktivnosti programom se uspostavlja i sustav poticanja privatnih investitora, ponajviše različitim/raspoloživim parafiskalnim rasterećenjima.

Posebnu pozornost valja posvetiti programima obnove pročelja povijesnih građevina (uključujući sufinanciranje obnove privatnim vlasnicima), uspostavljanju pravila za postavljanje reklamnih sadržaja, korištenja obnovljenih povijesnih građevina za potrebe turizma.

Provedbeni koraci

Provedbene aktivnosti projekta uključuju: Izradu strateškog koncepta i operativnih (godišnjih) planova podizanja urbanog

standarda i uređivanja sadržaja i javnih prostora Vinkovaca s prioritetima, projektnim zadacima te procjenom troškova/budžetima i izvorima financiranja

Izradu operativnih programa/projekata uređenja pojedinih zona/lokacija, uključujući provedbu natječajne procedure te kontrolu i prihvaćanje prijedloga

Uspostavljanje sustava poticanja lokalnog stanovništva i poduzetnika u realizaciji planiranih projekata/akcija

Realizaciju programa i kontrolu/prilagođavanje.



TZ grada Vinkovaca Razvojne agencije grada i

županije Lokalne/županijske ustanove i

gospodarski subjekti Udruge i lokalni stanovnici

Izvor financiranja

Gradski proračun Sredstva gradskih

tvrtki Državni proračun Sredstva lokalnog

stanovništva i poduzetnika

EU fondovi/programi


62

Program 7 Poticanje međusektorske suradnje


Cilj programa Poticanje izravnog i neizravnog uključivanja gospodarskih subjekata u turističku ponudu Vinkovaca

Opis

U cilju povezivanja turizma s proizvodnim, posebice poljoprivrednim, aktivnostima radi povećanja kvalitete turističkog proizvoda, ali i ubrzavanja poduzetničke aktivnosti te podržavanja kulture izvrsnosti potrebno je poticati stvaranje različitih vrsta povezivanja/umrežavanja gospodarskih subjekata. Uobičajen oblik povezivanja danas predstavljaju poduzetnički klasteri čija je svrha suradnja, razmjena iskustava, unapređivanje kvalitete proizvoda i/ili usluge kroz standardizaciju i/ili certifikaciju, lakši tržišni nastup, povećanje tržišne prepoznatljivosti i sl.

U skladu s navedenim, programom se želi potaknuti/ubrzati proces (klasterskog) horizontalnog i vertikalnog udruživanja/povezivanja poduzetnika na proizvodno-tematskoj osnovi kao što su, primjerice, klaster obrtnika, poljoprivrednika, stočara i sl. ili klaster proizvodnih gospodarskih subjekata primarno okrenutih turističkoj potražnji. Takvi klasteri nužno ne bi trebali prostorno uključivati samo grad Vinkovce nego i njegovo okruženje, a formirani klasteri trebali bi se povezivati sa sličnim klasterima na području županije i/ili cijele Slavonije.

Poseban oblik umrežavanja, u okviru već započetog projekta, predstavlja i Gastro akademija Slavonije, Baranje i Srijema kao oblik povezivanja proizvođača hrane, poduzetnika u ugostiteljstvu i strukovnih škola.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta podrazumijeva: Vrednovanje različitih horizontalnih/vertikalnih modela povezivanja

proizvođača/ponuđača usluga važnih za formiranje kvalitetnog turističkog proizvoda Uspostavljanje sustava financijskih i nefinancijskih (manifestacije, prostori za

predstavljanje proizvoda, pristup kupcima i sl.) poticanja povezivanja Kontrolu provedbe programa.


Grad Vinkovci

Izvori financiranja TZ Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun


63

Program 8 Aktivnosti internog marketinga (public awareness programi)


Cilj programa Podizanje razine svijesti stanovništva i lokalnih poduzetnika o značajkama turizma i mogućnostima njegova razvoja u Vinkovcima

Opis

Uspješno vođenje procesa razvoja turizma sukladno postavljenim odrednicama tržišnog pozicioniranja podrazumijeva dobivanje podrške lokalnog stanovništva i usklađivanje, često i suprotstavljenih, interesa ključnih dionika te podrazumijeva osiguranje informiranja i podizanje svijesti stanovnika o temama vezanim uz turistički razvoj i suradnju i povezivanje ključnih dionika. Uspostavljajući klimu međusobnog povjerenja te dijaloga i suradnje nositelja funkcija lokalne samouprave s predstavnicima privatnog sektora, civilnih udruga i lokalnog stanovništva, programom se osigurava provedba različitih vrsta aktivnosti kojima se redovito predstavljaju odrednice destinacijske turističke politike, odnosno planirane/provedene aktivnosti te njihovi (očekivani) rezultati. Programom se također uspostavljaju redovite tribine, sa specijaliziranim vanjskim gostujućim predavačima te istaknutim pojedincima s područja grada, na temu specifičnosti turizma i turističkog tržišta i sagledavanja mogućnosti usmenog promoviranja Vinkovaca kao turističke destinacije.

Provedbeni koraci

Provedbene aktivnosti podrazumijevaju: Razradu tema i poruka koje se interno komuniciraju Definiranje godišnjeg plana aktivnosti Praćenje utjecaja aktivnosti u kontekstu kvalitete ponude.


Grad Vinkovci Ostali dionici TZ Vinkovaca TZ VSŽ



64

PODRUČJE: Turistička infrastruktura i suprastruktura

Program 9 Razvoj projekta Sopot

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Provedba pripremnih aktivnosti za realizaciju projekta Sopot

Opis

Lokacija Sopot jedna je od ključnih turističkih zona grada Vinkovaca koja bi trebala biti glavna atrakcijska točka izvan urbanoga gradskog područja. Odabir i važnost lokacije odraz je resursne osnove (arheološko nalazište sopotske kulture, prostor pokraj rijeke, šuma), izgrađene infrastrukture i dobre prometne povezanosti, raspoloživosti razvojnog prostora i postojanja (ne)komercijalnih ugostiteljskih objekata, ali i postojeće prostornoplanske dokumentacije. U cilju ostvarivanja uvjeta za zabavan i edukativan boravak posjetitelja te osiguranja pretpostavki za ekonomski uspješno poslovanje i zaštitu, prije svega arheoloških resursa, na lokaciji se planira izgradnja arheološkog parka (Muzej na otvorenom i zgrada Muzeja sopotske kulture) i centra za posjetitelje, tematskog parka, smještajnih objekata, objekata hrane i pića, trgovačkih sadržaja, šetnica, staza, odmorišta i vidikovaca uz Bosut i u šumi, prostora za igru i vježbanje, izletničkih sadržaja i sanitarnih objekata, smeđe signalizacije i interpretacije, komunalne infrastrukture te rješenje prometa u mirovanju i kretanju. Program sadržajno obuhvaća i već postojeći projekt Turistički prsten Sopot (biciklističke staze, rekonstrukcija šokačkog stana). Program je u prvoj, inicijalnoj i pokretačkoj fazi u cijelosti u nadležnosti nositelja lokalne samouprave, dok će u drugoj fazi, fazi realizacije, u projekt bili uključeni privatni poduzetnici u različitim oblicima ulaganja/povezivanja (samostalno ulaganje, javno-privatna partnerstva).

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta podrazumijeva provedbu sljedećih koraka: Definiranje razvojnog koncepta cijele zone (što, tko, kada, kako), uključujući i procjenu

prihvatnog kapaciteta te definiranje prostornog rasporeda sadržaja Definiranje razvojnog koncepta pojedinih sadržaja zone, i to posebno arheološkog

parka, tematskog parka, sadržaja hrane i pića te rekreacije Izradu studija opravdanosti, uključujući i studiju društvene opravdanosti realizacije

cijelog razvojnog projekta i njegovih ključnih segmenata (arheološki park, tematski park)

Razradu projektnog zadatka te izradu idejnog rješenja projekta u cjelini i njegovih ključnih segmenata

Usklađivanje prostornoplanske dokumentacije, rješavanje vlasničkih pitanja (zemljište) na lokacijama zahvata

Provedbu aktivnosti privlačenja strateških ulagača u tematski park i druge komercijalne objekte, provedbu i odabir najboljih ponuđača, dodjelu koncesija

Osiguranje financiranja, izrada projektne dokumentacije, provedbu natječaja za izvedbu arheološkog parka i drugih javnih sadržaja, realizaciju

Kontrolu provedbe programa.



Ministarstvo kulture Gradski muzej Vinkovci TZ grada Vinkovaca Razvojne agencije grada i


gospodarski subjekti

Izvori financiranja Gradski proračun Sredstva gradskih tvrtki



65

Program 10 Priprema/razvoj projekta Tematski park Sopot

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Podizanje turističke atraktivnosti destinacije

Opis

Tematski parkovi predstavljaju specifične sadržaje turističke ponude koji posebnim segmentima omogućuju tematiziranu cjelodnevnu zabavu, opuštanje i/ili uživanje u različitim adrenalinskim aktivnostima. Sukladno tome, uspješne tematske parkove u pravilu obilježava kontrolirani pristup, osmišljen tok posjetitelja, izbor sadržaja te izbor različitih, manje zahtjevnih oblika provođenja slobodnog vremena i zabave i raznih komercijalnih sadržaja. Tematski parkovi uobičajeno se razlikuju prema kriteriju veličine te dominantnog psihografskog i/ili demografskog segmenta, pri čemu je fizičko i simboličko strukturiranje teme (sadržaj, struktura i elementi proizvoda) ishodište razvoja koje određuje njegov karakter i privlačnost. Najčešće tematske skupine (uspješnih parkova) uključuju avanturu, futurizam, prirodu, fantaziju, povijest i kulturu, filmove te međunarodne teme.

Program je u prvoj, inicijalnoj i pokretačkoj fazi u cijelosti u nadležnosti nositelja lokalne samouprave, a pokaže li se održivost projekta i interes privatnog kapitala, u drugoj fazi, fazi realizacije, u projekt bi bili uključeni privatni poduzetnici u različitim oblicima ulaganja/povezivanja (samostalno ulaganje, javno-privatna partnerstva).

Provedbeni koraci

Provedbene aktivnosti projekta uključuju: Izradu strateškog koncepata te operativnog plana realizacije programa i pripreme za

raspisivanje natječaja za javno-privatno partnerstvo (izvođenje, upravljanje) Sagledavanje različitih scenarija razvoja tematskog parka, definiranje poželjnog

(najboljeg) koncepta te provjeru financijske, ekonomske i društvene opravdanosti projekta

Razradu vlasničkog, upravljačkog i organizacijskog modela Okrupnjavanje zemljišta (otkup) Promjenu/prilagođavanje prostornoplanske dokumentacije Pripremu i provedbu procedure međunarodnog natječaja za privlačenje ulagača Odabir investitora, ugovaranje i kontrolu izvršenja projekta.





gospodarski subjekti Lokalni stanovnici

Izvori financiranja

Gradski proračun Sredstva gradskih tvrtki Državni proračun EU fondovi/programi


66

Program 11 Razvoj/operacionalizacija destinacijskih itinerera i ruta

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Osmišljavanje i realizacija različitih turističkih itinerera na području Vinkovaca

Opis

Interpretirajući i tumačeći kompleksnu povijest, kulturne rute fizički su element krajolika oblikovan u simbiozi s kulturnim područjem, a predstavlja opipljivu dionicu u prostoru koju definira tematski povezan inventar materijalnih i nematerijalnih kulturnih i povijesnih elemenata. Itinerer je pri tome teorijski razrađen plan/prijedlog putovanja/boravka u nekoj destinaciji predstavljen u elektroničkom ili tiskanom obliku bez konkretne interpretacijske i uslužne podloge i podrške u prostoru (prema priručniku: Upravljanje turističkim posjetima na tematskim kulturnim rutama).

Programom se razrađuju prijedlozi obilaska posjetitelja i operacionalizacija kulturnih ruta prema kriterijima:

Trajanje boravka: kraći boravak do 3 sata, poludnevni boravak, cjelodnevni boravak u Vinkovcima te višednevni boravak u Vinkovcima i okolici

Teme: arheološki parkovi i nalazišta kulture od mlađeg kamenog doba do danas, povijesne graditeljske cjeline grada, uže središte grada i Gradski muzej Vinkovci, tradicijski obrti (posebno oni vezani uz zaštićenu nematerijalnu kulturnu baštinu).

Osim kulturnih itinerera i ruta, razrađuju se rekreacijski (obilazak šuma, uzgajališta divljači, rijeke), zabavni (tematski park, izletišta, manifestacije) i različiti mješoviti itinereri koji kombiniraju kulturno-obrazovne, zabavne, rekreacijske teme, living history.

Projekt destinacijskih ruta valja uklopiti u rute županije i/ili Slavonije (primjerice Gastro ruta Hrvatskog Podunavlja).

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta podrazumijeva: Osmišljavanje više tematskih itinerera u Vinkovcima i njegovu okruženju različitog

trajanja sukladno postavljenoj strategiji proizvoda Terminski plan operacionalizacije ruta s obzirom na postojeći/planirani stupanj

turistifikacije atrakcija na pojedinim itinererima Plan urbanog uređenja trasa i pojedinih atrakcija/lokacija na pojedinim rutama kao i

realizacije segmenata interpretacije vezan uz ovaj program Kontrolu provođenja programa.


TZ Vinkovaca Ostali dionici

Grad Vinkovci Gradske tvrtke Gradski muzej Vinkovci TZ VSŽ Lokalno stanovništvo/


Izvori financiranja

TZ Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun Sredstva gradskih tvrtki Državni proračun EU fondovi/programi


67

Program 12 Proširivanje i unapređenje gastro ponude

Područje djelovanja Turistička infrastruktura i suprastruktura Cilj programa Razvoj gastro turizma

Opis

Polazeći od prepoznatljive/autentične gastronomije, razvoj (eno)gastro turističkih proizvoda predstavlja logičnu tržišnu nišu koja ne samo da pridonosi obogaćivanju portfelja turističkih iskustava Vinkovaca nego i sadržajno i kvalitativno obogaćuje druge turističke proizvode.

Polazeći od postojeće kvalitete i raznovrsnosti gastro ponude Vinkovaca, potrebno je započeti sustavno poticanje kvalitete i raznovrsnosti autohtone ponude objekata hrane i pića u cilju tržišnog etabliranja određenog broja manjih/raznovrsnih te kvalitativno i cjenovno različito tržišno pozicioniranih objekata eno-gastro ponude koji 'žive' autentičnu gastronomiju, prilagođenu potrebama i navikama suvremenih turista/posjetitelja različitih kultura/navika. Programom se, radi podizanja gastro ponude na razini koja može generirati motiv dolaska, posebno potiče i uređenje objekata te, eventualno, njihovo koncentriranje na nekoliko (prepoznatljivih) punktova.

Projekt se sadržajno nadovezuje na prethodno započete aktivnosti TZ VSŽ na projektu Okusi Srijema i Slavonije (gastro ruta Hrvatskog Podunavlja).

Projekt obuhvaća i započetu inicijativu za formiranje regionalne Gastro akademije Slavonije, Baranje i Srijema, koja kao jedan od ciljeva ima umrežavanje malih i srednjih proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s ugostiteljskim objektima u Vinkovcima i strukovnim školama.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta uključuje provedbu sljedećih aktivnosti: Ocjenu kvalitete postojeće ponude i njezine usklađenosti s očekivanjima novih tržišnih

segmenata te prenošenje rezultata ključnim dionicima Razvoj (eno)gastro koncepta ponude koji odgovara potrebama turista/posjetitelja i

imidžu destinacije Interni marketing i programe podizanja svijesti/razumijevanja suvremenih gastro

trendova i očekivanja/potreba turista/posjetitelja Uspostavljanje savjetodavne funkcije pružateljima gastro usluga Sustav pozitivnih i negativnih poticaja povećanju kvalitete ponude Kontrolu provedbe i prilagođavanje.


Grad Vinkovci Ostali dionici TZ grada Vinkovaca TZ VSŽ Privatni poduzetnici

Izvori financiranja

TZ Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun Sredstva privatnih

poduzetnika


68

Program 13 Staze i šetnice

Područje djelovanja Turistička infrastruktura i suprastruktura

Cilj programa Produbljivanje destinacijskog lanca vrijednosti uspostavom specifičnih rekreacijskih sadržaja

Opis

Sustav pješačkih i biciklističkih staza i, s vremenom, staza za jahanje privlačan je rekreacijski sadržaj za širok segment turista/posjetitelja, posebice u njegovoj sinergiji s ostalim kulturnim i rekreacijskim sadržajima Vinkovaca. Postojeći sustav vinkovačkih pješačkih/biciklističkih staza povezuje glavne destinacijske atrakcijske točke (povijesna jezgra, Sopot, Kunjevci, Bosut, naselja u okolici), a programom se osigurava njihovo dodatno uređenje, izdvajanje iz sustava motornog prometa te povezivanje s proširenim skupom kulturno-povijesnih, aktiviranih i prezentiranih resursa grada. Osim tematiziranja korištenjem različitih identitetskih obilježja, staze je potrebno opremiti jednoobraznim sustavom signalizacije i turističke interpretacije. Posebnu pozornost potrebno je dati pratećim sadržajima kao što su vidikovci, odmorišta, ugostiteljski punktovi i načinu izvedbe sustava signalizacije i interpretacije te njegovu smještanju u prostor (veličina, materijali, sadržaj, multimedija i sl.). Sustav staza potrebno je povezati sa sustavom županijskih i regionalnih staza, a time i priključiti međunarodnim biciklističkim pravcima.

Provedbeni koraci

Realizacija projekta podrazumijeva: Razradu projektne ideje, definiranje koncepta sustava kapilarnih tematiziranih

pješačkih i cikloturističkih staza i ruta, uključujući i izradu terminskog plana realizacije te procjenu troškova i ocjenu društvene opravdanosti

Rješavanje vlasničkih pitanja i usuglašavanje projekta s javnim poduzećima (dobivanje koncesija/prava korištenja) za dijelove staza i šetnica koje prolaze područjima u njihovoj nadležnosti

Usuglašavanje prostornoplanske dokumentacije s prihvaćenim dokumentom, izrada detaljne projektne dokumentacije i dobivanje dozvola

Realizaciju (faznu) i kontrolu provođenja projekta uključujući i odabir najboljeg ponuđača za realizaciju projekta i komunalno opremanje.



Hrvatske vode Hrvatske šume TZ grada Vinkovaca i VSŽ Udruge Lokalne/županijske


Izvori financiranja

Sredstva Hrvatskih voda

Sredstva Hrvatskih šuma

Gradski proračun i sredstva gospodarskih subjekata

EU fondovi/programi

TZ grada Vinkovaca i VSŽ Sredstva lokalnih/županijskih ustanova


69

Program 14 Sustav interpretacije i info punktovi

Područje djelovanja Turistička infrastruktura i suprastruktura Cilj programa Povećanje zadovoljstva posjetitelja boravkom u Vinkovcima

Opis

Sustav turističke interpretacije znatno pridonosi percepciji sadržajnosti destinacije, posebice u destinacijama orijentiranim prema kulturnom turizmu, ali i snalaženju posjetitelja u destinaciji. Program obuhvaća uspostavu jedinstvenog sustava interpretacije u Vinkovcima (povezanog s turističkom signalizacijom) koji uključuje razradu dizajna/standarda interpretacije, uključujući 3D i multimedije, kao i njihove lokacije (uključujući povezivanje s definiranim turama) te način i sadržaj prezentacije.

Lokacije turističkih info punktova (TIC) treba također prilagoditi ključnim rutama i turističkim zonama (zonama očekivane koncentracije posjetitelja), a mogu biti jednostavno uređeni kao kiosci/paneli bez informatora, iako informatički povezani u cjelovit destinacijski sustav, s informacijama o ukupnoj destinacijskoj/regionalnoj turističkoj ponudi.

Sustav interpretacije trebao bi integrirati/zamijeniti postojeći sustav, a poželjno je njegovo uklapanje i u županijski sustav.

Provedbeni koraci

Realizacija projekta podrazumijeva: Izradu konceptualnog rješenja sustava smeđe signalizacije, različitih oblika/tehničkih

rješenja interpretacije kulturnih i prirodnih atrakcija te uspostavljanje nekoliko info punktova povezanih s planom upravljanja povijesnom baštinom i uspostavljanje itinerera

Određivanje lokacija interpretacije Osiguranje financijskih izvora te ishođenje dozvola Natječaj i odabir najboljeg rješenja sustava interpretacije Realizaciju projekta (odabir najpovoljnijeg/ih izvođača), uključujući i osiguranje

dugoročnog kvalitetnog održavanja/upravljanja.


TZ grada Vinkovaca TZ VSŽ Lokalne ustanove i

gospodarski subjekti Privatni investitori

Izvori financiranja TZ Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun Sredstva gradskih tvrtki


70

Program 15 Centar/centri za posjetitelje

Područje djelovanja Turistička infrastruktura i suprastruktura Cilj programa Uspostavljanje centra za posjetitelje

Opis

Postojanje dobro osmišljenog centra za posjetitelje kao prostora u kojem se gostima iskazuje dobrodošlica, pružaju korisne informacije i orijentacijski savjeti, omogućuje kupnja i/ili rezervacija različitih usluga (ulaznice, izleti, karte za prijevoz ili događanja, smještaj, hrana u restoranima i sl.) te povećava doživljaj destinacije. Suvremeno koncipiran središnji centar za posjetitelje uobičajeno sadrži info pult za pružanje informacija, prostor za prezentaciju i diseminaciju promotivnih i info materijala, multimedijalne prezentacije i multifunkcionalni prostor za stalne/povremene izložbe te programe za goste i prateće sadržaje, uključujući prodaju suvenira/knjiga/memorabilija, sanitarije, nekoliko rezerviranih parkirališnih mjesta.

Centar za posjetitelje dio je destinacijskog informacijskog sustava koji čine i informacijski info punktovi te sustav interpretacije. Programom se planira otvaranje/uređenje jednog suvremenog tehnički opremljenog centra za posjetitelje na području stare jezgre koji bi funkcionirao i kao jedan od glavnih centara za posjetitelje županije i Slavonije. Moguća lokacija centra je i prostor (dio prostora) TZ Vinkovaca.

