Upload
martina-gavran
View
77
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Nakon teorijskog dijela koji će sadržavati sve bitne odrednice javnoga mnijenja i njemu srodnih pojmova u metodiološkom dijelu rada prezentirano će biti istraživanje koje se baziralo na ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2013. godine. U radu je zapravo ključna, kao što možemo iz naslova predvijeti, medijska prezentacija anketnih istraživanja tijekom te predizborne kampanje. Također, napravljena je usporedba između anketnih istraživanja, izlaznih anketa i stvarnih izbornih rezultata.
Citation preview
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA OSIJEK
Odjel za kulturologiju
Medijska kultura
Seminarski projekt
Tema:
Medijska prezentacija ispitivanja
javnog mnijenja
Mentor: Studentica:
Doc. dr. sc. Željko Pavić Martina Gavran
Osijek, lipanj 2013.
Sadržaj:
1. Uvod:...................................................................................................................................3
2. Teorijski okvir.....................................................................................................................4
2.1. Mediji i javno mnijenje....................................................................................................4
2.2. Javno mnijenje- od razvoja pojma do suvremene teorije.................................................5
2.3. Istraživanja javnoga mnijenja..........................................................................................7
2.4. Anketna istraživanja.........................................................................................................8
2.4.1. Valjanost anketnih istraživanja.................................................................................9
2.4.2. Najvažniji metodološki elementi anketnog istraživanja...........................................9
2.4.3. Obrada i prezentiranje rezultata..............................................................................13
2.4.4. Specifični metodološki problemi u anketnim istraživanjima..................................14
3. Metodologija.....................................................................................................................16
3.1. Uvod u prezentaciju istraživanja....................................................................................16
3.2. Metodološki kriteriji analize anketnih istraživanja........................................................16
3.2.1. Analiza prikupljenih anketa i anketnih izvješća prema metodološkim kriterijima.16
3.3. Izlazne ankete na dan izbora.........................................................................................25
3.3.1. Rezultati izlaznih anketa.........................................................................................25
3.4. Rezultati lokalnih izbora 2013.......................................................................................26
4. Zaključak...........................................................................................................................28
5. Literatura...........................................................................................................................29
2
1. Uvod:
Danas, možda više nego ikada, gotovo cijela suvremena civilizacija komunicira i
„upija“ informacije putem masovnih medija. Sva sredstva komuniciranja i informiranja čine
značajne uloge u društvu, kako za formiranje javnog mnijenja tako i za život ljudi.
Uvođenjem višestranačkog društvenog sustava i institucije demokratskih izbora,
mnijenje javnosti o različitim pitanjima i događajima postaje i u nas aktualnim i atraktivnim
predmetom društvenih istraživanja. Zanimanje za različite vidove javnog mnijenja osobito
dolazi do izraza u razmjerno učestalim anketama publiciranim u široj javnosti kojima se, s
različitim znanstvenim i stručnim dometom, nastoje utvrditi političke preferencije i stavovi
stanovništva kao i odnos prema aktualnim događajima i procesima. 1
Mediji na neki način i postoje upravo zbog formiranja javnog mnijenja, a o tome će se,
između ostalog, najviše pisati u ovom radu.
Nakon teorijskog dijela koji će sadržavati sve bitne odrednice javnoga mnijenja i
njemu srodnih pojmova u metodiološkom dijelu rada prezentirano će biti istraživanje koje se
baziralo na ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2013.
godine. U radu je zapravo ključna, kao što možemo iz naslova predvijeti, medijska
prezentacija anketnih istraživanja tijekom te predizborne kampanje. Ono čime ćemo se još
baviti u radu bit će usporedba anketnih istraživanja, izlaznih anketa i stvarnih izbornih
rezultata.
1 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 7. str.
3
2. Teorijski okvir
2.1. Mediji i javno mnijenje
Svijet u kome živimo kao društvo znanja sve je više i društvo medija. Sva društvena
iskustva i sve individualno znanje stvaraju i posreduju mediji. U današnje vrijeme nema
postojanja bez medija- ni za ljude, ni za teme, ni za razvojna usmjerenja.2 Kako se u taj svijet
medija uklapa mišljenje pojedinca i mišljenja grupa i na koji način se ta mišljenja
prezentiraju javnosti? Kako zapravo današnje medijsko društvo prihvaća tzv. mišljenje
javnosti?
Mediji se vežu za informaciju i izvješćivanje, ali ipak su oni puno više od sredstava
masovne komunikacije. Gledatelji, čitatelji, slušatelji, konzumenti su proizvoda masmedijske
produkcije, a ne kreatori društvene zbilje. Oni mogu potencijalno tvoriti javno mnijenje, mogu
zauzeti određeni stav naspram problema ili nekog pitanja i doživjeti ga vrlo osobno , ali na
početku obraćanja oni su pasivni promatrači koji su priviknuti na skroman osobni angažman.3
Ipak, u modernim demokratskim društvima istraživanja javnoga mnijenja imaju važu ulogu,
ali i veliku društvenu odgovornost. 4
Mediji često objavljuju rezultate ispitivanja javnog mnijenja kao postotke pozitivnih i
negativnih stajališta o nekoj temi, prijedlogu ili kandidatu. Smjer javnog mnijenja ima
evaluativnu dimenziju, koja može biti pozitivno-negativno-neutralno, za-protiv-neodlučeno,
ili za-protiv-ovisi.5
S obzirom da se često može čuti kako su takva istraživanja i različita anketna ispitivanja
osjetljivo i odgovorno područje istraživačkoga rada pitamo se kako se točno provode
istraživanja javnoga mnijenja, gdje se i koliko griješi, kako u samom istraživanju tako i u
onom najvažnijem- medijskoj prezentaciji ispitivanja javnoga mnijenja.
2 Gavranović, Ante, Medijska obratnica, Sveučilišna knjižara d.o.o., Zagreb, 2006., 11.str.3 Globočnik, Martina, Ljudi iz televizora, Što čitaš?, Zagreb, 2004., 61.str.
4 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 7. str.5 Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni časopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu društva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007., 16.str.
4
2.2. Javno mnijenje- od razvoja pojma do suvremene teorije
Prije nego li prijeđemo na temu medijske prezentacije ispitivanja javnoga mnijenja i
konkretne primjere iz prakse koji potvrđuju napisanu teoriju pobliže ćemo opisati pojam
javnoga mnijenja, od razvoja, ranih shvaćanja pa do suvremene teorije javnoga mnijenja.
Pojam javnoga mnijenja, u današnjem smislu riječi, nastao je u drugoj polovici 18.
stoljeća, u okvirima ideja prosvjetiteljstva i liberalne političke teorije. 6 Iako sam pojam
„javno mnijenje“ nema osobito dugu tradiciju, pojmovi „javnost“ i „mnijenje“ odvojeno
su postojali puno ranije nego li su postali povezani.
Termin „javnost“ (engleski „public“, francuski „pubique“) potječe iz latinskoga
„publicius“ što je izvedeno iz riječi „populus“ (narod). 7 Postoji više značenja te riječi, s
jedne strane odnosi se na opću dostupnost, otvorenost i pristupačnost narodu, a s druge
strane termin je povezan sa stvarima od općeg interesa ili sa službenim i državnim
poslovima.
