Medijska pismenost kroz kritičko mišljenje i osobni doživljaj

Ivana Ostrički, dipl. knjižničar i prof. hrv. j. i književnostiOsnovna škola kralja Tomislava, Našice

stručni suradnik knjižničar mentor

27. Proljetna škola školskih knjižničaraPrimošten, 15. - 18. travnja 2015.

Što su mediji?• sredstva prenošenja informacija• …

• medijski sadržaji kojima istovremeno ima pristup šira publika na različitim lokacijama

• film – masovni medij• kazališna predstava – nije masovni medij (svaki put

kad se izvodi, predstava je drukčija!)

Što su masovni mediji?

Medijska pismenost• definirana na konferenciji o medijskoj pismenosti 1992. - National Leadreship Conference on Media Literacy kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija

medijskom pismenošću obučavamo djecu i mlade:

• prepoznavanju autora medijske poruke• prepoznavanju metoda uvjeravanja medijskih poruka• uočavanju lažnih, prikrivenih ili prešućenih informacija medijskih poruka• vrednovanju medijskih poruka s obzirom na naša iskustva, uvjerenja i vrijednosti• oblikovanju i objavljivanju vlastitih medijskih poruka• zalaganju za promjene u medijskom sustavu• kritičkom mišljenju

Dekonstrukcija medijske poruke

• Tko je autor?• Kome je namijenjena?• Što joj je cilj?

Osnovne teze:• mediji oblikuju našu kulturu (prenositelji poruka:

zajednica/mediji)• medijske poruke oblikuju naše mišljenje, stavove i djelovanje

(utjecaj reklame, glazbe, vijesti, filmova, igrica,…)• mediji upotrebljavaju „jezik uvjeravanja” (metode ponavljanja,

laskanja, humora,…)• mediji imaju postavljene ciljeve (obrazovati, prodati, nametnuti

ideju, promovirati,…)• mediji žele ostvariti zaradu• mediji prezentiraju verzije stvarnosti• mediji nisu niti dobri niti loši

Polazište za poučavanje medijske pismenosti

1. Mediji su pomno „upakirani” proizvodi.2. Medije kritički promišljamo ponovnim pregledavanjem (taking a second look).

IZVOR: http://www.mojportal.ba/novost/168587/Tajni-trikovi-industrije-dobrog-izgleda-Kako-smrsaviti-za-15-minuta

• Mediji su pažljivo „upakirani“ proizvodi koji imaju svoju namjenu, ciljanu publiku i metode kojima žele poslati određenu poruku.

• Zapišite u tablice koja je namjena ovog medija (zabava, informiranje, nagovaranje, obrazovanje, zarada…), koja je njegova ciljana publika (domaćice, umirovljenici, sportaši, mladi,…) i kojim se metodama služi da bi postigao cilj (fotografije (kontroverzna, šaljiva,…) veličina fonta, podvlačenje, podebljavanje, različiti fontovi, velika tiskana slova, izbor boja,…).

Namjena: Ciljana publika:• informiranje• zabava• prodaja• uvjeravanje

(nagovaranje)• objašnjavanje• zarada• …

• djeca• mladi• domaćice• sportaši• umirovljenici• osobe niskog

samopouzdanja

• …

• fotografije• veličina fonta• podvlačenje• podebljavanje• različiti fontovi• izbor boja • velika tiskana

slova• …

Metode:

Analiza časopisa/novina

• Pregledajte naslovnice tiskovina i ispunite tablicu.

• Pregledajte dva članka po izboru (jedan iz novina, jedan iz časopisa) i ispunite tablicu.

NASLOV ČLANKA NAMJENA (koja je poruka/svrha

članka?)

METODE CILJANA SKUPINA

          

          

NASLOV ČASOPISA/NOVINA

NAMJENA (koja je poruka/svrha ovih

tiskovina?)