Kvalitetna lokacija centra za posjetitelje može biti i prostor rimskih termi, u kojima se danas nalazi studio VTV, jer je to jedno od rijetkih mjesta s prezentacijom arheoloških nalaza u Vinkovcima. Program podrazumijeva procjenu ulaganja u uspostavu centra za posjetitelje na ovoj lokaciji, uključujući i trošak premještanja VTV u drugi prostor. Kao dopunski destinacijski centar za posjetitelje trebao bi funkcionirati i centar za posjetitelje uspostavljen na lokaciji Sopot, koji bi, ovisno o planerskom te poslovno-vlasničkom modelu, mogao djelovati kao samostalna jedinica i/ili povezan s arheološkim i/ili tematskim parkom.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta uključuje provedbu sljedećih aktivnosti: Razradu projektne ideje uređenja jednog (gradskog) centra za posjetitelje, definiranje

koncepta uređenja, vlasničko-poslovnog modela i financiranja, procjenu troškova uređenja, opremanja i poslovanja

Analizu/vrednovanje raspoloživih lokacija, uključujući i troškove premještanja postojećih sadržaja/funkcija

Izračun društvene opravdanosti Pripremu projektne dokumentacije i dobivanje dozvola Realizaciju projekta, uključujući obuku zaposlenika, eventualno davanje dijelova

centra u podnajam (natječaj i odabir) te kontrolu izvođenja i poslovanja.



TZ grada Vinkovaca TZ VSŽ Lokalne/županijske


Privatni investitori




71

Program 16 Razvoj projekta Trbušanci

Područje djelovanja Upravljanje razvojem Cilj programa Provedba pripremnih aktivnosti za realizaciju projekta Trbušanci

Opis

Urbanistički plan uređenja na lokaciji Trbušanci uključuje izgradnju golfskog igrališta, hipodroma, pješačkih staza i pratećih sadržaja (parkiralište), koji se, potencijalno, komplementarno nadovezuju na osnovni portfelj proizvoda. Lokacija obuhvaća oko 230 ha i u cijelosti je u vlasništvu RH.

Program predviđa provedbu pripremnih aktivnosti za realizaciju projekta, i to prije svega procjenu njegove financijske i ekonomske održivosti, a potom i procjenu mogućnosti da se pronađe privatni partner koji bi na ekonomskim načelima uložio u realizaciju projekta.

Ako predloženi projekt pokaže ekonomsku i financijsku neodrživost, program podrazumijeva izradu novog koncepta najbolje upotrebe lokacije uključujući i procjenu održivosti.

Program je u prvoj, inicijalnoj i pokretačkoj fazi u cijelosti u nadležnosti nositelja lokalne samouprave, a pokaže li se održivost projekta te interes privatnog kapitala u drugoj fazi, fazi realizacije, u projekt bi bili uključeni privatni poduzetnici u različitim oblicima ulaganja/povezivanja (samostalno ulaganje, javno-privatna partnerstva).

Provedbeni koraci

Operacionalizacija projekta podrazumijeva provedbu sljedećih koraka: Izradu studije opravdanosti, uključujući i studije društvene opravdanosti realizacije

cijelog razvojnog projekta i njegovih ključnih segmenata (golf, hipodrom) te procjenu mogućnosti financiranja, odnosno formiranja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekta

Alternativno, ako se pokaže neodrživost projekta, izradu koncepta najbolje uporabe i procjene ekonomske i financijske opravdanosti projekta

Usklađivanje prostornoplanske dokumentacije Rješavanje vlasničkih pitanja na lokacijama zahvata Provedbu aktivnosti privlačenja strateških ulagača Osiguranje financiranja, izradu projektne dokumentacije, provedbu natječaja za

izvedbu arheološkog parka i drugih javnih sadržaja, realizaciju Kontrolu provedbe programa.


Državni ured za upravljanje državnom imovinom


županije Lokalne/županijske ustanove

i gospodarski subjekti



72

Program 17 Znanstveni centar za arheološka istraživanja


Cilj programa Formiranje međunarodnog i multidisciplinarnog Znanstvenog centra za istraživanje prapovijesnih kultura koje su živjele na širem području Vinkovaca

Opis

Grad Vinkovci i njegova okolica obiluju mnoštvom arheoloških nalazišta, no s pravom se smatra da tek predstoji značajan put dokumentiranja, zaštite, konzerviranja i reprezentacije lokaliteta i nalaza, ali i pripreme novih istraživanja/iskopavanja. Imajući na umu i potrebu grada da podigne znanstvenu vjerodostojnost i prepoznatljivost arheoloških nalaza, program podrazumijeva uspostavu Znanstvenog centra za arheološka istraživanja na području regije (županija/Slavonija) kao relevantne, međunarodno prepoznate institucije koja svojim djelovanjem ima snagu povezati javni sektor sa znanosti, ali, na posebnim projektima, i s privatnim sektorom (triple helix programi). Mogući primjeri suradnje javnog, znanstvenog i privatnog sektora su razvoj mobilne informacijske aplikacije spomeničke baštine Vinkovaca i njegove okolice, ali i organizacija znanstvenih skupova te škola/kampova za različite segmente, vođenje arheoloških parkova, interdisciplinarna istraživanja, organizacija izdvojenog sveučilišnog kampusa (praktikuma) i sl.

Provedbeni koraci

Provedbeni koraci realizacije programa su: Razrada projektne ideje, definiranje modela poslovanja i izračun društvene

opravdanosti (cost-benefit analiza), uključujući i procjenu mogućnosti povezivanja s Gradskim muzejem Vinkovci

Realizacija programa: izrada poslovnog plana, osiguranje prostora (izgradnja/uređenje), opremanje i zapošljavanje te osiguranje financijske održivosti

Kontrola realizacije projekta.




Gradski muzej Vinkovci Hrvatske znanstvene i

znanstveno-nastavne institucije

TZ grada Vinkovaca TZ VSŽ



73

Program 18 Turistifikacija šume i uzgajališta divljači



Opis

Tri park-šume na području Vinkovaca, namijenjene prije svega odmoru i rekreaciji (Kunjevci, Kanovci, Zvirinac), nisu samo važno rekreacijsko područje lokalnog stanovništva i specifičnih segmenata turista (lovci) nego i potencijalna značajna turistička atrakcija koja može generirati i motiv dolaska, ali i komplementarni sadržaj turistima koji u Vinkovce dolaze zbog drugih motiva.

Uspostavljanjem staza/ruta na području park-šume Kunjevci (uključujući biciklističke i jahačke rute te edukativne staze) i sustava (tematizirane) interpretacije s odmorištima i vidikovcima otvaraju se uvjeti za privlačenje šireg segmenta potencijalnih posjetitelja zainteresiranih za različite oblike aktivnog odmora (uključujući i adrenalinski park) i edukaciju (različite škole, vođeni boravak i sl.), pri čemu je posebna atrakcija (potencijalno) i mogućnost posjeta uzgajalištu divljači.

U okviru postojećeg lovačkog doma Kunjevci, kao početne točke obilaska/boravka u šumi, potrebno je uspostaviti manji informativni punkt (interpretacijsku točku).

Provedbeni koraci

Realizacija projekta podrazumijeva: Usklađivanje interesa Hrvatskih šuma i Grada te razradu projektne ideje povezivanja

izletišta Kunjevci s mogućnošću posjeta uzgajalištu divljači, osmišljavanje različitih edukativnih programa boravka u prirodi/šumi te uspostavu posebnog sustava staza i interpretacije prilagođenog lokaciji

Definiranje koncepta organizacije i komercijalnog/turističkog segmenta poslovanja na lokaciji Kunjevci, uključujući i ustrojavanje funkcije rendžera

Usklađivanje prostornoplanske dokumentacije te izradu detaljnih projekata uključujući i eventualno dobivanje dozvola

Realizaciju (faznu) i kontrolu provođenja projekta, uključujući i odabir najboljeg ponuđača za realizaciju projekta i komunalno opremanje, kadrovsko popunjavanje i osposobljavanje.



Hrvatske šume Nadležna ministarstva Vlade

RH TZ grada Vinkovaca

Izvori financiranja Sredstva Hrvatskih šuma Gradski proračun EU fondovi/programi


74

Program 19 Izgradnja/opremanje izletišta

Područje djelovanja Turistička infrastruktura i suprastruktura Cilj programa Produbljivanje destinacijskog lanca vrijednosti uspostavom specifičnih rekreacijskih sadržaja

Opis

Resursno-atrakcijska osnova te destinacijski lanac vrijednosti prilagođen ciljanom portfelju proizvoda i segmenata otvaraju mogućnost i potrebu formiranja nekoliko tematiziranih i profiliranih izletišta. Dva planirana punkta trebala bi osigurati veću koncentraciju turističke aktivnosti motivirane sadržajima edukacije, zabave i rekreacije (Sopot i Kunjevci) te je opravdano, u okviru raspoloživog prostora i kompatibilnosti s osnovnim sadržajima, na tim lokacijama osigurati i prateći sadržaj - mogućnost izletničkog (rekreativnog/cjelodnevnog) boravka posjetitelja/lokalnog stanovništva. Kao dodatna lokacija za razvoj izletišta, posebno važno zbog mogućnosti prihvata većeg broja autobusa specifičnih segmenata potražnje kao što su školske ekskurzije, postavlja se, u sklopu konačnog prijedloga najbolje uporabe, provjera mogućnosti/opravdanosti koju pružaju i lokacije Trbušanci i/ili Stara brana, gdje bi se mogla uspostaviti široka lepeza sadržaja namijenjenih posjetiteljima, ali i lokalnom stanovništvu u rasponu od rekreacijskih/sportskih sadržaja na otvorenom (zatvorenom), sadržaja zabave (klubovi, pozornice) i kulture (npr. muzej na otvorenom, kino na otvorenom), adrenalinskih aktivnosti do sadržaja ugostiteljstva, trgovine i smještaja (primjerice tematizirani ljetni kampovi za djecu i mladež).

Provedbeni koraci

Realizacija projekta podrazumijeva: Razradu projektne ideje za uspostavljanje dvaju izletišta na području grada (Trbušanci,

Kunjevci), definiranje koncepta njihova uređenja i tematiziranja, uključujući i izradu terminskog plana njihove fazne realizacije te procjenu troškova i ocjenu društvene opravdanosti

Rješavanje vlasničkih pitanja i usuglašavanje projekta s javnim poduzećima (dobivanje koncesija/prava korištenja) za izletišta/dijelove izletišta koja se nalaze u njihovoj nadležnosti

Usuglašavanje prostornoplanske dokumentacije s prihvaćenim dokumentom, izrada detaljne projektne dokumentacije i dobivanje dozvola

Realizaciju (faznu) i kontrolu provođenja projekta, uključujući i odabir najboljeg ponuđača za realizaciju projekta i komunalno opremanje te davanje u (pot)koncesiju komercijalnih sadržaja u izletištima.


TZ grada Vinkovaca i VSŽ Hrvatske vode Hrvatske šume Udruge Lokalne/županijske ustanove i

gospodarski subjekti Privatni investitori

Izvori financiranja

Gradski proračun Sredstva Hrvatskih voda Sredstva Hrvatskih

šuma TZ Vinkovaca i VSŽ Sredstva

lokalnih/županijskih ustanova i gospodarskih subjekata

Sredstva privatnih investitora


75

Program 20 Proširivanje smještajne ponude

Područje djelovanja Turistička infrastruktura i suprastruktura Cilj programa Povećanje kvalitete i veličine komercijalne smještajne ponude u Vinkovcima

Opis

Iako sadašnja smještajna ponuda Vinkovaca u postojećim tržišnim uvjetima zadovoljava potražnju, moguće je ustvrditi da njezina kvalitativna razina, ali i raznolikost, uz pojedine iznimke, nema potencijal zadovoljiti očekivanja i potrebe ciljnih tržišnih segmenata u budućnosti. Programom se stoga uspostavljaju aktivnosti usmjerene na povećanje kvalitete i širenje spektra ponude smještaja u Vinkovcima, pri čemu pozornost zaslužuje sagledavanje mogućnosti za poticanje aktiviranja imovine/objekata koji se neadekvatno koriste (primjerice Pikov stan). Polazeći prije svega od uspostavljanja sustava financijskih i nefinancijskih poticaja, program se sadržajno treba nadovezati na preporuke Nacionalnog programa razvoja malog obiteljskog hotelijerstva i Nacionalnog programa unapređenja obiteljskog smještaja (Ministarstvo turizma).

Provedbeni koraci

Program obuhvaća dva segmenta: povećanje kvalitete ponude i njezino prilagođavanje potrebama i očekivanjima ciljnih segmenata Vinkovaca te širenje spektra ponude smještaja na području grada u segmentu hotela i sličnih objekata, kampova i obiteljskog smještaja. Provedbeni koraci u segmentu povećanja kvalitete ponude uključuju: Definiranje i transparentno etabliranje prioritetnih pravaca djelovanja Osmišljavanje i uspostavljanje sustava financijskih i nefinancijskih poticanja

povećanja kvalitete postojećih smještajnih objekata u aspektu tržišnog pozicioniranja i kvalitete usluga (programi obrazovanja, udružene promotivne i komunikacijske aktivnosti i sl.) te uređenja (tehnička pomoć u pripremi projekata, povezivanje ponuđača, subvencije i sl.)

Kontrolu provedbe i prilagođavanje. Provedbeni koraci u segmentu povećanja obujma i raznolikosti smještajne ponude uključuju: Definiranje i transparentno etabliranje prioritetnih pravaca djelovanja Osmišljavanje i uspostavljanje sustava nefinancijskih poticanja izgradnje/aktiviranja

novih smještajnih kapaciteta: programi internog marketinga, programi obrazovanja poduzetnika, tehnička pomoć u razradi projektne ideje, pripremi projektne dokumentacije te apliciranju za sredstva EU fondova/programa

Osmišljavanje i uspostavljanje sustava financijskih poticanja izgradnje/aktiviranja novih smještajnih kapaciteta, posebice na područjima od posebne važnosti za razvoj turističke aktivnosti: dodjela zemlje i koncesijska politika, komunalna naknada

Institucionalnu podršku investitorima u razvoju projekata: podrška u odnosima s različitim institucijama lokalne samouprave, medijatorske usluge u nastupu prema javnim (gradskim i državnim) poduzećima

Kontrolu provedbe i prilagođavanje.

Odgovorna institucija Grad Vinkovci Ostali dionici TZ grada Vinkovaca TZ VSŽ Privatni investitori

Izvori financiranja Gradski proračun TZ grada Vinkovaca i

VSŽ Sredstva privatnih investitora


76

Program 21 Prilagođavanje trgovačke ponude


Cilj programa Razvoj preduvjeta za plasman autohtonih proizvoda karakterističnih za šire okruženje Vinkovaca na turističkom tržištu

Opis

U uvjetima niske razine turističke potražnje nije moguće očekivati bitnije prilagođavanje trgovačkih gospodarskih subjekata potrebama i očekivanjima turista i posjetitelja. No, mogućnost kupovine zasigurno je važan aspekt ukupnog turističkog doživljaja neke destinacije te uz razvoj osnovne turističke infrastrukture i suprastrukture prilagođene ciljnim segmentima potražnje pozornost valja posvetiti i toj aktivnosti. Pri tome proces prilagođavanja turističke ponude valja sagledavati kroz vertikalnu integraciju/povezivanje proizvođača, trgovaca, nositelja osnovnih atrakcijskih sadržaja Vinkovaca (primjerice Sopot, Kunjevci ili Gradski muzej Vinkovci) te javnog sektora (Grad i gradska poduzeća) koji mogu utjecati na formiranje prostora/zona i sadržaja namijenjenih komercijalizaciji lokalnih autohtonih proizvoda.

Provedbeni koraci

Realizacija projekta pretpostavlja: Zoniranje glavnih turističkih punktova na području grada (uža povijesna jezgra,

Sopot, Kunjevci, Trbušanci) s ciljem rezerviranja prostora za uspostavljanje trgovačke ponude prilagođene potrebama turista/posjetitelja (ponuda različitih domaćih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda)

Uspostavljanje kriterija uređenja pojedinih lokacija Programe internog marketinga usmjerene na podizanje razine svijesti lokalnog

stanovništva i proizvođača o očekivanjima i potrebama turista/posjetitelja Tehničku pomoć lokalnim/regionalnim proizvođačima i seoskim domaćinstvima

(OPG) u osmišljavanju, proizvodnji i prezentaciji proizvoda namijenjenih turistima/posjetiteljima

Poticanje povezivanja lokalnih/regionalnih proizvođača i seoskih domaćinstava (OPG) radi usmjerene prezentacije i komercijalizacije proizvoda namijenjenih turistima

Uvjetovanu dodjelu (natječaj) raspoloživih gradskih prostora/objekata ponuđačima lokalnih proizvoda za organiziranje prezentacije i komercijalizacije usmjerene turistima/posjetiteljima

Kontrolu provedbe i prilagođavanje.


Gradska poduzeća TZ grada Vinkovaca Udruge Mali proizvođači/seoska

domaćinstva Privatni investitori

Izvor financiranja Sredstva Grada


77

Program 22 Urbana oprema obala Bosuta



Opis

Turistički potencijali rijeke Bosut već su prepoznati. Grad Vinkovci izradio je studije turističkih potencijala rijeke Bosut na području grada Vinkovaca kojima su sagledane/utvrđene postojeće i planirane namjene pojedinih zona te prometnih površina u zoni Bosuta (pristupne ceste, pješačke i biciklističke staze, staze za jahanje). Polazeći od postojećih planova, programom se uspostavlja akcijski/terminski plan aktivnosti izgradnje sadržaja na Bosutu sukladno proizvodima određenim u ovom dokumentu, odnosno zonama glavnih atrakcijskih točaka na području uže (povijesne) gradske jezgre i u okruženju. Pri tome je prioritet aktiviranje lokacija Sopot, Vidikovac i poteza u blizini mosta u Boškovićevoj ulici).

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti održivom korištenju Bosuta, uključujući monitoring kvalitete vode te flore i faune i mogućnosti njegova čišćenja (izmuljivanje dna, povećanje kisika u vodi, eliminiranje otpadnih voda, uklanjanje vodenog bilja na površini).

Provedbeni koraci

Realizacija projekta pretpostavlja: Zoniranje dinamike prioritetnog uređenja obale Bosuta iz perspektive turističkog

razvoja ovog dokumenta Razvoj (izvedbenih) programa uređenja pojedinih zona obale Bosuta Usklađivanje interesa s nadležnim institucijama te Hrvatskim vodama, izrada

projektne dokumentacije i dobivanje dozvola Realizaciju programa uređenja pojedinih zona, uključujući odabir najboljeg

izvođača i kontrolu izvođenja.



Hrvatske vode TZ grada Vinkovaca TZ VSŽ Udruge Lokalne/županijske


Izvori financiranja

Sredstva Hrvatskih voda Gradski proračun TZ grada Vinkovaca i VSŽ Sredstva

lokalnih/županijskih ustanova i gospodarskih subjekata

EU fondovi/programi


78

PODRUČJE: Promocija i prodaja

Program 23 Unapređenje destinacijskog web portala i e-marketing aktivnosti

Područje djelovanja Promocija i prodaja Cilj programa Primjena suvremenih alata prodaje i komunikacije u turizmu

Opis

Unapređenje učinkovitosti promocije, posebno u odnosu na stratešku orijentaciju prema segmentima koji uobičajeno koriste e-tehnologije, podrazumijeva unapređenje destinacijskog web portala http://www.tz-vinkovci.hr/. Potrebna unapređenja uključuju strukturu i organizaciju izbornika, sadržaja i Web 2.0 servisa te prilagođavanje stranica mobilnom formatu.

Održavanje i optimiranje portala zahtijeva stalan profesionalni angažman.

Sadržajno i organizacijski optimirani portal poželjno je iskoristiti na različitim informacijskim punktovima (centar za posjetitelje, informacijski punktovi, interpretacija, smještajni objekti i sl.).

Provedbeni koraci

Provedbene aktivnosti podrazumijevaju: Definiranje strukture i organizacije sadržaja Unapređenje postojećeg i izradu novog sadržaja Tehnička rješenja za Wb 2.0 i eksportiranje Održavanje i optimizaciju.

Odgovorna institucija TZ grada Vinkovaca Ostali dionici Grad Vinkovci TZ VSŽ

Izvori financiranja

TZ grada Vinkovaca i VSŽ

Gradski proračun HTZ i Ministarstvo

turizma


79

Program 24 Razvoj i operacionalizacija brenda grada Vinkovaca

Područje djelovanja Promocija i prodaja Cilj programa Oživotvorenje brenda Vinkovaca

Opis

Vinkovci danas nisu prepoznatljivi na nacionalnom ni međunarodnom (regionalnom) tržištu. Postupno ostvarivanje razvojne vizije turizma Vinkovaca kao turističke destinacije te pokrenuti programi unapređenja njezine konkurentne sposobnosti stvorit će uvjete za uspostavu zaokruženog i relevantnog imidža Vinkovaca na ciljanom turističkom tržištu. Valja naglasiti da razvoj i operacionalizacija brenda Vinkovaca podrazumijeva, uz osmišljavanje (provjeru) vizualnog identiteta, slogana i loga, znatno širi skup aktivnosti koji uključuje, uz aktivnosti njegove operacionalizacije, i aktivnosti njegova ispunjavanja (ispunjavanje obećanja koje brend nosi) kroz proizvode i usluge grada.

Razvoj i operacionalizaciju brenda Vinkovaca potrebno je povezati s istim procesom na razini županije i Slavonije.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija programa podrazumijeva tri skupa aktivnosti. Prvi skup aktivnosti odnosi se na konceptualnu razradu odrednica brenda te njegove interne i eksterne komunikacije. Ova skupina podrazumijeva provedbu sljedećih aktivnosti: Organizaciju brend radionica s različitim dionicima Sintezu inputa i generiranja alternativa ključne ideje brenda Organizaciju/verifikaciju i odabir ideje koja predstavlja srž destinacijskog brenda. Druga skupina aktivnosti obuhvaća operacionalizaciju brenda komunikacijom s tržištem: Izrada elemenata vizualnog identiteta (slogan, logo, boje) na temelju postavljene ideje

(projektni zadatak) u suradnji s odabranom reklamnom agencijom Komunikacija brend konstanti i vrijednosti brenda kroz cjelokupne promocijske i

komunikacijske aktivnosti. Treća skupina aktivnosti uključuje ispunjavanje obećanja brenda kroz proizvode i usluge Vinkovaca: Interna komunikacija konstanti i vrijednosti brenda među svim dionicima i

pružateljima turističkih usluga u Vinkovcima Određivanje nekoliko ključnih destinacijskih projekata koje će nositi brend Vinkovaca

(npr. arheološki parkovi, srebrno posuđe, kalendar i sl.) Uspostavljanje sustava financijskog i nefinancijskog poticanja gospodarskih subjekata

u implementaciji brenda Uključivanje brend konstanti i vrijednosti brenda u pojedine proizvode i usluge

Vinkovaca.


