200
Master rad, Građevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Nišu Stevan Veljković MFG 30/11 1 I Projektni zadatak Na osnovu datih arhitektonskih podloga potrebno je projektovati noseću konstrukciju stambenog objekta koji je sastavni deo trgovinsko stambeno poslovnog kompleksa. Konstrukciju objekta projektovati od armiranog betona. Međuspratne konstrukcije projektovati kao monolitne ploče koje se direktno oslanjaju na stubove (pečurkaste ploče). Iz sledećih predmeta potrebno je uraditi: 1. Betonske konstrukcije Rad pod nazivom: Proračun armiranobetonske konstrukcije stambenog objekta spratnosti 2Po+Pr+23 sa analizom i predlogom korekcije člana br . 73 iz ‘’Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima’’ uraditi na nivou Glavnog građevinskog projekta i delimično na nivou Izvođačkog projekta. Tehničkim opisom obuhvatiti: opšte podatke o konstrukcijskom sistemu, podatke o lokaciji i zoni seizmičnosti, podatke o uslovima temeljenja, opis i izbor konstrukcijskog i statičkog sistema, izbor materijala za nosivu konstrukciju. Numeričkom dokumentacijom obuhvatiti: proračun pojedinih nosećih konstrukcijskih elemenata (stuba, platna i tipske međuspratne konstrukcije) sa proverom nosivosti, stabilnosti, (granično stanje nosivosti i granično stanje upotrebljivosti). Ove elemente treba dimenzionisati u programu “Tower 6” i ručno, a zatim treba uporediti dobijene rezultate. Grafičkom dokumentacijom obuhvatiti: dispoziciju sa oznakama svih konstrukcijskih elemenata u osnovama i presecima, planove oplate i planove armiranja pojedinih nosećih konstrukcijskih elemenata (stuba, platna i tipske međuspratne konstrukcije). Istraživačkim delom obuhvatiti: analizu člana 73 iz ‘’Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima’’ sa predlogom korekcije u funkciji spratnosti i stepena seizmičnosti lokacije gd e se objekat nalazi.

Master Rad - Stevan Veljkovic (1)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

master rad

Citation preview

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    1

    I Projektni zadatak

    Na osnovu datih arhitektonskih podloga potrebno je projektovati noseu

    konstrukciju stambenog objekta koji je sastavni deo trgovinsko stambeno poslovnog

    kompleksa. Konstrukciju objekta projektovati od armiranog betona. Meuspratne

    konstrukcije projektovati kao monolitne ploe koje se direktno oslanjaju na stubove

    (peurkaste ploe).

    Iz sledeih predmeta potrebno je uraditi:

    1. Betonske konstrukcije

    Rad pod nazivom: Proraun armiranobetonske konstrukcije stambenog

    objekta spratnosti 2Po+Pr+23 sa analizom i predlogom korekcije lana br. 73 iz

    Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u

    seizmikim podrujima uraditi na nivou Glavnog graevinskog projekta i delimino

    na nivou Izvoakog projekta.

    Tehnikim opisom obuhvatiti:

    opte podatke o konstrukcijskom sistemu,

    podatke o lokaciji i zoni seizminosti,

    podatke o uslovima temeljenja,

    opis i izbor konstrukcijskog i statikog sistema,

    izbor materijala za nosivu konstrukciju.

    Numerikom dokumentacijom obuhvatiti:

    proraun pojedinih noseih konstrukcijskih elemenata (stuba, platna i

    tipske meuspratne konstrukcije) sa proverom nosivosti, stabilnosti,

    (granino stanje nosivosti i granino stanje upotrebljivosti). Ove elemente

    treba dimenzionisati u programu Tower 6 i runo, a zatim treba uporediti

    dobijene rezultate.

    Grafikom dokumentacijom obuhvatiti:

    dispoziciju sa oznakama svih konstrukcijskih elemenata u osnovama i

    presecima,

    planove oplate i planove armiranja pojedinih noseih konstrukcijskih

    elemenata (stuba, platna i tipske meuspratne konstrukcije).

    Istraivakim delom obuhvatiti:

    analizu lana 73 iz Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju

    objekata visokogradnje u seizmikim podrujima sa predlogom korekcije

    u funkciji spratnosti i stepena seizminosti lokacije gd e se objekat nalazi.

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    2

    2. Fundiranje

    Za optereenje dobijeno proraunom nadtemeljne konstrukcije objekta, a na

    osnovu karakteristika tla preuzetih iz geomehanikog elaborata za predvienu lokaciju

    objekta potrebno je sledee:

    definisati i oceniti geomehanike uslove fundiranja,

    odrediti sleganje temeljne ploe,

    utvrditi nosivost tla,

    izvrti statiki proraun temeljne ploe pomou programskog paketa

    Tower 6,

    dimenzionisati temeljnu plou i izvriti kontrolu na probijanje

    najoptereenijeg stuba kroz plou pomou programskog paketa Tower 6

    i runo, a nakon toga uporediti dobijene rezultate,

    nacrtati plan armiranja temeljne ploe i detalj armature za obezbeenje od

    probijanja stuba kroz plou.

    3. Tehnologija betona

    Iz oblasti Tehnologije betona potrebno je:

    Na osnovu kriterijuma efekta zida i efekta resetke izraunati sa koliko se

    frakcija moe spravljati beton sa drobljenim agregatom za betoniranje AB

    temeljne ploe. Prilikom prorauna uzeti u obzir najvie armirane preseke.

    Sraunati recepturu za beton MB 60. Koristiti cement CEM I 52.5R.

    Predvideti plastinu konzistenciju betona (klasa S3) i drobljeni agregat.

    Mere nege betona u cilju kontrolisanog skupljanja.

    Predmetni nastavnici:

    1.______________________

    2.______________________

    3.______________________

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    3

    II Tehniki opis objekta

    1. Opte karakteristike objekta

    Lokacija predviena za izgradnju objekta je u ulici Vizantijski bulevar u Niu.

    Teren na lokaciji objekta je ravan. Nadmorska visina je 202 m. U blizini se nalazi reka

    Niava. Objekat je deo stambeno poslovno trgovinskog kompleksa koji se sastoj od

    trnog centra i etri tipska stambena objekta. Objekti su postavljeni jedan do drugog u

    dva reda po dva objekta, a pored ulice se nalazi trni centar koji povezuje ova dva reda

    objekata.

    Trni centr ima dve podzemne i dve nadzemne etae. Stambeni objekti su

    identini i imaju dve podzemne etae i dvadesetetri nadzemne etae. Etaa 2 je

    predviena kao podzemna garaa i ima spratnu visinu 3.5 m. Ova podzemna garaa je

    meusobno izmeu objekata povezana tako da je mogue iz podzemne garae trnog

    centra, koja se takoe nalazi na etai 2, doi do podzemne garae bilo kog

    stambenog objekta. Etaa 1 je predviena za podrumske prostorije i ima spratnu

    visinu 4.25 m. Prizena etaa je spratne visine 4.0 m, a svih ostalih nadzemnih etaa 3.0

    m sem etae 24 koja je predviena kao tavnski prostor i ima visinu 2.10 m. Sve

    nadzenme etae su predviene kao stambeni prostor sem ve pomenute etae 24.

    Krov je ravan i prohodan. Na delu krova objekta se nalazi prostor iznad liftova koji ima

    visinu 2.95 m. Sa ovom prostorijom objekat ima visinu od 75.95 m iznad zemlje. Dok se

    ravan krov nalazi na visini od 73.00 m iznad zemlje. Objekat pod zemljom ide do dubine

    od 8.10 m, to je ujedno i dubina fundiranja.

    Vertikalna komunikacija izmeu etaa omoguena je dvokrakim stepenitem i sa

    dva lifta. Dvokrako stepenite ide od ulaza tj. prizemlja pa sve do najvie etae odnosno

    krova objekta. Podzemne etae sa nadzemnim etaama nisu povezane unutranim

    stepenitem ve spoljnim stepenitem. Pa da bi se dolo iz garae i podruma na vie

    etae potrebno je izai iz objekta. A podzemna garaa i podrum su povezani

    jednokrakim unutranjim stepenitem. Liftovi povezuju sve etae i podzemne i

    nadzemne.

    2. Geomehaniki uslovi fundiranja

    Za lokaciju objekta je uraen geomehaniki elaborat koji definie sve potrebne

    karakteristike tla po slojevima. Raene su etri istrane buotine. Ovaj geomehaniki

    elaborat je raen za drugi objekat koji je trebao da bude na toj lokaciji pa su istrne

    buotine raene do dubine od 8.30 m, a dubina fundiranja ovog objekta je 8.10 m.

    Karakteristike tla ispod ove dubine preuzete su iz drugog geomehanikog elaborata koji

    je raen za peaki most. Ovaj most se nalazi u blizini lokacije objekta na osnovu ega

    se moe zakljuiti da su karakteristike tla ispod dubine od 8.30 m priblino iste za obe

    lokacije.