METODE CILJANA SKUPINA

          

          

2. skupina

Usporedba filma i knjige• Zajedno pročitajte naznačeni odlomak iz knjige Gospodar

prstenova: prstenova družina i pregledajte odgovarajući dio istoimenog filma

• Razmislite i razmijenite mišljenja o tome kojim se izražajnim sredstvima želi dočarati atmosfera u knjizi (opisi, dijalozi, jezik, stilske figure…), odnosno filmu (kadar, glazba, boje, scenografija,…) te ispunite tablicu.

MEDIJ IZRAŽAJNA SREDSTVAfilm  

 

 

 knjiga  

 

 

 

Svaki medij upotrebljava različite metode kako bi ostvario namjenu

FILM I TELEVIZIJAne prikazuju prirodne situacije, već namjerno upotrebljavaju tehnike kojima se te situacije čine prirodnima!metode: • kamera (kut snimanja, leće,…), • svjetla, • boje, • glazba (emocije: napetost, romantika,…),• scenografija, • specijalni efekti, • montaža (daju ritam i tempo sadržaju), • scenarij, • smijeh (humoristične serije),• …RADIO I GLAZBA• zvučni efekti kako bi tekst zvučao uvjerljivije/dramatičnije (reklame,

radiodrama)• montaža zvuka kako bi se glazba činila bogatijom ili glas zvučao kao zbor

3. skupina

Obilježja net-generacije• HRT-ova emisija za mlade REC-i može nam dočarati koja

su obilježja net-generacije koju danas odgajamo i obrazujemo, kako bismo što uspješnije prilagodili metode rada u razredu.

• Nasumično pregledajte emisije i pročitajte članak Generacija z: koliko ih doista poznajemo (Modra lasta, travanj 2015.)te iznesite svoja zapažanja o senzibilitetu i kompetencijama mladih

• Prisjetite se vlastitog iskustva, reklama, filmova i drugih medijskih sadržaja iz kojih iščitavamo obilježja net-generacije.

• http://www.hrt.hr/enz/rec-i/255968/• http://www.hrt.hr/enz/rec-i/

Net-generacija• djece medija / generacija z / digitalni domorodci / i-generacija / milenijensi / rođeni

digitalci• djeca rođena nakon 1995. g.• odrasla u drukčijem medijskom kontekstu (računala i mobiteli)• FOMO sindrom (fear of missing out – strah od propuštanja)• drukčiji način komuniciranja – drukčije uče i dolaze do informacija • drukčiji pristup učitelja – prilagodba učitelja, a ne učenikaOBILJEŽJA:• brzina – oko 20 sekundi se zadržavaju na jednoj stranici (nastavni sat od 45 minuta!)

– koncentracija?• ponuda – pokušaj – povratna informacija (odmah!) – ponovni pokušaj (igrice!) • ne razumiju pojam „popravak” (dodatno naučiti, ponoviti,…) – žele trenutno ostvariti

cilj• traže konkretne informacije koje su jasno određene i vidljive (npr. lako pretražive i

dostupne – ne treba pamtiti)• nemaju odnos prema copyrightu – etika!• neće čitati (osim fantasyja i fikcije)– informacije primaju audiovizualnim putem• vole diskutirati• samosvjesni• egocentrični • vidi: N. Carr, 2011.• ZAKLJUČAK:• Moramo se prilagoditi djeci, a ne ona nama

4. skupinaAnaliza reklame

• Pregledajte ponuđene reklame, uočite ciljanu publiku (odrediti što uže: domaćice, umirovljenici, sportaši, mladi,…) i strategije kojima se mediji služe kako bi ostvarili profit te ispunite tablicu.

primjeri reklama

strategije ciljana publika

1.  

 

 

 2.  

 

 

 3.  

 

 

 4.  

 

 

 5.  