Grad Vinkovci i TZ grada Vinkovaca

Ostali dionici TZ VSŽ Lokalno stanovništvo, udruge,

gospodarski i društveni sektor

Izvor financiranja

TZ grada Vinkovaca i VSŽ

Gradski proračun HTZ


80

Program 25 Razrada, provedba i kontrola učinkovitosti operativnih marketinških aktivnosti

Područje djelovanja Promocija i prodaja Cilj programa Efikasna marketinška podrška novom tržišnom pozicioniranju Vinkovaca

Opis

Polazeći od strateških marketinških odrednica postavljenih ovim dokumentom, program uspostavlja sustav pripreme i verificiranja godišnjih destinacijskih operativnih marketinških planova, monitoringa njihova izvršenja, kontrole učinkovitosti pojedinih aktivnosti te međugodišnjeg/unutargodišnjeg prilagođavanja/korekcije aktivnosti.

Operativni marketinški planovi posebno razrađuju i određuju promocijske i e-marketinške aktivnosti prema vrsti. Planovima se utvrđuje i organizacija/(su)financiranje manifestacije i događanja u destinaciji u nadležnosti TZ Vinkovaca i druge aktivnosti kao što su organizacija stručnih putovanja, izdavanje posebnih promotivnih materijala. Budžetirajući svaku pojedinu aktivnost, planovi utvrđuju i odgovornost (projektna odgovornost specifične osobe) te rokove izvršenja.

Operativne planove nužno je povezati s operativnim planovima TZ VSŽ.

Provedbeni koraci

Operacionalizacija programa podrazumijeva: Izradu godišnjih operativnih marketinških planova Realizaciju operativnih marketinških aktivnosti definiranih godišnjim planovima Praćenje učinkovitosti marketinških aktivnosti te prilagođavanje strateških i

operativnih marketinških planova.

Odgovorna institucija TZ grada Vinkovaca Ostali dionici Grad Vinkovci TZ VSŽ

Izvori financiranja TZ grada Vinkovaca i VSŽ Gradski proračun HTZ


81

Program 26 Jačanje funkcije destinacijskog turističkog posredovanja (DMK)

Područje djelovanja Promocija i prodaja Cilj programa Unapređenje komercijalizacije destinacijskih turističkih proizvoda

Opis

Turistička ponuda Vinkovaca je skromna, i po raznolikosti ponude pojedinih usluga, i po broju njihovih ponuđača. U uvjetima nedovoljne potražnje i nerazvijene ponude potrebno je inicirati stvaranje složenih turističkih proizvoda. Budući da se radi o poduzetničkoj aktivnosti, takvu ulogu mogu u ovom trenutku preuzeti destinacijske menadžment kompanije, primjerice tvrtka u javnom vlasništvu Polet d.o.o., odnosno turistički posrednici specijalizirani za prodaju destinacijskih turističkih proizvoda povezivanjem usluga postojećih i novih malih ponuđača. To bi osiguralo da se formiranjem aranžmana 'skrojenih' prema mjeri i očekivanjima specifičnih ciljnih skupina u relativno kratkom roku ostvare pretpostavke za komercijalizaciju portfelja turističkih proizvoda Vinkovaca. Pri tome je poželjna specijalizacija lokalnih, ali i vanjskih turističkih posrednika radi postizanja što veće kvalitete ponude te izravnijeg pristupa potražnji i partnerima/posrednicima.

Proces jačanja destinacijskog turističkog posredovanja u uvjetima niske turističke aktivnosti potrebno je potaknuti različitim financijskim i nefinancijskim mjerama Grada i Turističke zajednice, odnosno njihovim županijskim/regionalnim povezivanjem s drugim dionicima.

Provedbeni koraci

Provedbene aktivnosti podrazumijevaju: Definiranje prioritetnih složenih turističkih proizvoda Osiguranje stimulativnog sustava poticanja postojećih/novih turističkih posrednika

za pokretanje kreiranja i komercijalizacije destinacijskih turističkih proizvoda Podizanje kvalitete ljudskog potencijala turističkih posrednika uključenih u plasman

destinacijskih turističkih proizvoda Realizaciju, kontrolu provođenja i prilagođavanje programa.

Odgovorna institucija TZ grada Vinkovaca Ostali dionici Grad Vinkovci TZ VSŽ Turističke agencije

Izvori financiranja TZ grada Vinkovaca i

VSŽ Gradski proračun


82

8. PLAN UPRAVLJANJA POVIJESNOM I KULTURNOM BAŠTINOM

8.1. Legislativni i institucionalni okvir

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara20 (Narodne novine br. 69/99., 151/03., 157/03.,

Ispravak, 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13. i 152/14. ) uređuje, među ostalim,

vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom te mjere i poslove zaštite i

očuvanja kulturnih dobara.

Zaštitom kulturnih dobara kao provedbom mjera zaštite pravne i stručne naravi u skladu s

pravilima konzervatorske struke osigurava se:

Očuvanje, tj. provedba mjera zaštite radi produljenja trajanja spomeničkih svojstava

kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju te prenošenje kulturnih dobara

budućim naraštajima

Stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih

za njihovo redovito održavanje, odnosno sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te

poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i

namjene kulturnoga dobra

Sprečavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva,

oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost, odnosno

sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog

ugrožavanja dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili

neovlaštene uporabe, uključujući i nadzor nad iznošenjem i uvozom kulturnih dobara

Uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe

potrebama pojedinca i općem interesu.

Tijelo nadležno za zaštitu je konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području

kulturno dobro nalazi, dok poslove istraživanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja,

konzerviranja, održavanja, obnove, korištenja i prometa kulturnim dobrima mogu obavljati

specijalizirane pravne i fizičke osobe.

Zakon utvrđuje sljedeće vrste kulturnih dobara:

Nepokretna kulturna dobra

grad, selo, naselje ili njegov dio

građevina ili njezini dijelovi te građevina s okolišem

elementi povijesne opreme naselja

područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama

arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone

područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima

krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru

vrtovi, perivoji i parkovi

20 U smislu zakona kulturna dobra su: (i) pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i znanstvenog značenja, (ii) arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost, (iii) nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština te (iv) zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

83

tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti. Pokretna kulturna dobra

zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, u drugim pravnim osobama, državnim i upravnim tijelima te kod fizičkih osoba

crkveni inventar i predmeti

arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi

filmovi

arheološki nalazi

antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna

etnografski predmeti

stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine

dokumentacija o kulturnim dobrima

kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.

uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.

Nematerijalna kulturna dobra

jezik, dijalekti, govori i toponimika te usmena književnost svih vrsta

folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja i druge tradicionalne pučke vrednote

tradicijska umijeća i obrti.

Iz perspektive dugoročne vizije očuvanja, zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine

Republike Hrvatske, Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne

baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. (Ministarstvo kulture RH) utvrđuje kako je

kulturna baština temelj očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta te kulturnog razvitka i

održivog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Pri tome su postavljena tri strateška cilja:

Povećanje efikasnosti i uspješnosti politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi

njezina održivog korištenja

Povećanje prihoda i drugih koristi od održivog korištenja kulturne baštine21

Podizanje razine svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom

korištenju kulturne baštine.

8.2. Metodološki okvir

Prostorno-povijesni razvoj Vinkovaca rezultirao je bogatstvom utvrđenih kulturnih dobara koja

se nalaze na njegovu području, a očekuju se i nova koja će se tijekom istraživanja u budućnosti

tek otkriti. Postojeća kulturna dobra uključuju povijesne cjeline, pojedinačna nepokretna

kulturna dobra te brojna pokretna kulturna dobra i jedno nematerijalno kulturno dobro. Imajući

na umu specifičnost zaštite svake vrste kulturnih dobara, ali i potrebu uspostavljanja preduvjeta

da se kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju više usmjere potrebama pojedinca i općem

interesu, uključujući i turizam, u ovom se dijelu razrađuje Plan upravljanja povijesnom baštinom

21 Valja napomenuti da Strategija određuje poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini kao skupinu onih djelatnosti čijim proizvodima i uslugama komercijalnu vrijednost daje kreativni rad utemeljen na poznavanju povijesti, umjetnosti i kulture. Takve aktivnosti pridonose stvaranju simboličkih vrijednosti i njegovanju identiteta, a u pravilu se ne financiraju iz javnih izvora i na tržištu imaju svoje specifične potrošače. Kao područja koja dobro pokrivaju kompleks poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini izdvajaju se: (i) kulturne industrije (kreiranje i produkcija glazbe, umjetničkih predstava, obrta, književnosti, vizualne umjetnosti, izložbi, festivala, kao i izdavaštva, arhitekture, dizajna i dr.) te (ii) kulturni menadžment (istraživanje, planiranje, produkcija, organiziranje, vođenje kulturnih projekta, financiranje, marketing, promocija, informiranje te edukacija i osposobljavanja menadžera).

84

koji bi trebao, u okviru postojećeg zakonodavnog/institucionalnog okruženja, umanjiti

ugroženost kulturne baštine procesima globalizacije, ali i osigurati njezinu društvenu i

gospodarsku valorizaciju.

Razumijevajući činjenicu da se baština ne može štititi kao izolirano područje niti može biti izuzeta

iz razvojnih aktivnosti i društvenih promjena u okruženju, današnji pristup zaštiti baštine vodi

prema uključivanju znatno šireg skupa dionika u proces menadžmenta i definiranju višestrukih

ciljeva, odnosno potrebi participativnog/inkluzivnog pristupa definiranju Plana. Pri tome se

može ustvrditi da sustav menadžmenta kulturne baštine treba pomoći očuvanju i menadžmentu

određene imovine ili skupine objekata tako da zaštiti vrijednosti baštine i da, kada je to moguće,

pobudi šire društvene, ekonomske i ekološke koristi izvan onih koje se mogu izravno povezati s

baštinom. U tom smislu, budući uspjeh sustava menadžmenta baštine ovisi, među ostalim, o

mogućnosti pristupa zasnovanom na vrijednostima (Slika 8.1.), sposobnosti anticipiranja i

upravljanja promjenama te investiranja u odnos između baštine i društva.

Upravo je vrijednosni sustav planiranja ključan odgovor na problem rasta složenosti upravljanja

baštinom, a polazi od toga da se, prihvaćajući pretpostavku da članovi zajednice pridružuju

različite vrijednosti baštini, proces planiranja menadžmenta kulturne baštine zasniva na

kulturnom značaju baštine za društvo. Sukladno ovom pristupu prvi korak planiranja je primjena

participativnog procesa koji uključuje sve dionike koji imaju interes za zaštitu kulturnih dobara.

Određivanje važnosti postaje okvir za razvoj politike zaštite i strategije koja uzima u obzir stanje

objekta, zakonodavni okvir i potrebe zajednice.22

Slika 8.1. Pristup planiranju zasnovan na vrijednostima

Izvor: UNESCO World Heritage Centre, IUCN, ICOMOS, ICCROM: Managing cultural world

heritage

Metodološki okvir za uspostavljanje sustava upravljanja povijesnom baštinom grada Vinkovaca

te definiranje ključnog strateškog dokumenta kojim se taj sustav ocrtava dodatno rasvjetljava

manual UNESCO-a Upravljanje svjetskom kulturnom baštinom (Managing cultural world

heritage) kojim se, uz ostalo, identificiraju tri skupine s 9 obilježja koje su zajedničke svim

sustavima menadžmenta baštine bez obzira na razinu (nacionalnu i regionalnu, odnosno mikro

razinu pojedine lokacije):

22 Prema UNESCO World Heritage Centre, IUCN, ICOMOS, ICCROM: Managing cultural world heritage (Menadžment svjetske kulturne baštine), published by United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, France, 2013.

Prikupljanje podataka

Ocjena važnosti (vrijednosti i obilježja)

Ocjena uvjeta

Planiranje zaštite/menadžment

85

Elementi Pravni okvir

Institucionalni okvir Resursi

Sustav upravljanja baštinom trajan je okvir koji čine pravni okvir koji određuje razloge njegova postojanja, institucije koje uspostavljaju organizacijsku strukturu djelovanja i donošenja odluka te ljudski, financijski i intelektualni resursi potrebni da sustav djeluje.

Procesi Planiranje

Implementacije Monitoring

Zajedno i u međusobnom odnosu procesi podržavaju/omogućuju planiranje, implementaciju i monitoring aktivnosti kako bi se dobili rezultati koji jamče konzerviranje i menadžment lokacije i njezinih pridruženih vrijednosti na održiv način.

Rezultati Ishod

Proizvod Unapređenja

Dostizanje željenih/specifičnih ciljeva (ishoda) postavljenih od glavnih dionika, odnosno 'kulturnih dobara', ključni je smisao postojanja sustava upravljanja povijesnom baštinom. Učinkovito dostizanje tog cilja ovisi o tome kako pojedina kulturna dobra uspijevaju generirati željene rezultate (proizvode), ali i o procesu stalnog unapređenja sustava upravljanja u odnosu na nedostatke, nove potrebe i/ili promjene okruženja.

Menadžment kulturne baštine tako objedinjuje krug planiranja, primjene i monitoringa kako bi

se realizirale aktivnosti zaštite, interpretacije i pristupa kulturnom dobru u širem kontekstu

održivosti i dijeljenja koristi.

Polazeći od definiranog okvira pristupa planiranju/menadžmentu kulturnih dobara, u nastavku

se uvodno daje pregled i ocjena kulturnih dobara grada Vinkovaca u kontekstu njegova

prostorno-povijesnog razvoja i opisanog nacionalnog legislativnog i institucionalnog okvira.

Potom se definiraju ciljevi programa te se razrađuju projekti koji bi trebali:

Dodatno pridonijeti razumijevanju vrijednosti kulturnih dobara grada Vinkovaca kao

pretpostavke daljnjeg uspostavljanja efikasnog sustava upravljanja povijesnom

baštinom, imajući na umu da ni jedno kulturno dobro s područja Vinkovaca nije na listi

kulturnih dobara od nacionalnog značaja

Potaknuti participaciju svih zainteresiranih dionika u procesu menadžmenta povijesno-

kulturne baštine grada

Osigurati daljnje istraživanje, proučavanje, čuvanje, restauriranje, konzerviranje,

održavanje, obnovu povijesno-kulturne baštine grada

Unaprijediti održivo korištenje povijesne baštine na način koji će pridonijeti stvaranju

dodatne koristi za zainteresirane dionike.

Posebno je važno naglasiti da je UNESCO, prepoznajući činjenicu da su lokacije svjetske baštine

važne turističke destinacije koje, ako se njima adekvatno upravlja, imaju značajan potencijal za

gospodarski razvoj lokalnih zajednica i njihovu dugoročnu održivost, uspostavio poseban

program vezan uz turizam. Radi se o programu UNESCO World Heritage and Sustainable Tourism

Programme (UNESCO-ov Program svjetske baštine i održivog turizma) koji potiče suradnju

86

dionika na prostorima na kojima je planiranje razvoja turizma i upravljanje povijesnom baštinom

integrirano na destinacijskoj razini tako da se kulturna baština vrednuje i zaštiti i osigura razvoj

odgovarajućih oblika turizma.

Vizija je programa da svjetska baština i dionici u turizmu kroz odgovarajuće upravljanje turizmom

dijele odgovornost potrebnu za čuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa izuzetne svjetske

vrijednosti.

Misija programa je olakšati upravljanje i razvoj održivog turizma ove svjetske baštine podizanjem

svijesti, sposobnosti i uravnoteženog sudjelovanja svih dionika s ciljem zaštite imovine i njezine

svjetske vrijednosti. Pri tome se vodi računa o tome da turizam kroz održivi razvoj pridonosi

lokalnoj zajednici i kvaliteti doživljaja posjetitelja.

Ključni faktori važni za realizaciju vizije i misije UNESCO-ove svjetske baštine i održivog

turističkog razvoja su:

Interpretacija i implementacija Konvencije o svjetskoj baštini koja obuhvaća održivi

turizam

Politike i okviri nacionalne, regionalnih i lokalnih samouprava koje prepoznaju održivi

turizam kao važan alat za upravljanje kulturnom i povijesnom baštinom

Svijest i posvećenost dionika održivom razvoju te njihovi kapaciteti da na takav način

upravljaju turizmom

Ponos i osjećaj odgovornosti lokalne zajednice prema objektima svjetske baštine te

njihov doprinos čuvanju imovine i održivom upravljanju turizmom u destinacijama

svjetske baštine

Vrednovanje svjetske baštine od strane turističkog sektora koji se bavi njenim

očuvanjem osiguravajući da su turističke aktivnosti temeljene na odgovornosti i da

podržavaju društveni i ekonomski razvoj

Razumijevanje i uvažavanje važnosti svjetske baštine od strane posjetitelja te njihovo

odgovorno ponašanje.

Ciljevi programa su:

Integrirati održive principe turizma u mehanizme Konvencije o svjetskoj baštini

Jačati poticajno okruženje koje zagovara politike, strategije, okvire i alate koji podržavaju

održivi turizam kao važno sredstvo za zaštitu i upravljanje kulturnom i prirodnom

baštinom neizmjernih svjetskih vrijednosti

Promicati sudjelovanje dionika u planiranju, razvoju i upravljanju održivim turizmom koji

slijedi odredišni pristup očuvanju baštine i fokusira se na osnaživanje lokalne zajednice

Osigurati da dionici vezani uz svjetsku baštinu svojim kapacitetima i alatima upravljaju

učinkovito, odgovorno i održivo u skladu s lokalnim kontekstom i potrebama

Promicati kvalitetu turističkih proizvoda i usluga koji potiču odgovorno ponašanje među

dionicima i pridonose razumijevanju i uvažavanju koncepta vrijednosti i zaštite svjetske

baštine.

87

8.3. Prostorno-povijesni razvoj Vinkovaca

Prva naselja na području grada Vinkovaca pojavila su se tijekom mlađeg kamenog doba, a

kontinuitet njegove naseljenosti do danas moguće je prepoznati prema sljedećim važnijim

povijesnim razdobljima (vidi Prilog 2: Povijesna razdoblja u razvoju Vinkovaca):

Prapovijesna naselja

Rimsko doba (Cibale)

Rani srednji vijek

Naselje Sv. Ilija (oko 1100. godine - 1526.)

Tursko doba (1536. - 1691.)

Barok /18. stoljeće (1700. - 1798.)

Razdoblje historicizma i modernizacije (1873. - 1918.)

Secesija i rana moderna/Vinkovci od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Drugog svjetskog

rata

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata.

Povijesni razvoj Vinkovaca rezultirao je brojnim kulturnim dobrima koja se nalaze na njegovu

području. Pri tome se ni jedno kulturno dobro s područja Vinkovaca ne nalazi na listi kulturnih

dobara od nacionalnog značaja, dok 4 kulturna dobra (Kamenica, arheološko nalazište Ervenica

- sjever, arheološko nalazište Jošine - Dionice i Ostava srebrnog posuđa iz Vinkovaca) imaju

status preventivno zaštićenog kulturnog dobra. Pregled kulturnih dobara Vinkovaca s njihovom

klasifikacijom i opisom prema podacima Registra kulturnih dobara nalazi se u Prilogu 2.

8.4. Ciljevi

Polazeći od ključnih načela upravljanja povijesnom baštinom i nacionalnih strateških ciljeva

zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine (poglavlje 8.1.) te razvojnih

odrednica postavljenih u ovom dokumentu, ciljevi plana upravljanja povijesnom baštinom su:

Osigurati kontinuirano istraživanje, proučavanje, čuvanje, restauriranje, konzerviranje,

održavanje, obnovu povijesno-kulturne baštine grada

Potaknuti kontinuirano znanstveno verificiranje vrijednosti kulturnih dobara grada

Vinkovaca te 'duh mjesta' Vinkovaca kao arheološke zone i povijesno-kulturne cjeline te

njihovo razumijevanju među ključnim dionicima

Omogućiti održivo korištenje povijesno-kulturne baštine Vinkovaca u gospodarske

svrhe, posebice u svrhu turizma, te osigurati generiranje relevantne međunarodne

prepoznatljivosti i kulturne baštine grada i njegove turističke ponude zasnovane na

kulturno-povijesnom supstratu

Uspostaviti pretpostavke za određivanje prioriteta stavljanja povijesne i kulturne

baštine u turističku gospodarsku funkciju, i to posebice Gradskog muzeja Vinkovci,

arheološkog nalazišta Sopot i graditeljskog sklopa Meraja, za koje se procjenjuje

(sukladno mišljenju Konzervatorskog odjela u Vukovaru) da posjeduju potencijal za brzo

aktiviranje.

Polazeći od postavljene vizije turizma te tražeći zajedničku poveznicu/zajednički nazivnik za sva

tri postavljena cilja plana upravljanja povijesnom baštinom te s obzirom na postojeću

88

lokalnu/stručnu percepciju visoke važnosti postojeće i potencijalne povijesno-kulturne baštine,

moguće je ustvrditi da bi:

stjecanje nacionalnog statusa/značaja arheološke zone/kulturno-povijesne cjeline

Vinkovaca (upis na listu kulturnih dobara nacionalnoga značenja), a potom i

kandidiranje, odnosno provedba procesa pripreme za kandidaturu grada Vinkovaca kao

povijesno-kulturne cjeline u kojoj postoji kontinuirano stanovanje više od pet i pol

tisućljeća (ili još dulje) na listu UNESCO-ove svjetske baštine, predstavljalo kvalitetan

okvir za uspostavljanje sustava menadžmenta kulturne baštine Vinkovaca, odnosno

'ideju vodilju' povezivanja svih predloženih mjera/programa tog sustava. Polazeći od

postavljenih ciljeva, moguće je ustvrditi da Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i

prirodne baštine23 kojom se potiču zemlje potpisnice na identificiranje, zaštitu, čuvanje

i prezentiranje baštine te se utvrđuju kriteriji liste svjetske baštine, a onda i odrednice

UNESCO-ova Programa svjetske baštine i održivog turizma, pruža kvalitetan okvir za

određivanje ključnih mjera (skupina programa)/programa upravljanja/menadžmenta

kulturnom baštinom na području Vinkovaca.

Konvencija tako posebno izdvaja mjere kojima se osigurava:

zaštita, konzerviranje i prezentacija baštine

tehničko i znanstveno praćenje aktivnosti kojima se potencijalno ugrožava baština

pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu baštine

uspostavu centara za zaštitu baštine i znanstvena istraživanja

uključivanje baštine u život zajednice

kapacitet i sredstva za učinkovito, odgovorno i održivo upravljanje turizmom na osnovi

lokalnog okruženja i potreba.

