MEAVAVrsta djela

Meava je drama iz seljakog likog ivota sa snanom socijalnom podlogom.

Podjednako uvjerljivo slika odnose unutar jedne obitelji i ire drutvene odnose u

likom selu, govori o sukobima mladih i starih, o sukobu elja i interesa te o krenju

tradicijskih normi koje polako nestaju pod utjecajem modernijih drutvenih strujanja.

Kompozicija

Meava se sastoji od etiri ina, a dramska je radnja paljivo razraena kroz uvod,

zaplet, kulminaciju i rasplet.

U uvodu se iznosi socijalni poloaj likova i problemi koji tite obitelj ija je glava

povratnik iz Amerike, a vremenski uvjeti nagovjetavaju burna dogaanja.

Zaplet poinje pojavom mladog Perelje i nastavlja se dramatinim odnosima na

relaciji: Maa-Perelja-Jole-Manda-Ivanova obitelj. Kulminacija je Pereljin i Jolin sukob, Ivanova spoznaja da Maa ne nosi njegovo dijete i Maino protjerivanje natrag k roditeljima.

Rasplet je raanje djeteta i Jolino mirenje sa ivotnom realnou.

Tematsko-idejni sloj

Tema Meave je ivot ljudi u likom selu u vrijeme velikih ekonomskih migracija iz naih krajeva.

Odvojeni ivot, dugo boravljenje u stranom svijetu i novosteene navike stvaraju probleme u obiteljima. Dolazi do nesporazuma izmeu mladih i starih, uruavanja tradicionalnih odnosa, a sve to dodatno je oteano tekim materijalnim poloajem naeg seljaka.

Jolina elja da usrei kerku udajom za bogata mladia i samim tim sebi osigura

bolju starost, nailazi na nepremostive zapreke.

Ljubav je jaa od patrijarhalnih, tradicijskih obiaja koji se esto ne poklapaju sa

ivotnom stvarnou.Slikovitim lokalnim govorom i prizorima s prela Budak je elio dati i jezinu i

etnografsku sliku kraja iz kojeg potjee.

Prostor i vrijeme

Radnja se odvija u likom planinskom selu, na podruju oko Lovinca, izmeu 1920. i

1930., u vrijeme kada su nai ljudi zbog tekog siromatva masovno odlazili na rad u inozemstvo, u industrijski razvijenije zemlje, posebno u Ameriku.

Sve se odvija u zatvorenom prostoru (interijeru) tipine like seoske kue s

ognjitem nad kojim visi lanac s kotliem i koja je namjetena oskudnim

namjetajem.Ognjite e na kraju drame dobiti simbolino znaenje, kad nad njime, kao da vri

neki drevni obred, Jole podigne muko novoroene.

Likovi

U drami sudjeluje esnaest lica koja se javljaju govorom (glumci) te skup momaka i

djevojaka na prelu, gdje se pjevaju tipine like deseterake pjesme u dvostisima

sline slavonskim bearskim pjesmama. Glumce koji se pojavljuju na pozornici a

nemaju govornog teksta zovemo statistima. Sredinji likovi su Jole, njegova ena

Manda i njihova ki Maa, zatim seoski momak Perelja Zduni te lanovi obitelji u

koju su udali Mau: svekar Marko, njegova ena Anka i sin im Ivan. Znaajni lik je i

seoski veseljak Tomo.

JOLE je postariji ovjek, povratnik iz Amerike. ivot mu je bio mukotrpan, a teki fiziki poslovi ostavili su traga na njegovom tjelesnom i mentalnom zdravlju. Snovi o velikoj zaradi nisu se ostvarili pa je ogoren na cijeli svijet. Snaan je ovjek, otresite naravi, ne trpi prigovore. Tip je patrijarhalnog mukarca, tj. seoskog gospodara kome se u kui svi moraju pokoravati bez pogovora i ija se rije mora potivati. Na svoj nain eli sreu svojoj keri Mai i zato ju je jo kao petnaestogodinju djevojicu zaruio za bogatog Ivana (u to se vrijeme djevojka od dvadeset godina smatrala starom curom), no dugo ekanje i trenutak Maine slabosti sruili su sve Joline snove o boljem ivotu. Jole se na kraju mijenja i prihvaa ivotnu realnost uviajui da kru-tost i strogoa ne mogu pobijediti mladenaku ljubav.

MANDA je tipina lika seoska patrijarhalna ena. Pokorava se muu u svim njegovim eljama, shvaa njegove namjere, no stavlja se na stranu keri kad je ovoj ugroena ast pa i sam ivot. Miri se sa sudbinom i strpljivo podnosi ivotne nedae. Smatra daje uloga ene u obitelji takva da mora trpjeti jer samo se tako moe opstati u kraju gdje je ivot teak i zahtijeva mnogo odricanja. Cesto ponavlja svoje uvjerenje: Sto , erce, nema druge man utit i trpit. (Sto e, keri, nema druge nego utjeti i

trpjeti.) MAA je najvea rtva u ovoj drami. Odrastala je bez oca, a kad se otac vratio,

bespogovorno gaje sluala. Emotivno je vezana uz majku, voli je i potuje. Zaruena

je kad joj je bilo petnaest godina za momka kojeg zapravo i ne poznaje. Ljubav

prema Perelji javlja se iznenada i strastveno i ona se toj ljubavi potpuno predaje iako

je svjesna stranih posljedica. U tako patrijarhalnoj sredini njezina je ljubav prema

Perelji pravo svetogre i sramota za obitelj, no veina sudionika drame, osim Ivana i

Jole, imaju razumijevanja za njen in. Izuzetno je hrabra i iskrena u najdramatinijim

ivotnim trenucima.

