Click here to load reader

MATERIJAL ZA XXII. SAVJETOVANJE UDRUŽENJA: NA VRATIMA

  • View
    218

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of MATERIJAL ZA XXII. SAVJETOVANJE UDRUŽENJA: NA VRATIMA

  • MATERIJAL ZA XXII. SAVJETOVANJE UDRUENJA:

    NA VRATIMA REFORME HRVATSKOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA

  • 426

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

  • 427

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Dragan Novosel*

    Matko Paji**

    DRAVNI ODVJETNIK KAO GOSPODAR NOVOG PRETHODNOG KAZNENOG POSTUPKA

    U ovom radu prikazuje se poloaj dravnog odvjetnika u svim podstadijima prethodnog postupka, njegove ovlasti i dunosti te od-nos s drugim dravnim tijelima i drugim subjektima koji sudjeluju u prethodnom kaznenom postupku. Pored prikaza normativnog okvi-ra predvienog novim Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o dravnom odvjetnitvu, Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima te Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminali-teta, iznesena su i prva iskustva u primjeni novog Zakona u predmetima iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminali-teta. Nadalje, u radu se iznose injenice na osnovi kojih se moe ocije-niti u kojoj je mjeri proglaavanje dravnog odvjetnitva gospodarom prethodnog postupka doista opravdano, tj. u kojoj je mjeri takva ocje-na odnosa snaga u prethodnom kaznenom postupku prema novom Zakonu o kaznenom postupku doista zasnovana na prikladnim pravnim rjeenjima, ali se daje i odgovor, kako na osnovi rjeenja u novom Zako-nu o kaznenom postupku, tako i na osnovi komparativnog pregleda, na pitanje ima li dravni odvjetnik ne samo normativnu, papirnatu, ve i stvarnu mogunost doista i biti gospodar prethodnog postupka.

    1. UVOD

    Glavno obiljeje novog Zakona o kaznenom postupku1 jest potpuna promje-na koncepta prethodnog postupka, pri emu su korjenite promjene doivjeli svi podstadiji prethodnog postupka. Iako su i odluivanje o kaznenoj prijavi i provoenje izvida kaznenih djela drukije ureeni, najvee promjene doivjeli su istraga i stadij optuivanja. Pokretanje i voenje istrage, kao sredinjeg

    * Dragan Novosel, zamjenik glavnog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske** Matko Paji, asistent na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveui-

    lita u Splitu1 Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine br. 152/08 i 76/09. U nastavku rada brojevi

    zakonskih lanaka bez oznake zakona oznaavaju lanke Zakona o kaznenom postupku.

    UDK 343.163 343.123

    Primljeno 15. listopada 2009.Pregledni znanstveni rad

  • 428

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    podstadija prethodnog postupka, nije vie u nadlenosti istranog suca, ve je povjereno dravnom odvjetniku. Ta injenica, zajedno s veim ovlastima dravnog odvjetnika u provoenju izvida, navodi na prvi pogled na zakljuak da je dravni odvjetnik postao gospodar prethodnog kaznenog postupka.2

    U ovom se radu prikazuje poloaj dravnog odvjetnika u svim podsta-dijima prethodnog postupka, njegove ovlasti i dunosti te odnos s drugim dravnim tijelima i drugim subjektima koji sudjeluju u prethodnom kaznenom postupku. Pored prikaza normativnog okvira predvienog novim Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o dravnom odvjetnitvu,3 Zakonom o poli-cijskim poslovima i ovlastima4 te Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta5, iznijet e se i prva iskustva u primjeni novog Zakona u predmetima iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organi-ziranog kriminaliteta. Sve e to pridonijeti utvrivanju injenice u kojoj je mjeri proglaavanje dravnog odvjetnitva gospodarom prethodnog postupka doista opravdano, tj. u kojoj je mjeri takva ocjena odnosa snaga u prethod-nom kaznenom postupku prema novom Zakonu o kaznenom postupku doista zasnovana na prikladnim pravnim rjeenjima, ali i odgovoru na vrlo vano pi-tanje ima li dravni odvjetnik ne samo normativnu, papirnatu, ve i stvarnu mogunost doista i biti gospodar prethodnog postupka. Naravno, konanu i najmjerodavniju ocjenu tog pitanja dat e praksa, no smatramo da je svakako korisno razmotriti pravni, ali i stvarni poloaj i odnos subjekata te upozoriti na neke mogue probleme.

    2. PROMJENA POLOAJA I ULOGE DRAVNOG ODVJETNIKA U KAZNENOM POSTUPKU

    Treba istaknuti da nakon poetne primjene novog Zakona o kaznenom postupku za kaznena djela iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i or-ganiziranog kriminaliteta tek postaje vidljivo koliko je promijenjen poloaj dravnog odvjetnika u prethodnom postupku. Bez ikakve zadrke moemo rei da stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku i uvoenjem novih ovlasti dravnog odvjetnika u prethodnom postupku nastaju velike promjene za dravne odvjetnike, ali i za policiju. Poetna iskustva pokazuju da dravni odvjetnik, istina, ima znaajne ovlasti u prethodnom postupku, ali ta prva iskustva pokazuju da je to daleko od uloge gospodara jer dravni odvjetnik ima cijeli niz novih dunosti i odgovornosti, pri emu je uloga suda

    2 I u obrazloenju Nacrta Prijedloga Zakona o kaznenom postupku (lipanj 2008.) stoji da dravni odvjetnik postaje dominus litis prethodnog postupka. Nacrt., str. 205.

    3 Narodne novine br. 76/09.4 Narodne novine br. 76/09.5 Narodne novine br. 76/09.

  • 429

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    kao garanta zatite temeljnih prava osumnjienika i openito nadzora nad zakonitim provoenjem radnji u prethodnom postupku naglaenija nego u drugim slinim sustavima.

    Neprijeporno je da e tradicionalni tuitelj kakvog smo imali godinama nestati. Sadanji pristup je pasivan, dravni odvjetnik eventualno ima koordi-nativnu ulogu i u velikoj veini sluajeva policija je ta koja nosi teret izvida.

    Novi dravni odvjetnik mora poznavati ne samo kazneno pravo nego i kri-minalistiku, mora od poetka biti u svojim predmetima, vie ne moe sjediti u svojoj kancelariji i pisanim putem traiti obavijesti i podatke koji mu tre-baju.6 Dravni odvjetnik mora pratiti rad policije kad je naloio provoenje izvida, mora raditi zajedno s policijom odnosno s drugim slubama kako bi bio uspjean u postupku. Vie dravni odvjetnik u imalo sloenijem predmetu nee moi donijeti odluku o prijavi, optuiti odnosno odbaciti kaznenu prija-vu, a da uope nije kontaktirao s policijskim slubenikom ili slubenikom u drugim dravnim tijelima koja su ovlatena i duna otkrivati i prijavljivati kaznena djela. Iako se moe initi da dravni odvjetnik, posebno tijekom izvi-da, i danas postupa na slian nain, razlike u njegovim ovlastima i postupanju bit e daleko vee nego to se to na prvi pogled ini. Dosljedno razdvajanje funkcije prikupljanja podataka za optubu, koji posao obavlja dravni odvjet-nik, od funkcije odluivanja u postupku, koje je pravo i dunost suca, dovodi do drugog pristupa, do istina novih ovlasti dravnog odvjetnika, ali i do daleko vee odgovornosti. Dravni odvjetnik je taj koji odluuje o dinamici provoenja pojedinih radnji tijekom prethodnog postupka, o tome hoe li poje-dine radnje provesti sam ili e traiti od policije i drugih tijela ili istraitelja da ih provode.

    Aktivan pristup dravnog odvjetnika znai od prvog trenutka planiranje rada u predmetu, dogovor s policijom i po potrebi s drugim dravnim tijelima, a u sluaju provoenja dokaznih radnji ili istrage, dravni odvjetnik je taj koji donosi odluke, ne samo o tome hoe li sam provoditi dokazne radnje ili e naloiti njihovo provoenje istraitelju ve i o tome kako e i na koji nain te dokazne radnje biti provedene.

    To je bitno nov pristup i dravni odvjetnici moraju mijenjati svoj nain rada. Naime, u sluaju pasivnosti dravnog odvjetnika, policija i druga dravna tije-la trait e njegove naloge i on jednostavno nee moi svoje ovlasti prebaciti

    6 Jo je Franz von Liszt u svom berlinskom predavanju iz 1900. godine pod nazivom Zadaci i metode kaznenopravne znanosti istaknuo da je pedagoki zadatak kaznenopravnih znanosti u irem smislu obrazovati kriminalistikog praktiara, i to kako juristiko-loginom podukom u kaznenom pravu i kaznenom postupku (kaznenopravna znanost u uem smislu), tako i praktiko-tehnikim kolovanjem u ustanovljenju uina (kriminalistika). Horvati, elj-ko; Cvitanovi, Leo: Politika suzbijanja kriminaliteta, Zagreb, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija, 1999., str. 79.

  • 430

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    na drugog. Ako bi se to i dogodilo, moe biti rije samo o jednostavnim pred-metima manjeg znaenja u kojima i danas policija bez tekoa provodi izvide i podnosi kvalitetne prijave.

    3. POLOAJ I OVLASTI DRAVNOG ODVJETNIKA U KAZNENOM POSTUPKU PREMA NOVOM ZAKONU O KAZNENOM POSTUPKU I ZAKONU O DRAVNOM ODVJETNITVU

    Zakon o kaznenom postupku zadrao je dosadanji osnovni koncept, to jest prvenstveno ureenje samog kaznenog postupka, tako da su u njemu dane samo osnovne odredbe o prethodnom postupku i detaljne odredbe o istrazi i optuivanju u prethodnom postupku, dok se odredbe o postupanju dravnog odvjetnika i policije u kaznenom progonu nalaze u posebnim, tzv. doticaj-nim zakonima, i to Zakonu o policijskim ovlastima i poslovima i Zakonu o dravnom odvjetnitvu.

    lankom 38. Zakona o kaznenom postupku slino, kao dosadanjim lankom 42. Zakona o kaznenom postupku iz 1997. godine7 (u nastavku: ZKP/97), ureuju se osnovna prava i dunosti dravnog odvjetnika. Temelj-no pravo i glavna dunost dravnog odvjetnika po tom lanku jest progon poinitelja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti. Znaajna novina u usporedbi s dosadanjim ovlastima dravnog odvjetnika njegova je nova uloga u istrazi, on donosi nalog i provodi istragu. Pored toga lankom 38. Zakona znatno su proirene njegove ovlasti u primjeni oportuniteta i openito u sporazumijevanju s okrivljenikom.

    3.1. Kazneni progon

    Glava XVI. novog Zakona o kaznenom postupku, pod nazivom: Kazneni progon, podijeljena je u etiri odjeljka: 1. Kaznena prijava, 2. Izvidi kaznenih djela, 3. Odbacivanje kaznene prijave i odustajanje od kaznenog progona pre-ma posebnom zakonu te 4. Dokazne radnje prije poetka postupka. U ovom dijelu ima dosta novina u ovlastima dravnog odvjetnika, posebno u svezi s provoenjem izvida i razlozima za odbaaj kaznene prijave. Osnovne odredbe u svezi s odbaajem kaznene prijave sada se nalaze u dijelu koji se odnosi na kazneni progon, a odredbe koje se odnose na oportunitet smjetene su u dio Zakona o kaznenom postupku koji se odnosi na skraeni postupak.