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    4

    3. Opis konstrukcije objekta

    Nosea konstrukcija objekta je prostorni ramovski sistem sa stubovima i

    kapitelim bez greda (postoj samo greda po obodu konstrukcije) i sa seizmikim platnima

    (dijafragmama) za ukruenje objekta. Meuspratna konstukcija je monolitna peurkasta

    ploa debljine 20 cm koja se oslanja na stubove i platna, a samo po obodu se oslonja

    na gredu. Glavni vertikalni nosei elementi su stubovi i platna. Obodni stubovi su

    povezani gredom dok unutranji stubovi imaju kapitele. Platna su rasporeena tako da

    se uklapaju u arhitekturu objekta, a da pritom mogu dovoljno da ukrute objekat pri

    dejstvu seizmikog optereenja. I da obezbede da objekat pri dejstvu seizmikog

    optereenja osciluje u prva dva tona bez uvijanja tj. da se nejavlja uticaj torzije.

    Nosea konstrukcija je u celosti armirano betonska sa betonom marke MB60 i

    armaturom RA 400/500 2. Objekat je prekriven ravnim krovom sa odgovarajuim

    zatitnim slojevima.

    Temeljenje objekta se vri na temeljnoj kontra ploi debljine 120 cm ije

    dimenzije odgovaraju dimenzijama najnie etae. Dubina fundiranja je 8.10 m. Na

    dubini od 8.10 m i dublje se prema geomehanikom elaboratu nalazi laporovita glina

    koja ima izuzetno dobru nosivost.

    Stbovi su pravougaoni sa skokovito promenjivim dimenzijama po visini objekta.

    Stubovi od temeljne ploe do etae na 16.90 m od tla (sprat 5) u centralnom delu

    objekta su dimenzija 80x80 cm, a obodni stubovi su 65x65 cm i 50x50 cm. Stubovi od

    etae na 16.90 m (sprat 5) do etae na 37.90 m (sprat 12) u centralnom delu objekta su

    dimenzija 70x70 cm, a obodni stubovi su 55x55 cm i 45x45 cm. Od etae na 37.90 m

    (sprat 12) do etae na 55.90 m (sprat 18) stubovi u centralnom delu objekta su

    dimenzija 55x55 cm, a obodni stubovi su 45x45 cm i 30x30 cm. Od etae na 55.90 m

    (sprat 18) do vrha objekta stubovi u centralnom delu su dimenzija 35x35 cm, a obodni

    stubovi su 30x30 cm. Dimenzije stubova su odredjene prema Pravilniku o tehnikim

    normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.

    Stepenite je kosa armirano betonska ploa debljine 15 cm. Stepenite je

    dvokrako sa podestima i medjupodestima i izmeu tipskih spratova jedan krak

    savladava polovinu spratne visine tj. 1.5 m.

    Armirano betonska platna se nalaze oko stepeninog i liftovskog prostora i u

    ostalim delovima objekta. Rasporeena su tako da nema pojave torzije u prva dva tona

    pri dejstvu seizmikog optereenja. Dimenzije platna su skokovito promenjive po visini

    objekta. Debljine platna su odreene takoe prema Pravilniku o tehnikim normativima

    za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.

    Svi nenosei zidovi (unutranji i fasadni) su od giter bloka debljine 20 cm.

    Pregradni nenosei zidovi su o keramikih blokova debljine 12 cm. Podovi su zavisno

    od namene prostorije od raznih slojeva (parket, keramike ploice, stiropor, malter,

    asfalt, itd.).

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    5

    4. Modeliranje konstrukcije

    Konsrukcija objekta se modelira kao prostorna konstrukcija u programu Tower

    6 pomou koga se potom vri: statiki proraun konstrukcije, dinamiki proraun

    konstrukcije i dimenzionisanje elemenata konstrukcije. U ovom programu se modeliraju

    nosei elementi konstrukcije, a nenosei elementi se nanose kao odgovarajue

    optereenje (linijsko, povrinsko, itd.). Modeliranje konstrukcije je veoma vaan proces

    jer direktno od njega zavisi da li e dobijeni rezultati biti tani tj. najpribliniji realnom

    satnju napona i deformacija u konstrukciji. Program Tower 6 radi pomou linijskih i

    povrinskih elemenata. Primenom ovih linijskih i povrinskih elemenata potrebno je to

    realnije izmodelirati konstrukciju objekta jer je realna konstrukcija sastavljena od

    zapreminskih elemenata. Ova idealizacija je povoljna zato sto pojednostavljuje

    postupak prorauna, a pritom je dovoljno tana.

    Postupak izrade modela se sastoj iz nekoliko faza. Prvo se na osnovu

    arhitektonskih crtea izradi model i nanese svo optereenje koje deluje na konstrukciju.

    Zatim se izvri proraun takvog modela, a onda se kontroliu normalne sile u stubovima

    i platnima. Povrina poprenih preseka stubova i platna mora da zadovoljava uslov iz

    Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim

    podrujima. Pa se zato na osnovu normalnih sila od eksploatacionog optereenja u

    ovim elementima vri promena njihovih dimenzija poprenog preseka sve dok se

    neispuni uslov iz pomenutog pravilnika. To je iterativni postupak poto se sa

    poveanjem dimenzija poveava i sopstvena teina objekta, a samim tim i normalne sile

    u ovim elementima. Postupak je potrebno ponavljati sve dok u svim elemntima

    konstrukcije (stubovima i platnima) nedoe do zadovoljenja uslova.

    Nije izmodelirano celo stepenite poto kose ploe komplikuju proraun ve

    samo podesti i meupodesti.

    5. Optereenje konstrukcije

    Optereenje koje deluje na konstrukciju se deli na stalno, povremeno i izuzetno.

    Svo ovo optereenje se nanose na predhodno napravljen model kao povrinsko, linijsko

    ili takasto zavisno od prirode svog delovanja.

    Stalno optereenje obuhvata sopstvenu teinu konstrukcije koju program Tower

    6 sam uzima u obzir i dodatno stalno optereenje (podovi, instalacije, unutanji

    nenosei (pregradni) zidovi, fasadni nenosei zidovi, izolacija, itd.). Optereenje od

    kosih ploa (stepeninih krakova) je postavljeno na podeste i meupodeste kao linijsko

    optereenje jer kose ploe nisu izmodelirane.

    Povremeno optereenja se sastoji od korisnog optereenja objekta koje se uzima

    prema vaeim propisima za optereenje zgrada. Zatim od optereenja snegom koje se

    nanosi na krov konstrukcije, a odreuje se prema vaeem propisu. U povremeno

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    6

    optereenje takoe spada i optereenje od vetra. Optereenje od vetra se definie po

    vaeem propisu JUS.U. C7. 110 112 i to zavisno od lokacije objekta.

    Optereenje od seizmike spada u izuzetna optereenja. Za nae podnevlje je

    optereenje od seizmike veoma vano jer se nalazimo u seizmiki aktivnom podruiju.

    Optereenje od seizmike zavisi od zone seizminosti u kojoj se objekat nalazi,

    kategorije tla, koeficijenta duktiliteta konstrukcije i kategorije objekta. Optereenje od

    seizmike se odreuje prema Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata

    visokogradnje u seizmikim podrujima. Seizmiko optereenje je dinamiko ali se

    prema ovom pravilniku nanosi na konstrukciju kao ekvivalentno statiko optereenje.

    6. Statiki i dinamiki proraun konstrukcije

    Statiki i dinamiki proraun konstrukcije se vri u programu Tower 6 na

    modelu koji je predhono napravljen i na koji je naneto optereenje. Ovaj program vri

    proraun metodom konanih elemenata. Pre prorauna se formira mrea konanih

    elemenata od koje zavisi tanost prorauna. to je mrea gua dobijae se tanij

    rezultati ali e se postupak prorauna komplikovati pa je usvojena optimalna gustina

    mree konanih elemenata. Dinamiki proraun je raen prema seizmikim uticajma

    koji su sraunati postupkom Ekvivalentnog statikog optereenja pri emu program

    automatski generie mase konstrukcije u svim takama mree konanih elemenata.

    7. Dimenzionisanje konstrukcije

    Dimenzionisanje konstrukcije je takoe raeno u programu Tower 6. Program

    vri dimenzionisanje prema naim vaeim propisima. On ima mogunost odabira i

    drugih propisa. Dimenzionisanje je takoe raeno i runom metodom isto prema naim

    vaeim propisima. Zatim je uraeno uporeivanje rezultata. Konstrukcija je

    dimenzionisana tako da bude racionalana i da moe da primi sva optereenja i preko

    temelja da ih prenese na tlo. Moe se zakljuiti da kontrukcija objekta zadovoljava sve

    primenjene vaee propise.

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    7

    Grafiki prilozi

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    8

    III Betonske konstrukcije

    1. Analiza optereenja

    1.1. Stalno optereenje

    Stalno optereenje obuhvata sopstvenu teinu konsrukcije koju program Tower

    6, pri analizi modela objekta, uzima automatski na osnovu zadatih geometrijskih

    karakteristika preseka i karakteristika materijala od kojeg je konstrukcija sainjena. Pa

    je potrebno odrediti samo dodatno stalno optereenje koje obuhvata: optereenje

    tavanica od podova i plafona, optereenje tavanica od pregradnih i fasadnih zidova,

    optereenje od tla na zidove podzemnog dela objekta i optereenje od stepenita.

