matematički fakultet Sveučilišta u Splitu - pmfst.unist.hr · Preddiplomski sveučilišni studij Matematika 3 studija, osim po osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske moţemo

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Splitu

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Preddiplomski sveučilišni studij Matematika

SPLIT, 2017.

1 Preddiplomski sveučilišni studij Matematika

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog uĉilišta Sveuĉilište u Splitu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet

Adresa RuĊera Boškovića 33, Split, 21 000

Telefon 021-619-222

Fax 021-619-227

E.mail adresa [email protected]

Web stranica http://www.pmfst.unist.hr/

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa Preddiplomski sveuĉilišni studij Matematika

Nositelj studijskoga programa Sveuĉilište u Splitu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa Struĉni studijski program ☐ Sveuĉilišni studijski program ☒

Razina studijskoga programa

Preddiplomski x Diplomski Integrirani

Poslijediplomski

sveuĉilišni ☐

Poslijediplomski

specijalistiĉki ☐

Diplomski

specijalistiĉki ☐

Akademski/struĉni naziv koji se stjeĉe po završetku studija

sveuĉilišna prvostupnica (baccalaurea) / sveuĉilišni prvostupnik (baccalaureus) matematike


1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvoĎenja studija

U Strateškom planu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH za razdoblje 2016. - 2018.

podruĉje STEM (prirodoslovno-matematiĉko i tehniĉko podruĉje znanosti) je izdvojeno kao kljuĉno

podruĉje za pokretanje gospodarstva. Štoviše, navedene su i reformske mjere kojma bi se potaknulo

povećanje upisanih studenata u STEM podruĉju kroz poticajne mjere financiranja stipendija. TakoĊer,

u Strategiji Sveuĉilišta u Splitu 2015.-2020. kao jedna od zadaća navodi se povećanje broja studijskih

programa iz STEM podruĉja što ukljuĉuje i matematiĉke studije svih razina. U Strategiji obrazovanja,

znanosti i tehnologije iz 2014. Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete

koji joj jedini mogu donijeti dugoroĉnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje

kulturnog identiteta. Posebno je istaknut cilj podizanja kvalitete rada i društvenog ugleda uĉitelja i

nastavnika kao i rješavanje problema deficita kvalificiranih nastavnika koji je opaţen u pojedinim

skupinama predmeta a naroĉito u matematici.

Trenutno se na Sveuĉilištu u Splitu potrebne kompetencije za stjecanje prvostupniĉke diplome

matematiĉara mogu dobiti na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu (PMF-u) završetkom

preddiplomskog studija Matematika, preddiplomskog studija Matematika i fizika, te preddiplomskog

studija Matematika i informatika. Ĉetverogodišnji dodiplomski studij Matematika je pokrenut 1998.

godine upravo na PMF-u, a prelaskom na „bolonjski― sustav 2005. studij se podijelio na preddiplomski

studij i diplomski studij Matematika. Po završetku preddiplomskog studija Matematika i stjecanja

temeljnih matematiĉkih kompetencija, nastavak studiranja na PMF-u je omogućen studiranjem na

diplomskom studiju Matematika i izborom jednog od 3 moguća smjera: raĉunarski, teorijski i

nastavniĉki. TakoĊer, preddiplomski studij Matematika je jedan od najatraktivnijih studija splitskog

PMF-a. Naime, od svoga osnutka studenti gotovo svake godine popune sva raspoloţiva mjesta na

ovomu studiju, a većina ih, po završetku toga studija, nastave sa studiranjem na diplomskoj razini.

Naţalost, zbog velike potraţnje ovakvih kadrova i deficita matematiĉara svih profila, još uvijek broj

završenih matematiĉara, ni na preddiplomskoj ni na diplomskoj razini, ni izbliza ne zadovoljava

potrebe trţišta. Treba naglasiti da sliĉni studiji postoje na sveuĉilištima u Rijeci (Preddiplomski

sveuĉilišni studij Matematika), u Zagrebu (Preddiplomski sveuĉilišni studij Matematika na

Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu) i Osijeku (Preddiplomski sveuĉilišni studij Matematematika na

Odjelu za matematiku). MeĊutim, na podruĉju koje gravitira splitskom sveuĉilištu (ĉetiri dalmatinske

ţupanije i dio susjedne BiH, sa stanovništvom od preko 800 000 ljudi) ovo je jedini studij takve vrste

koji svojim diplomiranim kadrovima pokriva i opsluţuje to podruĉje. Od tuda je sasvim jasna ne samo

potreba za postojanjem navedenog studija već i daljnje širenje njegovih kapaciteta. Prelaskom

Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta u novu, modernu i funkcionalnu zgradu na sveuĉilišnom

kampusu za oĉekivati je u bliţoj budućnosti pojaĉani interes studenata za studiranjem matematike na

splitskom sveuĉilištu. To se u prvom redu odnosi na studente s navedenog podruĉja koji su prethodnih

godina znali odlaziti u druge hrvatske sveuĉilišne centre.

Ovaj studij ima zanimljiv, raznovrstan i ostvariv program u kojem se meĊusobno nadopunjuju i

nadograĊuju razliĉiti matematiĉki, ali i informatiĉki kolegiji. Ukupan broj matematiĉkih ECTS bodova

(barem 147) i informatiĉkih (barem 18) omogućuje dobivanje svih kompetencija potrebnih prvostupniku

matematike, kao i nesmetan nastavak studiranja na diplomskom studiju Matematika, kako na PMF-u,

tako i svugdje u Hrvatskoj ili Europi. Na studiju se nudi i ĉitav niz društveno-humanistiĉkih izbornih

predmeta koji studentu omogućavaju dobivanje akademske širine i izvan odabrane struke.

U posljednjih 19 godina, koliko se ovaj studij izvodi na splitskom PMF-u, diplomirane profesore

matematike (predbolonjski ĉetverogodišnji studij), odnosno prvostupnike matematike, proizašle s toga


studija, osim po osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske moţemo pronaći na razliĉitim radnim

mjestima: sveuĉilišta, veleuĉilišta, programerske tvrtke, banke, osiguravajuća društva, multinacionalne

kompanije, drţavna uprava i javni sektor… Sve to govori u prilog kvalitete obrazovanja koje daje ovaj

studij, širokim i raznovrsnim mogućnostima zapošljavanja i trţišnoj prepoznatljivosti. Ipak, tek rijetki

prvostupnici matematike nisu nastavili sa studiranjem i na diplomskoj razini, a takvi se u pravilu

odluĉuju za rad osnovnoj školi kao uĉitelji matematike, što je moguće uz stjecanje potrebnih dopunsko

pedagoško-psiholoških-metodiĉkih kompetencija. Naime, upravo taj kadar je konstantno deficitaran.

Unatoĉ zamjetnoj depopulaciji u Hrvatskoj i smanjenju broja uĉenika, zbog velike satnice matematike

u osnovnim i srednjim školama zanimanje za ovakvim kadrovima ne stagnira.

Prelaskom 2016. u nove prostore Zgrade tri fakulteta na Kampusu Sveuĉilišta u Splitu Prirodoslovno-

matematiĉki fakultet moţe bez poteškoća odgovoriti suvremenim zahtjevima nastave i organizacije

ovoga studija kako prostorno tako i opremljenošću znanstvenom i raĉunalnom opremom. TakoĊer,

zbog odliĉne kadrovske ekipiranosti s nastavnim, suradniĉkim i znanstveno-nastavnim kadrom Odjela

za matematiku PMF-a, koji je nositelj ovog studija, omogućeno je izvoĊenje gotovo iskljuĉivo radom

vlastitih kadrova, uz minimalan angaţman vanjskih suradnika, a time i troškova.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Od svoga osnivanja Odjel za matematiku kao ustrojbena jedinica PMF-a u Splitu zaduţena za

preddiplomski studij Matematika aktivno i sustavno odrţava dobru povezanost s lokalnom i širom

zajednicom. Ĉlanovi ovog odjela su u stalnim ispitnim povjerenstvima za provedbu drţavnih struĉnih

ispita za nastavnike matematike, nalaze se u razliĉitim struĉnim skupinama pri Ministarstvu znanosti i

obrazovanja (drţavna natjecanja, drţavna matura, nostrifikacije diploma…), predavaĉi su na razliĉitim

struĉnim skupovima za nastavnike matematike...

Ĉlanovi Odjela za matematiku redovito obnašaju najvaţnije funkcije u strukovnoj udruzi Splitsko

matematiĉko društvo u sklopu koje se odrţavaju jednom mjeseĉno matematiĉka predavanja u

prostorijama PMF-a za znanstvenike i napose za nastavnike i studente. Odjel za matematiku, skupa

sa studentima preddiplomskog studija Matematika, aktivno sudjeluje na razliĉitim festivalima znanosti,

a u sklopu suradnje sa školama i muzejima rade na popularizaciji matematike kao i u radu s

nadarenom djecom. Tu se posebno istiĉe sudjelovanje u radu Centra izvrsnosti koji je pokrenut 2016.

godine. TakoĊer, Odjel za matematiku 2017. godine pokreće i matematiĉki ĉasopis Acta

mathematica Spalantesia u sklopu kojega će se nalazi znanstveni ali i metodiĉki dio sa struĉnim

radovima nastavnika matematike iz cijele Hrvatske.

Odjel za matematiku je jedan od sudionika zajedniĉkog poslijediplomskog doktorskog studija iz

matematike Sveuĉilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a njegovi nastavnici u znanstveno-

nastavnim zvanjima aktivno sudjeluju u radu studiju predlaganjem i izvoĊenjem novih kolegija.

Odjel za matematiku je 2004. godine bio organizator Hrvatskog matematiĉkog kongresa na kojemu je

sudjelovalo preko stotinu matematiĉara iz cijelog svijeta. Organizacija istog je već prihvaćena za 2018.

godinu.

Odjel za matematiku ostvaraje suradnju s nizom gospodarskih subjekata, obrazovnih i znanstvenih

ustanova, putem bogate mreţe nastavnih bazi, s kojma PMF u Splitu ima potpisane ugovore. Većina

njih zapošljava ili su iskazali interes za zapošljavanjem mladih ljudi sa završenim matematiĉkim

studijem PMF-a.

1.3. UsklaĎenost sa zahtjevima strukovnih udruženja


Jedna od temeljnih pretpostavki za kvalitetnu realizaciju preddiplomskog programa Matematike jest

nastavna, struĉna i znanstvena suradnja svih relevantnih ĉimbenika koji mogu pridonijeti procesu

osposobljavanja i izobrazbe studenata. Nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima koji izvode

nastavu na sveuĉilišnom preddiplomskom studiju Matematika su aktivni znanstvenici u svojim

znanstvenim poljima (od kojih su neki etablirani i poznati u široj akademskoj zajednici) s velikim

iskustvom u izvoĊenju svih oblika nastave na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima.

Nastavnici u suradniĉkim zvanjima asistenta su polaznici odgovarajućih doktorskih studija. Svi su

ĉlanovi brojnih strukovnih udruţenja i tijela.

Pri osmišljavanju studija uzete su u obzir preporuke Tuning Educational Structures in Europe

http://www.unideusto.org/tuningeu/, a osobito preporuke za osmišljavanje studijiskih programa iz

matematike (http://www.unideusto.org/tuningeu/subject-areas/mathematics.html). Uz preporuke

domaćih i stranih strukovnih udruţenja (European Mathematical Society http://www.ems-

ph.org/journals/journal.php?jrn=news, American Mathematical Society

http://www.ams.org/profession/leaders/emp-articles) u program studija su implementirani zakljuĉci

projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja STEMP (ĉiji nositelj je bio upravo PMF u Splitu) za razvoj

modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i

matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Ishodima uĉenja predloţenog

studijskog programa student stjeĉe sve kompetencije propisane tim projektom kao nuţne za standard

zanimanja nastavnik matematike a koje će nadograditi na diplomskoj razini.

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

Bogata mreţa nastavnih baza i vjeţbaonica s kojima Prirodoslovno-matematiĉki fakultet ostvaruje

suradnju (najĉešće u svrhu odrţavanja struĉne prakse studenata) i s kojim je PMF potpisao ugovor su:

više osnovnih škola s podruĉja grada Splita, više srednjih škola u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji,

gradski muzeji, informatiĉke tvrtke…Partner PMF-a je Institut RuĊer Bošković, Mediteranski institut za

istraţivanje ţivota (MedILS) i brojni drugi partneri.

1.5. Način financiranja

Financiranje za redovite studente preddiplomskog studija je osigurano iz proraĉunskih sredstava

prema programskim ugovorima MZOS-a i Sveuĉilišta u Splitu.

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

PMF permanentno prati razvoj visokog obrazovanja u svijetu, a posebno u Europi. Tako se i pri izradi

nastavnog plana i programa preddiplomskog studija Matematika vodilo raĉuna o usklaĊivanju

nastavnih programa i kolegija s drugim uglednim inozemnim uĉilištima. Sustav obrazovanja

matematiĉara u svijetu i Europi je raznolik. To se odnosi na gotovo sve sastavnice obrazovanja: vrsta i

organizacija studija, trajanje studija, struĉno zvanje i diplome što se stjeĉu. Na nekim europskim

sveuĉilištima nastavniĉki studiji za pojedini predmet su organizirani na preddiplomskoj razini jer je ta

razina dovoljna za rad u osnovnim i srednjim školama u nekim drţavama. U Hrvatskoj je ta razina, uz

nuţno stjecanje dodatnih pedagoško-psihološko-metodiĉkih kompetencija, dovoljna za rad u osnovnoj

školi. Ipak, nastavniĉki preddiplomski studij matematike u Hrvatskoj pronalazimo iskljuĉivo na

Sveuĉilištu u Zagrebu, dok predloţeni prediplomski studij matematike na PMF-u u Splitu omogućuje

specijalizaciju na diplomskoj razini, kako za nastavniĉki smjer tako i za inţenjerske smjerove. Prilikom

izrade nastavnog programa preddiplomskog studija Matematika analizirana je usporedivost sa

http://www.ems-ph.org/journals/journal.php?jrn=news

http://www.ems-ph.org/journals/journal.php?jrn=news

http://www.ams.org/profession/leaders/emp-articles


srodnim programima sveuĉilišnih studija u zemlji i svijetu, pa tako usporedivi programi postoje na

sljedećim institucijama:

Sveuĉilište u Zagrebu, Hrvatska

https://www.math.hr/hr/preddiplomski-sveu%C4%8Dili%C5%A1ni-studij-matematika

Sveuĉilište u Osijeku, Hrvatska

http://www.mathos.unios.hr/index.php/nastava/preddiplomski-studij-matematike

Sveuĉilište u Mariboru, Slovenija

http://www.fnm.um.si/index.php?option=com_content&view=article&id=27&Itemid=26&lang=en

King's College, London, Velika Britanija

http://www.kcl.ac.uk/nms/depts/mathematics/study/undergraduate/beingastu.aspx

Za sve analizirane programe karakteristiĉno je da studenti dobivaju temeljna matematiĉka znanja iz

funadamentalnih matematiĉkih grana (algebra, geometrija, matematiĉka analiza, teorija brojeva,

diskretna matematika…) uz mogućnost biranja izbornih premeta iz drugih, matematici srodnih

podruĉja (informatika, fizika….). Nakon završetka studija student ima mogućnost izbora specijalizacije

na razliĉitim diplomskim studijima (teorijska matematika, statistika, raĉunarstvo, primijenjena

matematika, nastavniĉki studij…)

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i meĎunarodnoj)

Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu podrţava otvorenost studija i studentske

pokretljivosti kako unutar Republike Hrvatske i u širem europskom obrazovnom prostoru, u skladu sa

zahtjevima Bolonjske deklaracije. Horizontalna mobilnost studenata omogućena je semestralizacijom

nastave (svi kolegiji su jednosemestralni), te brzim polaganjem ispita odmah nakon što je kolegij

odslušan tj. studiranjem „godina za godinu―. Vertikalna, ali i horizontalna, mobilnost meĊu

sveuĉilištima u Hrvatskoj se potiĉe raznovrsnom i komplementarnom ponudom izbornih i obaveznih

kolegija u donosu na sliĉne studije u Hrvatskoj a moguća je zbog kompatibilnih studija na

preddiplomskoj razini potrebnih za upis ovog studija.

Jedan od vaţnih elemenata poticanja mobilnosti studenata, kao i provoĊenja bolonjskog procesa u

cijelosti je brzina studiranja (studiranje godina za godinu) što će se potaknuti na nekoliko naĉina:

• Primjerenom opterećenošću studenata

• Pojaĉanim angaţmanom nastavnika i studenata u pogledu redovitog prisustvovanja nastavi

što je obavezno te uĉestalim provjerama znanja studenata preko testova, kolokvija i drugih metoda.

Time se studente potiĉe na konstantan rad tijekom trajanja nastave iz odreĊenog kolegija i pruţa im se

mogućnost polaganja istog odmah nakon što je odslušan.

Fakultet je potpisnik ERASMUS sporazuma za mobilnost nastavnika i studenata za podruĉje

matematike sa sljedećim institucijama: University of the Aegean, Grĉka; Universita degli studi di

Perugia, Italija; Universite Claude Bernard LYON01, Francuska; Vytautas Magnus University, Litva;

SS. CYRIL AND METHODIUS UNIVERSITY IN SKOPJE, Makedonija; University of Bielsko-Biala

Akademia Techniczno-Humanistyczna w Bielsku-Bialej, Poljska; University of Ljubljana, Slovenija,

University of Maribor, Slovenija. Od potpisivanja ovih sporazuma ostvarena je mobilnost i nastavnika i

studenata s razliĉitim institucijama. Iako dvosmjerna, dosadašnja mobilnost studenata je većinski bila

prema PMF-u, odnosno nešto više stranih studenata je upisalo kolegije matematiĉkih studija PMF-a,

https://www.math.hr/hr/preddiplomski-sveu%C4%8Dili%C5%A1ni-studij-matematika

http://www.mathos.unios.hr/index.php/nastava/preddiplomski-studij-matematike

http://www.fnm.um.si/index.php?option=com_content&view=article&id=27&Itemid=26&lang=en

http://www.kcl.ac.uk/nms/depts/mathematics/study/undergraduate/beingastu.aspx

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/G-ATHINE41_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/HR-SPLIT01_I-PERUGIA01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/HR-SPLIT01_I-PERUGIA01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/F-LYON01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/LT-KAUNAS01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/MK-SKOPJE01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/PL-BIELSKO02_HR-SPLIT.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/PL-BIELSKO02_HR-SPLIT.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/SI-LJUBLJA01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/SI-MARIBOR01.pdf


nego li je domaćih studenata iskoristilo sliĉne mogućnosti mobilnosti prema inozemstvu. Time se

potvrĊuje kvaliteta, atraktivnost ali i kompatibilnost programa ovog studija sa sliĉnim studijima u

Europi. Dosadašnja mobilnost nastavnika je bila otprilike ravnomjerna u oba smjera.

1.8. UsklaĎenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Preddiplomski studij Matematika je usklaĊen sa strateškim opredjeljenjima Prirodoslovno-

matematiĉkog fakulteta za razdoblje od 2015.- 2017. te je u skladu sa Strategijom Sveuĉilišta u Splitu

2015.-2020.

1.9. Dosadašnja iskustva u provoĎenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Današnji Prirodoslovno-matematiĉki fakultet u Splitu nastavak je rada Više pedagoške akademije koja

je najstarija visokoškolska ustanova u Splitu osnovana 1945. godine. Ona je u svojoj

šezdesetogodišnjoj povijesti doţivjela nekoliko programskih, ustrojbenih i statusnih promjena. Od

1991. ulazi u sastav Sveuĉilišta u Splitu te od 1996. godine djeluje pod nazivom Fakultet

prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih podruĉja u Splitu. Nakon izdvajanja Umjetniĉke

akademije, Visoke uĉiteljske škole i Kineziološkog fakulteta, od 2008. godine Fakultet djeluje pod

sadašnjim nazivom Prirodoslovno-matematiĉki fakultet u Splitu. Kroz cijelo to vrijeme na Fakultetu se

odvija izobrazba budućih nastavnika i profesora prirode, biologije, kemije, fizike, matematike,

politehnike te u novije vrijeme informatike. Nastavnici Fakulteta dugi niz godina sudjeluju u izvoĊenju

nastave biologije, kemije i fizike, matematike i informatike na drugim fakultetima i odjelima Sveuĉilišta

u Splitu, kao i na drugim sveuĉilištima u inozemstvu.

Do 1978. godine nastavnici matematike se obrazuju na dvopredmetnom studiju matematike i fizike u

trajanju dvije, odnosno tri godine, u sklopu Više pedagoške škole, odnosno Pedagoške akademije u

Splitu. Godine 1978. je pokrenut dodiplomski (ĉetverogodišnji) studij matematike i fizike koji obrazuje

profesore matematike i fizike. Godine 1985. je pokrenut dodiplomski studij matematike i informatike

koji se prelaskom na bolonjski proces 2005. godine transformira u trogodišnji preddiplomski studij

Matematika i informatika, te dvogodišnji diplomski studij Matematika i informatika. Ĉetverogodišnji

dodiplomski studij Matematika je pokrenut 1998. godine, a prelaskom na „bolonjski― sustav 2005.

studij se podijelio na preddiplomski studij i diplomski studij Matematika. Dobar dio nastavnika koji

danas, kao zaposlenici PMF-a, sudjeluju u izvoĊenju preddiplomskog studija Matematika je sudjelovao

i u izvoĊenju dodiplomskog studija Matematika, a studente koji su završetkom dodiplomskog studija

dobivali titulu profesora matematike, baš kao i današnje studente koji završetkom preddiplomskog

studija ili diplomskog studija Matematika postaju prvostupnici matematike, magistri edukacije

matematike ili magistri matematike, trţište rada prepoznaje i oni lako pronalaze posao u struci.

Nastavnici PMF-a koji sudjeluju u realizaciji preddiplomskog studija Matematika su izvodili ili izvode

nastavu za studente Sveuĉilišta u Splitu (Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje;

Kemijsko-tehnološkog fakulteta; Filozofskog fakulteta), Sveuĉilišta u Zadru, Veleuĉilišta u Šibeniku,

Sveuĉilišta u Mostaru (Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih podruĉja, Fakultet

strojarstva i raĉunarstva), te za studente zajedniĉkog doktorskog studija matematike Sveuĉilišta u

Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.


2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetniĉko podruĉje

studijskoga programa

Prirodne znanosti

Trajanje studijskoga programa 3 godine

Minimalni broj ECTS bodova

potreban za završetak studija

180

Uvjeti upisa na studij i razredbeni

postupak

Na natjeĉaj za upis mogu se prijaviti pristupnici koji su završili

srednjoškolsko obrazovanje te poloţili drţavnu maturu razine A

iz Matematike, Hrvatskog jezika i stranog jezika, pri ĉemu

ocjena iz matematike mora biti barem dobar (3). Pristupnici se

prijavljuju putem Središnjeg prijavnog ureda (SPU). Pravo

upisa na studij stjeĉu pristupnici prema uspjehu s rang liste

uspješnosti, bez dodatnih provjera znanja, vještina i

sposobnosti kandidata.

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

Ishodi uĉenja studijskog programa povezani su izravno s ishodima uĉenja pojedinog kolegija i

predstavljaju ishode uĉenja koje će postići svaki student koji završi preddiplomski sveuĉilišni studij

Matematika. Ishodi uĉenja usklaĊeni su sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Oĉekuje se

da će student nakon završetka studija moći:

1. Koristiti strogi i precizni matematiĉki jezik, te pismo i terminologiju na hrvatskom i jednom stranom

jeziku, izgraditi strogo matematiĉko mišljenje i sustav sistematiziranih temeljnih matematiĉkih znanja

koja će komunicirati pismeno, usmeno i putem suvremenih matematiĉkih programskih alata.

2. Aksiomatski definirati skup prirodnih brojeva, iz njega izgraditi skupove cijelih, racionalnih i

realnih brojeva, ureĊajno ih karakterizirati, te opisati topološku, metriĉku i vektorsku strukturu n-

dimenzionalnog euklidskog prostora.

3. Razlikovati i dati primjere konvergentnih i divergentnih nizova u n-dimenzionalnom euklidskom

prostoru; konvergentnih i divergentnih redova realnih brojeva te nizova i redova realnih funkcija

(posebno redova potencija); elementarnih, neprekidnih i prekidnih, derivabilnih i nederivabilnih, te

integrabilnih i neintegrabilnih funkcija.

4. Primijeniti tehnike deriviranja i integriranja (raĉunanja odreĊenog i neodreĊenog integrala) u analizi

realne funkcije jedne ili više varijabli kao i u rješavanju razliĉitih problema u geometriji i u rješavanju

obiĉnih diferencijalnih jednadţbi uz odabir najprikladnije metode i primjenu teorem o egzistenciji i

jedinstvenosti rješenja.

5. Ispitati neprekidnost, diferencijabilnost i limese skalarnih i vektorskih funkcija.

6. Definirati i raĉunati Riemannov integral realne funkcije dvije i tri varijable na pravokutniku i na J-

izmjerivom skupu, te iskazati, dokazati i primijeniti teoreme integralnog raĉuna za skalarne funkcije.

7. Razlikovati 1-parametrizabilan skup i krivulju; 2-parametrizabilan skup i plohu, definirati

rektifikabilnost i tangentu krivulje, odnosno ploštinu i tangencijalnu ravninu plohe, te raĉunati krivuljni i

plošni integral 1. i 2. vrste.


8.Povezati analitiĉnost kompleksne funkcije kompleksne varijable i razvoj u red (Taylorov i Laurentov

razvoj), klasificirati singularitete (pol, uklonjivi i bitan singularitet), te primijeniti steĉena znanja o

reziduumima u izraĉunavanju specijalnih nepravih integrala.

9. Iskazati aksiome planimetrije i stereometrije, iskazati i izvesti osnovna svojstva izometrija ravnine,

objasniti ulogu euklidske geometrije u matematici, njezinu povijesnu i intuitivnu vaţnost, te razloge

zbog kojih su nastale druge geometrije.

10. Rješavati raĉunske zadatke iz klasiĉne algebre vektora i analitiĉke geometrije prostora,

te zadatke vezane uz svojstava osnovnih algebarskih struktura i linearnih prostora i razumjeti ulogu

skalarnog produkta i norme u strukturi vektorskog prostora.

11. Razumjeti specifiĉnost definicije linearnog operatora i naĉina njegovog zadavanja (na bazi) i

konstrukcije pripadne matrice u razliĉitim bazama.

12. Izvoditi operacije s matricama, raĉunati determinante, svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore.

13. Samostalno rješavati zadatke iz analitiĉke geometrije n-dimenzionalnog prostora koristeći matriĉni

raĉun i svojstva vektorskih prostora.

14. Efektivno riješiti rješivi sustav linearnih jednadţbi razliĉitim metodama.

15. Formulirali definicije razliĉitih vrsta algebarskih struktura (grupe, prsteni, algebre, moduli, Liejeve

algebre), te analizirati strukturu i prikazati svojstva razliĉitih vrsta grupa (kvocijente grupe, cikliĉke

grupe, grupe permutacija, diedralne grupe, konaĉno generirane Abelove grupe).

16. Konstruirati permutacijsku reprezentaciju grupe, klasificirati konaĉno generirane Abelove grupe, te

analizirati strukturu i prikazati svojstva razliĉitih vrsta prstena (kvocijentni prsten, prsten kvaterniona,

prsten polinoma, Euklidska domena, domena glavnih ideala, polja).

17. Rješavati zadatke koristeći metode kombinatornih prebrojavanja, rekurzivne relacije i funkcije

izvodnice, te modelirati i rješavati odreĊene tipove diskretnih i vjerojatnosnih problema primjenjujući

svojstva vjerojatnosti i kombinatorne metode.

18. Definirati vjerojatnosni prostor, razlikovati vjerojatnosne modele te diskretne i kontinuirane sluĉajne

varijable, njihove funkcije gustoća i distribucije, te izraĉunati i analizirati njihove numeriĉke

karakteristike.

19. Razumjeti osnovne pojmove i tvrdnje opće topologije.

20. Objasniti ulogu matematiĉke logike u cjelokupnoj matematici kao znanosti, njezinu povijesnu i

intuitivnu vaţnost te razloge zbog kojih su nastale jaĉe logiĉke teorije, prvenstveno logika prvoga reda,

aksiomatski definirati logiku prvoga reda (raĉun predikata) i dati vaţnije primjere teorija prvoga reda

(teorija s jednakošću, Peanova aritmetika, teorija skupova).

21. Aksiomatski izgraditi Teoriju skupova pomoću Zermelo-Fraenkelova sustava aksioma, raĉunati

kardinalne brojeve skupova zadanih na razliĉite naĉine te primijeniti aritmetiku i ureĊaj meĊu

kardinalnim i rednim brojevima.

22. Demonstrirati raĉunanje pomoću modularne aritmetike, riješiti kongruencije te sustave

kongruencija razliĉitih oblika, te opisati najvaţnije multiplikativne funkcije u teoriji brojeva.

23. Objasniti razloge, mane i prednosti korištenja numeriĉkih metoda, prepoznati kada ih se moţe

primijeniti, zakljuĉiti koliko su efikasne, kolika je oĉekivana pogreška i kako ju se moţe umanjiti.

24. Koristiti matematiĉke programske alate u rješavanju odreĊenih matematiĉkih problema, pisanju

matematiĉkog rada ili prezentacije.

25. Klasificirati osnovne strukture podataka i vrste algoritama, procijeniti ispravnost programskog

rješenja, utvrditi postojanje pogreške u programskom rješenju, napraviti dijagram toka i pseudokod

algoritma, napisati programe u programskom jeziku Python, te napisati konzolske i grafiĉke aplikacije

u programskom jeziku C#.

26. Objasniti koncept vremenske vrijednosti novca, demonstrirati znanje iz moderne teorije portfelja,

vrednovati obveznice, obvezniĉke portfelje i opcije, te procijeniti rizike razliĉitim mjerama rizika.

27. Koristiti osnovne raĉunalne alate kao podršku tehnikama financijske matematike

rješenja.

28. Primijeniti koncepte iz teorije grafova u modeliranu i rješavanju odreĊenih tipova diskretnih

problema.


29. Analizirati moguće ishode jednostavnijih igara, te riješiti jednostavnije igre.

30. Primijeniti teoriju igara na jednostavnije ekonomske modele.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Svi poslovi koji ukljuĉuju sposobnost matematiĉkog modeliranja, programiranja i analitiĉkog naĉina

razmišljanja

Osnovne škole

Informatiĉke tvrtke (npr. Ericsson, MANAS,….)

Financijski sektor (komercijalne banke, HNB, štedionice…)

Osiguravajuća društva

Drţavna uprava

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Steĉena znanja na preddiplomskom studiju Matematika prvostupnicima ostavljaju mogućnost izbora i

nastavka školovanja na diplomskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak

studiranja na višoj razini je moguć npr. na diplomskom studiju Matematika na PMF-u u Splitu (teorijski

smjer, nastavniĉki smjer, raĉunarski smjer), na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u Zagrebu i to

na diplomskim sveuĉilišnim studijima: Teorijska matematika, Primijenjena matematika, Matematiĉka

statistika, Raĉunarstvo i matematika, Financijska i poslovna matematika…..

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

Nije primjenjivo.

2.6. Uvjeti i način studiranja

Ovaj studij je redovan studij. Uvjeti i naĉin studiranja na preddiplomskom studiju Matematika temelje

se na Pravilniku o studijima i sustavu studiranja na Sveuĉilištu u Splitu, te Pravilniku o sustavu

studiranja na preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijima na Prirodoslovno-matematiĉkom

fakultetu u Splitu (10.07.2014) te Izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu studiranja na

preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijima na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u Splitu

( 16.12.2015) i drugim aktima PMF-a. Spomenuti pravilnici detaljno razraĊuju uvjete upisa u višu

godinu studija, redovite, odnosno obvezne ispitne rokove te ispitne termine.

Preddiplomski studij Matematika traje tri godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se

na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, auditorne vjeţbe, vjeţbe u

praktikumu, seminari, struĉna praksa i sliĉno). Općenito, obveze studenata predstavljaju nazoĉnost na

predavanjima i vjeţbama, samostalno uĉenje, analizu literature, odrţavanje prezentacija, obavljanje

struĉne prakse te izradu i obranu diplomskog rada. Uvjeti upisa predmeta navedeni su u tablici svakog

pojedinog predmeta. Predavanja se izvode u grupama do 100 studenata, auditorne vjeţbe i seminari u

grupama do 30 studenata, a vjeţbe u praktikum u grupama do 18 studenata. Nastavnici prate i

ocjenjuju sve aktivnosti studenata koje su navedene u programu svakog pojedinog predmeta.

Temeljna obveza studenata je savladavanje znanja i vještina koji su predviĊeni studijskim programom,


što se pokazuje uspješnim polaganjem svih ispita i polaganjem Završnog preddiplomskog ispita.

Studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja ne mogu nastaviti studij na istom

studijskom programu kao ni na studijskom programu u ĉijem programu se nalazi predmet zbog kojeg

je student izgubio pravo studiranja.

2.7. Sustav savjetovanja i voĎenja kroz studij

Na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu ne postoji model nastavnik-voditelj studentima ili nastavnik-

mentor studentima (izuzev mentorstva prilikom izrade završnog, diplomskog ili doktorskog rada).

Studenti se prema potrebi za pomoć, savjete i podršku mogu javiti proĉelniku pojedinih odjela,

prodekanu za nastavu, osoblju studentske referade, pa ĉak i predstavnicima studenata u Studentskom

zboru ili Fakultetskom vijeću. Sve informacije o studiju i izvoĊenju nastave dostupne su studentima

putem e-learning portala, odnosno putem internih mreţnih stranica putem kojih studentu mogu

ostvariti interaktivni kontakt s predmetnim nastavnicima.

Pomoć studentima na meĊunarodnim razmjenama (odlaznim i dolaznim) osigurava prodekanica za

znanost, koja je ujedno i koordinator za Erasmus i ECTS koordinator na PMF-u. Studenti s

invaliditetom kao i vrhunski sportaši se mogu obratiti prodekanu za nastavu radi ostvarivanja svojih

prava vezanih uz npr. prilagodbu nastave i ispita. Isto tako aktivno se pruţa pomoć kod razvoja

karijere, a u smislu ostvarivanja kontakta s tvrtkama ili školama te u smislu davanja preporuka.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti mogu upisati predmete s drugih studija PMF-a i Sveuĉilišta u Splitu, ĉiji su sadrţaji u funkciji

programa preddiplomskog studija Matematika, bez obzira na konkretan naziv pojedinog studijskog

predmeta i programa.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

IzvoĊenje nastave na engleskom jeziku je predviĊeno studijskim programom za veliku većinu

predmeta te su gotovo svi nastavnici izrazili spremnost da pripreme nastavne materijale i odrţavaju

nastavu na engleskom jeziku (u sluĉaju upisanih stranih drţavljana ili meĊunarodnih studenata u

okviru Erasmus prakse).

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se ugovorom izmeĊu visokih uĉilišta, Pravilnikom o

studijima i sustavu studiranja na Sveuĉilišta u Splitu, Statutom Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta,

Pravilnikom o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijima na

Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u Splitu, te Pravilnikom o akademskom priznavanju inozemnih

visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija.


2.11. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad

Diplomski rad

Završni ispit x

Diplomski ispit ☐

Uvjeti za prijavu

završnoga/diplomskoga rada i/ili

završnoga/diplomskoga ispita

Uvjeti za prijavu Završnog preddiplomskog ispita su

definirani zasebnim Pravilnikom:

http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/03/Scan0088.pdf

Postupak vrjednovanja završnoga/

/diplomskoga ispita te vrjednovanja i

obrane završnoga/diplomskoga rada

Postupci vrjednovanja i polaganja Završnog

preddiplomskog ispita su definirani zasebnim Pravilnikom:

http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/03/Scan0088.pdf


2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU

ECTS P S V T

Obvezni

PMM001 Uvod u matematiku 45 45 8

PMM002 Uvod u algebru s analitiĉkom

geometrijom 45 45 8

PMM800 Uvod u matematiĉku analizu 30 30 5

PMID10 Programiranje I 30 30 6

PMM017 Matematiĉki programski alati I 30 2

PMS250 Strani jezik u struci I (Engleski) 30 2

Ukupno obvezni 150 30 180 31


POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2.


ECTS P S V T

Obvezni

PMM801 Matematiĉka analiza I 30 30 5

PMM101 Linearna algebra 45 45 8

PMM019 Elementarna geometrija 30 30 6

PMID20 Programiranje II 30 30 6

PMM018 Matematiĉki programski alati II 30 2

PMS251 Strani jezik u struci II (Engleski) 30 2

Ukupno obvezni 135 30 165 29


POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3.


ECTS P S V T

Obvezni

PMM802 Matematiĉka analiza II 45 45 9

PMM110 Matematiĉka logika 30 30 5

PMIE10 Strukture podataka i algoritmi 30 30 6

PMM108 Uvod u numeriĉku matematiku 30 30 5

PMM104 Euklidski prostori 30 30 5

PMS138 Tjelesna i zdravstvena kultura I 30 0,5

Ukupno obvezni 165 195 30,5

Izborni

PMS111 Sociologija znanosti 15 15 2

PMP106 Temeljni pojmovi u fizici 30 15 3

PMP162 Prirodne znanosti i okoliš 30 10 4

PMIA10 Uvod u raĉunarstvo 30 30 5

PMIH10 Baze podataka 30 30 5

Bira se ukupno jedan predmet (barem 2 ECTS) iz izbornih grupa za 3. i 4. semestar

zajedno (ili jedan predmet iz izborne grupe za 3. semestar ili jedan iz izborne grupe za 4.

semestar).


POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4.


ECTS P S V T

Obvezni

PMM804 Kombinatorika 30 30 5

PMM102 Uvod u teoriju brojeva 30 30 5

PM111 Algebarske strukture 30 30 6

PMM306 Financijska matematika 30 30 5

PMM112 Teorija skupova 30 30 6

PMS139 Tjelesna i zdravstvena kultura II 30 0,5

Ukupno obvezni 150 180 27,5

Izborni

PMS104 Jeziĉna kultura 15 15 2

PMS109 Psihologija samopouzdanja i

pozitivnog mišljenja

15 15 2

PPB268 Ĉovjek i zdravlje 30 2

PMIC71 Praktikum iz internetskih usluga 30 2

PMID30 Objektno orijentirano programiranje 30 30 6

Bira se ukupno jedan predmet (barem 2 ECTS) iz izbornih grupa za 3. i 4. semestar

zajedno (ili jedan predmet iz izborne grupe za 3. semestar ili jedan iz izborne grupe za 4.

semestar).


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: 5.


ECTS P S V T

Obvezni

PMM803 Matematiĉka analiza III 45 30 7

PMM103 Obiĉne diferencijalne jednadţbe 30 30 6

PMM127 Teorija igara 30 30 5

Ukupno obvezni 105 90 18

Izborni

Izborna grupa Matematika

PMM201 Vektorski prostori I 30 30 6

PMM807 Elementarna matematika u kurikulumu 30 30 5

Izborna grupa Prirodoslovni, društveno-humanistiĉki i informatiĉki predmeti

PMS111 Sociologija znanosti 15 15 2

PMII10 Uvod u umjetnu inteligenciju 30 30 5

PMIA10 Uvod u raĉunarstvo 30 30 5

PMIH10 Baze podataka 30 30 5

PMP106 Temeljni pojmovi u fizici 30 15 3

PMP162 Prirodne znanosti i okoliš 30 10 4

Bira se barem 13 ECTS bodova (tri do pet predmeta) iz izbornih grupa Matematika i

Prirodoslovni, društveno-humanistiĉki i informatiĉki predmeti za 5. i 6. semestar zajedno, a

od toga barem jedan predmet (5 ili 6 ECTS) iz izborne grupe Matematika (o broju

odabranih predmeta za 5. odnosno za 6. semestar student sam odluĉuje).


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: 6.