8.5. Proces priprema za nominaciju Vinkovaca za ulazak na listu svjetske baštine

Proces pripreme za nominaciju pojedinog lokaliteta za ulazak na UNESCO-ovu listu svjetske

baštine detaljnije je prikazan u manualu UNESCO-a, World Heritage Convention, ICCROM,

ICOMOS, IUCN: Preparing World Heritage Nominations, second edition, 2011. Priručnik pruža

objašnjenje procesa pripreme nominacije, definiranja i razumijevanja lokaliteta, pripreme

dokumentacije za nominaciju te procesa evaluacije. Važno je naglasiti da samo zemlje koje su

potpisale Konvenciju o zaštitu kulturne i povijesne baštine mogu podnijeti nominacije za upis

svojih lokaliteta na listu svjetske baštine. Proces upisa lokaliteta odvija se u 4 koraka:

Priprema nacionalne tentativne liste, odnosno uvrštavanje lokaliteta na tentativnu listu

na osnovi odluke zemlje

Priprema nominacije na temelju izrađene dokumentacije, odnosno nacionalne odluke o

tome koji će se lokalitet nominirati na listu

Procjena Povjerenstva za svjetsku baštinu (World Heritage Committeea) o uvrštavanju

lokaliteta na listu, nakon evaluacije Međunarodnog vijeća za spomenike i lokalitete

23 Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Narodne novine, Međunarodni ugovori 12/93 Usvojena: PARIZ,

1972.; Republika Hrvatska stranka Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991.; Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 8. listopada 1991.

89

(International Council on Monuments and sites - ICOMOS) i Međunarodne unije za

očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature - IUCN)

Upravljanje i zaštita lokaliteta na listi kako bi se zaštitila njihova izvanredna univerzalna

vrijednost, za proces upravljanja i zaštite.

Uvjet da lokalitet bude uvršten na popis svjetske baštine jest da ima izvanrednu univerzalnu

vrijednost (Outstanding Universal Value), koja se definira kao kulturni i/ili prirodni značaj koji je

tako poseban da prelazi nacionalne granice i ima opći značaj za današnje i buduće generacije. Pri

tome je prije nominacije korisno da se prikupe raspoložive informacije i dokumentacija o

lokalitetu te donese odluka o tome jesu li potrebne dodatne aktivnosti vezane uz:

Istraživanja – jesu li postojeća istraživanja relevantna za nominaciju ili su potrebna

dodatna istraživanja

Inventarizacija – kakva inventarizacija koja dokumentira lokalitet postoji i je li potreban

dodatni rad da bi se inventarizacija kompletirala i ažurirala

Dokumentacija – koja se odnosi na brojne kategorije informacija koje su potrebne za

ispunjavanje zahtjeva nominacije – je li ono što postoji dovoljno da bi se kompletirala

nominacija i što je još potrebno učiniti

Analiza dionika – tko sve mora biti uključen u nominaciju, uključujući one koji su izravno

vezani uz lokalitet.

Ključni dio nominacije je eksplikacija potencijalne izvanredne univerzalne vrijednosti lokaliteta

koja podrazumijeva iscrpan rad koji se može sažeti:

Razumijevanjem vrijednosti lokaliteta i kriterija svjetske baštine koji se na njega mogu

primijeniti

Provođenjem globalne komparativne analize kako bi se provjerile vrijednosti lokaliteta

u odnosu na usporedivu svjetsku baštinu i druge svjetske relevantne odabrane lokalitete

Potvrdom kriterija koji trebaju činiti osnovu nominacije i izradom Iskaza o izvanrednoj

univerzalnoj vrijednosti (Statement of Outstanding Universal Value).

Tri temeljna uvjeta da bi se za neki lokalitet moglo reći da ima izvanrednu univerzalnu vrijednosti:

Lokalitet mora ispunjavati minimalno jedan od 10 kriterija za upis na listu, od kojih se 6

odnosi na kulturna24, a 4 na prirodna dobra

Lokalitet mora ispunjavati uvjete integriteta (kulturna i prirodna baština) i autentičnosti

(primjenjuje se na kulturnu baštinu); autentičnost se odnosi na mogućnost kredibilnog

dokazivanja atributa lokaliteta koji pokazuju njegovu izvanrednu univerzalnu vrijednost,

dok se integritet odnosi na mjeru cjelovitosti ili netaknutosti/neoštećenosti atributa koji

pokazuju koncept izvanredne univerzalne vrijednosti

Lokalitet ispunjava uvjete koji se odnose na zaštitu i upravljanje.

24 Šest kriterija koji se odnose na kulturna dobra jesu da: i. predstavlja remek-djelo ljudskog kreativnog genija; (ii) predstavlja odraz važnih razmjena ljudskih vrijednosti u nekom vremenskom razdoblju ili kulturnom području svijena na razvoj arhitekture ili tehnologije, spomeničke umjetnosti, planiranje gradova ili dizajn krajolika, (iii) nosi jedinstveno ili barem izvanredno svjedočanstvo kulturne tradicije ili civilizacije koja postoji ili je nestala, (iv) predstavlja izvanredan primjer vrste građevine, arhitektonskog ili tehnološkog kompleksa ili krajolika koji predstavlja značajno/a razdoblja ljudske povijesti, (v) predstavlja izvanredan primjer tradicionalnog ljudskog naselja, korištenja tla ili mora koji je karakterističan za cijelu kulturu (kulture) ili ljudsku interakciju s okolišem posebno kada je postala osjetljiva pod utjecajem nepovratnih promjena, (vi) izravno ili opipljivo povezan s događajima ili živom tradicijom, s idejama ili vjerovanjima, s umjetničkim i književnim radom izvanredne univerzalne vrijednosti (kriterij se primjenjuje samo uz neki drugi kriterij).

90

Polazeći do opisanih odrednica procesa nominacije za ulazak na UNESCO-ovu listu svjetske

baštine, u slučaju grada Vinkovaca nameće se niz koraka u sljedećih 5 godina. Njima će se

unaprijediti razina zaštite i očuvanja kulturne baštine, uspostaviti osnovica za njihovu

eventualnu stručnu i znanstvenu valorizaciju kao kulturnih dobara od najvećeg nacionalnog

značenja za Republiku Hrvatsku te povećati razina prepoznatljivosti. Sadržajno usklađene s

propisima Republike Hrvatske vezanim uz zaštitu i očuvanje kulturnih dobara te UNESCO-ovim

priručnikom Preparing World Heritage Nominations, predložene aktivnosti predstavljaju

kvalitetnu podlogu za utemeljeno donošenje odluke o nastavku aktivnosti na provedbi

nominacije Vinkovaca za ulazak na listu svjetske baštine:

Definiranje plana daljnjih istraživanja te inventarizacije i dokumentacije arheološke

/povijesne građe i njegova provedba

Ocjena vrijednosti/relevantnosti baštine u odnosu na kriterije svjetske baštine

Provođenje globalne komparativne analize vrijednosti zone u odnosu na usporedive

zone na listi svjetske baštine

Stjecanje nacionalnog statusa/značaja arheološke zone/kulturno-povijesne cjeline

Vinkovaca (upis na listu kulturnih dobara nacionalnoga značenja).

U proces vrednovanja relevantnosti kulturne baštine grada Vinkovaca te eventualne pripreme

nominacije treba uključiti i aspekt regionalne baštine, a prije svega lokaliteta Vučedol.

8.6. Programi upravljanja povijesnom i kulturnom baštinom

Program upravljanja povijesnom baštinom 1 Organizacijska podrška Područje djelovanja Organizacijska podrška

Cilj programa Osigurati kontinuirano istraživanje, proučavanje, čuvanje, restauriranje, konzerviranje, održavanje, obnovu povijesno-kulturne baštine grada.

Opis

Osiguranje kvalitetnog upravljanja povijesnom baštinom nezaobilazan je korak efikasnog upravljanja povijesnom baštinom. U cilju osiguranja realizacije plana upravljanja povijesnom baštinom grada Vinkovaca uspostavlja se dvorazinski organizacijski model upravljanja i menadžmenta. Prvu razinu čini razina menadžmenta, organizacijska jedinica ustrojena kao nova jedinica ili definirana kao skup poslova postojeće jedinice gradske uprave, nadležna za realizaciju/izvršenje planiranih aktivnosti zaštite i očuvanja kulturno-povijesne baštine, uključujući izradu prijedloga godišnjeg plana rada. Drugu razinu čini razina nadzora, organizacijska jedinica ustrojena kao posebno tijelo pri uredu gradonačelnika/Gradskom vijeću sastavljeno od predstavnika jedinice lokalne samouprave te renomiranih vinkovačkih i hrvatskih stručnjaka za zaštitu i očuvanje kulturno-povijesne baštine. Tijelo je nadležno za monitoring i kontrolu realizacije godišnjih planova upravljanja povijesnom baštinom te izradu strateškog/srednjoročnog plana zaštite i očuvanja kulturno-povijesne baštine grada Vinkovaca i vođenje procesa pripreme nominacije za listu svjetske baštine (Poglavlje 8.5.).



Gradski muzej Vinkovci Konzervatorski odjel u

Vukovaru Znanstveno-stručne institucije

u RH

Izvor financiranja Gradski proračun Vremenska dinamika

Početak: 2015. godine Završetak: kontinuirano

Program upravljanja povijesnom baštinom 2 Georadarska istraživanja povijesne jezgre Vinkovaca

Područje djelovanja Istraživanje, očuvanje i prezentacija kulturne baštine

91

Cilj programa Otkrivanje arheoloških ostataka u povijesnoj jezgri grada te definirati njihov potencijal s obzirom na dosadašnje rezultate istraživanja.

Opis

Na području povijesne jezgre grada Vinkovaca provode se georadarska istraživanja koja omogućuju dobivanje uvida u potencijalna arheološka nalazišta i utvrđivanje smjernica za sva daljnja arheološka istraživanja. Metoda također olakšava postupak dobivanja građevinskih dozvola, odnosno planiranja investicija na područjima od interesa. Riječ je o nedestruktivnim metodama koje se provode uz odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na čijem se području nalazi nalazište, a osiguravaju uvid u dubinu i dimenzije, materijale, položaj, očuvanost nalazišta. Takva su istraživanja važna i za daljnja istraživanja i potencijalnu verifikaciju kontinuiteta života na ovom prostoru, a time i za daljnji razvoj turizma, kako s aspekta nominacije na popis UNESCO-ove baštine, tako i vezno uz mogućnosti prezentacije, načina posjeta, odnosno općenito za valorizaciju kroz turističke proizvode. U okviru ovog programa potrebno je provesti georadarska istraživanja i na lokaciji Marica.



Ministarstvo kulture Konzervatorski odjel u

Vukovaru Gradski muzej Vinkovci Ovlaštene institucije za

provedbu istraživanja

Izvor financiranja Gradski proračun i

sredstva Ministarstva kulture

Vremenska dinamika


Program upravljanja povijesnom baštinom 3 Izrada konzervatorske podloge Područje djelovanja Organizacijska podrška

Cilj programa Utvrđivanje prioriteta za operativno upravljanje povijesnom baštinom i turističku valorizaciju.

Opis

Utvrđivanje potencijala ekonomskog korištenja baštine zahtijeva izradu nove konzervatorske podloge koja bi trebala sadržavati upute za uređenje povijesnih cjelina unutar grada Vinkovaca. Sukladno preporukama Konzervatorskog odjela u Vukovaru, konzervatorska podloga treba sadržavati inventarizaciju i identifikaciju, valorizaciju, kao i izradu smjernica s prikazom mjera zaštite i očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području grada, katalog zgrada koji će uključivati sve zgrade unutar zaštićene zone i zgrade u vrijednim zaštićenim cjelinama te upute za uređenje povijesne cjeline grada Vinkovaca koje će sadržavati opće smjernice, prijedlog sanacije i usklađivanje s uvjetima za svaku građevinu radi smanjivanja narušenosti vizure grada.


Konzervatorski odjel u Vukovaru

Ostali dionici

Gradski muzej Vinkovci Grad Vinkovci Znanstveno-stručne institucije

u RH

Izvor financiranja Gradski i državni

proračun Vremenska dinamika

Početak: 2015. godine Završetak: 2016. godine

92

Program upravljanja povijesnom baštinom 4 Zaštita povijesnih gradskih cjelina Područje djelovanja Istraživanje, očuvanje i prezentacija kulturne baštine

Cilj programa Cilj programa je pojedine gradske cjeline zaštititi kako bi se sačuvale u svom izvornom i tradicijskom obliku.

Opis

Kulturno-povijesne gradske cjeline su jedinstvene skupine gradskih ili seoskih građevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku, znanstvenu, društvenu ili tehničku važnost, a međusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obilježja (Ministarstvo kulture). Ona mogu biti povijesna naselja i dijelovi naselja te povijesno-memorijalna područja. Urbana cjelina Vinkovaca, uz povijesne cjeline Iloka i Vukovara, jedna je od tri zaštićene gradske cjeline na području Vukovarsko-srijemske županije. Prostornoplanskom dokumentacijom grada već su utvrđena osnovna načela zaštite pojedinih zona/cjelina, a programom se uspostavljaju dodatni kriteriji (koje će biti potrebno unijeti u prostornoplansku dokumentaciju) kojima će se zaštititi i prezentirati preostala urbanistička i arhitektonska obilježja pojedinih zona povijesnog razvoja Vinkovaca (npr. razdoblje rimske urbanizacije, vojnograničarske urbanizacije, osmanske vlasti, baroka, klasicizma, historicizma, secesije i rane moderne) kako bi se spriječile radnje koje bi izravno ili neizravno mogle promijeniti svojstva zaštićene gradske cjeline, odnosno kako bi se osigurala provedba mjera zaštite njezinih spomeničkih svojstava. Pri tome je potrebno osigurati proces obnove i uređivanja objekata/zona u vlasništvu grada i razviti programe subvencioniranja privatnog sektora u zaštiti i obnovi kulturnih dobara u njihovu vlasništvu (uključujući i različite oblike privatno-javnih partnerstva). Uređenje i zaštita povijesne jezgre znatno će pridonositi ostvarenju vizije razvoja turizma Vinkovaca. Sukladno Programu 6: Uređenje Vinkovaca, u procesu zaštite povijesnih cjelina potrebno je voditi računa i o uspostavljanju pravila za postavljanje reklamnih sadržaja.



Konzervatorski odjel u Vukovaru

Lokalno stanovništvo Gradska i javna poduzeća te

privatno gospodarstvo Znanstveno-stručne institucije

u RH

Izvor financiranja Gradski proračun EU fondovi

Vremenska dinamika


Program upravljanja povijesnom baštinom 5 Arheološke aktivnosti Područje djelovanja Istraživanje, očuvanje i prezentacija kulturne baštine Cilj programa Istražiti i zaštititi sva arheološka nalazišta na području grada Vinkovaca.

Opis

Na području grada Vinkovaca arheološka su se istraživanja provodila već u 19. stoljeću. Brojna vrijedna istraživanja ukazala su na kontinuitet naseljavanja od 8 tisuća godina. Međutim, na brojnim lokalitetima tek predstoje detaljnija istraživanja (arheološka iskopavanja, pregledi terena i drugo). Posebno je važno istražiti i zaštititi lokacije u gradu kako bi se utvrdio njihov potencijal, odnosno mogućnost 'otvaranja' i prezentacije javnosti (npr. terme). Ovim se programom predviđa intenziviranje daljnjih arheoloških aktivnosti na području grada Vinkovaca.




Vukovaru Znanstveno-stručne

institucije u RH

Izvor financiranja Gradski proračun Vremenska dinamika


93

Program upravljanja povijesnom baštinom 6 Turistifikacija Gradskog muzeja Vinkovci i zbrinjavanje Ostave srebrnog posuđa Područje djelovanja Istraživanje, očuvanje i prezentacija kulturne baštine Cilj programa Omogućiti održivo korištenje povijesno-kulturne baštine Vinkovaca u gospodarske svrhe.

Opis

Gradski muzej Vinkovci i Galerijski odjel objedinjavaju bogatu i vrijednu arheološku, etnološku, povijesnu građu s vinkovačkog i drugih područja. Razumijevajući ulogu ovog muzeja kao dionika razvoja kulturnog turizma grada Vinkovaca, programom se realiziraju aktivnosti usmjerene na prilagođavanje ponude muzeja očekivanjima i potrebama jednodnevnih i višednevnih posjetitelja, ali i na dizajniranje i marketiranje njegova proizvoda na primjeren način. Polazeći od definiranih strateških usmjerenja Gradskog muzeja Vinkovci definiranih u Strateškom planu Gradskog muzeja Vinkovci za razdoblje 2013.- 2015., posebna pozornost posvećuje se kvaliteti doživljaja turista, odnosno kvalitetnom prezentiranju, suvremenom interpretiranju i promoviranju kulturnih proizvoda prilagođenih specifičnim očekivanjima i motivima pojedinih segmenata. Posebnu pozornost pri tome treba posvetiti pristupačnosti i razumijevanju interpretacije, odnosu prema korisniku, izvorima informacija, kontekstu izložaka, autentičnosti, održivosti, ugodi boravka i mogućnostima kupnje kao i istraživanju te osposobljavanju djelatnika. U okviru ostvarivanja ciljeva vizije i ciljeva Gradskog muzeja Vinkovci potrebno je sagledati mogućnosti da se u okviru muzeja osigura adekvatan smještaj Ostave srebrnog posuđa iz Vinkovaca koji će zadovoljavati i vrhunska sigurnosna mjerila. Gradski muzej Vinkovci dobio je uvjetno mišljenje prema kojem će mu se navedeni predmeti vratiti samo ako osigura odgovarajući smještaj.


Grad Vinkovci Ostali dionici Gradski muzej Vinkovci Konzervatorski odjel u

Vukovaru

Izvor financiranja

Gradski i državni proračun

Program uređenja: sufinanciranje sredstvima EU fondova/programa

Vremenska dinamika

Početak: 2017. godine Završetak: 2019.

Program upravljanja povijesnom baštinom 7 Arheološki lokalitet/nalazište Sopot – Arheološki park Arheološki lokalitet/nalazište Kamenica – Arheološki park Područje djelovanja Istraživanje, očuvanje i prezentacija kulturne baštine

Cilj programa Osigurati kontinuirano istraživanje, proučavanje, čuvanje, restauriranje, konzerviranje, održavanje, obnovu povijesno-kulturne baštine grada te njezinu prezentaciju.

Opis

Nad arheološkim lokalitetom/nalazištem Sopot obavljeno je sustavno arheološko istraživanje. Jedno od najvažnijih otkrića su tzv. sopotske kućice pa je danas na lokaciji postavljeno šest kućica koje tehnikom građenja i izgledom predstavljaju replike kućica iz sopotske kulture. Prostornim planom ovdje je predviđena sportsko-rekreacijska zona Sopot koja bi objedinila arheološko nalazište/park Sopot i tematski park. Programom se uspostavlja financijski i organizacijski okvir za daljnje istraživanje, zaštitu i prezentaciju lokaliteta. Nad arheološkim lokalitetom/nalazištem Kamenica uspostavljena je trajna zaštita. Radi se o memorijalno-cemeterijalnom kompleksu sa sakralnim objektom datiranim u 3.-4. stoljeće koji sadrži i ostatke velikog ranokršćanskog kompleksa. Nalazište ima velik potencijal za izučavanje, prezentaciju i korištenje budući da omogućava stjecanje uvida u presjek života stanovnika Cibala svih dohodovnih skupina. Programom se uspostavlja financijski i organizacijski okvir za daljnje istraživanje te zaštitu i očuvanje nalazišta/lokaliteta za koji se procjenjuje da ima međunarodnu važnost, kao i za prezentaciju i korištenje izgradnjom arheološkog parka. Arheološki park omogućit će prezentaciju i organizirani obilazak arheološkog nalazišta i dijela rekonstruiranih objekata koji su bili izgrađeni na lokalitetu.

94

Arheološki lokaliteti/arheološki parkovi raspolagat će i pratećom infra/suprastrukturom za prihvat turista (uključujući i sanitarije, rješenje prometa u kretanju i mirovanju, prihvat/info punkt, ulaz i interpretacija, suveniri, hrana i piće u tematskom parku i sl.).




Vukovaru Institucije ovlaštene za

istraživanje, proučavanje, restauriranje, konzerviranje, održavanje baštine

Izvor financiranja


Izgradnja parka: sredstva EU fondova/programa

Vremenska dinamika


Program upravljanja povijesnom baštinom 8 Jošine - Dionice i Ervenica - sjever Područje djelovanja Istraživanje i očuvanje kulturne baštine

Cilj programa Osigurati kontinuirano istraživanje, proučavanje, čuvanje, restauriranje, konzerviranje, održavanje, obnovu povijesno-kulturne baštine grada.

Opis

Arheološka nalazišta Ervenica - sjever i Jošine - Dionice imaju status preventivno zaštićenog kulturnog dobra. Radi se o lokalitetima koji imaju znanstveni, kulturni i obrazovni značaj te potencijal za buduća istraživanja i prezentaciju, posebice nalazište Jošine – Dionice, na kojem višegodišnja pojava arheoloških nalaza i rezultati istraživanja ukazuju na postojanje velikih nalazišta naseobinskog karaktera sa složenim kontinuitetom razvoja. Programom se osigurava zaštita i očuvanje lokacija te provedba mjera istraživanja i konzerviranja nalazišta. Naručitelj istraživanja je Grad Vinkovci, koji sukladno zakonskoj proceduri provodi natječaj za izvođenje radova koji se obavljaju prema propisima o arheološkim istraživanjima te uz suglasnost Konzervatorskog ureda Vukovar. Valja upozoriti da se radi o lokalitetima koji se potencijalno nalaze na trasi kanala Dunav-Sava te postoji mogućnost da bi gradnjom kanala lokaliteti bili potopljeni. U slučaju gradnje kanala program uključuje i provedbu mjera zaštite nalaza na lokalitetima.









95

Program upravljanja povijesnom baštinom 9 Uređenje lokaliteta Meraja Područje djelovanja Istraživanje, očuvanje i prezentacija kulturne baštine

Cilj programa Osigurati kontinuirano istraživanje, proučavanje, čuvanje, restauriranje, konzerviranje, održavanje, obnovu povijesno-kulturne baštine grada te njezinu prezentaciju.

Opis

U tijeku su radovi na zaštiti nekadašnje crkve Sv. Ilije i Vinka kao građevinskog sklopa koji objedinjuje ranoromaničke i gotičke dijelove. Radi se o lokalitetu koji zbog arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti te osobito vrijednosti arheološkog sloja ima svojstva kulturnog dobra. Programom se osigurava proces (nastavak) izrade programa zaštite i prezentacije spomenika i njegova prijavljivanja za dodjelu sredstava Europske unije kao i njegova provedba (osiguranje sufinanciranja). Turistifikacija lokaliteta sukladno standardima održivog turizma važna je aktivnost na projektu.






Izvor financiranja


Program uređenja: sufinanciranje sredstvima EU fondova/programa

Vremenska dinamika


Program upravljanja povijesnom baštinom 10 Mobilna aplikacija Područje djelovanja Informatizacija

Cilj programa Omogućiti posjetiteljima da na zanimljiv i inovativan način upoznaju kulturno-povijesnu baštinu Vinkovaca te time povećati razinu njihova zadovoljstva.