    1.1.1. Povrinska optereenja medjuspratnih konstrukcija

    1. Temeljna ploa (teina podloge na parking prostoru)

    Asfalt .. 0.03 x 22 = 0.66 /2

    Mrav beton (sloj za izravnjanje) . 0.05 x 22 = 1.10 /2

    Hidroizolacija ............................. 0.05 x 0.30 = 0.015 /2

    = . /

    2. Teina poda i plafona u podrumu

    Granitne keramike ploice .. 0.012 x 24 = 0.288 /2

    Cementni malter . 0.015 x 21= 0.315 /2

    Stiropor . 0.03 x 0.15=0.0045 /2

    Mrav beton (sloj za izravnjanje) 0.04 x 22 = 0.880 /2

    Malter (plafon) ....................................................... 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

    3. Teina poda i plafona u stambenom prostoru na tipskom spratu

    Parket 0.04 x 6.90 = 0.276 /2

    Stiropor . 0.03 x 0.15=0.0045 /2

    Mrav beton (sloj za izravnjanje) . 0.04 x 22 = 0.880 /2

    Malter (plafon) ....................................................... 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    9

    4. Teina poda i plafona u kupatilu na tipskom spratu

    Keramike ploice .. 0.010 x 20 = 0.200 /2

    Cementni malter . 0.015 x 21= 0.315 /2

    Hidroizolacija ... 0.02 x 0.15 = 0.003 /2

    Cementni malter . 0.010 x 21 = 0.210 /2

    Stiropor . 0.03 x 0.15=0.0045 /2

    Mrav beton (sloj za izravnjanje) 0.015 x 22 = 0.330 /2

    Malter (plafon) ....................................................... 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

    5. Teina poda i plafona u kuhinji na tipskom spratu

    Keramike ploice .. 0.010 x 20 = 0.200 /2

    Cementni malter . 0.015 x 21= 0.315 /2

    Hidroizolacija ... 0.02 x 0.15 = 0.003 /2

    Cementni malter . 0.010 x 21 = 0.210 /2

    Stiropor . 0.03 x 0.15=0.0045 /2

    Mrav beton (sloj za izravnjanje) 0.015 x 22 = 0.330 /2

    Malter (plafon) ....................................................... 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

    6. Teina poda i plafona u hodniku zgrade na tipskom spratu

    Granitne keramike ploice .. 0.012 x 24 = 0.288 /2

    Cementni malter . 0.015 x 21= 0.315 /2

    Mrav beton (sloj za izravnjanje) 0.015 x 22 = 0.330 /2

    Malter (plafon) ....................................................... 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

    7. Teina krovnog pokrivaa i plafona na krovnoj ploi

    ljunak ... 0.10 x 16 = 1.600 /2

    Cementni malter ... 0.015 x 21 = 0.315 /2

    Hidroizolacija .... 0.05 x 0.15=0.0075 /2

    Parna brana . 0.02 x 0.15=0.0030 /2

    Cementni malter ... 0.015 x 21 = 0.315 /2

    Stiropor ......... 0.03 x 0.15=0.0045 /2

    Cementni malter ... 0.015 x 21 = 0.315 /2

    Malter (plafon) ........................................................ 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    10

    1.1.2. Optereenje od nenoseih fasadnih zidova d = 0.20 m (nanosi

    se kao linijsko optereenje na medjuspratnu konstrukciju)

    Teina metra kvadratnog zida od termo bloka debljine 20 cm je = 1.50 /2

    1. Fasadni zidovi na tipskom spratu d = 0.2 m H = 3.00 m

    = = 1.50 3.00 = 4.500 /

    2. Fasadni zidovi u prizemlju d = 0.2 m H = 4.05 m

    = = 1.50 4.05 = 6.075 /

    3. Fasadni zidovi na tavanu d = 0.2 m H = 2.10 m

    = = 1.50 2.10 = 3.15 /

    4. Obodni zid na krovu d = 0.2 m H = 1.70 m

    = = 1.50 1.70 = 2.55 /

    1.1.3. Optereenje od nenoseih unutranjih zidova d = 0.20 m

    (nanosi se kao linijsko optereenje na medjuspratnu konstrukciju)

    Teina metra kvadratnog zida od termo bloka debljine 20 cm je = 1.50 /2

    1. Pregradni zidovi na tipskom spratu d = 0.2 m H = 3.00 m

    = = 1.50 3.00 = 4.500 /

    2. Pregradni zidovi u prizemlju d = 0.2 m H = 4.05 m

    = = 1.50 4.05 = 6.075 /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    11

    1.1.4. Optereenje od stepenita (nanosi se kao linijsko na podeste i

    meupodeste)

    Stepenite je sistema kose ploe debljine 15 cm sa podestima i meupodestima.

    Stepenice su obloene oblogom od 6 cm. Stepenite izmedju tipskih spratova je

    dvokrako i savladava visinu od 3.00 m odnosno svaki krak po 1.50 m. Visina jednog

    stepenika je 15 cm a irina je 30 cm. Duina stepeninog kraka je 2.70 m, a irina je

    1.40 m. Duina kose ploe je 3.09 m.

    Stepenite izmedju tavana i krova je jednokrako i savladava visinu od 2.60 m pri

    emu je visina jednog stepenika 20 cm a irina 25 cm. Duina stepeninog kraka je

    3.00 m, a irina je 1.40 m. Duina kose ploe je 3.97 m.

    Stepenite izmedju garae i podruma je jednokrako i savladava visinu od 3.50 m

    pri emu je visina jednog stepenika 17.50 cm a irina 30 cm. Duina stepeninog kraka

    je 5.70 m, a irina je 1.30 m. Duina kose ploe je 6.69 m.

    Linisko optereenje koje se nanosi na podeste od stepenita se oitava sa

    modela kose ploe za posmatrani stepenini krak iz programa Tower 6 na koji se

    nanosi optereenje od: obloge stepenita, sopstvene teine kose ploe i povremenog

    optereenja. Sopstvenu teinu kose ploe = 15 automatski uzima u obzir program.

    1. Optereenje koje deluje na podeste

    Granitne keramike ploice .. 0.012 x 24 = 0.288 /2

    Cementni malter . 0.018 x 21= 0.315 /2

    Malter (plafon) ....................................................... 0.015 x 18 = 0.270 /2

    = . /

    2. Optereenje od stepenita izmedju tipskih spratova koje deluje na

    stepenite po kosoj ploi

    Granitne keramike ploice

    ((0.30 1.40 9 + 0.15 1.40 10) 0.012 24)/(1.4 3.09) = 0.391 /2

    Cementni malter

    ((0.30 1.40 9 + 0.15 1.40 10) 0.018 21)/(1.4 3.09) = 0.514 /2

    Teina stepenika

    (0.141/2) 25 = 1.7625 /2

    Malter 0.015 18 = 0.270/2

    = . /

    Linijsko optereenje preuzeto iz Towera 6 za model kose ploe izmeu tipskih

    spratova je:

    Stalno optereenje........................................................................ = 17.68 /

    Povremeno optereenje................................................................ = 7.930 /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    12

    3. Optereenje od stepenita izmedju tipskog sprata i tavana koje

    deluje na stepenite po kosoj ploi

    Granitne keramike ploice

    ((0.25 1.40 12 + 0.20 1.40 13) 0.012 24)/(1.4 3.97) = 0.406 /2

    Cementni malter

    ((0.25 1.40 12 + 0.20 1.40 13) 0.018 21)/(1.4 3.97) = 0.533 /2

    Teina stepenika

    (0.157/2) 25 = 1.9625 /2

    Malter 0.015 18 = 0.270/2

    = . /

    Linijsko optereenje preuzeto iz Towera 6 za model kose ploe izmeu tipskog

    sprata i tavana je:

    Stalno optereenje........................................................................ = 38.73 /

    Povremeno optereenje................................................................ = 16.79 /

    4. Optereenje od stepenita izmedju garae i podguma koje deluje na

    stepenite po kosoj ploi

    Granitne keramike ploice

    ((0.30 1.30 19 + 0.175 1.30 20) 0.012 24)/(1.3 6.69) = 0.396 /2

    Cementni malter

    ((0.25 1.40 12 + 0.20 1.40 13) 0.018 21)/(1.4 6.69) = 0.520 /2

    Teina stepenika

    (0.156/2) 19 25 = 1.95 /2

    Malter 0.015 18 = 0.270/2

    = . /

    Linijsko optereenje preuzeto iz Towera 6 za model kose ploe izmeu garae i

    podruma je:

    Stalno optereenje........................................................................ = 34.32 /

    Povremeno optereenje................................................................ = 14.91 /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    13

    1.2. Povremeno optereenje

    1.2.1. Korisno optereenje

    Korisno optereenje se uzima prema pravilniku JUS U.C7.121

    Stambeni prostor p = 1.5 /2

    Od pregadnih zidova debljine 12 cm p = 0.5 /2

    Stepenite i hodnici p = 3.0 /2

    Podzemna garaa p = 4.0 /2

    Terase p = 3.0 /2

    1.2.2. Optereenje od snega

    Optereenje od snega se uzima iz Privremenih tehnikih normativa za

    optereenje zgrada. U planinskim predelima gde obiluju snene padavine potrebno je

    uveati optereenje od snega po obrascu:

    = 75 +500

    4

    A nadmorska visina na kojoj se nalazi objekat u metrima

    S optereenje snegom u /3

    Poto se objekat nalazi u Niu na nadmorskoji visin od 202 m optereenje od

    snega e da bude:

    = 1.00/2

    1.2.3. Optereenje od vetra

    Optereenje od vetra koje deluje na objekat se odreuje prema pravilniku

    JUS.U.C7.110-112.