    7 Narodne novine br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 178/04 i 115/06.

  • 431

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Za dravnog odvjetnika posebno su vane odredbe koje se odnose na skraeni postupak, jer e se velika veina postupaka (preko 96%) voditi po tim odred-bama. Naime, redoviti kazneni postupak vodit e se za jo manji broj kaznenih djela nego to se vodi danas. Prilikom pak razmatranja poloaja, uloge i ovlasti dravnog odvjetnika u prethodnom postupku za opinske dravne odvjetnike vanost imaju odredbe o kaznenoj prijavi, raunajui i odredbe o odbaaju kaz-nene prijave te odredbe o provoenju izvida i dokaznim radnjama prije poetka kaznenog postupka, jer u opinskoj nadlenosti vie nema istrage.

    Odredbe o kaznenom progonu ureuju prava i dunosti dravnog odvjet-nika u fazi koja prethodi bilo redovnom ili skraenom kaznenom postupku za kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti. Posebna cjelina u tom dijelu su odredbe koje se odnose na postupanje dravnog odvjetnika s kaznenom prijavom.

    3.1.1. Izvidi

    Prema odredbi lanka 38. stavka 2. toke 1. novog Zakona o kaznenom postupku, dravni odvjetnik ima pravo i dunost poduzimanja potrebnih rad-nji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaenja poinitelja, dakle slino kao i u lanku 42. Zakona o kaznenom postupku iz 1997. godine. Tokom 2. ovog lanka odreen je poloaj dravnog odvjetnika u odnosu prema policiji ili drugom dravnom tijelu koje po njegovu nalogu poduzima izvide. Odredba po kojoj dravni odvjetnik ima ne samo pravo nalaganja nego i nadzora nad provoenjem izvida mijenja njegov poloaj u kaznenom progonu tijekom provoenja izvida. U skladu s tom odredbom u lanku 37. Zakona o poli-cijskim poslovima i ovlastima odreeno je da policijski slubenik prikuplja obavijesti po nalogu dravnog odvjetnika ili suda prema posebnom zakonu.

    To je vana novina, jer je za uspjeno provoenje izvida vaan odnos izmeu policije i dravnog odvjetnika tijekom provoenja izvida. Takav od-nos ne postoji prema drugim dravnim tijelima koja imaju pravo i dunost otkrivati i prijavljivati kaznena djela. Naime, u lancima 206., 207. i 208. Zakona o kaznenom postupku dosljedno se razdvaja rad policije i dravnog odvjetnika u tijeku provoenja izvida. Dok lanak 207. ureuje izvide koje provodi policija bez naloga dravnog odvjetnika po posebnom zakonu, tj. po Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, lanak 206. i dijelom 208. Zako-na ureuje provoenje izvida od strane dravnog odvjetnika te provoenje izvida od policije na temelju zahtjeva dravnog odvjetnika. lankom 208. Zakona o kaznenom postupku ureuje se, u mjeri u kojoj je to mogue, odnos izmeu dravnog odvjetnika i policije za vrijeme provoenja tih izvida.8

    8 I Pavii istie vanost odnosa dravnog odvjetnika i policije tvrdei da uspjena primje-na novog ustroja pravila kaznenog postupka ovisi o propisima koji e urediti odnose dravnog

  • 432

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    3.1.1.1. Policija i izvidi kaznenih djela

    Kada policija sama u obavljanju svojih poslova doe do saznanja o poinjenom kaznenom djelu, postupa po lanku 207. ili po Zakonu o poli-cijskim poslovima i ovlastima. Policija tada ne postupa po nalogu dravnog odvjetnika, ve se koristi svojim ovlastima i po provedenim izvidima odluuje hoe li ili nee podnijeti kaznenu prijavu. Odredba lanka 207. Zakona o kaz-nenom postupku razdvaja rad policije na otkrivanju poinitelja kaznenih dje-la, kao njezino temeljno pravo i dunost, od radnji u prethodnom kaznenom postupku, koje se provode pod nadzorom dravnog odvjetnika. Policija kao i do sada ima pravo i dunost poduzeti potrebne mjere da se pronae poinitelj kaznenog djela, da se ne sakrije, da se otkriju i osiguraju tragovi i predmeti koji mogu biti znaajni u utvrivanju injenica te da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje postupka. Policija je duna o poduzimanju izvida kaznenih djela obavijestiti dravnog odvjetnika odmah, a najkasnije u roku od 24 sata nakon poduzimanja radnje.

    Novi Zakon o kaznenom postupku, za razliku od dosadanjeg, ne navodi radnje koje policija moe poduzimati u sklopu opih izvida. U ZKP/97 te su radnje bile navedene u l. 177. st. 2., no samo egzemplarno, jer je pored navedenih policija mogla poduzeti druge potrebne mjere i radnje. ZKP/08 propisuje da policija, prilikom poduzimanja izvida kaznenih djela, postupa prema odredbama posebnog zakona i pravila koja su donesena na temelju tog zakona. Taj posebni zakon jest Zakon o policijskim poslovima i ovlastima. To naravno vrijedi za ope izvide. Posebni izvidi kaznenih djela ureeni su novim ZKP-om u glavi Zakona koja regulira istragu te nosi naziv: Posebne dokazne radnje (l. 332.-340.).9

    odvjetnika i policije te kako e se zakonski urediti posebne ovlasti istraitelja odreenih kazne-nih djela. Pavii, Berislav, Novi hrvatski Zakon o kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 15, broj 2/2008., str. 516.

    9 Prema l. 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (dalje: ZPPO), izvide kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti i prekraja policija poduzima kriminalistikim istraivanjem sukladno tom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona. Kriminali-stiko istraivanje defi nirano je kao ukupnost policijskih ovlasti koje se prema ovom Zako-nu poduzimaju kada postoji sumnja da odreena osoba priprema ili je poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti ili prekraj ili postoji sumnja da odreena pojava ugroava ili bi mogla ugroziti ivote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu, te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti i prekraja, pronalaenja poinitelja, sprjeavanja da se poinitelj ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica i da se prikupe obavi-jesti koje mogu biti od koristi za uspjeno voenje kaznenog ili prekrajnog postupka (l. 2. st. 1. t. 7. ZPPO). Policijski slubenik obavlja policijske poslove koristei se policijskim ovlastima koje su navedene u l. 13. ZPPO. Rije je o sljedeim ovlastima: 1. prikupljanje, procjena, po-hrana, obrada i koritenje podataka, 2. provjera i utvrivanje identiteta osoba i predmeta, 3. pri-

  • 433

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Suprotno tome, kada provodi izvide po nalogu dravnog odvjetnika, po-licija nije samostalna u provoenju izvida. lanak 208. je izriit. Policija je duna postupati po nalogu dravnog odvjetnika, duna ga je izvjeivati o radnjama koje je poduzela i koje namjerava poduzeti. Prema lanku 208. stav-ku 2. Zakona o kaznenom postupku, dravni odvjetnik ima pravo i dunost stalnog nadzora nad provoenjem izvida koji su naloeni policiji. Policija je duna izvriti nalog ili zahtjev dravnog odvjetnika u provoenju nadzora nad izvidima. O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom podu-zimanja radnji, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, policija sastavlja slubenu zabiljeku.

    Kako je tijekom provoenja izvida, posebno u sluaju sloenih kaznenih djela poinjenih od vie osoba, a esto i na podruju vie drava, nuna stalna koordinacija, stavkom 2. lanka 63. Zakona o dravnom odvjetnitvu ureuje se pitanje odravanja takvih sastanaka i nain rada na tim sastancima. Kad po-licija provodi izvide koje joj je naloio dravni odvjetnik, moe od dravnog odvjetnika zatraiti savjetodavni sastanak. Dravni odvjetnik duan je zaka-zati sastanak bez odugovlaenja. Na sastanku e najprije dravno tijelo koje je trailo sastanak iznijeti to je sporno ili se ne moe provesti, a traeno je zahtjevom dravnog odvjetnika, zatim e dravni odvjetnik pojasniti nalog i po potrebi ga izmijeniti. Ako se sastanak odrava u povodu naloga danog policiji, dravni odvjetnik e pojasniti nalog, nakon ega e se razmotriti dotadanji tijek izvida i dati nalog o daljnjem provoenju izvida. Na sastanku se moe raspravljati i o drugim pitanjima vanim za provoenje izvida. Po-red toga dravni odvjetnik tijekom rada na sloenim predmetima, u kojima izvide provodi policija i druga dravna tijela, najmanje jednom saziva savje-todavni sastanak. Na tom sastanku odreuju se i provjeravaju naini surad nje, razmjena prikupljenih podataka i usmjeruje se zajedniko djelovanje poli-cije i drugih dravnih tijela u provoenju izvida, a moe naloiti policijskim slubenicima koji provode sloenije izvide tekih kaznenih djela da prije uhienja osumnjienika zatrae savjetodavni sastanak.

    kupljanje obavijesti od graana, 4. pozivanje, 5. dovoenje i privoenje, 6. traganje za osobama i predmetima, 7. privremeno ogranienje slobode kretanja, 8. davanje upozorenja i naredbi gra-anima, 9. uporaba tueg prijevoznog sredstva i telekomunikacijskog ureaja, 10. privremeno oduzimanje, uvanje i prodaja predmeta, 11. zaprimanje prijava, podnoenje kaznenih prijava i izvjea, 12. osiguranje mjesta dogaaja, 13. provjera uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta, 14. poligrafsko ispitivanje, 15. pregled dokumentacije, 16. ulazak i pregled objekata i prostora, 17. ulazak u tui dom, 18. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava, 19. javno raspisivanje nagrade, 20. snimanje na javnim mjestima, 21. prikrivene policijske radnje, 22. uporaba sredstava prisile, 23. zatita rtava kaznenih djela i drugih osoba, 24. provjera zastave, progon, zaustavljanje, uzapenje i sprovoenje plovnog objekta. ZPPO odreuje da policija, kad provodi dokazne radnje, postupa prema odredbama posebnih zakona, a ako nema posebnih odredaba, prema odredbama ZPPO.

  • 434

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Na ovom mjestu valja upozoriti i na proturjeje koje se ponekad javlja izmeu pravnog ureenja izvida s jedne strane i stvarnih odnosa i realnih mogunosti ostvarenja zakonskih odredbi o toj fazi postupanja s druge stra-ne. Zakon o kaznenom postupku pravnim je propisima nastojao pruiti ulo-gu odluujueg, dominantnog tijela dravnom odvjetnitvu, koje bi, ako ve samo ne provodi izvide, usmjerivalo i nadziralo izvide koje provodi policija. No, prouavanje prakse postupanja, kao i niz empirijskih studija provedenih u drugim pravnim sustavima kojih je obiljeje tuiteljska istraga, pokazuju da je realnost esto sasvim drukija. Zbog svojih kadrovskih, organizacijsko-teh-nikih i taktikih kapaciteta, policija ima u praksi mnogo jai poloaj nego to to izgleda kad se samo itaju zakonske norme o odnosu dravnog odvjetnitva i policije tijekom provoenja izvida, pa ak i istrage. Stoga nisu rijetke ocje-ne da se policija proglaava prikrivenom gospodaricom prethodnog pos-tupka. Faktina dominacija policije nad dravnim odvjetnitvom pojaava se razvojem kriminalistike tehnike i taktike, primjenom tehnologije u postupku otkrivanja kaznenih djela i poinitelja te prikupljanja dokaza.10

    10 Poredbenom empirijskom studijom provedenom u Engleskoj i Walesu, Francuskoj, Nje-makoj, Nizozemskoj, Poljskoj i vedskoj utvreno je da je uloga dravnog odvjetnitva u po-stupku otkrivanja kaznenih djela i poinitelja, ali i osiguranju dokaza u zemljama kontinentalne Europe obuhvaenim istraivanjem ograniena na djelovanje samo u najteim predmetima te odreeno nadziranje takvog djelovanja policije u srednje tekim sluajevima. U najveem broju predmeta policija je ta koja obavlja gotovo cijeli posao, a dravno se odvjetnitvo ukljuuje kad su injenice ve utvrene. Dravno odvjetnitvo u tim sluajevima samo izdaje odobrenja poli-ciji u situaciji kad policija na temelju zakona ne smije sama poduzeti neku radnju, odnosno trai odobrenje suda za provoenje neke radnje (koje e opet provesti policija) ako procesni propisi zahtijevaju takvo odobrenje. Wade, Marianne, The Power to Decide Prosecutorial Control, Diversion and Punishment in European Criminal Justice Systems Today, u: Jehle, Jrg-Martin; Wade Mariane, Coping with Overloaded Criminal Justice Systems, The Rise of Prosecutorial Power Across Europe, Heidelberg, 2006., str. 40-52.