Opis

Posljednjih nekoliko godina popularnost 'mobilnog turizma' postaje sve veća. Razlog tome su brojne nove mogućnosti pametnih telefona koje vode prema životnom stilu 'stalne povezanosti'. Za marketing turističke destinacije to postaje sve važnije jer otvara nove načine promocije i prodaje turističkih proizvoda. Uz aplikacije za mobilne uređaje koje mogu prikazati određene teme u destinaciji (npr. gastro, kultura i sl.), mobilne verzije web stranica i drugo, jedna od posebno zanimljivih mogućnosti je korištenje mobilnih uređaja s GPS prijemnikom koji podržavaju različite usluge i aplikacije u realnoj lokaciji i vremenu (tzv. location-based services). Za Vinkovce bi u prezentaciji povijesne i kulturne baštine bila posebno interesantna 'proširena stvarnost' (augmented reality) koja bi određenu lokaciju nadopunila tzv. virtualnim objektima te bi se na taj način dobile detaljne informacije o točki interesa na inovativan način, čime bi se poticali samostalni obilasci destinacije. Ova aplikacija kombinira realne i virtualne elemente, realna je u vremenu i trodimenzionalna. Njezine komponente su: praćenje objekata u stvarnom svijetu, vizualizacija sadržaja i interakcija s proširenim realnim sadržajem.



Gradski muzej Vinkovci Ministarstvo kulture Tvrtka za izradu mobilnih

aplikacija




PRILOG 1. Smještajni kapaciteti i noćenja – od 2001. do 2013.

Tablica. P1 Smještajni kapaciteti i noćenja prema vrsti objekata u Vinkovcima u 2001., 2005., 2010., 2012. i 2013. godini I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno

2001. Hotel Broj objekata 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Ukupan broj ležaja 401 401 401 401 401 401 401 401 401 401 401 417 401

Broj soba apart i kamp mj

Broj noćenja 2.722 3.215 2.770 2.882 2.937 3.211 2.195 1.838 2.322 2.586 2.619 1.797 31.094



Broj soba apart i kamp mj 268 268 268 268 268 268 268 270 270 268 270 268 270

Broj noćenja 913 881 1.685 2.201 3.355 3.023 2.140 2.468 3.333 2.381 2.697 1.976 27.053




Broj noćenja 1.277 2.870 4.431 3.709 3.743 4.282 2.318 2.789 5.453 4.887 4.691 2.374 42.824

Lovački

dom

Broj objekata 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Ukupni broj ležajeva 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12


Broj noćenja 25 25 19 13 27 22 26 13 38 24 83 54 369

Omladinsk

i hotel i

hostel

Broj objekata 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Ukupan broj ležaja 67 67 67 67 67 67 67 67 67 67 67 67

Broj soba apart i kamp mj 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

Broj noćenja 225 192 347 457 519 65 337 126 232 456 72 3.028

Prenoćište Broj objekata 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1



Broj noćenja 11 17 103 67 51 62 44 54 108 75 90 97 779




Broj noćenja 1.013 953 2.448 3.626 2.811 2.406 1.934 1.696 4.011 1.987 2.171 1.048 26.104

Lovački

dom

Broj objekata 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1



Broj noćenja 50 50 44 43 27 41 43 16 34 24 69 40 481

97

Omladinski

hotel i hostel

Broj objekata 2 2 2 2 2 2 2 2 3 4 4 4 4



Broj noćenja 212 167 393 462 465 356 326 302 675 965 1.821 347 6.491




Broj noćenja 167 61 816 921 704 418 592 630 1.070 42 91 35 5.547




Broj noćenja 796 1.413 1.752 3.653 3.213 2.709 2.131 4.123 4.166 2.370 3.101 1.362 30.789

Lovački dom Broj objekata 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1



Broj noćenja 45 34 35 33 38 55 42 52 81 86 65 34 600

Omladinski

hotel i hostel

Broj objekata 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4



Broj noćenja 545 496 1.039 1.195 1.055 1.065 681 1.345 1.817 1.686 1.498 1.617 14.039




Broj noćenja 26 53 53 161 73 60 143 70 131 92 104 53 1.019

Izvor: podaci Turističke zajednice grada Vinkovaca

PRILOG 2. Povijesna razdoblja u razvoju Vinkovaca

Pregled povijesnih razdoblja u razvoju Vinkovaca:25

PRAPOVIJESNA NASELJA

Najstarije naselje na području Vinkovaca pripada nositeljima starčevačke kulture koji su se naselili oko 6300. g. pr. Kr., tijekom mlađeg kamenog doba ili neolitika, u centru Vinkovaca na prapovijesnom naselju poznatom pod imenom Tel Tržnica.

Eponimni lokalitet za sopotsku kulturu, nalazi se 3 km jugozapadno od Vinkovaca na umjetno nastalom uzvišenju (tel) na desnoj obali Bosuta. Sopotska naselja nalazila su se i na Ervenici i Pjeskani.

Tijekom eneolitika ili bakrenog doba Vinkovce naseljavaju nositelji lasinjske, bodrogkeresztur, sacuta, badenske, kostolačke i vučedolske kulture. Njihova naselja uglavnom su se nalazila na prostoru centra Vinkovaca na Telu Tržnica.

Stariježeljeznodobna naselja nalazila su se na Telu Tržnica i Dirovom brijegu.

Tijekom mlađeg željeznog doba na Dirovom brijegu keltsko pleme Skordici sagradilo je utvrđeno naselje. Mlađe naselje nalazilo se na Ervenici.

25 Pregled prostorno-povijesnog razvoja Vinkovaca načinjen je na temelju više izvora. To je tekst Damira Filipovića, dip. ing arh., koji je objavljen u monografiji Vinkovaca (Matica Hrvatska, Ogranak Vinkovci 2010.) Autor je u svojim istraživanjima koristio sljedeće izvore: Bösendorfer, J.: Crtice iz slavonske povijesti, Osijek 1910., Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Hrvatsko arheološko društvo, Vinkovci, 1979.; Dimitrijević, S.: Arheološka iskopavanja na području vinkovačkog muzeja-rezultati 1957.-1965., A.M.C.I., Vinkovci 1966.; Engel, F.S.: Opis kraljevine Slavonije i vojvodstva Srema-rukopis 1786., Zbornik za društvene nauke i istoriju, Matica srpska 1971., Knjiga XIX, sveska druga; Grgurovac, M.: Tragom starih Vinkovaca, Vinkovci 1985.; Jarić, J.: Graničari, Godišnjak 3, Pododbor Matice Hrvatske Vinkovci, Vinkovci 1964.; Konzervatorski elaborat Vinkovaca 1969., Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Osijeku, Osijek 1969.; Konzervatorski elaborat Vinkovaca 1974., Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Osijeku, Osijek 1974.; Konzervatorska dokumentacija za PUP Centar-Vinkovci, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Osijeku, Osijek 1988.; Korda, J.: Vinkovci i okolica, Vinkovci 1954.; Korda, J.: Tragom limesa od Vukovara do Iloka s osobitim obzirom na Cibale, Limes u Jugoslaviji I, Beograd, 1961.; Leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb1974., Majnarić-Pandžić, N.: Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu, A.M.C. II, Vinkovci 1970., Majnarić-Pandžić, N.: Opuscvla Archaelogica 9 – prilog problematici kasnolatenskih utvrđenih naselja u Slavoniji, Zagreb 1984., Martinović, I.: Povijesne crtice o školstvu brodske pukovnije i brodskoga okružja, Zagreb 1912., Matasović, J.: Do ozore 1848. bojni pohod brodskih graničara, Zagreb 1919.; Matasović, J.: Životopis Mije Brašnića 1849-1893., Zagreb 1922.; Matasović, J.: U Vinkovcima prije jednog stoljeća, Osijek 1937.; Mažuran, I.: Vinkovci i vinkovačka okolica za vrijeme turske okupacije, Godišnjak MH 2, Pododbor Matice Hrvatske Vinkovci, Vinkovci 1963.; Mesinger, B.: Vinkovačka čitaonica i knjižnica 1875.-1975., Vinkovci 1976., Pavičić, S.: Razvitak naselja u vinkovačkom kraju, Godišnjak 3, Pododbor Matice Hrvatske Vinkovci, Vinkovci 1964., Pavičić, S.: Vukovska župa, Zagreb 1940., Pavičić, S.: Porijeklo stanovništva vinkovačkog kraja, JAZU-Radovi centra za organizaciju naučno-istraživačkog rada u Vinkovcima, K.1, Zagreb 1971., PUP Centra Vinkovaca-materijal za javnu raspravu, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb 1982., PUP zaštićene spomeničke cjeline-Vinkovci-nacrt plana, Zavod za prostorno planiranje i urbanizam zajednice općina Osijek, Osijek 1989., Rem, V.: Vinkovačka kronika, Vinkovci 1983.; Šulcer-Migenburški, S.: Cibalis-Palina-Vinkovci, Godišnjak 3, Pododbor Matice Hrvatske Vinkovci, Vinkovci 1964.; Vukičević-Samaržija, D.: Sakralna gotička arhitektura u Slavoniji, Zagreb 1986. Dalje, korišteni su tekstovi Danijela Petkovića, višeg kustosa, mag. hist. & ethnol., koji je koristio sljedeće izvore: Skupina autora, Vinkovci (monografija), Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, Vinkovci, 2010; Skupina autora, The oldest town in Europe : Vinkovci : from the Neolithic to this day, Vinkovci, 2013.; Andrić, S., Potonuli svijet, Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju, Rana povijest iloka i iločkih; Središnji Újlak ili Szentszalvátor, Slavonski Brod, 2001., str. 71 – 86.; Andrić, S., Srednjovjekovno Ivankovo i njegovi gospodari, Monografija Ivankovo, Vinkovci 2003.; Andrić, S., Vinkovci u srednjem vijeku; Područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti, Vinkovci – Slavonski Brod, 2007.; Petković, Danijel: Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja: u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Vođinci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca, Gradski muzej Vinkovci, (Nakladnička cjelina: Acta Musei Cibalensis. Nova serija ; knj. 3) Vinkovci, 2006.; Karaula, Ivan / Petković, Danijel: Osmanski Vinkovci (Karye-i Vinkofçi) - Bogato selo nahije Ivankovo, kadiluka Nijemci, Srijemskog sandžaka, Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja : za ... godinu / Ogranak Matice hrvatske Vinkovci; br. 24, Vinkovci, 2007., str. 177 – 236. te tekstovi Anite Rapan Papeše, dipl. arh., Hrvoja Vulića, dipl. arh., i Maje Krznarić-Škrivanko, dipl. arh., kao i tekstovi objavljeni u monografiji Vinkovaca „The oldest town in Europe“, grupe autora, ur. Aleksandar Durman.

http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=0210202034

http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1460620013

http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=0210202034



99

Nakon Tiberijevih osvajanja južne Panonije romanizirani Skordisci svoje naselje na Dirovom brijegu zamjenjuju novim (koje se opet razvilo na Telu Tržnica) pod imenom Cibale.

RIMSKO DOBA (CIBALE)

Rimski grad počeo se graditi na lijevoj, višoj strani rijeke Bosut, na mjestu njezina velikog meandra. Stvaran je na temeljima/ostacima keltskih naselja, tj. na području bivšeg središnjeg naselja na mjestu Tržnica. Taj se položaj može objasniti rušenjem prijašnjeg administrativnog centra Dirov brijeg. Stanovnici grada bili su rimski doseljenici i lokalna populacija, što je vidljivo iz posuđa koje je jako slično onome koje se koristilo u 1. stoljeću pr. n. e.

Grad Cibale polako se širio i do kraja 1. stoljeća dosegao veličinu koju je zadržao sljedeća četiri stoljeća. Međutim, grad je jako porušen u rimsko doba pa se o ranijoj fazi ovog grada malo zna. Ostali su oskudni arheološki nalazi iz kojih je jasno vidljivo da su u to doba korištene opeke i drvo. Opeku su u ove krajeve donijeli Rimljani, a poslije se ona ovdje i proizvodila.

Grad Cibale bio je relativno velik za to vrijeme, s vodoopskrbom i kanalizacijom. Pored toga, zahvaljujući blizini granice te cestama kroz Panoniju koje su presijecale grad, roba je u Cibale dolazila iz cijelog carstva. Stanovnici Cibala ponajviše su se bavili trgovinom i obrtom. Na nekoliko lokacija pronađeni su nalazi (nakit, posuđe itd.).

Grad je svoj vrhunac doživio u 4 st. n. e. kad su počeli problemi u carstvu. Na ovom su se području dogodile dvije velike bitke. Jedna između Konstantina Velikog i Licinija, druga između Konstantina II. i Magnencija. U Cibali su rođena dva rimska cara, Valentinijan I. (321.) i Valens (328.), jedini rimski carevi rođeni na području Hrvatske.

Velike su migracije počele kad su Huni napali Europu iz Azije i Cibale su opljačkane, kao i mnogi drugi gradovi. Grad je nastavio živjeti, ali s manjim brojem stanovnika i s uništenom infrastrukturom. Nakon toga dolazili su germanski naseljenici. Njihov suživot s rimskom populacijom vidljiv je iz oblika suđa i drugih arheoloških materijala. Kontinuitet je vidljiv sve do naseljavanja Slavena, koji su donijeli novu kulturu.

RANI SREDNJI VIJEK

Tijekom 5. i 6. stoljeća Cibale su vjerojatno bile u ruševnom stanju, a život se odvijao u vrlo smanjenom opsegu samo u pojedinim dijelovima grada. Na ovim prostorima živjeli su Gepidi, o čemu svjedoče grobovi koji su pronađeni na prostorima Cibala.

Avaro-slavenska ostavština na tlu Vinkovaca upućuje na nisku naseljenost.

Hrvati, došavši s Avarima, izgradili su od ruševina Cibala novo naselje (Palina/zgarište).

NASELJE SVETI ILIJA (oko 1100. - 1526.)

Oko 1100.: jednobrodna ranoromanička crkva (11x6,75 m) na Meraji; malo izvan zapadnog cibalskog bedema; oko nje srednjovjekovno groblje, s najstarijim slojem iz približno istog vremena (16 grobova s obilježjima bjelobrdske kulture);

Kraj 11. – polovica 13. stoljeća: ostaci keramičkih predmeta i lončarske peći južno i jugoistočno od crkve na Meraji, s unutrašnje strane zapadnih cibalskih bedema.

1267: U opisu međa posjeda Čepan (Cerić), na zapadnoj ili jugozapadnoj strani navode se kao susjedi gradukmeti vukovarske utvrde. Istočnije od njih su Rusini nastanjeni oko vode Ozne (vjerojatno južni

100

dio Ervenice). Prema geografskoj logici podatak o gradukmetima (jobagionima) odnosi se na prostor srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija na mjestu današnjih Vinkovaca.

Rano 14. stoljeće (?): gradi se jednobrodna gotička crkva Sv. Ilije na Meraji (24 x 10 m);

1329. (8. studenoga): Nikola Martinov (Baćinski) prima u svojem selu Bogdanfalvi poziv na sud pred kraljem zbog tužbe Stjepana Sentsalvatorskog. Prema prostornoj logici isprave Bogdanfalva je isto što i srednjovjekovno naselje Sv. Ilija na mjestu današnjih Vinkovaca. Bogdan falfa je možda starije ime Sv. Ilije.

1333. - 1335.: svećenik Jakov iz Svetog Ilije (Sanctus Elyas) plaća u pet navrata prilog za izvanrednu papinsku desetinu, ukupno 62 groša (310 denara ili 1,55 marke). To je jedna o najviših uplata u Vukovskom arhiđakonatu. Tada očito već postoji današnja gotička crkva na Meraji.

1353. (prije 4. svibnja): među susjedima posjeda Monuštar (Nuštar) spominju se devetorica unuka bana Martina, koji drže posjede Szentillve (Zenthelye) i Hegvfalu. (Ban Martin i njegovi potomci tvore zasebnu granu roda Szente-Magocs koja se naziva Baćinskom ili Liskovačkom prema svoja dva glavna posjeda, Baćinu/Batyi kod današnjeg Antina i Liskovu/Liszkou nalazio se sjeverno od Vuke kod današnje Trpinje).

1355.: spominje se “opći sajam” koji se održava u selu Szentillye (villa Zenthylya) dva dana uoči Miholja, 27. rujna. Na sajmu su se oglašavali pozivi na sudska ročišta. Sajam se očito održavao pred gotičkom župnom crkvom, kako je to inače bio običaj u srednjem vijeku.

1370. (25. srpnja): na županijskom saboru u Vukovaru Dionizije Sentsalvatorski i njegova braća zabranjuju Stjepanu Baćinskom da proda ili drukčije otuđi posjede Zalužje, Bilvan (Milovan) i Bogdanfalvu.

1374. (28. travnja): Stjepan Baćinski dobiva na svojem posjedu Bogdanfalvi opomenu da mora pred kraljem isplatiti odštetu Sentsalvatorskima. Srednjovjekovno naselje Sentsalvator nalazilo se na širem području današnjih Mirkovaca.

1390. (9. veljače): Ivan, župnik u Bogdanu, spominje se kao jedan od opunomoćenih parničnih zastupnika Nikole "Gorjanskog" ili Pačetinskog. Bogdan je očito isto naselje kao i Bogdanfalva iz 1329. godine.

1396.: spominje se “županijski sajam” što se u Szentillyeu (Zenthylie) održava na Bartolovo (24. kolovoza). Vraćajući se s tog sajma u Liskovo (sjeverno od Vuke), ubijen je vasnik Liskovačkih Martin. Sajam se očito održavao pred gotičkom župnom crkvom kako je to inače bio običaj u srednjem vijeku.

Kraj 14. stoljeća: ostava novca (oko 250 denara kralja Žigmunda Luksemburškog i kraljice Marije) i nakita u keramičkom ćupu južno od crkve na Meraji (Duga ulica 67);

1410.: Uršula, udovica Nikole Baćinskog, i njezin sin Ladislav imaju "posjedovni udjel" u Szentillveu (Zenthilie). Oni i Uršulin novi muž Birtok de Bia pozvani su da se 6. listopada u Szentillveu suoče s Albertom Sentsalvatorskim, koji ih tuži zbog prijestupa njihovih familijara, ali se ne odazivaju.

1413./1415.: u nepotpuno sačuvanoj listini Szentillve (Zenthylle) se navodi među posjedima na kojima je udjele imao pokojni đakovački biskup Ivan Liskovački (umro 1408). Zbog navodne biskupove nevjere prema vladaru te udjele za sebe traži David Lacko od Szantoa, kasniji slavonski ban. Protive mu se Andrija i Stjepan Baćinski i njihov daljnji rođak Ivan Alšanski, vrhovni peharnik. Osim posjeda Sv. Ilije (Zenthylle) u ovoj ispravi se spominje još osam, očito manjih posjeda/sela koji su se nalazili na teritoriju današnjih Vinkovaca (…Draganfalua, Cosmafalua, Fekechfalua, Kwnfalua, Odolenfalua, Zablathya, Nylenfalua, Zlaukfalua…). Među ovih 8 posjeda/sela i danas se kao očuvani toponim odnosno zemljišta i arheološki lokaliteti na teritoriju grada Vinkovaca prepoznaju: Draganfalua = Draganovci; Kwnfalua = Kunjevci; Zablathya = Zablaća /Zavlaća.

1435.: prema vjerojatno krivotvorenoj darovnici Ivan Alšanski i njegova žena Klara daruju 43 posjeda, među kojima i Szentillve (Zenthelje), velikaškoj braći Talovcima. Mahom su posrijedi raniji posjedi Baćinskih ili Liskovačkih. Uz Szentillve (Zenthelye) se u istoj skupini navodi 9 manjih okolnih posjeda/sela koji su se očito nalazili na teritoriju današnjih Vinkovaca (…Fechkefalwa, Udalenfalva, Kwnfalwa, Wyfalu alio nomine Nowakowch, Lezkouch, Baskfalwa, Mylynfalwa, Zlanchfalwa, Zablathya

101

cum tribus villis…). Među ovih 9 posjeda/sela i danas se kao očuvani toponim, odnosno nazivi zemljišta ili kao arheološki lokaliteti na teritoriju grada Vinkovaca prepoznaju: Kwnfalwa = Kunjevci; Wyfalu alio nomine Nowakowch = Novaci; Lezkouch = Liskovac; Zablathya cum tribus villis = Zablaća/Zavlaća. Baskfalwa očito treba čitati kao Baškovac, a položaj mu odgovara kasnosrednjovjekovnom lokalitetu oko Osnovne škole Bartola Kašića u Vinkovačkom Novom Selu.

1462. (27. studenoga): prodajući Jobu Gorjanskom svoja imanja i prava u Vukovaru, sinovi bana Franka Talovca i njihovi bratići jamče da će mu, u slučaju da ne može stupiti u posjed kupljenog, kao naknadu predati 15 drugih svojih posjeda ili posjedničkih udjela. Među potonjima na prvom mjestu navode udjel u Szentillveu (Zenthyllye). Neka od ovih manjih posela/posjeda nalazila su se na teritoriju današnjih Vinkovaca ili u neposrednoj okolici kao što su: Miliunfalwa, Kunocz, Lyzkowcz, Baskocz, Heghfalw, Petrocz Bozyas, Kraksyncz, Zalwsa, Pobergye, Sankocz, Bewyncz. Među ovih 12 posjeda/sela i danas se kao očuvani toponimi, odnosno nazivi zemljišta ili kao arheološki lokaliteti na teritoriju ili u okolici grada Vinkovaca prepoznaju: Kunocz = Kunjevci; Lyzkowcz = Liskovac; Heghfalw = Gorica (između Borinaca i Ostrova); Petrocz = Petrovci (kod Zalužja); Bozyas = Bazjaš (danas šuma); Zalwsa = Zalužje; Sankocz = Žankovac (između Vinkovaca, Nuštra i Ostrova); Bewyncz = Bujinci (između Borinaca i Ostrova). Baskocz očito treba čitati kao Baškovac, a položaj mu odgovara kasnosrednjovjekovnom lokalitetu oko Osnovne škole Bartola Kašića u Vinkovačkom Novom Selu.

1464: Ludovik i Matej Morovićki te Pavao i Ladislav Dombovarski pokušavaju sudskim putem oduzeti sinovima Petra i Franka Talovca 6 njihovih posjeda, među kojima je i Szentillve (Zenthillje). To su, prema Morovićima i Dombovarskima, posjedi pokojnog Ivana Alšanskog, koji im je navodno rođak.