Kada govorimo o pojmu „mnijenje“ možemo reći kako je sam izraz „mnijenje“ u
engleskom i francuskom jeziku preuzet od latinske riječi „opinio“ koja označava
neodređenu i nepouzdanu prosudbu i ima korijen u grčkom izrazu „doxa“ (mnijenje).8 Za
antičke je mislitelje mnijenje neartikuliran, promjenjiv i politički irelevantan sud,
svojstven neobrazovanoj gomili9 dok prema modernijim shvaćanjima, točnije filozofskoj
misli empirizma, mnijenje uživa društvenu važnost i ugled ali, kao svojevrsni moralni i
etički konsenzus, nema utjecaja na državne i javne poslove pa stoga ni političku snagu
suvremeno shvaćenoga javnog mnijenja. 10
Prijeđimo sada na pojam javnog mnijenja. Pod tim pojmom često se podrazumijeva
gomilanje pojedinačnih pogleda o nekoj temi pa tako mnogi ovaj pojam povezuju s
pojmom javnog mišljenja. Naime, to povezivanje je potpuno pogrešno. Mnijenje je
rezultat procesa mišljenja,11 ono nije dovoljno utemeljeno mišljenje.12 Pretpostavimo da je
6 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 12. str.
7 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 14. str.
8 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 13. str.
9 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 13. str.
10 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 14. str.
11 Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003., 767.str.12 Filipović, Vladimir, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb, 1965., 260. str.
5
zbog pojma javno mnijenje koji podrazumijeva zbroj pojedinačnih pogleda o nekoj temi, a
pojedinačna mišljenja mogu, ali i ne moraju tvoriti zajedničko mišljenje.
Prema mišljenu nekih autora pojam „javno mnijenje“ potrebno je odvojeno analizirati
Dakle, analizirati odvojeno pojam „javnost“ i „mnijenje“ radi jasnijeg pojmovnog
određenja. Ukratko smo pokušali objasniti ova dva pojma odvojeno, ipak u potrazi za
definicijom koja bi pobliže opisala i točno definirala pojam javnoga mnijenja naišli smo
na brojne definicije i različita stajališta koja ovaj, prije svega, komunikološki pojam
promatraju kroz filozofske, političke, sociološke ili psihološke termine. Pa tako i Lamza-
Posavec u svojoj knjizi „Javno mnijenje“(1995) navodi kako mnogobrojni pokušaji
formuliranja jedinstvene i općeprihvaćene definicije javnoga mnijenja zasad još nisu
urodili plodom, smatra kako je to djelomice zbog toga što je pojam ograničen reativno
uskim shvaćanjem unutar određene znanstvene discipline.
Ipak, defininirat ćemo javno mnijenje kao komunikološki pojam jer se ova definicija
najviše uklapa u strukturu i područje našega rada. S tog stajališta javno mnijenje je proces
povezivanja vjerovanja, vrijednosti i namjera koje pojedinci izražavaju u javnosti.13 Kada
javno mnijenje i želimo povezati s medijima možemo reći da ono odražava dinamični
proces interpersonalne i medijske komunikacije određenim pitanjima, a ostvaruje se
među skupinama i kolektivima ljudi sa sličnim sposobnostima djelovanja.14
Bez obzira na različite definicije i temeljni teorijski pristup pojam javnoga mnijenja,
prema autorici knjige „Javno mnijenje“(1995), obavezno obuhvaća:
1. Društveno pitanje ili objekt javnoga mnijenja
2. Javnost ili subjekt mnijenja
3. Komunikacijske prakse ili interakciju unutar javnosti
4. Mnijenje ili produkt komunikacijskih procesa
2.3. Istraživanja javnoga mnijenja
13 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 34. str.
14 Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni časopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu društva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007., 16.str.
6
U istraživanju javnoga mnijenja korisite se različite empirijske metode, a obično se
provode anketna ispitivanja na određenom uzorku stanovništva nekog određenog
područja. Zbog svoje prikladnosti za prikupljanje relativno pouzdanih informacija o
raspoloženju i očekivanjima širih slojeva stanovništva, anketno ispitivanje uzorka
populacije najučestalija je i najvažnija metoda istraživanja javnoga mnijenja, od početka
njegova razvoja pa sve do današnjih dana. 15
Početak razvoja istraživanja javnoga mnijenja povezujemo s područjem Sjedinjenih
Američkih Država iako je sam termin „javnoga mnijenja“, kao i prvi oblici empirisjkih
društvenih istraživanja, nastao u tradiciji europske misli.
Početci istraživanja javoga mnijenja povezani su s razvojem američkog istraživačkog
novinarstva tijekom 19. stoljeća. S pozicije kritike američkog društva, a osobito kritike
odnosa prema depriviranim društvenim slojevima, reformistički orijentirani novinari
počeli su intervjuirati nasumce odabrane predstavnike različitih socijalnih kategorija,
pobudivši svojim nalazima znatno zanimanje široke čitateljske publike. 16 Rezultati prvog
predizbornog istraživanja javnoga mnijenja objavljeni su 1824. godine u američkom
dnevniku „Harrisburg Pennsyllvanian“, a zanimanje za različite novinske ankete o
različitim društvenim i političkim pitanjima poraslo je tijekom osamdesetih godina 19.
stoljeća.
Razvoj istraživanja javnoga mnijenja na području SAD-a utjecao je i na razvoj
takvog istraživanja i u drugim, posebno europskim državama. Usporedno sa širenjem
međunarodnog lanca američkih istraživačkih instutucija, u mnogim europskim i drugim
razvijenim zemljama svijeta počele su nicati i domaće orgnizacije za istraživanje javnoga
mnijenja.17
Kada govorimo o istraživanju javnoga mnijenja u Hrvatskoj možemo reći kako je
tradicija takvog oblika istraživanja vrlo skromna. Zasigurno je to, s jedne strane,
povezano s nedovoljnom razvijenošću empirijskih društvenih istraživanja uopće, a s
druge strane, uvjeti dugogodišnje vladavine jednostranačkog sustava bez političke
konkurencije nisu zahtjevali takvu vrstu društvenih istraživanja, štoviše takva istraživanja
bila su u potpunosti nepotrebna.
S nagovještajem značajnih političkih promjena potkraj 1989. i početkom 1990.
godine, pojavljuju se i prva novinska istraživanja javnoga mnijenja, najprije u političkom
15 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 39. str.16 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 40. str. 17 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 44. str.
7
tjedniku „Danas“, a potom i u „Večernjem listu“. 18 U početku su takva istraživanja
provodili novinarski „istraživački timovi“, a temeljili su se na improviziranoj
metodologiji i imali su slabu vjerodostojnost.
Poslije rata znatno se povećao broj istraživanja. Ona često nisu bila motivirana
spoznajnim, nego političkim razlozima. A kad su i motivirana spoznajnim razlozima,
improvizirana metodologija ne omogućuje ostvarivanje takvih ciljeva. Međutim, i kad
nemaju vjerodostojnost, kod nas su istraživanja popularna i ljudi vjeruju u njihovu
vjerodostojnost.19
Iako je prevelika vremenska razlika između prvih istraživanja javnoga mnijenja u
SAD-u i europskim razvijenijim zemljama nasuprot Hrvatskoj, možemo reći kako danas
idemo gotovo u korak sa svjetskim trendovima i ne zaostajemo kada su u pitanju
istraživanja javnoga mnijenja.