    Gotovo je jednoglasna ocjena njemakih komentatora da u njemakom prethodnom kaz-nenom postupku u veini predmeta (gotovo u svim predmetima osim u onim najvanijim) po-licija istrauje samostalno i neovisno o dravnom odvjetnitvu, a da se dravno odvjetnitvo ograniava na donoenje formalnih odluka o optuivanju nakon to policija prikupi dokaze. Hls istie da je dravno odvjetnitvo samostalnim okonavanjem kaznenog postupka (sve irom primjenom naela svrhovitosti kaznenog progona) preuzelo zadae suda, no istovremeno preputa samo istraivanje policiji. Sve vie zaboravlja vlastitu kontrolnu zadau, nadzirati da se istraivanje od poetka postupka provodi sukladno zakonskim normama. Stoga je, prema miljenju autorice, policija prava gospodarica prethodnog postupka. (Hls, str. 229.) Ne udi stoga da se ve od poetka 20. stoljea njemaka policija poziva na svoju injeninu kompe-tenciju u postupku istraivanja; najvaniji zahtjev je usklaivanje pravnog stanja sa stvarnim ivotnim, tj. reguliranje samostalnog policijskog postupka istraivanja. Prvo empirijsko istra-ivanje uloge policije u njemakom prethodnom postupku objavio je Steffen 1976. godine. To je istraivanje potvrdilo izrazitu dominaciju policije u postupku istraivanja. Autor istie da se njemako dravno odvjetnitvo gotovo u potpunosti odreklo voenja postupka istraivanja, to vrijedi i za voenje tog postupka u pravnom pogledu. Ono je vrlo rijetko pokazivalo inicijativu

  • 435

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    za istraivanjem. Kad bi ono slalo naredbe za provoenjem odreenih izvidnih ili istranih radnji, sadraj takve naredbe gotovo je uvijek bio u skladu s rezultatima istraivanja policije i u skladu s hipotezama koje je policija postavila. Posljedice takve podjele zadaa, da policija samostalno i potpuno vodi istraivanje, dok dravno odvjetnitvo odluuje o tome jesu li do-kazi koje je prikupila policija dostatni za optuivanje, jesu dvojake. S jedne strane, njemaka policija ponekad suvie istrauje, tj. njezino djelovanje esto je usmjereno i na one injenice koje nisu od vanosti i koristi za kasniji postupak pred sudom i dokazivanje poinjenja kazne-nog djela. Ponekad troe svoje vrijeme i resurse na sluajeve za koje je ve na samom poetku jasno da ne postoji realna ansa dokazati poinjenje djela u tolikoj mjeri da to bude dovoljno za podizanje optunice, a kamoli za postizanje osuujue presude. S druge strane, policija po-nekad istrauje premalo, tj. vie se koncentrira na rjeavanje pitanja otkrivanja poinitelja i razjanjavanja na koji je nain izvreno poinjenje kaznenog djela, a premalo na prikupljanje i osiguravanje pravno valjanih dokaza koji bi bili od koristi poslije u postupku. Posljedica tak-vog manjkavog istraivanja jest da je mnogo postupaka obustavljeno zbog manjkavih dokaza. Autor zakljuuje da njemako dravno odvjetnitvo rijetko pokuava utjecati na istraivaku djelatnost policije, odnosno rijetko pokuava upravljati izvidima. Proturjeja i konfl ikti koji proizlaze iz toga uzimaju se kao neizbjeni, a u pravilu nema ni komunikacije ni suradnje s ciljem njihova uklanjanja. (Steffen, Wiebke, Analyse polizeilicher Ermittlungsttigkeit aus der Sicht des spteren Strafverfahrens, Wiesbaden: Bundeskriminalamt, 1976., str. 276-277.) Hls upozorava da se ta situacija u posljednjih trideset godina nije poboljala. Naprotiv, razvoj je bio usmjeren prema sve veem predvianju posega u temeljna prava na normativnoj razini te kadrovskog i tehnikog opremanja policije. Navedene promjene opravdavaju se potrebom borbe protiv kriminaliteta, osobito organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, te od 2001. go-dine opet i terorizma. I dok dravno odvjetnitvo, dakle, esto samostalno odluuje o zavretku ili nezapoinjanju kaznenog postupka (primjenom naela svrhovitosti), policija je odluujue tijelo u postupku koji se dotad vodio, ona odluuje o poetku istraivanja kaznenog djela i poinitelja, o intenzitetu istraivanja te prikupljanju i osiguranju dokaza. (Hls, Silke, Polizei-liche und staatsanwaltliche Ermittlungsttigkeit: Machtzuwachs und Kontrollverlust, Berliner Wissenschafts-Verlag; Berlin, 2007., str. 229 i 236-237.) Zanimljivo je stoga spomenuti da je naslov koji su udruga branitelja u kaznenom postupku i njemaka odvjetnika komora dali zborniku radova (koji je bio reakcija na izmjene StPO-a iz 1989. godine) izdanom u povodu konferencije odrane u sijenju 1990. u Bonnu bio: Aneksija kaznenog postupka od strane policije. I Albrecht istie da su istraivanja provedena u Njemakoj vrlo jasno pokazala da su u praksi dravni odvjetnici vrlo rijetko ukljueni u istraivanje injenica. I on istie da je vie studija pokazalo kako je djelatnost dravnih odvjetnika uglavnom ograniena na donoenje odluka, stoga se esto nazivaju sucima prije sudaca. U praksi policija samostalno provodi istraivanje kaznenog djela. No, ak i u situacijama kad je dravni odvjetnik zainteresiran za nadzor istraivanja koje radi policija, nove istrane tehnike, kao to su koritenje prikrivenih istraitelja, informatora, elektronikog nadzora te sustavnog prikupljanja i obrade podataka daleko su od ureda dravnih odvjetnika, koji, openito govorei, nisu eksperti u primjeni tih tehnika niti su u poloaju da stvarno mogu kontrolirati njihovo provoenje. Albrecht, Hans-Jrg, Criminal Prosecution: Developments, Trends and Open Questions in the Federal Republic of Germany, European Journal of Crime, Criminal Law and Criminal Justice, Vol. 8/3, 2000., str. 255. Opsenu studiju faktinog poloaja policije u njemakom prethodnom kaznenom po-stupku donosi i Schlachetzki. Njegovi se zakljuci uglavnom podudaraju s gore navedenim spoznajama do kojih su doli Steffen, Hls i Albrecht. Ovaj autor prikazuje djelovanja polici-je ovisno o kategorijama kaznenih djela te takoer zakljuuje da dravno odvjetnitvo doista djeluje kao glavno istrano tijelo samo u sluaju najteih kaznenih djela odnosno u sluaju onih kaznenih djela koja su izazvala veliku pozornost javnosti. Tek u tim sluajevima dravno

  • 436

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    3.1.1.2. Izvidi dravnog odvjetnika

    Nakon upisa kaznene prijave dravni odvjetnik donosi odluku o prijavi, dakle hoe li poduzeti kazneni progon ili odbaciti prijavu. Ako odluku ne moe donijeti, provodi izvide.

    U lanku 63. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreuje se da e dravni odvjetnik sam provesti izvide kad ocijeni da je to potrebno radi koncentracije radnji i mjera u prethodnom postupku, breg i uspjenijeg provoenja prethod-nog postupka te uinkovitog razjanjenja stvari.

    U lanku 206. stavku 5. Zakona o kaznenom postupku navodi se da dravni odvjetnik moe traiti podatke od dravnih tijela, banaka i drugih pravnih osoba. Prema stavku 5., dravni odvjetnik moe od policije, ministarstva nadlenog za fi nancije, Dravnog ureda za reviziju i drugih dravnih tijela, organizacija, banaka i drugih pravnih osoba zatraiti da mu dostave podatke. Traenje podataka od policije prema stavku 5. ovog lanka treba razlikova-ti od davanja naloga za provoenje izvida, jer u sluaju traenja podataka policija i druga dravna tijela postupaju po zahtjevu dravnog odvjetnika i daju podatke kojima raspolau. Odredba stavka 5. u znatnoj mjeri iri ovlasti dravnog odvjetnika u odnosu prema dosadanjoj odredbi stavka 3. lanka 174. ZKP/97. Dravni odvjetnik moe od navedenih tijela zahtijevati kon-trolu poslovanja pravne i fi zike osobe u skladu s odgovarajuim propisima, privremeno oduzimanje do donoenja presude novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu posluiti kao dokaz.

    Odredbom stavka 7. ovog lanka daje se pravo dravnom odvjetniku pro-voditi izvide u sluaju sumnje u vjerodostojnost prijave pozivanjem podnosi-telja kaznene prijave i druge osobe za izjavu koje smatra da moe pridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u prijavi. U pozivu se mora naznaiti razlog pozivanja, a ako se pozvana osoba ne odazove, postupa se prema lanku 208. stavku 3., dakle policija je moe prisilno dovesti. U tom dravni odvjetnik ne mora odmah tu prijavu unijeti u upisnik kaznenih prijava, moe je unijeti u poseban upisnik raznih kaznenih predmeta,11 ali nakon provoenja radnji zbog kojih je odgodio unoenje prijave u upisnik kaznenih prijava dravni e odvjetnik postupiti prema odredbi stavka 8. ovog lanka, a ako ne postupi, duan je prijavu unijeti u upisnik kaznenih prijava.

    odvjetnitvo samo provodi ispitivanje osoba i daje konkretne naloge za izvravanjem odreenih radnji policiji. Schlachetzki, Nikolas, Die Polizei - Herrin des Strafverfahrens?: Eine Analyse des Verhltnisses von Staatsanwaltschaft und Polizei, Mensch & Buch; 2003., str. 42.

    11 Nain voenja upisnika iz lanka 206 stavka 8. tog lanka ureuje Poslovnikom o unu-tarnjem poslovanju ministar pravosua.

  • 437

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    3.1.2. Podnoenje kaznene prijave

    Odredbe o kaznenoj prijavi u biti su sline dosadanjim odredbama. Sadraj kaznene prijave nije odreen u Zakonu o kaznenom postupku. Kao i do sada, dravni odvjetnik neki e podnesak bez obzira na njegov naziv treti-rati kao kaznenu prijavu ako u bilo kojem obliku sadrava opis djela iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, vrijeme i mjesto poinjenja kaznenog djela te osnovne podatke o poinitelju, ako su poznati.

    lanak 205. Zakona o kaznenom postupku odreuje da se kaznena prijava podnosi dravnom odvjetniku. Tim je lankom ureeno i postupanje dravnog odvjetnika prilikom zaprimanja kaznene prijave. Prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku bilo u pisanom obliku, usmeno ili telekomunikacijskim sredstvom. Prema lanku 205. stavku 2. Zakona, ako je prijava priopena te-lefonom ili drugim telekomunikacijskim ureajem, osigurava se, kada god je to mogue, njezin elektroniki zapis i o tome se sastavlja slubena biljeka. Slubena biljeka trebala bi sadravati i podatke o podnositelju te vremenu podnoenja, nainu primanja prijave, ali i podatke o svim drugim okolnostima vanim za provjeru vjerodostojnosti kaznene prijave.