    = ,,

    ,, = ,,

    ,, = ,,10 2

    2

    ,,10 =1

    2 ( ,50,10 )

    2 103

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    14

    Podaci koji zavise od lokacije objekta:

    Osnovna brzina vetra (za podruije Nia koji se nalazi na nadmorskoj

    visini H = 202 m)

    ,50,10 = 19.0

    Gustina vazduha

    = 1.225

    8000= 1.225

    202

    8000= 1.19975 /3

    Faktor povratnog perioda

    Poto je upitanju stambena zgrada uzima se da je povratni period vetra

    = 50 pa je faktor povratnog perioda = 1.00

    Faktor vramenskog osrednjenja

    = 1.00 ( > 1)

    Faktor topografije terena

    = 1.00

    Faktor izloenosti

    = (

    10)

    = 75.95 - visina objekta

    Klasa terena (hrapavost terena), upitanju je stambena zona sa puno

    zgrada pa sledi: = 0.500 = 0.041 = 0.220 = 440

    = 0.500 (75.95

    10)

    0.220

    = 1.10459

    2 = 1.104592 = 1.22012

    Intezitet turbulencije za z = h/2

    =

    (

    10

    )

    = 0.041

    0.5 (

    10

    37.975)

    0.220

    = 0.21351

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    15

    Projektovana osnovna brzina vetra

    ,,10 = ,50,10 = 1.0 1.0 19 = 19

    Osnovni pritisak vetra

    ,, =1

    2 ( ,50,10 )

    2 103

    Osrednjeni aerodinamiki pritisak vetra

    ,, =1

    2 ( ,50,10 )

    2 103

    2 2 =

    =1

    2 1.19975 (19.0 1 1)2 103 1.002 1.22012 = 0.26422 /2

    Oreivanje krutosti konstrukcije

    Poto nisu ispunjeni uslovi iz kriterijuma dva po pravilniku JUS.U.C7.111

    odreivanje krutosti konstrukcije se vri po kriterijumu tri koji je takoe iz pravilnika

    JUS.U.C7.111. Kriterijum tri se zasniva na ispitivanju podlonosti konstrukcije

    rezonantnom efektu dejstva vetra preko odnosa (R/B)2 iz izraza za dinamiki koeficijent.

    (

    )

    2

    < 0.5 = 1 + 2

    (

    )

    2

    > 0.5 = 1 + 2 1 + (

    )

    2

    Dimenzije objekta: b = 40.40 m d = 16.60 m h = 75.95 m

    Frekvencije slobodnih nepriguenih oscilacija objekta za prvi i drugi ton koje su dobijene

    u programu Tower 6: 1 = 1.974 2 = 1.650

    Relativno priguenje: za armirano betonske konstrukcije je = 0.015

    Faktor prostorne koleracije: b/h = 40.40/75.95 = 0.532 sledi da je B = 0.7 oitano sa

    slike tri iz pravilnika JUS.U.C7.111

    Redukovana brzina vetra:

    ,, = ,50,10 = 19.0 1.10459 = 20.987 /

    = ( ,,1

    )2

    = (20.987

    1.974 75.95)

    2

    = 0.01960 /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    16

    Faktor spektralne energije vetra: b/h = 40.40/75.95 = 0.532 sledi da je S = 0.015 oitano

    sa slike tri iz pravilnika JUS.U.C7.111:

    Za

    > 0.25 (

    )

    2=

    4

    4/3

    Za

    < 0.25 (

    )

    2=

    4

    5/6

    Poto je

    = 0.532 > 0.25 koristi se prva formula:

    (

    )

    2

    =

    4

    4/3

    =

    4 0.015

    0.019604/3

    0.015= 0.0041483

    (

    )

    2= 0.0041483 < 0.5 Konstrukcija spada u krute konstrukcije i nije podlona

    rezonantnom efektu dejstva vetra na konstruciju pa se dinamiki koeficijent rauna

    prema formuli:

    = 1 + 2

    3.00

    = 1 + 2 3 0.21351 0.7 = 1.897

    Aerodinamiki pritisak vetra

    ,, = ,, = 0.26422 1.897 = 0.501 /2

    Koeficijenti pritiska

    Sa slike etri iz pravilnika JUS.U.C7.112

    Spoljanji pritisak na zidove objekta:

    1 = 0.8 1

    = 0.8 10

    75.95= 0.105

    2 = 0.5 3 = 0.7 4 = 0.7 5 = 1.0

    Unutranji pritisak na zidove objekta:

    1 = 0.5 2 = 0.7

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    17

    Optereenje od vetra

    = ,, = 1,2,3,4,5

    1 = 0.501 0.8 = 0.401 /2

    1 = 0.501 0.105 = 0.053 /2

    2 = 0.501 (0.5) = 0.251 /2

    3 = 4 = 0.501 (0.7) = 0.351 /2

    5 = 0.501 (1.0) = 0.501 /2

    Kontrola ubzanja od vetra

    = 2 (

    ) 42 1

    2 <

    2% 0.20 /2

    = 0.01054 "Towe 6"

    = 2 3 0.21351 0.7 0.0646320 4 2 1.9292 0.01054 = 0.089648 /2 <

    1.3. Izuzetno optereenje

    Seizmike sile koje deluju na objekat pri zemljotresu sraunava sam program

    Tower 6 prema Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata

    visokogradnje u seizmikim podrujima metodom Ekvivalentnog statikog

    optereenja za sledee podatke:

    Koeficijent kategorije objekta: objekat spada u II kategoriju pa je

    0 = 1.00

    Koeficijent kategorije tla: tlo je II kategorije pa je = 0.700

    Seizmika zona: objekat se nalazi u VIII seizmikoj zoni pa je

    koeficijent seizminosti = 0.050

    Koeficijent duktiliteta i priguenja: = 1.00

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    18

    1.4. Aktivni pritisci tla

    Proraun aktivnih pritisaka tla na podrumske zidove izvren je uzimajui u obzir

    karakteristike svih slojeva tla prema istranim buotinama, etri istrane buotine koje

    su raene prema geomehanikom elaboratu, za lokaciju objekta u Niu ulica Vizantijski

    bulevar. Poto su uraene etri istrane buotine za proraun aktivnih pritisaka tla

    usvojie se srednje veliine slojeva za te etri istane buotine.

    1.4.1. Slojevi tla prema istranim buotinama

    1. Nasuto tlo (zaglinjeni pesak i ljunak sa graevinskin utom) prekriva povrinu

    terena i nalazi se do dubine od 0.60 m do 0.80 m zavisno od buotine tj. do

    srednje dubine od 0.75 m. Poto je nasuto tlo nepovoljno pri gradnji objekta ono

    e biti odstranjeno. Umesto nasutog tla bie stavljen ljunak preko koga e se

    betonirati prostor oko objekta.

    Karakteristike ljunka:

    zapreminska teina ljunka = . /

    ugao unutranjeg trenja =

    kohezija tla = /

    2. Glina (prainasto-peskovita sa oksidima Fe i Mn, srednje plastina i braon boje)

    nalazi se do dubine od 1.80 m do 2.00 m tj. do srednje dubine od 1.90 m.

    Usvajamo da je ovaj sloj na dubini od 0.75 m do 1.90 m. Pripada grupi srednje

    plastinih glinovitih tla.

    Karakteristike:

    zapreminska teina tla = . / . /

    ugao unutranjeg trenja =

    kohezija tla = /

    modul stiljivosti za optereenje 430 /2 je = /

    3. Pesak (srednjezrn do sitnozrn, sa proslojcima peskovitog ljunka (max 2 cm),

    zaglinjen, braon boje) nalazi se u svim buotinama do dubine od 3.00 m.

    Usvajamo da je ovaj sloj na dubini od 1.90 m do 3.00 m. Nivo podzemne vode se

    u svim istranim buotinama nalazi na dubini od 3.00 m.

    Karakteristike:

    zapreminska teina tla = . / . /

    ugao unutranjeg trenja =

    kohezija tla = /

    modul stiljivosti za optereenje 430 /2 je = /

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    19

    4. ljunak (peskovit, svih granulacija (max 5-7 cm), slabo zaglinjen, braon boje)

    nalazi se do dubine od 4.30 m do 4.90 m tj. do srednje dubine od 4.625 m.

    Usvajamo da je ovaj sloj na dubini od 3.00 m do 4.625 m.

    Karakteristike:

    zapreminska teina tla = . / poto je ovaj sloj tla pod vodom

    usvajamo da je njegova zapreminska teina

    = = . . = . /

    ugao unutranjeg trenja =

    kohezija tla = /

    5. ljunak (krupnozrn, slabo peskovit, (max. 10-12 cm), jako zaglinjen, dobro

    konsolidovan, braon boje) nalazi se do dubine od 5.50 m do 5.90 m tj. do srednje

    dubine od 5.70 m. Usvajamo da je oval sloj na dubini od 4.625 m do 5.70 m.

    Karakteristike:

    zapreminska teina tla = . . / poto je ovaj sloj tla pod

    vodom usvajamo da je njegova zapreminska teina

    = = . . = . /

    ugao unutranjeg trenja =

    kohezija tla = /

    6. Glina (prainasto-peskovita, laporovita, dobro konsolidovana, sivo zelene boje)

    nalazi se do dubine istraznih buotina (do dubine od 7.50 m do 8.30 m) tj. do

    srednje dubine od 7.925 m. Usvajamo da je vaj sloj na dubini od 5.70 m do 7.925

    m, prema ovim istranim buotinama. Prema geomehanikom elaboratu koji je

    raen za potrebe izgradnje mosta koji se nalazi u blizini lokacije objekta ovaj sloj

    laporovite gline ide ak do dubine od 18.00 m tako da usvajamo da se ovaj sloj

    protee do te dubine. Ovaj sloj verovatno ide i do vee dubine ali su israne

    buotine raene do dubine od 18.00 m. Tako da nemoe pouzdano da se zna da

    li ovaj sloj ide i do veih dubina. Ova laporovita glina neproputa vodu tako da u

    njoj nema podzemne vode ve je ona samo prirodno vlana.