2.4. Anketna istraživanja
Kao što je već spomenuto postoji više metoda i tehnika za istraživanje javnoga
mnijenja. Ipak, anketna istraživanja su najšire upotrebljavana i gotovo nezamjenjiva
metoda u istraživanjima javnoga mnijenja. Ovu metodu ćemo pobliže opisati jer će se na
njoj temeljiti i istraživački dio ovoga rada.
Anketno istraživanje u društvenim znanostima gotovo da je sinonim za kvantitativno
istraživanje u kojem se nastoje odrediti parametri populacije na probabilistički uzorku.20
Anketnim istraživanjima se radi procjena nečijih stavova, vrijednosti, mišljenja itd. Iako i
neke druge vrste ovakvih istraživanja imaju istu svrhu, ankete ipak imaju tu prednost da
se pomoću njih mogu napraviti najbolje procjene velikog broja populacije. Ankete
također imaju veliku prednost prilikom organizacije podataka. Ipak, glavna komparativna
prednost anketiranja uzoraka populacije ogleda se u mogućnosti dobivanja rezultata koji
se sa stanovitom vjerovatnošću mogu generalizirati na cijelu cijanu populaciju i
istodobno su više ili manje pouzdani prediktori budućeg ponašanja.21 Anketiranje je
usmjereno na pojedinca i njegovo promatranje određenih pojava, omogućava kvalitetnu
analizu kao i interpretaciju rezultata analize. Dodatna je prednost relativno raširena
18 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 47.str.19 Vujević- Hećimović, G., Vujević, M., Vjerodostojnost televizijskog referenduma, časopis Politička misao, Vol. 15, No. 2, siječanj 2004, 105. str. 20 Rimac, Ivan, Zorec, Lea, Ogresta, Jelena, Analiza deteminiranosti odaziva u anketnom istraživanju europske studije vrijednosti, časopis Društvena zbivanja, Vol. 19, No. 1-2 (105- 106), svibanj 2010., 47.str.21 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 52.str.
8
strategija upotrebe raznih komunikacijskih kanala kao osnove za razradbu pojedinih
tehnika anketnog istraživanja- anketa u izravnom kontaktu licem-u-lici, telefonska
anketa, poštanska anketa, internetska anketa, anketa e- poštom samo su neke od
realizacija kojima je anketno istraživanje prilagođeno.22
2.4.1. Valjanost anketnih istraživanja
Pitanje valjanosti postavlja se s obzirom na sve vrste, metode i instrumente mjerenja
kao i na mjerne i istraživačke postupke u cjelosti23 pa tako i na sve vrste anketnih
istraživanja. Pojam valjanosti često se povezuje s pojmom poudanosti pa tako nerijetko
nastaje terminološka i pojmovna zbrka u klasificiranju valjanosti.
Prema najopćenitijoj i najčešće korištenoj definiciji, valjanost je svojstvo nekog
mjernog postupka (ili preciznije: rezultata primjene mjernog postupka) koje pokazuje
mjeri li, i u kojem stupnju, taj postupak ono što se pretpostavlja da se mjeri. U tom smislu
valjanost treba razlikovati od pojmova dosljednosti ili pouzdanosti (svojstva mjernog
postupka da u ponovljenim mjerenjima daje iste rezultate), objektivnosti (nezavisnosti
rezultata mjerenja od utjecaja istraživača) i osjetljivosti (svojsta mjernog postupka da
diferencira ispitanike prema mjerenoj osobini)(Lamza- Posavec, 1995).
Međutim, da bismo shvatili što valjanost doista jest i koje je njezino značenje unutar
različitih anketnih istraživanja potrebno je odvojeno analizirati sve najvažnije
metodološke elemente i okolnosti istraživanja.
2.4.2. Najvažniji metodološki elementi anketnog istraživanja
Postoje različiti metodološki elementi koji na određeni način utječu na stupanj
valjanosti anketnih istraživanja. Rekli bismo da se od njih zapravo sastoji jedno valjano
anketno istraživanje. Započet ćemo s valjanošću uzoraka istraživanja.
2.4.2.1. Uzorak
22 Rimac, Ivan, Zorec, Lea, Ogresta, Jelena, Analiza deteminiranosti odaziva u anketnom istraživanju europske studije vrijednosti, časopis Društvena zbivanja, Vol. 19, No. 1-2 (105- 106), svibanj 2010., 48. str. 23 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 57. str.
9
Valjanost primijenjenih uzoraka nedvojbeno se smatra ključnim metodološkim
pitanjem istraživanja javnoga mnijenja, bez obzira na konkretni predmet, temu ili opće
okolnosti u kojima se istraživanje provodi.24 Uzorak je neizbježno svojstvo svake prave
ankete iako svrha ankete nije dobivanje izravne informacije od samog uzorka.25 Svrha je
zapravo dobiti informaciju od svih koji zajedno tvore jedan uzorak.
Veličina uzorka je vrlo važan segment koji ovisi o složenosti i varijabilnosti pojave
koja je predmet mjerenja, kao i o potrebnoj preciznosti rezultata istraživanja. 26 Ljudi
imaju tendenciju vjerovati da uzorak mora obuhvaćati značajno velik dio populacije,27 a to
je potpuno pogrešno. Naime, primjena suviše velikih uzoraka (npr. većih od 4000
ispitanika), ne samo što iziskuje znatno veća financijska sredstava, stvara brojne tehničke i
organizacijske probleme i zahtijeva duže vrijeme za realizaciju istraživanja, već je sa
stajališta valjanosti istraživanja uglavnom besmislena, jer tek beznačajno povećava
preciznost dobivenih rezultata. 28 Ipak, istraživanja javnoga mnijenja u pravilu se ne bi
trebala provoditi na uzorcima s manje od 1000 ispitanika.
Također, važno je napomenuti da kod ovakvih istraživanja, osobito kada je riječ o
ispitivanju izbornih preferencija,29 standardno ostupanje od uzorka na 1000 ispitanika ne
bi smjelo prelaziti granice plus-minus 3,1 % na razini pouzdanosti od 95%30.
Kod uzorka je važno još spomenuti i način na koji se biraju jedinice uzorka budući da
će nam za istraživački dio rada trebati ova podjela. Tako način biranja uzorka dijelimo
prema dva osnovna kriterija- probabilistički tj. slučajni i neprobabilistički tj. namjerni.
2.4.2.2. Reprezentativnost uzorka
Najizravniji pokazatelj valjanosti realiziranog uzorka, kao i istraživanja u cjelini,
zasigurno je stupanj u kojemu uzorak reprezentira populaciju iz koje je izabran. Stupanj
reprezentativnosti sumarni je pokazatelj valjanosti svih relevantnih elemenata nacrta i
realizacije uzorka, ponajprije načina izbora, alokacije i spontane selekcije ispitanika. 31
Ukupna reprezentativnost uzorka ocjenjuje se, prije svega, na temelju realizirane
24 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 128. str. 25 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.26 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 139. str.27 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.28 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 139. str.29 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 139. str.30 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.
31 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 146. str.