    U sluaju podnoenja kaznene prijave telefonom, u Zakonu nema odredbe po kojoj bi dravni odvjetnik bio duan tu osobu upozoriti da se razgovor sni-ma, iako postoji obveza tehnikog zapisa takve prijave. Kada je prijava prim-ljena u obliku digitalnog zapisa (e-mail, ili faks, ili slino), dravni odvjetnik osigurava da se sadraj tog zapisa uva u samom spisu.

    Dravni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava od-mah im je podnesena, osim u sluaju iz lanka 206. stavaka 7. i 8. Zakona o kaznenom postupku. U Poslovniku o unutarnjem radu dravnog odvjetnitva propisuje se i sadraj upisnika kaznenih prijava i nain unoenja prijava u upisnik.

    3.1.3. Dokazne radnje prije odluke o prijavi

    Odluku o prijavi i danas dravni odvjetnik rijetko donosi samo na osnovi kaznene prijave, jer najee prije donoenja odluke provodi izvide, a u nekim sluajevima zahtijeva provoenje istranih radnji. (Na primjer, ispitivanje pri-vilegiranog svjedoka da bi se vidjelo eli li uope iskazivati, ili provoenje vjetaenja bez kojega se ne moe odluiti o prijavi i slino.)

  • 438

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    3.1.3.1. Dokazne radnje po lanku 213. Zakona o kaznenom postupku

    lanak 213. Zakona o kaznenom postupku odreuje kada se12 mogu proves-ti dokazne radnje prije poetka postupka. Zakon razlikuje provoenje radnji koje ne trpe odgodu od onih koje se poduzimaju prije odluivanja o podizanju optunice.

    3.1.3.2. lanak 213. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku

    Stavkom 1. lanka 213. Zakona o kaznenom postupku odreeno je da dravni odvjetnik (ili na temelju njegova naloga istraitelj) moe prije po-kretanja istrage, kad je istraga obvezna (lanak 216. stavci 1. i 2. Zakona), provesti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode. To je, dakle, hitna radnja osiguranja dokaza slino lancima 184. i 186. sadanjeg Zakona o kaz-nenom postupku. Ovdje treba upozoriti na odredbu lanka 245. Zakona prema kojoj, za kaznena djela navedena u stavku 1. tog lanka, dravni odvjetnik moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloenim nalogom, ako pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo posti-zanje ciljeva pretrage. Nalog zajedno sa zapisnicima dravni odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od 8 sati, dostaviti sucu istrage na konvalidaciju. Ako sudac istrage odlui da nalog nije zakonit, dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata.

    3.1.3.3. lanak 213. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku

    Stavkom 2. ovog lanka odreeno je da u sluajevima kada istraga nije obvezna (lanak 341. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku i lanak 524. stavak 1. Zakona) dravni odvjetnik, ili na temelju njegova naloga istraitelj, moe poduzeti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode ili koje su svrhovite za odluivanje o podizanju optunice.

    Koje e se dokazne radnje, pored ispitivanja okrivljenika te provoenja dokaznih radnji koje ne trpe odgodu (oevid, oduzimanje predmeta, prepoz-navanje i sl.), provoditi zato to su svrhovite za podizanje optunice, zavisit e od prakse suda, ali i od pristupa dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik morat e dobro poznavati spis, procijeniti vanost iskaza pojedinih svjedoka i ocije-niti koje e svjedoke ispitati prije donoenja odluke o prijavi. To bi trebale biti samo one radnje koje su nune da bi optunica stupila na pravnu snagu.

    12 Treba razlikovati dokazne radnje od radnji koje provodi policija radi utvrivanja isto-vjetnosti - lanak 211. ZKP.

  • 439

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Osumnjienik koji je primio pouku o pravima moe dravnom odvjetniku predloiti poduzimanje dokaznih radnji, a sucu istrage provoenje dokaznog roita. Dravni odvjetnik moe, ali i ne mora, postupiti po prijedlogu okriv-ljenika.

    3.1.4. Prijava protiv nepoznatog poinitelja

    lankom 214. Zakona odreene su ovlasti dravnog odvjetnika ako je poinitelj kaznenog djela nepoznat. Prema toj odredbi dravni odvjetnik ili istraitelj mogu ispitati svjedoke ako je to svrhovito za otkrivanje poinitelja ili ako postoji opasnost od odgode. Iako bi iz te odredbe proizlazilo da istraitelj moe bez naloga ispitati svjedoke kada je poinitelj kaznenog djela nepoznat, jer se za razliku od lanka 213. Zakona izrijekom ne navodi da je istraitelju potreban nalog, i u ovom je sluaju potreban nalog dravnog odvjetnika. Nai-me, odredbom lanka 220. stavka 1. Zakona propisano je da nakon donoenja naloga o provoenju istrage, a kad to Zakon predvia i prije toga (lanci 213. do 215.), dravni odvjetnik poduzima ili nalae radnje za koje smatra da su potrebne za uspjeno voenje postupka.13

    Odredba lanka 214. Zakona o kaznenom postupku na odreeni je nain u suprotnosti s odredbom lanka 213. Zakona. Ova odredba dijelom odgovara lanku 185. dosadanjeg Zakona o kaznenom postupku, ali se postavlja pitanje koliko je potrebna s obzirom na ovlast dravnog odvjetnika za provoenje do-kaznih radnji prije odluke o prijavi openito te posebno s obzirom na odredbu lanka 218. stavka 1. Zakona po kojoj se istraga provodi i kad je poinitelj nepoznat.

    3.1.5. Posebne dokazne radnje prije odluke o prijavi

    Odredbe o posebnim dokaznim radnjama dane su u lancima 332. do 340. Zakona o kaznenom postupku. lankom 215. stavkom 1. Zakona o kazne-nom postupku odreeno je da dravni odvjetnik moe i prije poetka istrage zahtijevati od istranog suca nalog za provoenje posebnih dokaznih radnji.

    U stavku 2. lanka 215. Zakona propisao je da pod uvjetima iz lanka 332. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku, kad okolnosti nalau da se provoenjem posebnih dokaznih radnji zapoinje odmah, nalog o podu-zimanju posebne dokazne radnje prije poetka istrage moe iznimno izdati

    13 Tko moe biti istraitelj odreeno je u lanku 202. stavku 26. Zakona o kaznenom po-stupku, a potanje odredbe o nainu imenovanja i odreivanja istraitelja dane su u Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima i u Zakonu o dranom odvjetnitvu.

  • 440

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    dravni odvjetnik na vrijeme od 24 sata. Nalog s oznakom vremena izdavanja i obrazloenjem dravni odvjetnik mora u roku od osam sati od izdavanja dostaviti sucu istrage. Sudac istrage odluuje odmah rjeenjem o zakonitosti naloga. Ako odobri nalog, dravni odvjetnik provodi i dalje dokazne radnje, a ako sudac istrage ne odobri nalog, dravni odvjetnik moe u roku od 8 sati podnijeti albu koju uruuje vijeu u roku od 12 sati. Ne odobri li vijee nalog, u rjeenju e se naloiti da se odmah obustave radnje, a podaci prikupljeni na temelju naloga dravnog odvjetnika predaju se sucu istrage koji ih unitava. O unitenju sudac istrage sastavlja zapisnik. Rije je o novoj ovlasti dravnog odvjetnika kojom bi se trebao koristiti samo kad je to zaista prijeko potreb-no.14

    3.2. Odluka o prijavi

    Nakon primitka kaznene prijave, odnosno nakon provedenih izvida ako postoje osnove sumnje, dravni odvjetnik, ako nije odbacio kaznenu prijavu, provodi istragu kad je ona po zakonu obvezna ili se moe provoditi odnosno podnosi sudu optunicu.

    3.2.1. Odbaaj kaznene prijave

    lankom 59. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreeno je da o kazne-noj prijavi, upisanoj u jedan od upisnika kaznenih prijava, dravni odvjet-nik odluuje obrazloenom ocjenom uvjeta i smetnji za pokretanje i voenje kaznenog postupka, propisanih Zakonom o kaznenom postupku ili posebnim zakonom.

    14 Krapac istie da zakonsko reguliranje posega u temeljna ljudska prava, a provoenje posebnih dokaznih radnji to svakako jest, mora biti u skladu sa etiri znamenita postulata o pravnim okvirima za ogranienja temeljnih prava i sloboda, a to su: (1) posezi u temeljna prava graana moraju uvijek biti utemeljeni na normi zakonskog ranga; (2) posezi u temeljna prava i slobode moraju uvijek biti materijalnopravno legitimirani teinom kaznenog djela koje se istrauje; (3) posezi u temeljna prava moraju uvijek biti procesnopravno legitimirani po-stojanjem osnova sumnje da je poinjeno odreeno kanjivo djelo; (4) svaki poduzeti poseg u temeljno pravo mora biti ogranien vremenskim rokom i nadzorom sudskog tijela nad uvjetima za njegovo odreivanje i nad njegovom primjenom. Krapac, Davor, Zakon o kaznenom po-stupku i drugi izvori hrvatskog kaznenog postupovnog prava, Narodne novine, Zagreb, 2008., str. 27-28. Iz zakonskih odredbi o posebnim dokaznim radnjama vidi se da zakonsko regulira-nje posebnih dokaznih radnji po novom Zakonu o kaznenom postupku udovoljava navedenom etvrtom postulatu, budui da je u situaciji iz l. 215. st. 2. ZKP osiguran dodue naknadni nadzor sudskog tijela.

  • 441

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    3.2.1.1. Razlozi odbaaja

    Razlozi za odbaaj kaznene prijave navedeni su u lanku 206. stavku 1. tokama 1. do 5. Zakona o kaznenom postupku.

    Prva etiri razloga za odbaaj kaznene prijave isti su kao i u sadanjem lanku 174. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku. U toki 5. dodan je novi razlog, koji e omoguiti u znatnom broju predmeta donoenje odluke bez provoenja dodatnih izvida. Osim dosadanjih razloga za odbaaj kaznene prijave, dravni odvjetnik moi e odbaciti kaznenu prijavu ako podaci iz prijave upuuju na zakljuak da prijava nije vjerodostojna. Dravni odvjetnik e tako postupiti u sluajevima kaznenih prijava koje, istina, imaju ne samo formu nego i sadraj iz kojeg se moe zakljuiti za koje se djelo odreena osoba prijavljuje, ali je bez ikakvih provjera oito da je ta prijava nevjerodo-stojna. Kao pojanjenje koje su to prijave nevjerodostojne, u lanku 59. stavku 2. Zakona o dravnom odvjetnitvu navodi se da e dravni odvjetnik anonim-ne, pseudoanonimne i obijesne kaznene prijave ocijeniti sukladno zakonskim uvjetima (lanak 206. stavak 1. ZKP). Uz kratko obrazloenje moe ih odmah odbaciti ako su oigledno neosnovane ili nevjerodostojne ili u najveem dijelu ponavljaju sadraj neke prije odbaene kaznene prijave.

    U stavku 2. lanka 206. odreeno je da protiv rjeenja dravnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave alba nije doputena. Tu je odredbu trebalo unijeti jer je lankom 491. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku odreeno da protiv rjeenja dravnog odvjetnika, suca istrage i drugih rjeenja prvo-stupanjskog suda stranke i osobe kojih su prava povrijeena mogu podnijeti albu uvijek kad u Zakonu nije propisano da alba nije doputena.