PEREUA ZDUNI je pravi seoski momak, snaan, ponosan, hvalisav, naoko grub, a u

dui njean. Uporan je u svojim nastojanjima prema Mai, iskreno je voli i dri se

starog pravila: tko prvi, njegova djevojka. Suprotstavlja se Jolinoj surovosti, u

fizikom obraunu ne eli ga povrijediti i to Jole iskoritava. Njegova ljubav i

upornost na kraju trijumfiraju.

IVAN, Markov sin, vraa se iz Amerike da bi oenio domau djevojku jer voli svoj

kraj i ljude i smatra da su domae djevojke i ljepe i bolje od stranih cura. Iako se

vratio iz irokog svijeta, u dui je tradicionalni liki mukarac, ne moe otrpjeti

Mainu nevjeru, tue je i tjera iz kue. Ni otac ni majka ne daju mu za pravo, no

njegov muki ponos ne doputa mu da se eni djevojkom koja je ve bila s drugim. I

Ivan je kao i Maa rtva pogrenih Jolinih rauna.

Tomo je seoski aljivina. Pun je ala i smicalica, naroito se voli aliti sa enama,

a ale mu uvijek imaju erotski prizvuk. Uvijek se nae tamo gdje se neto zanimljivo

dogaa. Svi ga rado prihvaaju u drutvo.

Jezik i stil

Likovi Meave govore jezikom kakav se govori u lovinakom kraju, tj. u junom

dijelu Likog polja, u mjestima Lovinac, Riice, Sveti Rok i dr. To je tokavska

ikavica s nekim karakteristinim oblicima rijei koji se ne pojavljuju u drugim

dijelovima Like; tako npr. glagolski pridjev radni (-o, -la, -lo) ima nastavak -je; bije,

radije, volije umjesto: bio, radio, volio.Specifinost toga govora je i izgovor rijei sa glasom h. H se naime gubi i na poetku i u sredini i na kraju rijei, a ponegdje se zamjenjuje sa v: rana, prnuti, pra, muva, gluv umjesto hrana, prhnuti, muha, gluh.

I glas j se gubi na poetku ili u sredini rijei: esam, ednom, naed-nom a

samoglasnik o esto se zamjenjuje sa u: un, unda, burne umjesto: on, onda, bogme. A

esto se i saimaju rijei, ne izgovaraju se u potpunosti radi lakeg izgovora: to ,

ka, tu j', umjesto: to e, kao, tu je.

Glas jat redovito se izgovara kao i: minjat, mliko, vridan, diak umjesto: mijenjat,

mlijeko, vrijedan, djeak. Glas i javlja se i u nekim rijeima koje mogu navesti na

krivo objanjenje: nita, niki umjesto neto, neki.

esta su i dodavanja, pa se tako glas j esto stavlja ispred rijei: jopet, umjesto

opet, a pojedinim rijeima dodaju se slogovi: oudika, dolika, sadarce umjesto: ovdje,

dolje, sada.

este su i rijei uzete iz stranih jezika ili prilagoene domaem govoru: zera,

veljbaba, drak, ipkarta, mari, aa, crljenkapa, divanit umjesto: malo, feldvebel

(nii asniki in u austrijskoj vojsci), zrak, brodska putna karta, nego, tata,

crvenkapa, govoriti.Likovi rado izgovaraju krupne rijei (augmentativi): curetina, viina, kamenina. I

mnoga imena su augmentativi: Perelja, Lukea, Stipurina (Pero, Luka, Stipe), a kad

se radi o djeci ili o neem simpatinom, esti su deminutivi: Makica, diica (Marko,

djeca).Osim lokalnog govora, za Meavu je karakteristino i unoenje humoristikih

elemenata koji esto imaju i erotski prizvuk, a nositelj humora je Tomo koji kad se

hvali svojim ljubavnim uspjesima redovito izaziva podsmijeh jer je star i ve ima

odraslu djecu. Da bi doarao atmosferu likog prela, osim poalica, pisac u dramu

unosi i pjesme karakteristine za Liku. To su pjesme ljubavnog ili socijalnog

karaktera, koje ponekad mogu imati i prizvuk rugalice. Tako se npr. ruga Ivanu i Mai

zbog dugih zaruka:

itajui djelo obrati pozornost na:

ljubavnu dramu seoske djevojke

odnos mladi-stari

odnose u obitelji na likom selu

socijalnu podlogu, tj. siromatvo koje je uzrokovalo dramatinost dogaaja

govor likova

didaskalije