10
demografske strukture. U istraživanjima javnoga mnijenja to su najčešće standardne
demografske varijable kao što su spol, dob, obrazovanje i zanimanje ispitanika kojima se,
ovisno o konkretnoj temi ili specifičnim društvenim uvjetima u kojima se istraživanje
provodi, mogu priključiti još i varijable poput bračnog statusa, visine osobnog ili
obiteljskog primanja te rasne, nacionalne, vjerske ili političke (stranačke) pripadnosti. 32
2.4.2.3. Spontana selekcija ispitanika
Valjanost primijenjenog uzorka kao i samo istraživanje u cjelini ovisi i o nekim
drugim čimbenicima koji su djelomično pod utjecajem i kontrolom istraživača. Jedan od
takvih značajnijih čimbenika je spontana selekcija ispitanika. Izvan svake je sumnje da
najvažnije rezultate mogu osigurati uzorci izabrani prema kriterijima teorije vjerojatnosti,
prema kojoj svaki član populacije ima iste izglede da postane ispitanikom u istraživanju.33
Ispitanici odabranog uzorka moraju biti nasumično odabrani. 34 Izrazi kao što su
nasumično odabrani ispitanici ili slučajno odabrani ispitanici ne znači doista da su oni
slučajno ili nasumično odabrani, to samo znači da svi potencijalni ispitanici imaju jednake
šanse da budu odabrani za sudjelovanje u anketnom istraživanju. Ključno je da dobre
ankete uključuju samo slučajno odabirane ispitanike. Svako odstupanje od slučajnog
odabira rezultira pristranoj selekciji i to je jedno od obilježja loših anketa. 35
2.4.2.4. Oblikovanje anketnih pitanja
Nema sumnje da različite formulacije sadržajno istih pitanja mogu dovesti do bitnh
razlika u odgovorima, osobito kad je riječ o mjerenju psihologijskih kategorija kao što su
stavovi, ocjene ili namjere ponašanja ispitanika. Na tako osjeljivom istraživačkom
području, kao što je istraživanje javnoga mnijenja, čak i naoko neznatne razlike u izboru
riječi i načinu oblikovanja pitanja mogu uzrokovati vrlo značajan varijabilitet odgovora i
sugerirati bitno različite zaključke istraživanja.36 Osim kvalitetno i precizno oblikovanih
pitanja vrlo je važan i redoslijed pitanja, a često je i važniji od ukupne dužine i sadržaja
32 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 146. str.33 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 134. str.34 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.35 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.36 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 150. str.
11
ankete. Tako se mogu, prema Lamzi- Posavec, pitanja s početka liste ispitanicima činiti
važnijima od onih koja se spominju poslije.
2.4.2.5. Tehnika prikupljanja podataka
U današnjim se istraživanjima koristi pet tehnika za prikupljanje anketnih podataka,
a to su:
1. Osobno (face-to-face) anketiranje u domaćinstima
2. Telefonsko anketiranje
3. Poštanska anketa
4. Internetska anketa
5. Anketa e- poštom
Iz naziva svake od ovih pet vrsta anketa možemo vidjeti na koji način prikupljaju
podatke. Usporedit ćemo telefonsku i terensku anketu budući da se takve najčešće koriste
za predizborna ispitivanja javnoga mnijenja, ako zanemarimo internetske ankete koje su
manje vjerodostojne, ali o tome ćemo nešto kasnije.
Iako, zbog značajnijih prednosti glede troškova i vremena potrebnog za realizaciju
istraživanja, telefonske ankete postaju sve uobičajenije, rezultati komarativnih analiza
ipak upozoravaju da je, čak i neovisno o mogućim pristranostima u karakteristikama
osnovnoga skupa, istraživanje putem telefona metodološki manje valjano nego osobno
anketiranje.37 Glavni nedostatak telefoskog anketiranja je taj što je na neki način otežana
komunikacija između anketara i ispitanika. Brojni ispitanici prihvaćaju telefonske ankete s
manje povjerenja i ozbiljnosti38 nego što je to u slučaju terenskih anketa u domaćinstvima.
Također, u telefonskim anketama, češće je odbijanje usred anketiranja kao i uskraćivanje
odgovora na neka osjetljivija pitanja. S druge strane, telefonska anketiranja imaju i veliku
prednost jer zahtjevaju manje troškova i vremana potrebnog za prikupljanje podataka, a
naravno tu je i mogućnost potpune kontrole anketara.
2.4.3. Obrada i prezentiranje rezultata
37 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 154. str.38 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 154. str.
12
Valjanost rezultata različitih anketnih istraživanja, osim što ovisi o različitim
metodološkim elementima po kojima se anketa provodi, ovisi i o obradi, interpretaciji i načinu
prezentiranja rezultata.
Naime, dodatno „dotjerivanje“ anketnih podataka kako bi se dobili poželjniji rezultati za
medijsku prezentaciju anketnih rezultata potpuno je neprihvatljivo jer ono utječe na valjanost
anketnih rezultata.
Lamza- Posavec (1995:169) objašnjava kako su u suvremenim demokratskim društvima, u
kojima se sloboda tiska shvaća kao pravo za iznošenje istine, a objavljivanje netočnih ili
nedovoljno provjerenih informacija podliježe profesionalnim i društvenim sankcijama, uvjeti
za objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnijenja vrlo podrobno i jasno formulirani.
Štoviše, ti su uvjeti regulirani posebnim profesionalnim kodeksima prema kojima je
istraživačka organizacija, kao i medij javnog priopćavanja, odgovorn za valjanost objavljenih
rezultata, a dužna je i osigurati uvid u najvažnije pojedinosti korištene istraživačke metode.
Tako, prema tim kodeksima, svako javno objavljivanje rezultata istraživanja javnoga
mnijenja mora biti popraćeno sljedećim informacijama:
Naziv organizacije koja je provela istraživanje;
Osnovni skup na koji se istraživanje odnosi
Veličina, način izbora i teritorijalna disperzivnost uzorka
Termini anketiranja
Tehnika prikupljanja podataka
Proporcija odbijanja (za probabilističke uzorke) i proporcija neizjašnjavanja
ispitanika
Veličina standardne greške
Informacija o ponderiranju rezultata
Sadržaj anketnog upitnika i formulacija ključnih anketnih pitanja39
2.4.4. Specifični metodološki problemi u anketnim istraživanjima
Nakon teorijskog prikaza valjanosti anketnih istraživanja i najvažnijih metodoloških
elemenata po kojima se pravilno provodi anketa te prikaza načina obrade i samog
39 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 169. str.
13
prezentiranja anketnih rezultata, moramo reći nešto i o specifičnim problemima koji nastaju
prilikom ispitivanja javnoga mnijenja. Izdvojena su dva problema, problem anketnog
(ne)odaziva i samoselekcije ispitanika.
2.4.4.1. Anketni (ne)odaziv
Odbijanje ankete je jedan od ključnih metodoloških problema u anketnim
istraživanjima. Odbijanje ankete značajno je povezano s obrazovanjem i nacionalnošću
potencijalnih ispitanika,40 ali rekli bismo da je ono prije svega povezano s osobinama
kontaktiranih osoba i njihovom trenutnom raspoloženju.
Podatak o proporciji odbijanja ankete jedan je od važnih elemenata za analizu
mogućih razloga nedovoljne valjanosti istraživanja,41 zapravo valjanost istraživanja javnoga
mnijenja najviše ugrožava odbijanje ankete prema kriteriju obrazovanja i nacionalnosti
potencijalnih ispitanika, dok odbijanje prema spolnoj i dobnoj pripadnosti nema osobita
značenja.42 Nakon što potencijalni ispitanik odbije sudjelovati u anketnom istraživanju dolazi
do autoselekcije koja je ozbiljan izvor pristranosti bilo koje vrste reprezentativnoga
društvenog istraživanja,43 pa tako autoselekcija, prouzrokovana odbijanjem ankete, utječe i na
reprezentativnost uzorka kao metodološkog elemenata anketnih istraživanja.