    Karakteristike:

    zapreminska teina tla = . / . /

    ugao unutranjeg trenja =

    kohezija tla = /

    modul stisljivosti za opterecenja 430 /2 je = /

    Aktivni pritisci tla deluju na podrumske zidove sa tri strane objekta. Jednom

    kraom stranom objekat je povezan sa susednim objektom koji je identian i njegova

    izgradnja se vri istovremeno (objekti su sastavni deo kompleksa). Sa te strane

    podrumski zidovi nisu optereeni aktivnim pritiskom od tla. Uzeto je u obzir i povrinsko

    optereenje od ljudi oko objekta koje deluje na tlo i iznosi = 5.00 /2.

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    20

    1.4.2. Aktivni pritisci od tla po slojevima, od optereenja, itd.

    Aktivni pritisci od tla po slojevima

    = h

    = tg2(45

    2)

    1 = tg2 (45

    33

    2) = 0.295

    1 = 1 h 1 = 18.00 0.75 0.295 = 3.98 /2

    2 = tg2 (45

    20

    2) = 0.490

    1

    = 1 h 2 = 18.00 0.75 0.490 = 6.615 /2

    2 = 2 h 2 + 1

    = 19.30 1.15 0.49 + 6.615 = 17.490 /2

    3 = tg2 (45

    24

    2) = 0.4217

    2

    = (1 h + 2 h) 3 = (18.00 0.75 + 19.30 1.15) 0.4217 = 15.052 /2

    3 = 3 h 3 + 2

    = 19.90 1.10 0.4217 + 15.052 = 24.283 /2

    4 = tg2 (45

    33

    2) = 0.2948

    3

    = (1 h + 2 h + 3 h) 4 = (18.00 0.75 + 19.30 1.15 + 19.90 1.10)

    0.2948 = 16.976 /2

    4 = 4 h 4 + 3

    = 11.29 1.625 0.2948 + 16.976 = 22.384 /2

    5 = tg2 (45

    35

    2) = 0.2710

    4

    = (1 h + 2 h + 3 h + 4 h) 5 =

    = (18.00 0.75 + 19.30 1.15 + 19.90 1.10 + 11.29 1.625) 0.2710 = 20.577 /2

    5 = 5 h 5 + 4

    = 11.29 1.075 0.271 + 20.577 = 23.866 /2

    6 = tg2 (45

    26

    2) = 0.3905

    5

    = (1 h + 2 h + 3 h + 4 h + 5 h) 6 =

    = (18.00 0.75 + 19.30 1.15 + 19.90 1.10 + 11.29 1.625 + 11.29 1.075)

    0.3905 = 34.390 /2

    6 = 6 h 6 + 5

    = 19.55 2.40 0.3905 + 34.390 = 52.712 /2

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    21

    Aktivni pritisci od optereenja

    = p

    1 = p 1 = 5 0.2950 = 1.475 /2

    2 = p 2 = 5 0.4900 = 2.450 /2

    3 = p 3 = 5 0.4217 = 2.108 /2

    4 = p 4 = 5 0.2948 = 1.474 /2

    5 = p 5 = 5 0.2710 = 1.355 /2

    6 = p 6 = 5 0.3905 = 1.952 /2

    Uticaj kohezije tla

    = 2 C

    1 = 2 C1 1 = 2 0 0.2950 = 0.00 /2

    2 = 2 C2 2 = 2 12 0.4900 = 16.80 /2

    3 = 2 C2 3 = 2 6 0.4217 = 7.7930 /2

    4 = 2 C2 4 = 2 0 0.2948 = 0.00 /2

    5 = 2 C2 5 = 2 0 0.2710 = 0.00 /2

    6 = 2 C2 6 = 2 35 0.3905 = 43.74 /2

    Aktivni pritisci od podzemne vode

    =

    = 10 /3

    Podzemna voda se nalazi od 3.00 m do 5.70 m dubine jer je nivo podzemne

    vode na 3.00 m, a sloj laporovite gline (nalazi se od 5.70 m dubine) neproputa vodu.

    = = 10 2.70 = 27 /2

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    22

    1.4.3. Ukupni aktivni pritisci na podrumske zidove

    Ukupni aktivni pritisci su dobijeni sumiranjem svih uticaja (uticaj od tla, od

    optereenja, od podzemne vode, od kohezije tla) po slojevima. Ukupni uticaji su

    prikazani na sledeoji slici.

    3.980

    6.615

    17.490

    15.052

    24.283

    16.976

    22.384

    23.866

    34.390

    52.712

    27.000

    1.9

    52

    1.3

    55

    1.4

    74

    2.1

    08

    2.4

    51.4

    7

    0.0

    0

    -16.8

    -7.7

    9

    0.0

    0

    -43

    .74

    0.0

    020.577

    43.551

    1.47

    5.457.735

    3.14

    9.37

    18.601

    18.45

    40.158

    38.232

    52.221

    7.398

    10.924

    1.763

    NPV

    1 Nasuto tlo

    2 Glina prainasto

    peskovita

    3 Pesak

    4 ljunak peskovit

    5 ljunak krupnozrn

    6 Glina - laporovita,

    dobro konsolidovana

    Aktivni pritisci od tla Pa Aktivni pritisci

    od opterecenjaUticaj kohezije tla Ukupni aktivni pritisci

    na podrumske zidove

    Aktivni pritisci

    od vode

    Slika 1: Ukupni aktivni pritisci na podrumske zidove

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    23

    2. IZVETAJ IZ PROGRAMA TOWERA 6

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    24

    3.Dimenzionisanje stuba S6 (stub u preseku ramova

    H6 i V7)

    3.1. Klasifikacija konstrukcije prema osetljivosti na

    horizontalna pomeranja

    Konstrukcija se moe smatrati praktino nepomerljiva ako su njeni elementi koji

    je ukruuju u horizontalnom pravcu relativno simetrino postavljeni u osnovi objekta i

    ako njihova krutost na savijanje zadovoljava sledea dva uslova.

    0.20 + 0.10 3

    0.60 4

    ukupna visina deformabilnog dela konstrukcije

    ukupan broj spratova konstrukcije

    suma krutosti na savijanje u neisprskalom stanju svih vertikalnih elemenata u

    pravcu za koji se utvruje osetljivost na pomeranje. Ako se krutost elementa menja po

    visini moe se uvesti odgovarajua krutost.

    suma svih vertikalnih eksploatacionih optereenja ukljuujui i deo optereenja koji

    prihvataju elementi za ukruenje

    Odreivanje pomerljivosti konstrukcije za x pravac

    = 83.45

    = 26

    = 3.8 107 /2 60

    = 2 20 803

    12+

    28.75 1103

    12+

    17.5 5303

    12+

    17.5 4203

    12+

    17.5 5803

    12+

    +26.67 4203

    12+ 2

    15 2103

    12+

    15 2403

    12+

    17.5 603

    12+

    23.3 1503

    12+ 3

    48.75 48.753

    12+

    +3 60 603

    12+ 2

    38.75 38.753

    12= 831580144.800 4 = 8.315801448 4

    = 3.8 107 8.315801448 = 316000455 2

    = 267431.590

    = 83.45

    267431.590

    316000455= 2.428 > 0.60

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    25

    Odreivanje pomerljivosti konstrukcije za y pravac

    = 83.45

    = 26

    = 3.8 107 /2 60

    =20 5603

    12+

    17.5 5603

    12+

    17.5 1803

    12+

    20 5603

    12+

    17.5 7503

    12+

    +3 17.5 7503

    12+

    23.3 4003

    12+

    25 7503

    12+

    15 1953

    12+

    23.3 5603

    12+ 2

    17.5 5603

    12+

    +3 48.75 48.753

    12+ 3

    60 603

    12+ 2

    38.75 38.753

    12=

    = 4569751829 4 = 45.69751829 4

    = 3.8 107 45.69751829 = 1736505695 2

    = 267431.590

    = 83.45

    267431.590

    1736505695= 1.03561 > 0.60

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    26

    3.2. Duina izvijanja stuba S6

    =

    slobodna (nepodupreta drugim elementima) duina stuba

    faktor efektivne duine stuba koji odraava pomerljivost krajeva stuba

    0.5 1.0

    1.0

    =(/)(/)

    (/) ukupna krutost svih stubova koji ulaze u posmatrani vor

    (/) ukupna krutost svih greda (rigli) koje ulaze u posmatrani vor

    Poto je ploa peurkasta u vorove za koje se odreuje neulaze grede pa bi

    se dobilo da je u svim vorovima = 0 (kao da su stubovi zglobno vezani u vorovima)

    to je najnepovoljnij sluaj tj. na strani sigurnosti ali nedaje realnu krutost vorova. Zbog

    toga e se umesto greda uzeti trake kao pri proraunu peurkaste ploe koje e

    praktino da simuliraju grede. Visina trake je jednaka debljini ploe tj. 20 cm. irina

    trake u x pravcu je 5.40 m, a u y pravcu je 6.50 m.