ECTS P S V T

Obvezni

PMM115 Uvod u vjerojatnost i statistiku 45 45 8

PMM106 Kompleksna analiza 30 30 6

PMM806 Teorija grafova 30 30 5

PMM114 Uvod u topologiju 30 30 6

PMM805 Završni preddiplomski ispit 4

Ukupno obvezni 135 135 29

Izborni

Izborna grupa Prirodoslovni, društveno-humanistiĉki i informatiĉki predmeti

PMS104 Jeziĉna kultura 15 15 2

PMS109 Psihologija samopouzdanja i pozitivnog

mišljenja

15 15 2

PPB268 Ĉovjek i zdravlje 30 2

PMP090 Opća fizika 30 15 4

PMID30 Objektno orijentirano programiranje 30 30 6

Bira se barem 13 ECTS bodova (tri do pet predmeta) iz izbornih grupa Matematika i

Prirodoslovni, društveno-humanistiĉki i informatiĉki predmeti za 5. i 6. semestar zajedno,

a od toga barem jedan predmet (5 ili 6 ECTS) iz izborne grupe Matematika (o broju

odabranih predmeta za 5. odnosno za 6. semestar student sam odluĉuje).


2.13. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA Algebarske strukture

Kod PMM111 Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Saša Krešić Jurić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6,0

Suradnici

doc.dr.sc. Gordan Radobolja

Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30

Status predmeta obavezan Postotak primjene e-

uĉenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama teorije grupa i prstena, i upoznati ih na

informativnom nivou s drugim algebarskim strukturama (moduli, asocijativne

algebre, Liejeve algebre). Naglasak je dan na razumijevanju teorijskih rezultata

kojima se studenti osposobljavaju za praćenje naprednih kolegija iz algebre ili za

praćenje kolegija u kojima se primjenjuju znanja iz algebarskih struktura.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Uvjeti za upis: poloţeni kolegiji Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom i Linearna

algebra (ili Linearna algebra i matriĉni raĉun). Potrebne kompetencije: poznavanje

osnova linearne algebre i matriĉnog raĉuna.

Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja)

Oĉekuje se da je student sposoban: 1. formulirali definicije razliĉitih vrsta

algebarskih struktura (grupe, prsteni, algebre, moduli, Liejeve algebre), 2. analizirati

strukturu i prikazati svojstva razliĉitih vrsta grupa (kvocijente grupe, cikliĉke grupe,

grupe permutacija, diedralne grupe, konaĉno generirane Abelove grupe), 3.

konstruirati permutacijsku reprezentaciju grupe, 4. klasificirati konaĉno generirane

Abelove grupe, 5. analizirati strukturu i prikazati svojstva razliĉitih vrsta prstena

(kvocijentni prsten, prsten kvaterniona, prsten polinoma, Euklidska domena,

domena glavnih ideala, polja), 6. ispitati ireducibilnost polinoma, 7. prikazati vezu

izmeĊu maksimalnih ideala i polja. Od studenta se takoĊer oĉekuje da je sposoban

dokazati teoreme koji se koriste u izgradnji teorije grupa i prstena.

Sadrţaj predmeta detaljno razraĊen prema satnici nastave

Grupe (16 sati) 1. Grupe, podgrupe i homomorfizmi grupa: definicije i primjeri (2

sata) 2. Normalne podgrupe i kvocijentna grupa (2 sata) 3. Teoremi o

izomorfizmima (2 sata) 4. Cikliĉke grupe (2 sata) 5. Grupe permutacija (2 sata) 6.

Diedralne grupe, generatori i relacije (1 sat) 7. Djelovanje grupe (2 sata) 8. Konaĉno

generirane Abelove grupe (2 sata) 9. Sylowvljevi teoremi (1 sat) Prsteni (12 sati) 1.

Prsten i podprsten: definicije i primjeri (1 sat) 2. Homomorfizmi prstena, teorem o

izomorfizmu (1 sat) 3. Prsten kvaterniona (1 sat) 4. Prsten matrica, prsten grupe (1

sat) 5. Homomorfizmi prstena, ideali i kvocijentni prsten (2 sata) 6. Euklidska

domena, domena glavnih ideala (2 sata) 7. Prsten polinoma, Euklidov algoritam,

ireducibilnost polinoma (2 sata) 8. Maksimalni ideali, polja (2 sata) Pregled

algebarskih stuktura na nivou definicije i primjera (2 sata) 1. Moduli, asocijativne

algebre, Liejeve algebre (2 sata)

Vrste izvoĊenja nastave:

Predavanja i auditorne vjeţbe


Obveze studenata PohaĊanje nastave i polaganje kolokvija.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

PohaĊanje nastave: 2 ECTS Kolokviji: 1 ECTS Pismeni ispit: 1 ECTS Usmeni ispit:

2 ECTS

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kolokviji i završni pismeni i usmeni ispit.

Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija)

S. Krešić Jurić, Algebarske strukture, skripta, PMF, Split D.S. Dummit, R.M. Foote,

Abstract Algebra, treće izdanje, John Wiley and Sons, 2004.

Dopunska literatura

B.P. Bhattacharya, S.K. Jain, S.R. Nagpaul, Basic Abstract Algebra, drugo izdanje,

Cambridge University Press, 1994. Z. Stojaković, D. Paunić, Zbirka zadataka iz

algebre, GraĊevinska knjiga, Beograd.

Naĉini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrĊenih ishoda uĉenja

Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju

izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveuĉilišta u Splitu.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


NAZIV PREDMETA Baze podataka

Kod PMIH10 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta dr. sc. Tonći Dadić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 30

Status predmeta izborni Postotak primjene e-

uĉenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje osnovnih pojmova relacijskog modela podataka. Stjecanje znanja i

vještine potrebnih pri oblikovanju relativno jednostavnih baza podataka zasnovanih

na relacijskom modelu. Usvajanje znanja sintakse i semantike SQL upitnog jezika i

razumijevanje plana izvršavanja SQL upita. Relacijsku bazu predstaviti objektno.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: korisniĉka razina upotrebe

operacijskog sustava, poznavanje pojmova objektnog programiranja, osnovno

znanje jezika C#.


Student će moći: 1. definirati osnovne pojmove relacijskog modela baze podataka

2. oblikovati relacijski model jednostavnijih problema iz realnog svijeta opisanih

prirodnim jezikom 3. predstaviti relacijsku bazu objektno 4. upotrijebiti SQL upitni

jezik pri pretraţivanju i aţuriranju relacijske baze podataka 5. razumjeti plan

izvršavanja SQL upita i ulogu indeksa pri tome 6. razumjeti osnovne pojmove

vezane uz administraciju i sigurnost baza podataka


Tjedan1: Uvod u predmet. Informacija i podatak. Uloga baze podataka u

informacijskom sustavu. Povijesni razvoj baza podataka: datoteĉne, hijerarhijske,

mreţne, relacijske i objektne baze podataka. Vjeţbe: povezivanje klijenta –

korisniĉkog suĉelja ureĊivaĉa SQL upita – sa sustavom za upravljanje relacijskom

bazom podataka MS SQL Server. Stvaranje baze podataka pomoću grafiĉkog

korisniĉkog suĉelja. Tipovi podataka. Tjedan2: Pojmovi relacijskog modela

podataka. Relacijska algebra (1. dio): operacije unije, presjeka, razlike, projekcije i

restrikcije. Nepotpune informacije i NULL-vrijednost. Svojstva relacijskog upitnog

jezika SQL. Vjeţbe: Sintaksa i semantika SQL jezika (1. dio): select-from-where.

Ĉesto korištene funkcije u upitima. Operacije s NULL-vrijednostima. Tjedan3:

Relacijska algebra (2. dio): theta i prirodno spajanje, operacije agregacije. Vjeţbe:

Sintaksa i semantika SQL jezika (2. dio): inner join, left i right outer join te full join.

Uvjeţbavanje upita nad pripremljenom bazom podataka. Tjedan4: Pogledi. DDL dio

SQL jezika. Coddova pravila. Struktura tipiĉnog sustava za upravljanje relacijskom

bazom podataka. Vjeţbe: Sintaksa i semantika SQL jezika (3. dio): insert into,

update from, delete from, create, alter i drop. Tjedan5: Oblikovanje relacijskog

modela podataka. Integritet i konzistencija baze podataka. Ograniĉenja radi

oĉuvanja integriteta. Vjeţbe: ugnjeţĊeni SQL upiti. SQL upiti agregacije: group by –

having. Uvjeţbavanje upita. Tjedan6: Funkcijske zavisnosti podataka. Postupci

normalizacije. Normalne forme: 1NF, 2NF i 3NF. Vjeţbe: Upoznavanje plana

izvršavanja SQL instrukcija. Uvjeţbavanje upita. Tjedan7: Normalne forme: Boyce-

Coddova, 4NF4 i 5NF. Vjeţbe: Priprema za prvi kolokvij. Tjedan8: ER model (1.

dio): utvrĊivanje entiteta i njihovih atributa. Vrste veza izmeĊu entiteta. Vjeţbe: Prvi

kolokvij. Tjedan9: ER model (2. dio): dekompozicija veze M : N. Rekurzivna veza.

Vjeţbe: Oblikovanje ER modela (1. dio) na temelju analize problema opisanog

prirodnim jezikom. Tjedan10: Studijski primjer oblikovanja ER modela. Vjeţbe:


Oblikovanje ER modela (2. dio). Implementacija relacijske sheme. Tjedan11:

Indeksi. Optimizacija SQL upita. Materijalizirani pogledi. Vjeţbe: Uvjeţbavanje

oblikovanja ER modela. Tjedan12: Transakcije. Vrste zakljuĉavanja elemenata

relacijske baze podataka. Okidaĉi, pohranjene procedure i funkcije. Vjeţbe:

Optimizacija SQL upita. Tjedan13: Svojstva LINQ upitnog jezika. Predstavljanje

relacijske baze objektno. Vjeţbe: alat LINQ to SQL Classes. Povezivanje sa

sustavom za upravljanje relacijskom bazom podataka iz primjenskih programa.

LINQ upiti u jednostavnom konzolnom programu. Tjedan14: Osnovno

administriranje baze podataka. Upravljanje pravima korisnika. Priĉuvne kopije i

restauracija. Vjeţbe: Priprema za drugi kolokvij. Tjedan15: Uloga dnevnika (engl.

log) baze podataka. Oporavak baze podataka nakon urušavanja. Pojam replikacije.

Distribuirane baze podataka. Vjeţbe: Drugi kolokvij.


Predavanja i vjeţbe

Obveze studenata

PohaĊanje predavanja 70%, pohaĊanje vjeţbi 70%, 3 domaće zadaće, 2 kolokvija,

pismeni ispit i usmeni ispit. Studenti koji su uspješni na kolokvijima oslobaoĊeni su

pismenog ispita.


PohaĊanje nastave: 0,5 Domaće zadaće: 0,5 Pismeni ispit: 2 Usmeni ispit 2


Aktivnost studenata na predavanjima i vjeţbama (prisutnost na predavanjima i

vjeţbama, rješavanje zadataka iz domaćih zadaća) (20 %). Pismeni dio ispita (40

%): U semestru se odrţavaju dva kolokvija sa zadacima iz SQL upitnog jezika,

odnosno, oblikovanja relacijske baze podataka. Svaki se od njih boduje na ljestvici

0-50 bodova. Studenti koji ostvare najmanje 25 bodova iz svakog kolokvija

oslobaĊaju se pismenoga ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom dijelu ispita

koji sadrţajno odgovara kolokvijima. Usmeni dio ispita (40%) je obavezan za sve

studente, pri ĉemu odgovaraju na tri pitanja nasumiĉno izabrana iz liste od 50

pitanja podijeljenih u tri kategorije. Završna ocjena izvodi se na temelju svih

navedenih ocjena s teţinskim faktorima kako je navedeno u zagradama kod svakog

oblika ocjenjivanja.


Mladen Varga: Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje

podataka, Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994. (15

primjeraka u knjiţnici)


Dopunska literatura

Tonći Dadić: Baze podataka – skripta:

http://www.pmfst.unist.hr/~tdadic/Dadic_BazePodataka.pdf


Razgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete,

uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.



NAZIV PREDMETA Čovjek i zdravlje

Kod PPB268 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Ivana Boĉina


2,0

Suradnici


P S V T

30


uĉenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da se kroz osnovnu graĊu ĉovjeĉjeg tijela studenti upoznaju s

najĉešćim bolestima pojedinih organskih sustava u ĉovjeka, s posebnim naglaskom

na kroniĉne bolesti, bolesti suvremenog ţivljenja te utjecaja okoliša na zdravlje

ĉovjeka. Sposobnost prepoznavanja štetnog utjecaja okoliša na zdravlje ĉovjeka

takoĊer je jedan od zadataka ovog kolegija.


Nema uvjeta.


Studenti će moći prepoznati najĉešće bolesti pojedinih organskih sustava u ĉovjeka

s posebnim naglaskom na kroniĉne bolesti, bolesti suvremenog ţivljenja te utjecaja

okoliša na zdravlje ĉovjeka.


1. tjedan: Uvod. Kemijski sastav tijela. (2 sata) 2. tjedan: Metaboliĉki sustav. (2

sata) 3. tjedan: Regulacija sastava tjelesnih tekućina. Podloţnost bolestima. (2

sata) 4. tjedan: Virusi i bolesti izazvane virusima. (2sata) 5. tjedan: Bakterije i bolesti

izazvane bakterijama. (2sata) 6. tjedan: Bolesti izazvane gljivicama i parazitima.

(2sata) 7. tjedan: Štetni ĉimbenici na zdravlje. Pušenje. Nedovoljno odrţavanje

tjelesne kondicije. (2sata) 8. tjedan: Alkohol. Premalo sna. (2sata) 9.

tjedan:Nerazborita prehrana. (2sata) 10. tjedan:Posljedice stresa. Droge. (2sata)

11. tjedan: Sida. Rak. (2sata) 12. tjedan: Diabetes. Hipertenzija. (2sata) 13. tjedan:

Zdravlje i okoliš. Misli o zdravlju i kako ga saĉuvati. (2sata) 14. tjedan: Teratogeni

ĉimbenici (2sata) 15. tjedan: Hitna medicinska pomoć u kritiĉnim situacijama.

(2sata)


Predavanja.

Obveze studenata PohaĊanje nastave izrada seminarskog rada.


PohaĊanje nastave: 1 ECTS Izrada seminarskog rada: 1 ECTS



Pismeni ispit.


Springer, O. (1996). Ĉovjek, zdravlje, okoliš. Profil International, Zagreb

Dopunska literatura

Sylvia S. Mader (2004) Human Biology, Mc Graw-Hill Companies, Inc.New York


Aktivno sudjelovanje na nastavi, evaluacija predmeta i nastavnika, konzultacije.



NAZIV PREDMETA Elementarna geometrija


Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Jurica Perić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici

Ivan Jelić, mag. math Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je sistematizirati, uĉvrstiti i produbiti znanje iz elementarne (Euklidske)

geometrije postavljajući joj temelje strogo aksiomatski. Unutar te aksiomatike

obraditi će se klasiĉni model Euklidske geometrije i postaviti temelji za ostale

modele i geometrije.



Student je sposoban: - Iskazati aksiome planimetrije i stereometrije - opisati

povijest prouĉavanja 5. Euklidovog postulata - nabrojati izometrije ravnine, iskazati

i izvesti njihova osnovna svojstva - definirati trokut, kruţnicu i ĉetverokut, te

reproducirati osnovne teoreme - definirati poligon i površinu poligona, izvesti

površine osnovnih poligona - definirati obujam poliedara i i izvesti obujam osnovnih

poliedara - iskazati i dokazati tvrdnje iz stereometrije koristeći prethodno dokazane

tvrdnje iz planimetrije - rješavati zadatka koji odgovaraju teorijskim konceptima

obraĊenim u kolegiju - objasniti ulogu euklidske geometrije u matematici, njenu

povijesnu i intuitivnu vaţnost, te razloge zbog kojih su nastale druge geometrije,

prvenstveno hiperboliĉka geometrija


Planimetrija: - pet grupa aksioma – 2 sata - neka svojstva izometrija; simetrije – 4

sata - kutevi i neki pouĉci o njima – 2 sata - 5. Euklidov postulat – 2 sata -

sukladnost trokuta, sliĉnost trokuta – 4 sata - kruţnica, tetivni i tangencijalni

ĉetverokut – 4 sata Poligoni, površina poligona – 6 sata Stereometrija – geometrija

prostora - prizme, piramide, valjci, stošci – 3 sata - poliedri i obujam – 3 sata


Predavanja, vjeţbe

Obveze studenata Prisustvo na 70% predavanja i na 70% vjeţbi.


PohaĊanje nastave - 1 ECTS Kolokviji - 1 ECTS Pismeni ispit - 1 ECTS Usmeni

ispit -3 ECTS

Ocjenjivanje i Ispit se polaţe u pismenom i usmenom obliku. Pismeni oblik ispita je preliminarni


vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

dio ispita i poloţen pismeni oblik ispita je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

Pismeni oblik ispita moţe se polagati parcijalno, tijekom nastave, kada je to

izvedbenim planom predviĊeno. Aktivnost na nastavi, rješavanje domaćih zadaca,

kolokviji, te pismeni i usmeni ispit elementi su temeljem kojih se formira konaĉna

ocjena.


B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1991.

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura

D. Palman, Planimetrija, Element, Zagreb,1998. D. Palman, Stereometrija, Element,

Zagreb, 2005.






NAZIV PREDMETA Elementarna matematika u kurikulumu


Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Snjeţana Braić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će usvojiti, uĉvrstiti i produbiti osnovna znanja iz euklidske geometrije

prostora, te dobiti dublji uvid u izgradnju te geometrije postavljajući joj temelje

strogo aksiomatski. Steći će osnovna znanja o prstenu polinoma u jednoj i više

varijabla. Nauĉit će rješavati algebarske jednadţbe trećeg i ĉetvrtog stupnja.

Upoznat će se s pojmom simetriĉnog polinoma i nauĉiti osnovni teorem o

simetriĉnim polinomima za dvije varijable.


Uvjeti za upis: - poloţen predmet Elementarna geometrija


Od studenata/ica se nakon što poloţe ovaj predmet oĉekuje da mogu: - objasniti

ulogu euklidske geometrije u cjelokupnoj matematici kao znanosti, njenu povijesnu i

intuitivnu vaţnost, te razloge zbog kojih su nastale druge geometrije, prvenstveno

hiperboliĉka geometrija - aksiomatski definirati euklidsku geometriju prostora -

izreći i dokazati teoreme, te izvesti formule koje vrijede unutar te teorije - primijeniti

teoreme i formule kod rješavanja geometrijskih zadataka - analizirati geometrijski

zadatak i osmisliti rješenje - definirati prizmu, piramidu, valjak, stoţac i kuglu, te

navesti njihova svojstva - prepoznati razliĉite izometrije prostora i koristiti ih -

definirati prsten polinom u jednoj i više varijabla - iskazati, dokazati i primijeniti

teoreme o prstenu polinoma u jednoj i više varijabla - rješavati algebarske

jednadţbe trećeg i ĉetvrtog stupnja - faktorizirati simetriĉne polinome dviju varijabli


- Aksiomi stereometrije (geometrije prostora) (2 sata) - Paralelnost i okomitost

pravaca i ravnina (2 sata) - Kutovi pravaca i ravnina (2 sata) - Udaljenost toĉaka,

pravaca i ravnina (2 sata) - Izometrije prostora (4 sata) - Poliedri i volumen

poliedara (4 sata) - Volumen rotacionog tijela (2 sata) - Oplošje plohe (2 sata) -

Prsten polinoma u jednoj varijabli (nultoĉke polinoma, algebarske jednadţbe,

derivacija polinoma i Taylorova formula, osnovni teorem algebre, interpolacijski

polinom) (4 sata) - Algebarske jednadţbe trećeg i ĉetvrtog stupnja (2 sata) - Prsten

polinoma dviju varijabla (2 sata) - Simetriĉni polinomi,faktorizacija simetriĉnih

polinoma dviju varijabla (2 sata)



Obveze studenata PohaĊanje nastave



PohaĊanje nastave: 1 ECTS Kolokviji/ pismeni: 2 ECTS Usmeni ispit: 2 ECTS


Ispit na kojem se rješavaju praktiĉni i teorijski zadatci polaţe se pismeno dok je ispit

iz teorije usmeni. Poloţen pismeni ispit je uvjet za pristupanje usmenom ispitu iz

teorije. Pismeni ispit se moţe poloţiti i putem dvaju kolokvija tijekom nastave.


- B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Tehniĉka knjiga, Zagreb,

1991. - B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga,

Zagreb, 1995.

Dopunska literatura

- D. Palman, Stereometrija, Element, Zagreb, 2005. - Zbirke zadataka za srednju

školu






NAZIV PREDMETA Euklidski prostori


Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Anka Golemac Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici

dr.sc. Andrijana Ĉurković Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 39


uĉenja 40

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studenta s konceptom afinog prostora, njegovim transformacijama i

geometrijom, posebice analitiĉkom geometrijom n-dimenzionalnog euklidskog

prostora. Usvojiti znana potrebna za naprednije kolegije.


Odslušana Linearna algebra. Znanja iz elementarne analitiĉke geometrije, dobro

poznavanje koncepta vektorskih prostora i potprostorima. Vještine u vektorskom

raĉunu, matriĉnom raĉunu i rješavanju sustava linearnih jednadţbi.


Student je sposoban: - korektno formulirat definicije i iskazati tvrdne iz sadrţaja

kolegija, - ilustrirati pojmove i zakljuĉke odgovarajućim primjerima, . - izvesti

dokaze bitnih tvrdnji, - samostalno rješavati zadatke iz analitiĉke geometrije n-

dimenzionalnog prostora koristeći matriĉnom raĉun i svojstva vektorskih prostora


Pojam afinog prostora. Osnovna svojstva.(2) Ravnine afinog prostora (afini

potprostori). Presjek i suma ravnina. Paralelnost ravnina.(2) Koordinatni sustav u

afinom prostoru. Jednadţbe ravnine, hiperravnine i pravca. (3). Paralelotopi.

Baricentriĉke koordinate. Simpleksi. (3) Afina preslikavanja. Afina grupa afinog

prostora.(5) Afini unitarni prostori, euklidski prostor. Volumen paralelotopa i

simpleksa. (3) Pravokutni koordinatni sustav. Analitiĉka geometrija euklidskog

prostora.(6) Izometrije i izometriĉki operatori.(6)



Obveze studenata PohaĊanje nastave najmanje 70%.


PohaĊanje nastave: 2 Pismeni ispit: 1,5 Usmeni ispit: 1,5


Ispit se polaţe u pismenom i usmenom obliku. Poloţen pismeni oblik ispita je uvjet

za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni oblik ispita moţe se polagati preko

kolokvija, tijekom nastave, kako je to izvedbenim planom predviĊeno.



T. Vuĉiĉić, A. Golemac, S. Braić, Euklidski prostori, skripta, PMF, Split, 2013. D.

M. Bloom, Linear Algebra and Geometry, Cambridge Univ. Press, Cambridge,

1988. S. Kurepa, Konaĉno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber,

Zagreb, 1992.

Dopunska literatura

K. Horvatić, Linearna algebra I, II i III, PMF – Matematiĉki odjel, HMD, Zagreb,

1995. K. W. Gruenberg, A. J. Weir, Linear Geometry, Springer, New York, 1977. J.

R. Silvester, Geometry: ancient and modern, Oxford Univ. Press, 2001.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko vrednovanje putem anonimne ankete

provedene prema pravilniku Sveuĉilišta u Splitu na kraju izvedbe kolegija.



NAZIV PREDMETA Financijska matematika


Nositelj/i predmeta Ana Perišić, viši predavaĉ Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s osnovnim konceptima financijske matematike neophodnim za

razumijevanje i pravilnu interpretaciju financijskih matematiĉkih modela. Stjecanje

osnovnih vještina u primjeni financijskih modela kroz predstavljanje osnovnih

tehnika financijske matematike s primjerima i primjenom u praksi.



Od studenata/ica se nakon odraĊenog kolegija oĉekuje da mogu: - objasniti koncept

vremenske vrijednosti novca, - razlikovati pojmove nominalne, relativne i efektivne

kamatne stope, - izraĉunati i interpretirati sadašnje i buduće vrijednosti tokova

novca, - konstruirati otplatne tablice za razliĉite modele otplate zajma, - upotrijebiti

osnovne metode za ocjenu efikasnosti investicijskih projekata, - demonstrirati

znanje iz moderne teorije portfelja, - konstruirati efikasnu granicu za dioniĉke i/ili

mješovite portfelje, - vrednovati obveznice, obvezniĉke portfelje i opcije, - procijeniti

rizike razliĉitim mjerama rizika, - koristiti osnovne raĉunalne alate kao podršku

tehnikama financijske matematike.


Predavanja/vjeţbe: 1. Vremenska vrijednost novca, jednostavni i sloţeni kamatni

raĉun, vrste kamatnjaka (2h/2h). 2. Konaĉne i poĉetne vrijednosti više periodiĉnih

uplata (isplata), vjeĉna renta. kontinuirana kapitalizacija (2h/2h). 3. Zajam. Razliĉiti

modeli otplate zajma. Reprogramiranje zajma. (2h/2h). 4. Interkalarne kamate.

Efektivna kamatna stopa (2h/2h). 5. Metode za ocjenu efikasnosti investicijskih

projekata.(2h/2h). 6. Vrijednost obveznice, cijena, prinos i trajanje obveznice.

(2h/2h). 7. Trajanje portfelja obveznica. Imunizacija. Vremenska struktura kamatnih

stopa . (2h/2h). 8. Temeljni pojmovi moderne teorije portfelja, oĉekivana vrijednost i

varijanca portfelja, matrica varijanci i kovarijanci (2h/2h). 9. Efikasni portfelj,

efikasna granica, CAPM. (3h/3h). 10. Riziĉnost vrijednosti dionice, riziĉnost

vrijednosti portfelja (2h/2h). 11. Opcije-temeljni pojmovi. Temeljna svojstva cijene

opcije. Novĉani tijekovi i profit kod opcija, propozicije o graniĉnim vrijednostima

opcija (3h/3h). 12. Binomni model vrednovanja opcije(2h/2h). 13. Black-Scholesov

model vrednovanja opcija (2h/2h). 14. Osjetljivost cijene opcije - Grci(2h/2h).


x predavanja ☐ seminari i radionice x vjeţbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-

uĉenje ☐ terenska nastava x samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐

mentorski rad ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata PohaĊanje nastave, izrada domaćih zadataka i seminarskog rada.



PohaĊanje nastave: 0.1 ECTS Praktiĉni rad: 0.5 ECTS Seminarski

rad: 1 ECTS Kolokviji ili pismeni ispit: 3 ECTS Usmeni ispit

0.4 ECTS


PohaĊanje nastave; domaće zadaće (praktiĉni zadaci); seminarski rad, pismeni i

usmeni ispit. Studenti imaju mogućnost tokom semestra parcijalno polagati pismeni

dio ispita putem kolokvija. Tokom semestra odrţat će se dva kolokvija. Studenti koji

poloţe oba kolokvija osloboĊeni su polaganja pismenog dijela ispita.


1. Z. Babić, N. Tomić-Plazibat, Z. Aljinović, Matematika u ekonomiji, Sveuĉilište u

Zagrebu, 2009 2. B. Šego, Z.,Lukaĉ, Financijska matematika, Sveuĉilište u

Zagrebu, 2011. 3. Z. Aljinović,B. Marasović, B.Šego, Financijsko modeliranje,

Sveuĉilište u Splitu, 2011.

Dopunska literatura

1. J. Cvitanić, F. Zapatero, Economics and Mathematics of Financial Markets, The

MIT Press, 2004 2. S. Benninga, Financial modeling, 3rd ed, The MIT Press,

Cambridge, 2008 3. Šegota, A. Financijska matematika, Sveuĉilište u Rijeci, 2012.

4. Babić, Z., Tomić-Plazibat, N., Poslovna matematika, Ekonomski fakultet, Split,

2004.






NAZIV PREDMETA Jezična kultura

Kod PMS104 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić


2,0

Suradnici

dr. sc. AnĊela Milinović-Hrga


P S V T

15 15


uĉenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student utvrĊuje i proširuje temeljna znanja gramatike hrvatskoga jezika; upoznaje

se s leksikologijom; upoznaje funkcionalne stilove hrvatskoga knjiţevnoga jezika;

usustavljuje jeziĉno znanje.


Nema ih


1. povezivati i rašĉlanjivati pravopisnu, pravogovornu, gramatiĉku, leksiĉku i

stilistiĉku normu hrvatskoga standardnog jezika 2. kritiĉki razmišljati o jeziĉnim

pojavama u suvremenome hrvatskom jeziku i rješavati jeziĉne probleme 3.

razlikovati i valjano primjenjivati funkcionalne stilove 4. primijeniti steĉena jeziĉna

znanja za poboljšanje vlastite usmene i pismene komunikacije 5. spoznati

vrijednosti jeziĉne kulture u praksi te razvijati svijest o potrebi njegovanja i

kultiviranja osobnoga jeziĉnog izraza 6. samostalno se koristiti jezikoslovnom

literaturom


1. Jezik i govor. Jeziĉna i govorna kultura. Funkcije jezika. 2. Hrvatski jezik i hrvatski

standardni jezik. 3. Višefunkcionalnost hrvatskoga standardnoga jezika. 4.

Jeziĉnostilska razina i oblikovanje teksta. 5. Pravogovorna i pravopisna norma. 6.

Gramatiĉke norme. 7. Morfološka pitanja: gramatiĉke kategorije, sklonidba,

sprezanje. 8. Sintaksa i norma. 9. Funkcionalni stilovi i sintaksa. 10. Leksiĉki ustroj

hrvatskoga standardnoga jezika: raslojenost leksika, jeziĉno posuĊivanje, uporaba i

stilska vrijednost leksema. 11. TuĊice, posuĊenice i usvojenice u hrvatskome jeziku:

uporaba i prilagodba hrvatskome knjiţevnojeziĉnom sustavu. 12. Struĉno nazivlje:

nastanak i normiranje. 13. Tvorba rijeĉi: teorijski i normativni problemi. 14. Tvorbene

dvojbe. 15. Tvorba rijeĉi i pravopisna norma.


Predavanja i seminari




PohaĊanje nastave 0.5 Seminarski rad 0,5 Kolokviji 1


Nazoĉnost na nastavi, aktivnost na nastavi, izrada seminarskoga rada, kolokviji.

Pismeni ispit (ako student ne poloţi kolokvije) uz mogućnost usmenoga ispita.


Franĉić, A.; Hudeĉek, L.; Mihaljević, M. (2005.). Normativnost i višefunkcionalnost u

hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb. Silić, J.

(2006.). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb. Škarić, I. (2000.).

Temeljci suvremenoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb. Kovaĉević, M.;

Badurina, L. (2001.). Raslojavanje jeziĉne stvarnosti, Izdavaĉki centar Rijeka,

Rijeka. Nemeth-Jajić, J.; Milinović, A. (2012.). Hrvatski jezik na mreţnim forumima.

Jezik: ĉasopis za kulturu hrvatskoga knjiţevnog jezika, vol. 59, br. 2, str. 41-53.

Dopunska literatura

Pravopisi Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber –

Školska knjiga, Zagreb, 2001. Stjepan Babić, Boţidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski

pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1990 (pretisak izdanja iz 1971.); promijenjena

izdanja: 21994, 31995, 41996. Stjepan Babić, Boţidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski

pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 52000 (V., preraĊeno izdanje). Stjepan Babić,

Boţidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 62002,

72003, 82004. Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis: usklaĊen sa

zakljuĉcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 12010, 22011. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski

pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš,

Hrvatski školski pravopis: usklaĊen sa zakljuĉcima Vijeća za normu hrvatskoga

standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 22008, 32009, 42112. Lada Badurina,

Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb,

12007, 22008. Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb,

2013., dostupno i na pravopis.hr Gramatike Barić, E. i sur.: Hrvatska gramatika,

Školska knjiga, Zagreb, 1995. Ham, S: Školska gramatika hrvatskoga jezika,

Školska knjiga, Zagreb, 2002. Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskoga jezika

za gimnazije i visoka uĉilišta, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Teţak, S., Babić, S.:

Gramatika hrvatskoga jezika. Priruĉnik za osnovno jeziĉno obrazovanje, Školska

knjiga, Zagreb, 1992. Rjeĉnici Rjeĉnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje,

Leksikografski zavod „Miroslav Krleţa― i Školska knjiga, Zagreb, 2000. Klaić, B.:

Rjeĉnik stranih rijeĉi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1981.

www.hjp.srce.hr Jezikoslovni priruĉnici, savjetnici, ĉasopisi Katiĉić, R. (1986.). Novi

jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb. Kovaĉević, M. (1998.), Hrvatski jezik

izmeĊu norme i stila, Nakladni zavod Globus, Zagreb. Mihaljević, M. (1993.).

Hrvatsko raĉunalno nazivlje, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb. Oraić Tolić, D.

(2011.). Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasiĉne retorike za suvremene


studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb. Škiljan, D. (2000.). Javni jezik,

Antibarbarus, Zagreb. Teţak, S. (2004.). Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine,

Zagreb. Teţak, S. (1995.). Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb. Jezik,

ĉasopis za kulturu hrvatskoga knjiţevnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=49 (Portal

znanstvenih ĉasopisa Republike Hrvatske, podruĉje jezikoslovlja)

http://www.facebook.com/pages/Casopis-Jezik/113657748671600

http://soundcloud.com/ecipecireci (Eci, peci – reci! Jeziĉni savjeti na Radio Osijeku,

ur. Sanda Ham) http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr, anonimni bloger Scorpy (Stitch)

http://nepismeni.bloger.hr, jeziĉni blog Povlaĉenje za jezik http://savjetnik.ihjj.hr,

jeziĉni savjeti Instituta za jezik i jezikoslovlje http://rnz.hrt.hr/index.php (1. program

Hrvatskoga radija, emisija Govorimo hrvatski)


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, kolegijalna evaluacija


-


NAZIV PREDMETA Kombinatorika


Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Anka Golemac Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici

dr.sc. Tanja Vojković Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje znanja iz kombinatorike i izabranih tema diskretne matematike. Studenta

osposobiti za rješavanje kombinatornih zadataka primjenom razliĉitih metoda

kombinatornih prebrojavanja. Nauĉiti koristiti osnovne koncepte diskretne

matematike u rješavanu matematiĉkih praktiĉnih zadataka.


Odslušani kolegiji: Linearne algebra i Diferencijalni i integralni raĉun I . Temeljna

znanja iz elementarne matematike, diferencijalnog i integralnog raĉuna i linearne

algebre.


Student je sposoban: - korektno formulirat definicije i iskazati tvrdne iz sadrţaja

kolegija, - ilustrirati pojmove i zakljuĉke odgovarajućim primjerima, . - izvesti

dokaze bitnih tvrdnji, - rješavati zadatke koristeći metode kombinatornih

prebrojavanja, rekurzivne relacije i funkcije izvodnice, - modelirati i rješavati

odreĊene tipove diskretnih problema.


Kombinatorika Povijesni pregled, predmet i metode prouĉavanja. Neki poznati

kombinatorni problemi. (3) Dirichletovo naĉelo. Ramseyevi brojevi. (2)

Kombinatorna prebrojavanja. Principi prebrojavanja. (2) Permutacije i kombinacije

skupova. (2) Permutacije i kombinacije multiskupova. (2) Binomni i multinomni

koeficijenti. (2) Formula ukljuĉivanja-iskljuĉivanja. Broj deranţmana. (3) Rekurzivne

relacije. Fibonaccijevi brojevi. Linearne rekurzije i njihovo rješavanje (homogene i

nehomogene).(4) Sustavi rekurzija i neke nelinearne rekurzije. (2) Funkcije

izvodnice. Osnovna svojstva i neki primjeri. Rekurzije i funkcije izvodnice. (4) Neke

izabrane teme iz diskretne matematike. (4)


predavanja vjeţbe



PohaĊanje nastave 2 Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit 1,5

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada


za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni oblik ispita moţe se polagati putem


studenata tijekom nastave i na završnom ispitu



D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001 D. Veljan,

Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989. M. Cvitković,

Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994

Dopunska literatura

J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University

Press, Oxford, 1998. Peter J. Cameron, Combinatorics: Topics, Techniques,

Algorithms. Cambridge University Press, Cambridge. 1994. (2nd edition) 1996.

Peter J. Cameron, Notes on Combinatorics,

http://www.maths.qmul.ac.uk/~pjc/notes/comb.pdf



provedene prema Pravilniku Sveuĉilišta u Splitu, na kraju izvedbe predmeta.



NAZIV PREDMETA Kompleksna analiza



(ECTS) 6,0

Suradnici

dr.sc. Goran Erceg Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje sa osnovnim pojmovima i rezultatima iz teorije

kompleksnih funkcija kompleksne varijable s naglaskom na teoriju analitiĉkih

funkcija. Studenti moraju razviti sposobnost razumijevanja rezultata izlaganih na

predavanjima kao i postavljanja i rješavanja zadataka i problema koji se mogu

postaviti u svezi s tim rezultatima. Tehnike rješavanja zadataka studenti usvajaju na

vjeţbama.


Odslušani kolegij „Osnove matematiĉke analize―.


Student je sposoban: - analizirati topološke osobine skupa kompleksnih brojeva -

analizirati vaţnost Cauchy-Riemannovih uvjeta - razlikovati diferencijabilnost

kompleksne funkcije i funkcije realnih varijabli - povezati diferencijabilnost sa

integralom na zatvorenoj krivulji (Opći Cauchyjev teorem) - povezati analitiĉnost i

razvoj u red (Taylorov i Laurentov razvoj) - klasificirati singularitete (pol, uklonjivi i

bitan singularitet) - primijeniti steĉena znanja o reziduumima u izraĉunavanju

specijalnih nepravih integrala


Polje kompleksnih brojeva C – 2 sata Konvergencija niza, zatvaraĉ skupa – 2 sata

Kompleksna funkcija kompleksne varijable, neprekidnost, limes – 2 sata Potpunost

– 2 sata Kompaktnost – 2 sata Analitiĉke funkcije, Cauchy-Riemannov teorem – 2

sata Integral kompleksne funkcije – 2 sata Opće Cauchyjev teorem – 2 sata

Cauchyjeva integralna formula – 2 sata Redovi funkcija – 2 sata Uniformno

konvergentni redovi funkcija – 2 sata Taylorov i Laurentov teorem – 2 sata Izolirani

singulariteti – 3 sata Teorem o reziduumu i primjene – 3 sata


Pradavanja, vjeţbe.

Obveze studenata Prisustvo na 70% predavanja.


PohaĊanje nastave - 1 ECTS Kolokviji - 1 ECTS Pismeni ispit - 1 ECTS Usmeni

ispit - 3 ECTS



Ispit se polaţe u pismenom i usmenom obliku. Pismeni oblik ispita je preliminarni

dio ispita i poloţen pismeni oblik ispita je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

Pismeni oblik ispita moţe se polagati parcijalno, tijekom nastave, kada je to

izvedbenim planom predviĊeno. Aktivnost na nastavi, rješavanje domaćih zadaca,

kolokviji, te pismeni i usmeni ispit elementi su temeljem kojih se formira konaĉna

ocjena.


H. Kraljević, S. Kurepa, Matematiĉka analiza 4/I: Funkcije kompleksne varijable,

Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1986. B. Ĉervar, Kompleksna analiza, skripta Š. Ungar,

Matematiĉka analiza 4, (skripta), Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Matematiĉka analiza III, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1975. W. Rudin, Real

and complex analysis, McGraw-Hill, New York, 1970.






NAZIV PREDMETA Linearna algebra


Nositelj/i predmeta

izv. prof.dr.sc. Tanja Vuĉiĉić izv. prof.dr.sc. Borka Jadrijević


8,0

Suradnici

dr.sc. Tea Martinić Aljoša Šubašić, prof. mat. i inf.


P S V T

45 45


uĉenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Prezentacija standardnog sadrţaja preddiplomskog kolegija Linearna algebra na

naĉin da pomogne studentu ovladati tim osnovnim alatom profesionalnog

matematiĉara koji obuhvaća linearne operatore, matrice, determinante, svojstvene

vrijednosti i svojstvene vektore, Gaussovu metodu redukcije itd. Brojni briţljivo

odabrani primjeri naglasit će motivaciju i prirodnost, a sloţenost razmatranih tema

će postupno rasti uz podjednako pridavanje paţnje teoriji i raĉunanju.