    Takoer je novost odredba stavka 8. ovog lanka, po kojoj dravni odvjet-nik pod odreenim uvjetima moe odluiti da nema osnove za njegovo postu-panje. Kada e biti rije o nevjerodostojnoj prijavi, koju e dravni odvjet-nik odbaciti na temelju lanka 206. stavka 1. toke 5. Zakona o kaznenom postupku, a kada o podnesku prijavi iz stavka 8. ovog lanka, nije sporno. Nevjerodostojna kaznena prijava sadrava sve podatke o kaznenom djelu za koje se osumnjienik prijavljuje i kada bi zaista ti navodi bili i potvreni, bilo bi osnova za pokretanje kaznenog postupka, ali se ve iz nje same moe zakljuiti da jednostavno iznesene tvrdnje da su osumnjienici poinili kazne-na djela za koja se prijavljuju nemaju uporite, odnosno nije uope vjerojatno da bi kazneno djelo bilo poinjeno na nain kako se u prijavi navodi. Suprot-no tome, dravni odvjetnik postupit e po stavku 8. u sluaju kada kaznena prijava ne sadrava podatke o kaznenom djelu, odnosno ako dravni odvjetnik iz same kaznene prijave ne moe zakljuiti za koje se kazneno djelo prijava podnosi. To su dakle oni sluajevi kada dravni odvjetnik jednostavno na te-melju same kaznene prijave ne moe zakljuiti ima li uope osnova za daljnje postupanje.

  • 442

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    U lanku 212. Zakona o kaznenom postupku odreeno je da glavni dravni odvjetnik moe, pod uvjetima i na nain propisan posebnim zakonom, rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka, ako je to razmjerno teini poinjenih kaznenih djela i znaenju iskaza te osobe, vano za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela i lanova zloinake organizacije. Odredba je ista kao i odredba dosadanjeg lanka 176. dosadanjeg Zakona o kaznenom postupku, s time da je iz ve gore navedenih razloga dodan stavak 2. kojim je propisano da protiv rjeenja glavnog dravnog odvjetnika iz stavka 1. ovog lanka alba nije doputena.

    3.2.1.2. Izjava o nepoduzimanju kaznenog progona Prema lanku 286. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku, ako je svjedok

    uskratio odgovor na pitanja iz stavka 1. tog lanka,15 dravni odvjetnik moe izjaviti da nee poduzeti kazneni progon i moe predloiti prekid radnje radi davanja izjave. Dakle, dravni odvjetnik moe, ocjenjujui vanost iskaza svjedoka, dati izjavu da nee poduzeti kazneni progon svjedoka, ali i njemu bliskog roaka na osnovi njegova iskaza. Kako ta odredba nije sasvim jasna u pogledu davanja suglasnosti vieg dravnog odvjetnika, u lanku 72. stavku 3. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreeno je da je za davanje izjave iz lanka 286. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku potrebna prethodna suglasnost glavnog dravnog odvjetnika, koji tu suglasnost daje u obliku pisane izjave. Dravni odvjetnik predaje izjavu svjedoku. Protiv svjedoka i njemu bliskih roaka ne moe se poduzeti kazneni progon za kazneno djelo na koje se odno-si izjava, ali se moe progoniti za kazneno djelo davanja lanog iskaza.

    3.2.1.3. Oblici oportuniteta

    Primjena naela oportuniteta iznimka je u postupanju dravnog odvjetnika koji u pravilu postupa po naelu legaliteta. Stoga se u lanku 72. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreuje da e, u sluaju kad je u posebnom zakonu (Zakon o kaznenom postupku, Zakon o sudovima za mlade) odreeno da se kaznena prijava moe odbaciti iz razloga svrhovitosti, zamjenik dravnog odvjetnika prije donoenja odluke o tome izvijestiti dravnog odvjetnika.

    U skladu s novim ureenjem Zakona o kaznenom postupku, u kojem se jae naglaava razlika izmeu redovitog i skraenog postupka, postupanje pri-

    15 lanak 286. stavak 1. glasi: Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izloio sebe ili bliskog roaka kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti. O tome e tijelo koje vodi postupak pouiti svjedoka.

  • 443

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    mjenom naela oportuniteta za laka kaznena djela ureeno je u dijelu koji se odnosi na skraeni postupak (lanci 521. i 522. Zakona).

    lanak 522. Zakona o kaznenom postupku ureuje odgodu kaznenog pro-gona na slian nain kako je to ureeno lankom 175. sadanjeg Zakona o kaznenom postupku. U lanku 521. dana je nova mogunost primjene opor-tuniteta od strane dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osno-vana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godi-na, bez suglasnosti rtve ili oteenika u sluajevima navedenim u tom lanku. Oteenik se obavjetava o odbaaju kaznene prijave uz pouku da svoj imo-vinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena.

    3.2.1.4. Medijacija lanak 62. Zakona o dravnom odvjetnitvu

    Kaznena djela obiteljskog nasilja znatno optereuju rad dravnog odvjet-nika u opinskoj nadlenosti. esto dravni odvjetnik zapoinje kazneni po-stupak i na raspravi se susree s obitelji koja se protivi tom postupku jer je u meuvremenu nasilnik promijenio ponaanje i obitelj je odluila nastaviti ivjeti zajedno. Kako bi se u takvim sluajevima omoguilo da i prije pokre-tanja postupka doe do mirenja, lankom 62. Zakona o dravnom odvjetnitvu ureuje se postupak medijacije.

    Odredba o mogunosti medijacije u sluajevima obiteljskog nasilja izazva-la je dosta negativnih komentara, ali broj odbaaja i jo vie odbijajuih pre-suda pokazuje da je takva odredba potrebna, posebno u onim sluajevima u kojima lanovi obitelji unaprijed izjavljuju kako nee svjedoiti jer ne ele da se protiv prijavljene osobe vodi postupak.

    3.3. Neposredna istraga i optunica u redovitom postupku

    Dravni odvjetnik, kada nakon primitka kaznene prijave i prouavanja pred meta podie neposrednu optunicu, mora procijeniti koje je dokazne ra-dnje nuno provesti kako bi optuno vijee potvrdilo takvu optunicu. Sve izvan toga je nepotrebno, jer se dokazi izvode na raspravi na kojoj vrijedi naelo neposrednosti i kontradiktornosti.

    Nova velika obveza je prvo ispitivanje okrivljenika. Dravni odvjetnik mora prije podizanja optunice ispitati okrivljenika. Danas ne postoji takva obveza, jer se u nizu sluajeva podie neposredna optunica ili optuni prijed-log bez provoenja bilo koje istrane radnje. Razmotrimo li broj optuenja

  • 444

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    godinje, koji se kree izmeu 27 i 28 tisua, ve to govori o velikom iznimno sloenom poslu koji eka dravnog odvjetnika u svezi s prvim ispitivanjem okrivljenika.

    Nove odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na istragu i optuivanje zahtijevaju drugaiji pristup dravnog odvjetnika. Do sada je dravni odvjetnik kad god je mogao podnosio istrani zahtjev ili zahtije-vao provoenje istranih radnji, pa i onih koje nisu bile nune za donoene odluke. Sada, zbog kratkoe rokova, dravni odvjetnik u svim sluajevima iz nadlenosti upanijskih sudova, osim onih u kojima je zaprijeena kazna dugotrajnog zatvora, mora ocijeniti hoe li provoditi istragu ili e se ii u neposredno optuenje.16

    Prva iskustva pokazuju da je provoenje istrage suvino u onim sluajevima u kojima treba provesti svega nekoliko dokaznih radnji koje su vane za po-stojanje osnovane sumnje da je upravo optuena osoba poinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret. U tim sluajevima istraga je samo dodatni posao i dodatno optereuje dravnog odvjetnika. Kako dravni odvjetnik po lanku 213. stavku 2. Zakona moe provesti te dokazne radnje, on tako treba po-stupati, uz to e ispitati okrivljenika i nakon toga, ako ima osnova, podii optunicu. Drugo je u sluaju kad je potrebno provoditi cijeli niz dokaznih radnji, sloena vjetaenja, pribavljati podatke putem meunarodne pravne pomoi. U takvom sluaju, da bi meu ostalim omoguio i okrivljeniku su-djelovanje u istrazi, dravni odvjetnik trebao bi donijeti nalog o provoenju istrage, procijeniti kada e i u kojem momentu ispitati okrivljenika i nakon toga provoditi i druge dokazne radnje. Naime, dravni odvjetnik ne mora ispi-tati okrivljenika na poetku istrage, ali kod sloenih bi istraga to trebao uiniti to je prije mogue kako bi omoguio okrivljeniku uvid u spis i kako bi mu omoguio pripremanje obrane, odnosno podnoenje prijedloga za provoenje dokaznih radnji.

    3.4. Poloaj i ovlasti dravnog odvjetnika u redovitom i skraenom postupku

    Kada govorimo o redovitom i skraenom postupku, esto zaboravljamo da redoviti postupak vie nema onaj poloaj i znaaj koji je imao nekada. Iako je zbog svog znaaja i cjelovitog ureenja redoviti postupak osnovni oblik po-

    16 Ni prema dosadanjem ZKP-u broj istraga koje su se provodile nije bio prevelik. U praksi ZKP/97 samo u 8 do 9% predmeta u kojima je zapoet kazneni postupak imamo istragu kao posebni dio postupka. Novosel, Dragan; Dundovi, Darko, Suradnja dravnog odvjetnika i policije u predistranom (pretkaznenom) postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 13, god. 2006., br. 2, str. 597, bilj. 1.

  • 445

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    stupka, ipak treba istaknuti da je zapravo skraeni postupak u kojem se sup-sidijarno primjenjuju odredbe koje se odnose na redoviti postupak najei.

    Prema odredbama novog Zakona o kaznenom postupku, istraga je obvezna samo za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Prema simulacijama dravnog odvjetnitva, taj broj istraga bit e osjetno manji i vje-rojatno e se kretati ispod 4%, jer istraga vie nee biti obvezna za neka kaznena djela koje su u praksi esta, na primjer za kazneno djelo iz lan ka 173. stavka 2. Kaznenog zakona koje je najzastupljenije u upanijskoj nadlenosti.

    4. ISTRAGA

    Najznaajnija novina koju je uveo novi Zakon o kaznenom postupku sva-kako je prijelaz sa sudske na tuiteljsku istragu.17 Iako je cilj i sudske istrage i tuiteljske istrage dovoljno razjasniti stanje stvari u istrazi da se moe donijeti odluka o tome hoe li tuitelj podii optunicu ili odustati od progona, izmeu jedne i druge istrage postoje znatne razlike, i to ne samo u tome tko provodi istragu nego i u nainu provoenja i pravima stranaka tijekom istrage.18

    Istraga se mora provesti za kaznena djela za koja je propisana kazna du-gotrajnog zatvora. Za druga kaznena djela iz nadlenosti upanijskih sudova istraga se moe, ali i ne mora provoditi. Za koja je kaznena djela nadlean

    17 l. 219. st. 1. ZKP/08 nedvosmisleno odreuje da istragu provodi dravni odvjetnik koji moe provoenje pojedinih istranih radnji povjeriti istraitelju. Na ovom mjestu nuno je upozoriti na naizgled zbunjujuu odredbu l. 230. st. 5. koja glasi: Ako istragu provodi sudac istrage (kurziv: D.N. i M.P.), okrivljenik i oteenik kao tuitelj mogu se obratiti pritubom predsjedniku suda zbog odugovlaenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku sudske istrage. Ako je podnositelj zahtijevao, predsjednik suda e ga obavijestiti o tome to je poduzeto. Isto stoji i u l. 202. st. 2. t. 34. gdje se u pojanjavanju zakonskih izraza navodi da je tijelo koje vodi postupak u prethodnom postupku i sud koji provodi istragu na zahtjev oteenika kao tuitelja. Na prvi pogled, iz navedenih odredbi proizlazi da i sudac istrage moe provoditi istragu, to je u suprotnosti s ve spomenutom odredbom l. 219. st. 1. prema kojem istragu provodi dravni odvjetnik koji moe provoenje dokaznih radnji povjeriti istraitelju. No, jasno je da se ova odredba odnosi na provoenje istrage u situaciji kad je ovlateni tuitelj oteenik kao tuitelj. Prema l. 225., ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu ili je obustavio istragu, ote-enik koji je preuzeo kazneni progon moe sucu istrage predloiti provoenje istrage. Sudac istrage odluuje o prijedlogu oteenika kao tuitelja rjeenjem. Ako je prijedlog oteenika kao tuitelja za provoenje istrage prihvaen, istragu, po nalogu suca istrage, provodi istraitelj. Stoga bi i navedene odredbe l. 230. st. 5., i l. 202. st. 2. t. 34. radi izbjegavanja nejasnoa, valjalo promijeniti i navesti ako istragu provodi istraitelj po nalogu suca istrage te pojasniti da je rije o situaciji kad kazneni progon vri oteenik kao tuitelj.