1491: Szentillve (Zenthilye) se navodi na prvom mjestu u popisu 58 pripadnosti kaštela u Slakovcima. Među posjedima oko Szentillvea zabilježeni su i Vinkovci (Wynkocz), što im je prvi poznati spomen. Radi se o jednom od velikih posjedovnih sklopova koji pripadaju Lovri Banfryju Gorjanskom i Ivanu Kishorvatu (mužu Lovrine sestre Klare). Kralj Vladislav II. Jagelović oduzima im posjede 8. svibnja zbog njihove potpore njegovu dinastičkom takmacu Maksimilijanu Habsburškom i dodjeljuje ih velikaškoj braći Gereb od Vingarta i Pavlu Kinizsiju. Pri uvođenju potonjih u te posjede, u kolovozu 1491., kao suvlasnik u Szentillveu (Zenthylye) javlja se Emerik Liskovački. Prema tome su Banffy Gorjanski u Szentillveu držali samo dio, vjerojatno kupljen od Talovaca. (Kraljev akt protiv njih i Kishorvata obeskrijepljen je ubrzo, 7. studenoga, Požunskim sporazumom s Maksimilijanom, u kojem se Vladislav obvezao da će svojim protivnicima vratiti oduzeta imanja). Od ovih 58 poimence navedenih posjeda, osim Sv. Ilije (Zenthylye), sljedećih 14 posjeda/manjih sela zasigurno se nalazilo u blizini ili na teritoriju današnjih Vinkovaca: Lyzkocz, Zalwsya, Pethrocz, Baskocz, Zablathya, Kwn[ow]cz, Sankocz, Bozyas, Wynkocz Fethechkowcz, Draganowcz, Mylenocz, Werbchan, Therbusancz i Solwarth. Od njih i danas se kao očuvani toponimi, odnosno nazivi zemljišta ili kao arheološki lokaliteti na teritoriju ili u okolici grada Vinkovaca prepoznaju: Lyzkocz = Liskovac; Zalwsya = Zalužje; Pethrocz = Petrovci (kod Zalužja); Zablathya = Zablaća/Zavlaća; Kwn[ow]cz = Kunjevci; Sankocz = Žankovac; Bozyas = Bazjaš; Wynkocz = Vinkovci; Draganowcz = Draganovci; Werbchan = Vrapčana; Therbusancz = Trbušanci, dok je Solwarth očito srednjovjekovna crkvena župa i selo Sv. Salvator, koje se općenito smješta na područje današnjih Mirkovaca.

U ovoj ispravi ujedno je sadržan prvi spomen Vinkovaca, koji su tada očito manje, relativno mlado selo u neposrednom susjedstvu Sv. Ilije. Pojedini arheološki nalazi pronađeni još početkom 20. stoljeća na lokaciji župne crkve, ureda i zgrade općine ukazuju na to da su se ti srednjovjekovni Vinkovci nalazili upravo na prostoru užeg središta današnjih Vinkovaca.

1494. - 1498.: Poslije višegodišnjih sukoba i sporova velikaši Petar i Ladislav Gereb, s kaločkim nadbiskupom Petrom Varadvjem, 1494. oružanim putem otimaju Lovri Banffyju i Ivanu Kishorvatu njihove utvrde i posjede. Szentillve, koji se tada prvi put spominje kao trgovište (oppidum Zenthille), zaposjeli su Gerebi. Na saboru kraljevstva u travnju 1498. određuje se da se oteta imanja moraju vratiti

102

Banffyju i Kishorvatu. Ovi u lipnju pokreću pred kraljem tužbu protiv dvojice Gereba i nadbiskupa Petra; potkraj kolovoza parnica još nije zaključena.

Kraj 15. stoljeća: 50 komada novca kralja Matije Korvina i Vladislava II. Jagelovića uz pokojnika u grobu pokraj crkve Sv. Ilije na Meraji.

1503. (3. listopada): ban i herceg Ivaniš Korvin vraća Lovri Banffyju i Ivanu Kishorvatu njihov "distrikt Szentillve (ZenthIlye)" te utvrdu (Slatinski) Drenovac, trgovište Mikleuš i distrikt Cernu, koje je neko vrijeme držao u svojim rukama. Lovro i Ivan zauzvrat mu obećaju odanu službu i svakovrsnu potporu.

1503. (6. listopada): Lovro Banffy i Ivan Kishorvat pred požeškim kaptolom svečano izjavljuju da će, umru li bez baštinika, njihovi posjedi pripasti banu Ivanišu Korvinu. To se odnosi na distrikt Szentillye (Zenthyllye) i na još 7 posjeda u Vukovskoj, Križevačkoj i Bačkoj županiji. Distrikt Szentillye (Zenthyllye) znači da je naselje Sv. Ilija matica, odnosno najvažnije naselje posjedovnog ili teritorijalnog sklopa kojemu pripada više sela. Taj distrikt djelomično se poklapa s prostorom današnjeg teritorija grada Vinkovaca.

1506.: poslije smrti Nikole Baćinskog, kralj Vladislav II. daje njegove posjede svom notaru Ivanu Apatinskom i vukovskom podžupanu Blažu Tordinačkom. Tome se protivi troje Nikolinih rođaka. 31. listopada kralj određuje da se nastali spor mora riješiti u roku godinu dana. Posrijedi su udjeli u 12 posjeda, među kojima se na drugom mjestu navodi Szentillve (Zenthillje).

1506. (23. srpnja): kralj Vladislav II. potvrđuje Lovri Banfryju Gorjanskom sve njegove posjede u Križevačkoj, Požeškoj, Vukovskoj i Bačkoj županiji. Uz ostalo su posrijedi i udjeli na posjedu Szentillye (Zenthellye), s tamošnjim prijelazom ili brodom na Bosutu, kao i na 5 obližnjih posjeda. Lovro je tu potvrdnicu zatražio jer ga je Ivan Kishorvat "istjerao" iz njegovih imanja i oduzeo mu pripadajuće listine.

1507. (20. svibnja): prijepis potvrdnice Lovri Banffyju (v. gore) od kralja traži i dobiva Ivan Kishorvat "radi zaštite svojih prava". (15. studenoga): Uz pomoć uglednih arbitara, Lovro Banfry i Ivan Kishorvat sklapaju u Budimu opširan sporazum o diobi svih obiteljskih imanja. Time okončavaju svoje dugotrajne sukobe i sporenja. U jednoj točki sporazuma uglavljuju da će svoje posjedovne udjele u Szentillveu (Zenthillye), Szentszalvatoru i Okovcima prepustiti Kishorvatovoj "braći" (tj. rođacima) Jurju i Stjepanu.

1508. (između 25. i 28. veljače): Lovro Banffy i Ivan Kishorvat preko zastupnika i pred ovlaštenim svjedocima predaju svoje dijelove u Szentillveu (Zenthillye), Szentszalvatoru i Okovcima Kishorvatovoj "braći" Jurju i Stjepanu te Stjepanovoj djeci Martinu, Fruzini i Margareti.

1516. (26. ožujka): kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje se Vid Srlić od Szentillvea (Vitus Serlyth de Zenthillye).

1516. - 1535. Kao posjednik u Sv. Iliji / Szentillyeu navodi se izvjesni Vid Srlić / Srdić od Szentillyea

1521. (20. lipnja): Dvojica vukovskih podžupana (među njima i spomenuti Vid Srlić/Srdić) izdaju u Szentillveu (in Zenthytye) listinu o istrazi oko tužbe vicepalatina Ivana od Getyea protiv Lovre Banffyja Gorjanskog, izazvane nasiljem medu vlastelinskim podanicima u Horvatima (na mjestu Novih Mikanovaca) i Ivankovu.

1524. (12. lipnja): Vid Srlić od Szentillvea (Vitus Serljgh de Zenthyllye) jedan je od dvojice vukovskih podžupana koji u Ivankovu izdaju listinu o istrazi u vezi s krađom svinja. Ukradene svinje prodane su četvorici jobagiona Barbare Ivankovačke, a jedan od njih bio je Vinko Vajda iz Vinkovaca (Vinko Wayda de Wynkoch). Tu je ujedno i prvi put zabilježeno ime jednog od stanovnika prvih poznatih stanovnika Vinkovaca.

Između 1526. - 1532: Turci pustoše naselje Sv. Ilija?

1535. (26. svibnja): Vid Srdić od Szentillvea (Vitus Serdyth de Zenthellje) jedan je od četvorice povjerenika koje kralj Ferdinand I. Habsburški u pismu požeškom kaptolu predlaže da svjedoče pri uvođenju Stjepana Tahvja u posjed Gradišće u Požeškoj županiji.

1536. Turci osvajaju najveći dio današnje Slavonije (preostale dijelove Vukovske županije i Požešku županiju. Tada je osvojena i utvrda u susjednom Ivankovu.

1537. Posljednji neuspjeli habsburški pokušaj preotimanja Slavonije iz turskih ruku vojni pohod Hansa Katzianera. Manja bitka odigrava se i u obližnjem Ivankovu. Težak poraz kršćanske vojske.

103

TURSKO DOBA (1536. - 1691.)

1538. - 1550.: uspostava redovite osmanske vlasti i Srijemskog sandžaka, u čijem se sastavu nalazi i prostor Vinkovaca.

Oko 1550: u turskom poreznom popisu, defteru, u sastavu tadašnjeg Srijemskog sandžaka navodi se “nahija Vinkovci i Ivankovo” u kojoj se među ostalim pripadajućim selima navode i “Vinkovci drugim imenom Ilinci”, koji tada imaju čak 44 upisane fiskalne jedinice (vjerojatno, ali ne nužno inokosna domaćinstva).

1562. (18. travnja): kralj Maksimilijan II. Habsburški potvrđuje Tomi, Barbari i Ani, djeci pokojnog Nikole Gratkovačkog, posjed Ratkovicu u Požeškoj županiji i posjedovne udjele u Szentzsorvaltu (= Szentszalva-tor), Szentillveu i Okovcima u Vukovskoj županiji, koje su "od davnine" držali njihovi preci i koji se sada nalaze pod turskom vlašću.

Oko 1570: u turskom poreznom popisu (defteru) u sastavu tadašnjeg Srijemskog sandžaka, na području kadiluka Nijemci u okviru današnje nahije Ivanovo navodi se među ostalim i selo Vinkovci s ukupno 17 kuća i pustoselina (mezra) Ilinci, čija zemljišta obrađuju stanovnici sela Vinkovci i Zalužje. Poznata su i imena 17-orice tadašnjih Vinkovčana. Na područje današnjih Vinkovaca isti porezni popis navodi 5 sela s ukupno 82 kuće (procjenjuje se oko 500 stanovnika): Vinkovci sa 17 kuća, Zalužje sa 21 kućom, Trbušanci sa 23 kuće, Draganovci sa 13 kuća i Liskovac sa 8 kuća.

1630./31: sumarni popis džizije (harača) za Vinkovce donosi brojku od 16 poreznih obveznika, što je za jednog poreznog obveznika manje nego oko 1570. godine.

1660.: u dijelu izvješća vikara zagrebačkog Petra Nikolića, u dijelu vezanom za tadašnju župu Ivankovo, među ostalim se navodi kako, osim ostataka nekog samostana, postoje i dvije crkve bez krova, Sv. Ivana (očito u Ivankovu) i Sv. Iljije (očito na Meraji u Vinkovcima).

1672.: u izvješću tadašnjeg beogradskog biskupa Mateja Benlića u župi Ivankovo također se navode dvije crkve bez krova. U turskom vremenu nastaje i naziv Meraja za prostor oko stare gotičke crkve koja tada očito nije bila u funkciji. Turcizam meraja označava utrinu, pašnjak, što znači da je mjesto oko crkve bilo napušteno, odnosno da je služilo za napasanje stoke okolnog stanovništva.

1691.: tijekom ratnih akcija za oslobađanje Slavonije prostor Vinkovaca bio je opustošen, a stanovništvo se razbjeglo.

1697.: habsburški popisivači u močvarama oko sela Antina zatekli su izbjegle stanovnike nekoliko sela u Pobosuću, među ostalim i stanovnike Vinkovaca.

1700.: povratak tih stanovnika u svoja stara sela pa tako i u Vinkovce.

BAROK (1747. - 1798.)

Nakon izgona Turaka, Vinkovci su se dvadesetih godina 18. stoljeća znatno proširili.

Sadašnji Trg bana J. Šokčevića, zasnovan približno na prostoru gdje se nekada nalazio forum rimskih Cibala, a za turskog vladanja vrtovi i njive, vojne vlasti počele su uređivati oko 1710. godine u vojno vježbalište. Postupno se grade i druge vojne zgrade te Vinkovci postaju sve važnije vojno središte, dok područje 'starih' Vinkovaca postupno gubi značaj.

U drugoj polovici 18. stoljeća vojska drvene zgrade zamjenjuje novogradnjama od opeke (vojnograničarski barok). Vinkovci tada imaju desetak ulica, a urbana struktura zauzima prostor od potoka Ervenice, sredine današnje Ulice kralja Zvonimira, Meraje te rijeke Bosut.

Današnja urbana matrica grada ima tek nekoliko zgrada koje su već tada postojale (srednjovjekovna crkva Sv. Ilije, katolička župna crkva Sv. Euzebija i Poliona, župni ured, pravobraniteljstvo, Gradski muzej, odnosno negdašnja zgrada sjedišta 7. brodske pukovnije i prva zidana barokna jednokatna zgrada iz 1750., zgrada galerije, Stara gimnazija, Duga ulica k. br. 4, 10, 14 te neke kuće u Ulici Josipa Kozarca.)

Vinkovci su se početkom 18. stoljeća našli u prostoru novoosnovane Slavonske vojne krajine (1702.). U njima je najkasnije do 1708. godine ponovno uspostavljena crkvena župa, isprva pod jurisdikcijom franjevačkog samostana u Šarengradu. Prema kanonskoj vizitaciji iz 1729. godine vidljivo je kako je stara

104

gotička crkva na Meraji, koja je u srednjem vijeku nosila posvetu prema Sv. Iliji, sada dobila posvetu prema Sv. Vinku Mučeniku. Kanonske vizitacije iz prve polovice i sredine 18. stoljeća također govore o relativno snažnom demografskom razvoju Vinkovaca koje, čini se, prije svega uzrokuje useljavanje novog stanovništva. Tako Vinkovci 1738. godine imaju oko 500 stanovnika, 1745. oko 750, a 1755. godine već su premašili 1000 stanovnika.

Vinkovci 1750. postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije (osnovana 1747.), a između 1765. i 1785. godine imaju status vojnog komuniteta, što je znak da u njima živi relativno brojna obrtnička populacija. Te su se dvije činjenice snažno odrazile na demografski i gospodarski razvoj u drugoj polovici 18. stoljeća, tako da je stanovništvo Vinkovaca već 1798. godine premašilo 2000 duša. Vinkovci su se zahvaljujući tim okolnostima od 1750. do kraja 18. stoljeća od velikog sela transformirali u omanju vojnokrajišku varošicu s dominantnim upravnim, obrtničkim i trgovačkim funkcijama, čija je zadaća zadovoljiti potrebe vojske i graničarskog stanovništva koje je živjelo u prostoru tadašnje Brodske pukovnije.

U mnogim površnim pregledima vinkovačke povijesti ovaj je obrtnički značaj Vinkovaca često zanemarivan, a prenaglašavan njegov graničarski karakter, što se također u velikoj mjeri protivi poznatim povijesnim spoznajama. Naime, već je 1765. godine, dakle u godini osnutka Vojnog komuniteta Vinkovci, u istim Vinkovcima živjelo samo 67 graničarskih obitelji prema 90 obrtničkih obitelji, što ovima posljednjima daje apsolutnu prevagu. Nepunih dvadeset godina kasnije taj je nerazmjer bio navodno još izraženiji jer se tada u Vinkovcima navodi čak 100 obitelji trgovaca i obrtnika, 16 obitelji koje su pripadale drugim staleškim skupinama i samo 45 obitelji zemljoradnika (graničara). Potvrda važnosti obrtništva za vinkovačku obrtničku populaciju je i Vinkovački cehovski privilegij, koji im je 1774. godine dodijelila carica Marija Terezija.

Taj će pretežito obrtnički i trgovački značaj Vinkovaca s navedenim središnjim upravnim i drugim funkcijama ostati konstanta i u kasnijim razdobljima, možemo reći sve do početka i prve polovice 20. stoljeća, kada su prevagu nad obrtništvom preuzeli manufakturni i industrijski pogoni poput parnih mlinova i pilana, ciglana, tekstilnih, kožarskih i drugih pogona. Na tragu ove vinkovačke društvene konjunkture u Vinkovcima u drugoj polovici 18. stoljeća osniva se ili gradi niz čvrsto zidanih javnih, ali i privatnih kasnobaroknih građevina: 1762. osniva se osnovna škola; 1777. dovršena je nova velika kasnobarokna crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion); između 1780. i 1785. godine gradi se velika reprezentativna katnica zapovjedništva i glavne straže 7. brodske graničarske pukovnije (danas Gradski muzej Vinkovci); a od 1779/92. u Vinkovcima djeluje gimnazija. U ovom razdoblju današnji središnji gradski trg, u ono vrijeme još uvijek vojni „Paradeplatz“, dobiva svoj konačni arhitektonski i urbanistički oblik kakav (naravno, s kasnijim izmjenama i dogradnjama) ima i danas.

KLASICIZAM (1798. - 1880.)

Utjecaj umjetničkog klasicizma dolazi krajem 18. i u prvim desetljećima 19. stoljeća iz Austrije i Njemačke (gradnja vojnih objekata primjenom prave linije i pravog kuta te su kuće u ravnoj liniji ulica).

Godine 1819. izgrađeno je prvih 13 kuća najnovijeg sela brodske pukovnije Neudorfa kod Vinkovaca, u kojem se nastanjuje njemačko evangeličko stanovništvo.

Detaljni katastarski plan iz sredine 19. stoljeća naznačava ostatke zapadnog i dijela sjevernog obrambenog kanala rimskih Cibala, preko kojeg vodi nekoliko drvenih mostića (kod kipa Sv. Roka te negdje na početku Glagoljaške ulice, tj. njenom križanju s Ulicom Jurja Dalmatinca, koje tada još nije bilo).

Vinkovci imaju 16 izgrađenih ulica i oko 3500 stanovnika. Vojna krajina prestaje postojati 1873. godine te nastupa njezino razvojačenje.

Spomenuti demografski i urbani razvoj Vinkovaca nastavlja se, doduše nešto usporenijim tempom, i tijekom prve polovice 19. stoljeća, tako da su Vinkovci 1857. godine (bez obližnjih naselja Neudorfa i Mirkovaca) u trenutku prvog službenog popisa stanovništva provedenog u austrijskoj carevini imali 628 kuća u kojima živi 3113 žitelja, od kojih 2489 rimokatoličke, 442 pravoslavne, 180 evangeličke, 1

105

grkokatoličke i 1 kalvinske vjeroispovijesti. U to vrijeme, oko 1830. godine, u Vinkovcima je bilo ukupno 11 krčmi i svratišta, za današnje pojmove prilično živopisnih imena. Značajnije institucije koje nastaju u Vinkovcima u tom razdoblju su Djevojačka škola, osnovana najkasnije 1815. godine, koja u tom vremenu djeluje u prizemlju zgrade Generalije (kasnije Brodska imovna općina), te Pukovnijska bolnica od 1831. godine (u zgradi zapovjedništva 7. brodske pukovnije, a 1857. godine smještena je u novoizgrađenoj zgradi u današnjoj Zvonimirovoj ulici, danas Dom zdravlja).

RAZDOBLJE HISTORICIZMA (1880. - 1910.)

Gradnjom mreže željezničkih pruga od 1878. do 1910. godine vinkovačko malo željezničko stajalište postupno je prerastalo u veliku i značajnu željezničku raskrsnicu koju prati i intenzivan demografski razvoj grada i rast industrijske proizvodnje. Tako se Vinkovci počinju izdvajati kao središnje naselje i upravno-administrativno i gospodarsko središte. Grad 1898. godine ima 1100 kuća u 26 izgrađenih ulica i 7500 stanovnika, dvostruko više nego prije pola stoljeća.

Razdoblje obilježava gradnja građanskih objekata unutar već određenih uličnih rastera te prenamjena bivših vojnih objekata (općinski uredi, škole, privatni objekti).

Nova dvokatna gimnazijska zgrada izgrađena u stilu visokog historicizma postaje znak prepoznavanja povijesnoga gradskog središta. Osim gimnazije, oko trga formiranog u 18. stoljeću nalazi se nova zgrada suda izgrađena u duhu romantizma, zadržane barokne zgrade poreznog ureda, nadšumarija, pošta i općinsko poglavarstvo. Zgrada župnog dvora dobiva neorenesansno oblikovano pročelje s visokim složenim mansardnim krovištem.

Kontrast jezgri gradskog polufunkcionalnog trga čini raspršenost seoskih ulica s krčmama kao glavnim sastajalištima vinkovačkih stanovnika na kraju 19. stoljeća.

Razvojačenje 1873. i pripojenje Vojne krajine ostatku Trojednice (Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija) 1881. godine sljedeća su prekretnica u demografskom i društvenom razvoju Vinkovaca. Ključan događaj za razvoj Vinkovaca u ovom razdoblju dolazak je željeznice 1878. (iz smjera Dalja i Budimpešte te dalje prema Slavonskom Brodu) te početak intenzivne eksploatacije hrastovih šuma. Dolaskom željeznice u Vinkovce i razvojem željezničkog prometnog čvora do 1910. godine na svim ostalim pravcima koji postoje i danas Vinkovci doživljavaju sjajno razdoblje ekonomsko-demografske konjunkture koja se očituje u snažnom razvoju trgovine, prometa i industrije koja kao posljedicu ima i snažan demografski multietnički društveni razvoj.

Trideset godina kasnije popis stanovništva iz 1910. godine pokazuje kako su Vinkovci u odnosu na 1880. godinu gotovo udvostručili svoju populaciju s ukupno 9220 stanovnika, od čega je rimokatoličkoj vjeri pripadalo 77,5% žitelja, pravoslavnoj 8,9%, židovskoj 6,6%, luteranskoj 5%, kalvinskoj 1,5% te drugim vjerama ukupno 8 žitelja. Od ovog broja prema materinskom jeziku 48,8% tadašnjih Vinkovčana govorilo je hrvatskim jezikom, 34,3% njemačkim, 15,1% mađarskim, dok je češkim, slovačkim, talijanskim i drugim jezicima govorilo ukupno 1,7% stanovnika.

Slično kao i 1880. godine u govornike hrvatskoga jezika tada su uvršteni pravoslavni, odnosno Srbi, a u govornike njemačkoga jezika Židovi, pa bi etnička slika Vinkovaca 1910. godine bila sljedeća: Hrvati 39,9%, Nijemci 27,7%, Mađari 15,1%, Srbi 8,9%, Židovi 6,6% i ostali 1,7%. Iako su se sve glavne vinkovačke etničke zajednice između 1880. i 1910. godine povećale u brojčanom smislu, najstarije vinkovačke etničke zajednice u postotnim omjerima doživjele su određeni gubitak: Hrvati čak 6,5%, Srbi 2,2%, Nijemci 1,5%, dok su najveći dobitnici bili Mađari, koji su u tridesetak godina svoj postotni udio povećali čak tri puta, te Židovi za 1,1%.