Student treba biti upoznat sa strukturom vektorskog prostora (kratko: v.p.). Interno:

odslušan kolegij ''Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom''.


Uspješni student će biti osposobljen 1) razumjeti specifiĉnost definicije linearnog

operatora i naĉina njegovog zadavanja (na bazi); 2) izvoditi operacije s matricama i

raĉunati determinante; 3) konstruirati matrice operatora u razliĉitim bazama i

razumjeti njihovu vezu; 4) razluĉivati rješivi od nerješivog sustava linearnih

jednadţbi (kratko: sustav l.j.) ; 5) efektivno riješiti rješivi sustav l.j. razliĉitim

metodama; 6) prepoznavati problem svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora te

iste moći izraĉunati; 7) obrazloţiti strukturu Jordanove matrice operatora; 8)

razumjeti doprinos skalarnog produkta i norme strukturi v.p.; 9) konstruirati

ortonormiranu bazu Gram-Schmidtovim postupkom.


1. Linearni operator, primjeri. Izomorfizam vektorskih prostora. (3 sata) 2. Klasa

izomorfnih v.p. Rang i defekt linearnog operatora. Algebarska struktura na

Hom(U,V) i HomV. (3 sata) 3. Dimenzija Hom(U,V). Linearni funkcional, primjeri.

Dualni prostor. Izomorfizam v.p. i njegovog biduala. (3 sata) 4. Vektorski prostor i

algebra matrica. Opća linearna grupa. Ortogonalna grupa. (3 sata) 5. Rang matrice.

Elementarne transformacije. Determinanta. Binet-Cauchyjev teorem. (3 sata) 6.

Laplaceov razvoj determinante. Adjungirana matrica. Koordinatizacija v.p. i

transformacija koordinata. (3 sata) 7. Matriĉni zapis linearnog operatora.

Karakteristiĉni i minimalni polinom. Hamilton-Cayleyjev teorem. (3 sata) 8.

Invarijantni potprostor. Svojstvena vrijednost i svojstveni potprostor. (3 sata) 9.

Dijagonalizacija matrice (operatora); Jordanova forma. Sustav linearnih jednadţbi –

pojam i pitanje egzistencije rješenja. (3 sata) 10. Cramerovo pravilo. Struktura

skupa rješenja (ne)homogenog sustava l.j. Elementarne transformacije nad

sustavom. (3 sata) 11. Gaussova metoda eliminacije. Unitarni prostor; primjeri.

Nejednakost Cauchy-Schwarz-Buniakovskog. (3 sata) 12. Norma na unitarnom

prostoru, kut, ortogonalnost. Gramova matrica. Gram-Schmidtov postupak

ortogonalizacije. (3 sata) 13. Fourierovi koeficijenti. Raĉun u ortonormiranoj bazi.

Ortogonalni komplement. Ortogonalni projektor. (3 sata) 14. Unitarni operator,

primjeri i svojstva. Karakterizacije unitarnog operatora (bez dokaza). Unitarna

grupa. (3 sata) 15. Još neka svojstva unitarnih operatora. Dijagonalizabilnost


unitarnog i ortogonalnog operatora. Ortogonalni operatori na R3. (2 sata)



Obveze studenata PohaĊanje predavanja i vjeţbi te polaganje ispita.


PohaĊanje nastave 2,5 Pismeni ispit 2,5 Usmeni ispit 3


Tijekom semestra studenti pišu dva parcijalna testa (kolokvija). Završni ispit se

polaţe pismeno i usmeno i to unutar jednog ispitnog roka. Poloţen pismeni test je

uvjet za usmeni ispit. Ukupna ocjena je aritmetiĉka sredina ocjena iz svakog od

ispitnih dijelova. Dva pozitivno ocijenjena kolokvija osiguravaju direktan pristup

usmenom ispitu na kraju semestra, u jednom od ljetnih rokova u lipnju/srpnju po

izboru studenta.


K. Horvatić, Linearna algebra, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

1. S.H. Friedberg, A.J. Insel and L.E. Spence, Linear Algebra, Prentice Hall, 2003.

2. J. Hefferon, Linear Algebra, http://joshua.smcvt.edu/linearalgebra/






NAZIV PREDMETA Matematička analiza I


Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Vlasta Matijević Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici

dr.sc. Ana Laštre Ivan Jelić, mag. math.


P S V T

30, , 30, ,


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je da studenti usvoje znanja iz diferencijalnog i integralnog raĉuna

realnih funkcija jedne realne varijable i primijene ih u rješavanju razliĉitih

(geometrijskih) problema.


Odslušan kolegij Uvod u matematiĉku analizu


Student je sposoban: - razlikovati i dati primjere derivabilnih i nederivabilnih

funkcija, integrabilnih i neintegrabilnih funkcija - primijeniti tehnike raĉunanja i

odrediti derivacije realnih funkcija, neodreĊeni i odreĊeni integral realnih funkcija -

odrediti intervale monotonosti i konveksnosti/konkavnosti funkcije, te lokalne

ekstreme koristeći diferencijalni raĉun - prepoznati uvjete za razvoj funkcije u red

potencija - primijeniti diferencijalni i integralni raĉun u rješavanju nekih geometrijskih

problema


Diferencijalni raĉun (derivabilnost i diferencijabilnost, derivacije elementarnih

funkcija, derivacije viših redova, osnovni teoremi dif.raĉuna, Taylorova formula,

ispitivanje toka i crtanje grafova funkcija) – 15 Integralni raĉun (pojam i osnovna

svojstva odreĊenog i neodreĊenog integrala, integriranje nekih klasa funkcija,

osnovni teoremi integralnog raĉuna, primjene odreĊenog integrala, nepravi integral)

– 15


predavanja i vjeţbe



PohaĊanje predavanja i vjeţbi:1 ECTS. Priprema kolokvija/pismenog ispita i

usmenog ispita: 4 ECTS.

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na


za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni oblik ispita moţe se polagati parcijalno,

tijekom nastave, kada je to izvedbenim planom predviĊeno.


završnom ispitu


S. Abbott, Understanding analysis, Springer-Verlag, New York, 2001. S. Kurepa,

Matematiĉka analiza 1: Funkcije jedne varijable, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1990. S.

Kurepa, Matematiĉka analiza 2: Diferenciranje i integriranje, Tehniĉka knjiga,

Zagreb, 1989. B.P. Demidoviĉ, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb,

1990.

Dopunska literatura

1. S.G. Ghorpade, B.V. Limaye, A course in calculus and real analysis, Springer,

New York, 2006. 2. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na

kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveuĉilišta u Splitu.



NAZIV PREDMETA Matematička analiza II



(ECTS) 9,0

Suradnici


P S V T

45,45 , 45,45

,


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će usvojiti osnovna znanja o euklidskom prostoru Rn. Proširiti će steĉena

znanja o limesu i neprekidnosti realne funkcije jedne realne varijable na realnu

funkciju više realnih varijabla, tzv. skalarnu funkciju. Upoznat će se s pojmovima

parcijalne derivacije, derivabilnosti i diferencijabilnosti skalarne funkcije, te nauĉiti

ispitivati njenu derivabilnost i diferencijabilnost. Nauĉit će osnovne teoreme

diferencijalnog raĉuna skalarnih funkcija, te usvojiti pojmove tangencijalne ravnine,

linearne, diferencijalne i kvadratne forme. Nauĉit će raĉunati lokalne, uvjetne i

globalne ekstreme skalarnih funkcija. Usvojit će pojmove: Riemannov integral

realne funkcije dviju realnih varijabla na pravokutniku, J-izmjeriv skup i Riemannov

integral na J-izmjerivom skupu. Nauĉit će osnovne teoreme integralnog raĉuna,

raĉunati dvostruke i trostruke integrale koristeći se razliĉitim sustavima u ravnini i

prostoru, te primjenjivati dvostruke i trostruke integrale kod raĉunanja volumena,

mase i teţišta tijela. Usvojit će osnovna znanja o višestukim integralima.


Uvjeti za upis: odslušan kolegij Diferencijalni i integralni raĉun I Ulazne

kompetencije: poznavanje diferencijalnog i integralnog raĉuna realne funkcije jedne

realne varijable


Od studenata/ica se oĉekuje da su sposobni: - definirati euklidski prostor Rn i

povezati metriĉku, normiranu i unitarnu strukturu tog prostora - ispitati konvergenciju

niza u Rn te izreći i dokazati nizovne karakterizacije limesa i neprekidnosti skalarnih

funkcija - raĉunati parcijalne derivacije i ispitati derivabilnost i diferencijabilnost

skalarnih funkcija - iskazati, dokazati i primijeniti teoreme diferencijalnog raĉuna za

skalarne funkcije - definirati linearnu, diferencijalnu i kvadratnu formu i raĉunati

lokalne, uvjetne i globalne ekstreme skalarnih funkcija - definirati Riemannov

integral realne funkcije dviju varijabla na pravokutniku i na J-izmjerivom skupu -

iskazati, dokazati i primijeniti teoreme integralnog raĉuna za skalarne funkcije -

raĉunati dvostruke i trostruke integrale i primjenjivati ih kod raĉunanja volumena,

mase i teţišta tijela


- Vektorski prostor Rn (1) - Skalarni produkt, norma i metrika na euklidskom prostor

Rn (3) - Nizovi u Rn (3) - Plohe drugog reda (2) - Limes skalarne funkcije (2) -

Neprekidnost skalarnih funkcija (3) - Parcijalne derivacije i derivacija duţ vektora (2)

- Schwarzov teorem (1) - Derivacija kompozicije funkcija (2) - Teorem o srednjoj

vrijednosti (1) - Diferencijabilnost funkcije (3) - Tangencijalna ravnina (1) -

Diferencijalne forme (1) - Implicitno zadane funkcije, sustavi jednadţbi (2) - Taylorov

teorem (1) - Lokalni, uvjetni i globalni ekstremi funkcije više varijabla (3) - Integral

realne funkcije dviju varijabla na pravokutniku (2) - J-izmjerivi skupovi, skupovi

mjere nula (2) - Riemannov integral na J-izmjerivim skupovima (2) - Lebesgueova

karakterizacija R-integrabilnosti (2) - Teorem o srednjoj vrijednosti (1) - Fubinijev

teorem i funkcije definirane integralom (1) - Teorem o zamjeni varijabli (2) -

Višestruki integrali (2)






PohaĊanje nastave: 2,5 ECTS Kolokviji/ pismeni: 2,5 ECTS Usmeni ispit: 4 ECTS






1. S. Braić, Diferencijalni i integralni raĉun II, skripta PMF-a u Splitu 2. Š. Ungar,

Matematiĉka analiza III, Matematiĉki odjel PMF, Zagreb 1994. 3. N. Uglešić: Viša

matematika II, skripta PMF-a u Splitu.

Dopunska literatura

1. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986. 2. M. Lovrić, Vector

Calculus, Addison-Wesley Publ. Ltd., Don Mills, Ontario, 1997. 3. S. Kurepa,

Matematiĉka analiza 2: Diferenciranje i integriranje, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1989.

4. S. Kurepa, Matematiĉka analiza 3: Funkcije više varijabli, Tehniĉka knjiga,

Zagreb, 1981.






NAZIV PREDMETA Matematička analiza III


Nositelj/i predmeta izv. prof.dr.sc. Nikola Koceić Bilan


7,0

Suradnici


P S V T

45 30


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student/ica će: -usvojiti osnovna znanja o topološkoj, metriĉkoj i vektorskoj strukturi

n-dimenzionalnog euklidskog prostora -upoznati pojmove nutrine, zatvaraĉa,

povezanosti, putovima povezanosti, kompaktnosti i produbiti svoja znanja o

konvergenciji nizova, (uniformnoj) neprekidnosti i limesu preslikavanja euklidskih

potprostora -nauĉiti ispitivati (neprekidnu) diferencijabilnost funkcija f:Rm->Rn,

odreĊivati diferencijale viših redova matriĉnim zapisom linearnog operatora -nauĉiti

osnovne teoreme diferencijalnog raĉuna funkcija f:Rm->Rn -nauĉiti razlikovati

pojmove 1-parametrizabilnog skupa i krivulje, te 2-parametrizabilnog skupa i plohe -

usvojiti pojmove duljine krivulje, tangente na krivulju, ploštine plohe, normale i

tangencijalne ravnine -nauĉiti raĉunati krivuljni i plošni integral 1. i 2. vrste.


Uvjeti za upis: Poloţeni kolegiji: Diferenijalni i integralni raĉun II, Linearna algebra.

Ulazne kompetencije: Poznavanje diferencijalnog i integralnog raĉuna više varijabli i

osnova linearne algebre.


Od studenata/ica se nakon poloţenog kolegija oĉekuje da budu sposobni: - opisati

topološku, metriĉku i vektorsku strukturu n-dimnezionalnog euklidskog prostora -

objasniti pojmove nutrine, zatvaraĉa, povezanosti, povezanosti putovima i

kompaktnosti -ispitati konvergenciju niza u euklidskom prostoru, te (uniformnu)

neprekidnost i limes preslikavanja potprostora euklidskih (pot)prostora -ispitati

diferencijabilnost i neprekidnu diferencijabilnost funkcija f:Rm->Rn -odrediti

diferencijale svih redova preslikavanja f:Rm->Rn matriĉnim zapisom linearnog

operatora -primijeniti teoreme diferencijalnog raĉuna funkcija f:Rm->Rn -razlikovati

1-parametrizabilan skup i krivulju -razlikovati 2-parametrizabilan skup i plohu -

definirati rektifikabilnost, ploštinu, tangentu i tangencijalnu ravninu -raĉunati krivuljni

i plošni integral 1. i 2. vrste.


- Razliĉite norme i inducirane metrike na Rn. (1) - Topološka struktura euklidkskog

n-dimenzionalnog prostora. Topološki prostor i potprostor. Gomilište skupa. Nutrina

i zatvaraĉ. Povezanost. Kompaktnost. (6) -Neprekidnost. Neprekidnost izmeĊu

metriĉkih prostora. (2) -Vektorski prostor neprekidnih funkcija C(Rm,Rn) . (1) -

Homeomorfizam. Povezanost putovima. (1) -Invarijante neprekidnih preslikavanja.

Neprekidnost na povezanim i kompaktnim prostorima. Teorem o

meĊuvrijednostima. (2) -Uniformna neprekidnost. Lipshitzovo svojstvo. (2) -Limes

funkcija f:Rm->Rn. (1) -Konvergencija nizova u topološkom prostoru. Karakterizacija

zatvorenosti i neprekidnosti u metriĉkim prostorima pomoću konvergencije. (2) -

Diferencijabilnost funkcija f:Rm->Rn. Diferencijal, derivacija i parcijalne derivacije.

(3) -Neprekidna diferencijabilnost. Funkcije klase Cn. (3) -Teoremi diferencijabilnog

raĉuna funkcija f:Rm->Rn (Teorem o kompoziciji, Teorem o srednjoj vrijednosti,

Teorem o implicitno zadanoj funkciji). (4) -Difeomorfizam. Teorem o inverznom

preslikavanju. (2) -1-parametrizabilni skupovi u Rn. Krivulja. Luk. Orijentacija

krivulje. (2) -Rektifikabilnost. Duljina krivulje .(3) -Glatke krivulje. Jordanov luk.


Tangenta na Jordanov luk. (2) -2-parametrizabilni skupovi u R3. Ploha. Glatke

plohe. Orijentacija plohe. (2) -Normala. Tangencijalna ravnina. Ploština. (2) -

Krivuljni integral 1. i 2. vrste. (2) -Plošni integral 1. i 2. vrste (2)


Predavanja i vjeţbe.

Obveze studenata PohaĊanje nastave. Obavezna je nazoĉnost na barem 70% predavanja i vjeţbi.


PohaĊanje nastave: 2,25 ECTS. Kolokviji ili pismeni ispit: 2,25 ECTS. Ispit: 2,5

ECTS.


Ispit na kojem se rješavaju praktiĉni i teorijski zadatci polaţe se pismeno. Poloţeni

pismeni ispit je uvjet za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni ispit je preliminacijski

a moţe se poloţiti i putem dvaju kolokvija tijekom nastave. Konaĉna ocjena se

formira kao aritmetiĉka sredina ocjene na pismenom dijelu ispita i ocjene na

usmenom dijelu ispita. U sluĉaju neuspjeha na usmenom ispitu ili kolokvijima

student mora pristupiti pismenom ispitu da bi stekao pravo (ponovnog) pristupa

usmenome ispitu.


N.Koceić Bilan, Osnove matematiĉke analize, nastavni materijal-skripta Š. Ungar,

Matematiĉka analiza u Rn, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura

N. Uglešić, Matematiĉka analiza II, Matematiĉka anliza III, W. Rudin, Principles of

Mathematical Analysis, Mc-Graw Hill, New York, 1964.






NAZIV PREDMETA Matematička logika


Nositelj/i predmeta izv. prof.dr.sc. Milica Klariĉić Bakula


5,0

Suradnici

Dino Peran, mag. math. Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će usvojiti osnovna znanja iz matematiĉke logike te dobiti dublji uvid u

osnove matematike. Steći će vještinu provoĊenja strogih logiĉkih dokaza raznim

tehnikama: direktno, kontrapozicijom, kontradikcijom, indukcijom. Upoznat će se s

aksiomatskim zadavanjem teorija prvoga reda što je vaţna priprema za teoriju

skupova te euklidske i neeuklidske geometrije.


Uvjeti: nema ih. Potrebne kompetencije: poznavanje naivne teorije skupova.


Student je sposoban: - objasniti ulogu matematiĉke logike u cjelokupnoj matematici

kao znanosti, njenu povijesnu i intuitivnu vaţnost te razloge zbog kojih su nastale

jaĉe logiĉke teorije, prvenstveno logika prvoga reda - definirati sintaksu i semantiku

logike sudova - aksiomatski definirati logiku sudova (raĉun sudova i prirodnu

dedukciju) - dokazati metateoreme za RS i PD te objasniti njihovo znaĉenje za RS i

PD kao matematiĉke teorije - definirati teorije prvoga reda te objasniti posebnost

poloţaja logike prvoga reda meĊu njima - aksiomatski definirati logiku prvoga reda

(raĉun predikata) - dokazati metateoreme za teorije prvoga reda te objasniti njihovo

znaĉenje - tablicom, rezolucijom i glavnim testom ispitati valjanost, ispunjivost i

oborivost formule, svesti ju na normalnu i preneksnu formu - dokazati neku formulu

unutar aksiomatski zadane teorije (RS, PD ili RP) - dati vaţnije primjere teorija

prvoga reda (teorija s jednakošću, Peanova aritmetika, teorija skupova).


- Uvod: povijesni razvoj logike (1) - Logika sudova: sintaksa i semantika (2) -

Normalne forme (2) - Testovi valjanosti (1) - Raĉun sudova (2) - Metateoremi za RS

(2) - Teorem potpunosti i posljedice (2) - Prirodna dedukcija (3) - Alternativne

aksiomatizacije i neke neklasiĉne logike sudova (1) - Teorije prvoga reda: sintaksa i

semantika (3) - Preneksna normalna forma (1) - Glavni test (2) - Aksiomatsko

zadavanje teorija prvoga reda, posebno raĉun predikata (1) - Metateoremi o

teorijama prvoga reda (2) - Teorem potpunosti i posljedice (1) - Primjeri teorija

prvoga reda (4)



Obveze studenata PohaĊanje nastave.



PohaĊanje nastave: 2 ECTS. Kolokviji: 1 ECTS. Ispit: 2 ECTS.


Ispiti na kojem se rješavaju praktiĉni i teorijski zadatci polaţe se pismeno dok je

ispit iz teorije usmeni. Poloţen pismeni ispit je uvjet za pristupanje usmenom ispitu

iz teorije. Pismeni ispit se moţe poloţiti i putem dvaju kolokvija tijekom nastave.


M. Vuković, Matematiĉka logika 1, PMF, Zagreb, 2007., skripta.

Dopunska literatura

D. van Dalen, Logic and Structures, Springer-Verlag, 1997. H. D. Ebinghaus, J.

Flum, W. Thomas, Mathematical Logic, Springer-Verlag, 1984. A. G. Hamilton,

Logic for Mathematicians, Cambridge University Press, 1988. E. Mendelson,

Introduction to Mathematical Logic, D. Van Nostrand Company, Inc. Princeton,

1997. J. R. Shoenfield, Mathematical Logic, Addison-Wesley, Massachusetts, 1973.



izvedbe predmeta.



NAZIV PREDMETA Matematički programski alati I



(ECTS) 2,0

Suradnici


P S V T

30


uĉenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljenost za uporabu LaTex-a. Osposobljenost za uporabu Maxime.



Student je sposoban: - pripremiti tekst za ĉitanje i printanje koristeći Latex -

povezati manje cjeline dokumenta pisanog u Latexu (naslovna stranica, popis slika i

tablica, sadrţaj, poglavlja) u završni dokument - prikazati standardne matematiĉe

izraze (matrice, integrale, sume, produkt, po dijelovima definirane funkcije) koristeći

Latex - pripremiti seminar i prezentaciju koristeći Latex - definirati osnovne objekte

koristeći Maximu (funkcije, liste, matrice) - riješiti matematiĉe probleme koristeći

Maximu - prikazati funkcije dviju i tri varijable uz promjenu naĉina prikaza grafike

koristeći Maximu - prilagoditi algoritme za implementaciju u Maximi


Uvod u Maximu. – 2 sata Notacija i aritmetika. – 2 sata Definiranje funkcija. – 2 sata

Liste, matrice. – 2 sata Diferencijalni raĉun, rješavanje jednadţbi. – 2 sata Grafika.

– 6 sati Uvod u Latex. – 1 sat Slaganje obiĉnog teksta. – 1 sat Okruţenja u Latexu.

Tablice. – 2 sat Boje u tekstu. – 1 sat Grafika. – 1 sat Slaganje matematiĉkog

teksta. – 1 sat Pisanje matematiĉkih formula. Dijelovi matematiĉkih formula. – 2

sata Okruţenje Array. – 1 sat Okruţenje za teoreme. – 2 sata Beamer. – 2 sata


Vjeţbe

Obveze studenata Prisustvo na 70% vjeţbi.


PohaĊanje nastave - 0.5 ECTS Pismeni ispit - 1.5 ECTS


Tijekom semestra prati se studentov rad na raĉunalu. Ispit se polaţe pomoću

raĉunala i sastoji se od dva dijela, dijela za Latex i dijela za Maximu.



Š. Ungar, Ne baš tako kratak uvod u TeX s naglaskom na LaTeX2ε, Sveuĉilište u

Osijeku, Odjel za matematiku, Osijek 2002.

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Matematički programski alati II


Nositelj/i predmeta doc. dr.sc. Jurica Perić Bodovna vrijednost

(ECTS) 2,0

Suradnici


P S V T

30


uĉenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljenost za uporabu Scilaba. Osposobljenost za uporabu Octave.



Student je sposoban: - definirati osnovne objekte koristeći Scilab i Octave (funkcije,

liste, matrice) - riješiti matematiĉe probleme koristeći Scilab i Octave - prikazati

funkcije dviju i tri varijable uz promjenu naĉina prikaza grafike koristeći Scilab i

Octave - riješiti obiĉne i parcijalne diferencijalne jednadţbe koristeći Scilab -

demonstrirati ponašanje matematiĉkih modela koristeći simulaciju u Scilabu -

osmisliti jednostavne animacije u Scilabu - prilagoditi algoritme za implementaciju u

Scilabu i Octavi


Uvod u SciLab i njegove mogućnosti – 2 sata Matrice – 2 sata Grafika - 4 sata Prva

zadaća – 1 sat Funkcije. Naredbe grananja. Petlje – 2 sata Tipovi podataka – 2

sata. Druga zadaća – 1 sat Diferencijalni raĉun – 2 sata Diferencijalne jednadţbe –

2 sata Treća zadaća – 2 sata Uvod u Octave i njegove mogućnosti – 2 sata

Osnovni tipovi podataka – 2 sata Funkcije. Naredbe grananja. Petlje. – 2 sata

Ĉetvrta zadaća – 1 sat Grafika – 2 sata Peta zadaća – 1 sat


Vjeţbe

Obveze studenata


PohaĊanje nastave - 0.5 ECTS Praktiĉni rad - 1.5 ECTS


Tijekom semestra prati se studentov rad na raĉunalu. Ispit se polaţe pomoću

raĉunala i sastoji se od 5 zadaća koje se pišu tijekom semestra (3 zadaća iz

Scilaba, 2 zadaće iz Octave).

Obvezna literatura


(dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija)

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Obične diferencijalne jednadžbe




6,0

Suradnici

dr. sc. Andrijana Ĉurković Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnim idejama obiĉnih diferencijalnih jednadţbi. Omogućiti

razumijevanje osnovnih matematiĉkih modela. Pokazati teoreme o egzistenciji i

jedinstvenosti rješenja kao i neke od najpoznatijih tehnika odreĊivanja rješenja s

naglaskom na linearne diferencijalne jednadţe i linearne sustave.


Poloţen kolegij Diferencijalni i integralni raĉun I


Student je sposoban: 1. prepoznati probleme iz stvarnog svijeta koji se mogu

modelirati diferencijanim jednadţbama; 2. objasniti svojim rijeĉima uvjete nuţne za

egzistenciju i jedinstvenost Cauchyjevog problema; 3. razlikovati karakteristiĉna

svojstva linearnih diferencijalnih jednadţbi i sustava od svojstava nelinearnih; 4.

odabrati i primjeniti prikladnu metodu za rješavanje osnovnih diferencijalnih

jednadţbi: 5. prepoznati poĉetne i rubne uvjete te ih upotrijebiti za odreĊivanje

partikularnog rješenja.


1. Uvod: Osnovni pojmovi i definicije, Matematiĉko modeliranje diferencijalnim

jednadţbama (1 tjedan) 2. Obiĉne diferencijalne jednaţbe prvog reda: Egzistencija i

jedinstvenost rješenja, Neki tipovi obiĉnih diferencijalnih jednadţbi (ukljuĉujući

jednadţbu sa separiranim varijablama, homogenu, Bernoullijevu, egzaktnu),

Primjene (4 tjedna) 3. Obiĉne diferencijalne jednadţbe višeg reda: Sniţavanje reda,

Homogene linearne jednadţbe n-tog reda, Metoda neodreĊenih koeficijenata,

Metoda varijacije parametara, Laplaceova transformacija (5 tjedana) 4. Sustav

linearnih jednadţbi prvog reda: Uvod, Fundamentalna matrica, Varijacija

parametara (3 tjedna) 5. Ortogonalne funkcije: Sustav ortogonalnih funkcija, Sturm-

Liouvilleov problem, Primjeri (2 tjedna)



Obveze studenata PohaĊanje i praćenje nastave. Izlazak na ispit u predviĊenim terminima.



PohaĊanje nastave: 2 ECTS boda Pismeni ispit: 2 ECTS boda Usmeni ispit: 2

ECTS boda


Završni ispit se polaţe pismeno i usmeno.Obje ocjene vrednuju se jednako u

završnoj ocjeni. Poloţen pismeni test je uvjet za usmeno odgovaranje. Pozitivni

rezultat na kolokvijima zamjenjuje pismeni test.


D.G. Zill and M.R. Cullen, Differential Equations with Boundary-Value Problems,

Brooks/Cole, Cengage 2009.

Dopunska literatura

1. W.E. Boyce and R.C. DiPrima, Elementary Differential Equations and Boundary

Value Problems, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2012. 2. M. Alić, Obiĉne

diferencijalne jednadţbe, skripta, PMF-Zagreb, Matematiĉki odjel, 1994.






NAZIV PREDMETA Objektno orijentirano programiranje

Kod PMID30 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Saša Mladenović


6,0

Suradnici

Goran Zaharija, mag. ing. el. Divna Krpan, predavaĉ Dino Nejašmić, mag. educ. math. et inf. doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić


P S V T

30 30


uĉenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij je zamišljen kao programerski kolegij uvodne razine za studente sa

prijašnjim iskustvom programiranja. U sklopu kolegija, studentima koji su upoznati

proceduralnom paradigmom, se predstavljaju koncepti objektno orijentiranog

programiranja. Kolegij zapoĉinje sa kratkim pregledom upravljaĉkih struktura i

podatkovnih tipova sa naglaskom na strukturirane tipove podataka i rad sa

nizovima. Zatim se nastavlja sa prikazom objektno orijentirane paradigme, pri ĉemu

je fokus na definiciji i naĉinu korištenja klasa, zajedno sa osnovama objektno

orijentiranog razvoja. Na kraju kolegija, oĉekuje se da studenti usvojene koncepte

demonstriraju kroz izradu jednostavne dvodimenzionalne raĉunalne igre u

odgovarajućem okviru koji će im biti predstavljen za vrijeme kolegija.


Studenti koji nemaju prijašnja iskustva sa programiranjem ili koji nemaju dovoljno

povjerenja u vlastite programerske sposobnosti bi trebali završiti jedan ili više

uvodnih programerskih kolegija koji se nude u sklopu Fakulteta.


Nakon završetka koleija, studenti bi trebali biti u mogućnosti: 1. Razviti jednostavan

objektno orijentirani (OO) projekt koristeći OO paradigmu i pripadajuće pomoćne

alate. 2.Implementirati OO model u OO jeziku visoke razine korištenjem objekata,

klasa, nasljeĊivanja, nizova, uvjetovanih izraza i iteracije. 3. Upoznati sa naĉinom

dokumentiranja, rasporedom, testiranjem i pronalaţenjem grešaka kod OO

programiranja. 4. Objasniti prednosti korištenja OO razvojnog pristupa i u kojim

sluĉajevima je to prikladna metodologija. 5. Primijeniti ispravnu programersku

paradigmu ovisno o zadanom problemu, te biti upoznat sa utjecajem odabrane

paradigme na razvoj i odrţavanje aplikacija. 6. Dizajnirati i implementirati prikladno

GUI (grafiĉko korisniĉko suĉelje) za pristupni (front-end) dio objektno orijentirane

aplikacije.


1. Uvodni koncepti vezani uz informacijske sustave (2h) 2. Osnovni koncepti u

objektno orijentiranom programiranju (4h) 3. Dekompozicija problema (2h) 4.

Korištenje metoda (2h) 5. Korištenje naprednih metoda (2h) 6. Korištenje klasa i

objekata (2h) 7. NasljeĊivanje (2h) 8. Kolokvij 9. Razvojni okvir za 2D raĉunalnu igru

(2h) 10. Primjer razvoja raĉunalne igre korištenjem razvojnog okvira (2h) 11.

Upravljanje iznimkama (2h) 12. DogaĊaji (2h) 13. Delagati (2h) 14. Kontrole na

grafiĉkom korisniĉkom suĉelju (2h) 15. Prezentacija završnih projekata (2h)


Predavanja Laboratorijske vjeţbe Projekt


Obveze studenata Prisustvo na predavanjima i vjeţbama, aktivno sudjelovanje na nastavnim

aktivnostima, izrada domaćih radova, izrada završnog projekta, ispit.


Predavanja: 1 Laboratorijske vjeţbe: 1 Rad van nastave: 1 Kolokvij 0,5 Projekt: 1,5

Pismeni/usmeni ispit: 1


Prisustvo/sudjelovanje na nastavi (20%) Projekt ( 40%) Pismeni/usmeni ispit (40%)


Programiranje C# 4.0 Ian Griffiths, MaZhew Adams i Jesse Liberty (2011) (HRV)

Programming C# 4.0 - Building Windows, Web, and RIA Applications for the .NET

4.0 Framework, Ian Griffiths, Matthew Adams, Jesse Liberty, O'Reilly Media (2010)

(ENG)

Dopunska literatura

Pripadajuća znanstvena literatura, odabrani radovi iz navedenog podruĉja.


Razgovor sa studentima, anonimna studentska anketa, uspješnost studenata na

kolegiju, samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Opća fizika

Kod PMP090 Godina studija 3.

Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Ţeljana Bonaĉić Lošić


4,0

Suradnici


P S V T

30 15


uĉenja 10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Omogućiti stjecanje znanja i razviti kompetencije iz opće fizike koji su bitni i korisni

za daljnje studiranje i uporabu u struci.


Nema ih.


Definirati i primjeniti osnovne pojmove iz podruĉja opće fizike. Objasniti i primjeniti

osnovne fizikalne zakone. Primjeniti steĉena znanja o temeljnim fizikalnim

konceptima iz opće fizike na rješavanje jednostavnih problema i zadataka. Primjeniti

steĉena znanja u kemiji i biologiji.


Uvod. Mjerenje. Gibanje po pravcu, i u više dimenzija. Zakoni gibanja. Kinetiĉka

energija i rad. Potencijalna energija i oĉuvanje energije. Sustavi ĉestica. Kruţna

gibanja. Gravitacija. Krutine i fluidi. Titranja i valovi. Zvuĉni valovi. Temperatura,

toplina, i Prvi zakon termodinamike. Entropija i Drugi zakon termodinamike.

Elektriĉni naboj. Elektriĉno polje i potencijal. Elektriĉna struja i otpor. Magnetsko

polje. Maxwellove jednadţbe. Elektromagnetski titraji i izmjeniĉna struja.

Elektromagnetski valovi. Svjetlost i optika. Valna optika. Relativnost. Fotoni. Valovi

materije. Fizika atoma. Laser. Ĉvrsto stanje. Atomska jezgra. Radioaktivnost i

meĊudjelovanje s materijom. Odabrana poglavlja bioloških sustava. Riješavanje

odabranih numeriĉkih primjera, upoznavanje s mjernim instrumentima, te izvoĊenje

mjerenja odabranih fizikalnih svojstava.


Teorijski dio predavanja uz interaktivne simulacije i demonstracijske pokuse te

rješavanje zadataka uz vodstvo asistenata i domaće radove.

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na nastavi.


2 ECTS polaganje usmenog 2 ECTS polaganje pismenog

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom

Kolokviji i završni pismeni i usmeni ispit. Konaĉna ocjena je prosjek ocjena iz

pismenog i usmenog dijela ispita. Studenti mogu pismeni i usmeni dio ispita poloţiti

kroz nekoliko kolokvija tijekom semestra.


nastave i na završnom ispitu


M. Dţelalija, Opća fizika s primjerima fizike bioloških sustava (u pripremi),

Sveuĉilište u Splitu, 2005.

Dopunska literatura

R. A. Serway, J. S. Faughn, College Physics, Fifth Edition, Saunders College

Publishing, Orlando, 2000. Earth Systems, Processes and Issues, ed. by W.G.

Ernst, Cambridge University Press, 1999.


Praćenje aktivnosti studenata tijekom nastave, pregledavanje domaćih radova, te

praćenje izlaska na pismene i usmene kolokvije i postignutog uspjeha na njima.

Završni ispit.



NAZIV PREDMETA Praktikum iz internetskih usluga

Kod PMIC71 Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta dr.sc. Lada Maleš prof.dr.sc. Marko Rosić


2,0

Suradnici

Mila Ozretić, dipl. Inf. Ines Gracin, mag. educ. math. et inf.


P S V T

30


uĉenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o raĉunalnim mreţama (prijenos podataka, podjela raĉunalnim

mreţa po razliĉitim kriterijima). Stjecanje znanja o internetu (povijest, organizacija,

arhitektura, protokoli i usluge). Poznavanje internet usluga i odgovarajućih protokola

aplikacijskog sloja. Upoznati se s razliĉitim vrstama adresa na internetu. Upoznati

se s razliĉitim tehnologijama pristupa internetu. Poznavanje sigurnosnih problema

na internetu i naĉina zaštite. Na vjeţbama savladati korištenje internet aplikacija.

IzraĊivati i oblikovati web stranice.


Nema ih.


1. Nabrojati razliĉite podjele raĉunalnih mreţa i objasniti razlike, razlikovati usluge i

protokole na internetu po namjeni 2. Nabrojati i objasniti vrste adresa na internetu 3.

Nabrojati i objasniti razliku izmeĊu tehnologija pristupa internetu 4. Nabrojati

sigurnosne prijetnje na internetu i objasniti razlike 5. IzraĊivati HTML datoteke i

primjenjivati oblikovanje CSSom 6. Postavljati web stranice na posluţitelj 7. Koristiti

aplikacija u oblaku (eng. cloud computing).


Raĉunalne mreţe (prijenos podataka, podjela), Internet (povijest i razvoj) 2 sata;

Internet usluge (naĉini korištenja, usluge, protokoli) 1 sat; TCP/IP model (osnovno),

adresiranje na internetu 1 sat; Pristup internetu (tehnologije koje se koriste, brzina

prijenosa podataka) 2 sata; Sigurnost na internetu (vrste prijetnji i kako se štititi) 2

sata; HTML 10 sati; Postavljanje na posluţitelj 1 sat; Aplikacije na internetu

(raĉunarstvo u oblaku) 3 sata; CSS 8 sati


Predavanja Laboratorijske vjeţbe – praktiĉni rad na raĉunalu

Obveze studenata Prisustvo na vjeţbama, aktivno sudjelovanje na nastavnim aktivnostima, izrada

domaćih radova, ispit (ili 3 kolokvija).


Predavanja: 0,5 Laboratorijske vjeţbe: 1,5 ili Pismeni/usmeni ispit: 2



Kolokvij teorija 25% i kolokviji – praktiĉni rad 75% Ili Ispit (praktiĉni rad i usmeni)


Nastavni materijali objavljeni i dostupni na stranici predmeta na

http://moodle.pmfst.unist.hr/ L.Maleš, S.Mladenović (2007), Osnove programiranja

za web, Filozofski fakultet u Splitu http://www.w3schools.com/html/default.asp

http://www.w3schools.com/css/default.asp

Dopunska literatura

Elisabeth Robson, Eric Freeman, Head First HTML and CSS, 2nd Edition, O'Reilly

Media, 2012 Ben Henicks, HTML & CSS: The Good Parts, O'Reilly, 2010 Mark

Pilgrim, HTML5 spreman za upotrebu, autorizirani prijevod eng. izdanja knjige

HTML5 Up and Running, O'Reilly, 2010


Osobne konzultacije, evidencija nazoĉnosti na nastavi. Polaganje kolokvija.

Studentska evaluacija.



NAZIV PREDMETA Prirodne znanosti i okoliš

Kod PMP162 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Mile Dţelalija Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici


P S V T

30 10


uĉenja 20 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje i primjena temeljnih pojmova, zakona i pristupa iz fizike

interdisciplinarno s drugim disciplinama povezano u temi okoliša.


Nema.


- objasniti i primijeniti osnove termodinamike na ljudksi okoliš - objasniti sastav,

strukturu i dinamiku atmosfere - objasniti rad procesa kruţenja vode te raspraviti

prijenos vode u atmosferi i tlu - raspraviti pecifiĉne probleme zagaĊenja u okolišu,

kao što su zvuĉno zagaĊenje, svjetlosno, ozon, globalno zagrijavanje, u kontekstu

cjelovitog razumijevanja okoliša i primjene zakona fizike - raspraviti probleme

potreba za energijom i mogući doprinos obnovljivih izvora - razumijevanje drugih

odabranih problema u okolišu s pogleda zakona fizike (po izboru studenata)


1. Primjena zakona termodinamike 2. Prijenos energije 3. Zvuĉno zagaĊenje 4.

Struktura i sastav atmosfere 5. Ozon 6. Zraĉenje Zemlje 7. Globalno zagrijavanje 8.

Voda u atmosferi o oblaci 9. Fizika vjetra 10. Fizika tla 11. Potreba za energijom 12.

Obnovljivi izvori energije 13. Odabrane teme


Predavanja korištenjem prezentacija i rasprava sa studentima. Rješavanje

odabranih jednostavnih primjera, samostalno i u grupi, Studentske prezentacije i

rasprave pojedinih tema na seminaru.

Obveze studenata

- aktivno sudjelovati u nastavi svojim komentarima, pitanjima i odgovorima na

pitanja - pripremiti i prezentirati seminarski rad o odabranoj temi - riješiti zadane

numeriĉke zadatke primijenjujući pojmove i zakone u navedenim sadrţajima -

kritiĉki raspraviti odabrane pojmove i zakone te njihovu primjenjivost


2 ECTS: priprema i prezentacija seminara 2 ECTS: aktivno sudjelovanje na

predavanjima te samostalno uĉenje o teorijskim pojmovima i zakonima relevantnim

za okoliš.