    18 Pavii navodi da dravni odvjetnik preuzima prava i dunosti prikupljanja dokaza za optunicu te da je takav poloaj dravnog odvjetnika, prema prevladavajuem stajalitu u dok-trini i kriminalnoj politici, vie i bolje usklaen s akuzatornom strukturom kaznenog postupka. Pavii, Berislav, o.c. (bilj. 7), str. 536.

  • 446

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    upanijski sud ostaje, za sada, otvoreno pitanje, jer je lankom 19. Zakona o kaznenom postupku odreeno da se stvarna nadlenost i sastav sudova ureuje posebnim zakonom, to jest Zakonom o sudovima. Do tada se primjenjuju sadanje odredbe o nadlenosti (lanak 573. ZKP).

    4.1. Pokretanje istrage

    Dravni odvjetnik izdaje nalog o provoenju istrage ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se mora provesti istraga ili ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do petnaest godina, a dravni odvjetnik smatra da ju je potrebno provesti.19 Istraga se provodi protiv poznatog i nepoznatog poinitelja.

    19 Zapoinjanje istrage u novom ZKP-u rijeeno je koncepcijski dosljedno u duhu tuitelj-ske istrage, to nije svugdje sluaj. U Srbiji je, primjerice, u novom ZKP-u iz 2006. godine, primjena kojeg je dodue, nakon viekratnog produljenja vacatio legis, odgoena do daljnjega, usvojeno nedosljedno rjeenje prema kojem se predvia sudski nadzor nad tuiteljskim po-kretanjem istrage. Navedeni Zakon o krivinom postupku takoer je donio radikalne izmjene prethodnog postupka i prijelaz sa sudske na tuiteljsku istragu, pa je u skladu s tuiteljskim konceptom istrage predvieno da javni tuitelj donosi rjeenje o provoenju istrage. No, za raz-liku od novog hrvatskog Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine i veine ostalih zakona o kaznenom postupku u poredbenom pravu, prema l. 273. st. 3. srpskog ZKP-a iz 2006. godine javni tuilac donosi rjeenje o provoenju istrage kada ocijeni da postoji osnovana sumnja da je osumnjienik poinio kazneno djelo. No, protiv tog rjeenja o provoenju istrage osumnjienik i njegov branitelj mogu u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja izjaviti albu istranom sucu (l. 275. st. 1.). alba nema suspenzivni uinak, a istrani sudac duan je odluiti o njoj u roku od 48 sati. Istrani sudac svojim e rjeenjem obustaviti istragu ako djelo koje se stavlja na teret okrivljenom nije kazneno djelo; ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem; ako postoje druge okolnosti koje trajno iskljuuju kazneni progon. No, istrani sudac nadzire i zasnovanost na dokazima: istrani sudac svojim e rjeenjem odbaciti rjeenje javnog tuioca o provoenju istrage ako smatra da nema mjesta provoenju istrage jer ne postoje dokazi iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je okrivljeni poinio kazneno djelo (l. 275. st. 4.). Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine usvaja jednako rjeenje kao i hrvatsko kazneno procesno pravo. Ako postoje osnove sumnje da je iz-vreno krivino djelo, tuitelj donosi naredbu o provoenju istrage neovisno o tome je li poznat poinitelj tog djela (l. 216. st. 1. ZKP BiH). Osumnjienik nema pravno sredstvo kojim bi se mogao koristiti protiv naredbe tuitelja o provoenju istrage.

    U Austriji istrani postupak vodi dravno odvjetnitvo kojem pomae kriminalistika po-licija. Ne donosi se posebna odluka kojom se oznauje poetak istrage, ve istrani postupak zapoinje im policija ili dravni odvjetnik ponu istraivati radi razjanjavanja sumnje o po-injenju kaznenog djela protiv poznate ili nepoznate osobe odnosno im primijene silu protiv osumnjienika. Ne postoji ni dvodioba na izvide i istragu, ve se provodi jedan jedinstveni postupak istraivanja injenica koji zapoinje na gore opisani nain, a zavrava podizanjem optunice ili obustavom postupka.

    Isto vrijedi i za talijanski kazneni postupak, uz razliku to je prema l. 335. talijanskog CPP dravni odvjetnik duan upisati kaznenu prijavu koju je primio ili koju je sam sastavio u regi-

  • 447

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    U istrazi se prikupljaju dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odluiti hoe li se podignuti optunica ili obustaviti postupak te dokazi za koje postoji opas-nost da se nee moi ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvoenje bilo oteano (lanak 316. stavak 3. ZKP). Dio tih dokaza prikuplja se na dokaznom roitu, jer dokazne radnje dravnog odvjetnika provedene tijekom istrage nemaju onu dokaznu snagu kao dokazne radnje koje provodi sudac istrage.20 Kvalitetno provoene istrage i pojedinih dokaznih radnji preduvjet je za uspjeno voenje postupka. Obavljanje tih radnji trai od dravnih odvjetnika stjecanje novih znanja i vjetina, kako onih koje su do sada imali istrani suci, tako i novih, kao to je povjeravanje provoenja pojedinih dokaznih radnji istraitelju, snimanje prvog ispitivanja okrivljenika, nadzor nad radom policije i istraitelja itd.

    Dakle, svrha istrage nije provoenje svih dokaznih radnji, nego samo prikupljanje dokaza i podataka potrebnih da bi se moglo odluiti o tome hoe li se podignuti optunica ili obustaviti postupak odnosno provoenje onih do-kaznih radnji za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na raspravi jer bi njihovo provoenje i izvoenje bilo oteano, dok se drugi dokazi, na primjer odluni za odmjeravanje kazne i slino, provode na raspravi.

    4.1.1. Nalog za provoenje istrage

    Dravni odvjetnik donosi nalog o provoenju istrage ako na temelju kaz-nene prijave i kasnije provedenih izvida (ako su provoeni) postoje osnove sum nje da je kazneno djelo poinjeno. Izvjesnost da je poinjeno kazneno dje-lo sniena je u odnosu prema sadanjem Zakonu o kaznenom postupku prema kojem je uvjet za donoenje rjeenja o provoenju istrage postojanje osnovane sumnje. Prema obrazloenju Nacrta Zakona, kako sud vie ne ocjenjuje uvjete za zapoinjanje istrage, osnovana sumnja nije legitimacijski uvjet za pokre-tanje istrage. U skladu s tim sumnja vie ne mora biti osnovana, dakle provjer-ljiva, ve je dovoljan nii stupanj vjerojatnosti kakav je osnova sumnje.

    lankom 217. stavkom 1. novog Zakona o kaznenom postupku nalog o provoenju istrage dravni odvjetnik izdaje u roku od devedeset dana od dana upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (lanak 205. stavak 4. novog Zakona). Izdavanje naloga o provoenju istrage mora se zabiljeiti u upisniku kaznenih prijava.

    star kaznenih prijava. Osim u sluaju postupanja u povodu nekih taksativno nabrojenih tekih kaznenih djela, upis prijave u registar priopuje se osobi kojoj se pripisuje kazneno djelo, ote-enoj osobi i braniteljima, ako podnesu zahtjev. Ako postoje osobite istrane potrebe, dravni odvjetnik, u odluivanju o zahtjevu, moe odrediti tajnost upisa obrazloenim nalogom.

    20 U prilog ovoj tvrdnji treba upozoriti na odredbu lanka 236. stavka 1. toke 2. Zakona o kaznenom postupku. Prema toj odredbi, dokazno roite provest e se ako svjedok nee moi biti ispitan na raspravi.

  • 448

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    4.1.1.1. Forma i sadraj naloga za provoenje istrage

    Nalog za provoenje istrage ima slinu formu kao i sadanje rjeenje o provoenju istrage. Nalog o provoenju istrage mora sadravati opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela (injenini, zakonski i pravni opis), okolnosti iz kojih proizlaze osnove sumnje, ime i prezime i osobne podatke osobe okrivljenika, ako su poznati, te kratko obrazloenje. U nalozima koje je do sada donio USKOK u skladu s odredbom lanka 217. stavka 3. Zakona navodi se to e se istraiti, koje e se radnje poduzeti i koje e se osobe i na koje okolnosti ispitati. Dravni odvjetnik uz izdavanje naloga ili nakon izdavanja moe podnijeti sucu istrage obrazloeni prijedlog da se protiv okrivljenika odredi istrani zatvor ili da se poduzmu druge mjere osiguranja prisutnosti ili mjere opreza te druge mjere nune za djelotvor-no voenje kaznenog postupka i zatitu osoba. Koje su to druge mjere, u Zakonu se ne navodi, ali to je u svakom sluaju ispitivanje ugroenih svjedoka i slino.

    Nalog o provoenju istrage dostavlja se okrivljeniku zajedno s poukom o pravima iz lanka 239. stavka 1. Zakona, osim ako je okrivljenik nepoznat. Iz te odredbe proizlazi da se okrivljeniku uvijek uz nalog o provoenju istrage dostavlja pouka o pravima bez obzira na mogunost da je ve prije dosta-vljena. Uz to posebnim dopisom dravni odvjetnik izvjeuje okrivljenika u skladu s lankom 218. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku o dokaznim radnjama koje su provedene, a okrivljenik za njih ne zna.

    Od trenutka predaje naloga o istrazi osumnjienik ima sva prava koja obra-na ima tijekom istrage, osim prava na razgledavanje spisa koje stjee nakon to je ispitan.

    Dravni odvjetnik moe odgoditi dostavu naloga o provoenju istrage do mjesec dana ako bi se dostavom ugrozio ivot ili tijelo ili imovina velikih razmjera. Razloge za odgodu dostave naloga o provoenju istrage dravni odvjetnik upisuje slubenom zabiljekom u upisnik kaznenih prijava. Dravni odvjetnik ne moe odgoditi dostavu naloga o provoenju istrage ako je prije izdavanja naloga o provoenju istrage obavljena pretraga kod okrivljenika ili je dolo do privremenog oduzimanja predmeta, prepoznavanja ili vjetaenja, uzimanja otisaka prstiju i drugih dijelova tijela ili je okrivljenik ispitan. Razmatrajui i najsloenije predmete koje je dravno odvjetnitvo imalo zad-njih godina u radu, primjena ove odredbe bit e iznimno rijetka.

    Osumnjienik nema pravno sredstvo protiv naloga, ali moe tijekom istra-ge uvijek predlagati njezinu obustavu.