Ovaj porast Mađara između 1880. i 1910. poklapa se s mađaronskim režimom bana Karla Khuena-Héderváryja (hrvatski ban od 1883. do 1903.). Jedna od glavnih poluga Khuenove politike bile su “Mađarske kraljevske državne željeznice” (Magyar kiraly állam vasutak) čiji je službeni jezik bio mađarski, a Vinkovci su upravo u tom razdoblju od 1878. do 1910. godine postali značajno željezničko prometno čvorište. Što se tiče Židova, oni se tijekom čitavog razdoblja Vojne krajine u 18. i 19. stoljeću pa sve do njezina razvojačenja 1873. godine nisu imali pravo stalno nastanjivati, odnosno smjeli su na njezinu

106

teritoriju boraviti samo 24 sata. Stoga je intenzivan priljev Židova u Vinkovce zapravo ograničen uglavnom na relativno kratko razdoblje zadnje četvrtine 19. i početka 20. stoljeća. Unatoč relativnoj malobrojnosti i kasnijem razdoblju naseljavanja kao zajednica odigrali su relativno značajnu ulogu u razvoju industrije i trgovine, a u skladu s time i u razvoju građanskog društva u Vinkovcima do početka Drugog svjetskog rata.

Ovakva šarolika identitetsko-etnička slika Vinkovaca dijelom je rezultat političko-društvenog naslijeđa Vojne krajine, u kojem su Vinkovci bili relativno značajno mjesto vojne i civilne uprave, školstva, obrtništva i trgovine, a dijelom je rezultat spomenute vinkovačke ekonomsko-demografske konjunkture uzrokovane prije svega razvojačenjem i inkorporacijom Vojne krajine 1873. i 1881. godine, dolaskom željeznice u Vinkovce 1878. godine te početkom intenzivne eksploatacije slavonskih šuma u to vrijeme. U tom razdoblju zadnje četvrtine 19. i početka 20. stoljeća u Vinkovce se naselio najveći dio Židova, Mađara te dijelom Nijemaca i drugih naroda Austro-Ugarske Monarhije, ali i Hrvata iz drugih dijelova Hrvatske (ponajviše Like) privučenih egzistencijskim mogućnostima koje je pružala spomenuta konjunktura.

Nijemci su kao etnička zajednica znatnije prisutniji u Vinkovcima od sredine 18. stoljeća, a u obližnjem Neudorfu od 1819. godine. Drugi snažniji val njemačkih, uglavnom katoličkih doseljenika u Vinkovce također je vezan za konjunkturu u razdoblju zadnje četvrtine 19. i početka 20. stoljeća, a najznačajnija područja iz kojih oni imigriraju su prostori „Južne Ugarske“, ...iz Bačke, ponajviše iz Apatina i Priglevačkog Svetog Ivana. U vjersko-identitetskom smislu oni nisu bili jedinstvena zajednica jer su pripadali katoličkoj konfesiji i drugim reformiranim crkvama, npr. evangeličkoj, kojoj je pripadala većina Nijemaca iz obližnjeg Neudorfa, ali i dio vinkovačkih obrtnika Nijemaca. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u Vinkovcima se osniva niz građanskih, dobrotvornih i kulturnih društava i klubova, od 1898. u njima redovito izlaze tjedne novine (Vinkovci i okolica - Vinkovce und Umgebung), što je sve također znak narastanja jedne gradske i građanske sredine iako su formalnu potvrdu statusa grada Vinkovci dobili tek u novoj državi, Kraljevini SHS 1923. godine.

SECESIJA I RANA MODERNA (1910. - 1945.)

Nakon Prvog svjetskog rata, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji Vinkovci postaju gradom kraljevskim ukazom 5. studenoga 1920. godine. Razvoj gradske jezgre s početka 20. stoljeća karakterističan je po gradnji secesijskih objekata koji se na nekim mjestima interpoliraju, da bi s vremenom dobili patinu karakterističnu za ulične tokove.

U uličnom potezu Duge ulice nadograđuju se nekadašnje barokne prizemnice i oblikuju kao jednokatne secesijske građevine.

Poseban urbani ambijent šireg gradskog središta daju vile izgrađene kasnih dvadesetih i ranih tridesetih godina (Ulica H. D. Genschera nasuprot parka Lenije te Ulica J. Dalmatinca).

Procesi industrijalizacije i modernizacije u Vinkovcima snažno se nastavljaju i nakon teških iskušenja Prvog svjetskog rata, pa tako Vinkovci 1919. dobivaju javnu plinsku rasvjetu, od 1930. javnu električnu mrežu, u njima djeluje nekoliko snažnih industrijskih pogona (primjerice ciglane Kuman i Bohn i Kuman; kožara Braće Marton; metalna industrija Ferolim; tekstilna industrija Tvornica vunene robe Johan Stefan – kasnije Vinteks i druge).

Vinkovci su uoči Drugog svjetskog rata premašili 16.000 stanovnika. Drugi svjetski rat donijet će nova iskušenja za Vinkovce. Vinkovci su tako već do kraja 1942. godine izgubili 5% stanovništva, uglavnom Židove, od kojih je većina deportirana u koncentracijske logore iz kojih se nikada nisu vratili. Većina vinkovačkih Nijemca iselila se tijekom jeseni 1944. godine. U isto vrijeme Vinkovci su doživjeli nekoliko savezničkih teških zračnih bombardiranja, osobito prostor željezničkog kolodvora. Vinkovci su kraj Drugog svjetskog rata dočekali s gubitkom od oko 35-40% svog prijeratnog stanovništva.

107

URBANIZAM I ARHITEKTURA DANAŠNJIH VINKOVACA

U razdoblju poslije Drugog svjetskoga rata uže područje središta Vinkovaca nije bilo zahvaćeno izgradnjom, osim niza stambenih objekata na Šetalištu Dionizija Švagelja.

Izvan povijesne jezgre grade se blokovi stambenih zgrada i novi željeznički kolodvor.

Planiranje i izgradnja gradskog i regionalnog centra usmjerava se na lijevu i desnu obalu Bosuta kako bi se vodena površina rijeke uklopila u grad i postala sastavnim dijelom njegova središta.

108

PRILOG 3. Zaštićena kulturna dobra

Lista kulturnih dobara grada Vinkovaca (stanje u veljači 2015.) s klasifikacijom i opisom NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA KLASIFIKACIJA

OPIS

NEPOKRETNO KULTURNO DOBRO – POVIJESNA CJELINA: ARHEOLOŠKA BAŠTINA I KULTURNO-POVIJESNA CJELINA

Arheološka zona Vinkovci - Nepokretno kulturno dobro –

kulturno-povijesna cjelina - Arheološka baština

Arheološka zona Vinkovci obuhvaća veći dio današnjeg naselja Vinkovci. Povoljan topografski položaj na visokoj obali Bosuta omogućio je naseljavanje tog prostora od prapovijesti do danas. Do sada je u Vinkovcima izvršeno nekoliko stotina arheoloških istraživanja. Nalazi s područja Vinkovaca ukazuju na postojanje velikog nalazišta naseobinskog karaktera, praćenog pripadajućim nekropolama s izuzetno složenim kontinuitetom razvoja kroz gotovo 8000. godina. Rezultati istraživanja govore u prilog postojanju izuzetno velikog potencijala tog nalazišta za buduće izučavanje, prezentaciju i korištenje tog lokaliteta. Cjeloviti prikaz arheološke slike Vinkovaca dostupan je u Gradskom muzeju Vinkovci.

Kulturno-povijesna cjelina grada Vinkovaca - Nepokretno kulturno dobro –

kulturno-povijesna cjelina - Kulturno-povijesna cjelina

Počeci naseljavanja oko 3500 g. pr. Kr. pripadaju starčevačkoj kulturi. Slijedi razdoblje smjena raznih kultura, rimska okupacija i nastanak dobro utvrđenog grada Cibale. U srednjem vijeku grad se sveo na naselje-trgovište Sveti Ilija. Povijest modernih Vinkovaca počinje u 18. st., kada se formira novi vojno-civilni centar Vojne krajine. Izgrađivale su se reprezentativne građevine vojne, javne i sakralne namjene. Kulturno-povijesna cjelina sa sačuvanim ostacima materijalne kulture, karakterističnom prostornoplanskom matricom iz rimskog naslijeđa te bogatim arhitektonskim naslijeđem jedna je od vrednijih urbanističkih cjelina na području Slavonije. Zona A obuhvaća glavni trg i obodnu izgradnju, zona B povijesnu strukturu južne strane Trga b. J. Šokčevića, dio Duge ulice i Ul. b. J. Jelačića, a zona C zaokružuje središnje gradsko područje.

NEPOKRETNO KULTURNO DOBRO – POJEDINAČNO: ARHEOLOŠKA BAŠTINA

Arheološka zona Kamenica26 - Nepokretno kulturno dobro –

povijesna cjelina - Arheološka baština

Arheološko nalazište Kamenica obuhvaća područje omanjeg brežuljka, između naselja Vinkovci i Mirkovci. Istraživanjem 1967. g. otkrivene su dvije grobne komore zidane opekom i ožbukane, a uz njih puno građevinskog materijala, ostataka štukature, fresaka, novca i sl. Vjerojatno se radi o memorijalno-cemeterijalnom kompleksu mučenika lectora primusa Polliona, tj. mjestu na kojem je stajao značajniji sakralni objekt datiran u 3-4. st. Istraživanjem provedenim 2012. precizno su locirani ostaci velikog ranokršćanskog kompleksa, zidovi bazilike s pratećim objektima i osmerokutne krstionice te brojne grobnice. Prema mjerenjima ostaci kompleksa mjestimice su očuvani 0,5 do 2,5 metara ispod površine tla. Arheološki nalazi otkriveni na području arheološke zone Kamenica potvrđuju postojanje arheološkog nalazišta memorijalno-cemeterijalnog tipa. Nalazište ima znanstveni,

26 Ministarstvo kulture za područje Kamenice registrira dva dobra: arheološku zonu Kamenica i Kamenica – sjever i jug (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno). Ovdje se oba kulturna dobra tretiraju kao jedinstveni objekt pod trajnom zaštitom.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=166647612






109

NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA KLASIFIKACIJA

OPIS

kulturni i odgojno-obrazovni značaj jer dosadašnji nalazi govore u prilog postojanju velikog potencijala za buduće izučavanje, prezentaciju i korištenje. Rezultati terenskog pregleda iz 2011. i geofizičkog snimanja iz 2012. potvrđuju da se nalazište Kamenica širi izvan zaštićene zone.

Arheološko nalazište Ervenica - sjever - Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno; preventivna zaštita - Arheološka baština

Arheološko nalazište Ervenica - sjever smješteno je sjeveroistočno od naselja Vinkovci, između Vinkovaca i Nuštra s desne strane ceste Vinkovci – Nuštar. Topografski se radi o ravnici s više blagih brežuljaka koja se nalazi pod poljoprivrednom obradom. Terenskim pregledom utvrđeno je da se na navedenom prostoru pojavljuju površinski nalazi rimskog novca, fibule, keramika i tegule, što upućuje na postojanje antičkog arheološkog nalazišta. Lokalitet ima znanstveni, kulturni i odgojno-obrazovni značaj jer dosadašnji nalazi govore u prilog postojanju znatnog potencijala za buduće izučavanje i prezentaciju.

Arheološko nalazište Jošine - Dionice - Nepokretno kulturno dobro -


Arheološko nalazište Jošine - Dionice u jugoistočnom je dijelu grada Vinkovaca. Topografski se radi o nizu povezanih brežuljaka – dijelu velike grede koja se rasprostire smjerom sjeverozapad – jugoistok od utoka potoka Ervenica u Bosut, lijevom stranom Bosuta do položaja Dionice. Višegodišnja pojava arheoloških nalaza i rezultati istraživanja potvrđuju postojanje velikog nalazišta naseobinskog karaktera sa složenim kontinuitetom razvoja. Nalazište Jošine – Dionice nastavak je istog velikog naseobinskog kompleksa grada Vinkovaca kroz 8000 godina koji je djelomice zaštićen u okviru arheološke zone Vinkovci.

Arheološko nalazište Sopot - Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno - Arheološka baština

Arheološko nalazište Sopot jugozapadno je od Vinkovaca. To je umjetna uzvisina – tel na obali Bosuta, eliptičnog oblika, relativne visine 3 m i dimenzija cca 113x98 m. Nastala je tijekom neolitika - sopotska kultura. Značajni nalazi doveli su do toga da je 1971. postao eponimno nalazište cijele kulture. Gradski muzej Vinkovci od 1996. sustavno istražuje lokalitet. Utvrđeno je najmanje 5 stambenih horizonata u 4 razvojne faze. Naselje je živjelo tijekom 5. tisućljeća pr. Kr., a građene su nadzemne kuće pravokutnog oblika do dimenzija od čak 5x10 m. Na nalazištu su prezentirane sopotske kuće, a ima izniman znanstveni, kulturni i odgojno-obrazovni značaj.

Arheološko nalazište Trbušanci - Nepokretno kulturno dobro -


Arheološko nalazište Trbušanci smješteno je oko 6 km jugozapadno od naselja Mirkovci i 6 km jugoistočno od Vinkovaca. Topografski je riječ o blago uzvišenoj gredi koja je tri strane okružena meandrom Bosuta. Nalazište je otkriveno 2008. prilikom terenskog pregleda. Na Trbušancima su ubicirana tri spojena arheološka nalazišta: Trbušanci I, Trbušanci II i Trbušanci III. Od arheoloških nalaza prisutni su mikroliti, ulomci prapovijesne keramike, utezi, glačani klinovi i opeke. Preliminarnom tipološkom analizom otkrivenih arheoloških artefakata nalazište se s velikom sigurnošću može pripisati razdobljima prapovijesti te kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.

Arheološko nalazište Blato - Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno - Arheološka baština

Arheološko nalazište Blato smješteno je 2 km sjeverozapadno od središta Vinkovaca. Topografski je riječ o melioriranoj ravnici koja se lagano uzdiže prema sjeveru. Približno 1000 četvornih metara istraženo je 2010. Na istočnom dijelu nalazišta javljaju se nalazi za koje nije bilo moguće utvrditi pripadaju li neolitiku ili brončanom

















110


OPIS

dobu, a na središnjem i zapadnom dijelu nalazi mlađeg željeznog doba. Površinski nalazi upućuju i na postojanje rimskog naselja ili groblja s kontinuitetom od 1. do 4. st. Lokalitet ima znanstveni, kulturni i odgojno-obrazovni značaj jer dosadašnji nalazi govore u prilog postojanju znatnog potencijala za buduće izučavanje, prezentaciju i korištenje tog lokaliteta.

NEPOKRETNO KULTURNO DOBRO - POJEDINAČNO: SAKRALNA I PROFANA GRADITELJSKA BAŠTINA

Crkva Sv. Euzebija i Poliona - Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno - Sakralna graditeljska baština

Sagrađena je 1777. u baroknom stilu kao jednobrodna građevina s poligonalnom apsidom i zvonikom iznad glavnog pročelja koji prekriva barokna lukovica. Glavno pročelje raščlanjeno je vertikalno dvojnim pilastrima u tri polja, između kojih su u prizemnoj zoni 2 polukružne niše u kojima su skulpture sv. Antuna Padovanskog i sv. Ivana Nepomuka. U sredini je glavni ulaz, pravokutno oblikovan, naglašen polukružnim timpanonom. Uz istočno pročelje uz apsidu je katna sakristija. Unutrašnji prostor ima baldahinski svod, podijeljen je pojasnicama u tri traveja, a svetište je oblikovano polukružno, zasvođeno je također baldahinskim svodom.

Graditeljski sklop nekadašnje crkve Sv. Ilije i Vinka – Meraja - Nepokretno kulturno dobro -


Nekadašnja crkva Sv. Ilije i Vinka građevinski je sklop čiji prvi ranoromanički sloj nastaje 1100., a očuvana je i glavnina gotičke crkve s kraja 14. i početka 15. st. Do 18. st. crkva nosi naziv Sv. Ilija, a nakon toga Sv. Ilija i Vinko. Nakon 1777. crkva je desakralizirana i pretvorena u vojno skladište, a danas povremeno služi u muzejsko-galerijske svrhe. Godine 1885. građevina je prodana u privatni posjed i radikalno pregrađena. Godine 1965. izvršena su arheološka istraživanja kojima je otkrivena sjeverna ranoromanička faza crkve, danas prezentirana u temeljnim ostacima. Nekadašnja crkva Sv. Ilije i Vinka zbog arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti i osobito vrijednosti arheološkog sloja ima svojstva kulturnog dobra.

Historicistička katnica, Duga 11 - Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno - Profana graditeljska baština

Nastala je u središtu grada 1886. u duhu historicizma kao poslovno-stambena zgrada židovske obitelji. Ulično pročelje izvedeno je s bogatstvom detalja. Kolni ulaz istaknut je višestrukom profilacijom s detaljem lavlje glave i ženskim figurama te kaneliranim polustupovima. Fasada je izvedena rustično, u imitaciji kamena. Detalj lavlje glave ponavlja se iznad svakog otvora. Kordonski vijenac završava frizom, ukrašenim meandrom. Većina prozora je uokvirena kaneliranim pilastrima s kapitelima. Fasada završava nizom rozeta podijeljenih konzolama. Na bočnom pročelju je zabat od fasadne opeke, ukrašen arkadicama. Zidovi haustora prekriveni su lukovima, pilastrima i ukladama. Ulazni je hol s višekrakim stubištem i balustradom. Izvornu stolariju čine drvena vrata s dovratnicima.

Jankovićeva kuća, Kralja Zvonimira 2 - Nepokretno kulturno dobro -


Katnica stambeno-poslovne namjene podignuta je u glavnoj vinkovačkoj ulici krajem 18. st. u duhu kasnobarokne, vojnokrajiške arhitekture. Zgrada je L-tlocrta s otvorenom arkadurom u prizemlju. Zona prizemlja obrađena je fugama u žbuci te rastvorena vratima i izlozima. Na katu se nižu pravokutni prozori, smješteni između istaka lezena, ispod kojih su ornamenti u obliku romba. Bočno je smješten široki kolni ulaz nadsvođen lukovima. Dvorišno glatko pročelje ima trijem koji zaklanja stubište i terasu na katu željeznom ogradom. Izvorni je podrum bačvastog svoda s odzrakama. U















111


OPIS

prizemlju je ugostiteljski objekt sa svodom prekrivenim lukovima s pojasnicama.

Kapetanov stan - Zgrada suda, Trg bana J. Šokčevića 17a - Nepokretno kulturno dobro -


Prizemnica je podignuta u sjevernom produžetku zgrade suda vjerojatno u drugoj polovici 18. st. Postojeći izgled u stilu historicizma dobiva sredinom 19. st. Zgrada je nepravilnog pravokutnog tlocrta, sa simetričnim uličnim pročeljem, glatke fasadne obrade. Fasada ima pravilan ritam prozorskih otvora koji su uokvireni lezenama. Lezene nose natprozornik, trokutasto izveden u vidu timpanona. Pravokutni su prozori dvokrilni s nadsvjetlom, ukrašeni rezbarijama. Naglašen je potkrovni vijenac trokutastim konzolama koje su raspoređene u ravnini međuprozorskih ploha te frizom s gusto izvedenim konzolicama. Krovište zgrade je složeno, četveroslivno, prekriveno biber crijepom.

Kip Sv. Trojstva - Nepokretno kulturno dobro -


Podignut je na glavnom vinkovačkom trgu sredinom 19. st. kao zavjetni kip. U podnožju kipa uklesano je ime majstora C. Payerlea iz Osijeka. Neoklasicističko-historicističkog je oblikovanja. Prilaz kipu omogućen je s tri kamene stepenice na kojima počiva visoki postament s različitim profilacijama. Na uglovitom postamentu postavljena su tri vitka stupa. Glatka tijela stupova leže na bazama i nose korintske kapitele. Kapiteli nose široki arhitrav, slojevito profiliran i ukrašen motivima zubaca, jednostavnih girlandi i lučnih aplikacija. Na vrhu arhitrava nalaze se kameni likovi koji predstavljaju Sv. Trojstvo

Kuća Gross, Ulica Jurja Dalmatinca 33 - Nepokretno kulturno dobro -


Izgrađena je oko 1935. u duhu rane moderne. Jednostavna je, elegantna i funkcionalna, vjerojatno projektirana u ateljeu M. Kauzlarića i S. Gomboša. Samostojeća je katnica tlocrta u obliku pravokutnika. Pročelja su jasnog oblikovanja s glatkim plohama, ravnim linijama i geometrijskom koncepcijom. Dio prizemlja i vrh zgrade zaokruženi su armiranobetonskim okvirom. Veliki je stakleni ulaz u prizemlju, pravokutni prozori na katu, niz prozora na dvorišnim pročeljima. Sjeverozapadno pročelje naglašeno je rizalitom s velikom staklenom stijenom stubišta. Na katu su terase. Ima ravan krov. U prizemlju je armiranobetonsko zavojito stubište s gazištem i rukohvatima od drva.

Kuća Schlesinger, Kralja Zvonimira 15 - Nepokretno kulturno dobro -


Dvokatnica izgrađena za židovsku trgovačku obitelj Schlesinger u stilu secesije, po projektu arhitekta Karla Baslera. Od sredine 20. st. ima poslovno-stambenu namjenu. Tlocrt je u obliku slova L. Prizemlje uličnih pročelja obrađeno je horizontalnim fugama. Svi su otvori rastvoreni u istoj ravnini. Prozori su pravokutni, s više podjela, uokvireni profilacijama. Parapeti prvog kata imaju užlijebljene uklade s valovitom dekoracijom, a parapeti drugog medaljone s motivom lišća. Zakošen ugao nosi erker nad kojim je balkon te valovita atika s ovulusom. U unutrašnjosti su dva višekraka stubišta s metalnom ogradom, bijela stolarija s ukladama, podovi hodnika s keramitnim pločicama.

Zgrada Brodske imovne općine, Ulica kralja Zvonimira 1 - Nepokretno kulturno dobro -


Sagrađena krajem 18. st. kao javna građevina vojne i civilne namjene. Proširena 1908/9., kada je dograđeno sjeverno krilo u Zvonimirovoj ulici. Tada dolazi do promjene izgleda fasade, koja dobiva obilježja secesije. Definira ugao Zvonimirove ulice i Trga te je najreprezentativnija zgrada u povijesnoj jezgri Vinkovaca. Jednokatnica je izduženog i raščlanjenog L-oblika. Prizemlje je




















112


OPIS

rastvoreno izlozima i ulazima u trgovine te unutrašnjost zgrade. Ulazi su ukrašeni pilastrima i stupovima s kapitelima biljnih motiva. Kat je definiran s tri rizalita na kojima su balkoni. Ugao je istaknut raskošno ukrašenim erkerom. Kroz unutrašnjost zgrade vodi pet kamenih stubišta, četiri su s izvornom kovanom ogradom.