2.4.4.2. Samoselekcija ispitanika
Pojam samoselekcije ispitanika kao metodološkog problema u anketnim istraživanjima
povezujemo s lošim anketama. Zašto ih nazivomo lošima? Zato što njihov uzorak nikako nije
nastao metodom slučajnog ili nasumičnog odabira, a upravo to je, kako smo već ranije naveli,
jedna od najvažnijih metodoloških elemenata anketnog istraživanja. Naime, ključno je da
dobre ankete uključuju samo slučajno odabirane (enlg.„random selection“) ispitanike koji
tvore anketni uzorak. Takav uzorak, nastao samoselekcijom ispitanika, teško je kontrolirati jer
su zapravo svi pozvani da sudjeluju u anketnom istraživanju. Internet je prepun internetskih
stranica koje pozivaju na sudjelovanje u anketama. Iz njih proizlazi stvaranje uzorka putem
samoselekcije.44
40 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 176. str. 41 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 145. str. 42 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 144.- 145. str. 43 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 143. str.
44 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.
14
Dakle, ako su toliko bezvrijedne, zašto su ipak toliko uobičajene? Samoselekcijske
ankete vrlo su korisne za određene legitimne svrhe, ali ograničeno.45 Naveden je primjer
prodavača koji uvijek želi nešto više saznati o svojim kupcima i želi nekakvu povratnu
informaciju. Stavljanjem ankete na svoju internet strancu prodavač može dobiti informacije
koje želi od kupaca. Iako su takve ankete samoselekcijske, pretpostavlja se da će na njih
reagirati kupci kojima je stalo, koji imaju određeno, pozitivno ili negativno mišljenje o
prodavaču i njegovom proizvodu ili uslugi. Uzorci koji se dobiju iz ovakvih anketa nisu
slučajno odabrani, oni su pristrani zbog samoselekcije, ali uglavnom uključuju
zaintereseirane, tvrdoglave, strastvene i „ovisnike“ stranici46 na kojoj ispunjavaju anketu.
Budući da će se istraživački dio rada temeljiti na predizbornim anketama i medijskoj
prezentaciji istih, moramo spomeniti kako su ovakve ankete dobrodošle političarima jer oni
koji ih podržavaju vrlo rado će izraziti svoje mišljenje dok će dugi samo odbiti takvu anketu.
Dakle, takve ankete nisu vjerodostojne, ali podilaze političarima i političkim strankama i zato
ih tako često stavljaju, kako na vlastite internetske stranice tako i na brojne druge stranice
gdje se nadaju da će ostvariti što bolji rejting u anketnim istraživanjima.
3. Metodologija
3.1. Uvod u prezentaciju istraživanja
45 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.46 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.
15
Istraživanje je provedeno od 1.travnja do 20. svibnja 2013. godine, a baziralo se na
ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore Republike
Hrvatske 2013. godine koji su održani 19. svibnja 2013. Ključna će zapravo biti, kao što
možemo iz naslova predvidjeti, medijska prezentacija anketnih istraživanja tijekom te
predizborne kampanje. Tijekom istraživanja prikupljeno je i analizirano 8 anketnih
istraživanja, uglavnom vezanih sa gradonačelničke kandidate najvećih hrvatskih gradova, kao
i 2 izlazne ankete na dan izbora.
Dakle, kako zapravo mediji prezentiraju različita anketna istraživanja? Prezentiraju li
se u medijima najvažniji elementi anketnog istraživanja? U kojoj mjeri anketna istraživanja i
medijska izvješća o istima zadovoljavaju metodološke standarde?
3.2. Metodološki kriteriji analize anketnih istraživanja
Prikupljene ankete i anketna izvješća analizirana su prema sedam metodoloških
kriterija, a to su:
Naziv agencije/ medija koji provodi istraživanje
Veličina uzorka
Način biranja uzorka (slučajno/ namjerno)
Razdoblje anketiranja
Tehnika prikupljanja podataka (osobno, telefon, internet)
Selekcija ispitanika (spontana selekcija, samoselekcija)
Odstupanje od uzorka (%)
3.2.1. Analiza prikupljenih anketa i anketnih izvješća prema metodološkim kriterijima
Prvoj analiziranoj anketi namjera je dobiti informaciju koja politička stranka u razdoblju
prije službene političke kampanje najbolje stoji. Ostala anketna istraživanja odnose se na pet
najvećih hrvatskih gradova, Zagreb, Split, Rijeku, Osijek i Zadar, točnije za gradonačelničke
kandidate tih gradova. U nizu sličnih anketnih istraživanja, kojih je tijekom razdoblja prije
izbora bilo poprilično puno, gledano je da se prikupe ankete koje imaju navedene različite
metodološke elemente, koliko je to bilo moguće, kako bismo imali više različitih
reprezentativnih primjera. Također, metodološki kriteriji su sastavljeni prema podatcima koje
smo mogli dobiti iz različitih anketnih istraživanja prezentiranih u medijima.
16
Anketa 1. „Za koga biste glasali na lokalnim izborima?“
Prva anketa naziva „Za koga biste glasali na lokalnim izborima?“ postavlja pitanje za koju
političku stranku bismo glasali na lokalnim izborim. Anketa je općenita, ne odnosi se na
pojedini grad, općinu ili županiju već na područje cijele Hrvatske. Namjera joj je dobiti
informaciju koja politička stranka u razdoblju prije službene političke kampanje najbolje stoji.
Tako možemo iz ankete zaključiti da je najveći broj ispitanika (31,8%) još uvijek neodlučno,
a da SDP ima potporu od 24,9% glasača, HDZ 22,8%, a Hrvatski laburisti 6%. Ostalih pet
navedenih stranaka dijele mali postotak, a zabilježeno je i 1,7 % anketiranih koji odbijaju
odgovoriti, ali su ipak sudjelovali u anketi.
Slijedi analiza ove ankete (Tablica 1.) prema metodološkim elementima:
Tablica 1. Metodološki prikaz ankete „Za koga biste glasali na lokalnim izborima?“
Metodološki kriterij: Anketa 1.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Agencija Hendal i tportal.hr
2. Veličina uzorka -
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
-
4. Razdoblje anketiranja 02.5. – 20.5.
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
Internet
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
Samoselekcija
7. Odstupanje od uzorka (%) -
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
Kao što možemo vidjeti rezultate ove ankete nikako ne možemo ozbiljno shvatiti jer
ne zadovoljava gotovo najvažniji metodološki kriterij, a to je da nema podatka koja je veličina
uzorka. Način biranja uzorka kao i odstupanje od uzorka ne možemo utvrditi budući da se radi
o internet anketi koja samoselekcijom ispitanika dolazi do podataka.
17
Anketa 2. „Tko je budući gradonačelnik Zagreba?“
Druga anketa koja je uvrštena u naše istraživanje postavlja pitanje: „Tko je budući
gradonačelnik Zagreba?“. Anketa je napravljena za portal Zagrebancija.com i Jabuku TV. Iz
anketnih rezultata možemo vidjeti da sadašnji gradonačelnik Bandić kao nezavisni kandidat
ostvaruje 38, 59% potpore birača, a slijedi ga Rajko Ostojić (SDP - HNS - HSU) sa 21, 03%
dok Vladimir Ferdelji (HSLS - HSS - ZL - NL don Ivan Grubišić) ima 18, 3%, a Margareta
Mađerić (HDZ - HSP AS - BUZ) 6,67% potpore birača. Ostali kandidati zajedno imaju oko
7%, a neodlučnih birača je 11,11%.