    4.1.1.2. Pouka o pravima Znaajna novina je pouka o pravima okrivljenika. lanak 239. Zakona o

    kaznenom postupku odreuje sadraj te pouke. Pouka o pravima okrivljenika

  • 449

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    je pisana. Ona mora sadravati obavijesti o tome zato se okrivljenik okriv-ljuje, koje su osnove sumnje protiv njega ako prethodno nije primio nalog o provoenju istrage, zatim da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, njegova prava tijekom istrage te pravo na branitelja. Pouka o pravima mora se dostaviti okrivljeniku uz:1) nalog o pretrazi; 2) nalog o provoenju istrage; 3) poziv za prvo ispitivanje; 4) poziv za dokazno roite i 5) rjeenje o istranom zatvoru. Kako se u stavku 2. lanka 239. navodi da se u gore navedenim sluajevima pouka o pravima mora dostaviti, mislimo da se ona u navedenim sluajevima dostavlja bez obzira na to je li prije dostavljena, iako bi se iz odredbi o ispitivanju okrivljenika moglo zakljuiti da takva obveza ne postoji ako je pouka dana ve prije.

    4.1.1.3. Istraga u sluaju kad je poinitelj nepoznat

    Istraga se ne vodi samo protiv poznatog poinitelja kaznenog djela, nego i protiv nepoznatog poinitelja kaznenog djela. Dravni odvjetnik izdaje nalog o provoenju istrage ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se ima provesti istraga (lanak 217. stavak 1. Zakona o kaznenom po-stupku). Ako je poinitelj nepoznat, istraga se provodi da bi se osigurale poje-dine dokazne radnje potrebne za podizanje optunice protiv tog, tada nepoz-natog poinitelja. Ako i nakon toga poinitelj nije otkriven, dravni odvjetnik prekida istragu. Ako se naknadno utvrdi istovjetnost okrivljenika, dravni e odvjetnik dopuniti nalog u skladu s lankom 217. stavkom 2. Zakona o kazne-nom postupku (ime i prezime i osobne podaci okrivljenika).

    4.1.2. Radnje u istrazi Istragu provodi dravni odvjetnik (lanak 219. stavak 1. Zakona o kazne-

    nom postupku). Dravni odvjetnik moe nalogom povjeriti provoenje dokaz-nih radnji istraitelju, koji je duan postupati po nalogu dravnog odvjetnika.

    4.1.2.1. Provoenje dokaznih radnji od dravnog odvjetnika ili istraitelja

    Dokazne radnji u istrazi provodi dravni odvjetnik ili istraitelj. Koje e dokazne radnje, osim ispitivanja okrivljenika koji uvijek mora biti ispitan, provesti, zavisi od pojedinog sluaja.

    Dravni odvjetnik poduzima ili nalae radnje za koje smatra da su potreb-ne za uspjeno voenje postupka, a ako je naloio provoenje dokazne radnje istraitelju, istraitelj e prema potrebi obaviti i druge dokazne radnje koje s

  • 450

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    tim stoje u svezi ili iz njih proistjeu. Istraitelj prije poduzimanja dokazne rad-nje (pri tome se misli na dokaznu radnju koja je u vezi s dokaznom radnjom provoenje koje mu je dravni odvjetnik povjerio), odmah obavjetava dravnog odvjetnika, a ako to nije mogao uiniti prije obavljanja zbog potrebe urnog po-stupanja i slino, odmah nakon njezina obavljanja izvjeuje dravnog odvjet-nika o provedenoj radnji (lanak 220. Zakona o kaznenom postupku).

    Zakon o dravnom odvjetnitvu suzuje mogunosti povjeravanja provoe-nja dokaznih radnji istraitelju. lankom 69. stavkom 2. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreeno je da e ispitivanje osumnjienika prije okonanja istrage ili podizanja optunice u redovitom postupku poduzeti dravni odvjet-nik. Prije podizanja optunice u skraenom postupku dravni odvjetnik sam provodi ispitivanje, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili zbog drugih opravdanih okolnosti.

    Sa stajalita dravnog odvjetnika, ali i policije, odredbe o istraitelju kako su navedene u Zakonu o kaznenom postupku stvaraju velike tekoe. U sa-mom Zakonu ne ureuju se odnosi izmeu dravnog odvjetnika i istraitelja, ve se samo odreuje koje radnje obavlja istraitelj. to se tie provoenja, najspornija je odredba o oevidu. Prema zakonu tu dokaznu radnju obavlja dravni odvjetnik ili istraitelj. Oevid je dokazna radnja koja se esto provo-di, u pravilu ga je potrebno provesti odmah, to znai da ga provode deurne policijske ekipe ili deurni dravni odvjetnik. Zbog malog broja dravnih odvjetnika policijski slubenici i dalje e obavljati oevide, ali to zahtijeva nepotrebno administriranje, jer svaki voditelj oevidne ekipe mora biti una-prijed odreen istraiteljem i mora mu se za svaki oevid dati nalog.

    Naime, u lanku 2. stavku 1. toki 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima samo se odreuje da je istraitelj policijski slubenik kojega uz prethodno pribavljeno miljenje glavnog dravnog odvjetnika imenuje glav-ni ravnatelj. U lanku 64. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreuje se da godinju listu istraitelja kojima se u prethodnom kaznenom postupku moe povjeravati provoenje dokaznih radnji (lanak 213. stavci 1. i 2. i lanak 219. stavak 2. ZKP) odreuje upanijski dravni odvjetnik za podruje nadlenosti tog dravnog odvjetnitva. Da bi upanijski dravni odvjetnik mogao sasta-viti godinju listu istraitelja, prethodno mora zatraiti od policije i drugih dravnih tijela dostavljanje popisa istraitelja koji su imenovani (odreeni) za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom. Te odredbe su u redu kad je rije o istraiteljima za provoenje dokaznih radnji tijekom istrage (ispiti-vanje svjedoka, pretraga itd.), jer e broj tih istraitelja biti relativno malen. Ali, kao to je spomenuto, tekoe nastaju kad je rije o dokaznim radnjama koje ne trpe odgodu. Upravo zbog tih radnji popis istraitelja bit e samo for-malnost, jer e na njemu morati biti svi policijski slubenici koji deuraju i koji tijekom deurstva kao dio svojih redovitih poslova obavljaju oevide i u takvim sluajevima nalog dravnog odvjetnika bit e puka formalnost.

  • 451

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    lankom 64. stavkom 4. Zakona o dravnom odvjetnitvu odreeno je koje uvjete mora ispunjavati istraitelj to se tie strunosti. Na godinju listu istraitelja odreuju se osobe koje s obzirom na predmete istraivanja i poseb-ne propise koji se primjenjuju imaju odgovarajue iskustvo i sposobnosti za istraivanje kaznenih djela u svezi s kojima se dokazne radnje provode, kao i za suradnju s drugim dravnim tijelima koja sudjeluju u provoenju prethod-nog postupka. Jo jednom treba istaknuti da e te kriterije morati ispunjavati istraitelji koji e provoditi dokazne radnje u istrazi ili dokazne radnje ispi-tivanja svjedoka, ispitivanja okrivljenika u skraenom postupku, prepozna-vanja i slino. Zbog toga i govorimo u dravnom odvjetnitvu o redovitim istraiteljima i istraiteljima za hitne dokazne radnje.

    Prema lanku 65. Zakona o dravnom odvjetnitvu nalog, istraitelju izdaje dravni odvjetnik. Istraitelj poduzima povjerene dokazne radnje suk-ladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i pravilima svoje struke. Ako istraitelj bez opravdanog razloga ne postupi po nalogu ili postupi suprotno na-logu, dravni e odvjetnik o tome izvijestiti slubenika nadreenog istraitelju. Ako istraitelj nije mogao postupiti po nalogu, obavijestit e o tome dravnog odvjetnika. U tom sluaju dravni e odvjetnik sam proves ti dokaznu radnju ili dati nalog drugom istraitelju te o tome obavijestiti nadreenu slubenu osobu.

    4.1.2.2. Prijedlozi oteenika tijekom istrage

    Oteenik moe dravnom odvjetniku podnositi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom te su-djelovati u radnjama u istrazi kad je to propisano Zakonom i ostvarivati pra-va iz lanka 52. Zakona o kaznenom postupku, dakle predlagati provoenje dokaznih radnji, razgledavati spise, sukladno lanku 184. stavku 2. toki 2. Zakona o kaznenom postupku te prisustvovati pojedinim radnjama i postav-ljati pitanja. Na njegova prava mora ga upozoriti dravni odvjetnik.

    4.1.2.3. Prijedlozi okrivljenika za poduzimanje dokaznih radnji

    U skladu s lankom 234. Zakona o kaznenom postupku, okrivljenik nakon primitka naloga o provoenju istrage moe dravnom odvjetniku predloiti poduzimanje dokaznih radnji. Ako dravni odvjetnik prihvati prijedlog okriv-ljenika, provest e odgovarajuu dokaznu radnju. Ako se dravni odvjetnik ne sloi s prijedlogom okrivljenika, dostavlja ga u roku od osam dana sucu istra-ge i o tome pisano obavjetava okrivljenika. Sudac istrage odluuje o prijedlo-gu okrivljenika nalogom.

  • 452

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Ovo je jedna od odredbi koje u bitnom ograniavaju samostalnost dravnog odvjetnike u provoenju istrage i koje su u svakom sluaju argument za tvrd-nju da dravni odvjetnik nije samostalan u provoenju istrage, ve je pro-vodi pod budnom paskom suca istrage, pa je pretenciozno stoga govoriti o dravnom odvjetniku kao gospodaru prethodnog postupka.

    4.1.3. Prekid i obustava istrage

    U lanku 223. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku odreeno je da dravni odvjetnik prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbog zdravstve-nih smetnji nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. Stavkom 5. toga lanka odreeno je da se istraga moe prekinuti ako je okrivljenik nepoznat, u bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima. Prije nego to se istraga prekine, moraju se prikupiti svi dokazi o kaznenom djelu i krivnji okrivlje-nika do kojih se moe doi. Kad prestanu smetnje koje su prouzroile prekid, dravni odvjetnik donosi nalog o nastavku istrage. Kad sudac istrage odluuje o nekom pitanju i ustanovi da postoje razlozi za prekid ili obustavu istrage, donosi rjeenje u smislu lanka 223. Zakona o kaznenom postupku.

    U lanku 224. stavku 1. tokama 1. do 4. Zakona o kaznenom postupku navedeni su zakonski razlozi za obustavu istrage. Oni su u biti isti kao i u sadanjem Zakonu. Dravni odvjetnik donijet e nalog o obustavi istrage odmah poto sazna o postojanju razloga za obustavu. Nalog o obustavi istrage dostavlja se oteeniku i okrivljeniku. Okrivljenik e se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru ili istranom zatvoru. Oteenik e se pak uputiti o pravu na preu-zimanje progona. Prema lanku 226. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku, kada sudac istrage odluuje o nekom pitanju i ustanovi da postoje razlozi za prekid ili obustavu istrage iz razloga navedenih u lanku 224. stavku 1. tokama 1. do 3. novog Zakona o kaznenom postupku, donosi o tome rjeenje. O albi protiv rjeenja suca istrage o obustavi istrage odluuje vii sud.

    4.1.4. Dokazno roite

    Zakonski razlozi za provedbu dokaznog roita pokazuju da provoenje dokaznih radnji od dravnog odvjetnika u postupku koji nije kontradiktoran nema onu dokaznu snagu kao to isto izvoenje radnji od suca istrage.

    Svrha provoenja dokaznog roita (lanci 235. do 238. Zakona o kazne-nom postupku) jest prethodno kontradiktorno prikupljanje dokaza koji e se upotrijebiti na raspravi. Dokazno roite provodi se na prijedlog dravnog odvjetnika, oteenika kao tuitelja ili okrivljenika. U odreenim sluajevima je obvezno (lanak 236. stavak 1.), a u drugima podlono odluci suca istrage (lanak 236. stavak 2. Zakona).

