45
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA OSIJEK Odjel za kulturologiju Medijska kultura Seminarski projekt Tema: Medijska prezentacija ispitivanja javnog mnijenja

Medijska prezentacija ispitivanja javnog mnijenja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Nakon teorijskog dijela koji će sadržavati sve bitne odrednice javnoga mnijenja i njemu srodnih pojmova u metodiološkom dijelu rada prezentirano će biti istraživanje koje se baziralo na ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2013. godine. U radu je zapravo ključna, kao što možemo iz naslova predvijeti, medijska prezentacija anketnih istraživanja tijekom te predizborne kampanje. Također, napravljena je usporedba između anketnih istraživanja, izlaznih anketa i stvarnih izbornih rezultata.

Citation preview

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA OSIJEK

Odjel za kulturologiju

Medijska kultura

Seminarski projekt

Tema:

Medijska prezentacija ispitivanja

javnog mnijenja

Mentor: Studentica:

Doc. dr. sc. Željko Pavić Martina Gavran

Osijek, lipanj 2013.

Sadržaj:

1. Uvod:...................................................................................................................................3

2. Teorijski okvir.....................................................................................................................4

2.1. Mediji i javno mnijenje....................................................................................................4

2.2. Javno mnijenje- od razvoja pojma do suvremene teorije.................................................5

2.3. Istraživanja javnoga mnijenja..........................................................................................7

2.4. Anketna istraživanja.........................................................................................................8

2.4.1. Valjanost anketnih istraživanja.................................................................................9

2.4.2. Najvažniji metodološki elementi anketnog istraživanja...........................................9

2.4.3. Obrada i prezentiranje rezultata..............................................................................13

2.4.4. Specifični metodološki problemi u anketnim istraživanjima..................................14

3. Metodologija.....................................................................................................................16

3.1. Uvod u prezentaciju istraživanja....................................................................................16

3.2. Metodološki kriteriji analize anketnih istraživanja........................................................16

3.2.1. Analiza prikupljenih anketa i anketnih izvješća prema metodološkim kriterijima.16

3.3. Izlazne ankete na dan izbora.........................................................................................25

3.3.1. Rezultati izlaznih anketa.........................................................................................25

3.4. Rezultati lokalnih izbora 2013.......................................................................................26

4. Zaključak...........................................................................................................................28

5. Literatura...........................................................................................................................29

2

1. Uvod:

Danas, možda više nego ikada, gotovo cijela suvremena civilizacija komunicira i

„upija“ informacije putem masovnih medija. Sva sredstva komuniciranja i informiranja čine

značajne uloge u društvu, kako za formiranje javnog mnijenja tako i za život ljudi.

Uvođenjem višestranačkog društvenog sustava i institucije demokratskih izbora,

mnijenje javnosti o različitim pitanjima i događajima postaje i u nas aktualnim i atraktivnim

predmetom društvenih istraživanja. Zanimanje za različite vidove javnog mnijenja osobito

dolazi do izraza u razmjerno učestalim anketama publiciranim u široj javnosti kojima se, s

različitim znanstvenim i stručnim dometom, nastoje utvrditi političke preferencije i stavovi

stanovništva kao i odnos prema aktualnim događajima i procesima. 1

Mediji na neki način i postoje upravo zbog formiranja javnog mnijenja, a o tome će se,

između ostalog, najviše pisati u ovom radu.

Nakon teorijskog dijela koji će sadržavati sve bitne odrednice javnoga mnijenja i

njemu srodnih pojmova u metodiološkom dijelu rada prezentirano će biti istraživanje koje se

baziralo na ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2013.

godine. U radu je zapravo ključna, kao što možemo iz naslova predvijeti, medijska

prezentacija anketnih istraživanja tijekom te predizborne kampanje. Ono čime ćemo se još

baviti u radu bit će usporedba anketnih istraživanja, izlaznih anketa i stvarnih izbornih

rezultata.

1 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 7. str.

3

2. Teorijski okvir

2.1. Mediji i javno mnijenje

Svijet u kome živimo kao društvo znanja sve je više i društvo medija. Sva društvena

iskustva i sve individualno znanje stvaraju i posreduju mediji. U današnje vrijeme nema

postojanja bez medija- ni za ljude, ni za teme, ni za razvojna usmjerenja.2 Kako se u taj svijet

medija uklapa mišljenje pojedinca i mišljenja grupa i na koji način se ta mišljenja

prezentiraju javnosti? Kako zapravo današnje medijsko društvo prihvaća tzv. mišljenje

javnosti?