- priprema i prezentacija seminara (50%) - kritiĉka rasprava pojmova i zakona

(40%) - rješavanje jednostavnih numeriĉkih problema (10%)


završnom ispitu


- Nigel Mason and Peter Hughes: Introduction to Environmental Physics: Planet

Earth, Life and Climate, Taylor and Francis, 2001. - M. Dţelalija, Environmental

Physics, Skripta, 2004.

Dopunska literatura

- po izboru iz razliĉitih disciplina na tmeu okoliša


- Analiza steĉenih ishoda uĉenja na kraju nastave u usporedbi s uvodnom

provjerom. - praćenje razvoja studenata na predmetima koji slijede i poveznice s

uspjehom ovog predmeta - ostale ankete studenata



NAZIV PREDMETA Programiranje I

Kod PMID10 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Ani Grubišić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6,0

Suradnici

Marin Aglić Ĉuvić, mag. educ. inf. dr. sc. Jelena Nakić Ines Šarić, mag. ing. el.


P S V T

30 30


uĉenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Urediti znanja steĉena o ovom podruĉju u prethodnom obrazovanju. Razumjeti,

usvojiti i nauĉiti proceduru i aktivnosti za rješavanje problema i razvoj programske

podrške na raĉunalu. Razumjeti, usvojiti i nauĉiti osnovni koncept programiranja sa

stajališta programskih instrukcija za prihvat podataka, obrade podataka, spremanje i

raspodjele rezultata obrade podataka. Razumjeti, usvojiti i nauĉiti osnovni koncept

za spremanje i ponovno korištenje podataka.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: poznavanje osnova rada na raĉunalu.


Student će moći: 1. klasificirati osnovne algoritamske strukture 2. klasificirati

osnovne tipove grešaka 3. identificirati greške u programskom rješenju 4. napraviti

dijagram toka i pseudokod algoritma 5. usporediti osnovne algoritme sortiranja 6.

napisati programe u programskom jeziku Python 7. procijeniti ispravnost

programskog rješenja 8. utvrditi postojanje pogreške u programskom rješenju 9.

vrednovati gotova programska rješenja


Tjedan1: Predavanja: Uvodno predavanje: nastavnici, obaveze studenata, elementi

tekućeg praćenja, ispit, ocjena, Uvod u programiranje: predstavljanje ciljeva

kolegija, literatura Vjeţbe: Prijava na Moodle, Instalacija i rad u Pythonu, Razvojno

okruţenje programskog jezika Python (Python Shell), Aritmetiĉki operatori Tjedan2:

Predavanja: Razvojno okruţenje programskog jezika Python, Jednostavni tipovi

podataka: cijeli brojevi, realni brojevi, logiĉki, stringovi , Varijable: imenovanje

varijabli, inicijalizacija varijabli, konstante, Aritmetiĉki operatori, aritmetiĉki izrazi,

relacijski operatori, logiĉki operatori, logiĉki izrazi, Pridruţivanje vrijednosti, Zamjena

vrijednosti varijabli, Varijable i izrazi, Varijable i stringovi, Python: PRINT, INPUT,

Formatirani ispis, Vjeţbe: Tipovi varijabli, Print i Input naredbe Tjedan3:

Predavanja: Algoritmi općenito: povijest, karakteristike, Metoda postupnog

profinjavanja, Dijagram toka i pseudokod, Algoritamske strukture, Algoritmi - linijska

struktura, Algoritmi - razgranata struktura: jednostrana selekcija, dvostrana

selekcija, višestruka selekcija, Python: IF-THEN Vjeţbe: Logiĉki i relacijski

operatori, IF naredba Tjedan4: Predavanja: UgraĊena (gotova) funkcija

programskog jezika, Python: Funkcije za rad sa stringovima, operacije za rad sa

stringovima, funkcije pretvorbi, funkcije s brojevima, matematiĉke funkcije Vjeţbe:

UgraĊene funkcije, Kompleksni brojevi, Stringovi – ugraĊene funkcije Tjedan5:

Predavanja: Algoritmi - cikliĉka struktura: petlja s poznatim brojem ponavljanja,

petlja s ispitivanjem uvjeta ponavljanja na poĉetku, petlja s ispitivanjem uvjeta

ponavljanja na kraju Vjeţbe: For i while petlja Tjedan6: Predavanja: Python:FOR,

WHILE, generator sluĉajnih brojeva Vjeţbe: Prosti brojevi, Pristup znamenkama

brojeva, Pretvorba brojevnih sustava Tjedan7: Predavanja: Procedure:

potprogrami (subrutine) i funkcije, Lokalne i globalne varijable Rekurzija, poznatiji


rekurzivni algoritmi (faktorijel, Fibonaccijevi brojevi, 8 kraljica, Hanojski tornjevi,

Euklidov postupak), Python: def, return Vjeţbe: Stringovi, Funkcije Tjedan8:

Predavanja: Zadaci za pripremu kolokvija Vjeţbe: Zadaci za pripremu kolokvija

Tjedan9: Predavanja:Kolokvij Vjeţbe: Analiza kolokvija ili još ponavljanja Tjedan10:

Predavanja: Nizovi Vjeţbe: Nizovi Tjedan11: Predavanja: Sortiranje: bubble sort,

selekcijsko sortiranje, sortiranje umetanjem, quick sort Vjeţbe: Sortiranje Tjedan12:

Predavanja: Podatkovne datoteke: definicija, struktura, fiziĉka i logiĉka organizacija

Tipiĉni procesi za obradu podataka, Python: datoteka open, close, write, read, unos,

ispis Vjeţbe: Sloţeni zadaci s nizovima Tjedan13: Predavanja: Sintaksne greške,

semantiĉke ili logiĉke greške, greške u izvoĊenju, Program za otkrivanje grešaka

(debugger), Metode za otkrivanje grešaka: linija po linija, traganje od toĉke prekida,

promatranje, Analiza promjena vrijednosti varijabli, Koraci u otklanjanju grešaka,

Kategoriziranje problema, Python: debugger Vjeţbe: Datoteke Tjedan14:

Predavanja: Programiranje, program, instrukcija, Faze programiranja, Programska

podrška (sistemska i aplikacijska), Programski jezici: strojni, asembler, programski

jezici visoke razine, Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori, Paradigme

programiranja: proceduralne i neproceduralne, strukturiranje i nestrukturirane,

funkcijske, logiĉke, objektno-orijentirane Vjeţbe: Datoteke Tjedan15: Predavanja:

Faze razvoja programske podrške, Matematiĉki i fizikalni model sustava Vjeţbe:

Kolokvij


predavanja, vjeţbe, mješovito e-uĉenje

Obveze studenata PohaĊanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, domaće zadaće,

kolokvij, pismeni ispit


PohaĊanje nastave - 1 Praktiĉni rad - 1 Domaće zadaće - 1 Kolokviji - 0,5 Usmeni

ispit - 0,5 Pismeni ispit - 2


Aktivnost studenata na predavanjima i vjeţbama (prisutnost na vjeţbama,

rješavanje zadataka, opća aktivnost na nastavi) (20 %). Pismeni dio ispita (50 %):

U semestru se pišu dva kolokvija koja se boduju na ljestvici 0-100 bodova. Studenti

koji ostvare najmanje 100 bodova iz oba kolokvija, oslobaĊaju se od pismenoga

ispita. Ostali studenti pristupaju pisanju pismenog dijela ispita. Usmeni dio ispita

(30%). Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena.

Obvezna literatura



Budin, L., BroĊanac, P., Markuĉić, Z., Perić, S. (2012) Rješavanje problema

programiranjem u Pythonu, Element, Zagreb, ISBN: 978-953-197-395-3

Dopunska literatura

Griffiths, D., Barry, P. (2009) Head First Programming: A Learner's Guide to

Programming Using the Python Language, ISBN: 978-0596802370 Nastavni

materijali dostupni na Internetu, ukljuĉujući rješenja odabranih zadataka te dodatna

znanstvena literatura.






NAZIV PREDMETA Programiranje II

Kod PMID20 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Marko Rosić, Divna Krpan, predavaĉ


6,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Urediti znanja steĉena o ovom podruĉju u prethodnom obrazovanju. Razumjeti,

usvojiti i nauĉiti proceduru i aktivnosti za rješavanje problema i razvoj programske

podrške na raĉunalu. Razumjeti, usvojiti i nauĉiti osnovne koncepte objektno-

orijentiranog programiranja. Razumjeti, usvojiti i nauĉiti osnovni koncept za

spremanje i ponovno korištenje podataka.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: poznavanje osnova rada na raĉunalu,

poznavanje osnovnih algoritama.


Student će moći: 1. Klasificirati tipove podataka 2. klasificirati osnovne algoritamske

strukture 3. klasificirati osnovne tipove grešaka 4. identificirati greške u

programskom rješenju 5. napisati kod za rad s grešakama kod izvoĊenja 6. napisati

konzolske i grafiĉke aplikacije u programskom jeziku C# 7. napisati vlastite tipove

podataka (npr. struct) 8. napisati klase (svojstva, metode i konstruktore) 9.

identificirati osnovne strukture podataka (jednostavne i sloţene)


Tjedan 1: Vjeţbe: Ulazni test na raĉunalu Predavanja: Pregled kolegija, uvod u

programski jezik C# Tjedan 02: Vjeţbe: Osnovne I/O naredbe Predavanja: Izrada

programske podrške, integrirana razvojna okolina, primjeri okruţenja, instalacija

okruţenja za rad Tjedan 03: Vjeţbe: Sluĉajni brojevi, algoritmi za traţenje

minimuma, maksimuma, prostih brojeva Predavanja: tipovi podataka u C#

(jednostavni: tekstualni i brojĉani), algoritamske strukture odluke i petlje Tjedan 04:

Vjeţbe: Nizovi, unos ispis niza, nizovi rijeĉi, matrice (dvodimenzionalni nizovi),

metode Predavanja: Sloţenije strukture podataka: nizovi (jednodimenzionalni i

dvodimenzionalni), strukture (struct) Tjedan 05: Vjeţbe: rekurzije Predavanja:

rekurzije, top-down metoda na primjeru Tjedan 06: Vjeţbe: ponavljanje za kolokvij

Predavanja: testiranje programske podrške, vrste pogrešaka, prepoznavanje i

uklanjanje, rješavanje primjera kolokvija Tjedan 07: Vjeţbe: Kolokvij 1 Predavanja:

grafiĉko korisniĉko suĉelje, uvod u .NET, oblikovanje osnovnih GUI elemenata,

kontrole Tjedan 08: Vjeţbe: Izrada jednostavne GUI Predavanja: okruţenje za

izradu GUI aplikacije Tjedan 09: Vjeţbe: Unos i ĉitanje podataka iz kontrola combo,

list, … Predavanja: Klase i objekti u C# Tjedan 10: Vjeţbe: Rad s više obrazaca,

izbornik Predavanja: Elementi naprednih grafiĉkih aplikacija Tjedan 11: Vjeţbe:

Upotreba i kreiranje klasa, instanci, konstruktora, tipova, svojstava Predavanja:

Nizovi, liste i kolekcije Tjedan 12: Vjeţbe: Upotreba nizova i lista Predavanja:

Tokovi podataka i datoteke Tjedan 13: Vjeţbe: Datoteke i tokovi podataka

Predavanja: Napredni sustavi pohrane (binarne datoteke) Tjedan 14: Vjeţbe:

ponavljanje za 2. kolokvij Predavanja: Primjeri zadataka i priprema za 2. kolokvij

Tjedan 15: Vjeţbe: Kolokvij 2. Predavanja: Analiza kolokvija



predavanja, vjeţbe

Obveze studenata PohaĊanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, pismeni

ispit, usmeni ispit


pohaĊanje nastave: 1, praktiĉni rad: 1, kolokviji: 1, pismeni ispit: 2, usmeni ispit: 1


Pismeni dio ispita: tijekom semestra pišu se dva kolokkvija koji se ocjenjuju

ocjenama od 0-5, a konaĉna ocjena pismenog predstavlja zbroj 40% ocjene prvog

kolokvija i 60% ocjene drugog kolokvija. Studenti koji ne poloţe neki od kolokvija na

ispitu pišu samo onaj dio gradiva kojeg nisu poloţili. Usmeni dio ispita obavezan je

za sve studente, te iznosi 20% konaĉne ocjene.


Griffiths, I., Adams, M., & Liberty, J. (2010). Programming C# 4.0: O'Reilly Media,

Inc.

Dopunska literatura

Nastavni materijali dostupni na Internetu.






NAZIV PREDMETA Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja


Nositelj/i predmeta doc.dr. sc. Nikola Marangunić


2,0

Suradnici


P S V T

15 15


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje i senzibiliziranje studenata s temama iz podruĉja poput: pojma o sebi,

socijalnih vještina, problema komunikacije, stereotipa, predrasuda i tolerancije.


Nema ih.


Nakon odslušanog i poloţenog predmeta studenti će moći: 1. Opisati teorijske

modele pojmova samopouzdanja i samopoštovanja 2. Prepoznati pojam o sebi i

probleme komunikacije 3. Razlikovati proces stvaranja stavova, stereotipova i

predrasuda 4. Opisati opasnosti diskriminativnog ponašanja 5. Interpretirati odnos

pozitivnog mišljenja i tolerancije


1. Uvod u kolegij; 2. Uvod u podruĉje psihologije samopouzdanja i pozitivnog

mišljenja; 3. Dimenzije i aspekti pojma o sebi; 4. Samopoštovanje; 5.

Samopouzdanje; 6. Normalnost i razliĉitost: kriteriji; 7. Stereotipi; 8. Predrasude; 9.

Diskriminacija; 10. Tolerancija: odreĊenje i vrste; 11. Tolerancija prema ljudima; 12.

Razvoj tolerancije; 13. Odgoj u duhu tolerancije i pozitivnog mišljenja; 14. Pozitivno

mišljenje: samoefikasnost; 15. Pozitivno mišljenje: optimizam i nada.


Predavanja Seminarski rad Mješovito e-uĉenje

Obveze studenata PohaĊanje predavanja Aktivnost Izrada seminarskog rada


PohaĊanje nastave i aktivnost - 1 Izrada seminarskog rada - 1


Nazoĉnost na nastavi, aktivnost na nastavi, ocjena seminarskog rada.

Obvezna literatura



1. Rijavec, M. i Miljković, D. (1997). Razgovori sa zrcalom: Psihologija

samopouzdanja. IEP, Zagreb.

Dopunska literatura

1. Brdar, I., Rijavec, M. i Miljković, D. (2008). Pozitivna psihologija. IEP, Zagreb. 2.

Krizmanić, M. (2009). Ţivot s razliĉitima. Profil International, Zagreb.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika.


-


NAZIV PREDMETA Sociologija znanosti


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Vlaho Kovaĉević


2,0

Suradnici


P S V T

1 1


uĉenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

1. Upoznati predmet sadrţaja sociologije znanosti . 2. Objasniti nastanak i razvoj

sociologije znanosti. 3. Objasniti širi društveni kontekst znanosti i njezine funkcije u

društvu, mjesto u društvenoj strukturi. 4. Kritiĉki i kreativno promišljati odnos izmeĊu

znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti. 5. Uoĉiti utjecaj koje znanost ima na

razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utjeĉe na razvoj znanosti. 6. Opisati

temeljne znaĉajke društvene strukture znanosti (znanstvenik, znanstvena

djelatnost, odnosi i grupe u znanosti, znanstvene institucije i društvene tvorevine).

7. Uoĉiti i opisati povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i

oblika spoznaje. 8. Kritiĉki promišljati internistiĉke ili kognitivne pristupe znanosti. 9.

Uoĉiti utjecaj interakcije društvenih i znanstvenih faktora u odreĊenom povijesnom

vremenu. 10. Kritiĉki i kreativno promišljati odnos ideje znanosti i društvenih

okolnosti.


Nema ih


Nakon odslušanog i poloţenog predmeta studenti će moći: 1. Objasniti predmet

sadrţaja sociologije znanosti i temeljne zadatke sociologije znanosti. 2. Objasniti

nastanak i razvoj sociologije znanosti kao sloţeni rezultat interakcije ekonomskih,

politiĉkih, moralnih i praktiĉnih problema znanstvene spoznaje ali i utjecaja znanosti

na njih. 3. Objasniti društvene funkcije znanosti i njihovo mjesto u društvenoj

strukturi. 4. Biti osposobljeni za kritiĉko i kreativno razmišljanje, poticanje interesa,

motivacije i diskusije o razliĉitim utjecajima društva na stanje znanosti i znanosti na

stanje društva. 5. Biti osposobljeni za izgradnju sustavnog teorijskog znanja o

utjecaju društva na stanje znanosti i znanosti na stanje društva. 6. Objasniti kako

društvena struktura znanosti doprinosi, usmjeruje (ili koĉi) razvoj znanosti. 7.

Razumjeti smisao kulture unutar razliĉitih oblika spoznaje kao prostrano podruĉja

istraţivanja sociologije znanosti. 8. Objasniti zašto internistiĉki ili kognitivni pristup

znanosti u kojima su društvene okolnosti sporedne i nebitne nije dovoljan. 9.

Osposobljenost za sociološko istraţivanje znanosti. 10. Objasniti znaĉenje odnosa

društva i znanosti kao kulturne tradicije.


1. Uvodno predavanje: Kamo ide znanost? Upoznavanje s programom / podjela

tema seminarskih radova 2. Pojam i predmet sociologije znanosti 3. Nastanak i

razvoj sociologije znanosti (I) 4. Nastanak i razvoj sociologije znanosti (II) 5.

Osnovne društvene funkcije znanosti 6. Znanost i drugi društveni podsustavi 7.

Statistiĉka istraţivanja o znanosti 8. Društvena struktura znanosti (poloţaj

znanstvenika) 9. Društvena struktura znanosti (znanstvena djelatnost) 10.

Društvena struktura znanosti (odnosi i grupe u znanosti) I 11. Društvena struktura

znanosti (odnosi i grupe u znanosti) II 12. Znanstvene zajednice i znanstvene

institucije 13. Znanstvene tvorevine 14. Utjecaj razliĉitih elemenata strukture


znanosti na razvoj društva 15. Utjecaj znanstvenika u društvu i utjecaj strukture

društva na razvoj znanosti


Predavanja i seminari



Kolokviji 1 Seminar 1


Nazoĉnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati seminarskog

rada, rezultati ispita (ukoliko mu student pristupi)


1. Bucchi, M. (2004). Science in Society. An introduction to Social Studies of

Science, London: Routledge (prvo poglavlje od str. 7-23 i sedmo poglavlje od str.

107-123). 2. Ben, D. (1986). Uloga znanstvenika u društvu, Zagreb: Školska knjiga.

(uvod, predgovor, prvo i drugo poglavlje od str. 5-52 i deveto zakljuĉno poglavlje sa

dodatkom od str. 208-240). 3. Bjelajac, S. (2003). Znanost i društvo, Split: Skripta

za studente fizike-informatike, matematike-fizike, fizike-tehniĉke kulture i

informatike-tehniĉke kulture. (1-202)

Dopunska literatura

1. Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga.

(53-87). 2. Hagstrom, W. (1974). Competition in science, The American Journal of

Sociology 39 (1): 1-18. 3. Horgan, J. (2001). Kraj znanosti, Zagreb: Jesenski i Turk.

(49-68) 4. Matić, D. (1999). Internalizam racionalnih metodologija i eksterno-

socijalna povijest znanosti: argumenti u prilog sociologije znanstvenog znanja.

Revija za sociologiju 30 (1-2): 81-98. 5. Matić, D. (2001). Ratovi znanosti: pogled

unatrag, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 6. Milić, V. (1977). Nastajanje

sociologije nauke, Sociologija 19 (1): 5-67. 7. Milić, V. (1986). Sociologija saznanja,

Sarajevo: Veselin Masleša. Društvene funkcije ideja i znanja. (487-544). 8. Milić,

V. (1995). Sociologija nauke: Razvoj, stanje, problemi, Novi Sad: Odsek za filozofiju

i sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu; Veternik: LDI. (143-228). 9.

Needham, J. (1984). Kineska znanost i Zapad: velika titracija, Zagreb: Školska

knjiga. (17-55). 10. Polšek, D. (ur.) (1998). Vidljiva i nevidljiva akademija.

Mogućnosti društvene procjene znanosti u Hrvatskoj, Zagreb: Institut društvenih

znanosti. 11. Popović, D. (2012). Ţene u nauci: od Arhimeda do Anštajna,

Beograd: Sluţbeni glasnik. 12. Popović, M. (1988). Problemi društvene strukture.

Beograd: Nauĉna knjiga. (Priroda socijalnog determinizma i njegove teorijske

pretpostavke, Društvena djelatnost i njene sociološke karakteristike, Društveni


odnosi i njihova sociološka obiljeţja, Društvene grupe). 13. Prpić, K. (1996).

Produktivnost istaknutih znanstvenika: znanstvena vrsnost i socio-kognitivni

kontekst, Revija za sociologiju 27(1-2): 37-52. 14. Prpić, K. (1997). Profesionalna

etika znanstvenika, Zagreb: Institut za društvena istraţivanja. 15. Prpić, K. (2005).

Elite znanja u društvu (ne)znanja, Zagreb: Institut za društvena istraţivanja. (185-

321). 16. Prpić, K. (2008). Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima,

Zagreb: Institut za društvena istraţivanja. (9-80, 163-189) 17. Sal Restivo. (1994).

Science, Society, and Values: toward a sociology of objectivity, London AND

Toronto: Associated University Presses. (prvo poglavlje). (PDF) 18. Skledar, N.

Kregar, J. (2003). Znanost o društvu, Osnovni pojmovi i razvoj, Zaprešić: Visoka

škola. (26-48). 19. Škorić, M. (2010). Sociologija nauke: mertonovski i

konstruktivistiĉki programi, Sremski Karlovci, Novi Sad: izdavaĉka knjiţarnica

Zorana Stojanovića. (142- 196). 20. Ule, A. (1996). Znanost i realizam, Zagreb:

Hrvatsko filozofsko društvo.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika



NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci I (Engleski)

Kod PMS250 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta izv.prof.dr.sc.Eldi Grubišić Pulišelić


2,0

Suradnici

Ivana Roguljić, prof. eng. Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


uĉenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevoĊenja struĉnih tekstova iz

podruĉja matematike, informatike, tehnike i fizike - razvijati vještine i tehnike ĉitanja

s razumijevanjem struĉnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku iz podruĉja

prirodnih i tehniĉkih znanosti - poticati usvajanje struĉne terminologije iz podruĉje

matematike, informatike, tehnike i fizike - ponavljati i proširivati gramatiĉke

kategorije engleskog jezika, osobito one karakteristiĉne za struĉne tekstove -

razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na engleskom jeziku


Ĉetverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim ili

drugim stranim jezikom.


Nakon odslušanog i poloţenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem

proĉitati struĉni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na hrvatski jezik - jeziĉno i

sadrţajno analizirati struĉni tekst na engleskom jeziku - realizirati usmeno izlaganje

na engleskom jeziku, odnosno prezentaciju na odreĊenu temu iz struke - napisati

kraći tekst na engleskom jeziku s temom iz podruĉja prirodnih i tehniĉkih znanosti -

temeljem steĉenih kompetencija u domeni struĉnog vokabulara na engleskom

jeziku, uspješno pretraţivati i koristiti relevantnu struĉnu literaturu - pravilno se

sluţiti razliĉitim gramatiĉkim kategorijama tipiĉnim za struĉne tekstove (npr. pasivne

konstrukcije, neodreĊene zamjenice, sloţenice i dr.) .


1.Introduction to mathematics and numbers / Mathematics and numbers / The

number system /Sets of numbers 2. Mathematical symbols/Irregular plurals 3.

Fractions / Ratio, proportio and percentage / Using percentages in statistics 4.

Power and roots / Word transformation 5. Factors 6. Introduction to computer

science terminology 7. Computer applications / What can computers do?/What is a

computer/ The Passive Voice 8. What's inside a microcomputer /Relative clauses

/Word building-prefixes 9. Input devices /About the keyboard /Point and click / Word

building- Adding a suffix 10. Output devices /Types of printers / Comparison of

adjectives 11. Storage devices / Optical disks: pros and cons / Connectors and

modifiers 12. Physics 13. Matter and measurement /Opposites 14. Liquids 15.

Gases / Conditional clauses


Seminari.

Obveze studenata

Nazoĉnost na nastavi, aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija prezentacije

(usmenog izlaganja) na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje

dvaju kolokvija ili ispita.



PohaĊanje nastave 0.5 Referat 0.5 Kolokviji 1


Nazoĉnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, prezentacija, dva

kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


Ferĉec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveuĉilište u

Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Fabre, E. M./ Esteras, S. R.: Professional English in Use (Intermediate to

advanced), Cambridge University Press, Cambridge 2007. Allen, J. P. B i

Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University Press,

1978.Glendinning, E. H.: English in Mechanical Engineering, Oxford University

Press, 1979.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika.


Nema.


NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci II (Engleski)


Nositelj/i predmeta izv.prof.dr.sc. Eldi Grubišić Pulišelić


2,0

Suradnici

Ivana Roguljić, prof. eng. Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


uĉenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevoĊenja struĉnih tekstova iz

podruĉja matematike, informatike, tehnike i fizike - razvijati vještine i tehnike ĉitanja

s razumijevanjem struĉnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku iz podruĉja

prirodnih i tehniĉkih znanosti - poticati usvajanje struĉne terminologije iz podruĉje

matematike, informatike, tehnike i fizike - ponavljati i proširivati gramatiĉke

kategorije engleskog jezika, osobito one karakteristiĉne za struĉne tekstove -

razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na engleskom jeziku


Ĉetverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim ili

drugim stranim jezikom.


Nakon odslušanog i poloţenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem

proĉitati struĉni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na hrvatski jezik - jeziĉno i

sadrţajno analizirati struĉni tekst na engleskom jeziku - realizirati usmeno izlaganje

na engleskom jeziku, odnosno prezentaciju na odreĊenu temu iz struke - napisati

kraći tekst na engleskom jeziku s temom iz podruĉja prirodnih i tehniĉkih znanosti -

temeljem steĉenih kompetencija u domeni struĉnog vokabulara na engleskom

jeziku, uspješno pretraţivati i koristiti relevantnu struĉnu literaturu pravilno se sluţiti

razliĉitim gramatiĉkim kategorijama tipiĉnim za struĉne tekstove (npr. pasivne

konstrukcije, neodreĊene zamjenice, sloţenice i dr.) .


1. Equations and formulae 2. Lines and angles 3. Two-dimensional figures / The

triangle/ The circle /More 2-dimensional figures 4. Three-dimensional figures 5.

Force 6. Motion 7. Work, energy and power 8. Health and safety / Computer

ergonomics / Electronic rubbish / The risks of using mobiles and in-car computers 9.

Operating systems and the GUI 10. Graphics and design / Multimedia 11. Sound

and music /Audio files on the Web / Digital audio players / Other audio applications

12. Computers and work / Jobs in computing / Computers and jobs: new ways, new

profiles /E-commerce 13. Web design / HTML / Basic elements / Video, animations

and sound/Chatting and video conferences 14. Internet security /Internet crime

/Malware: viruses, worms, trojans and spyware /preventive tips 15. Robots,

androids, Al /Robots and automata /Uses for robots/ Artificial Intelligence/Inteligent

homes


Seminari

Obveze studenata Nazoĉnost na nastavi, aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija prezentacije

(usmenog izlaganja) na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje


dvaju kolokvija ili ispita.


PohaĊanje nasatve 0.5 referat 0.5 Kolokviji 0.5


Nazoĉnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, prezentacija, dva

kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


Ferĉec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveuĉilište u

Osijeku, Osijek, 2001. Fabre, E. M./ Esteras, S. R.: Professional English in Use

(Intermediate to advanced), Cambridge University Press, Cambridge 2007.

Dopunska literatura

Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University

Press, 1978. Glendinning, E. H.: English in Mechanical Engineering, Oxford

University Press, 1979.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika


Nema.


NAZIV PREDMETA Strukture podataka i algoritmi

Kod PMIE10 Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Marko Rosić, Divna Krpan, predavaĉ


6,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumjeti, usvojiti i nauĉiti koncepte algoritama i struktura podataka. Razumjeti,

usvojiti i nauĉiti primjenu i implementaciju algoritama i struktura podataka


Poloţen kolegij: Programiranje I Kompetencije: poznavanje osnova OOP i

programskog jezika C#


1. klasificirati osnovne strukture podataka 2. klasificirati osnovne vrste algoritama 3.

definirati strukture podataka 4. primijeniti algoritme i strukture podataka 5. nauĉiti

kako nadograditi postojeće strukture podataka (klase)


Tjedan 01 Vjeţbe: Ulazni test, sadrţaj kolegija Predavanja: Algoritmi, analiza

sloţenosti algoiritama Tjedan 02: Vjeţbe: alokacija memorije, strukture stoga i

reda, dodavanje i brisanje elemenata Predavanja: Algoritmi sortiranja Tjedan 03:

Vjeţbe: Algoritmi sortiranja (implementacija i usporedba izvršavanja) Predavanja:

pregled struktura podataka, linearne i nelinearne (kolekcije, stabla, grafovi, stog,

red) Tjedan 04: Vjeţbe: Upotreba gotovih klasa za red i stog, primjena na klase red

na sortiranje, vezane liste Predavanja: upotreba gotovih klasa (ArrayList, Stack,

Queue), hashtable Tjedan 05: Vjeţbe: Nadogradnja postojećih klasa (primjer

dodavanja sortiranog unosa u klasu LinkedList) Predavanja: Dictionary, SortedList,

izrada vlastitih hashtablica Tjedan 06: Vjeţbe: Hashtablice (upotreba gotovih klasa i

izrada vlastitih) Predavanja: implementacija binarnih stabala i osnovnih algoritama

sa stablima Tjedan 07: Vjeţbe: Spremanje podataka u binarno stablo Predavanja:

Brisanje ĉvorova iz stabla, rotacije Tjedan 08: Vjeţbe: kolokvij 1 Predavanja:

balansirana stabla (AVL, CC) Tjedan 09: Vjeţbe: Red prioriteta, heap, heapsort

Predavanja: heap (implementacija s rekurzijom i bez), red prioriteta Tjedan 10:

Vjeţbe: Binarna stabla, raĉunanje visine, rotacije, grafiĉki prikaz stabla Predavanja:

stabla s više djece, grafovi Tjedan 11: Vjeţbe: implementacija strukture grafa,

obilazak/pretraga po dubini i širini Predavanja: implementacija grafova pomoću

matrice i vezanih listi, minimalno razapinjuće stablo Tjedan 12: Vjeţbe: Traţenje

najkraćeg puta, pohlepni algoritam Predavanja: Vrste grafova, pretraţivanje po

dubini/širini, najkraći put Tjedan 13: Vjeţbe: Primjena algoritma pretraţivanja po

širini za traţenje prijatelja (Bacon broj) Predavanja: problem ruksaka, primjena BFS

i DFS na primjeru Tjedan 14: Vjeţbe: priprema za kolokvij 2 Predavanja:

backtracking algoritam, dinamiĉko programiranje (pretvaranje rekurzivnog algoritma

u iterativni) Tjedan 15: Vjeţbe: Kolokvij 2 Predavanja: priprema za kolokvij


Predavanja, vjeţbe


Obveze studenata PohaĊanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, pismeni

ispit, usmeni ispit


pohaĊanje nastave: 1, praktiĉni rad: 1, kolokviji: 1, pismeni ispit: 2, usmeni ispit: 1


Pismeni dio ispita: tijekom semestra pišu se dva kolokkvija koji se ocjenjuju

ocjenama od 0-5, a konaĉna ocjena pismenog predstavlja zbroj 40% ocjene prvog

kolokvija i 60% ocjene drugog kolokvija. Studenti koji ne poloţe neki od kolokvija na

ispitu pišu samo onaj dio gradiva kojeg nisu poloţili. Usmeni dio ispita obavezan je

za sve studente, te iznosi 20% konaĉne ocjene.


Griffiths, I., Adams, M., & Liberty, J. (2010). Programming C# 4.0: O'Reilly Media,

Inc.

Dopunska literatura

Robert Manger: Strukture podataka i algoritmi (dostupno online), M. McMillan: Data

Structures and Algorithms Using C#, 2007 Nastavni materijali dostupni na Internetu.






NAZIV PREDMETA Temeljni pojmovi u fizici

Kod PMP106 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Bernarda Lovrinĉević


3,0

Suradnici


P S V T

30 15


uĉenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ciljevi kolegija Temeljni pojmovi u fizici je razumijevanje konceptualnih osnova

mehanike, mehanike fluida, valova i termodinamike, stjecanje operativnog znanja u

rješavanju numeriĉkih zadataka, te postizanje vještine svoĊenja fizikalnog problema

u odgovarajući matematiĉki model pomoću jednadţbi.


Upisan Preddiplomski studij.


1. demonstrirati poznavanje kinematike gibanja u jednoj, dvije i tri dimenzije; 2.

navesti i obrazloţiti Newtonove zakone gibanja te ih primijeniti u numeriĉkim

primjerima; 3. obrazloţiti pojmove rada, kinetiĉke i potencijalne energije, implusa

sile i koliĉine gibanja te primijeniti zakone oĉuvanja energije i oĉuvanja koliĉine

gibanja u konkretnim primjerima; 4. demonstrirati poznavanja kinematike i

dinamike rotacije krutog tijela te riješiti probleme koji ukljuĉuju rotaciju krutog tijela;

5. obrazloţiti pojam hidrostatskog tlaka i uzgona te primijeniti jednadţbu kontinuiteta

i Bernoullijevu jednadţbu u numeriĉkim primjerima; 6. objasniti jednostavni

harmonijski oscilator te opisati nastanak i širenje valova, pojavu interferencije

valova, rezonanciju valova i Dopplerov efekt; 7. navesti i obrazloţiti osnovne zakone

termodinamike, definirati pojam topline i opisati mehanizme prijenosa topline.


Sadrţaj kolegija Temeljni pojmovi u fizici razraĊen po tjednima: 1. Gibanje po

pravcu. (2P+1S) 2. Gibanje u dvije i tri dimenzije. (2P+1S) 3. Sila i Newtonovi

zakoni. (2P+1S) 4. Primjena Newtonovih zakona. (2P+1S) 5. Rad i kinetiĉka

energija. (2P+1S) 6. Potencijalna energija i zakon oĉuvanja energije. (2P+1S) 7.

Koliĉina gibanja, impuls sile i sudari. (2P+1S) 8. Rotacija krutog tijela. (2P+1S) 9.

Uvjeti ravnoteţe i njihova primjena. (2P+1S) 10. Mehanika fluida. (2P+1S) 11.

Oscilacije. (2P+1S) 12. Valovi. (2P+1S) 13. Krute tvari i fluidi. (2P+1S) 14.Toplina i

prijelazi topline. (2P+1S) 15. Osnove termodinamike. (2P+1S)


Predavanja i seminari.

Obveze studenata

Student je duţan pohaĊati predavanja i seminare, barem 70% predavanja i 80%

seminara. Student je duţan napisati seminarski rad po odabranoj temi i izloţiti ga u

obliku prezentacije pred kolegama i nastavnikom i riješiti barem 50 % pismenog

ispita.



Predavanja - 0.5 ECTS Seminari - 0.5 ECTS Seminarski rad - 1 ECTS Pismeni ispit

- 1 ECTS


U konaĉnu ocjenu ulazi: 1. Seminarski rad (pisani dio) – 25% ocjene 2. Seminarski

rad (izlaganje) – 25% ocjene 3. Pismeni ispit - 50% ocjene


1. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamentals of Physics. 9th Edition, John

Wiley, New York 2011.

Dopunska literatura

1. P. G. Hewitt, Conceptual Physics, 12th Edition, Pearson 2010. 2. H. D. Young, R.

A. Freedman, Sears and Zemansky's University Physics, 12th Edition, Pearson,

2008.


Statistika ispitnih rezultata i studentska evaluacija putem ankete koju provodi

Sveuĉilište u Splitu.



NAZIV PREDMETA Teorija grafova


Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Damir Vukiĉević Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim pojmovima i metodama teorije grafova. Studenti će

usvojiti i nauĉiti razumjeti svojstva grafova te njihovu vaţnost u primjenama.


Temeljna znanja iz linearne algebre.


Oĉekuje se da studenti: - korektno formuliraju definicije i iskazuju tvrdnje iz sadrţaja

kolegija, - ilustriraju pojmove i zakljuĉke odgovarajućim primjerima, - izvode

dokaze temeljnih tvrdnji, - primijenjuju koncepte iz teorije grafova u modeliranu i

rješavanju odreĊenih tipova diskretnih problema, - svoje znanje, razumijevanje i

sposobnosti rješavanja problema mogu primijeniti u širem kontekstu teorije grafova,

- struĉnjacima i laicima mogu jasno i nedvosmisleno komunicirati svoje zakljuĉke te

znanje i argumente koji ih podupiru, - imaju vještine uĉenja koje mu omogućuju

cjeloţivotno obrazovanje iz ovog podruĉja.


1. Uvod. Grafovi i slikovni prikazi. Temeljni pojmovi teorije grafova, primjeri nekih

tipova grafovi. (3) 2. Bipartitni grafovi. Izomorfizam grafova. (2) 3. Povezanost

grafova, šetnje, staze, putovi. (3) 4. Eulerovi grafovi, Hamiltonovi grafovi. (3) 5.

Stabla, karakterizacija i svojstva stabala, prebrojavanje stabala. (3) 6. Bojanja

grafa. Bojenje bridova. Kromatski broj. Bojanja vrhova. (4) 7. Planarni grafovi.

Eulerov teorem. Bojanje planarnih grafova. (3) 8. Usmjereni i teţinski grafovi. (3) 9.

Vršna i bridna povezanost u grafovima. (2) 10. Sparivanja u grafovima. Vršni i bridni

pokrivaĉ, savršena i maksimalna sparivanja. (4)





PohaĊanje nastave 3 Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada


za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni oblik ispita moţe se polagati putem


studenata tijekom nastave i na završnom ispitu



A. Golemac, Osnove teorije grafova, skripta, PMF, Split, 2014. D. Veljan,

Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001 D. Veljan,

Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura

J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University

Press, Oxford, 1998. R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow,

Essex, 1999.



provedene prema Pravilniku Sveuĉilišta u Splitu, na kraju izvedbe predmeta.



NAZIV PREDMETA Teorija igara


Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Damir Vukiĉević Bodovna vrijednost

(ECTS) 5,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja 15

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student se upoznaje s osnovama teorije igara. Zna objasniti osnovne koncepte

teorije igara, riješiti jednostavnije probleme iz teorije igara, te prepoznati probleme

(iz stvarnog ţivota) koji se mogu riješiti teorijom igara. Moţe uoĉiti jednostavnije

veze izmeĊu ekonomskih pojavnosti i teorije igara.


Uvjet za upis: odslušani i poloţeni uvodni matematiĉki kolegiji Potrebne

kompetencije: poznavanje elementarnih matematiĉkih funkcija, baziĉno znanje

integrala i derivacija


Student je sposoban: - definirati osnovne pojmove vezane uz: dominacije strategija,

Nashovih ekvilibrija, evolucijske i ekonomske modele; - analizirati razliĉite vrste

Nashovih ekvilibrija; - analizirati moguće ishode jednostavnijih igara; - riješiti

jednostavnije igre; - usporediti razliĉite tipove aukcija; - analizirati aksiome funkcije

korisnosti i Nashove aksiome; - primijeniti teoriju igara na jednostavnije ekonomske

modele.


dominantne i dominirane strategije (2) ĉisti Nashov ekvilibriji, igre sume nula i

mješoviti Nashovi ekvilibriji (4) ekonomski modeli (4) evolucijski modeli (2) primjeri

odabranih igara (2) konaĉne igre i indukcija unatrag (2) igre potpune informacije i

igre nepotpune informacije (2) repetativne igre i moralni rizik (2) primjeri odabranih

igara (2) aukcije (2) funkcija korisnosti (2) problem pregovaranja (4)



Obveze studenata PohaĊanje nastave, uspješno pisanje kolokvija.


PohaĊanje nastave: 1,5 ECTS. Kolokviji: 1,5 ECTS Završni pismeni i usmeni ispit: 2

ECTS.