  • 453

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    4.1.5. Vrijeme trajanja istrage

    Dravni odvjetnik duan je istragu zavriti u roku od est mjeseci, a ako to nije uspio, duan je izvijestiti vieg dravnog odvjetnika o razlozima zbog kojih istraga nije zavrena (lanak 230. Zakona o kaznenom postupku). Stav-kom 2. odreeno je da je vii dravni odvjetnik duan poduzeti mjere da se istraga dovri, to znai da e, na primjer, odrediti vie dravnih odvjetnika (zamjenika) za rad na predmetu, dati predmet u rad drugom dravnom odvjet-niku i slino. U sloenim sluajevima dravni odvjetnik moe taj rok produljiti za jo est mjeseci, a u posebno sloenim i tekim predmetima glavni dravni odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rok zavretka produljiti za 12 mjeseci.

    Kad je rije o vremenu trajanja istrage i okrivljenik se nalazi u pritvo-ru, posebno je vana odredba lanka 125. stavka 5. Zakona o kaznenom po-stupku prema kojoj sudac istrage, ako ocijeni da dravni odvjetnik ne potuje zakonske rokove o poduzimanju pojedinih radnji, o tome najprije izvjeuje vieg dravnog odvjetnika, a ako dravni odvjetnik i nakon obavijesti viem dravnom odvjetniku neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima rad-nje u postupku, sud (sudac istrage) ukida istrani zatvor i okrivljenik se puta na slobodu.

    4.1.6. Dovretak istrage, rokovi za donoenje odluke i spis istrage

    U lanku 228. Zakona o kaznenom postupku odreeno je da dravni odvjet-nik zavrava istragu kad su stvari dovoljno razjanjene da se moe podii optunica ili kad postoji osnova za obustavu istrage. Naravno, istraga mora zavriti u vremenu odreenom zakonom, a to je u pravilu est mjeseci, osim ako taj rok nije produljen.21

    Prije okonanja istrage dravni odvjetnik mora ispitati osumnjienika, ako to nije prije uinjeno. Takoer prije zavretka istrage mora pribaviti podatke o okrivljeniku ako nedostaju ili ih treba provjeriti (lanak 272. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku) te podatke o prijanjim osudama okrivljenika, a pre-ma potrebi i spise tih predmeta. Ako okrivljenik jo izdrava kaznu ili drugu sankciju koja je vezana za lienje slobode, mora pribaviti i podatke o njegovu ponaanju za vrijeme izdravanja kazne ili druge sankcije.

    21 Okrivljenik i oteenik imaju na raspolaganju pravno sredstvo kojim se mogu koristiti zbog odugovlaenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku istrage. Prema l. 230. st. 3. i 4., oni mogu uputiti pritubu viem dravnom odvjetniku zbog odugovlaenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku istrage. Vii dravni odvjetnik ispitat e navode u pritubi, a ako je pod-nositelj zahtijevao, obavijestit e ga o tome to je poduzeto.

  • 454

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    Nalog o istrazi, odluke, zapisnici o radnjama poduzetim u istrazi i svi drugi spisi koji se mogu upotrijebiti kao dokaz na raspravi unose se u spis istrage prije njezina zavretka.

    Nakon zavrene istrage dravni je odvjetnik duan u roku od petnaest dana podignuti optunicu ili obustaviti istragu. Taj rok moe vii dravni odvjetnik produljiti na prijedlog dravnog odvjetnika najvie za jo petnaest dana, a u posebno sloenim predmetima za jo dva mjeseca. Ako niti nakon produljenja roka optunica nije podignuta i dostavljena sudu, smatra se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog progona.22 Dravni odvjetnik mora u tom roku obavijestiti oteenika o podizanju optunice ili o obustavi istrage uz pouku o pravu na preuzimanje progona. Ako ne donese odluku u zakonskom roku ili ne obavijesti oteenika, duan je o razlozima izvijestiti vieg dravnog odvjetnika, koji e u sluaju proputanja roka kojeg je posljedica bila obusta-va postupka ocijeniti hoe li pokrenuti stegovni postupak.

    Razmatrajui nove odredbe o istrazi, lako je zakljuiti da je granica izmeu izvida i istrage prema novom Zakonu manje izraena. Dok je prema ZKP/97 za zapoinjanje istrage bilo potrebno postojanje osnovane sumnje, prema no-vom Zakonu dovoljno je postojanje osnova sumnje kao nieg stupnja vjerojat-nosti. I u pogledu subjekata provoenja istrage granica nije vie tako jasno izraena. U ZKP/97 provoenje izvida bilo je u praksi u nadlenosti policije (po slubenoj dunosti ili na temelju zahtjeva dravnog odvjetnika), dok je voenje istrage i provoenje istranih radnji bilo u nadlenosti istranog suca koji je pod odreenim uvjetima provoenje nekih istranih radnji tijekom istra-ge mogao povjeriti policiji. U novom Zakonu provoenje izvida u nadlenosti je policije i dravnog odvjetnitva, a ni u istrazi stanje nije radikalno drukije budui da se moe oekivati kako e dravni odvjetnici u pravilu povjeravati obavljanje odreenih dokaznih radnji istraitelju. Jo jedna novina koja istra-gu prema novom Zakonu pribliava izvidima jest mogunost voenja istrage i u sluaju kad je poinitelj nepoznat.

    4.2. Odnos suda i dravnog odvjetnika u istrazi

    Najznaajniji prigovor koji se upuuje tuiteljskoj istrazi jest navodni manjak objektivnosti dravnog odvjetnika koji provodi istragu, problem koji proizlazi iz kumulacije funkcija kaznenog progona i istraivanja odnosno prikupljanja dokaza u prethodnom postupku. ZKP stoga u l. 4. st. 3. pro-pisuje da dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija neovisno i nepristrano razjanjavaju sumnju o kaznenom djelu za koje se kazneni progon provodi po

    22 U svakom sluaju smatra se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog progona ako optunica nije podignuta est mjeseci nakon zavretka istrage.

  • 455

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    slubenoj dunosti. Ta tijela su duna s jednakom pozornou prikupljati poda-tke o krivnji i nedunosti okrivljenika. No, unato citiranoj zakonskoj odred-bi i unato moguoj najboljoj namjeri dravnog odvjetnitva, istraitelja i po-licije da doista tako i postupaju, mogue je da to nee uvijek biti u potpunosti ostvareno. Jasno je da takvo postupanje psiholoki preoptereuje osobu koja vodi istraivanje te je sasvim mogue da e tijelo koje vodi istraivanje, ako istovremeno vri i kazneni progon, ponekad (svjesno ili nesvjesno) vie vre-mena i energije utroiti na utvrivanje injenica koje podupiru teze optube.23 Stoga je nuno, da bi se otklonile navedeni prigovori tuiteljskoj istrazi, pred-vidjeti zakonske mehanizme koji e, s jedne strane, osigurati zatitu temelj-nih prava i sloboda okrivljenika, a s druge strane osigurati da istraivanje u prethodnom postupku bude doista dvosmjerno, tj. da obrana ima realnu ansu da se u prethodnom postupku utvrde injenice koje okrivljeniku idu u prilog. Navedene dvije funkcije obavlja sud koji, budui da ne vri kazneni progon, nije zainteresiran za ishod postupka te je stoga jedini subjekt kaznenog po-stupka koji je doista objektivan.

    Zakonodavac je u prethodnom kaznenom postupku prema novom ZKP-u, radi uklanjanja navedenih moguih slabosti tuiteljske istrage, predvidio vrlo znaajnu ulogu suda, koji ima vrlo iroke ovlasti odluivanja. Sudske funkcije u prethodnom postupku u prvom stupnju u pravilu obavlja sudac istrage. Dje-lovanje suda u prethodnom postupku moe se podijeliti na odluivanje o mje-rama osiguranja nazonosti okrivljenika i drugim mjerama opreza te na djelo-vanje kojeg je krajnji cilj utvrivanje injenica u prethodnom postupku.24

    Budui da je sud jamac potovanja temeljnih prava i sloboda sudionika u kaznenom postupku, jasno je da je odluivanje o mjerama osiguranja prisut-nosti okrivljenika i drugim mjerama opreza gotovo iskljuivo u nadlenosti suda. Sud izdaje dovedbeni nalog (l. 97.), odluuje o jamstvu (l. 102.), odluuje o albi pritvorenika protiv rjeenja o pritvoru koje je donio dravni odvjetnik (l. 112. st. 1.), na temelju prijedloga dravnog odvjetnika odluuje

    23 Usporeujui unilateralnu i bilateralnu metodu prikupljanja i izvoenja dokaza, Dama-ka istie da unilateralna metoda psiholoki preoptereuje tijelo postupka, budui da uinkovi-tost istraivanja trai da onaj koji istrauje postavi odreenu hipotezu o tome to se dogodilo. Ako tijelo koje istrauje nije sud, nego dravno odvjetnitvo, jasno je da e biti vie senzibilno za dokaze koji potvruju teze optube. Damaka, Mirjan, Dokazna sredstva u kaznenom po-stupku, oris novih tendencija, Pravni fakultet, Zagreb, 2003., str. 14.

    24 Vrijedi istaknuti opu ovlast suda da zatrai, kad odluuje tijekom istrage, potrebna objanjenja od dravnog odvjetnika, oteenika i okrivljenika kao i mogunost da pozove na-vedene subjekte da usmeno izloe svoja stajalita (l. 232.). Pored navedenih dviju kategorija, vrijedi spomenuti i jednu ovlast suda koju bismo mogli izdvojiti kao posebnu kategoriju, a to je donoenje odluke o prethodnim ili privremenim mjerama osiguranja oduzimanja imovinske koristi (l. 271), kojima se osigurava kasnije izvrenje te posebne mjere i pridonosi ostvarenju naela pravednosti.

  • 456

    D. Novosel, M. Paji: Dravni odvjetnik kao gospodar novog prethodnog kaznenog postupkaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 427-474.

    o produljenju pritvora za daljnjih etrdeset i osam sati ako je to nuno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iz-nad dvanaest godina (l. 112. st. 2.), odreuje istrani zatvor u domu (l. 119.) te odluuje o odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora (l. 124. st. 1. i l. 127.). Pogledom na navedene odredbe jasno je da u odreivanju mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika sud ima kljunu ulogu. Dravni odvjetnik moe samostalno jedino odrediti pritvor (koji moe trajati do 48 sati), no ako protiv te odluke pritvorenik uloi albu (prema dosadanjoj praksi moe se oekivati da e ulaganje albe na navedeno rjeenje dravnog odvjetnika biti vrlo esto), o albi, dakle u konanici i o odreivanju pritvora, odluuje sudac istrage, koji je takoer iskljuivo nadlean i za produljenje pritvora. Naravno, sudac istrage, kao jamac sloboda i prava u prethodnom postupku, iskljuivo je nadlean i za odreivanje najtee mjere osiguranja nazonosti, istranog zatvora te njegovih supstituta, istranog zatvora u domu i jamstva.

    Naravno, uloga suda u prethodnom postupku nije ograniena samo na odluivanje o mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika. U prethodnom po-stupku sud donosi mnogobrojne druge odluke i poduzima mnoge radnje kojih je krajnji cilj utvrivanje injenica u prethodnom postupku, to pokazuje da funkcija istraivanja u prethodnom postupku i utvrivanja injenica nije u iskljuivoj nadlenosti dravnog odvjetnitva. Djelovanje suda u prethodnom postupku kojeg je krajnji cilj utvrivanje injenica moe se podijeliti u vie podskupina, i to: a) djelovanje u okviru opih ovlasti suda tijekom istrage koju provodi dravni odvjetnik, b) odluivanje o odreenim dokaznim radnjama kojima se u veoj mjeri ograniavaju neka temeljna ljudska prava i slobode; c) djelovanje u svezi s