Mediji se vežu za informaciju i izvješćivanje, ali ipak su oni puno više od sredstava

masovne komunikacije. Gledatelji, čitatelji, slušatelji, konzumenti su proizvoda masmedijske

produkcije, a ne kreatori društvene zbilje. Oni mogu potencijalno tvoriti javno mnijenje, mogu

zauzeti određeni stav naspram problema ili nekog pitanja i doživjeti ga vrlo osobno , ali na

početku obraćanja oni su pasivni promatrači koji su priviknuti na skroman osobni angažman.3

Ipak, u modernim demokratskim društvima istraživanja javnoga mnijenja imaju važu ulogu,

ali i veliku društvenu odgovornost. 4

Mediji često objavljuju rezultate ispitivanja javnog mnijenja kao postotke pozitivnih i

negativnih stajališta o nekoj temi, prijedlogu ili kandidatu. Smjer javnog mnijenja ima

evaluativnu dimenziju, koja može biti pozitivno-negativno-neutralno, za-protiv-neodlučeno,

ili za-protiv-ovisi.5

S obzirom da se često može čuti kako su takva istraživanja i različita anketna ispitivanja

osjetljivo i odgovorno područje istraživačkoga rada pitamo se kako se točno provode

istraživanja javnoga mnijenja, gdje se i koliko griješi, kako u samom istraživanju tako i u

onom najvažnijem- medijskoj prezentaciji ispitivanja javnoga mnijenja.

2 Gavranović, Ante, Medijska obratnica, Sveučilišna knjižara d.o.o., Zagreb, 2006., 11.str.3 Globočnik, Martina, Ljudi iz televizora, Što čitaš?, Zagreb, 2004., 61.str.

4 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 7. str.5 Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni časopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu društva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007., 16.str.

4

2.2. Javno mnijenje- od razvoja pojma do suvremene teorije

Prije nego li prijeđemo na temu medijske prezentacije ispitivanja javnoga mnijenja i

konkretne primjere iz prakse koji potvrđuju napisanu teoriju pobliže ćemo opisati pojam

javnoga mnijenja, od razvoja, ranih shvaćanja pa do suvremene teorije javnoga mnijenja.

Pojam javnoga mnijenja, u današnjem smislu riječi, nastao je u drugoj polovici 18.

stoljeća, u okvirima ideja prosvjetiteljstva i liberalne političke teorije. 6 Iako sam pojam

„javno mnijenje“ nema osobito dugu tradiciju, pojmovi „javnost“ i „mnijenje“ odvojeno

su postojali puno ranije nego li su postali povezani.

Termin „javnost“ (engleski „public“, francuski „pubique“) potječe iz latinskoga

„publicius“ što je izvedeno iz riječi „populus“ (narod). 7 Postoji više značenja te riječi, s

jedne strane odnosi se na opću dostupnost, otvorenost i pristupačnost narodu, a s druge

strane termin je povezan sa stvarima od općeg interesa ili sa službenim i državnim

poslovima.

Kada govorimo o pojmu „mnijenje“ možemo reći kako je sam izraz „mnijenje“ u

engleskom i francuskom jeziku preuzet od latinske riječi „opinio“ koja označava

neodređenu i nepouzdanu prosudbu i ima korijen u grčkom izrazu „doxa“ (mnijenje).8 Za

antičke je mislitelje mnijenje neartikuliran, promjenjiv i politički irelevantan sud,

svojstven neobrazovanoj gomili9 dok prema modernijim shvaćanjima, točnije filozofskoj

misli empirizma, mnijenje uživa društvenu važnost i ugled ali, kao svojevrsni moralni i

etički konsenzus, nema utjecaja na državne i javne poslove pa stoga ni političku snagu

suvremeno shvaćenoga javnog mnijenja. 10

Prijeđimo sada na pojam javnog mnijenja. Pod tim pojmom često se podrazumijeva

gomilanje pojedinačnih pogleda o nekoj temi pa tako mnogi ovaj pojam povezuju s

pojmom javnog mišljenja. Naime, to povezivanje je potpuno pogrešno. Mnijenje je

rezultat procesa mišljenja,11 ono nije dovoljno utemeljeno mišljenje.12 Pretpostavimo da je

6 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 12. str.

7 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 14. str.

8 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 13. str.

9 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 13. str.

10 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 14. str.

11 Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003., 767.str.12 Filipović, Vladimir, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb, 1965., 260. str.

5

zbog pojma javno mnijenje koji podrazumijeva zbroj pojedinačnih pogleda o nekoj temi, a

pojedinačna mišljenja mogu, ali i ne moraju tvoriti zajedničko mišljenje.