Kolokviji, završni usmeni i pismeni ispit.



1. Open Yale Course on Game Theory. http://oyc.yale.edu/economics/econ-159 2.

M. J. Osborne, A. Rubinstein: A Course in Game Theory, MIT Press, 1998

Dopunska literatura

1. J.H.Conway, On Numbers and Games, Academic Press, 1976 2. E. Berlekamp,

H. Conway, R.Guy,Winning ways for your mathematical plays, AK Peters Ltd, 2001

(Vol 1) 3. E. Berlekamp, H. Conway, R.Guy,Winning ways for your mathematical

plays, AK Peters Ltd, 2001 (Vol 2) 4. E. Berlekamp, H. Conway, R.Guy, Winning

ways for your mathematical plays, AK Peters Ltd, 2001 (Vol 3) 5. E. Berlekamp, H.

Conway, R.Guy,Winning ways for your mathematical plays, AK Peters Ltd, 2001

(Vol 4)






NAZIV PREDMETA Teorija skupova




6,0

Suradnici


P S V T

30 30


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student/ica će usvojiti osnovna znanja iz Teorije skupova nuţno potrebna za

razumijevanje i usvajanje drugih matematiĉkih sadrţaja. Steći će vještinu izvoĊenja

razliĉitih skupovnih operacija, operacija s kardinalnim i rednim brojevima i raĉunanja

kardinalnosti skupova zadanih na razliĉite naĉine. Upoznat će se s povijesnim

znaĉenjem Cantorovog naivnog pristupa Teoriji skupova kao i Zermelo-Fraenkelova

aksiomatikom te njezinom ulogom u otklanjanju paradoksa.


Nema ih


Od studenata/ica se nakon poloţenog kolegija oĉekuje da budu sposobni: -

objasniti i vrednovati povijesnu ulogu „naivnog― Cantorova pristupa teoriji skupova -

aksiomatski izgraditi Teoriju skupova pomoću Zermelo-Fraenkelova sustava

aksioma - raĉunati kardinalne brojeve skupova zadanih na razliĉite naĉine -

primijeniti aritmetiku i ureĊaj meĊu kardinalnim i rednim brojevima -primijeniti

Cantor-Bernsteinov teorem i druge teoreme o kardinalnostima - karakterizirati

ureĊajne tipove skupova N, Q, Z i R -definirati redne brojeve i brojevne razrede -

primijeniti transfinitnu indukciju - iskazati tvrdnje ekvivalentne Aksiomu izbora.


- Uvod. Cantorova naivna teorija skupova. Paradoksi. (1) -Zermelo-Fraenkelovi

aksiomi. (4) -Relacije i funkcije. (1) -Induktivan i tranzitivan skup. Peanovi aksiomi.

Teorem o rekurziji.(3) -Aksiom izbora. Funkcija izbora. Familija skupova. Produkt

familije skupova. (1) -Konaĉni i beskonaĉni skupovi .(2) -Ekvipotentnost. Kardinalni

broj. Cantor-Bernsteinov teorem. (2) -Prebrojivi skupovi. Unija i kartezijev produkt

prebrojivih skupova.(4) -Neprebrojivi skupovi. Kontinuum. Hipoteza kontinuuma. (2)

-Parcijalni ureĊaj. Potpuni ureĊaj. Izomorfizmi ureĊenih skupova. Redni tipovi. (3) -

UreĊajna karakterizacija skupova N, Z, Q i R. (2) -Dobro ureĊeni skupovi. Redni

brojevi. Transfinitna indukcija. Buralli-Fortijev paradoks. (3) -Brojevni razredi.

Tvrdnje ekvivalentne Aksiomu izbora. (2)



Obveze studenata PohaĊanje nastave. Obavezna je nazoĉnost na barem 70% predavanja i vjeţbi.



PohaĊanje nastave: 2 ECTS. Kolokviji ili pismeni ispit: 2 ECTS. Ispit: 2 ECTS.


Ispit na kojem se rješavaju praktiĉni i teorijski zadatci polaţe se pismeno. Poloţeni

pismeni ispit je uvjet za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni ispit je preliminacijski

a moţe se poloţiti i putem dvaju kolokvija tijekom nastave. Konaĉna ocjena se

formira kao aritmetiĉka sredina ocjene na pismenom dijelu ispita i ocjene na

usmenom dijelu ispita. U sluĉaju neuspjeha na usmenom ispitu ili kolokvijima

student mora pristupiti pismenom ispitu da bi stekao pravo (ponovnog) pristupa

usmenome ispitu.


V. Matijević, Uvod u teoriju skupova, nastavni materijal-skripta P. Papić, Uvod u

teoriju skupova, HMD, Zagreb,2000. H.B. Enderton, Elements of Set Theory,

Academic Press, New York, 1977P

Dopunska literatura

K. Kuratowski, A. Mostowski, Set Theory, PWN, Warszawa, 1968.






NAZIV PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura I


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Mladen Hraste Bodovna vrijednost

(ECTS) 0,5

Suradnici


P S V T

30

Status predmeta obvezan Postotak primjene e-

uĉenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni su ciljevi predmeta da se optimalizacijom svih antropoloških obiljeţja

studenata oĉuva i unaprijedi njihovo zdravlje, podigne kvaliteta njihovog ţivota i

studiranja te stekne trajna navika i obiĉaj za tjelovjeţbom.


Nema uvjeta za upis predmeta. Nema ulaznih kompetencija.


Student će nakon odsluanog kolegija biti u stanju: o boljeg mentalnog i fiziĉkog

zdravlja o oĉuvati i razviti zdravstveni status primjenom tjelovjeţbe o provoditi

tjelesno aktivan naĉin ţivota o promicati vrijednosti aktivnoga i zdravoga naĉina

ţivota


1. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje biotiĉkih kretnih struktura 1;

razvijanje i odrţavanje aerobnih sposobnosti 2. nastavna tema (2 sata): uĉenje i

usavršavanje biotiĉkih kretnih struktura 2; razvijanje i odrţavanje aerobnih

sposobnosti 3. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 1 i/ili

uĉenje i usavršavanje osnovnih kretnih struktura odabrane kineziološke aktivnosti;


usavršavanje fitness programa 1 i/ili uĉenje i usavršavanje specifiĉnih kretnih

struktura odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje aerobnih


uĉenje i usavršavanje osnovnih tehniĉkih elemenata 1 odabrane kineziološke

aktivnosti; razvijanje i odrţavanje aerobnih sposobnosti 6. nastavna tema (2 sata):

uĉenje i usavršavanje fitness programa 1 i ili uĉenje i usavršavanje osnovnih

tehniĉkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje

aerobnih sposobnosti 7. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness

programa 1 i/ili uĉenje i usavršavanje osnovnih tehniĉkih elemenata 3 odabrane

kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih



aktivnosti; razvijanje i odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 9.

nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili uĉenje i

usavršavanje osnovnih taktiĉkih elemenata 1 odabrane kineziološke aktivnosti;

razvijanje i odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 10. nastavna

tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili uĉenje i usavršavanje

osnovnih taktiĉkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i

odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 11. nastavna tema (2 sata):

uĉenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili uĉenje i usavršavanje osnovnih

taktiĉkih elemenata 3 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje

mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 12. nastavna tema (2 sata): uĉenje i

usavršavanje fitness programa 3 i/ili uĉenje i usavršavanje osnovnih taktiĉkih


elemenata 4 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje anaerobno

alaktatnih sposobnosti 13. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness

programa 3 i/ili uĉenje i usavršavanje kompleksnih tehniĉkih elemenata 1 odabrane

kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti

14. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 3 i/ili uĉenje i

usavršavanje kompleksnih tehniĉkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti;

razvijanje i odrţavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti 15. nastavna tema (2

sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 3 i/ili uĉenje i usavršavanje

kompleksnih taktiĉkih elemenata 1 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i

odrţavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti


Vjeţbe.

Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati minimalno 24 od ukupno 30 predviĊenih sati

(80%)


30 sati nastave = 22,5 sunĉanih sati ≈ 0,5 ECTS bod


Kolegij se ne ocjenjuje. Studentu se tijekom nastave pozitivno vrjednuje motoriĉko

gibanje ako ga izvodi bez greške, lako i skladno; bez greške, lako i skladno, ali malo

―tvrĊe‖; s manjim greškama i uz manje poteškoće . Studentu se tijekom nastave

pozitivno ne vrjednuje motoriĉko gibanje ako ga izvodi s velikim greškama i uz

velike poteškoće ili ne moţe izvesti motoriĉki zadatak ni u elementarnom obliku


Dopunska literatura

http://www.pmfst.hr/~mhraste/ Priruĉnik iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura


Vanjska i unutarnja ekspertna evaluacija Studentska evaluacija



NAZIV PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura II


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Mladen Hraste Bodovna vrijednost

(ECTS) 0,5

Suradnici


P S V T

30

Status predmeta obvezan Postotak primjene e-

uĉenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni su ciljevi predmeta da se optimalizacijom svih antropoloških obiljeţja

studenata oĉuva i unaprijedi njihovo zdravlje, podigne kvaliteta njihovog ţivota i

studiranja te stekne trajna navika i obiĉaj za tjelovjeţbom.


Nema uvjeta za upis predmeta. Nema ulaznih kompetencija.


Student će nakon odsluanog kolegija biti u stanju: o boljeg mentalnog i fiziĉkog

zdravlja o oĉuvati i razviti zdravstveni status primjenom tjelovjeţbe o provoditi

tjelesno aktivan naĉin ţivota o promicati vrijednosti aktivnoga i zdravoga naĉina

ţivota


1. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje biotiĉkih kretnih struktura 1;


usavršavanje biotiĉkih kretnih struktura 2; razvijanje i odrţavanje aerobnih


uĉenje i usavršavanje osnovnih kretnih struktura odabrane kineziološke aktivnosti;


usavršavanje fitness programa 1 i/ili uĉenje i usavršavanje specifiĉnih kretnih

struktura odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje aerobnih



aktivnosti; razvijanje i odrţavanje aerobnih sposobnosti 6. nastavna tema (2 sata):

uĉenje i usavršavanje fitness programa 1 i ili uĉenje i usavršavanje osnovnih

tehniĉkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje

aerobnih sposobnosti 7. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness

programa 1 i/ili uĉenje i usavršavanje osnovnih tehniĉkih elemenata 3 odabrane

kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih



aktivnosti; razvijanje i odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 9.

nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili uĉenje i

usavršavanje osnovnih taktiĉkih elemenata 1 odabrane kineziološke aktivnosti;

razvijanje i odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 10. nastavna

tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili uĉenje i usavršavanje

osnovnih taktiĉkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i

odrţavanje mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 11. nastavna tema (2 sata):

uĉenje i usavršavanje fitness programa 2 i/ili uĉenje i usavršavanje osnovnih

taktiĉkih elemenata 3 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje

mješovitih aerobno-anaerobnih sposobnosti 12. nastavna tema (2 sata): uĉenje i

usavršavanje fitness programa 3 i/ili uĉenje i usavršavanje osnovnih taktiĉkih


elemenata 4 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje anaerobno

alaktatnih sposobnosti 13. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness

programa 3 i/ili uĉenje i usavršavanje kompleksnih tehniĉkih elemenata 1 odabrane

kineziološke aktivnosti; razvijanje i odrţavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti

14. nastavna tema (2 sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 3 i/ili uĉenje i

usavršavanje kompleksnih tehniĉkih elemenata 2 odabrane kineziološke aktivnosti;

razvijanje i odrţavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti 15. nastavna tema (2

sata): uĉenje i usavršavanje fitness programa 3 i/ili uĉenje i usavršavanje

kompleksnih taktiĉkih elemenata 1 odabrane kineziološke aktivnosti; razvijanje i

odrţavanje anaerobno alaktatnih sposobnosti


Vjeţbe.

Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati minimalno 24 od ukupno 30 predviĊenih sati

(80%)


30 sati nastave = 22,5 sunĉanih sati ≈ 0,5 ECTS bod


Kolegij se ne ocjenjuje. Studentu se tijekom nastave pozitivno vrjednuje motoriĉko

gibanje ako ga izvodi bez greške, lako i skladno; bez greške, lako i skladno, ali malo

―tvrĊe‖; s manjim greškama i uz manje poteškoće . Studentu se tijekom nastave

pozitivno ne vrjednuje motoriĉko gibanje ako ga izvodi s velikim greškama i uz

velike poteškoće ili ne moţe izvesti motoriĉki zadatak ni u elementarnom obliku


Dopunska literatura

http://www.pmfst.hr/~mhraste/ Priruĉnik iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura


Vanjska i unutarnja ekspertna evaluacija Studentska evaluacija




NAZIV PREDMETA Uvod u algebru s analitičkom geometrijom


Nositelj/i predmeta prof.dr.sc. Anka Golemac izv. prof.dr.sc. Borka Jadrijević


8,0

Suradnici

dr.sc. Goran Erceg dr.sc. Tea Martinić


P S V T

45 45


uĉenja 15

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student treba steći znanja iz klasiĉne algebre vektora i vektorskog zasnivanja

analitiĉke geometrije u ravnini i prostoru te elementarno poznavanje razliĉitih

algebarskih struktura kroz prikladne primjere i osnovna svojstva. Tako će imati

osnovna predznanja za izgradnju apstraktnih pojmova, kao što su vektorski

prostori, operatori, afini prostori i sliĉno, s kojima će se susresti u naprednijim

kolegijima.


Nema uvjeta. Potrebna srednjoškolska znanja iz matematike.


Student će biti sposoban: - matematiĉki korektno definirati pojmove te iskazivati i

dokazivati tvrdnje iz sadrţaja kolegija, - povezivati usvojene ĉinjenice i

argumentirano izvoditi zakljuĉke, - dati primjere kojima se pojašnjavaju pojedini

pojmovi i njihova svojstva, - rješavati raĉunske zadatke iz klasiĉne algebre vektora

i analitiĉke geometrije prostora, -rješavati zadatke vezane uz svojstava osnovnih

algebarskih struktura i linearnih prostora.


Klasiĉna algebra vektora: Orijentirane duţine. Vektori. Modul, smjer i orijentacija

vektora. Zbrajanje vektora. (3) Vektori i skalari. Kolinearnost i komplanarnost

vektora. Baza i dimenzija. Koordinatizacija. (3) Skalarni produkt. Ortonormirana

baza. Koordinatni prikaz skalarnog produkta. Vektorski produkt. Mješoviti produkt.

(4) Elementi analitiĉke geometrije u E3: Kartezijev koordinatni sustav na pravcu,

u ravnini i prostoru. Razni oblici jednadţbe ravnine. Udaljenost toĉke od ravnine.

Kut dviju ravnina. (4) Analitiĉka predoĉenja pravca. Kut dvaju pravaca. Kut pravca i

ravnine. Udaljenost toĉke od pravca. Zajedniĉka normala i udaljenost dvaju

pravaca. (4) Krivulje drugog reda u ravnini i njihovo analitiĉko predoĉenje. Plohe

drugog reda. Krivulje u prostoru. Neki drugi koordinatni sustavi. (4) Algebarske

strukture: Binarne operacije. Osnovne algebarske strukture, definicije i primjeri. (3)

Grupe. Grupe permutacija. (2) Podgrupe. Normalne podgrupe i kvocijentna grupa.

(3) Homomorfizam grupa, definicija i primjeri. (3) Prsteni i polja. (2) Linearni

prostori. Definicija i primjeri. (2) Linearna (ne)zavisnost. Baza i dimenzija. (4)

Potprostori, presjek i suma. Kvocijentni proctor. (4)






PohaĊanje nastave: 4 Pismeni ispit: 2 Usmeni ispit: 2



za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni i usmeni oblik ispita moţe se polagati preko



K. Horvatić, Linearna algebra I i II, PMF – Matematiĉki odjel, HMD, Zagreb, 1995.

N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra, Element, Zagreb, 1999. N. Bakić, A. Milas,

Zbirka zadataka iz linearne algebre s rješenjima, PMF–Matematiĉki odjel, HMD,

Zagreb, 1995. N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra, Zbirka zadataka, Element,

Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

S. Kurepa, Konaĉnodimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb

1992.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko vrednovanje putem anonimne ankete na

kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveuĉilišta u Splitu



NAZIV PREDMETA Uvod u matematičku analizu



(ECTS) 5,0

Suradnici

dr.sc. Ana Laštre Ivan Jelić, mag. math.


P S V T

30 30


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s nekim osnovnim pojmovima i teoremima realne

analize i to strogim matematiĉkim jezikom. Detaljno se prouĉavaju nizovi i redovi

realnih brojeva, nizovi i redovi realnih funkcija realne varijable, graniĉna vrijednost i

neprekidnost realnih funkcija realne varijable. Ova fundamentalna znanja

predstavljaju nuţni uvod i pripremu za usvajanje naprednijih sadrţaja matematiĉke

analize.


Uvjeti za upis: nema ih Potrebne kompetencije: dobro poznavanje srednjoškolske

matematike


Student je sposoban: - aksiomatski izgraditi ureĊeno polje realnih brojeva - opisati

metriĉki prostor realnih brojeva - prepoznati algebarska, ureĊajna i metriĉka

svojstva podskupova skupa realnih brojeva - razlikovati i dati primjere

konvergentnih i divergentnih nizova i redova realnih brojeva; konvergentnih i

divergentnih nizova i redova realnih funkcija, posebno redova potencija; obiĉne

(po toĉkama) i uniformne konvergencije nizova i redova realnih funkcija; prekidnih ,

neprekidnih i uniformno neprekidnih realnih funkcija.


Prostor realnih brojeva – 6 Nizovi i redovi realnih brojeva (konvergencija, raĉun

limesa, podnizovi, kriteriji konvergencije redova) - 8 Limes i neprekidnost realnih

funkcija (definicije i karakterizacije, limesi u proširenom prostoru realnih brojeva,

svojstva neprekidnih funkcija) - 10 Nizovi i redovi realnih funkcija (obiĉna i

uniformna konvergencija, konvergencija nizova i redova neprekidnih funkcija,

redovi potencija) – 6.





PohaĊanje predavanja i vjeţbi: 1 ECTS. Priprema kolokvija/pismenog ispita i

usmenog ispita: 4 ECTS.

Ocjenjivanje i Ispit se polaţe u pismenom i usmenom obliku. Poloţen pismeni oblik ispita je uvjet



za pristupanje usmenom ispitu. Pismeni oblik ispita moţe se polagati parcijalno,

tijekom nastave, kada je to izvedbenim planom predviĊeno.


S. Abbott, Understanding analysis, Springer-Verlag, New York, 2001. S. Kurepa,

Matematiĉka analiza 1: Funkcije jedne varijable, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1990.

B.P. Demidoviĉ, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1990

Dopunska literatura

1. S.G. Ghorpade, B.V. Limaye, A course in calculus and real analysis, Springer,

New York, 2006. 2. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na




NAZIV PREDMETA Uvod u matematiku



(ECTS) 8,0

Suradnici

dr.sc. Tanja Vojković dr.sc. Ana Laštre Dino Peran, mag. math. Ivan Jelić, mag. math.


P S V T

45 45


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovoga predmeta je olakšati studentima prijelaz s elementarnih matematiĉkih

znanja na sustavno izlaganje i precizno zapisivanje sadrţaja razliĉitih tema iz više

matematike o kojima se predaje na fakultetu. Studenti će usvojiti osnove

matematiĉkoga jezika i pisma te strogog matematiĉkog mišljenja. TakoĊer će

sistematski obnoviti i proširiti neka već steĉena znanja o skupovima, relacijama i

funkcijama, s naglaskom na strogo definiranje i zapisivanje razliĉitih pojmova.

Studenti će na sustavan naĉin obnoviti i produbiti znanja o skupovima brojeva.

Upoznat će se s aksiomatskom izgradnjom skupa prirodnih brojeva i na osnovi nje

izgraditi skup cijelih, racionalnih i realnih brojeva. Ponoviti će, uĉvrstiti i produbiti

znanja o kompleksnim brojevima i elementarnim funkcijama.


Uvjeti: nema ih.


Od studenata/ica se nakon što poloţe ovaj predmet oĉekuje da mogu: - koristiti

matematiĉki jezik i pismo te izgraditi strogo matematiĉko mišljenje - precizno

iskazati teorem i dokazati ga direktnim ili indirektnim dokazom - zapisati i

interpretirati matematiĉke formule logike sudova i logike prvog reda - aksiomatski

definirati skup prirodnih brojeva, te iz njega izgraditi skupove cijelih, racionalnih i

realnih brojeva - operirati sa skupovima i relacijama - definirati relaciju i ispitati

njezina svojstva, te prepoznati relaciju ekvivalencije, relaciju parcijalnog ureĊaja i

relaciju ureĊaja - prepoznati funkciju i ispitati njezina svojstva - navesti i analizirati

osnovne elementarne funkcije, elementarne funkcije, te znanja o njima primijeniti

kod rješavanja konkretnih zadataka


- Povijesni razvoj matematike i osnovnih matematiĉkih disciplina- 1 sat - GraĊa

matematike- aksiomi, teoremi, dokazi – 2 sata - Osnove matematiĉke logike- logika

sudova i logika prvog reda – 3 sata - Naivna teorija skupova: zadavanje skupa,

Booleove operacije na skupovima, Kartezijev umnoţak - 2 sata - Homogene

binarne relacije, relacije ekvivalencije, relacije ureĊaja- 5 sati - Binarne relacije,

funkcije – 5 sati - Aksiomatska izgradnja skupa prirodnih brojeva, matematiĉka

indukcija, uvoĊenje zbrajanja, mnoţenja, svojstva- 6 sati - Izgradnja skupa cijelih

brojeva, svojstva- 4 sata - Izgradnja skupa racionalnih brojeva, svojstva- 4 sata -

Izgradnja skupa realnih brojeva, svojstva- 6 sati - Skup kompleksnih brojeva- 2 sata

- Osnovne elementarne funkcije i elementarne funkcije- 5 sati











Konaĉna ocjena se formira kao aritmetiĉka sredina ocjene na pismenom dijelu ispita

i ocjene na usmenom dijelu ispita.


1. M. Klariĉić Bakula, S. Braić, skripta PMF-a u Splitu 2. B. Pavković, D. Veljan,

Elementarna matematika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 3. B. Pavković, B. Dakić,

Polinomi, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 4. S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehniĉka

knjiga, Zagreb, 1984.

Dopunska literatura

D. Blanuša, Viša matematika, I dio, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1965 S. Mardešić,

Matematiĉka analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1979. N. J. Vilenkin, Priĉe o

skupovima, Školska knjiga, Zagreb, 1975. S. Lipschutz, Schaum's Outline of Set

Theory and Related Topics, McGraw-Hill, New York, 1998. Š. Znam i dr., Pogled u

povijest matematike, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 1989.






NAZIV PREDMETA Uvod u numeričku matematiku


Nositelj/i predmeta izv. prof.dr.sc. Milica Klariĉić Bakula


5,0

Suradnici

dr.sc. Andrijana Ĉurković Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će usvojiti znanja iz osnovnih podruĉja numeriĉke analize kao što su

aproksimacija funkcija, numeriĉko deriviranje i integriranje te rješavanje nelinearnih

jednadţbi i sustava linearnih jednadţbi. Time će steći predznanje za naprednije

kolegije iz numeriĉke analize, a upoznat će se i sa suvremenim trendovima u

znanosti koji se u velikoj mjeri oslanjaju na raĉunala.


Uvjeti za upis: poloţeni kolegiji Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom,

Diferencijalni i integralni raĉun I Ulazne kompetencije: poznavanje matriĉnog,

diferencijalnog i integralnog raĉuna.


Student zna: - objasniti razloge, mane i prednosti korištenja numeriĉkih metoda - za

metode s kojima se upoznaje prepoznati kada ih se moţe primijeniti, zakljuĉiti koliko

su efikasne, kolika je oĉekivana pogreška i kako ju se moţe umanjiti - u konkretnim

situacijama numeriĉkim putem riješiti jednostavne probleme koji se najĉešće

rješavaju na taj naĉin (efikasno izvrednjavati funkciju, aproksimirati funkciju, riješiti

kvadratni linearni sustav faktorizacijom, riješiti nelinearnu jednadţbu, numeriĉki

integrirati).


- Uvod: Predznanja iz analize i algebre. Greške u numeriĉkom raĉunu. (1) -

Izvrednjavanje funkcija. Hornerova shema. Potpuna Hornerova shema. (1) - Kako

nastaju linearni sustavi. Gaussove eliminacije. LU faktorizacija. LU faktorizacija s

pivotiranjem. (2) - Numeriĉka svojstva Gaussovih eliminacija. Metoda Choleskog.

Metoda iteracije. (2) - Ortogonalni polinomi. Neka svojstva ortogonalnih polinoma.

(1) - Lagrangeov i Newtonov oblik interpolacijskog polinoma. Hermiteov

interpolacijski polinom. (3) - Linearni i kubiĉni splajn. (2) - Metoda najmanjih

kvadrata. Minimaks metoda. (4) - Numeriĉko integriranje: Newton-Cotesove

formule. Pravilo središnje toĉke. Trapezna formula. Simpsonova formula.

Rombergov algoritam. (2) - Gaussove formule. (2) - Numeriĉko rješavanje

nelinearnih jednadţbi: Metoda polovljenja intervala. Metoda sekante. Metoda

pogrešnoga poloţaja. (2) - Newtonova metoda. Metode višega reda – ubrzavanje

konvergencije. (2) - Metoda iteracije (teorem o ĉvrstoj toĉki). (2) - Sustavi

nelinearnih jednadţbi. (2) - Neka odabrana tema (Numeriĉko deriviranje, Pribliţno

raĉunanje svojstvenih vrijednosti, Fourierova transformacija...). (2)



Obveze studenata PohaĊanje nastave i sudjelovanje u rješavanju problemskih zadataka tijekom

predavanja i vjeţbi.



PohaĊanje nastave: 2 ECTS. Kolokviji: 2 ECTS. Pismeni ispit: 1 ECTS.


Ispiti na kojem se rješavaju problemski zadatci te ispit iz teorije polaţu se u

pismenom obliku. Ispit se moţe poloţiti i putem dvaju kolokvija tijekom nastave.


V. Hari at all, Numeriĉka analiza, PMF, Zagreb, 2003., skripta M. Klariĉić Bakula,

Uvod u numeriĉku matematiku, PMFST, 2009., predavanja R. Scitovski, Numeriĉka

matematika, Odjel za matematiku Sveuĉilišta u Osijeku, 2004., skripta

Dopunska literatura

K. Atkinson, An Introduction to Numerical Analysis, John Wiley, New York, 1989. D.

Kincaid and W. Cheney, Numerical Analysis, Brooks & Cole PC, Pacific Grove,

1990. R. Burden & J. D. Faires, Numerical Analysis, Brooks & Cole PC, Pacific

Grove, 2011.



izvedbe predmeta.



NAZIV PREDMETA Uvod u računarstvo

Kod PMIA10 Godina studija 2.i 3.

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Andrina Granić doc. dr. sc. Saša Mladenović


5,0

Suradnici

Marin Aglić Ĉuvić, mag. educ. inf. Monika Mladenović, mag. educ. inf. Mila Ozretić, dipl. inf.


P S V T

30 30


uĉenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ovaj kolegij pruţa uvid u sadrţaje više kolegija koji se slušaju tijekom studija.

Kolegij daje pregled prodruĉja koje izuĉava raĉunalna znanost, podjednako u smislu

podruĉja istraţivanja i primjene. Pored toga cilj je upoznati temeljne matematiĉke

temelje potrebne za razumijevanje rada raĉunala. Kroz kolegij se upoznaju

podruĉja: povijest raĉunarstva, podjela raĉunarstva po podruĉjima, arhitektura

raĉunala, operacijski sustavi, baze podataka, raĉunalne mreţe, arhitektura

internetskih aplikacija, raĉunalna grafika i umjetna inteligencija. U praktiĉnom dijelu

kolegija kroz zadatke se usvajaju koncepti: brojevni sustavi, logiĉki sklopovi, obrada

teksta, proraĉunske tablice i baze podataka.


Nema preduvjeta


Nakon završetka kolegija studenti bi trebali biti u mogućnosti: 1. Opisati povijest

razvoja raĉunarstva. 2. Razumjeti podjelu raĉunarstva na podruĉja. 3. Raspravljati o

osnovnim konceptima iz podruĉja arhitekture raĉunala, operacijskih sustava, baza

podataka, raĉunalnih mreţa, arhitekture internetskih aplikacija, raĉunalne grafike i

umjetne inteligencije. 4. Primijeniti aplikacije za obradu teksta, proraĉunske tablice i

sustav za upravljanje bazom podataka za rješavanje problema. 5. Prepoznati

granice mogućnosti pojedinih podruĉja raĉunarstva.


Predavanja 1. Algorithm, raĉunala kroz vrijeme (2h) 2. Osnovni principi raĉunalne

tehnologije (2h) 3. Brojevni sustavi i predstavljanje podataka (2h) 4. Pohrana

podataka i problemi kompresije(2h) 5. Kolokvij 6. Arhitektura raĉunala i simulacija

raĉunalnih sklopova (4h) 7. Operacijski sustavi (4h) 8. Raĉunalne mreţe i internet

(2h) 9. Mreţni protokoli i sigurnost (2h) 10. Baze podataka (4h) 11. Raĉunalna

grafika (2h) 12. Umjetna inteligencija (4h) 13. Kolokvij Vjeţbe 1. Uvod (2h) 2.

Brojevni sustavi (4h) 3. Logiĉki sklopovi (2h) 4. Problemski zadaci (4h) 5. Obrada

teksta (4h) 6. Proraĉunske tablice (6h) 7. Baze podataka (4h) 8.Problemski zadaci

(4h)







Predavanja: 1 Laboratorijske vjeţbe: 1 Rad van nastave: 1 Projekt: 1



Prisustvo/sudjelovanje na nastavi (10%) Projekt ( 10%) - po izboru Pismeni/usmeni

ispit (80%)


Computer Science: An Overview, 11th EditionJ. Glenn Brookshear, David Smith,

Dennis Brylow Pearson (Addison-Wesley) 2012 ISBN: 0805346325

Dopunska literatura

Nastavni materijali dostupni na Internetu, ukljuĉujući rješenja odabranih zadataka te

dodatna znanstvena literatura.






NAZIV PREDMETA Uvod u teoriju brojeva


Nositelj/i predmeta izv. prof.dr.sc. Borka Jadrijević


5,0

Suradnici

Marija Bliznac, mag. math. Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će usvojiti temeljna znanja iz elementarne teorije brojeva te sposobnost

primjene tih znanja prilikom rješavanja razliĉitih zadataka. Student je osposobljen

za razumijevanje i uĉenje naprednijih kolegija iz ovog podruĉja.


Nema preduvjeta


Po uspješnom završetku kolegija student moţe: - definirati pojmove i dokazati

osnovne tvrdnje vezane za djeljivost te ih primijeniti pri rješavanju zadataka; -

iskazati i samostalno dokazati tvrdnje vezane za modularnu aritmetiku; -

demonstrirati raĉunanje pomoću modularne aritmetike; - riješiti kongruencije te

sustave kongruencija razliĉitih oblika; - dokazati osnovne tvrdnje vezane za

kvadratne ostatke te raĉunati Legendreove simbole pomoću Kvadratnog zakona

reciprociteta; - opisati najvaţnije multiplikativne funkcije u teoriji brojeva: - definirati

osnovne pojmove vezane za binarne kvadratne forme; - objasniti i koristiti formule

za Pitagorine trojke; - definirati razvoj u veriţni razlomak, raĉunati razvoj u veriţni

razlomak racionalnih brojeva i kvadratnih iracionalnosti te ga primijeniti na

rješavanje Pellove jednadţbe.


1. Djeljivost. Najveći zajedniĉki djelitelj. Euklidov algoritam. Linearne diofantske

jednadţbe. Prosti brojevi. Jedinstvena faktorizacija. (3 sata) 2. Kongruencije.

Linearne kongruencije. Kineski teorem o ostatcima. Eulerov teorem. Wilsonov

teorem.)Henselova lema. Primitivni korijeni i indeksi. (9 sati) 3. Kvadratni ostatci

Legendreov simbol. Kvadratni zakon reciprociteta. Jacobijev simbol. (4 sata) 4.

Kvadratne forme. Ekvivalencija i redukcija binarnih kvadratnih formi. Sume dva i

ĉetiri kvadrata. (3 sata) 5. Aritmetiĉke funkcije. Broj i suma djelitelja prirodnog broja.

Eulerova funkcija. Möbiusova funkcija. Asimptotsko ponašanje aritmetiĉkih funkcija.

Distribucija prostih brojeva. (4 sata) 6. Diofantske aproksimacije i diofantske

jednadţbe. Dirihletov teorem. Veriţni razlomci. Diofantske aproksimacije. Pellova

jednadţba. Pitagorine trojke. (7 sati)


predavanja, vjeţbe




PohaĊanje nastave 1 ECTS Kolokviji ili pismeni ispit 1,5 ECTSa Usmeni ispit 2,5

ECTSa


Ispit se sastoji od dva dijela: pismenog i usmenog. Poloţen pismeni dio ispita uvjet

je za pristupanje usmenom dijelu ispita. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako

vrednuju u konaĉnoj ocjeni. Tijekom nastave organiziraju se dva kolokvija.

Poloţena oba kolokvija oslobaĊaju studenta od pismenog dijela ispita na samo

jednom, po volji izabranom, ispitnom roku. U sluĉaju neuspjeha na usmenom ispitu

ili kolokvijima student mora pristupiti pismenom ispitu da bi stekao pravo

(ponovnog) pristupa usmenome ispitu.


A.Dujella, Uvod u teoriju brojeva, skripta PMF-MO, Zagreb

http://web.math.hr/~duje/utb.html; I. Niven,H. S. Zuckerman, H. L. Montgomery, An

Introduction to the Theory Numbers, Wiley, New York, 1991; K. H. Rosen,

Elementary Number Theory and Its Applications, Addison-Wesley, Reading, 1993.;

M. Bombardelli, A. Dujella, S.Slijepĉević, Matematiĉka natjecanja uĉenika srednjih

škola, HMD, Element, Zagreb, 1996;

Dopunska literatura

H. A. Baker: A Concise Introduction to the Theory of Numbers, Cambridge

University Press, Cambridge, 1994. H. E. Rose, A Course in Number Theory,

Oxford University Press, Oxford, 1995;


Statistika ispitnih rezultata i studentsko vrednovanje putem anonimne ankete na




NAZIV PREDMETA Uvod u topologiju



(ECTS) 6,0

Suradnici

Dino Peran, mag. math. Naĉin izvoĊenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da studenti usvoje osnovna znanja iz opće topologije nuţno

potrebna za razumijevanje i usvajanje drugih naprednijih, specijalistiĉkih

matematiĉkih sadrţaja.


Poloţen kolegij Teorija skupova


Oĉekuje se da student - razumije i usvoji osnovne pojmove i tvrdnje opće toplogije,

- primijeni usvojena znanja samostalno dokazujući tvrdnje o topološkim prostorima,

- ispita da li dani topološki prostor ima neka od traţenih svojstava (povezanost,

kompaktnost, separabilnost, 1-prebrojivost, 2-prebrojivost, neki od aksioma

separacije) - provjeri istinitost tvrdnji o topološkim prostorima i neprekidnim

preslikavanjima izravnim dokazom ili pronalezeći odgovarajuće protuprimjere


- Osnovni pojmovi (6 sati) Topološki prostor. Baza i podbaza topologije. 2-prebrojivi

prostori. Metriĉka topologija. Zatvoreni skupovi. Nutrina, zatvorenje i granica skupa.

Okolina toĉke. Lokalna baza. 1-prebrojivi prostori. Gomilište skupa. Gustoća.

Separabilnost. Potprostor. Produkt topoloških prostora. Kvocijentni prostor. -

Aksiomi separacije (2 sata) T1-prostori. Hausdorffovi prostori. Regularni prostori.

Normalni prostori. - Konvergencija (6 sati) Konvergencija nizova. Gomilište niza.

Obiĉna i uniformna konvergencija nizova realnih funkcija. Konvergencija mreţa. -

Neprekidnost (6 sati) Neprekidna preslikavanja. Karakterizacija neprekidnosti.

Homeomorfizam i ulaganje. Urysohnova karakterizacija normalnih prostora.

Tietzeov teorem o proširenju preslikavanja. - Povezanost (4 sata) Povezanost.

Karakterizacija povezanosti. Povezanost putevima. Komponente povezanosti i

povezanosti putevima. Produkt (putevima) povezanih prostora. Lokalna povezanost.

- Kompaktnost (6 sati) Kompaktnost. Karakterizacija kompaktnosti. Kompaktni

metriĉki prostori. Konaĉni produkt kompaktnih prostora. Neprekidna preslikavanja

na kompaktnim prostorima. Dinijev teorem. Lokalna kompaktnost. Kompaktifikacija

jednom toĉkom.



Obveze studenata Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi, pisanje domaćih zadaća, samouĉenje

propisanih sadrţaja uz korištenje obavezne i preporuĉene literature.



PohaĊanje nastave 0,5 ECTS Ispit 5,5 ECTS


Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita je eliminacijski.

Oba dijela ispita se podjednako vrednuju u konaĉnoj ocjeni.


J. Munkres, Topology, Pearson Education International, New York, 2000. S.

Mardešić, Matematiĉka analiza u n-dimenzionalnom realnom prostoru I, Školska

knjiga, Zagreb, 1974. J. Dugundji, Topology, Allyn and Bacon Inc. Boston, 1966.

Dopunska literatura

R. Engelking, General Topology, PNW, Warszawa, 1977.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje kvalitete odrţane nastave putem

anonimne ankete. Anketa se provodi nakon odslušanog predmeta na kraju

semestra prema pravilniku Sveuĉilišta u Splitu.



NAZIV PREDMETA Uvod u umjetnu inteligenciju

Kod PMII10 Godina studija 3.

Nositelj/i predmeta doc. dr.sc. Saša Mladenović


5,0

Suradnici

Goran Zaharija, mag. ing. el. Marin Aglić Ĉuvić, mag. educ. inf.


P S V T

30 , 30 ,


uĉenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Umjetna inteligencija (UI) je podruĉje koje je posvećeno prouĉavanju raĉunalnog

modela inteligentnog ponašanja. Zajedniĉko svim podruĉjima umjetne inteligencije

je izrada agenata ili strojeva koji imaju odlike inteligentnog ponašanja; rješavanje

problema, predstavljanje znanja, zakljuĉivanje, uĉenje, percepcija i interpretiranje.

Koliĉina razliĉitog gradiva na kolegiju odraţava raznolikosti navedenih pojmova.

Tijekom kolegija, osvrnut ćemo se na temeljna pitanja i problematiku u podruĉju UI

te istraţiti temeljne tehnike navedenog podruĉja. Kolegij je projektno orijentiran, s

praktiĉnim zadacima koji se rješavaju tijekom cijelog semestra, koristeći NetLogo

programsko okruţenje utemeljeno na LISP i Prolog programskim jezicima.


Nema preduvjeta


Nakon završetka kolegija studenti bi trebali biti u mogućnosti: 1. Razumjeti moderan

pogled na UI kao prouĉavanje agenata koji primaju percepte iz svog okruţenja te

izvode akcije. 2. Opisati glavne teme, primjenu i podruĉja istraţivanja vezana uz UI,

ukljuĉujući algoritme pretrage, strojno uĉenje, predstavljanje znanja, zakljuĉivanje,

obradu prirodnih jezika, percepciju i vid, te robotiku. 3. Primijeniti osnovne metode

UI kod raĉunalnog rješavanja problema. 4. Raspravljati o ulozi podruĉja istraţivanja

umjetne inteligencije u razumijevanju ljudske inteligencije. 5. Prepoznati granice

sposobnosti trenutnih UI sustava.


1. Uvod u umjetnu inteligenciju (2h) 2. Inteligentni agenti i okruţenja (2h) 3.

Rješavanje problema pretragom stanja (2h) 4. Algoritmi pretrage (4h) 5. Kolokvij -

prvi dio projekta 6. Uvod u strojno uĉenje (2h) 7. Modeli uĉenja (2h) 8.