    duina odgovarajue grede (rigle)

    Za potpuno ukljeten kraj stuba = 0

    Za potpuno slobodan kraj stuba =

    Ukoliko je sraunata vrednost manja od 0.40 usvaja se minimalna vrednost = 0.40

    Za nepomerljive ramove usvaja se:

    = {0.7 + 0.05 ( + )

    0.85 + 0.05

    Za pomerljive ramove usvaja se:

    = {1.0 + 0.15 ( + )

    2.0 + 0.3

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    27

    3.2.1. Odreivanje duine izvijanja stuba S6 za x pravac odnosno za

    moment savijanja oko ose y (moment savijanja M2)

    Stub S6 etaa (-2)

    = 0

    =(/)(/)

    =

    0.034134.10 +

    0.034134.25

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 15.206

    = {1.0 + 0.15 (0 + 15.206) = 3.2809

    2.0 + 0.3 0 = 2.0

    = 2.0

    = 2.0 4.10 = 8.200

    Stub S6 etaa (-1)

    = 15.206

    =(/)(/)

    =

    0.034134.25

    +0.03413

    4.050.0036

    6.50+

    0.00366.90

    = 15.301

    = {1.0 + 0.15 (15.206 + 15.301) = 5.57605

    2.0 + 0.3 15.206 = 6.5618

    = 5.57605

    = 5.57605 4.25 = 23.698

    Stub S6 etaa (0)

    = 15.301

    =(/)(/)

    =

    0.034134.05

    +0.03413

    3.000.0036

    6.50+

    0.00366.90

    = 18.412

    = {1.0 + 0.15 (15.301 + 18.412) = 6.05695

    2.0 + 0.3 15.301 = 6.5903

    = 6.05695

    = 6.05695 4.05 = 24.531

    Stub S6 etaa (1)

    = 18.412

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.034133.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 21.154

    = {1.0 + 0.15 (18.412 + 21.154) = 6.9349

    2.0 + 0.3 18.412 = 7.5236

    = 6.9349

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    28

    = 6.9349 3.00 = 20.805

    Stub S6 etaa (2)

    = 21.154

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.034133.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 21.154

    = {1.0 + 0.15 (21.154 + 21.154) = 7.3462

    2.0 + 0.3 21.154 = 8.3462

    = 7.3462

    = 7.3462 3.00 = 22.039

    Stub S6 etaa (3)

    = 21.154

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.034133.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 21.154

    = {1.0 + 0.15 (21.154 + 21.154) = 7.3462

    2.0 + 0.3 21.154 = 8.3462

    = 7.3462

    = 7.3462 3.00 = 22.039

    Stub S6 etaa (4)

    = 21.154

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 16.77846

    = {1.0 + 0.15 (21.154 + 16.77846) = 6.6899

    2.0 + 0.3 16.77846 = 7.03354

    = 6.6899

    = 6.6899 3.00 = 20.070

    Stub S6 etaa (5)

    = 16.77846

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 12.40255

    = {1.0 + 0.15 (16.77846 + 12.40255) = 5.37715

    2.0 + 0.3 12.40255 = 5.72076

    = 5.37715

    = 5.37715 3.00 = 16.131

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    29

    Stub S6 etaa (6)

    = 12.40255

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 12.40255

    = {1.0 + 0.15 (12.40255 + 12.40255) = 4.72076

    2.0 + 0.3 12.40255 = 5.72076

    = 4.72076

    = 4.72076 3.00 = 14.162

    Stub S6 etaa (7)

    = 12.40255

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 12.40255

    = {1.0 + 0.15 (12.40255 + 12.40255) = 4.72076

    2.0 + 0.3 12.40255 = 5.72076

    = 4.72076

    = 4.72076 3.00 = 14.162

    Stub S6 etaa (8)

    = 12.40255

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 12.40255

    = {1.0 + 0.15 (12.40255 + 12.40255) = 4.72076

    2.0 + 0.3 12.40255 = 5.72076

    = 4.72076

    = 4.72076 3.00 = 14.162

    Stub S6 etaa (9)

    = 12.40255

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 12.40255

    = {1.0 + 0.15 (12.40255 + 12.40255) = 4.72076

    2.0 + 0.3 12.40255 = 5.72076

    = 4.72076

    = 4.72076 3.00 = 14.162

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    30

    Stub S6 etaa (10)

    = 12.40255

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 12.40255

    = {1.0 + 0.15 (12.40255 + 12.40255) = 4.72076

    2.0 + 0.3 12.40255 = 5.72076

    = 4.72076

    = 4.72076 3.00 = 14.162

    Stub S6 etaa (11)

    = 12.40255

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.00762553.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 8.56448

    = {1.0 + 0.15 (12.40255 + 8.56448) = 4.1450

    2.0 + 0.3 8.56448 = 4.5693

    = 4.1450

    = 4.1450 3.00 = 12.435

    Stub S6 etaa (12)

    = 8.56448

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 4.72642

    = {1.0 + 0.15 (8.56448 + 4.72642) = 2.9936

    2.0 + 0.3 4.72672 = 3.4179

    = 3.4179

    = 3.4179 3.00 = 10.254

    Stub S6 etaa (13)

    = 4.72642

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 4.72642

    = {1.0 + 0.15 (4.72642 + 4.72642) = 2.4179

    2.0 + 0.3 4.72642 = 3.4179

    = 2.4179

    = 2.4179 3.00 = 7.254

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    31

    Stub S6 etaa (14)

    = 4.72642

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 4.72642

    = {1.0 + 0.15 (4.72642 + 4.72642) = 2.4179

    2.0 + 0.3 4.72642 = 3.4179

    = 2.4179

    = 2.4179 3.00 = 7.254

    Stub S6 etaa (15)

    = 4.72642

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 4.72642

    = {1.0 + 0.15 (4.72642 + 4.72642) = 2.4179

    2.0 + 0.3 4.72642 = 3.4179

    = 2.4179

    = 2.4179 3.00 = 7.254

    Stub S6 etaa (16)

    = 4.72642

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 4.72642

    = {1.0 + 0.15 (4.72642 + 4.72642) = 2.4179

    2.0 + 0.3 4.72642 = 3.4179

    = 2.4179

    = 2.4179 3.00 = 7.254

    Stub S6 etaa (17)

    = 4.72642

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00125053.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 2.7507

    = {1.0 + 0.15 (4.72642 + 2.7507) = 2.1216

    2.0 + 0.3 2.7507 = 2.82521

    = 2.1216

    = 2.1216 3.00 = 6.365

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    32

    Stub S6 etaa (18)

    = 2.7507

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 0.77508

    = {1.0 + 0.15 (2.7507 + 0.77508) = 1.5289

    2.0 + 0.3 0.77508 = 2.2325

    = 1.5289

    = 1.5289 3.00 = 4.587

    Stub S6 etaa (19)

    = 0.77508

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 0.77508

    = {1.0 + 0.15 (0.77508 + 0.77508) = 1.2325

    2.0 + 0.3 0.77508 = 2.2325

    = 1.2325

    = 1.2325 3.00 = 3.697

    Stub S6 etaa (20)

    = 0.77508

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 0.77508

    = {1.0 + 0.15 (0.77508 + 0.77508) = 1.2325

    2.0 + 0.3 0.77508 = 2.2325

    = 1.2325

    = 1.2325 3.00 = 3.697

    Stub S6 etaa (21)

    = 0.77508

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 0.77508

    = {1.0 + 0.15 (0.77508 + 0.77508) = 1.2325

    2.0 + 0.3 0.77508 = 2.2325

    = 1.2325

    = 1.2325 3.00 = 3.697

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    33

    Stub S6 etaa (22)

    = 0.77508

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125052.10

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 0.9412

    = {1.0 + 0.15 (0.77508 + 0.9412) = 1.25744

    2.0 + 0.3 0.77508 = 2.2325

    = 1.25744

    = 1.25744 3.00 = 3.772

    Stub S6 etaa (23)

    = 0.9412

    =(/)(/)

    =

    0.00125052.10

    0.00366.50

    +0.0036

    6.90

    = 0.55363

    = {1.0 + 0.15 (0.9412 + 0.55363) = 1.22422

    2.0 + 0.3 0.55363 = 2.16609

    = 1.22422

    = 1.22422 2.10 = 2.571

    3.2.2. Odreivanje duine izvijanja stuba S6 za y pravac odnosno za

    moment savijanja oko ose x (moment savijanja M3)

    Stub S6 etaa (-2)

    = 0

    =(/)(/)

    =

    0.034134.10 +

    0.034134.25

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 8.5534

    = {1.0 + 0.15 (0 + 8.5534) = 2.2830

    2.0 + 0.3 0 = 2.0

    = 2.0

    = 2.0 4.10 = 8.200

    Stub S6 etaa (-1)

    = 8.5534

    =(/)(/)

    =

    0.034134.25

    +0.03413

    4.050.00433

    3.90 +0.00433

    5.40

    = 8.6071

    = {1.0 + 0.15 (8.5534 + 8.6071) = 3.5741

    2.0 + 0.3 8.5534 = 4.566

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    34

    = 3.5741

    = 3.5741 4.25 = 15.190

    Stub S6 etaa (0)

    = 8.6071

    =(/)(/)