Prema mišljenu nekih autora pojam „javno mnijenje“ potrebno je odvojeno analizirati

Dakle, analizirati odvojeno pojam „javnost“ i „mnijenje“ radi jasnijeg pojmovnog

određenja. Ukratko smo pokušali objasniti ova dva pojma odvojeno, ipak u potrazi za

definicijom koja bi pobliže opisala i točno definirala pojam javnoga mnijenja naišli smo

na brojne definicije i različita stajališta koja ovaj, prije svega, komunikološki pojam

promatraju kroz filozofske, političke, sociološke ili psihološke termine. Pa tako i Lamza-

Posavec u svojoj knjizi „Javno mnijenje“(1995) navodi kako mnogobrojni pokušaji

formuliranja jedinstvene i općeprihvaćene definicije javnoga mnijenja zasad još nisu

urodili plodom, smatra kako je to djelomice zbog toga što je pojam ograničen reativno

uskim shvaćanjem unutar određene znanstvene discipline.

Ipak, defininirat ćemo javno mnijenje kao komunikološki pojam jer se ova definicija

najviše uklapa u strukturu i područje našega rada. S tog stajališta javno mnijenje je proces

povezivanja vjerovanja, vrijednosti i namjera koje pojedinci izražavaju u javnosti.13 Kada

javno mnijenje i želimo povezati s medijima možemo reći da ono odražava dinamični

proces interpersonalne i medijske komunikacije određenim pitanjima, a ostvaruje se

među skupinama i kolektivima ljudi sa sličnim sposobnostima djelovanja.14

Bez obzira na različite definicije i temeljni teorijski pristup pojam javnoga mnijenja,

prema autorici knjige „Javno mnijenje“(1995), obavezno obuhvaća:

1. Društveno pitanje ili objekt javnoga mnijenja

2. Javnost ili subjekt mnijenja

3. Komunikacijske prakse ili interakciju unutar javnosti

4. Mnijenje ili produkt komunikacijskih procesa

2.3. Istraživanja javnoga mnijenja

13 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 34. str.

14 Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni časopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu društva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007., 16.str.

6

U istraživanju javnoga mnijenja korisite se različite empirijske metode, a obično se

provode anketna ispitivanja na određenom uzorku stanovništva nekog određenog

područja. Zbog svoje prikladnosti za prikupljanje relativno pouzdanih informacija o

raspoloženju i očekivanjima širih slojeva stanovništva, anketno ispitivanje uzorka

populacije najučestalija je i najvažnija metoda istraživanja javnoga mnijenja, od početka

njegova razvoja pa sve do današnjih dana. 15

Početak razvoja istraživanja javnoga mnijenja povezujemo s područjem Sjedinjenih

Američkih Država iako je sam termin „javnoga mnijenja“, kao i prvi oblici empirisjkih

društvenih istraživanja, nastao u tradiciji europske misli.

Početci istraživanja javoga mnijenja povezani su s razvojem američkog istraživačkog

novinarstva tijekom 19. stoljeća. S pozicije kritike američkog društva, a osobito kritike

odnosa prema depriviranim društvenim slojevima, reformistički orijentirani novinari

počeli su intervjuirati nasumce odabrane predstavnike različitih socijalnih kategorija,

pobudivši svojim nalazima znatno zanimanje široke čitateljske publike. 16 Rezultati prvog

predizbornog istraživanja javnoga mnijenja objavljeni su 1824. godine u američkom

dnevniku „Harrisburg Pennsyllvanian“, a zanimanje za različite novinske ankete o

različitim društvenim i političkim pitanjima poraslo je tijekom osamdesetih godina 19.

stoljeća.

Razvoj istraživanja javnoga mnijenja na području SAD-a utjecao je i na razvoj

takvog istraživanja i u drugim, posebno europskim državama. Usporedno sa širenjem

međunarodnog lanca američkih istraživačkih instutucija, u mnogim europskim i drugim

razvijenim zemljama svijeta počele su nicati i domaće orgnizacije za istraživanje javnoga

mnijenja.17

Kada govorimo o istraživanju javnoga mnijenja u Hrvatskoj možemo reći kako je

tradicija takvog oblika istraživanja vrlo skromna. Zasigurno je to, s jedne strane,

povezano s nedovoljnom razvijenošću empirijskih društvenih istraživanja uopće, a s

druge strane, uvjeti dugogodišnje vladavine jednostranačkog sustava bez političke

konkurencije nisu zahtjevali takvu vrstu društvenih istraživanja, štoviše takva istraživanja

bila su u potpunosti nepotrebna.

S nagovještajem značajnih političkih promjena potkraj 1989. i početkom 1990.

godine, pojavljuju se i prva novinska istraživanja javnoga mnijenja, najprije u političkom

15 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 39. str.16 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 40. str. 17 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 44. str.

7

tjedniku „Danas“, a potom i u „Večernjem listu“. 18 U početku su takva istraživanja

provodili novinarski „istraživački timovi“, a temeljili su se na improviziranoj

metodologiji i imali su slabu vjerodostojnost.