Tablica 2. Metodološki prikaz ankete „Tko je budući gradonačelnik Zagreba?“
Metodološki kriterij: Anketa 2.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Agencija Vectura za medije- Zagrebancija.hr
i Jabuka.ht
2. Veličina uzorka Reprezentativni uzorak od 1 000 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
-
4. Razdoblje anketiranja -
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
-
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
-
7. Odstupanje od uzorka (%) -
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj, 2013.
Iako je ovo anketno istraživanje radila agencija Vectura, i to za dva medija koja su
prenijela anketne rezultate, ipak u izvješću nemamo navedene metodološke elemente osim
naziva agencije i veličine uzorka. Nije navedeno razdoblje anketnog istraživanja, ali je
anketno izvješće objavljeno u medijima 16. travnja 2013. Dakle, anketno izvješće ne sadrži
najvažnije metodološke elemente po kojima je provođeno istraživanje, a nema ni link koji bi
nas možda uputio na internet stranicu agencije koja ga je provodila gdje bismo možda saznali
detalje koji nas zanimaju.
Anketa 3. „Bandić premoćno vodi u prvom krugu“
18
Zadržimo se još malo u Zagrebu, na anketi koja je napravljena otprlike mjesec dana
poslije prethodne, dva dana prije samih izbora. Anketno istraživanje provela je agencija Ipsos
Plus za Dnevnik Nove TV. Prema njoj sadašnji gradonačelnik, nezavisni kandidat Milan
Bandić osvaja 40, 6 % potpore birača, Rajko Ostojić, kandidat SDP-ove koalicije, osvojio bi
22% potpore, Vladimir Ferdelji (HSLS - HSS - ZL - NL don Ivan Grubišić) 18, 2 %, a
Margareta Mađerić (HDZ - HSP AS - BUZ) 5,7 % potpore. Ostali kandidati zajedno imaju
manje od 7%, a neodlučnih birača je 6,8%.
Tablica 3. Metodološki prikaz ankete „Bandić premoćno vodi u prvom krugu“
Metodološki kriterij: Anketa 2.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Agencija Ipsos Plus za Dnevnik Nove TV
2. Veličina uzorka 805 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
-
4. Razdoblje anketiranja -
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
-
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
-
7. Odstupanje od uzorka (%) -
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj, 2013.
Osim sličnih, gotovo istih, rezultata, Anketa 2. i Anketa 3. imaju navedene iste
metodološke elemente. Navedena je agencija koja je provela anketno istraživanje i veličina
uzorka na kojem se temelji anketno izvješće u medijima. Anketa 3. objavljena je 17. svibnja,
dva dana prije izbora.
Anketa 4. „Za koga bi Riječani glasovali da su danas izbori?“
Podatci iz anketnog istraživanja naziva „Za koga bi Riječani glasovali da su danas
izbori?“, vezanog za budućeg gradonačelnika Rijeke, objavljeni su kao anketna izvješća u
Dnevniku Novoe TV . Iz anketnih izvješća možemo vidjeti da Vojko Obersnel, sadašnji
19
gradonačelnik, predvodeći SDP-ovu koaliciju stranaka, u prvom krugu osvaja 49,5% birača.
Laburist Predrag Šustar dobio bi 12,2 %. Nikola Ivaniš predvodeći PGS i Akciju mladih
osvaja 11,3%. HDZ-ov kandidat Hrvoje Burić imao bi 10,8%. Ostali kandidati imaju zajedno
oko 6%, neodlučnih je 10,2%.
Tablica 4. Metodološki prikaz ankete: „Za koga bi Riječani glasovali da su danas izbori“
Metodološki kriterij: Anketa 3.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Dnevnik Nove TV47
2. Veličina uzorka 805 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
-
4. Razdoblje anketiranja od 07. do 9. svibnja
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
Osobno
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
-
7. Odstupanje od uzorka (%) -
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
Iz tablice 3. možemo odmah vidjeti kako u anketnom izvješću nije precizno navedena
agencija ili medij koji je proveo anketnog istraživanja. Ipak, možemo vidjeti da je
istraživanje provedeno na 805 ispitanika od 7. do 9. svibnja u Rijeci.
Anketa 5. „Istraživanje u Splitu“
Ovo anketno istraživanje koje je provedeno u Splitu objavljeno je u dnevnim
novinama Slobodna Dalmacija i na njihovom internetskom portalu, a zanimljivo je za ovu
analizu jer su ga proveli studenti Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, pod
vodstvom profesora Onesina Cvitana. Točnije 120 studenata terenskim je istraživanjem
47 U informativnoj emisiji Dnevnik Nove TV naglašava se kako oni donose istraživanje, ali nije poznato jesu ga oni i proveli
20
prikupljalo podatke za analizu. Iz anketnog izvješća vidimo da bi najviše građana glasovalo za
Vjekoslava Ivaniševića, kandidata HDZ-a i Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), njih 13,2 %.
Željku Kerumu, kandidatu HGS-a, povjerenje bi dalo 12,9 % birača, a Ivi Baldasaru,
kandidatu koalicije SDP-HNS-HSU 9,4 % građana. Nezavisnu Anđelku Visković, biralo bi
5,7 % građana. a slijedi je Luka Podrug iz HČSP-a sa 4,4 posto. Ne znamo koliki je postotak
neodlučnih ili što je s ostalim postotcima budući da ovi kandidati svi zajedno imaju 45,6 % pa
smo se zapitali je li moguće da je više od polovice ispitanika odbilo sudjelovati u anketiranju.
Tablica 5. Metodološki prikaz ankete: „Istraživanje u Splitu“
Metodološki kriterij: Anketa 4.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Sveučilišni odjel za stručne studije u Splitu
2. Veličina uzorka 3816 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
Slučajni odabir
4. Razdoblje anketiranja -
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
Osobno
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
Spontana selekcija
7. Odstupanje od uzorka (%) -
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
Osim metodoloških elemenata u Tablici 5. navedeno je da upitnik sadrži 10 pitanja i
to: o osobnim obilježjima ispitanika, o listama za Gradsko vijeće i Skupštinu Županije
splitsko-dalmatinske, kao i o kandidatima za splitskoga gradonačelnika i župana splitsko-
dalmatinskog.
Anketno izvješće objavljeno je 25. travnja, ali nije poznato točno razdoblje
anketiranja.
Anketa 6. „Kerum gubi Split“
Još jedno anketno istraživanje donosimo iz Splita. Dnevnik Nove TV proveo je
istraživanje i prezentirao rezultate. Prema njima najviše potpore birača osvaja Ivo Baldasar sa
21
24, 2%, slijedi ga Vjekoslav Ivanišević sa 19, 5 % dok je sadašnji gradonačelnik Željko
Kerum tek na trećem mjestu s 15% potpore birača. Četvrta je nezavisna Marijana Puljak s 9,
8%, a slijedi ju Anđelka Visković s 9, 6 % dok ostali kandidati zajedno imaju manje od 15 %
potpore birača. Neodlučnih je 6,5 % birača.