    =

    0.034134.05

    +0.03413

    3.000.00433

    3.90 +0.00433

    5.40

    = 10.3571

    = {1.0 + 0.15 (8.6071 + 10.3571) = 3.8446

    2.0 + 0.3 8.6071 = 4.5821

    = 3.8446

    = 3.8446 4.05 = 15.571

    Stub S6 etaa (1)

    = 10.3571

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.034133.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 11.8996

    = {1.0 + 0.15 (10.3571 + 11.8996) = 4.3385

    2.0 + 0.3 10.3571 = 5.1071

    = 4.3385

    = 4.3385 3.00 = 13.015

    Stub S6 etaa (2)

    = 11.8996

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.034133.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 11.8996

    = {1.0 + 0.15 (11.8996 + 11.8996) = 4.5699

    2.0 + 0.3 11.8996 = 5.5699

    = 4.5699

    = 4.5699 3.00 = 13.710

    Stub S6 etaa (3)

    = 11.8996

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.034133.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 11.8996

    = {1.0 + 0.15 (11.8996 + 11.8996) = 4.5699

    2.0 + 0.3 11.8996 = 5.5699

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    35

    = 4.5699

    = 4.5699 3.00 = 13.710

    Stub S6 etaa (4)

    = 11.8996

    =(/)(/)

    =

    0.034133.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 9.4381

    = {1.0 + 0.15 (11.8996 + 9.4381) = 4.2006

    2.0 + 0.3 9.4381 = 4.83143

    = 4.2006

    = 4.2006 3.00 = 12.602

    Stub S6 etaa (5)

    = 9.4381

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 6.97659

    = {1.0 + 0.15 (9.4381 + 9.97659) = 3.91220

    2.0 + 0.3 9.4381 = 4.83143

    = 3.91220

    = 3.91220 3.00 = 11.737

    Stub S6 etaa (6)

    = 6.97659

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 6.97659

    = {1.0 + 0.15 (6.97659 + 9.97659) = 3.49798

    2.0 + 0.3 6.97659 = 4.09298

    = 3.49798

    = 3.49798 3.00 = 10.494

    Stub S6 etaa (7)

    = 6.97659

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 6.97659

    = {1.0 + 0.15 (6.97659 + 9.97659) = 3.49798

    2.0 + 0.3 6.97659 = 4.09298

    = 3.49798

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    36

    = 3.49798 3.00 = 10.494

    Stub S6 etaa (8)

    = 6.97659

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 6.97659

    = {1.0 + 0.15 (6.97659 + 9.97659) = 3.49798

    2.0 + 0.3 6.97659 = 4.09298

    = 3.49798

    = 3.49798 3.00 = 10.494

    Stub S6 etaa (9)

    = 6.97659

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 6.97659

    = {1.0 + 0.15 (6.97659 + 9.97659) = 3.49798

    2.0 + 0.3 6.97659 = 4.09298

    = 3.49798

    = 3.49798 3.00 = 10.494

    Stub S6 etaa (10)

    = 6.97659

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.020013.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 6.97659

    = {1.0 + 0.15 (6.97659 + 9.97659) = 3.49798

    2.0 + 0.3 6.97659 = 4.09298

    = 3.49798

    = 3.49798 3.00 = 10.494

    Stub S6 etaa (11)

    = 6.97659

    =(/)(/)

    =

    0.020013.00 +

    0.00762553.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 4.81763

    = {1.0 + 0.15 (6.97659 + 4.81763) = 2.7691

    2.0 + 0.3 4.81763 = 3.44529

    = 2.7691

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    37

    = 2.7691 3.00 = 8.307

    Stub S6 etaa (12)

    = 4.81763

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 2.65858

    = {1.0 + 0.15 (4.81763 + 2.65858) = 2.12143

    2.0 + 0.3 2.65858 = 2.79757

    = 2.12143

    = 2.12143 3.00 = 6.364

    Stub S6 etaa (13)

    = 2.65858

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 2.65858

    = {1.0 + 0.15 (2.65858 + 2.65858) = 1.79757

    2.0 + 0.3 2.65858 = 2.79757

    = 1.79757

    = 1.79757 3.00 = 5.393

    Stub S6 etaa (14)

    = 2.65858

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 2.65858

    = {1.0 + 0.15 (2.65858 + 2.65858) = 1.79757

    2.0 + 0.3 2.65858 = 2.79757

    = 1.79757

    = 1.79757 3.00 = 5.393

    Stub S6 etaa (15)

    = 2.65858

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 2.65858

    = {1.0 + 0.15 (2.65858 + 2.65858) = 1.79757

    2.0 + 0.3 2.65858 = 2.79757

    = 1.79757

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    38

    = 1.79757 3.00 = 5.393

    Stub S6 etaa (16)

    = 2.65858

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00762553.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 2.65858

    = {1.0 + 0.15 (2.65858 + 2.65858) = 1.79757

    2.0 + 0.3 2.65858 = 2.79757

    = 1.79757

    = 1.79757 3.00 = 5.393

    Stub S6 etaa (17)

    = 2.65858

    =(/)(/)

    =

    0.00762553.00 +

    0.00125053.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 1.54733

    = {1.0 + 0.15 (2.65858 + 1.54733) = 1.6309

    2.0 + 0.3 1.54733 = 2.4642

    = 1.6309

    = 1.6309 3.00 = 4.893

    Stub S6 etaa (18)

    = 1.54733

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 0.43599

    = {1.0 + 0.15 (1.54733 + 0.43599) = 1.2975

    2.0 + 0.3 0.43599 = 2.1308

    = 1.2975

    = 1.2975 3.00 = 3.892

    Stub S6 etaa (19)

    = 0.43599

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 0.43599

    = {1.0 + 0.15 (0.43599 + 0.43599) = 1.1308

    2.0 + 0.3 0.43599 = 2.1308

    = 1.1308

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    39

    = 1.1308 3.00 = 3.392

    Stub S6 etaa (20)

    = 0.43599

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 0.43599

    = {1.0 + 0.15 (0.43599 + 0.43599) = 1.1308

    2.0 + 0.3 0.43599 = 2.1308

    = 1.1308

    = 1.1308 3.00 = 3.392

    Stub S6 etaa (21)

    = 0.43599

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125053.00

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 0.43599

    = {1.0 + 0.15 (0.43599 + 0.43599) = 1.1308

    2.0 + 0.3 0.43599 = 2.1308

    = 1.1308

    = 1.1308 3.00 = 3.392

    Stub S6 etaa (22)

    = 0.43599

    =(/)(/)

    =

    0.00125053.00 +

    0.00125052.10

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 0.52942

    = {1.0 + 0.15 (0.43599 + 0.52942) = 1.14481

    2.0 + 0.3 0.43599 = 2.1308

    = 1.14481

    = 1.14481 3.00 = 3.434

    Stub S6 etaa (23)

    = 0.52942

    =(/)(/)

    =

    0.00125052.10

    0.004333.90 +

    0.004335.40

    = 0.31142

    = {1.0 + 0.15 (0.52942 + 0.31142) = 1.12613

    2.0 + 0.3 0.31142 = 2.09343

    = 1.126126

    = 1.12613 2.10 = 2.365

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    40

    3.3. Vitkost stuba S6

    =

    duina izvijanja stuba

    poluprenik inercije betonskog dela preseka za osu oko koje se presek obre

    prilikom izvijanja ili savijanja

    =

    odgovarajui moment inercije betonskog dela preseka

    povrina betonskog dela poprenog preseka

    Vitkost stubova e biti prikazana u narednim tabelama za svaki pravac posebno

    tj. za x pravac i y pravac.

    Tabela 1: Vitkost suba za x pravac (za moment oko ose y tj. M2)

    etaa duina stuba (m)

    b (m)

    d (m)

    povrina poprenog

    preseka stuba Ab

    (m2)

    moment inercije

    stuba Ibx (m4)

    poluprenik inercije

    stuba ib (m)

    duina izvijanja stuba li

    (m)

    vitkost

    stuba i

    -2 4.10 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 8.200 35.507

    -1 4.25 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 23.698 102.615

    0 4.05 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 24.531 106.222

    1 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 20.805 90.088

    2 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 22.039 95.432

    3 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 22.039 95.432

    4 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 20.070 86.906

    5 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 16.131 79.828

    6 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 14.162 70.084

    7 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 14.162 70.084

    8 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 14.162 70.084

    9 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 14.162 70.084

    10 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 14.162 70.084

    11 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 12.435 61.537

    12 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 10.254 64.583

    13 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 7.254 45.688

    14 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 7.254 45.688

    15 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 7.254 45.688

    16 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 7.254 45.688

    17 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 6.365 40.089

    18 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 4.587 45.400

    19 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.697 36.591

    20 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.697 36.591

    21 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.697 36.591

    22 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.772 37.333

    23 2.10 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 2.571 25.446

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    41

    Tabela 2: Vitkost stuba za y pravac (za moment oko ose x tj. M3)

    etaa duina stuba (m)

    b (m)

    d (m)

    povrina poprenog

    preseka stuba Ab

    (m2)

    moment inercije

    stuba Iby (m4)

    poluprenik inercije

    stuba ib (m)

    duina izvijanja stuba li

    (m)

    vitkost stuba i

    -2 4.10 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 8.200 35.507

    -1 4.25 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 15.190 65.775

    0 4.05 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 15.571 67.424

    1 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 13.015 56.357

    2 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 13.710 59.366

    3 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 13.710 59.366

    4 3.00 0.80 0.80 0.640 0.03413 0.23094 12.602 54.568

    5 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 11.737 58.083

    6 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 10.494 51.932

    7 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 10.494 51.932

    8 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 10.494 51.932

    9 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 10.494 51.932

    10 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 10.494 51.932

    11 3.00 0.70 0.70 0.490 0.02001 0.20207 8.307 41.109

    12 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 6.364 40.083

    13 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 5.393 33.967

    14 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 5.393 33.967

    15 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 5.393 33.967

    16 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 5.393 33.967

    17 3.00 0.55 0.55 0.303 0.0076255 0.15877 4.893 30.818

    18 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.892 38.521

    19 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.392 33.572

    20 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.392 33.572

    21 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.392 33.572

    22 3.00 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 3.434 33.988

    23 2.10 0.35 0.35 0.123 0.0012505 0.10104 2.365 23.407

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    42

    3.4. Provera stabilnosti vitkog elementa (stuba)

    na uticaj izvijanja

    Provera stabilnosti na izvijanje nije potrebna za vitke elemente (stubove) koji

    ispunjavaju bar jedan od sledeih uslova (vai i za pomerljive i za nepomerljive

    sisteme):