Predstavljanje znanja u UI (2h) 9. Umjetne neuronske mreţe (2h) 10. Kolokvij -

drugi dio projekta 11. Višeagentski sustavi (2h) 12. Genetski algoritmi (2h) 13.

Korištenje robota u nastavi (2h) 14. Praktiĉni primjeri korištenja umjetne inteligencije

(2h) 15. Predaja projekta - završna verzija (2h) Vjeţbe prate predavanja u istoj

satnici i raspodjeli tema.







Predavanja: 1 Laboratorijske vjeţbe: 1 Rad van nastave: 1 Projekt: 1



Prisustvo/sudjelovanje na nastavi (20%) Projekt ( 40%) Pismeni/usmeni ispit (40%)


Artificial Intelligence: A Modern Approach. Stuart Russell and Peter Norvig Prentice

Hall, 2009 ISBN:0136042597 9780136042594 Bilješke s predavanja: Uvod u

umjetnu inteligenciju, Saša Mladenović, Goran Zaharija

Dopunska literatura

Nastavni materijali dostupni na Internetu, ukljuĉujući rješenja odabranih zadataka te

dodatna znanstvena literatura.






NAZIV PREDMETA Uvod u vjerojatnost i statistiku



(ECTS) 8,0

Suradnici

Vesna Gotovac, mag. math.


P S V T

45 45


uĉenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama

diskretne teorije vjerojatnosti, s osnovama opće teorije vjerojatnosti i osnovama

matematiĉke statistike. Studenti će usvojiti pojam vjerojatnostnog prostora,

analizirati njegova svojstva i upoznati osnovne primjere vjerojatnosnih prostora.

Usvojit će pojam uvjetne vjerojatnosti i analizirati njezina svojstva. Steći će osnovna

znanja o diskretnim i kontinuiranim sluĉajnim varijablama, njihovoj distribuciji,

funkciji gustoće i funkciji distribucije. Nauĉit će raĉunati numeriĉke karakteristike

sluĉajnih varijabli. Nauĉit će primijeniti Ĉebiševljevu nejednakost, zakon velikih

brojeva i centralni graniĉni teorem. Upoznat će se s osnovama matematiĉke

statistike.


Uvjeti za upis: - poloţen kolegij Diferencijalni i integralni raĉun I - poloţen kolegij

Kombinatorna i diskretna matematika - odslušan kolegij Diferencijalni i integralni

raĉin II


Od studenata/ica se oĉekuje da su sposobni: - definirati vjerojatnosni prostori i

opisati njegova svojstva - navesti osnovne primjere vjerojatnosnih prostora -

razlikovati vjerojatnosne modele i opisati ih - definirati uvjetnu vjerojatnost i

analizirati njezina svojstva - primijeniti svojstva vjerojatnosti i kombinatorne metode

u rješavanju zadataka iz vjerojatnosti - definirati diskretne i kontinuirane sluĉajne

varijable, njihove funkcije gustoća i distribucije - definirati, izraĉunati i analizirati

numeriĉke karakteristike sluĉajnih varijabli - iskazati, dokazati i primijeniti teoreme iz

teorije vjerojatnosti - definirati sluĉajne uzorke i statistike, objasniti procjenitelje i

izraĉunati intervale pouzdanosti


- Prostor elementarnih dogaĊaja, vjerojatnosni prostor (3) - Diskretni vjerojatnosni

prostor- definicija i svojstva (3) - Uvjetna vjerojatnost, nezavisnost dogaĊaja (4) -

Ponavljanje pokusa. Bernoullijeva shema (2) - Diskretne sluĉajne varijable i njihove

distribucije (3) - Funkcija gustoće i funkcija distribucije diskretne sluĉajne varijable

(3) - Karakteristiĉne vrijednosti realnih diskretnih sluĉajnih varijabli (6) -

Ĉebiševljeva nejednakost, zakon velikih brojeva, centralni graniĉni teorem (3) -

Sluĉajni vektori, funkcije izvodnice (3) - Prostori s mjerom (3) - Neprekidne sluĉajne

varijable, funkcija gustoće i funkcija distribucije (4) - Matematiĉko oĉekivanje i

varijanca neprekidnih sluĉajnih varijabli (3) - Sluĉajni uzorci, statistike, procjenitelji,

pouzdani intervali (5)










teorije. Pismeni ispit se moţe poloţiti i putem tri kolokvija tijekom nastave. Konaĉna

ocjena se formira kao aritmetiĉka sredina ocjene na pismenom dijelu ispita i ocjene

na usmenom dijelu ispita.


1. S. Braić, V. Gotovac, I. Ugrina, Uvod u vjerojatnost i statistiku, skripta PMF-a u

Splitu. 2. N. Sarapa, Teorija vjerojatnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2002. 3. N.

Sarapa, Vjerojatnost i statistika I i II, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura

1. W. Feller, An Introduction to Probability Theory and Its Application, J.Wiley, New

York, 1966. 2. I. Sošić, Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. T.

Pogany, Teorija vjerojatnosti, zbirka riješenih ispitnih zadataka, Sveuĉilište u Rijeci,

Odjel za pomorstvo, Rijeka, 1999. 4. M. Spiegel, J. Schiller, R. A. Srinivasan,

Probability and Statistics, Schaum's outline series, McGraw-Hill Book Company,

New York, 2000.






NAZIV PREDMETA Vektorski prostori I


Nositelj/i predmeta doc.dr.sc. Gordan Radobolja


6,0

Suradnici


P S V T

30 0 30 0


uĉenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- Utvrditi i produbiti znanja o vektorskim prostorima i linearnim operatorima. - Uvesti

Jordanovu formu operatora. - Definirati funkcije operatora - Uvesti unitarne prostore

i karakteristiĉne operatore na njima


- Poloţeni kolegiji Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom i Linearna algebra


Studenti će biti sposobni: - analizirati konaĉno- i beskonaĉnodimenzionalne

vektorske prostore i njihova svojstva poput baze - dati primjer osnovnih pojmova i

konstrukcija u trodimenzionalnom euklidskom prostoru - koristiti definiciju i svojstva

linearnih operatora i matrica za promjenu baze te raĉunanje jezgre i slike; -

izraĉunati karakteristiĉni i minimalni polinom, svojstvene vrijednosti i svojstvene

potprostore, algebarsku i geometrijsku kratnost svojstvenih vrijednosti - koristiti

metode kompleksne analize za definiranje te raĉunati s funkcijama operatora; -

izraĉunati skalarni produkt vektora i ispitati ortogonalnost u standardnim

konaĉnodimenzionalnim unitarnim prostorima, ukljuĉujući Gram-Schmidtov

postupak ortogonalizacije.


- Konaĉnodimenzionalni vektorski prostori (4) - Linearni operatori i njihov matriĉni

prikaz (4) - Dualni prostor i dualni operator (2) - Algebre i homomorfizmi (1) -

Minimalni polinom i spektar (2) - Invarijantni potprostori (1) - Nilpotentni operatori (2)

- Jordanova forma matrice operatora (3) - Konvergencija u prostoru operatora (1) -

Funkcije operatora (3) - Unitarni prostori i norma (4) - Operatori na unitarnim

prostorima (3)


Frontalna predavanja i vjeţbe, mješovito e-uĉenje.

Obveze studenata PohaĊanje nastave, samostalni rad, e-uĉenje.


PohaĊanje nastave (2) Kolokviji (2) Usmeni ispit (2)

Ocjenjivanje i Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija s praktiĉnim zadatcima. Pozitivno



ocijenjeni kolokviji preduvjet su za izlazak na usmeni ispit. Konaĉna ocjena se

formira na temelju rezultata kolokvija (50%) i usmenog odgovora (50%).


- H. Kraljević, Vektorski prostori, skripta, Sveuĉilište u Osijeku, 2008. - S. Kurepa,

Konaĉno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb, 1992. - J. S.

Golan, The Linear Algebra a Beginning Graduate Student Ought to Know, Kluwer,

2004.

Dopunska literatura

P. R. Halmos, Finite Dimensional Vector Spaces, Van Nostrand, New York, 1958.

S. Lang, Linear algebra, Addiseon-Wesley, Reading, 1973. K. Horvatić, Linearna

algebra, PMF – Matematiĉki odjel, HMD, Zagreb, 1995.


Studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa

se provodi prema pravilniku Sveuĉilišta u Splitu.



NAZIV PREDMETA Završni preddiplomski ispit


Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,0

Suradnici


P S V T


uĉenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će: -nauĉiti samostalno koristiti danu literaturu i obraditi odabrane sadrţaje

s preddiplomskog studija --nauĉiti sistematizirati steĉena matematiĉka znanja -

nauĉiti javno izloţiti temeljne matematiĉke ideje i sadrţaje.


Diplomski rad je obavezan kolegij za svakog studenta 3. godine preddiplomskog

studija.


Od studenata/ica se nakon poloţenog završenog preddiplomskog ispita oĉekuje da

budu sposobni: --usmeno iznijeti temeljne matematiĉke ideje i sadrţaje -

sistematizirati fundamentalna matematiĉka znanja s preddiplomskog studija -

koncizno demonstrirati osnovna matematiĉka znanja -samostalno obraditi i iznijeti

odabrane sadrţaje matematiĉkog, informatiĉkog ili fizikalnog podruĉja obuhvaćene

standardnim programom preddiplomskog studija .


Student odabire jedno od podruĉja iz matematike, informatike ili fizike iz

standardnog programa preddiplomskog studija i samostalno se priprema iz zadane

literature. Student radi sistematizaciju osnovnih matematiĉkih znanja usvojenih na

preddiplomskom studiju i priprema se za njihovu demonstraciju. Sadrţaje iz

odabranog podruĉja kao i propisana osnovna matematiĉka znanja s

preddiplomskog studija student izlaţe na ispitu pred troĉlanim Povjerenstvom.


Mentorski rad

Obveze studenata Savjetovanje s ĉlanovima Povjerenstva oko literature, propisanih matematiĉkih

sadrţaja, te sadrţaja iz odabranog podruĉja.


samostalni rad (pripremanje usmenog ispita) 3 ECTS usmeni ispit 1 ECTS


Nakon što poloţi sve propisane ispite na preddiplomskom studiju i pripremi se, uz

savjetovanje s ĉlanovima Povjerenstva, za ispit iz preporuĉene literature, student

moţe pristupiti završnom preddiplomskom ispitu. Ispit se sastoji od usmenog

ispitivanja propisanih temeljnih matematiĉkih sadrţaja s preddiplomskog studija kao


završnom ispitu i sadrţaja iz odabranog podruĉja. Ispit ne moţe trajati duţe od 30 minuta. U jednoj

akademskoj godini student ispitu moţe pristupiti najviše 2 puta s razmakom od

barem 15 dana.


Literatura po preporuci Povjerenstva.

Dopunska literatura


Razgovori sa studentom, prije i poslije poloţenog završenog ispita.



3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesta izvoĎenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade Zgrada tri fakulteta

Lokacija zgrade RuĊera Boškovića 33

Godina izgradnje Godina izgradnje zapoĉeta 2009. završena 2015.

Ukupna površina u m2 Ukupna površina 29 500 m2, PMF koristi cca 6000 m2

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

Predmet Nastavnici i suradnici Algebarske strukture prof.dr.sc. Saša Krešić Jurić;

doc.dr.sc. Gordan Radobolja Baze podataka dr. sc. Tonći Dadić Ĉovjek i zdravlje izv. prof. dr. sc. Ivana Boĉina Elementarna geometrija doc.dr.sc. Jurica Perić;

Ivan Jelić, mag. math. Elementarna matematika u kurikulumu doc.dr.sc. Snjeţana Braić Euklidski prostori prof.dr.sc. Anka Golemac;

dr.sc. Andrijana Ĉurković Financijska matematika Ana Perišić, viši predavaĉ Jeziĉna kultura izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić;

dr. sc. AnĊela Milinović-Hrga Kombinatorika prof.dr.sc. Anka Golemac;

dr.sc. Tanja Vojković Kompleksna analiza doc.dr.sc. Jurica Perić;

dr.sc. Goran Erceg Linearna algebra izv. prof.dr.sc. Tanja Vuĉiĉić

izv. prof.dr.sc. Borka Jadrijević;

dr.sc. Tea Martinić

Aljoša Šubašić, prof. mat. i inf. Matematiĉka analiza I prof.dr.sc. Vlasta Matijević;

dr.sc. Ana Laštre

Ivan Jelić, mag. math. Matematiĉka analiza II doc.dr.sc. Snjeţana Braić;

dr.sc. Tanja Vojković Matematiĉka analiza III izv. prof.dr.sc. Nikola Koceić Bilan;

dr.sc. Goran Erceg


Matematiĉka logika izv. prof.dr.sc. Milica Klariĉić Bakula;

Dino Peran, mag. math.

Matematiĉki programski alati I doc.dr.sc. Jurica Perić Matematiĉki programski alati II doc. dr.sc. Jurica Perić Obiĉne diferencijalne jednadţbe izv. prof.dr.sc. Nikola Koceić Bilan;

dr. sc. Andrijana Ĉurković Objektno orijentirano programiranje doc.dr.sc. Saša Mladenović;

Goran Zaharija, mag.ing. el.

Divna Krpan, pred.

Dino Nejašmić, mag. educ. math. et inf.

doc.dr.sc. Hrvoje Kalinić Opća fizika izv. prof. dr. sc. Ţeljana Bonaĉić Lošić Praktikum iz internetskih usluga dr.sc. Lada Maleš

prof.dr.sc. Marko Rosić;

Mila Ozretić, dipl. inf

Ines Gracin, mag. educ. math. et inf. Prirodne znanosti i okoliš prof. dr. sc. Mile Dţelalija Programiranje I doc.dr.sc. Ani Grubišić;

Marin Aglić Ĉuvić, mag. educ. inf.

dr.sc. Jelena Nakić

Ines Šarić, mag ing. el. Programiranje II prof. dr. sc. Marko Rosić,

Divna Krpan, predavaĉ Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja doc. dr. sc. Nikola Marangunić Sociologija znanosti doc. dr. sc. Vlaho Kovaĉević

Strani jezik u struci I (Engleski) izv.prof.dr.sc.Eldi Grubišić Pulišelić;

Ivana Roguljić, prof. eng. Strani jezik u struci II (Engleski) izv.prof.dr.sc.Eldi Grubišić Pulišelić;

Ivana Roguljić, prof. eng. Strukture podataka i algoritmi prof. dr. sc. Marko Rosić;

Divna Krpan, predavaĉ Temeljni pojmovi u fizici doc. dr. sc. Bernarda Lovrinĉević Teorija grafova prof.dr.sc. Damir Vukiĉević;

dr.sc. Tanja Vojković Teorija igara prof.dr.sc. Damir Vukiĉević Teorija skupova izv. prof.dr.sc. Nikola Koceić Bilan;

dr.sc. Goran Erceg Tjelesna i zdravstvena kultura I doc. dr. sc. Mladen Hraste Tjelesna i zdravstvena kultura II doc. dr. sc. Mladen Hraste Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom prof.dr.sc. Anka Golemac

izv. prof.dr.sc. Borka Jadrijević;

dr.sc. Goran Erceg

dr.sc. Tea Martinić Uvod u matematiĉku analizu prof.dr.sc. Vlasta Matijević;

dr.sc. Ana Laštre

Ivan Jelić, mag. math.


Uvod u matematiku doc.dr.sc. Snjeţana Braić;

dr.sc. Tanja Vojković

dr.sc. Ana Laštre

Dino Peran, mag. math.

Ivo Jelić, mag. math. Uvod u numeriĉku matematiku izv. prof.dr.sc. Milica Klariĉić Bakula

dr.sc. Andrijana Ĉurković Uvod u raĉunarstvo prof. dr. sc. Andrina Granić

doc. dr. sc. Saša Mladenović;

Marin Aglić Ĉuvić, mag. educ. inf.

Monika Mladenović, mag. educ. inf.

Mila Ozretić, dipl inf. Uvod u teoriju brojeva izv. prof.dr.sc. Borka Jadrijević;

Marija Bliznac, mag. math. Uvod u topologiju prof.dr.sc. Vlasta Matijević;

Dino Peran, mag. math. Uvod u umjetnu inteligenciju doc. dr.sc. Saša Mladenović;

Goran Zaharija, mag.ing. el.

Marin Aglić Ĉuvić, mag. educ. inf. Uvod u vjerojatnost i statistiku doc.dr.sc. Snjeţana Braić;

Vesna Gotovac, mag. math. Vektorski prostori I doc.dr.sc. Gordan Radobolja Završni preddiplomski ispit


3.3. Podaci o nastavnicima

Titula, ime i prezime nositelja izv.prof.dr.sc. Ivana Boĉina

Predmet koji predaje na predloţenom studijskom programu

Ĉovjek i zdravlje

OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU

Adresa Ţnjanska ulica 2

Telefon 021 378 110

E-mail adresa [email protected]

Osobna web stranica

Godina roĊenja 1970.

Matiĉni broj iz Upisnika znanstvenika

210014

Znanstveno ili umjetniĉko zvanje i datum posljednjega izbora

Viši znanstveni suradnik, 26.11. 2012.

Znanstveno-nastavno, umjetniĉko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Izvanredni profesor, 19.12. 2012.

Podruĉje i polje izbora u znanstveno ili umjetniĉko zvanje

Prirodne znanosti, polje biologija

PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu

Datum zaposlenja 24.11.1995.

Naziv radnoga mjesta (profesor, istraţivaĉ, suradnik i sl.)

Izvanredni profesor

Podruĉje rada Histologija, embriologija, svjetlosna i elektronska mikroskopija

Funkcija Proĉelnik Odjela za biologiju 2010-2012

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj

Zvanje Doktor znanosti

Ustanova Priodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 07.11. 2005.

PODACI O USAVRŠAVANJU

Godina 2010., 2011.

Mjesto Bergen, Norveška

Ustanova Institute for Marine Molecular Biology

Podruĉje usavršavanja Elektronska mikroskopija

MATERINSKI I STRANI JEZICI

Materinski jezik Hrvatski jezik

Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Engleski jezik, 4


Franscuski jezik, 4


Talijanski jezik, 2

KOMPETENCIJE ZA PREDMET

Ranije iskustvo u nositeljstvu sliĉnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Nositelj predmeta Histologija na preddiplomskom studiju Biologija-kemija, te Biologija ĉovjeka na Uĉiteljskom studiju

Autorstvo sveuĉilišnih/fakultetskih udţbenika iz podruĉja predmeta


Struĉni, znanstveni i umjetniĉki radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz podruĉja predmeta (najviše 5 referenca)

1. Saraga-Babić, Mirna; Vukojević, Katarina; Boĉina, Ivana; Drnasin, Kristina; Saraga, Marijan. Ciliogenesis in normal human kidney development and post-natal life. // Pediatric nephrology. 27 (2012) , 1; 55-63

2. Vukojević, Katarina; Filipović, Natalija; Tica Sedlar, Ivana; Restović, Ivana; Boĉina, Ivana; Pintarić, Irena; Saraga-Babić, Mirna. Neuronal differentiation in the developing human spinal ganglia. // Anatomical record-advances in integrative anatomy and evolutionary biology. 299 (2016) , 8; 1060-1072

3. Boĉina, Ivana,; Ruţić, Sandra; Restović, Ivana; Paladin, Antonela Histological features of the digestive tract of the adult European hake Merllucius merluccius (Pisces: Merlucciidae). // The Italian journal of zoology. 83 (2016) , 1; 26-33

4. Restović, Ivana; Vukojević, Katarina; Saraga- Babić, Mirna; Boĉina, Ivana. Ultrastructural features of the dogfish Scyliorhinus canicula (Pisces: Scyliorhinidae) notochordal cells and the notochordal sheath. // The Italian journal of zoology. 83 (2016) , 3; 329-337

5. Boĉina, Ivana; Šantić, Ţivko; Restović, Ivana; Topić, Snjeţana. Histology of the digestive system of the garfish Belone belone (Teleostei: Belonidae). // The European Zoological Journal. 84 (2017) , 1; 89-95

Struĉni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Struĉni, znanstveni i umjetniĉki projekti iz podruĉja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

216-2160528- 0507 ''Genski izraţaj u ranom razvoju ĉovjeka'',

voditelj prof. dr. sc. Mirna Saraga-Babić

U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodiĉko- psihološko-didaktiĉko -pedagoške kompetencije?

Završen nastavniĉki smjer studijskog programa biologija-kemija u okviru kojeg sam odslušala i poloţila predmete Metodika, Pedagogija, Psihologija i Didaktika.

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetniĉki rad

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=572145













Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Ţeljana Bonaĉić Lošić


Opća fizika


Adresa Velebitska 6, Split

Telefon 021/771477


Osobna web stranica www.pmfst.hr/~agicz



226896


Viši znanstveni suradnik, 1. 7. 2015.


Izvanredni profesor, 16. 12. 2015.


Podruĉje prirodnih znanosti, polje fizika



Datum zaposlenja 20. 4. 1998.


Izvanredni profesor

Podruĉje rada Nastava i istraţivaĉki rad iz podruĉja prirodnih znanosti, polja fizika

Funkcija Profesor


Zvanje Doktorica znanosti iz znanstvenog podruĉja prirodnih znanosti, znanstvenog polja fizika

Ustanova Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Sveuĉilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 24. 4. 2006.


Godina 2001.

Mjesto Salerno, Italija

Ustanova International Institute for Advanced Scientific Studies

Podruĉje usavršavanja Fizika jako koreliranih elektronskih sustava




Engleski jezik 5


Francuski jezik 2




Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu: -Fizika, preddiplomski sveuĉilišni studij Nutricionizam -Opća fizika, preddiplomski sveuĉilišni studij Biologija i kemija -Teorijska mehanika, preddiplomski sveuĉilišni studij Inţenjerska fizika, termodinamika i mehanika -Matematiĉke osnove opće fizike, preddiplomski sveuĉilišni studij Matematika i fizika -Matematiĉke metode fizike II, preddiplomski sveuĉilišni studij


Fizika -Osnove kompleksne analize za fiziĉare, preddiplomski sveuĉilišni studiji Inţenjerska fizika, termodinamika i mehanika i Fizika i informatika -Moderna fizika, preddiplomski sveuĉilišni studiji Fizika, Matematika i fizika, Inţenjerska fizika, termodinamika i mehanika i Fizika i informatika


1. Predavanja kao nastavni tekst, koji je pozitivno ocijenjen od struĉnog povjerenstva: Ţ. Bonaĉić Lošić ,,Fizika'' 2. Interna skripta: Ţ. Bonaĉić Lošić ,,Matematiĉke osnove opće fizike'' 3. Predavanja kao nastavni tekst, u postupku recenzije: Ţ. Bonaĉić Lošić ,,Moderna fizika''


1. Ţ. Bonaĉić Lošić, T. DonĊivić, D. Juretić: Is the catalytic activity of triosephosphate isomerase fully optimized? An investigation based on maximization of entropy production, J. Biol. Phys. (2017). doi:10.1007/s10867-016-9434-3 2. Ţ. Bonaĉić Lošić: Spectral function of the three-dimensional system of massless Dirac electrons, Physica E: Low-dimensional Systems and Nanostructures 85 (2017), 199-205 3. Ţ. Bonaĉić Lošić: Spectral properties of Dirac electron system, Physica B: Condensed Matter 460 (2015), 253-256 4. Ţ. Bonaĉić Lošić: Coupling of plasmon and dipolar modes in a monolayer of MoS2, Mod. Phys. Lett. B 28 (2014), 1450099 5. Ţ. Bonaĉić Lošić: Spectral function of the two-dimensional system of massless Dirac electrons, Physica E: Low-dimensional Systems and Nanostructures 58 (2014), 138-145



Suradnik na projektu ,,Sustavi s prostornim i dimenzijskim ograniĉenjima: korelacije i spinski efekti'' (119-1191458-1023) Voditelj: Prof. dr. sc. Amir Hamzić, Ministarstvo znanosti i tehnologije R Hrvatske, 2007.- 2013.


1997. profesor matematike i fizike, diplomirala na smjeru matematika i fizika na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih podruĉja Sveuĉilišta u Splitu

PRIZNANJA I NAGRADE


http://link.springer.com/article/10.1007/s10867-016-9434-3



http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1386947716306166


http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S092145261400917X

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S092145261400917X

http://www.worldscientific.com/doi/abs/10.1142/S0217984914500997

http://www.worldscientific.com/doi/abs/10.1142/S0217984914500997




Titula, ime i prezime doc.dr.sc. Snjeţana Braić


Elementarna matematika u kurikulumu Matematiĉka analiza II Uvod u matematiku Uvod u vjerojatnost i statistiku


Adresa Vukovarska cesta 8, Omiš

Telefon


Osobna web stranica



221154


Znanstveni suradnik, 9. lipnja 2010.


Docent, 14. srpnja 2010.


Znanstveno podruĉje prirodne znanosti, polje matematika


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno- matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu

Datum zaposlenja 15.studenoga 1996.


Docent

Podruĉje rada Konaĉne geometrije, Teorija dizajna, Kombinatorika, Teorija grafova

Funkcija Docent na Odjelu za matematiku PMF-a u Splitu



Ustanova Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet

Mjesto Zagreb

Nadnevak 8. sijeĉnja 2007.


Godina

Mjesto

Ustanova

Podruĉje usavršavanja


Materinski jezik Hrvatski


Engleski jezik, poznavanje: 3



KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Diferencijalni i integralni raĉun II, Uvod u matematiku, Uvod u vjerojatnost i statistiku


Uvod u matematiku; preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu i FPMOZ u Mostaru Diferencijalni i integralni raĉun II; preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu,


Uvod u vjerojatnost i statistiku; preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, diplomski studij Matematika i fizika, PMF u Splitu Kombinatorna i diskretna matematika; preddiplomski Matematika i informatika, FPMOZ u Mostaru Matematike 1, Raĉunalna matematika; preddiplomski studij Raĉunarstva, Fakultet strojarstva i raĉunarstva u Mostaru



Braić, Snjeţana; Mandić, Joško; Vuĉiĉić, Tanja Primitive bolck designs with automorphism group PSL(2,Q) // Glasnik matematički 43 (2015) ; 1-15


Braić, Snjeţana; Vlašić, Josipa; Zorić, Ţeljka Kreativnost u nastavi matematike// Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu 21 (2016); 95-110


Projekt STEMp, ĉlan radne skupine za matematiku (standard

zanimanja nastavnik matematike)


Dodiplomski studij Matematike i informatike, zvanje profesor matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE




Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Tonći Dadić


Baze podataka


Adresa Planĉićeva 8, 21000 Split

Telefon 095 905 34 00


Osobna web stranica www.pmfst.unist.hr/~tdadic



226905



viši predavaĉ, 2013.


tehniĉke znanosti, raĉunarstvo


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematiĉki fakultet, Sveuĉilište u Splitu



Viši predavaĉ

Podruĉje rada Raĉunarstvo

Funkcija viši predavaĉ na Odjelu za informatiku


Zvanje doktor znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike i raĉunarstva Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 16. srpnja 2015.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (4)





Baze podataka Operacijski sustavi Jeziĉni procesori Paralelno programiranje Modeliranje sustava programske podrške Programiranje sustava programske podrške


Struĉni, znanstveni i umjetniĉki radovi objavljeni u posljednjih pet

Dadic, T. Glavinic, V., Rosic, M.: Automatic evaluation of students' programs, ITiCSE '14 Proceedings of the 2014


godina iz podruĉja predmeta (najviše 5 referenca)

conference on Innovation & technology in computer science education, Uppsala, Sweden — June 21 - 25, 2014., pp. 328-328.




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Mile Dţelalija


Prirodne znanosti i okoliš


Adresa Ivana Gundulića 16, HR-21000 Split, Hrvatska

Telefon 00385.91.5075520

E-mail adresa [email protected] ; [email protected]

Osobna web stranica www.pmfst.unist.hr/~mile



172646


Znanstveni savjetnik, 23. rujna 2004.


Redoviti profesor, trajno, 20. srpnja 2009.





Datum zaposlenja 1. prosinca 2010.


Redoviti profesor – trajno

Podruĉje rada Nastava, istraţivaĉki rad, struĉni rad

Funkcija Profesor



Ustanova Prirodoslovno-matematiĉki fakultet i GSI-Darmstadt

Mjesto Zagreb i Darmstadt, njemaĉka

Nadnevak 17. srpnja 1995.


Godina 1995.-2012.

Mjesto Darmstadt (Njemaĉka) i Geneva (Švicarska)

Ustanova GSI-Darmstadt i CERN-Geneva

Podruĉje usavršavanja Nuklearna fizika; Fizika visokih energija




Engleski, 5


Njemaĉki, 4


Talijanski, 3



Nuklearna fizika, diplomski studij iz Fizike, PMF, Split Ionizirajuće zraĉenje u biosferi, Diplomski studij kemijske tehnologije, KTF, Split Opća fizika III, preddiolomski studij iz Fizike, PMF, Split Prirodne znanosti i okiliš, Preddiplomski i diplomski studij iz Fizike, PMF, Split Istraţivaĉki rad iz raĉunarske fizike I, diplomski studij iz Fizike, PMF, Split Raĉunarska fizika, preddiplomski studij iz Fizike, PMF, Split

Autorstvo sveuĉilišnih/fakultetskih Skripta, M. Dţelalija, Nuklearna fizika

mailto:[email protected]



udţbenika iz podruĉja predmeta Skripta, M. Dţelalija, Ionizirajuće zraĉenje u biosferi Skripta, M. Dţelalija, Environmental Physics Skripta, M. Dţelalija, Israţivaĉki rad iz raĉunarske fizike I


1. Gasik, P.; ...; Dţelalija, M.; Weber, I.; ..., ―Strange meson production in Al+Al collisions at 1.9 A GeV‖, European Physics Journal A 52 (2016) 177 2. Piasecki, K.; ...; Dţelalija, M.; Weber, I.; ..., ―Centrality dependence of subthreshold phi meson production in Ni+Ni collisions at 1.9 A GeV‖, Physical Review C 94 (2016) 014901 3. Carević, I.; Hartmann, O.; Dţelalija, M., ―Investigating in-medium lambda production in pion induced reactions‖, Hyperfine Interactions 210 (2012) 115-118 4. Reisdorf, W.; ...; Dţelalija, M.; ..., (The FOPI Collaboration ) ―Systematics of azimuthal asymmetries in heavy ion collisions in the 1 A GeV regime‖, Nuclear Physics A 876 (2012) 1-60. 5. Chatrchyan, S.; …; Dţelalija, M.; …, (The CMS Collaboration) ―Combined results of searches for the standard model Higgs boson in pp collisions at s√=7 TeV‖, Physics Letters B 710 (2012) 6-12


1. Dţelalija, M.; Balković, M., ―Theoretical Base for Multidimensional Classification of Learning Outcomes in reforming Qualifications Framework‖, Interdisciplinary Description of Complex Systems 12 (2014) 151-160 2. Balković, M.; Dţelalija, M.; Šimović, V, ―Stakeholders' attitude and expectations in respect to value and implementation principles of recognition of prior learning in Croatia‖, International Journal of Innovation and Learning 20 (2016) 399-421 3. Dţelalija, M., ―Methodology for the Design and Development of Learning Outcomes‖, EOPEP, Grčka, (2015) 4. Dţelalija, M., ―Principles, Criteria and Procedures for the Development and Classification of other Titles‖, EOPEP, Grčka,

(2015) 5. Dţelalija, M., ―Introduction to Quality Assurance in HE and VET in the context of Qualifications Frameworks‖, Ministry of Science, Education and Sports, (2013)


1. Gasik, P.; ...; Dţelalija, M.; Weber, I.; ..., ―Strange meson production in Al+Al collisions at 1.9 A GeV‖, European Physics Journal A 52 (2016) 177 2. Piasecki, K.; ...; Dţelalija, M.; Weber, I.; ..., ―Centrality dependence of subthreshold phi meson production in Ni+Ni collisions at 1.9 A GeV‖, Physical Review C 94 (2016) 014901 3. Carević, I.; Hartmann, O.; Dţelalija, M., ―Investigating in-medium lambda production in pion induced reactions‖, Hyperfine Interactions 210 (2012) 115-118 4. Reisdorf, W.; ...; Dţelalija, M.; ..., (The FOPI Collaboration ) ―Systematics of azimuthal asymmetries in heavy ion collisions in the 1 A GeV regime‖, Nuclear Physics A 876 (2012) 1-60. 5. Chatrchyan, S.; …; Dţelalija, M.; …, (The CMS Collaboration) ―Combined results of searches for the standard model Higgs boson in pp collisions at s√=7 TeV‖, Physics Letters B 710 (2012) 6-12


U okviru studiranja za profesora matematike i fizike, Sveuĉilište u Splitu.

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i 1991., Nagrada za mlade znanstvenike, Slobodna Dalmacija.

http://inspirehep.net/record/1088231



















znanstveni rad/umjetniĉki rad 1992., DAAD stipendija za mlade znanstvenike


Titula, ime i prezime prof.dr sc. Anka Golemac


Kombinatorika Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom Euklidski prostori


Adresa Trondheimska 4c, Split

Telefon 021 619241


Osobna web stranica



210003


Znanstvena savjetnica, 15.03.2012.


Redovita profesorica, 11.07.2012.







Redoviti profesor

Podruĉje rada Matematika: posebno diskretna matematika, konaĉne algebarske i kombinatorne strukture

Funkcija Redoviti profesor na Odjelu za matematiku




Mjesto Zagreb

Nadnevak 08.11.1990.


Godina 1. 1987. , 1989/1990., 1995., 1996. 2. 2001/2002.

Mjesto 1. Heidelberg 2. Zagreb

Ustanova 1. Mathematisches Institut der Unversität Heidelberg 2. Matematiĉki odjel Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta

Sveuĉilišta u Zagrebu

Podruĉje usavršavanja 1. Teorija kombinatornih dizajna 2. Teorija grupa






Njemaĉki jezik, poznavanje: 2


Francuski jezik, poznavanje: 2

KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Kombinatorna i diskretna matematika, Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom, Euklidski prostori, Numeriĉka matematika, Matematika

Ranije iskustvo u nositeljstvu sliĉnih predmeta (navesti naziv predmeta,

Matematika I i Matematika II na dodiplomskim studijima tehniĉkih fakulteta, Matematika za ekonomiste na


studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

dodiplomskom studiju, Matematika odnosno Matematika s osnovama statistike na preddiplomskom studiju Biologija i kemija. Na matematiĉkim studijima (dodiplomskim, preddiplomskim): Kombinatorika, Euklidski prostori, Matematička analiza II, Linearna algebra I, Linearna algebra II, Diferencijalni i integralni račun I, Uvod u algebru s analitičkom geometrijom, Linearna algebra, Kombinatorna i diskretna matematika i Numerička matematika. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Splitu predavala kolegij Grafovi i mreže.



Bosanić, Velga; Golemac, Anka; Vojković, Tanja. Kako pomoći trgovaĉkom putniku. // Osjeĉki matematicki list. 12 (2012) ; 139-149 (ĉlanak, struĉni). Golemac, Anka; Mimica, Ana; Vuĉiĉić, Tanja. Od königsberških mostova do kineskog poštara. // Math.e : hrvatski matematiĉki elektronski ĉasopis. 21 (2012) ; (ĉlanak, struĉni). Golemac, Anka; Šarac, Danijela; Vuĉiĉić, Tanja. Pascalov trokut za t-dizajne. // Math.e : hrvatski matematiĉki elektronski ĉasopis. 21 (2012) ; (ĉlanak, struĉni). Braić, Snjeţana; Golemac, Anka; Mandić, Joško; Vuĉiĉić, Tanja. Primitive Symmetric Designs with up to 2500 Points. // JOURNAL OF COMBINATORIAL DESIGNS. 19 (2011) , 6; 463-474 (ĉlanak, znanstveni).



Tranzitivne grupe i s njima povezane diskretne strukture,

MZOS Republike Hrvatske, (voditeljica).


Dodiplomski studij Matematike, nastavniĉki smjer; zvanje profesor matematike

PRIZNANJA I NAGRADE




Titula, ime i prezime nositelja prof. dr.sc. Andrina Granić


Uvod u raĉunarstvo Arhitektura raĉunala


Adresa Karamanova 11, Split

Telefon +385 21 385 827, mob +385 91 7236 036


Osobna web stranica http://www.pmfst.hr/~granic/



182954


-


Redoviti profesor u trajnom zvanju, 20. travnja 2016.


Podruĉje tehniĉkih znanosti, polje raĉunarstvo


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu

Datum zaposlenja 20.svibnja 2003. (docent)


Redoviti profesor u trajnom zvanju

Podruĉje rada Podruĉje tehniĉkih znanosti, polje raĉunarstvo: Interakcija ĉovjeka i raĉunala (Human-Computer Interaction, HCI); Dizajn interakcija (Interaction Design, IxD); Uĉenje potpomognuto tehnologijom (Technology-Enhanced Learning, TEL)

Funkcija Redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za informatiku Voditeljica poslijediplomskog sveuĉilišnog studija Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti


Zvanje Doktorat znanosti iz podruĉja tehniĉkih znanosti, polje raĉunarstvo

Ustanova Fakultet elektrotehnike i raĉunarstva Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 24. rujna 2002.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)


Španjolski jezik (2)



Ranije iskustvo u nositeljstvu sliĉnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa

UvoĊenje novih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj nastavi:


na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

- Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi, PMF u Splitu i Umjetniĉka akademija u Splitu, od ak.god. 2008/2009.

- Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcija, PMF u Splitu od ak.god. 2008/2009.

- Interakcija čovjeka i računala u sustavima e-učenja, PMF u Splitu od ak.god. 2010/2011.

- Korisnička sučelja, FESB u Splitu, od ak.god. 2008/2009.

- Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, PMF u Splitu, od ak.god. 2003/2004. do 2008/2009.

- Izrada korisničkog sučelja, FESB u Splitu, od ak.god. 2004/2005. do 2008/2009.

UvoĊenje novih kolegija na poslijediplomskoj nastavi:

- Interakcija u sustavima e-učenja, poslijediplomski sveuĉilišni studij Istraţivanje u edukaciji u podruĉju prirodnih i tehniĉkih znanosti, PMF u Splitu, od ak.god. 2011/2012.

- Interakcija čovjeka i računala, poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija, FESB u Splitu, od ak.god. 2006/2007.

- Oblikovanje i vrednovanje sučelja sustava e-učenja, poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija, FESB u Splitu, od ak.god. 2006/2007.

- Interakcija čovjeka i računala (V. Glavinić, A. Granić), poslijediplomski doktorski studij Raĉunarstva, FER u Zagrebu, od ak.god. 2006/2007.

Realizacija preddiplomske i diplomske nastave:

- Korisnička sučelja, nositeljica obaveznog kolegija na Fakultetu strojarstva i raĉunarstva Sveuĉilišta u Mostaru (predavanja od ak. god. 2016/2017)

- Uvod u računarstvo, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od ak. god. 2013/2014)

- Napredne arhitekture računala, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od ak. god. 2013/2014)

- Uvod u programiranje, nositeljica izbornog kolegija na Ekonomskom fakultetu u Splitu (predavanja od ak. god. 2010/2011)

- Interakcija čovjeka i računala u sustavima e-učenja, nositeljica izbornog kolegija na diplomskom studiju PMFa u Splitu (predavanja i vjeţbe od 2010)

- Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi, nositeljica obaveznog kolegija na dodiplomskom studiju PMFa u Splitu (predavanja od 2008), i obaveznog kolegija na diplomskom studiju Umjetniĉke akademije u Splitu (predavanja od 2009)

- Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcija, nositeljica izbornog kolegija na diplomskom studiju PMFa u Splitu (predavanja od 2008)

- Korisnička sučelja, nositeljica obaveznog kolegija na diplomskom studiju FESBa u Splitu (predavanja od 2008 do 2013)

- Arhitektura računala, nositeljica obaveznog kolegija na


PMFu u Splitu (predavanja od ak. god. 2006/2007)

- Osnove informatike, nositeljica obaveznog kolegija na Filozofskom fakultetu u Splitu (predavanja od 2008 do 2013)

- Izrada korisničkog sučelja, nositeljica izbornog kolegija na FESBu u Splitu (predavanja i vjeţbe od 2004 do 2008)

- Uvod u graĎu računala/ GraĎa računala, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja i vjeţbe od 1998 do 2006)

- Uvod u računarstvo, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja ak. god 2003/2004)

- Informatika/ Osnove informatike, nositeljica obaveznog kolegija na Visokoj uĉiteljskoj školi u Splitu (predavanja i vjeţbe od 1999 do 2003)

Realizacija poslijediplomske nastave:

- Interakcija u sustavima e-učenja, nositeljica kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od 2012)

- Interakcija čovjeka i računala, nositeljica kolegija zajedno s prof. dr. sc. Vladom Glavinićem na FERu u Zagrebu (predavanja od 2006)

- Interakcija čovjeka i računala, nositeljica kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od 2012) i na FESBu u Splitu (predavanja od 2006)

Oblikovanje i vrednovanje sučelja sustava e-učenja, nositeljica kolegija na FESBu u Splitu, (predavanja od 2006)



Potpuni popis radova dostupan na https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=182954

Marangunić, Nikola; Granić, Andrina: Technology acceptance model: a literature review from 1986 to 2013. Universal Access in the Information Society. 14 (2015) , 1; 81-95.