 

 

 

Obilježja reklama kao medija• cilj – zarada• ciljana skupina• strategije

STRATEGIJE:

• generalizacija – Svi se slažu da…• popularnost – Ovo je hit…/ Moderno je…• identifikacija/analogija – Osjećat ćete se kao

milijunaš/zvijezda ako…• priziv razuma – Jedini racionalni zaključak koji možete

imati je…• potvrda poznate osobe – Ja sam (zvijezda) i

kupujem/upotrebljavam/obožavam/glasujem za…• obični ljudi – Ne treba nam nitko reći da je ovo dobro!• pogrešna logika – Moja je baka pila ove lijekove i

doživjela je 98 godina!• izbjegavanje/promjena teme – Pitate me zašto naša

vozila imaju toliko nesreće. Znate li da su naša vozila najpristupačnija kupcima?

• preporuka autoriteta/poznate osobe – stomatolog reklamira zubnu pastu

• znanstveni dokazi – sprave za mršavljenje• privlačnost – Svidjet ćeš se suprotnom spolu …• demonstracija – lak za kosu koji podnosi različite

vremenske uvjete; izgled prije/poslije tretmana• zabava – Život će ti biti zabavniji!• zrelost – Izgledat ćeš zrelije!• humor• nametanje ideje – Želiš to imati!; Moraš kupiti!,…• boje• …

Boje u reklamama

- 84% kupaca ističe boju kao razlog kupnje određenog proizvoda- 80% kupaca smatra da boja povećava prepoznatljivost brenda- reklame u boji su čitane 42% češće nego iste crno-bijele reklame- 93% kupaca o kupnji proizvoda odlučuje vizualno

ZELENA• opuštanje (u prodavaonicama), plodnost,

bogatstvo, rast, ravnoteža, stabilnost, mogućnosti, uspjeh, koncentracija, svježina, zdravlje, okoliš

NARANČASTA• privlačenje pozornosti, isticanje (kupi, prodaj,

pretplati se!); uzbuđenje, entuzijazam, uspjeh, hrabrost, žeđ, promjena, isticanje, toplina; impulzivna kupnja; prijateljski, veseo, mladenački pouzdan brend

PLAVA• sigurnost, povjerenje u proizvod, privrženost,

produktivnost, neinvazivnost, smirenost, vjera, stabilnost, snaga, konzervativnost

• banke, osiguravajuća društva, tvrtke

• smirenost, opuštanje, ljubav, seksualnost, emocije, briga

• za kozmetiku, anti-aging proizvode, proizvode za žene,

• predstavlja kreativan, inovativan, pametan brend

ŽUTA• optimizam, mladenaštvo, privlačenje pozornosti

(izlozi), jasnoća, liberalnost, energija, svjetlost, veselje, kreativnost, inteligencija, razigranost, toplina

CRVENA• dinamika, strast, toplina, stimulacija, snaga,

hrana (stimulira apetit), impulzivnost (rasprodaja)

CRNA• snaga, uglađenost, luksuz, dramatika, stil,

formalnost, zaštita, mistika, elegancija, hrabrost, bogatstvo, ozbiljnost, sofisticiranost

Stereotipi u reklamama• Reklama namijenjena ženama – nježna i blaga• Reklama namijenjena muškarcima – konotacije seksa i požude• Stereotipi romanse kakvu žele muškarci, odnosno žene• http://www.djecamedija.org/?p=4186

Seksizam i diskriminacija u reklamama

Utjecaj na djecu i mlade• marketinški stručnjaci znaju da današnja djeca predstavljaju

odrasle potrošače sutrašnjice!• u ranoj dobi – odanost određenoj marki• djeca mlađa od 3, 4 godine ne razlikuju reklamu od drugih

sadržaja televizijskog programa• problem: idoli u reklamama!• utjecaj na samopoštovanje: Ovo moraš kupiti (da bi bio

sretan, lijep, voljen,…)!

http://erstesvijet.bankarenje.hr/tag/medo-stedo/

Granice?!• http://film-mag.net/wp/?p=15568subliminalne poruke• http://www.index.hr/black/clanak/poznati-logotipovi

-i-njihove-manje-poznate-skrivene-poruke/677585.aspx• http

://www.rtl.hr/tabloid/zabava/1380760/kriju-li-se-u-reklamama-skrivene-poruke-seksa-koje-nas-tjeraju-da-vise-trosimo/

Primjeri reklama• https://www.youtube.com/watch?v=icLJ3_RF9Os• https://www.youtube.com/watch?v=LNQxZT2bMmc

5. skupinaVrednovanje sadržaja na internetu

• Vrednujte zadane sadržaje mrežnih stranica prema kriterijima tko (autor, izdavač), što (objektivnost, originalnost), gdje (domena), kada (ažuriranje), zašto (pristranost, namjena).