    1. 25

    2. 1

    3.50, 75

    3. 1

    3.50

    75, > 75

    1 ekscentricitet normalne sile pritiska sraunat po teoriji I reda za elastian sistem

    odgovarajua visina preseka u pravcu ekscentiriciteta 1

    U sluaju nepomerljivih sistema za stubove kod kojih se moment teorije I reda

    menja linearno du ose tapa prvi uslov nevai ve se menja sledeim uslovom:

    50 25 12

    1 i 2 su momenti na krajevima izolovanog vitkog elementa (stuba) po teoriji I reda i

    moraju se tako izabrati da bude ispunjen uslov |2| > |1| . 1 i 2 se uzimaju sa

    pravim algibarskim vrednostima.

    Kod stubova koji neispunjavaju predhodne uslove mora da se izvri provera

    stabilnosti na izvijanje.

    Provera stabilnosti na izvijanje za stubove koji su u oblasti Srednje vitkosti

    < < 75 se vri priblinom metodom Metoda dopunske ekscentrinosti koja

    priblino uvodi teoriju II reda.

    Provera stabilnosti na izvijanje za stubove koji su u oblasti Velike vitkosti

    mora da se vri prema teoriji II reda.

    3.4.1. Provera stabilnosti na izvijanje segmenata stuba koji su u

    oblasti srednje vitkosti Metodom dopunske ekscentrinosti za

    x pravac (za moment oko ose y tj. M2)

    Stub S6 etaa (-2)

    = 35.507

    = 8.02 = 8052.74

    = 7.29 = 6598.77

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.001

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    43

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 410 = 0.036 = 0.00036

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 35.507 < 50

    2. 1

    2.00 0.001

    0.80= 0.00124

    3. 0.20 6598.77 > 0.2 8052.74 = 1610.548

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto je jedan od uslova ispunjen uticaj teenja betona je mogue zanemariti. = 0

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00124 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.027

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.048

    Stub S6 etaa (6)

    = 70.084

    = 16.36 = 5081.87

    = 15.52 = 4148.06

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00322

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    44

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 70.084 > 50

    2. 1

    2.00 0.00322

    0.70= 0.00460

    3. 0.20 4148.06 > 0.2 8052.74 = 1016.374

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj

    teenja betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 37380.129

    1 =

    = 0.00374

    =

    = 0.11097

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.01393

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00460 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.102

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    45

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.139

    Stub S6 etaa (7)

    = 70.084

    = 14.76 = 4750.10

    = 14.27 = 3875.64

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00311

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 70.084 > 50

    2. 1

    2.00 0.00311

    0.70= 0.00444

    3. 0.20 3875.64 > 0.2 4750.10 = 950.02

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj

    teenja betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 37380.129

    1 =

    = 0.003682

    =

    = 0.10368

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.01265

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    46

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00444 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.102

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.138

    Stub S6 etaa (8)

    = 70.084

    = 13.45 = 4423.74

    = 13.32 = 3607.34

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00304

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 70.084 > 50

    2. 1

    2.00 0.00304

    0.70= 0.00434

    3. 0.20 3607.34 > 0.2 4423.74 = 884.75

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    47

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj teenja

    betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 37380.129

    1 =

    = 0.0036925

    =

    = 0.0950

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.01148

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00434 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.102

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.136

    Stub S6 etaa (9)

    = 70.084

    = 12.22 = 4102.26

    = 12.43 = 3342.75

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00298

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    48

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 70.084 > 50

    2. 1

    2.00 0.00298

    0.70= 0.00426

    3. 0.20 3342.75 > 0.2 4102.26 = 820.45

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj

    teenja betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 37380.129

    1 =

    = 0.0037185

    =

    = 0.08943

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.01039

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00426 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.102

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.135

    Stub S6 etaa (10)

    = 70.084

    = 11.14 = 3785.07

    = 11.61 = 3081.41

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    49

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00294

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 70.084 > 50

    2. 1

    2.00 0.00294

    0.70= 0.00420

    3. 0.20 3081.41 > 0.2 3785.07 = 757.01

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj

    teenja betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 37380.129

    1 =

    = 0.0037678

    =

    = 0.08243

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.00937

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00420 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.102

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.134

    Stub S6 etaa (11)

    = 61.537

    = 11.48 = 3472.13

    = 12.53 = 2823.28

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00331

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 61.537 > 50

    2. 1

    2.00 0.00331

    0.70= 0.00472

    3. 0.20 2823.28 > 0.2 3472.13 = 694.43

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj

    teenja betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 48483.995

    1 =

    = 0.0044381

    =

    = 0.05823

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    51

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.00628

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00472 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.083

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.112

    Stub S6 etaa (12)

    = 64.583

    = 6.91 = 3159.28

    = 8.05 = 2565.10

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00219

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 64.583 > 50

    2. 1

    2.00 0.00219

    0.55= 0.00398

    3. 0.20 2565.10 > 0.2 3159.28 = 631.86

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    52

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto nije ispunjen ni jedan od predhodnih uslova nemoe se zanemariti uticaj

    teenja betona.

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1)

    = 2

    2 = 27172.258

    1 =

    = 0.00314

    =

    = 0.09440

    = (1 + 0) (2.718

    1

    1) = 0.01996

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00398 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.070

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.103

    Stub S6 etaa (13)

    = 45.688

    = 8.63 = 2860.77

    = 9.78 = 2321.07

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00302

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    53

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 45.688 < 50

    2. 1

    2.00 0.00302

    0.55= 0.00548

    3. 0.20 2321.07 > 0.2 2860.77 = 572.15

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto je jedan od uslova ispunjen uticaj teenja betona je mogue zanemariti.

    = 0

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00548 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.037

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.060

    Stub S6 etaa (14)

    = 45.688

    = 7.02 = 2568.93

    = 8.46 = 2082.16

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00273

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    54

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 45.688 < 50

    2. 1

    2.00 0.00273

    0.55= 0.00497

    3. 0.20 2082.16 > 0.2 2568.93 = 513.79

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto je jedan od uslova ispunjen uticaj teenja betona je mogue zanemariti.

    = 0

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00497 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.037

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.0596

    Stub S6 etaa (15)

    = 45.688

    = 6.16 = 2282.11

    = 7.89 = 1847.09

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00270

    i su eksploatacioni uticaji (uticaji od stalnog i povremenog optereenja bez

    parcijalnih koeficijenata sigurnosti)

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11

    55

    2. Ekscentricitet usled netanosti pri izvoenju 0

    2.00 0 10.00

    sistemna duina elementa

    0 = (1

    200) = (

    1

    200) 300 = 0.0262 = 0.000262

    Usvaja se:

    0 = 0.02

    3. Dodatni ekscentricitet usled teenja betona

    Ako je ispunjen bar jedan od sledeih uslov uticaj teenja betona se moe

    zanemariti:

    1. 50 = 45.688 < 50

    2. 1

    2.00 0.00270

    0.55= 0.00491

    3. 0.20 1847.09 > 0.2 2282.11 = 456.42

    eksploataciona normalna sila usled stalnog optereenja

    eksploataciona normalna sila usled totalnog optereenja

    Poto je jedan od uslova ispunjen uticaj teenja betona je mogue zanemariti.

    = 0

    4. Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda 2

    Za odreivanje dodatnog ekscentriciteta usled teorije II reda zavisno od odnosa

    1/ koristi se jedna od sledeih formula:

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    , 0.00 1

    0.30

    2 = 25

    160, 0.30

    1

    2.50

    2 = 25

    160 (3.50

    1

    ) , 0.30 1

    2.50

    Dodatni ekscentricitet usled teorije II reda je:

    0.00 1

    = 0.00491 0.30

    2 = 25

    100 0.10 +

    1

    = 0.037

    Ukupna ekscentrinost

    = 1 + 0 + + 2 = 0.0596

    Stub S6 etaa (16)

    = 45.688

    = 5.43 = 1999.47

    = 7.31 = 1615.18

    1. Ekscentricitet po teoriji I reda 1

    1 =

    =

    +

    + = 0.00272

  • Master rad, Graevinsko arhitektonski fakultet, Univerzitet u Niu Stevan Veljkovi MFG 30/11