Tablica 6. Metodološki prikaz ankete: „Kerum gubi Split“
Metodološki kriterij: Anketa 4.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Dnevnik Nove TV
2. Veličina uzorka 800 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
-
4. Razdoblje anketiranja 8. -14. svibnja
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
Telefon
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
Spontana selekcija
7. Odstupanje od uzorka (%) max. 4%
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
U anketnom istraživanju navedeni su osnovni metodološki kriteriji. U Dnevniku Nove
TV tvrde kako su oni proveli ovo istraživanje. Pretpostavit ćemo da su uzorak birali slučajno,
ali nisu to naglasili pa nije zabilježeno u Tablici 6. Rezultati istraživanja objavljeni su 16.
svibnja.
Anketa 7. „Vrkić prestigao Glavaševog kandidata“
Anketno istraživanje povela je agencija Ipsos u Osijeku, a objavljeno na portalu
osijek031.com. Prema istraživaju u prvom krugu sadašnji gradonačelnik Krešimir Bubalo
(HDSSB) osvaja 29, 4% potpore birača, slijedi ga Ivan Vrkić, nezavisni kandidat s potporom
SDP-ove koalicije, sa 24,3 % potpore. Jaroslav Pecnik, kandidat Hrvatskih laburista, dobiva
podršku 10 % birača, a bivši gradonačelnik, nezavisni Anto Đapić 8,2 %, dok ga slijedi HDZ-
22
ov Dražen Vidović s 8,1 % potpore birača. Ostali kandidati osvajaju bitno manju potporu
ispitanika.
Naslov ove ankete ne odnosi se na prvi izborni krug već drugi u kojem Ivan Vrkić s
45,4 % potpore birača pobjeđuje Bubala koji dobiva 43, 7 %.
Tablica 7. Metodološki prikaz ankete: „Vrkić prestigao Glavaševog kandidata“
Metodološki kriterij: Anketa 4.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Agencija Ipsos
2. Veličina uzorka 1002 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
-
4. Razdoblje anketiranja 6. i 7. travnja
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
-
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
-
7. Odstupanje od uzorka (%) -
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
Sve što možemo saznati o ovom anktnom istraživanju je tko ga je provodio i kada te
na kolikom uzorku je provedeno. Ostali metodološki elementi nisu navedeni na portalu koji je
objavio istraživanje, a nije naveden ni nekakav link koji bi nas možda uputio na stranicu
agncije ili negdje gdje bismo dobili više informacija o ovom istraživanju. Rezultati
istraživanja objavljeni su 11. travnja.
Anketa 8. „Može li Kalmeta HDZ-u zadržati Zadar?“
Došli smo do Ankete 7. i grada Zadra. Dnevnik Nove TV donio je istraživanje za koga
bi Zadrani glasali desetak dana prije izbora. Tako možemo vidjeti da Božidar Kalmeta,
kandidat HDZ-ove koalicije, ima 44,1% potpore birača, a Ivo Bilić, kandidat SDP-ove
koalicije, ima 30%. To su i dva najozbiljnija kandidata budući da nezavisni Enio Meštrović
23
ima 6,1%, Marko Pupić-Bakrač (Akcija mladih) 5,2%, nezavisni Reno Sinovčić 4,7% dok je
neodlučno je 9,9% birača.
Tablica 8. Metodološki prikaz ankete: „Može li Kalmeta HDZ-u zadražati Zadar?“
Metodološki kriterij: Anketa 4.
1. Naziv agencije/ medija koji provodi
istraživanje
Dnevnik Nove TV48
2. Veličina uzorka 805 ispitanika
3. Način biranja uzorka (slučajno/
namjerno)
Slučajno
4. Razdoblje anketiranja 7. i 8. svibnja
5. Tehnika prikupljanja podataka
(osobno, telefon, internet)
Telefon
6. Selekcija ispitanika (spontana
selekcija, samoselekcija)
Spontana selekcija
7. Odstupanje od uzorka (%) max 4%
Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
Ova anketa zadovoljava najviše metodoloških kriterija od svih do sada obrađenih,
gotovo svi elementi su transparentno objavljeni, ali veliki minus je što novinar nije spomenio
naziv agencije koja ga je provodila. Samo je spomenuto kako oni donose ovo istraživanje, što
ne mora značiti da su ga oni i proveli. Istraživanje je objavljeno 9. svibnja.
3.3. Izlazne ankete na dan izbora
Izlaznim anketama anketiraju se glasači prilikom napuštanja biračkih mjesta i
pokušava se utvrditi za koga su glasali. Ovakva vrsta istraživanja prvi put se u Hrvatskoj
provode 2005. godine dok se u SAD-u provode više od četrdeset godina. Prvo takvo
istraživanje bilo je na dan održavanja prvog kruga izbora za predsjednika RH 2005. godine, a
nakon tih izbora izlazne ankete se provode i na svim ostalim izborima do sada. Kao što je to i
48 U informativnoj emisiji Dnevnik Nove TV naglašava se kako oni donose istraživanje, ali nije poznato jesu ga oni i proveli
24
u drugim zemljama, ankete naručuju i sponzoriraju televizijske kuće, a provode ih agencije
koje se bave istraživanjima javnoga mnijenja. 49
Na dan izbora gledani su rezultati izlaznih anketa dviju televizijskih kuća, HTV-a i
Nove TV. Zanimljivo je da je za obadvije televizijske kuće izlazne ankete radila agencija
Ipsos Puls tako da imamo iste rezultate. Druge detalje, osim naziva agencije koja provodi
istraživanje, nismo uspjeli saznati jer nisu objavljeni tako da ne ćemo anketna istraživanja
analizirati kroz metodološke kriterije. U medijima su prikazani i ovdje zabilježeni rezultati
prva tri kandidata iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.
3.3.1. Rezultati izlaznih anketa
Kandidat za gradonačelnika Zagreba Milan Bandić osvaja 44,19% glasova građana,
Rajko Ostojić 25, 01%, a Vladimir Ferdelji 16,10%.
Najviše glasova za gradonačelnika Splita prema izlaznim anketama ima Ivo Baldasar
sa 30,62%, slijedi ga Vjekoslav Ivanišević sa 22,51% dok Željko Kerum osvaja 16,43%
glasova.
U Osijeku bi prema izlaznim anketama u drugi krug za izbor gradonačelnika
ušli Krešimir Bubalo sam 36,11% i Ivan Vrkić sa 28,69% glasova. Nakon njih najviše glasova
osvojio je DraženVidović (11,25%).
U Rijeci vodi Vojko Obersnel sa 48,92% glasova, a slijede Hrvoje Burić sa 16,03%
te Predrag Šustar sa 15,31%
Rezultate izlaznih anketa kao i anketnih istraživanja prije izbora usporedit ćemo sa
stvarnim rezultatima izbora. Koliko su precizna u predviđanjima bila različita predizborna
anketna istraživanja, a koliko izlazne ankete?
3.4. Rezultati lokalnih izbora 2013.
Radi što preglednijeg prikaza rezultate anketnih istraživanja prije izbora i izlaznih
rezultata te stvarnih izbornih rezultata prikazat ćemo kroz tablice.
Tablica 9. Zagreb- usporedba anketnih i stvarnih rezultata
Kandidat za
49 Bagić, Dragan, Lamza- Posavec, Vesna, Studija Slučaja: Analiza metodologije izlaznih anketa agencije Puls, časopis Društvena istraživanja, Vol. 17, No. 4-5, listopad 2008. 696. str.