• Ovakvim vježbama učenicima poručujemo da je vrlo važno znati gdje su pronašli određenu informaciju.

Kriteriji vrednovanjaTko?• Tko je autor sadržaja na stranici? Je li autor osoba ili organizacija? Sadržaj za koji nije poznata odgovornost (autor ili

ustanova) nije uputno upotrijebiti kao izvor informacija.• Tko je izdavač stranice? Održava li stranice dobro poznata organizacija s dobrim ugledom? Ili je stranica vlastito izdanje

autora ili udruge?• Pogledati pod "About", "Author details", "Kontakt", "Publisher", "Copyright statement" i sl.

Što?• Je li sadržaj originalan ili se radi o prerađenoj verziji originalnog izvora? Je li sadržaj objektivan? Jesu li prikazana sva

gledišta? Sadrži li stranica poveznice (linkove) na druge izvore? Odgovara li sadržaj onome što tražim? Obrađuje li cijelu temu ili pruža samo uvod ili natuknice?

Gdje?• Vrlo je važno je li stranicu objavila komercijalna, politička, akademska, javna ili poslovna organizacija, pojedinac te u kojoj

su zemlji stanice objavljene. To često nije moguće točno odrediti, ali vrijedi obratiti pozornost na domenu u mrežnoj adresi:• .hr za Hrvatsku• .ac.uk za britanske akademske ustanove• .org za neprofitne organizacije• .edu za američke akademske ustanove• .com za komercijalne stranice• .uk, nl, ru, de, nz, au ukazuje na stranice u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Rusiji, Njemačkoj, Novom Zelandu, Australiji Kada?• Je li stranica redovito održavana? Sadrži li linkove koji nikamo ne vode? Možete li naći podatak o tome kad je stranica

objavljena i kad je zadnji put obnovljena? Jesu li informacije očigledno zastarjele?

Zašto?• Neke stranice odražavanju političku, ideološku, ekonomsku ili osobnu pristranost. Pokušavaju li vam nešto prodati? Ima li

neku specifičnu svrhu zbog koje može biti pristrana?• Kome je sadržaj namijenjen? Je li to akademska stranica ili stranica namijenjena općoj populaciji? Ili je prevara?• Je li domena .org, .com ili .edu?• Tilda (~) u web znači da se radi o osobnoj stranici - stavovi te osobe se ne moraju poklapati sa stavovima ustanove na čijem

su serveru smještene stranice.

Otvorite navedenu poveznicu te prema kriterijima procijenite vjerodostojnost informacija u članku na navedenoj stranici.http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=27092http://www.croatica.hr/index.php/hrvpiskul/srednjivijek

Tko? 

 

Što ? 

 

Gdje ? 

 

Kada ? 

 

Zašto? 

 

Ocjena članka: 

• Čitajući tekst ili gledajući film svaki pojedinac prima drukčiju poruku i uočava različite detalje. Usporedbom dojmova različitih ljudi učimo bolje razumijevati poruke medija, ali i prepoznajemo važnost vlastitih stavova.

• Tablice pokazuju dva načina osobne analize medijskih sadržaja. Na predlošku filma po izboru skupine (npr. Titanik, Schindlerova lista, Forest Gump,…) ispunite jednu tablicu, a na predlošku teksta Je li ovo smiješna priča? ispunite drugu tablicu. Razmijenite zapažanja s članovima skupine kako biste demonstrirali različitosti u interpretaciji istih medijskih sadržaja.