Granić, Andrina; Maratou, Vicky; Mettouris, Christos; Papadopoulos, George A., Xenos, Michalis. Personalized Context-Aware Recommendations in 3D Virtual Learning Environments. TOJET, The Turkish Online Journal of Educational Technology. (2015), 396-406.

Ţiţić, Anisija; Granić, Andrina; Šitin, Ivona. Fostering Creativity in Technology-Enhanced Learning. MIPRO 2016 Proceedings. Biljanović, Petar (Ed.) Rijeka: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics – MIPRO (2016), 946-951.

Maratou, Vicky; Xenos, Michalis; Vuĉković, Michalis; Granić, Andrina; Drecun, Aleksandra. Enhancing Learning on Information Security Using 3D Virtual World Learning Environment. ICIST 2015: Proceedings of the 5th International Conference on Information Society and Technology. Zdravković, M.; Trajanović, M.; Konjović, Z. (Eds.) Belgrade: Society for Information Systems and Computer Networks (2015). 307-312.


Sotiriou, Sofoklis; Granić, Andrina. A Network for the Enhancement of Digital Competence Skills. TOJET, The Turkish Online Journal of Educational Technology. (2015),10-20.

Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Granić, Andrina. Learning from Each Other: An Agent Based Approach. Lecture Notes in Computer Science. 8514 (2014); 475-486

Mornar, Jure; Granić, Andrina; Mladenović, Saša. System for automatic generation of algorithm visualizations based on pseudocode interpretation. ITiCSE '14 Proceedings of the 2014 conference on Innovation & technology in computer science education, Åsa Cajander; Mats Daniels; Tony Clear; Arnold Pears (Eds.). New York, NY, USA: Assocation for Computing Machinery (ACM) (2014). 27-32.

Ćukušić, Maja; Granić, Andrina; Jadrić, Mario. Collaborative Workplace: a Case Study of a Higher Education Institution. E-learning at Work and the Workplace: From Education to Employment and Meaningful Work with ICTs., António Moreira Teixeira, András Szűcs, Ildikó Mázár (Eds.). European Distance and E-Learning Network (2014). 552-561

Orehovaĉki, Tihomir; Granić, Andrina; Kermek, Dragutin: Evaluating the Perceived and Estimated Quality in Use of Web 2.0 Applications. Journal of Systems and Software. 86 (2013), 12; 3039-3059.

Granić, Andrina; Marangunić, Nikola; Mitrović, Ivica. Usability Inspection of Web Portals: Results and Insights from Empirical Study. International Journal of Computer Science Issues, IJCSI. 10 (2013), 2; 234-241.

Orehovaĉki, Tihomir; Kermek, Dragutin; Granić, Andrina. Examining the Quality in Use of Web 2.0 Applications: A Three-Dimensional Framework. Communications in Computer and Information Science. 373 (2013); 149-153.

Orehovaĉki, Tihomir; Granić, Andrina; Kermek, Dragutin. Exploring the Quality in Use of Web 2.0 Applications: The Case of Mind Mapping Services. Lecture Notes in Computer Science. 7059 (2012); 266-277

Granić, Andrina; Adams, Ray: User Sensitive Research in e-Learning : Exploring the Role of Individual User Characteristics. Universal Access in the Information Society. 10 (2011), 3; 307-318.

Granić, Andrina; Mitrović, Ivica; Marangunić, Nikola: Exploring the Usability of Web Portals: a Croatian Case Study. International Journal of Information Management. 31 (2011), 4; 339-349.

Nakić, Jelena; Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. Learning


Styles and Navigation Patterns in Web-Based Education. Lecture Notes in Computer Science. 6768 (2011); 587-596.

Mornar, Jure; Granić, Andrina. Leveraging OCR Technique in Virtual Keyboard Implementation. Proceedings of the IADIS International Conference Interfaces and Human-Computer Interaction (2011). Blashki, Katherine (Ed.). Rome: IADIS Press, 2011. 495-498

Ćukušić, Maja; Alfirević, Nikša; Granić, Andrina; Garaĉa, Ţeljko: e-Learning process management and the e-learning performance : Results of a European empirical study. Computers & Education. 55 (2010), 2; 554-565.


Nakić, Jelena; Granić, Andrina; Glavinić, Vlado: Anatomy of student models in adaptive learning systems : A systematic literature review of individual differences from 2001 to 2013. Journal of Educational Computing Research. 51 (2015) , 4; 459-489.

Ćukušić, Maja; Dragiĉević, Tea; Granić, Andrina; Jadrić, Mario; Mladenović, Saša. Razvoj, implementacija i korištenje obrazovnih materijala u Moodle sustavu (2014). (priruĉnik).

Nakić, Jelena; Graf, Sabine; Granić, Andrina: Exploring the Adaptation to Learning Styles: The Case of AdaptiveLesson Module for Moodle. Lecture Notes in Computer Science. 7946 (2013); 534-550

Granić, Andrina; Ćukušić, Maja: Usability Testing and Expert Inspections Complemented by Educational Evaluation: A Case Study of an e-Learning Platform. Educational Technology & Society. 14 (2011), 2; 107-123.

Sielis, George A.; Papadopoulos, George, A.; Granić, Andrina: Design of a Multi-interface Creativity Support Tool for the Enhancement of the Creativity Process. Lecture Notes in Computer Science. 6768 (2011)

Granić, Andrina; Mifsud, Charles; Ćukušić, Maja: Design, Implementation and Validation of a Europe-wide Pedagogical Framework for e-Learning. Computers & Education. 53 (2009), 4; 1052-1081.


Innovation in Intelligent Management of Heritage Buildings (COST, TD1406, 2015-2019); ĉlan Upravljaĉkog odbora (Management Committee, MC) i zamjenik voditelja jedne radne grupe (Working group, WG)

HigherDecision: Razvoj metodološkog okvira za strateško odlučivanje u visokom obrazovanju – primjer implementacije otvorenog učenja i učenja na daljinu (istraţivaĉki projekt Hrvatske zaklade za znanost IP-2014-09-7854; 2015-2019); suradnik/istraţivaĉ

SBeA: Student Business e-Academy (Erasmus+, Action: Strategic Partnerships for Higher Education, 2015–2017);


suradnik/istraţivaĉ

V-ALERT: Virtual World for Awareness and Learning on Information Security (LLP Action: KA3 Multilateral networks, 2013-2016); voditelj CRO partnera

DigiSkills: Network for the Enhancement of Digital Competence Skills (LLP, Action: KA3 Multilateral networks, 2012-2015); voditelj CRO partnera

Let’s Study Together (Pre-Accession Assistance – IPA 4, IPA4.1.2.2.02.02.c11, 2013-2015); suradnik

Upotrebljivost i prilagodljivost sučelja inteligentnih autorskih ljuski (znanstveno-istraţivaĉki projekt MZOŠ Republike Hrvatske 177-0361994-1998, 2007-2014); voditelj projekta kategoriziranog kao projekt visoke izvrsnosti (kategorija A)

UNITE: Unified e-Learning Environment for the School (FP6 STREP, FP6-2004-IST-4, 2006-2008); voditelj CRO partnera i voditelj jednog radnog paketa (Work Package, WP)


PRIZNANJA I NAGRADE


Hrvatski predstavnik u tehniĉkom odboru za podruĉje Interakcije ĉovjeka i raĉunala (Technical Committee, TC13) strukovne udruge IFIP (International Federation for Information Processing) (2013 – danas) http://ifip-tc13.org/membersofficers/


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Ani Grubišić


Programiranje I


Adresa RuĊera Boškovića 33, 21000 Split

Telefon 021/619-287


Osobna web stranica www.pmfst.unist.hr/~ani



257340



Docent, 2013.


Tehniĉke znanosti, raĉunarstvo



Datum zaposlenja 2002.


Docent

Podruĉje rada Raĉunarstvo

Funkcija Prodekan za znanosti, Docent na Odjelu za informatiku



Ustanova Fakultet elektrotehniĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2012


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)






Struĉni, znanstveni i umjetniĉki radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz podruĉja predmeta

Vištica, M., Grubišić, A., Ţitko, B. (2016) „Applying graph sampling methods on student model initialization in intelligent tutoring systems―, International Journal of Information and


http://www.pmfst.unist.hr/~ani


(najviše 5 referenca) Learning Technology, 33(4), pp. 202-218 Grubišić, A., Stankov, S., Ţitko, B., Tomaš, S., Brajković, E., Volarić, T. Vasić, D. Šarić, I. (2016) „Empirical evaluation of intelligent tutoring systems with ontological domain knowledge representation: A case study with online courses in higher education―, poster presented at the 13th International Conference on Intelligent tutoring Systems - Adaptive Learning in Real World Contexts, Zagreb, Croatia, 7-10 June, 2016 Grubišić, A., Stankov, S., Ţitko, B. (2015) „Adaptive Courseware: A Literature Review―, Journal of universal computer science, 21(9), pp. 1168-1209 Grubišić, A., Stankov, S., Ţitko, B. (2014) „Adaptive courseware model for intelligent e-learning systems―, ICCEET2014:2nd International Conference on Computing, E-Learning and Emerging Technologies, Paris, France, International Journal of Information Technology and Computer Science (IJITCS), 16(1), pp. 74-81 Grubišić, A., Stankov, S., Ţitko, B. (2013) „Stereotype Student Model for an Adaptive e-Learning System―, ICIIS 2013: International Conference on Information and Intelligent Systems, Venice, Italy, Special Journal Issue on Advances in Information and Intelligent Systems, World Academy of Science, Engineering and Technology (issue 76), pp. 20-27, E-ISSN : 2010-3778 Grubišić, A., Stankov, S., Peraić, I. (2013) „Ontology based approach to Bayesian student model design―, Expert Systems with Applications, 40, ISSN 0957-4174, (http://dx.doi.org/10.1016/j.eswa.2013.03.041)



2015 - ; Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematiĉkih znanosti i kineziologije; Voditeljica znanstvenog projekta N00014-15-1-2789 „Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor)―, Office of Naval Research grant 2007 - 2013; Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematiĉkih znanosti i kineziologije; Istraţivaĉ na znanstvenom projektu 177-0361994-1996 „Oblikovanje i vrednovanje inteligentnih sustava e-uĉenja―, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske


U okviru redovnog studija (profesor matematike i informatike)

PRIZNANJA I NAGRADE


Srebrna plaketa «Josip Lonĉar» 2007


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Mladen Hraste


Tjelesna i zdravstvena kultura I Tjelesna i zdravstvena kultura II


Adresa Jobova 28, Split

Telefon 021/385178


Osobna web stranica http://www.pmfst.hr/~mhraste/



210025


Viši znanstveni suradnik, 21. 10. 2016.


Docent, 30. 3. 2011.


Društvene znanosti, Kineziologija





Profesor

Podruĉje rada Kineziologija (Nastava i znanstveno istraţivanje)

Funkcija Nastavnik


Zvanje Dr. sc.

Ustanova Kineziološki fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 12. 7. 2010.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski 4


Talijanski 5


Španjolski 2



Od 1995. izvodi vjeţbe iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I, II , III i IV na svim studijskim grupama na PMF-u Split. Od 2010. . izvodi vjeţbe i predavanja iz kolegija Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje. Diplomski studij Biologije-kemije, Fizike i Matematike-fizike na PMF-u Split.


Skripta iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura Skripta iz kolegija Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje

Struĉni, znanstveni i umjetniĉki radovi objavljeni u posljednjih pet

Hraste, M., N. Đurović, D. Rebić: Differences between boys and girls in the biotic motoric skills. Zbornik radova V. meĊunarodne

http://www.pmfst.hr/~mhraste/


godina iz podruĉja predmeta (najviše 5 referenca)

konferencije UnapreĊenje kvalitete ţivota djece i mladih, Split, 2013, 121-127. Hraste, M., N. Đurović, J. Pleić: Correlation between physical activity and biotic motor skills. Zbornik radova V. meĊunarodne konferencije UnapreĊenje kvalitete ţivota djece i mladih, Split, 2013, 887-893. Hraste, M., M. Marković, I. Jelaska: Razlike u kineziološko-zdravstvenoj anamnezi i stavovima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreĉ, 2014. Granić, I., M. Hraste, M. Marković: Razlike u interesima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreĉ, 2014. Hraste, M., I. Mišurac, S. Borović. Utjecaj kombinirane nastave na usvajanje znanja iz geometrije. // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja. 65 (2016) , Tematski broj; 219-232.


Hraste, M., N. Đurović, D. Rebić: Differences between boys and girls in the biotic motoric skills. Zbornik radova V. meĊunarodne konferencije UnapreĊenje kvalitete ţivota djece i mladih, Split, 2013, 121-127. Hraste, M., N. Đurović, J. Pleić: Correlation between physical activity and biotic motor skills. Zbornik radova V. meĊunarodne konferencije UnapreĊenje kvalitete ţivota djece i mladih, Split, 2013, 887-893. Hraste, M., M. Marković, I. Jelaska: Razlike u kineziološko-zdravstvenoj anamnezi i stavovima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreĉ, 2014. Granić, I., M. Hraste, M. Marković: Razlike u interesima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreĉ, 2014. Hraste, M., I. Mišurac, S. Borović. Utjecaj kombinirane nastave na usvajanje znanja iz geometrije. // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja. 65 (2016) , Tematski broj; 219-232.



Diplomski studij na Kineziološkom fakultetu u Splitu

PRIZNANJA I NAGRADE


http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=846711





Titula, ime i prezime izv.prof.dr.sc. Borka Jadrijević


Linearna algebra Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom Uvod u teoriju brojeva


Adresa Ţnjanska 4, Split

Telefon 021320768


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/~borka/



164842


Viši znanstveni suradnik, 29. rujna 2009.


Izvanredni profesor, 18. oţujka 2015. (reizbor)





Datum zaposlenja 1.listopada 2006.


Izvanredni profesor

Podruĉje rada Teorija brojeva, Algebra, Kriptografija

Funkcija djelatnik




Mjesto Zagreb

Nadnevak 31. listopada 2001.


Godina

Mjesto

Ustanova








KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Uvod u teoriju brojeva, Kriptografija, Algebarska teorija brojeva


Uvod u teoriju brojeva - preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, Fizika, PMF u Splitu Diofantske jednadţbe, Kriptografja, Algebarska teorija brojeva - diplomski studij Matematika, PMF Splitu Diskretna matematika – sveuĉilišni, struĉni i preddiplomski studij Elektrotehnike, Strojarstva, Brodogradnje, Raĉunarstva, FESB- Split Kriptografja - Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i


informacijske tehnologije, FESB- Split



Jadrijević, Borka. On elements with index of the form 2^a3^b in a parametric family of biquadratic fields. // Glasnik matematički. 50 (2015) , 1; 43-63 Jadrijević, Borka; Roţić, Fani. Kombinatorni dokazi malog Fermatovog i Wilsonova teorema. // Matematika i škola. 77 (2014) ; 75-79 Dujella, Andrej; Ibrahimpašić, Bernadin; Jadrijević, Borka. Solving a family of quartic Thue inequalities using continued fractions. // The Rocky Mountain journal of mathematics. 41 (2011) , 4; 1173-1182



Znanstveni projekt MZOŠ-RH: Diofantske jednadžbe i eliptičke krivulje. Glavni istraţivaĉ: A. Dujella

Bilateralni hrvatsko - francuski znanstveno-istraţivaĉki projekt :

Polynomial root separation. Voditelji: A. Dujella i Y. Bugeaud.

Istraţivaĉki projekt Hrvatske zaklade za znanost: Diophantine m-tuples, elliptic curves, Thue and index form equations. Glavni istraţivaĉ: A. Dujella.


Sveuĉilišni studij Matematike i fizike, zvanje profesor matematike i fizike

KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Linearna algebra, Linearna algebra i matriĉni raĉun, Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom


Uvod u algebru s analitiĉkom geometrijom, Linearna algebra, Linearna algebra i matriĉni raĉun - preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, Fizika, PMF u Splitu Linearna algebra, Matematika 1, Diskretna matematika – sveuĉilišni i preddiplomski studij Elektrotehnike, Strojarstva, Brodogradnje, Raĉunarstva, FESB- Split






Sveuĉilišni studij Matematike i fizike, zvanje profesor matematike i fizike

PRIZNANJA I NAGRADE










Titula, ime i prezime izv. prof. dr. sc. Milica Klariĉić Bakula


Uvod u numeriĉku matematiku Matematiĉka logika


Adresa Papandopulova 9, Split

Telefon 021 462474


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/~milica/



180421


Viši znanstveni suradnik, 09. lipnja 2010.


Izvanredni profesor, reizbor, 16. prosinca 2015.


Znanstveno podruĉje prirodne znanosti, polje matematika.



Datum zaposlenja 23. listopada 1990.


Izvanredni profesor

Podruĉje rada Matematiĉka analiza: posebno matematiĉke nejednakosti i njihove primjene u numeriĉkoj analizi, vjerojatnosti, statistici i optimizaciji; klase poopćenih konveksnih funkcija i primjene.

Funkcija Izvanredni profesor na Odjelu za matematiku PMF-a.




Mjesto Zagreb

Nadnevak 19. sijeĉnja 2005.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, poznavanje: 5.


Talijanski, poznavanje: 3.


KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Uvod u numeriĉku matematiku, Optimizacija


Numeriĉka analiza 1 i Numeriĉka analiza 2 na diplomskom studiju Matematike PMF-a u Splitu. Praktikum iz raĉunarstva na dodiplomskom studiju Matematike i informatike PMF-a u Splitu. Numeriĉka analiza na diplomskom studiju Raĉunarstva FESB-a u Splitu.

Autorstvo sveuĉilišnih/fakultetskih


udţbenika iz podruĉja predmeta


1) M. Klariĉić Bakula, J. Peĉarić, J. Perić, Extensions of the Hermite-Hadamard inequality with applications, Mathematical Inequalities and Applications, Vol. 15, Issue 4 (2012), 899-921.

2) M. Klariĉić Bakula, J. Peĉarić, M. Ribiĉić Penava, A. Vukelić, Some inequalities for the Cebysev functional and general four-point quadrature formulae of Euler type, Matematiĉki bilten, Vol. 38, Issue 2 (2014), 69-80.

3) M. Klariĉić Bakula, J. Peĉarić, M. Ribiĉić Penava, A. Vukelić, Some Grüss type inequalities and corrected three-point quadrature formulae of Euler type, Journal of Inequalities and Applications, Vol. 2015, Article 76 (2015.

4) M. Klariĉić Bakula, J. Peĉarić, M. Ribiĉić Penava, A. Vukelić, New estimations of the remainder in three-point quadrature formulae of Euler type, Journal of Mathematical Inequalities, Vol. 9, Issue 4 (2015), 1143-1156.

5) M. Klariĉić Bakula, K. Nikodem, On the converse Jensen inequality for strongly convex functions, Journal of Mathematical Analysis and Applications, Vol. 434, Issue 1 (2016), 516-522.



Nejednakosti i primjene, 2014.- 2017., istraţivaĉki projekt HrZZ, voditelj projekta akademik Josip Peĉarić, voditeljica istraţivaĉkog tima Different types of convexity with applications.


Dodiplomski studij Matematike i informatike, zvanje profesor matematike i informatike.

KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Matematiĉka logika, Matematiĉka teorija raĉunarstva, Izraĉunljivost


Matematiĉka logika i Matematiĉka teorija raĉunarstva (cjelogodišnji kolegij) na dodiplomskim studijima Matematike te Matematike i informatike PMF-a u Splitu.


M. Klariĉić Bakula, A. Matković, Matematiĉka teorija raĉunarstva/ fakultetski udţbenik. Split: Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, 2015.




U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao

Dodiplomski studij Matematike i informatike, zvanje profesor matematike i informatike.


metodiĉko- psihološko-didaktiĉko -pedagoške kompetencije?

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime izv.prof.dr.sc. Nikola Koceić-Bilan


Teorija skupova Matematiĉka analiza III Obiĉne diferencijalne jednadţbe


Adresa Domovinskog rata 27c, Split

Telefon 021619265


Osobna web stranica



261533


Viši znanstveni suradnik, 03.srpnja 2012.


Izvanredni profesor, 11. srpnja 2012.





Datum zaposlenja 15.studenoga 1999.


Izvanredni profesor

Podruĉje rada Geometrija i topologija, Teorija oblika, Algebarska topologija, Metodika nastave matematike

Funkcija Proĉelnik Odjela za matematiku




Mjesto Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova







Talijanski jezik, poznavanje: 2


KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Osnove matematiĉke analize, Matematiĉka analiza III, Teorija skupova, Obiĉne diferencijalne jednadţbe


Osnove matematiĉke analize, Teorija skupova; preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu, FPMOZ u Mostaru Mjera i integral; diplomski studij Matematika, PMF Splitu Teorija homotopije, oblik i grubi oblik, Grupe gruboga oblika, Doktorski studij iz matematike, Sveuĉilište u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu


Matematike 2, Matematika 3; Fakultet strojarstva i raĉunarstva u Mostaru



Koceić Bilan, Nikola Continuity of coarse shape groups // Homology homotopy and applications 18 (2016) , 2; 209-215 Koceić Bilan, Nikola Computing coarse shape groups of solenoids // Mathematical communications 14 (2014) ; 243-251 Koceić Bilan, Nikola; Jelić, Ivan On intersections of the exponential and logarithmic curves // Annales Mathematicae et Informaticae 43 (2014) ; 159-170 Koceić Bilan, Nikola; Uglešić, Nikica The Whitehead type theorems in coarse shape theory // Homology homotopy and applications. 15 (2013) , 2; 103-125 Koceić Bilan, Nikola Towards the algebraic characterization of (coarse) shape path connectedness // Topology and Its Applications 160 (2013) ; 538-545



"Grubi oblik i klasifikacija natkrivanja", voditelj; V. Matijević,

PMF, Split

Bilateralni znanstveno-istraţivaĉki projekt : "Foundation of

shape theory―, PMF, Zagreb, Institut za matematiku, Skopje,

Makedonija



KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Metodika nastave matematike I, Metodika nastave matematike II, Ĉunjosjeĉnice, Konstruktivne metode u geometriji


Metodika nastave matematike I, Metodika nastave matematike II, Konstruktivne metode u geometriji; diplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu, FPMOZ u Mostaru



Mirošević, Ivanĉica; Koceić-Bilan, Nikola; Jurko, Josipa Razliĉiti nastavno-metodiĉki pristupi ĉunjosjeĉnicama // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 27 (2015) ; 1-10 Koceić Bilan, Nikola; Jelić, Ivan On intersections of the exponential and logarithmic curves // Annales Mathematicae et Informaticae 43 (2014) ; 159-170 Koceić Bilan, Nikola; Smajić, Nikolina; Trombetta Burić, Luisa Konstruktivna geometrija u nastavi matematike // Osječki matematički list. 13 (2013) , 1; 74-83 Koceić Bilan, Nikola; Trombetta Burić, Luisa; Lebedina, Ana Klasiĉni grĉki problemi // Zbornik radova Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru. 2012 (2012) ; 47-56

Struĉni i znanstveni radovi iz







http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=177-0372791-0886






metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)


HR.3.1.15 ESF: Razvoj modernih studijskih programa za

izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije,

fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira, 2015-2016, European Social Fund.

(voditelj radne skupine za matematiku)

Voditelj matematiĉke domene projekta „Ne knjiga nego

znanje― (Sveuĉilište u Splitu, uvoĊenje inovativnog sustava za

uĉenja matematiĉkih kolegija)



PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Vlaho Kovaĉević


Sociologija znanosti


Adresa Velebitska 18

Telefon 091 34 51 495


Osobna web stranica www.ffst.unist.hr/vlaho.kovacevic



337686


znanstveni suradnik, 2015.


Docent, 2016.


Društvene znanosti, sociologija


Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu



docent

Podruĉje rada Znanstveno-nastavno

Funkcija Docent na Odsjeku za sociologiju


Zvanje Doktorat znanosti

Ustanova Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova



Materinski jezik hrvatski


engleski, 4





Na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu izvodio sam

seminare:

Preddiplomska razina:


Društvena struktura (2012./2013.), Mikro perspektive u

sociološkim teorijama (2012./2013. 2013/2014, 2014/2015,

2015/2016, 2016/2017.), Makro perspektive u sociološkim

teorijama (2012./2013. 2013/2014, 2014/2015, 2015/2016,

2016/2017.), Suvremene sociološke teorije (2014/2015,

2015/2016, 2016/2017.).

Na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu izvodio sam

predmet:

prediplomska razina: Sociologija znanosti (2013/2014, 2014/2015, 2015/2016, 2016/2017.), Sociologija odgoja i obrazovanja (2014./2015., 2015./2016.),Suvremene sociološke teorije (2016./2017.) Na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu

izvodio sam predmet:

prediplomska razina: Sociologija znanosti (2014/2015, 2015/2016, 2016/2017.), Sociologija prehrane (2015./2016, 2016/2017.). Na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu izvodio sam

predmet:

diplomska razina: Postindustrijsko društvo (2012/2013, 2013/2014), Sociologija puĉke religije (2014/2015, 2015/2016, 2016/2017.).



1.Kovaĉević, V. (2016) Iskustvo i svijest ĉovjeka moderne industrijske civilizacije. Proces u kojem se modernost realizira kao društvo. Zbornik radova. Ĉovjek i industrija s naglaskom na povijesno iskustvo o ĉovjeku u industriji / Julija Lozzi – Barković, Robert Mohović, Nana Palinić, Jasna Rotim Malvić (ur.), Rijeka, Pro torpedo Rijeka (2016), 45-58.

2. Vlaho Kovaĉević, Lovre Bilić; Marin Spetić (2016), Popular Religion in the Life of Students in Split, The International Journal of Interdisciplinary Cultural Studies, vol. 11 (2016), no. 1; 39-54. 3.Kovaĉević, V. (2015) Kulturno-identitetske odrednice bosansko-hercegovaĉkog društvenog konteksta, Zborniku radova Identitetska i kulturna raznolikost BiH i europske perspektive jednog podijeljenog društva, 1: 67-86.

4.Kovaĉević, V. (2014) Vrijednosna orijentacija i kršćanske

vrijednosti. Nova prisutnost. 12(2):221-238.

5.Kovaĉević, V. (2014) Baština Visovca kao proces prijenosa

sjećanja svetog. Godišnjak Titius. Zbornik radova s


meĊunarodnog znanstvenog skupa ―Baština i razvoj –

socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti.‖ 6-7 (6-

7): 249-262.



Znanstveni projekt "Teologija i turizam" organizator Katoliĉki bogoslovni fakultet u Splitu.


Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime prof. dr. sc. Saša Krešić-Jurić


Algebarske strukture


Adresa Šimićeva 13, 21000 Split

Telefon 021-780-042


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/~skresic/



235411


Znanstveni savjetnik, 06. studenog 2012.


Redovni profesor, 19. prosinca 2012.





Datum zaposlenja 1. oţujka 2006.


Redovni profesor

Podruĉje rada Matematiĉka fizika, Algebra

Funkcija Redovni profesor na Odjelu za matematiku PMF-a u Splitu



Ustanova Department of Mathemaics, University of Georgia

Mjesto Athens, USA

Nadnevak 21. kolovoza 1995.


Godina kolovoz 1992. - prosinac 1992.

Mjesto Lawrenceville, USA

Ustanova Department of Mathematics, University of Kansas

Podruĉje usavršavanja Grupno teorijske metode za integrabilne sisteme






Španjolski jezik, poznavanje: 2


KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Algebarske strukture, Parcijalne diferencijalne jednadţbe, Matematika I, Matematika IV


Calculus I, Calculus II, Complex Analysis, University of Georgia, USA, preddiplomski studij Matematika I, Matematika II, Matematika III, Matematika-posebna poglavlja, FESB, Split, preddiplomski i diplomski studij Matematiĉke metode u inţenjerstvu, FESB, Split, doktorski studij


Diferencijalni i integralni raĉun I, Matematiĉka analiza IV, Matematika I, Matematika III, Matematika IV, PMF, Split, preddiplomski studij Algebarske strukture, Parcijalne diferencijalne jednadţbe, diplomski studij


Algebarske strukture, skripta, PMF, Split Diferencijalni i integralni raĉun, skripta, PMF, Split


Krešić-Jurić, Saša; Meljanac, Stjepan; Martinić, Tea, The Weyl realizations of Lie algebras, and left-right duality // Journal of Mathematical Physics 57 (2016) 051704. Krešić-Jurić, Saša Analysis of edge detection in bar code symbols: an overview and open problems // Journal of Applied Mathematics 2012 (2012) 758657 Krešić-Jurić, Saša; Meljanac, Stjepan, Štrajn, Rina Differential algebras on kappa-Minkowski space and action of the Lorentz algebra // Internation Journal of Modern Physics A 27 (10) (2012) 1250057.



1. Liejeve grupe, integrabilni sistemi i simetrije (projekt

MZOS), voditelj projekta

2. Kvantna teorija polja, nekomutativni prostori i simetrije

(projekt MZOS), ĉlan projekta

3. Prema kvantnoj gravitaciji: nekomutativna geometrija,

teorija polja i kozmologija (projekt HRZZ), vanjski

suradnik


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Bernarda Lovrinĉević


Temeljni pojmovi u fizici


Adresa Krleţina 18, 21000 Split

Telefon 0997350839

E-mail adresa [email protected]; [email protected]

Osobna web stranica www.pmfst.hr/~bernarda



317322


Znanstveni suradnik, 14. 4. 2016.


Docent, 25. 5. 2016.







Docent

Podruĉje rada Nastava, istraţivaĉki rad

Funkcija Docent



Ustanova Sveuĉilište u Splitu i Sveuĉilište Pierre et Marie Curie u Parizu

Mjesto Split i Pariz

Nadnevak 23. 10. 2013.


Godina 2010.

Mjesto Salzburg, Austria

Ustanova Universität Salzburg, Naturwissenschaftliche Fakultät

Podruĉje usavršavanja Fizika tekućeg stanja




Engleski, 5


Francuski, 3



Biofizika, diplomski studij iz Biofizike, PMF Split Temeljni pojmovi u fizici, preddiplomski studij iz Fizike, PMF Split Opća fizika 1 (vjeţbe i seminari), preddiplomski studij iz Fizike, PMF Split Uvod u fiziku, preddiplomski studij Informatika-Tehnika, PMF Split Fizika 1, preddiplomski studij Konzervacija-Restauracija, Umjetniĉka akademija, Split; Fizika 2, preddiplomski studij Konzervacija-Restauracija, Umjetniĉka akademija, Split





1. Keţić, B.; Perera, A., Revisiting aqueous-acetone mixtures through the concept of molecular emulsions. The Journal of Chemical Physics, 2012, 137, (13), 134502-6. 2. Keţić, B.; Perera, A., Aqueous tert-butanol mixtures: A model for molecular-emulsions. The Journal of Chemical Physics 2012, 137, (1), 014501-12. 3. Perera, A.; Keţić, B., Fluctuations and micro-heterogeneity in mixtures of complex liquids. Faraday Discussions 2013, 167, 145-158. 4. Keţić-Lovrinĉević, B; Dartois, S.; Perera, A.; Repulsive core-soft models for binary aqueous mixtures. Molecular Physics 2015, 113, (9 – 10), 1108 – 1118. 5. Poţar, M.; Seguier, J.-B.; Guerche J.; Mazighi, R.; Zoranić, L.; Mijaković, M., Keţić-Lovrinĉević, B.; Sokolić, F.; Perera, A., Simple and complex disorder in binary mixtures with benzene as a common solvent. Phys. Chem. Chem. Phys. 2015, 17, 9885-9898.



Formacija i destrukcija domena u vodenim otopinama, HRZZ projekt, 2014.-2017. voditeljica: doc. dr. sc. Larisa Zoranić


Studij za profesora Matematike-Fizike na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu

PRIZNANJA I NAGRADE


Stipendija francuske vlade 2010. godine


Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Lada Maleš


Praktikum iz iInternetskih usluga


Adresa Trondheimska 9

Telefon


Osobna web stranica http://www.ffst.unist.hr/lada.males



225930



Viši predavaĉ, 2013





Datum zaposlenja 2004


Viši predavaĉ

Podruĉje rada

Funkcija


Zvanje Dr.sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike i raĉunarstva, Sveuĉilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2017.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (4)


Talijanski jezik (2)




Raĉunalni praktikum 1 i Raĉunalne mreţe (od 2005 do 2010, studijske grupe IT, MI, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet u Splitu, preddiplomski)


L.Maleš, S.Mladenović (2007), Osnove programiranja za web, Filozofski fakultet u Splitu

Struĉni, znanstveni i umjetniĉki radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz podruĉja predmeta

L. Maleš, M.Mladenović, S.Mladenović, „Znaju li studenti prve

godine što je internet?―, Školski vjesnik : ĉasopis za pedagoška


(najviše 5 referenca) i školska pitanja. 65 (2016) ; pp. 105-117




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja doc.dr.sc. Nikola Marangunić


Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja


Adresa Ĉajkovskoga 5, 21000 Split

Telefon 098 685 318


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/heritage/research/nikola-marangunic/



298981


Znanstveni suradnik, 21.5.2015.


Docent, 01.6.2015.


Interdisciplinarne društvene znanosti (izborna polja 5.05. informacijske i komunikacijske znanosti i 5.06. psihologija)





Docent

Podruĉje rada Interakcija ĉovjeka i raĉunala, kognitivna psihologija, psihologija edukacije

Funkcija Docent na Katedri za društveno humanistiĉke znanosti



Ustanova Filozofski fakultet, Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto 10000 Zagreb

Nadnevak 29.09.2014.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)






Psihologija odgoja i obrazovanja I i II, Diplomski studiji informatike, matematike, kemije, biologije, tehnike Pozitivna psihologija, Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja, Prediplomski studiji informatike, matematike, kemije, biologije, tehnike Kognitivna psihologija, Diplomski studij matematike




1. Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. Technology acceptance model: a literature review from 1986 to 2013. // Universal access in the information society. 14 (2014) , 1; 81-95 (ĉlanak, znanstveni). 2. Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. TAM - ĉetvrt stoljeća istraţivanja. // Suvremena Psihologija. 15 (2012.) , 2; 205-224 3. Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. The Influence of Cognitive and Personality Characteristics on User Navigation: An Empirical Study. // Lecture Notes in Computer Science. 5616 (2009) ; 216-225


1. Nakić, Jelena; Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. Learning Styles and Navigation Patterns in Web-Based Education. // Lecture Notes in Computer Science. 6768 (2011) ; 587-596 2. Marangunić, Nikola. Kognitivni i metakognitivni aspekti motivacijskih procesa za prihvaćanje i korištenje novih tehnologija u funkciji dobi / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 29.09. 2014., 126 str.


1. V-ALERT V-ALERT project aims to support the establishment of an Information Security culture in different ICT user target groups (pupils and teachers, ICT students, academics and enterprise employees) by providing awareness and training through an innovative and immersive e-learning tool. 2. Digiskills DigiSkills aims to bring together and further develop content, services, pedagogies and practices for lifelong learning in school/university/adult population, formulating specific scenarios of use of learning tools and platforms which will be tested with real users from eight countries (Austria, Belgium, Croatia, Greece, Poland, Spain, Switzerland, and the UK), and evaluated in terms of their impact, with a particular attention to institutional as well as pedagogical innovation and change.


Poloţeni ispiti iz metodike, didaktike, pedagogije tijekom studija Psihologije na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu. Poloţeni ispiti Psihologije odgoja i obrazovanja I i II te Razvojne psihologije I i II. Završeni znanstveni poslijediplomski studiji (magisterij i doktorat) iz podruĉja društvenih znanosti, grana Psihologija, polje Opća psihologija.

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime prof.dr.sc. Vlasta Matijević


Uvod u matematiĉku analizu Matematiĉka analiza I Uvod u topologiju


Adresa Ljubićeva 14 b, 21000 Split

Telefon 021619255


Osobna web stranica



109635


Znanstveni savjetnik, 27. sijeĉnja 2010.


Redoviti profesor u trajnom zvanju, 23. oţujka 2016.





Datum zaposlenja 1. studenog 1980.


Redoviti profesor

Podruĉje rada Geometrija i topologija, opća i algebarska topologija, teorija oblika

Funkcija Redoviti profesor Odjela za matematiku PMF-a u Splitu




Mjesto Zagreb

Nadnevak 25. oţujka 1991.


Godina Akadem. god. 1982./3. Ljetni semestar akadem. god. 1989./90. Zimski semestar akadem. god 1997./8.

Mjesto Zagreb

Ustanova Matematiĉki odjel Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta

Podruĉje usavršavanja Opća i algebarska topologija







KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Diferencijalni i integralni raĉun I, Uvod u topologiju, Osnove geometrije, Metriĉki prostori, Normirani prostori, Odabrana opglavlja topologije


Diferencijalni i integralni raĉun I, Osnove geometrije, Uvod u topologiju, preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu Metriĉki prostori, Normirani prostori, Odabrana poglavlja topologije, diplomski studij Matematika, PMF Splitu


Homotopski tip i kategorije oblika, Doktorski studij iz matematike, Sveuĉilište u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu



K. Eda, V. Matijević, Covering maps over solenoids which are not covering homomorphisms // Fundamenta Math. 221 (2013) , 69-82. K. Eda, V. Matijević, Existence and uniqueness of topological group structures on covering spaces over groups // Fundamenta Math. (to appear)



"Grubi oblik i klasifikacija natkrivanja", voditelj; V. Matijević,

PMF, Split

Bilateralni znanstveno-istraţivaĉki projekt : "Foundation of

shape theory―, PMF, Zagreb, Institut za matematiku, Skopje,

Makedonija


PRIZNANJA I NAGRADE


http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=177-0372791-0886


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Saša Mladenović


Uvod u raĉunarstvo Objektno orijentirano programiranje


Adresa R. Boškovića 33

Telefon 099 342 5080


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/heritage/research/sasa-mladenovic/



313294


znanstveni suradnik, 16. lipanj 2011.


docent, srpanj 2011.





Datum zaposlenja veljaĉa 2009.


Docent

Podruĉje rada Umjetna inteligencija, istraţivanje naĉina na koji uĉe inteligentna bića

Funkcija docent na Odjelu za informatiku



Ustanova Sveuĉilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 11. sijeĉanj 2011.