25
gradonačelnika
Zagreba
Rezultat Ankete*
(%)
Rezultat izlazne
ankete (%)
Izborni rezultat (%)
Bandić 40, 6 44, 19 47, 30
Ostojić 22 25, 01 22, 71
Ferdelji 18,2 16, 10 17, 33
Mađerić 5,7 - 5,41
*Anketa 3. „Bandić premoćno vodi u prvom krugu Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
Možemo vidjeti kako je redoslijed kandidata, prema ovoj anketi i rezultatima izlazne
ankete u usporedbi s izbornim rezultatom, u potpunosti točan . Razlike postoje u postotcima,
ali su zanemarive ako uspoređujemo samo redoslijed kandidata.
Tablica 10. Rijeka- usporedba anketnih i stvarnih rezultata
Kandidat za
gradonačelnika
Rijeke
Rezultat Ankete*
(%)
Rezultat izlazne
ankete (%)
Izborni rezultat (%)
Obersnel 49, 5 48, 92 48, 06
Burić 10, 8 16, 03 16, 34
Šustar 12, 2 15, 31 14, 70
Ivaniš 11, 3 - 10, 72
*Anketa 4. „Za koga bi Riječani glasovali da su danas izbori?“ Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
U Rijeci imamo nešto drugačiju situaciju. Obersnel „pobjeđuje“ u anketama i
izbornom rezultatu i to s vrlo sličnim postotkom, ali redoslijed ostalih kandidata nešto je
drugačiji. Burić je tako prema izbornom rezultatu i izlaznim anketama na drugom mjestu dok
mu je ova anketa prognozirala četvrto mjesto, ispred njega su tako bili Šustar, koji je prema
izbornom rezultatu na trećem mjestu, i Ivaniš, koji je prema izbornom rezultatu četvrti.
Tablica 11. Split- usporedba anketnih i stvarnih rezultata
Kandidat za
gradonačelnika Splita Rezultat Ankete*
(%)
Rezultat izlazne
ankete (%)
Izborni rezultat (%)
Baldasar 24, 2 30, 62 29, 24
Ivanišević 19, 5 22, 51 27, 72
26
Kerum 15 16, 43 18, 51
Puljak 9,8 - 9, 62
* Anketa 6. „Kerum gubi Split“ Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
U Splitu, kao i u Zagrebu, redoslijed kandidata u potpunosti je točan. Rezultati ankete
i rezultati izlazne ankete odgovaraju izbornom rezultatu. Najveća razlika u postotcima vidi se
kod drugog kandidata Ivaniševića, gdje je njegov izborni rezultat veći od rezultata ankete za
8, 22 %.
Tablica 12. Osijek- usporedba anketnih i stvarnih rezultata
Kandidat za
gradonačelnika
Osijeka
Rezultat Ankete*
(%)
Rezultat izlazne
ankete (%)
Izborni rezultat (%)
Bubalo 29, 3 36, 11 36, 18
Vrkić 24, 3 28, 69 27, 87
Vidović 8, 1 11, 25 12, 26
Đapić 8,2 - 8, 97
Pecnik 10 - -
*Anketa 7. „Vrkić prestigao Glavaševog kandidata“ Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.
U Osijeku je situacija znatno drugačija u odnosu na druge gradove i usporedbe
anketnih i stvarnih rezultata. Ovdje je navedeno pet kandidata jer se redoslijed kandidata od
ove ankete i rezultata izbora promijenio. Pa tako vidimo da je ova anketa dobro predvidjela
prolazak Bubala i Vrkića u drugi krug, ali stavila je Pecnika na treće mjesto dok je on prema
konačnom izbornom rezultatu tek peti po redu. Prema izbornom rezultatu Vidović je treći, a
Đapić četvrti.
4. Zaključak
Kada govorimo o medijima kao kreatorima javnoga mnijenja moramo primijetiti kako
je njihov utjecaj doista velik. Činjenica je da osobama ili strankama koje se često
27
pojavljuju u medijima raste značaj i vjerujemo da mediji u tom smislu vješto manipuliraju
s javnošću. Mediji su svjesni da su oni, kao kreatori javnoga mnijenja, zapravo posrednici
između onih kojima se daje medijski prostor i ljudske reakcije na medijsku prezentaciju.
Iako naše istraživanje govori kako gotovo da i nema velikih razlika u postotcima
između anketnih istraživanja prije izbora, izlaznih rezultata na dan izbora i stvarnih
izbornih rezultata ne možemo si ne postaviti pitanje o ulozi medija i njihovoj prezentaciji
različitih ispitivanja javnoga mnijenja. U radu smo već spomenili kako su različita
anketna istraživanja osjetljivo i odgovorno područje istraživačkog rada, ali isto tako uloga
medija u svemu tome je prevelika jer su oni zapravo ti koji rezultate istraživanja
prezentiraju javnosti. Ne možemo precizno odgovoriti kako se zapravo provode različita
istraživanja javnoga mnijenja, gdje se i koliko griješi, ali smo u istraživačkom dijelu rada
mogli uočiti propuste u medijskoj prezentaciji različitih istraživanja.
Postavlja se pitanje zašto zapravo postoje različita ispitivanja javnoga mnijenja osobito
ona politička koja se neprestano provlače kroz medije, i to ne samo u predizborno doba.
Tako svaki mjesec slušamo, gledamo, čitamo tko je trenutno najpopularniji političar, a
tko najnepopularniji, ocijenjujemo rad vlade, slušamo mišljenje većine ispitanika i često
im se priklanjamo. S jedne strane, postoji medijska obveza informiranja i naše pravo na
informaciju i zbog toga se provode ispitivanja javnoga mnijenja. S druge strane, postoje
oni koji imaju medijsku moć u rukama i njihova potreba da imaju nadzor nad javnosti
zbog kojeg se prije svega i provode ispitivanja javnoga mnijenja.
Ipak, možemo zaključiti kako su različita anketna istraživanja vrlo popularna kod nas
pa tako je ljudima, koji vrlo malo ili ni malo ne znaju o tom području, manje bitno tko ih
provodi, jesu li vjerodostojna i kako se prezentiraju u medijima. Ljudi im uglavnom
vjeruju, a to je ono što vrlo dobro znaju mediji i oni koji ih posjeduju.
5. Literatura
1. Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995.
28
2. Gavranović, Ante, Medijska obratnica, Sveučilišna knjižara d.o.o., Zagreb, 2006.
3. Globočnik, Martina, Ljudi iz televizora, Što čitaš?, Zagreb, 2004.
4. Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni
časopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu
društva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007.
5. Vujević- Hećimović, G., Vujević, M., Vjerodostojnost televizijskog referenduma,
časopis Politička misao, Vol. 15, No. 2, siječanj 2004.
6. Rimac, Ivan, Zorec, Lea, Ogresta, Jelena, Analiza deteminiranosti odaziva u
anketnom istraživanju europske studije vrijednosti, časopis Društvena zbivanja, Vol.
19, No. 1-2 (105- 106), svibanj 2010.
7. Bagić, Dragan, Lamza- Posavec, Vesna, Studija Slučaja: Analiza metodologije
izlaznih anketa agencije Puls, časopis Društvena istraživanja, Vol. 17, No. 4-5,
listopad 2008.
8. Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003., 767.str.
9. Filipović, Vladimir, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb, 1965., 260. str.
10. Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error,
Pristupljeno: 15.05.2013.
29