1. primjer analizeKRITERIJI PITANJA KOJA POSTAVLJAMO

SAMI SEBI

Kako sam povezan s tekstom? Kako se osjećam vezano uz ovaj tekst? Kakve reakcije i osjećaje u meni izaziva ovaj tekst?

Što mi je privuklo pozornost? Koji su dijelovi teksta (događaji, likovi, atmosfera,…) za mene važni? Objasni zašto!

Zašto reagiram na ovaj tekst? Imenuj svoju osobinu ili iskustvo zbog kojeg reagiraš na tekst.

O čemu razmišljam? Objasni kako su tvoje osobine i iskustva povezane s tekstom. Koje su posljedice ove povezanosti (u smislu uspomena, prisjećanja, nada, strahova,…)?

2. primjer analize 

POVEŽI SA SVOJIM ISKUSTVOM 

   

tekst s osobnim iskustvom  (Je li ti se dogodilo nešto slično?) 

 

  

tekst s nekim drugim tekstom  (filmom, pjesmom,…) 

 

  

tekst sa svijetom  

Ova te priča podsjeća na neki događaj iz tvoga života ili života nekoga koga

poznaješ. Opiši i objasni!

 

Ova te priča podsjeća na drugu priču, film, crtić,…

Opiši i objasni!

   

  

Ova te priča podsjeća na nešto

što si vidio u vijestima, novinama, TV-u. Opiši i objasni!

  

   

Zaključak• mediji su sveprisutni• utječu na naše ponašanje• svaki medij ima osobitosti koje trebamo

prepoznati

→ nužno razvijati kritičko mišljenje kod djece

Izvori• Carr, N., Plitko: što internet čini našem mozgu, Zagreb, Jesenski i Turk, 2011.• Šarić, K.; Bartolić, A., Ja sam u svom filmu: radionice za satove razrednika s dječjim filmovima i

radijskim emisijama, Zagreb, Ljevak, 2012.• Žderić, J., Medijska kultura djece i mladih: mogućnosti i zamke, Zagreb, Medioteka, 2009.• www.medialiteracyproject.org• https://medialiteracyproject.org/sites/default/files/resources/Intro_to_Media_Literacy.pdf• http://www.curriculum.org/storage/251/1319574168/

Thinking_Critically_about_Equity_and_Media_Literacy.pdf• http://depts.washington.edu/nwmedia/sections/nw_center/curriculum_docs/stud_combine.pdf• http://mrswelshsclassroom.weebly.com/unit-5---media-literacy.html• http://www.medijskapismenost.net/dokument/Vebinari-za-nastavnike-i-profesore:-Net-generacija-i--

Osnovna-uputstva-za-analizu-medija-sa-ucenicima• http://djelatnici.unizd.hr/~nrotar/Medpismed.pdf• http://umas.hr/~vidos/druga_godina/cetvrti_semestar/seminarski_radovi/semiotika_tiska_mizo.pdf• http://doznajemo.com/2013/09/02/i-svinju-mogu-pretvoriti-u-beyonce-pogledajte-trikove-kojima-se-

sluze-u-reklamama-za-mrsavljenje/• https://prezi.com/kn5mwmd-9k6q/reklame-i-utjecaj-na-djecu/• http://www.djecamedija.org/?p=758#!prettyPhoto/0/• http://reklamiranje.net/utjecaj-oglasavanja-medija-na-djecu/• http://www.hrt.hr/enz/rec-i/263506/• http://www.hrt.hr/enz/rec-i/272372/• http://www.mojportal.ba/novost/168587/Tajni-trikovi-industrije-dobrog-izgleda-Kako-smrsaviti-za-15-

minuta• http://galleryhip.com/psychology-of-color-advertising.html• http://galleryhip.com/psychology-of-color-advertising.htmlNAPOMENA: svim mrežnim stranicama pristupljeno 15. travnja 2015.