Godina 2002

Mjesto Pariz, Francuska

Ustanova Communication & systemes, systemes d'information, Pariz, Francuska

Podruĉje usavršavanja Tehnologije inteligentnih transportnih sustava i upravljanje projektima informacijske tehnologije




Engleski jezik (5)






Diplomska nastava 1 Inteligentni agenti, 2013.- predavanja, vjeţbe, 180 norma sati 2 Informatiĉki menadţment, 2011.- predavanja, vjeţbe, 450 norma sati


3 Simulacija raĉunalnih sklopova, 2013.- predavanja 90 norma sati 4 Upravljanje znanjem u razvoju programske podrške, 2010.- predavanja, vjeţbe, 540 norma sati 5 VoĊenje projekata za razvoj programske podrške, 2010.-2013. predavanja, vjeţbe, 270 norma sati Preddiplomska nastava 1 Uvod u raĉunarstvo, 2013.-, predavanja, 180 norma sati 2 Programiranje mreţnih aplikacija, 207.-, predavanja i vjeţbe, 540 norma sati 3 Objektno orijentirano programiranje, 2012.- predavanja, 300 norma sati 4 Uvod u umjetnu inteligenciju, 2009.- predavanja, vjeţbe, 480 norma sati 5 Baze podataka, 2008.-2009., vjeţbe, 60 norma sati 6 Raĉunalni praktikum – raĉunalne mreţe, 2007.-2008., vjeţbe, 30 norma sati 7 Raĉunalni praktikum VI, 2007.-2008., vjeţbe, 30 norma sat Poslijediplomska nastava 1 Oblikovanje objektno orijentiranih sustava, 2011.- predavanja, 40 norma sati 2 Raĉunarstvo temeljeno na biološkim sustavima, 2011.- predavanja, 20 norma sati 3 Biologijom nadahnuto raĉunalstvo, 2012.- predavanja, 15 norma sati Program i uvoĊenje novih predmeta Diplomska nastava 1 Informatiĉki menadţment, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu , 2011. – diplomski studij: Informatika – smjer nastavniĉki, Informatika i tehnika – smjer nastavniĉki. 2 Upravljanje znanjem u razvoju programske podrške, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu, 2011. – diplomski studij: Informatika – smjer nastavniĉki. 3 VoĊenje projekata za razvoj programske podrške, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu, 2011. – diplomski studij: Informatika – smjer nastavniĉki. Poslijediplomska nastava 1 Oblikovanje objektno orijentiranih sustava, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu, 2011. - Poslijediplomski Sveuĉilišni studij ―Istraţivanje u edukaciji u podruĉju prirodnih i tehniĉkih znanosti‖ 2 Raĉunarstvo temeljeno na biološkim sustavima, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet Sveuĉilišta u Splitu, 2011. - Poslijediplomski Sveuĉilišni studij ―Istraţivanje u edukaciji u podruĉju prirodnih i tehniĉkih znanosti‖ 3 Biologijom nadahnuto raĉunalstvo, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Splitu, 2012. - Poslijediplomski sveuĉilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija


Maleš, Lada; Mladenović, Saša. Osnove programiranja za web (HTML, JavaScript, XML i XSL) . Split : Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, 2007.


Mladenović, Saša. Mreţne usluge i programiranje . Split : Veleuĉilište u Splitu, Odjel raĉunarstva, 2002.


Štula, Maja; Maras, Josip; Mladenović, Saša. Continuously self-adjusting fuzzy cognitive map with semi-autonomous concepts. // Neurocomputing. 232 (2017) ; 34-51 (ĉlanak, znanstveni). Mladenović, Saša; Krpan, Divna; Mladenović, Monika. Using Games to Help Novices Embrace Programming: From Elementary to Higher Education. // International journal of engineering education. 32 (2016) , 1B; 521-531. Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Granić, Andrina. Learning from Each Other: An Agent Based Approach. // Lecture Notes in Computer Science. 8514 (2014) ; 475-486 Mladenović, Saša; Granić, Andrina; Zaharija, Goran. An Approach to Universal Interaction on the Case of Knowledge Transfer. // Lecture Notes in Computer Science. 8010 (2013) ; 604-613 Mornar, Jure; Granić, Andrina; Mladenović, Saša. System for automatic generation of algorithm visualizations based on pseudocode interpretation // ITiCSE '14 Proceedings of the 2014 conference on Innovation & technology in computer science education / Åsa Cajander ; Mats Daniels ; Tony Clear ; Arnold Pears (ur.). New York, NY, USA : Assocation for Computing Machinery (ACM), 2014. 27-32


Mladenović, Saša; Krpan, Divna; Mladenović, Monika. Using Games to Help Novices Embrace Programming: From Elementary to Higher Education. // International journal of engineering education. 32 (2016) , 1; 521-531 Mladenović, Saša; Ţanko, Ţana; Mladenović, Monika. Elementary Students’ Motivation Towards Informatics Course // Procedia - Social and Behavioral Sciences. Elsevier, 2015. 3780-3787 Krpan, Divna; Rosić, Marko; Mladenović, Saša. Teaching Basic Programming Skills to Undergraduate Students // Proceedings of CIET 2014 / Plazibat, Boţe ; Kosanović, Silvana (ur.). Split : University of Split, 2014. Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Boljat, Ivica. Use of robots and tangible programming for informal computer science introduction // Procedia - Social and Behavioral Sciences. Elsevier Ltd, 2014. Ţanko, Ţana; Mladenović, Monika; Mladenović, Saša. Students attitude towards informatics curricula // ICERI2014 Proceedings. Seville, Spain : ICERI, 2014. 5785-5785


COST TD1406: Innovation in Intelligent Management of Heritage Buildings, 2015-2019, COST (European Cooperation in Science and Technology), istraţivaĉ. IPA4.1.3.1.06.01.c10: Competitive Croatian Higher Education for Better Employment, 2013-2015, IPA grant call Further Development of the Croatian Qualifications Framework,


istraţivaĉ IPA4.1.2.2.02.02.c11: Let’s study Together, 2013-2015, IPA 4 grant project under the umbrella of Instrument for Pre-Accession Assistance, istraţivaĉ. HR.3.1.15 ESF: Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Tea Dragiĉević, 2015-2016, European Social Fund.


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić


Jeziĉna kultura


Adresa Kvaternikova 21, Split

Telefon 0914455613


Osobna web stranica /



260510


viši znanstveni suradnik 9. listopada 2013.


izvanredni profesor 20. prosinca 2013.


humanistiĉke znanosti filologija



Datum zaposlenja 18. studenoga 2003.


profesor

Podruĉje rada humanistiĉke znanosti

Funkcija proĉelnica Odsjeka za uĉiteljski studij


Zvanje dr. sc.

Ustanova Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 21. prosinca 2006.


Godina /

Mjesto /

Ustanova /

Podruĉje usavršavanja /


Materinski jezik hrvatski jezik


engleski jezik (3)


poljski jezik (4)



Ranije iskustvo u nositeljstvu sliĉnih predmeta (navesti naziv predmeta,

Metodika nastave hrvatskoga jezika u Odsjeku za uĉiteljski studij, diplomska razina, od ak. god 2002./2003.


studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Metodika hrvatskoga jezika u Odsjeku za predškolski odgoj, struĉni studij, od 1998./1999. do 2008./2009. Hrvatski jezik u Odsjeku za predškolski odgoj, struĉni studij, od 2005./2006. do 2008./2009. nositeljica i izvoditeljica, od 2009. nositeljica kolegija Teorija i praksa nastave pismenoga izraţavanja u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, diplomski studij, ak. god. 2007./2008. Metodika nastave hrvatskoga jezika u Odsjeku za hrvatski jezik i knjiţevnost Filozofskoga fakulteta u Splitu, diplomski studij, od 2009./2010. Metodika nastave knjiţevnosti u Odsjeku za hrvatski jezik i knjiţevnost Filozofskoga fakulteta u Splitu, diplomski studij, od ak. god. 2013./2014. Uvod u metodiku jeziĉno-umjetniĉkog podruĉja u Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Splitu, dodiplomski studij, od ak. god. 2008./2009.


Nemeth-Jajić, J. Hrvatski književnici u nastavi, Split: Redak, 2011.


1. Nemeth-Jajić, J. Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 19. stoljeću, u knjizi Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost, ur. Paviĉević-Franić, Dunja i Ante Beţen, Zagreb, 2010., str. 218-233. 2. Nemeth-Jajić, J. Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 20. stoljeću, u knjizi Redefiniranje tradicije: dječja književnost, suvremena komunikacija, jezici i dijete, ur. Beţen, Ante i Berislav Majhut, Zagreb, 2011.,str. 337-352. 3. Nemeth-Jajić, J., Milinović, A. Hrvatski jezik na mrežnim forumima, Jezik, god. 59., br. 2., 2012., str. 41-53. 4. Nemeth-Jajić, J. Djela Višnje Stahuljak u nastavnim programima i čitankama, „Zlatni danci 12―, „Ţivot i djelo(vanje) Višnje Stahuljak―, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2011., str. 181-192. 5. Nemeth-Jajić, J. O jeziku i stilu bajke Jež Katarzyne Kotowske u prijevodu Ivane Vidović Bolt, „Zlatni danci 13 – Suvremena djeĉja knjiţevnost‖, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2012., str. 247-254.


1. Nemeth-Jajić, J., Milinović, A. (2011.): Contemporary methodical approaches in Croatian language teaching, Journal of International Scientific Publications: Language, Individual and Society, Volume 5, Part 1, Agapova, Sofia; Gorbunov, Alexandr (ur.). Info Invest, Bulgaria, 2011. http://www.science-journals.eu str. 131-139 2. Milinović, A. i Nemeth-Jajić, J. (2011.), Information and communication technologies in Croatian language teaching, Informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi hrvatskoga jezika, u knjizi Digital techonologies and new forms of learning – Digitalne tehnologije i novi oblici učenja, ed. Milat, J., Faculty of Philosophy University of Split, str. 307-313. 3. Nemeth-Jajić, J. i P. Prvulović (2012.), Zavičajni (čakavski) govor u razrednoj nastavi, Školski vjesnik, god. 61, br. 3, str. 289-304. 4. Nemeth-Jajić, J. (2012.), Rasprava kao metoda poticanja i razvijanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti, Peti hrvatski slavistiĉki kongres, Zbornik radova s meĊunarodnoga znanstvenog skupa odrţanoga u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010., Filozofski fakultet, Rijeka, 2012., str. 883-889.

http://www.science-journals.eu/


5. Nemeth-Jajić, J. (2013), Metodički aspekti čitanja neknjiževnih tekstova, Zbornik radova Čitanje za školu i život, IV. simpozij uĉitelja i nastavnika hrvatskoga jezika, ur. Miroslav Mićanović, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2013., str. 105-115 (dostupno na mreţnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje).


Suradnik istraţivaĉ na dvama znanstvenim projektima: 1. Dramski tekst kao lingvometodički predložak (MZOŠ,

znanstveni projekt prihvaćen 2006.; glavni istraţivaĉ i voditelj projekta: prof. dr. sc. Vlado Pandţić, Filozofski fakultet, Zagreb);

2. Jezično-likovni standardi u početnom čitanju i pisanju na

hrvatskom jeziku (MZOŠ, znanstveni projekt prihvaćen

2006.; glavni istraţivaĉ i voditelj projekta: prof. dr. sc. Ante

Beţen, Uĉiteljski fakultet, Zagreb).


U sklopu studija kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. U sklopu projekta «Ĉitanje i pisanje za kritiĉko mišljenje», 2002./2003. godine u trajanju od 80 sati. Voditeljice: dr. sc. Hicela Ivon, dr. sc. Ivana Tomić-Ferić. Voditeljica je seminara toga projekta od 2006./2007. U sklopu projekta «Aktivno uĉenje i kritiĉko mišljenje u visokoškolskoj nastavi», 2004. godine u trajanju od 16 sati. Voditeljice seminara: prof. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, Ph. D. Sharon B. Kletzien, Višnja Grozdanić, prof.

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime doc. dr. sc. Jurica Perić


Elementarna geometrija Kompleksna analiza Matematiĉki programski alati I Matematiĉki programski alati II


Adresa Duće Vavlje III/12, Dugi Rat

Telefon 0918943065


Osobna web stranica



280130


Znanstveni suradnik, 19. oţujka 2013.


Docent, 15. svibnja 2013.





Datum zaposlenja 01.veljaĉe 2006.


Docent

Podruĉje rada Matematiĉka analiza, Klasiĉne nejednakosti, Operatorski konveksne funkcije

Funkcija Docent na Odjelu za matematiku PMF-a u Splitu




Mjesto Zagreb

Nadnevak 11. prosinca 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova








KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Matematiĉki programski alati I, Matematiĉki programski alati II, Sloţenost algoritama, Elementarna geometrija, Kompleksna analiza, Numeriĉka analiza, Numeriĉka linearna algebra


Matematiĉki programski alati I, Matematiĉki programski alati II; preddiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, PMF u Splitu Sloţenost algoritama; diplomski studij Matematika, smjer raĉunarstvo, PMF u Splitu


Elementarna geometrija; dodiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu, FPMOZ u Mostaru Kompleksna analiza; dodiplomski studij Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu, FPMOZ u Mostaru Numeriĉka analiza; diplomski studij Matematika, smjer raĉunarstvo, diplomski studij Fizika, smjer raĉunarstvo, PMF u Splitu






PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime Ana Perišić, viši predavaĉ


Financijska matematika


Adresa Put Rokića 10, Šibenik

Telefon 0992739645


Osobna web stranica

Godina roĊenja 1985



21.prosinca 2016.


viši predavaĉ




Ustanova zaposlenja Veleuĉilište u Šibeniku

Datum zaposlenja 1.rujna 2009.


viši predavaĉ

Podruĉje rada Statistika, primijenjena matematika

Funkcija Viši predavaĉ na Veleuĉilištu u Šibeniku


Zvanje Sveuĉilišna specijalistica statistiĉkih metoda za ekonomske analize i prognoziranje

Ustanova Sveuĉilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet

Mjesto Zagreb

Nadnevak 11.srpnja 2013.


Godina 1.2014 2.2015 3. 2016

Mjesto 1.Zagreb 2/3. Šibenik

Ustanova 1.Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Matematiĉki odjel. 2/3. Veleuĉilište u Šibeniku

Podruĉje usavršavanja 1.Kvantitativne metode u osiguranju i financijama 2. Kurikulum temeljen na ishodima uĉenja i pouĉavanje usmjereno na studenta 3. Kompetencije i ishodi uĉenja, planiranje nastave i planiranje vrednovanja






Njemaĉki jezik, poznavanje: 4


KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Financijska matematika

Ranije iskustvo u nositeljstvu sliĉnih Matematika, Financijska matematika, Poslovna statistika,


predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

preddiplomski struĉni studij Menadţmenta, Veleuĉilište u Šibeniku Statistika u prometu, Operacijska istraţivanja u prometu; preddiplomski struĉni studij Promet, Veleuĉilište u Šibeniku Statistika, Kvantitativne metode za poslovno odluĉivanje, specijalistiĉki diplomski struĉni studij Menadţmenta, Veleuĉilište u Šibeniku Gospodarska matematika I, Statistika za ekonomiste I, preddiplomski struĉni studij Ekonomika poduzetništva, Veleuĉilište Nikola Tesla u Gospiću


Perišić, A., Devĉić, K. Matematika s primjenom u ekonomiji. Šibenik: Veleuĉilište u Šibeniku 2016.


Perišić, A. Data-driven weights and restrictions in the construction of composite indicators // Croatian Operational Research Review 6 (2015), 1. Perišić, A; Wagner, V. Development index: analysis of the basic instrument of Croatian regional policy // Financial Theory and Practice 39 (2015), 2; 205-236. Perišić, A. Multivariate Classification of Local and Regional Government Units According to Socio-Economic Development // Društvena istraţivanja 23 (2014), 2; 211-231 Perišić, A. ,Goleš, D. Measuring the quality of health care system in Croatia: A benefit of a doubt approach, Proceedings, 16

th International

Symposium on Quality ―Quality and Competitiveness‖, (2015) Opatija.


Perišić, A., Goleš, D., Škrabo, K., Milković, A. The role of online social networks in information timelines in higher education: The example of Polytechnic of Šibenik // Zbornik radova 12. hrvatske konferencije o kvaliteti i 3. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu „Kvalitetom do uspješnog društva―. Brijuni (2012), 267-274. Perišić, A. , Goleš, D. , Devĉić, K. Analysis of the Use of E-learning System: Example of the Polytechnic in Šibenik // Zbornik radova IBC 2012 1st International Internet & Business Conference. Rovinj (2012), 222 – 227.


„T4 –Translational Technology Transfer Training: Training

Blueprints for Accelerated Growth―, Erasmus+ Strateška

partnerstva za strukovno obrazovanje i trening.

„Analsis of Croatian Marine and Maritime industry―, Veleuĉilište

u Šibeniku, Šibenik (2015)


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Strani jezik u struci 1 i 2 (Engleski jezik)


Adresa Zagrebaĉka 21

Telefon 0992966117


Osobna web stranica



275983


Viši znanstveni suradnik, studenti 2013.


Izvanredni profesor, 27.11. 2013.


Humanistiĉke znanosti, filologija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematiĉki fakultet



Izvanredni profesor

Podruĉje rada filologija

Funkcija Šef katedre


Zvanje Dr.sc.

Ustanova Sveuĉilište u Zadru

Mjesto Zadar

Nadnevak 17.12. 2007.


Godina

Mjesto

Ustanova



Materinski jezik hrvatski


njemaĉki 5


engleski 5


talijanski 2



Engleski jezik 1,2,3,4 na dodiplomskom studiju matematike, fizike, tehnike, informatike, biologije i kemije Njemaĉki jezik 1,2,3,4 na dodiplomskom studiju matematike, fizike, tehnike, informatike, biologije i kemije Njemaĉki jezik 1,2,3,4 na dodiplomskom uĉiteljskom studiju, Visoka uĉiteljska škola Split


Struĉni, znanstveni i umjetniĉki Eldi Grubišić Pulišelić, Konstrukcija ženskog identiteta u


radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz podruĉja predmeta (najviše 5 referenca)

njemačkoj drami. Tipizacija ženskih likova u kazališnom zrcalu

70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća, Leykam international, Zagreb

2013, 224 str. ISBN 978-953-340-002-0

Eldi Grubišić Pulišelić / Slavija Kabić: „Giftige Früchte der

Mutterschaft in der kroatischen Frauenliteratur der ersten Hälfte

des 20. Jahrhunderts―, u: Zeitschrift für Slawistik, 56 (2011), 1;

Berlin 2011., str. 49-65. ISSN 0044-3506

Eldi Grubišić Pulišelić: Cultural-historical discussion „The

female Soul in the light of History“ by Mavro Špicer, Zeitschrift

für Slawistik, 60 (2015),1; Berlin 2015., str. 67-82.




Na dodiplomskom studiju, profesorski smjer, studij njemaĉkog i engleskog jezika i knjiţevnosti

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime doc.dr.sc. Gordan Radobolja


Vektorski prostori I


Adresa Trg Hrvatske bratske zajednice 1, Split

Telefon 098744725


Osobna web stranica



292425


znanstveni suradnik, 12.svibnja 2015.


docent, 8. srpnja 2015.





Datum zaposlenja 3. sijeĉnja 2007.


Docent

Podruĉje rada Reprezentacije beskonaĉno—dimenzionalnih Liejevih algebri, Algebre verteks operatora

Funkcija docent na Odjelu za matematiku




Mjesto Zagreb

Nadnevak 28. rujna 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova








KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Algebra II, Matematika II, Vektorski prostori I


Vektorski prostori I; preddiplomski studij Matematika, diplomski studij Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu, FPMOZ u Mostaru Algebra II; diplomski studij Matematika, PMF Splitu Matematika II; preddiplomski studij Fizika, Informatika, Informatika i tehnika


Struĉni, znanstveni i umjetniĉki Radobolja, Gordan



Application of Vertex Algebras to the Structure Theory of Certain Representations Over the Virasoro Algebra // Algebras and representation theory 17 (2013), 4; 1013-1034 Radobolja, Gordan Subsingular vectors in Verma modules, and tensor product modules over the twisted Heisenberg-Virasoro algebra and W(2, 2) algebra // Journal of mathematical physics (0022-2488) 54 (2013), 7; 071701-071725 Adamović, Draţen; Radobolja, Gordan Free field realization of the twisted Heisenberg-Virasoro algebra at level zero and its applications // Journal of pure and applied algebra (0022-4049) 219 (2015), 10; 4322-4342 Adamović, Draţen; Radobolja, Gordan On Free Field Realizations of W(2, 2)-Modules // Symmetry Integrability and Geometry – Methods and Applications (1815-0659) 12 (2016), 113



Algebarske i kombinatorne metode u teoriji verteks algebri,

projekt HRZZ 2634 (2013 - )

Znanstveni centar izvrsnosti QuantiXLie (2016 - )



PRIZNANJA I NAGRADE











Titula, ime i prezime nositelja prof.dr.sc. Marko Rosić


Programiranje II Strukture podataka i algoritmi


Adresa Ivana Rendića 49, 21000 Split

Telefon


Osobna web stranica



226885


Znanstveni savjetnik, 16. prosinca 2010.


Redoviti profesor, trajno zvanje, 27. travnja 2016.


Znanstveno podruĉje tehniĉkih znanosti, polje raĉunarstvo


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematiĉki fakultet, Sveuĉilište u Splitu



Redoviti profesor, trajno zvanje

Podruĉje rada Napredne web tehnologije, inteligentni agenti, raspodijeljeni sustavi, sustavi e-uĉenja

Funkcija Redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za informatiku



Ustanova Sveuĉilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raĉunarstva

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2004.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)





Na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu od 1996. godine je obavljao ili obavlja poslove vezane za realizaciju nastave iz kolegija Programiranje I (1996-2004 asistent, 2004-2005 nositelj kolegija), Programiranje II (nositelj kolegija 2005-2013), Strukture podataka i algoritmi (1996-2004 asistent, 2004-2013 nositelj kolegija), Objektno orijentirano programiranje (nositelj kolegija 2005-2013), Računalni praktikum (1996-2004 asistent), Raspodijeljeni sustavi (nositelj kolegija 2005-), Inteligentni agenti (nositelj kolegija 2005-) i


Sustavi obrazovanja na daljinu (nositelj kolegija 2005-2011), Tehnologije sustava e-učenja (2011-).


Interni skripti


Mladenović, Monika; Rosić, Marko; Mladenović, Saša. Comparing Elementary Students’ Programming Success based on Programming Environment. // I.J. Modern Education and Computer Science. 8 (2016) , 8; 1-10 (ĉlanak, znanstveni). Mladenović, Monika; Ţanko, Ţana; Rosić, Marko Elementary students’ attitude towards programming in the Republic of Croatia, //Proceedings of CIET 2014/ Plazibat, Boţe ; Kosanović, Silvana (ur.). Split: University of Split, 2014. (predavanje, meĊunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni) Krpan, Divna; Mladenović, Saša; Rosić, Marko. Undergraduate Programming Courses, Students’ Perception and Success // International Conference on New Horizons in Education, INTE 2014. Procedia - Social and Behavioral Sciences, Elsevier, 2014. 3868-3872 (predavanje,meĊunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni)




Diplomski studij Matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Fakultet elektrotehnike i raĉunarstva Sveuĉilišta u Zagrebu: Plaketa "Josip Lonĉar" za istaknutu doktorsku disertaciju (2004).


Titula, ime i prezime izv.prof.dr.sc. Tanja Vuĉiĉić


Linearna algebra


Adresa Zvonimirova 125, 21210 Solin

Telefon 021619236


Osobna web stranica http://www.pmfst.unist.hr/~vucicic/



105526


Viši znanstveni suradnik, 17. listopada 2007.


Izvanredni profesor, 18. prosinca 2013.





Datum zaposlenja 16. prosinca 1982.


Izvanredni profesor

Podruĉje rada Diskretna matematika, Konaĉne geometrije, Teorija dizajna

Funkcija Izvanredni profesor Odjela za matematiku PMF-a u Splitu




Mjesto Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova







Francuski jezik, poznavanje: 3


Talijanski jezik, poznavanje: 2

KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Linearna algebra, Algebra I, Matematika III, Diferencijalne jednadţbe, Biostatistika


Linearna algebra, Obiĉne diferencijalne jednadţbe; preddiplomski studiji Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu. Linearna algebra I, Linearna algebra II; dodiplomski studij FPMZiOP u Splitu. Diferencijalne jednadţbe; FPMOZ u Mostaru (dodiplomski studij). Matematika III i Matematika IV; preddiplomski studiji Informatika, Fizika i informatika, Informatika i tehnika i


Inţenjerska fizika, PMF u Splitu. Algebra i Algebra I; diplomski studij Matematika, teorijski smjer, PMF u Splitu. Statistika; diplomski studij Biologija i kemija, PMF u Splitu, preddiplomski studiji Biologija i ekologija mora i Morsko ribarstvo, Odjel za studije mora Sveuĉilišta u Splitu. Primijenjena matematika; KTF Split (dodiplomski studij).



1. Mandić, Joško; Vuĉiĉić, Tanja.

On the existence of Hadamard difference sets in groups of order 400. // Advances in Mathematics of Communications. 10 (2016) , 3; 547-554

2. Braić, Snjeţana; Mandić, Joško; Vuĉiĉić, Tanja. Primitive Block Designs with Automorphism Group PSL(2,q). // Glasnik matematički. 50 (2015) , 1; 1-15

3. Kovaĉević, Jelena; Mandić, Joško; Vuĉiĉić, Tanja. Geršgorinova lokacija spektra i primjene. // Osječki matematički list. 14 (2014) , 1; 35-50

4. Golemac, Anka; Mimica, Ana; Vuĉiĉić, Tanja. Od königsberških mostova do kineskog poštara. // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 21 (2012) ;

5. Golemac, Anka; Šarac, Danijela; Vuĉiĉić, Tanja. Pascalov trokut za t-dizajne. // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 21 (2012) ;



―Tranzitivne grupe i s njima povezane diskretne strukture―,

voditeljica: Anka Golemac, PMF Split (Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa RH, 2007.-2013.)


PohaĊala Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje Sveuĉilišta u Splitu, FF Zadar, OOUR PMZiOP u Splitu 1990. godine. Poloţila kolegije Pedagogija (nositeljica m. Buj) i Psihologija (nositeljica M. Nazor).

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja prof.dr.sc. Damir Vukiĉević


Teorija grafova Teorija igara


Adresa Vojka Krstulovića 23, HR-21000 Split

Telefon 095/850-24-01


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/vukicevic/



256631


Znanstven savjetnik, 30. 03. 2011


Redoviti profesor u trajnom zvanju, 15. 01. 2017.


Znanstveno podruĉje prirodnih znanosti, polje matematika


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematiĉki fakultet



Redoviti profesor u trajnom zvanju

Podruĉje rada Diskretna matematika, teorija grafova, matematiĉka kemija, kompleksne mreţe, rudarstvo podataka

Funkcija Redoviti profesor u trajnom zvanju na odjelu za matematiku




Mjesto Split

Nadnevak 16.04.2003


Godina

Mjesto

Ustanova








KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Teorija grafova, Teorija igara


Kombinatorna i diskretna matematika, preddiplomski studij; Teorija igara, diplomski studij; Osnove teorije strateških igara, diplomski studij; Metodika nastave primijenjene matematike, diplomski studij. Dobio dobre ocjene na studentskim anketama i nekoliko nominacija u izboru za najprofesora.


Struĉni, znanstveni i umjetniĉki D. Vukiĉević, J. ĐurĊević, I. Gutman: Limitations of Pauling



Bond Order Concept, Polycyclic Aromatic Compounds, 32 (2012) 36-47. M. Eliasi, D. Vukiĉević: Comparing the Multiplicative Zagreb Indices, MATCH, Communications in Mathematical and in Computer Chemistry, 69 (2013) 765-773. D. Vukiĉević, G. Caporossi: Network descriptors based on betweenness centrality and transmission and their extremal values, Discrete Applied Mathematics, 161 (2013) 2678-2686. S. Antunović, T. Kokan, T. Vojković, D. Vukiĉević, Generalised Network Descriptors, Glasnik Matematiĉki, 48 (2013) 211-230. J. Govorĉin, R. Škrekovski, V. Vukašinović, D. Vukiĉević: A measure for a balanced workload and its extremal values, Discrete Applied Mathematics, 200 (2016) 59-66.



*) ĉlan projekta: Diskretni matematika i primijene (tri ciklusa, šifre: 037009, 0037117, 037-0000000-2779), izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske *) voditelj projekta: Diskretni matematiĉki modeli u kemiji, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske *) suvoditelj projekta: Primjena diskretne matematike za identifikaciju kemijski aktivnih struktura – meĊunarodni Hrvatsko-Slovenski projekt, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Republike Slovenije *) suvoditelj projekta: Teorijska svojstva jadranskih indeksa i jadranskih matrica – meĊunarodni Hrvatsko-Slovenski projekt, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Republike Slovenije *) ĉlan projekta: Graph-theoretical methods fornanostructures and nanomaterials – meĊunarodni Hrvatsko-Kineski prijekt, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i tehnologije republike Kine


Dodiplomski studij matematike i informatike, zvanje profesor matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Rektorska nagrada 1994/1995 Rektorska nagrada 1995/1996 Rektorska nagrada 1996/1997 2007 Nagrada MeĊunarodne akademije matematiĉke kemije za mlade znanstvenike (mlaĊe od 40 godina) 2008 Druga nagrada na FameLab natjecanju u Splitu (natjecanje u popularizaciji znanosti) 2010 Primljen u ĉlanstvo MeĊunarodne akademije matematiĉke kemije kao najmlaĊi ĉlan 2014- Tajnik MeĊunarodne akademije matematiĉke kemije


3.4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na sveuĉilišnom preddiplomskom studiju Matematika koji se mogu upisati po

jednoj godini studija s obzirom na prostor, opremu i broj stalno zaposlenih nastavnika Prirodoslovno

matematiĉkog fakulteta, prvenstveno Odjela za matematiku je 50.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Procjena je da će troškovi studiranja po studentu za jednu godinu ovoga studija iznositi oko 30.000,00

kuna.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrĎuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

Dokumenti su vidljivi na sljedećoj web stranici Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta:

http://www.pmfst.unist.hr/osiguranje-kvalitete/

Statut Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2016/03/Statut.pdf

Strategija razvoja Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/03/PMF-Strategija-razvoja-2015-2017.pdf

Samoanaliza Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/11/Samoanaliza_PMFST.pdf

Politika kvalitete Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/07/scanPolitikaKvalitete.pdf

Priruĉnik o sustavu osiguranja kvalitete Sveuĉilišta u Splitu: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/10/Prirucnik_osiguravanja_kvalitete_svust.pdf

Izvješće o unutarnjoj prosudbi Sustava za osiguranje kvalitete Sveuĉilišta u Splitu:

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/Izvjesce-unutarnja-prosudba-2014-

FIN.pdf

Odbor za unaprjeĊenje kvalitete Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta

Planovi i Izvješća o radu Odbora za unaprjeĊenje kvalitete Prirodoslovno-matematiĉkog

fakulteta

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najĉešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveuĉilišni ured), naĉin obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloţenom dokumentu, navesti ime dokumenta i ĉlanak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika organizira Sveuĉilište u Splitu, a

provodi Odjel za kvalitetu Sveuĉilišta u Splitu u suradnji s Odborima za

unaprjeĊenje kvalitete na sastavnicama. Takva jedinstvena sveuĉilišna

studentska anketa na Sveuĉilištu u Splitu, kao jedan od vaţnih elemenata

sustava osiguravanja kvalitete nastave, poĉela se provoditi akademske

godine 2008./09. i traje do danas. Postupak je detaljno opisan u Pravilniku o

http://www.pmfst.unist.hr/osiguranje-kvalitete/

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/03/Statut.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/03/Statut.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/03/PMF-Strategija-razvoja-2015-2017.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/03/PMF-Strategija-razvoja-2015-2017.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/11/Samoanaliza_PMFST.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/11/Samoanaliza_PMFST.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/scanPolitikaKvalitete.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/scanPolitikaKvalitete.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/10/Prirucnik_osiguravanja_kvalitete_svust.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/10/Prirucnik_osiguravanja_kvalitete_svust.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/Izvjesce-unutarnja-prosudba-2014-FIN.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/Izvjesce-unutarnja-prosudba-2014-FIN.pdf


postupku studentskog vrjednovanja nastavnog rada Sveuĉilišta u Splitu iz

2013. god.

Postupak obuhvaća anketiranje studenata jedinstvenim i standardiziranim

anketnim upitnikom, koji se dostavljaju sastavnicama od strane Odjela za

kvalitetu. Dostavljanje ispunjenih anketnih listića je u nadleţnosti Odbora za

unaprjeĊenje kvalitete pojedinih sastavnica, a njihovu obradu dovršava Odjel

za kvalitetu pomoću specijalnog softwera EvaSys. Zbirni rezultati za

sastavnicu, te pojedinaĉni rezultati za svakog nastavnika i predmet,

dostavljaju se dekanu i voditelju Odbora za unaprjeĊenje kvalitete.

Na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu je u akademskog godini 2015./16.

prvi put provedena elektroniĉka anketa, no, rezultati su pokazali jako slab

odaziv studenata, te se razmatraju mogućnosti za povećanje broja

anketiranih studenata.

Praćenje ocjenjivanja i usklaĊenosti ocjenjivanja s oĉekivanim ishodima uĉenja

Procedure, pravila i kriteriji za ocjenjivanje studenata obuhvaćaju: naĉin polaganja ispita, uvjete za izlazak na ispit, naĉin vrednovanja preko kolokvija, seminara, aktivnog sudjelovanja na nastavi, ispita i ostalih obveza, uvjete za dobivanje potpisa, popis literature za pripremu ispita, te podatke o nastavniku, asistentu i sl. na uvodnim predavanjima i objavom izvedbenih planova na mreţnim stranicama Fakulteta studente se upoznaje s naĉinom ocjenjivanja, terminima konzultacija, kolokvija i ispita te standardima kvalitete za pojedini predmet.

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces uĉenja i pouĉavanja

Cilj studentskog vrjednovanja rada administrativnih i struĉnih sluţbi te drugih

vidova studentskog ţivota je utvrditi stavove studenata o infrastrukturi

sastavnice, radu sluţbi sastavnice (knjiţnica, studentska referada, uprava),

studentskom zboru sastavnice, o studentskom smještaju, prehrani, sportu i

rekreaciji te zdravstvenoj zaštiti. Postupak se provodi prema Priruĉniku

osiguravanja kvalitete Sveuĉilišta u Splitu (stranica 60.) i anketnom upitniku

usvojenom od strane Senata. Vrjednovanje provodi Odjel/Centar za kvalitetu

u suradnji s Odborom za unaprjeĊenje kvalitete. Podatke obraĊuje i rezultate

dostavlja Odjel za kvalitetu.

Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Studenti se za pomoć, savjete i podršku mogu javiti proĉelnicima Odjela,

prodekanu za nastavu, djelatnicama Referade za studentska pitanja.

TakoĊer, mogu se savjetovati i s kolegama u okviru Studentskog zbora,

potraţiti informacije na web stranicama Fakulteta. Na poĉetku akademske

godine izraĊuje se plan konzultacija s nastavnicima. Studenti se, po potrebi,

svojim predmetnim nastavnicima obraćaju direktno putem e-maila. Pri izradi

završnog i diplomskog rada svi studenti dobivaju mentore, koje uglavnom

samostalno odabiru. Za sada ne postoji formalni oblik vrjednovanja podrške

studentima.

Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Analizu uspješnosti studiranja na studiju u cjelini provodi Odjel za kvalitetu

Sveuĉilišta u Splitu. Postupak se provodi prema Priruĉniku osiguravanja

kvalitete Sveuĉilišta u Splitu (stranica 59.). Analiza se provodi jednom

godišnje, obiĉno na poĉetku akademske godine za prethodnu akademsku

godinu, pomoću anketnog upitnika što ga ispunjavaju sastavnice Sveuĉilišta i

dostavljaju Odjelu za kvalitetu. Rezultate provedene analize i mjere za

poboljšanje uspješnosti studiranja voditelj Centra za unaprjeĊenje kvalitete

prezentira Senatu Sveuĉilišta u Splitu, a informacije dobiju i dekanati svih

sastavnica kako bi se informacije finalno proslijedile zaposlenicima i

studentima. Na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu praćenje prolaznosti


po predmetima i na studiju u cijelosti omogućavaju sustav ISVU, te novi

sustav, razvijen na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu pod nazivom

MENTOR.

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Postupak provedbe ankete o vrjednovanju cjelokupnog studija nakon obrane

završnog/diplomskog rada provodi Centar za unaprjeĊenje kvalitete

Sveuĉilišta u Splitu.

http://www.unist.hr/LinkClick.aspx?fileticket=9Xt0gSkhtbQ%3d&portalid=0

Korištenjem platforme Evasys diplomiranim studentima dostavlja se

elektroniĉkim putem jedinstveni anketni upitnik, kojeg je definirao Centar za

kvalitetu Sveuĉilišta u Splitu.

Cilj ankete je ispitati mišljenje studenata o razliĉitim aspektima studija kojeg

su završili te utvrditi ĉime su bili najmanje zadovoljni kako bi se pokušali

unijeti pozitivni pomaci u kvaliteti sadrţaja i izvedbe studija. Obradu podataka

provodi Centar za unaprjeĊenje kvalitete Sveuĉilišta u Splitu i rezultate

dostavlja dekanu i voditelju Odbora za unaprjeĊenje kvalitete. Studenti se

takoĊer informiraju o zbirnim rezultatima anketa.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, trţište rada i ostale relevantne organizacije)

Povratne informacija o kvaliteti studijskih programa dobivaju se temeljem mišljenja bivših studenata koji izraţavaju svoju procjenu osposobljenosti za potrebe struke ili nastavka studiranja. Povremeno se dobivaju informacije i od nekih poslodavaca, kako bi se procijenilo njihovo zadovoljstvo kadrom koji se osposobljava na studijskim programima PMF-a. Od 2014. godine djeluje Alumni PMFST, Udruga bivših studenata i prijatelja Prirodoslovno - matematiĉkog fakulteta u Splitu. Kako je udruga osnovana relativno nedavno, do sada su odrţana predavanja na razliĉite teme, ali suradnja je i dalje temeljena na individualnim kontaktima, što se nadamo unaprijediti u idućem periodu. Posebno je vaţno naglasiti suradnju s bivšim studentima koji rade kao uĉitelji u osnovnim i nastavnici u srednjim školama. Za sada se kroz neformalne razgovore i prijedloge ĉlanova udruge alumni oblikuju novi prijedlozi za unaprjeĊenje studijskih programa.

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provoĊenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Vrjednovanje studentske prakse provodi se usmeno od strane predmetnog

nastavnika. Ujedno je student duţan priloţiti dnevnik rada i obradu odabrane

teme struĉne prakse.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Interne ankete za potrebe raznih tijela i sluţbi Fakulteta.

Formalno i neformalno savjetovanje s kolegama u struci na razini Fakulteta i šire.

Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Informiranje vanjskih dionika o studijskim programima najĉešće se odvija putem sluţbenih mreţnih stranica Fakulteta (http://www.pmfst.unist.hr/), te istih stranica na engleskom jeziku (http://www.pmfst.eu/) kao i na upit proĉelnicima i prodekanu za nastavu.

Budući studenti mogu dobiti detaljne informacije o programima na smotrama Sveuĉilišta, prilikom kojih se tiska adekvatna brošura, te drugi promidţbeni materijali, koji se obnavljaju i unaprjeĊuju svake godine.

Medijsko predstavljanje (nastavnici i studenti povremeno objavljuju priloge i daju intervjue za razliĉite tiskane i elektronske medije).

http://www.unist.hr/LinkClick.aspx?fileticket=9Xt0gSkhtbQ%3d&portalid=0

http://www.pmfst.unist.hr/

http://www.pmfst.eu/


Vrlo efikasnim su se pokazale i organizacije dogaĊanja poput Festivala

znanosti, Noći istraţivaĉa, Zlatne veĉeri matematike na kojima sudjeluju

studenti preddiplomskih i diplomskih studija PMF-a, uĉenici, nastavnici

PMF-a kao i nastavnici matematike osnovnih i srednjih škola sa šireg

splitskog podruĉja.

Studente završnih godina preddiplomskih studija matematike na PMF-u

proĉelnik, na prigodnom susretu, informira o mogućnostima nastavka

studiranja na diplomskim studijima PMF-a, kompetencijama koje se

završetkom tih studija stjeĉu kao i o mogućnostima zapošljavanja.

Odjel za matematiku jednom godišnje organizira posjet PMF-u splitskih

maturanata zainteresiranih za studij matematematike pod nazivom:

Maturanti u gostima Matematici na PMF-u, pri ĉemu dobiju sve potrebne

informacije o studiju i sudjeluju u prigodnim radionicama s popularnim

matematiĉkim temama. Po potrebi Odjel za matematiku organizira

promociju studija i u drugim dalmatinskim gradovima.

Documents

matematički fakultet Sveučilišta u Splitu - pmfst.unist.hr · Preddiplomski sveučilišni studij Matematika 3 studija, osim po osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske moţemo