Zgrada Galerije umjetnosti, Duga ulica 3 - Nepokretno kulturno dobro -


Izgrađena je kao slobodnostojeća građevina, pravokutnog tlocrta u liniji uličnog toka. Građevina je građena na prijelazu iz 18. u 19. st. za funkciju tadašnje vojne granice kao stan bojnika. Skladnih je proporcija sa simetrično i slikovito oblikovanim glavnim pročeljem u kojem se posebno ističe trijem i visoki kosi krov. Bočna pročelja glatko su obrađena - naglašena slijepim i pravim prozorima na katnom dijelu. Prostorije u prizemlju zasvođene su, a na katu imaju ravan podgled. Ispod zgrade zasvođen je podrum. Po svojim vrijednostima zgrada ima odlike vrednijih građevina vojnograničarskog graditeljstva.

Zgrada Gradskog muzeja (nekad zgrada sjedišta 7. brodske pukovnije), Trg bana Josipa Šokčevića 16 (bivši Trg Republike) - Nepokretno kulturno dobro -


Smještena je uglovno na središnjem gradskom trgu-parku. Građena je 1775. u stilu vojnograničarske barokne arhitekture kao upravna zgrada. Jednokatna građevina pravokutnog tlocrta građena je opekom, pokrivena visokim četverostrešnim krovom i biber crijepom. Ulazno pročelje otvoreno je podužnim trijemom s lukovima. Između prozora nalaze se plitke pravokutne lezene. Prozori su pravokutni, polukružno završeni jednostavnim prozorskim okvirom u žbuci. Zonu kata dijeli stepeničasto izvučen pravokutan vijenac. Zgrada ima višu spomeničku vrijednost kao jedna od najvrednijih građevina jezgre grada, stilski i svojim detaljima vrijedan primjer barokne arhitekture iz druge polovice 18. stoljeća.

Zgrada Narodnog magazina, Duga ulica 17 - Nepokretno kulturno dobro -


Sagrađena 1923. uz glavnu prometnicu u Vinkovcima. Graditelj je bio Nikola Schafer iz Apatina. Od nastanka ima poslovnu namjenu u prizemlju i međukatu te stambenu na katu. Arhitektura je praktična, odmjerenih detalja povijesne arhitekture i u stilu moderne. Pravokutnog je tlocrta s polukružnim istakom na dvorišnoj strani, simetričnim uličnim pročeljem koje u prizemlju ima rastvorene drvene recentne izloge. Međukat je rastvoren prozorima s velikim staklenim površinama između kojih su kanelirani pilastri s kapitelima u volutama. Kat ima centralno smješten istak. U unutrašnjosti prizemlja i međukata zadržan je izvorni interijer trgovine. Zgrada je izuzetan primjer poslovno-stambene građanske arhitekture.

Zgrada Nove gimnazije, Trg bana J. Šokčevića 1 - Nepokretno kulturno dobro -


Zgrada Nove gimnazije sagrađena je 1879. u uličnom nizu na glavnom vinkovačkom trgu u duhu historicizma. Visoka dvokatnica ima složenu tlocrtnu osnovu s dva istaka na istočnoj strani. Glavno pročelje je otvoreno pravilnim ritmom prozorskih otvora s profiliranim okvirima te s tri ulaza. Prizemlje je rustično obrađeno u imitaciji kamena. Prvi kat ima prozorske otvore dekorirane floralnim ornamentima iznad prozorskih arhitrava. Po sredini su dva prozora spojena natprozornikom-zabatom. Drugi kat ima dva središnja prozora, spojena natprozornikom u obliku arhitrava. Četiri su vijenca, dva s frizom od rozeta, a potkrovni krase konzolice. U ulaznom holu su masivni stupovi i dva kamena stubišta.



















113


OPIS

Zgrada Stare gimnazije, Trg bana J. Šokčevića 2 - Nepokretno kulturno dobro -


Sagrađena u uličnom nizu na glavnom vinkovačkom trgu, uz zgradu Nove gimnazije, s kojom je na katu spojena. Proširena i nadograđena katom između 1780. i 1798., kada dobiva karakteristike graničarskog baroka. Tornjić na krovu podignut je oko 1827. Ima javnu funkciju s trgovinama u prizemlju i učionicama na katu, a u produžetku kata su stambene prostorije. Tlocrt je oblika pravokutnika. Prizemlje je rastvoreno recentnim izlozima i ulazima trgovina, a kat pravilnim nizom prozora s pravokutno oblikovanim profilacijama-okvirima. Međukatni vijenac dijeli prizemlje od kata. Nad uskim drugim katom nadovezuje se trokutasta atika iza koje je na sljemenu krova podignuta preslica sa školskim zvonom.

Zgrada suda, Trg bana J. Šokčevića 17 - Nepokretno kulturno dobro -


Izgrađena je kao veća katna građevina 1868., kada dobiva historicističko pročelje u duhu romantizma. Smještena je na gradskom trgu. Jednokatnica je pravokutne tlocrtne osnove. Fasada je podijeljena širokim pilastrima na četiri polja unutar kojih su smještena po dva prozora i produženi detalji ukrasnih profilacija koji u prizemlju završavaju oblikom plamena. Središnji dio rizalitno je istaknut drvenim vratima, segmentnom trakom sa zupcima, a u zoni krova mansardnim istakom s prozorom-biforom i nadozidom u obliku trokutastog timpanona koji omeđuju tornjići. Fasada zgrade prekrivena je horizontalnim fugama.

Župni dvor - Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno - Sakralno-profana graditeljska

baština

Podignut uz glavni vinkovački trg i crkvu Sv. Euzebija i Poliona 1777./80. Današnji izgled rezultat je intervencija krajem 19. st. i ima stilske odlike historicizma. Prizemnica je tlocrtne osnove u obliku izduženog pravokutnika. Glavno pročelje ima blagi rizalitni središnji dio s portalom. Ulaz s drvenim, profiliranim vratima i nizom kružnih detalja uokviren je istacima dovratnika u vidu pilastara s kićenim kapitelima povrh kojih su girlande. Središnji dio završava polukružno oblikovanim timpanom. Zidni plašt podijeljen je pilastrima na polja u kojima su polukružno oblikovani prozori. Polja su podijeljena horizontalnim fugama i omeđena vijencima. Dvoslivno je krovište s krnjim piramidama.

POKRETNO KULTURNO DOBRO - MUZEJSKA GRAĐA/ZBIRKE/POJEDINAČNI PREDMETI

Gradski muzej Vinkovci - Arheološka zbirka - Pokretno kulturno dobro -

muzejska građa - Arheološka građa

Arheološka zbirka ima inventiranih 9840 predmeta koji obuhvaćaju razdoblje od prahistorije, preko Rimskog Carstva do srednjeg vijeka, s akcentom na rimsku kulturu kolonije Cibale. Zbirka je nastala od pojedinačnih priloga građana, slučajnih nalaza i predmeta pronađenih tijekom stručnih studijskih iskopavanja lokaliteta.

Ostava srebrnog posuđa iz Vinkovaca - Pokretno kulturno dobro - zbirka;

preventivna zaštita - Arheološka građa

Prilikom sustavnih arheoloških istraživanja na lokaciji Duga ulica 26 u Vinkovcima otkrivena je ostava sa 50 predmeta luksuzno izrađenog srebrnog antičkog posuđa – pladnjevi, tanjuri, zdjele, vrčevi, čaše, žlice i ulomci tih predmeta. Posuđe je u cijelosti izrađeno od srebra, vrhunske je obrade i visoke umjetničke vrijednosti. Pojedini primjerci posuda su pozlaćeni, a dio posuda sadrži gravirane ukrase s ljudskim, životinjskim, arhitektonskim i biljnim motivima. Sačuvan je potpis izrađivača Antoniusa Aquile te se dio predmeta može pripisati tom majstoru. Ovaj nalaz može se svrstati među najveće nalaze antičkih predmeta od plemenitih metala u Hrvatskoj.

Gradski muzej Vinkovci - Etnografska zbirka

Etnografska zbirka formirana je uglavnom od poklonjenog materijala, a nešto je prikupljeno i otkupom. Ima 304 predmeta:






















114


OPIS

- Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

- Etnografska građa

drvene alatke, preslice, kolovrate, predmete seoskog kućanstva, nošnje, ponjavke, kožne predmete i sitni inventar svakodnevne upotrebe seoskog življenja.

Gradski muzej Vinkovci - muzejska građa - Pokretno kulturno dobro -

muzejska građa - Muzejska građa

Ovaj kompleksan zavičajni muzej posjeduje vrijednu i bogatu građu s vinkovačkog i drugih područja. Ministarstvo kulture donijelo je novo rješenje o upisu u Registar kulturnih dobara RH za Zbirku zastava i grbova, značajnu za kulturnu povijest Vinkovaca. Za preostale zbirke Muzeja zaštićene rješenjima iz 1975., 1979. i 1984. godine - Arheološku zbirku (ROS-106), Etnografsku zbirku (ROS-59) i Zbirku radnički i NOB pokret (ROS-132) u tijeku je postupak usklađivanja rješenja o registraciji s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Gradski muzej Vinkovci - muzejska zbirka radnički i NOB pokret - Pokretno kulturno dobro -

muzejska građa - Muzejska građa

Zbirka ima oko 7000 predmeta vezanih za zbivanja i događaje s područja Vinkovaca. Materijal obuhvaća: prijeratno razdoblje, ratne godine i završne operacije za oslobođenje Vinkovaca. Zbirka u ovom obliku više ne postoji, predmeti se nalaze u Zbirci oružja.

Inventar crkve Sv. Euzebija i Poliona - Pokretno kulturno dobro - zbirka - Sakralni/religijski predmeti

Nastao je krajem 18. i početkom 19. st. čineći stilski ujednačenu cjelinu kasnobarokne umjetnosti i klasicističkog stilskog izraza. Čine ga sljedeći predmeti: glavni oltar Sv. Ivana Nepomuka s palom, 5 bočnih oltara (Srca Isusovog i Marijinog s palom, Sv. Poliona s palom, Sv. Euzebija biskupa s palom, Gospe Lurdske), propovjedaonica, krstionica, ispovjedaonica, 2 svijećnjaka, orgulje, 36 klupa za vjernike, 2 lustera, postaje Križnog puta, kip sv. Antuna i kip sv. Ivana Nepomuka.

Orgulje u crkvi Sv. Euzebija i Poliona - Pokretno kulturno dobro -

pojedinačno - Glazbeni instrument

Mehaničke orgulje s 18 registara, 2 manuala i pedalom s pozitivom u korskoj ogradi i zasebnim sviraonikom povijesni su instrument i vrijedno umjetničko djelo Franza Vogta iz Pečuha. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Građene su oko 1850. Imaju klasicističko kućište s dvama krilima. Oba povezuje zajednički zabat. Raskošno ornamentirane rezbarene zavjese prekrivaju kosinu svirala. Pozitiv je smješten u sredini korske ograde, vizualno zatvara šupljinu glavnog prospekta nastalu između dvaju krila. U zabatu je "oko Božje" sa sunčanim zrakama, a na završnom vijencu prospekta i pozitiva su dekorativne vaze. Stolarija je u boji slonove kosti, a plastična dekoracija pozlaćena.

NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO: ZNANJE I VJEŠTINE

Priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina - Nematerijalno kulturno dobro - Znanje i vještine

Kulen je specifična suhomesnata kobasica napravljena od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa (mišićje vrata, leđa, lopatica, a u novije vrijeme i od buta). U prošlosti se po svinji proizvodio jedan kulen, a njegova je potrošnja bila vezana uz izrazito važne godišnje, obiteljske i društvene događaje: rođenje, krštenje, svadbu, žetvu i drugo. Danas se upotrebljava u posebnim prigodama, nudi se važnim i uglednim gostima te daruje u iznimnim prigodama. Umijeće izrade kulena prenosi se generacijski i čuva se kao tajna pojedinih obitelji. Proces proizvodnje je zahtjevan i složen, a crna slavonska svinja tradicionalno je bila glavni izvor sirovine.



















115


OPIS

Zaštićena nematerijalna kulturna baština u okruženju koja obuhvaća više naselja

- Znanje i vještine

Na širem području grada registrirano je 10 nematerijalnih kulturnih dobara, od koji se sljedeća odnose specifično i na Vinkovce27: - umijeće izrade tradicijskih ženskih frizura s područja Slavonije,

Baranje i Srijema - umijeće šaranja tikvica na području Slavonije - pjevanje starogradskih pjesama s područja Slavonije, Baranje i

Srijema - umijeće ukrašavanja uskrsnih jaja-pisanica vezom (opletom) u

istočnoj Hrvatskoj.

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH

27 Ostala nematerijalna kulturna dobra na području Vukovarsko-srijemske županije su: Tradicijski obrt izrade slavonsko-

srijemskih suknarskih odjevnih predmeta, Tradicijski obrt za preradu vune i izradu valjanih odjevnih predmeta obitelji Čolakovac, Tradicijski obrt izrade slavonsko-srijemskih šokačkih šešira, Proljetni godišnji ophod "filipovčice", Pjevanje starogradskih pjesama.

116

PRILOG 4. Evidentirana kulturna dobra

Tablica: Evidentirana kulturna dobra – 2015. g.

Vrsta Naziv Adresa

Profana Kuća Reisel Kralja Zvonimira 6

Staro rodilište Kralja Zvonimira 64

Jednokatnica – zgrada MUP-a Ulica bana Jelačića 7

Stambena zgrada Ulica bana Jelačića 2

Jednokatnica – hotel Lahner Ulica bana Jelačića 6


Zgrada Ulica bana Jelačića 25

Jednokatnica Duga ulica 23

Prizemnica Duga ulica 31

Vila Balling Genscherova 3

Stambena zgrada Genscherova 5




Stambena zgrada Glagoljaška 14


Stambena zgrada Gundulićeva 5

Stambena zgrada Trg bana J. Šokčevića 3

Prizemnica Istarska 1b

Prizemnica - zgrada Marijin dom Vojarska 1c, 1d, 1b, 1e

Zgrada Osnovne škole J. Kozarca Hrvatskih žrtava 13

Rodna kuća J. Runjanina Glagoljaška 2c

Zvijezda i bivša knjižara Trg bana J. Šokčevića 5 i 6

Rodna kuća Ivana Kozarca J. Kozarca 38

Rodna kuća J. Kozarca J. Kozarca 52

Kuća Gross J. Dalmatinca 33

Stan pukovnika (Crveni križ) Trg bana J. Šokčevića 6

Katnica Duga ulica 6


Katnica Duga ulica 18a



Katnica Kralja Zvonimira 16

Stara bolnica Kralja Zvonimira 53

Katnica Kralja Zvonimira 64

Stambena zgrada Hrvatskih žrtava 3

Jednokatnica (zgrada gradske

uprave)

Ulica bana Jelačića 1


Zgrada Duga ulica 10

117

Jednokatnica s trijemom Duga ulica 16

Stambena zgrada M. Gupca 23

Prizemnica Gundulićeva 1

Stambena zgrada Gundulićeva 6

Zgrada (Sokolski dom) Genscherova 1


Zgrada glazbene škole Istarska 3

Stambena zgrada Istarska 7

Stambena zgrada Jurja Dalmatinca 25



Stambena zgrada Trg bana J. Šokčevića 4

Stambena zgrada Trg bana J. Šokčevića 7a

Prizemnica Ugao Ulice hrvatskih žrtava i Kralja

Zvonimira 8

Zgrada škole Hrvatskih žrtava 11

Stambena zgrada Matije Gupca 2

Sakralna Parohijska crkva Sv. Nikolaja Branka Radičevića 3, Mirkovci

Spomenici memorijalnog

karaktera

Spomenik „Majka palog borca“ A. Hebranga, M. J. Zagorke i A.

Starčevića

Spomenik poginulim redarstvenicima

22. VII. 1991. u Mirkovcima

Spomenik „Hrvatska ruža“ Trg J. Šokčevića bb

Križ Domovinske zahvalnosti Kačićeva ulica 27

Kapelica Majci Božjoj u spomen

poginulim braniteljima

Bana J. Jelačića 167

Spomenik poginulim vinkovačkim

braniteljima s područja Novog Sela u

Domovinskom ratu

Križanje Ulice kralja Stjepana

Tomaševića i Alojzija Stepinca 1

Spomenik antifašizma Ulica Andrije Kačića Miošića 27

Zgrada Vatrogasnog doma, spomen-

zgrada važna za povijest KPJ

Trg bana J. Šokčevića 1

Katolički križ iz 1907. Duga ulica 184

Spomenik-generalni štrajk

željezničara 1920. godine

Sopot

Groblje i spomenik palim borcima

Jugoslavenske armije

A. Kačića Miošića 27

Spomen-ploča na rodnoj kući Ivana

Kozarca

Josipa Kozarca 38

Spomen-ploča na radnoj kući Josipa

Kozarca

Josipa Kozarac 52

Statua Josipa Kozarca Šetalište Dionizija Švagelja

Spomen-ploča na vježbalištu društva

Hrvatski sokol

Hrvatskih žrtava 11

Bista Joze Ivakića Ulica hrvatskih žrtava 2

118

Spomen-ploča na rodnoj kući Josipa

Runjanina

Glagoljaška ulica 2

Spomen-ploča Dioniziju Švagelju Trg bana Josipa Šokčevića 20

Spomen-ploča Slavku Jankoviću Trg bana Josipa Šokčevića 17

Spomen-ploča Josipu Kozarcu Kralja Zvonimira 8

Fontana na Trgu bana Josipa

Šokčevića

Trg bana Josipa Šokčevića

Bista Josipa Runjanina Trg Josipa Runjanina

Skulptura „Šokačko kolo“ Branka

Ružića

Terasa Termi

Bista dr. Franje Tuđmana Trg dr. Franje Tuđmana

Bista Ivana Kozarca Glagoljaška ulica 25a

Spomen-ploča za početak djelovanja

Vinkovačke čitaonice 1875.

Glagoljaška ulica 14

Spomen-ploča na rodnoj kući Vanje

Radauša

Kralja Zvonimira 12

Devastirani pravoslavni križ Križanje Ulice bana Jelačića i

Hrvatskih kraljeva

Kapelica Sv. Ante Križanje Anine ulice i Ulice kralja

Zvonimira

Kip sv. Florijana Križanje Ulice Pavleka Miškine i

Matije Gupca

Spomen-ploča hrvatskim braniteljima

željezničarima

Trg kralja Tomislava bb

Spomenik i kip sv. Roka Križanje Kozarčeve i Duge ulice

Spomen-ploča Hrvatskog sokola Ulica Josipa Lovretića 1

Spomen-ploča u čast 150. obljetnice

uvođenja hrvatskog jezika u službenu

uporabu u Hrvatskom saboru

Trg Josipa Šokčevića 1

Spomen-ploča Josipu Runjaninu Trg bana Josipa Šokčevića 20

Spomen-ploča na rodnoj kući Mije

Brašnića

Glagoljaška 15

Spomen-ploča prilikom poklanjanja

parka na Trgu Josipa Runjanina

Spomen-ploča na rodnoj kući

Vladimira Kovačića

Duga ulica 58

Spomenik poginulim braniteljima Kralja Stjepana Tomaševića 1

Spomenik žrtvama komunističkog

terora u Vinkovcima

Bista Nikole Tesle Trg Nikole Tesle 1 (OŠ Nikole Tesle,

Mirkovci)

Narodni dom Mirkovci Vukovarska 25

Spomen-ploča Lauri Klajn Duga ulica 18a

Mural 12 redarstvenika Kralja Zvonimira bb

Spomen-ploča Ivanu Tropschu Kralja Zvonimira 37

Arheološka Grabik - sjever srednjovjekovno nalazište

119

Gortanovo naselje – Grabik srednjovjekovno nalazište

Gortanovo naselje – Mala Bosna,

antičko nalazište

Prišinci, prapovijesno i antičko nalazište

Borinci - Staro crkvište, prapovijesno nalazište

Novo selo Vinkovačko, prapovijesno nalazište

Kunjevci - Takšićev stan, antičko nalazište

Novaci - Novakovača, prapovijesno i srednjovjekovno nalazište

Ekonomija Žankovac - uz cestu za Nuštar, antičko nalazište

Ervenica - Ciglana, antičko nalazište

Sopot - JZ od Pikovog stana, antičko nalazište

Vinkovačko Novo Selo - Osnovna škola Novo Selo, područje ulica B. Kašića,

Senjskih uskoka i M. Ivanića, srednji vijek

Mirkovci, Malat, prapovijesno i srednjovjekovno nalazište

Grobnice Grob Martine Šundov

Grobnica obitelji Culjat

Grob Slavka Mađera ( 1922. - 1946.)

Grob Dragutina Paternaka

Spomen-ploča na kapelici bana Šokčevića

Grob bana Šokčevića u kapelici Sv. Marije Magdalene

Grob Lenke Stier

Grob obitelji Šajnović

Grob Elize Csollić Šokčević, majke bana Šokčevića (1782.-1863.)

Grob Josipa Kozarca

Grob Franza Recha 1860.

Grob Carla Degorizia (1805.-1870.)

Grob obitelji Albrecht

Grob Alojzije Ulman, akad. kiparice

Grob obitelji Lehner

Grob Maria Vrgoča

Grob obitelji Leib i Medvedović

Pet nadgrobnih obilježja (4 od šikloškog ružičastog kamena i jedan od sivog

kamena) postavljeno je na slobodnoj parceli: Jakob Rogilich; Ceclija Billing;

Eduard Lauritsch; Anton Treyer; Georg Fiedmsam

Grobnica obitelji Božić

Grobnica obitelji Pražak i Liedbald

Grob Otmara Babića

Grob Matije Antuna Reljkovića

Grob obitelji Brundschmid

Grob obitelji Vlahović

Grob Sigmunda Domca

Grob obitelji Kuman

Grobnica obitelji Henn

Grobnica Marije Štrab

Grobnica obitelji Reiss Weisgerber

Grobnica Jakoba Stojanovića

120

Grobnica obitelji Radauš

Grobnica obitelji Horvat

Grobnica Antuna Ferića

Grob Stjepana Đakovića

Grob Pavla Divića

Grob Ivana Kozarca

Grobnica obitelji Pischl

Grobnica obitelji Maretić

Grob obitelji Pellarini

Grob Franje Žaverija

Grob Johana Tropsa

Grob obitelji Radić

Grob Stojana Dimitrijevića

Grob Mate Novosela

Grob Dragutina Kremera

Grob Franje Kregara

Grob Dionizija Švagelja

Izvor: dokumentacija Grada Vinkovaca

121

Documents

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA VINKOVACA · Državni zavod za statistiku, FINA i baze podataka Instituta za turizam. Analizirana je planska dokumentacija, dokumenti Grada Vinkovaca