Poslije rata znatno se povećao broj istraživanja. Ona često nisu bila motivirana

spoznajnim, nego političkim razlozima. A kad su i motivirana spoznajnim razlozima,

improvizirana metodologija ne omogućuje ostvarivanje takvih ciljeva. Međutim, i kad

nemaju vjerodostojnost, kod nas su istraživanja popularna i ljudi vjeruju u njihovu

vjerodostojnost.19

Iako je prevelika vremenska razlika između prvih istraživanja javnoga mnijenja u

SAD-u i europskim razvijenijim zemljama nasuprot Hrvatskoj, možemo reći kako danas

idemo gotovo u korak sa svjetskim trendovima i ne zaostajemo kada su u pitanju

istraživanja javnoga mnijenja.

2.4. Anketna istraživanja

Kao što je već spomenuto postoji više metoda i tehnika za istraživanje javnoga

mnijenja. Ipak, anketna istraživanja su najšire upotrebljavana i gotovo nezamjenjiva

metoda u istraživanjima javnoga mnijenja. Ovu metodu ćemo pobliže opisati jer će se na

njoj temeljiti i istraživački dio ovoga rada.

Anketno istraživanje u društvenim znanostima gotovo da je sinonim za kvantitativno

istraživanje u kojem se nastoje odrediti parametri populacije na probabilistički uzorku.20

Anketnim istraživanjima se radi procjena nečijih stavova, vrijednosti, mišljenja itd. Iako i

neke druge vrste ovakvih istraživanja imaju istu svrhu, ankete ipak imaju tu prednost da

se pomoću njih mogu napraviti najbolje procjene velikog broja populacije. Ankete

također imaju veliku prednost prilikom organizacije podataka. Ipak, glavna komparativna

prednost anketiranja uzoraka populacije ogleda se u mogućnosti dobivanja rezultata koji

se sa stanovitom vjerovatnošću mogu generalizirati na cijelu cijanu populaciju i

istodobno su više ili manje pouzdani prediktori budućeg ponašanja.21 Anketiranje je

usmjereno na pojedinca i njegovo promatranje određenih pojava, omogućava kvalitetnu

analizu kao i interpretaciju rezultata analize. Dodatna je prednost relativno raširena

18 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 47.str.19 Vujević- Hećimović, G., Vujević, M., Vjerodostojnost televizijskog referenduma, časopis Politička misao, Vol. 15, No. 2, siječanj 2004, 105. str. 20 Rimac, Ivan, Zorec, Lea, Ogresta, Jelena, Analiza deteminiranosti odaziva u anketnom istraživanju europske studije vrijednosti, časopis Društvena zbivanja, Vol. 19, No. 1-2 (105- 106), svibanj 2010., 47.str.21 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 52.str.

8

strategija upotrebe raznih komunikacijskih kanala kao osnove za razradbu pojedinih

tehnika anketnog istraživanja- anketa u izravnom kontaktu licem-u-lici, telefonska

anketa, poštanska anketa, internetska anketa, anketa e- poštom samo su neke od

realizacija kojima je anketno istraživanje prilagođeno.22

2.4.1. Valjanost anketnih istraživanja

Pitanje valjanosti postavlja se s obzirom na sve vrste, metode i instrumente mjerenja

kao i na mjerne i istraživačke postupke u cjelosti23 pa tako i na sve vrste anketnih

istraživanja. Pojam valjanosti često se povezuje s pojmom poudanosti pa tako nerijetko

nastaje terminološka i pojmovna zbrka u klasificiranju valjanosti.

Prema najopćenitijoj i najčešće korištenoj definiciji, valjanost je svojstvo nekog

mjernog postupka (ili preciznije: rezultata primjene mjernog postupka) koje pokazuje

mjeri li, i u kojem stupnju, taj postupak ono što se pretpostavlja da se mjeri. U tom smislu

valjanost treba razlikovati od pojmova dosljednosti ili pouzdanosti (svojstva mjernog

postupka da u ponovljenim mjerenjima daje iste rezultate), objektivnosti (nezavisnosti

rezultata mjerenja od utjecaja istraživača) i osjetljivosti (svojsta mjernog postupka da

diferencira ispitanike prema mjerenoj osobini)(Lamza- Posavec, 1995).

Međutim, da bismo shvatili što valjanost doista jest i koje je njezino značenje unutar

različitih anketnih istraživanja potrebno je odvojeno analizirati sve najvažnije

metodološke elemente i okolnosti istraživanja.

2.4.2. Najvažniji metodološki elementi anketnog istraživanja

Postoje različiti metodološki elementi koji na određeni način utječu na stupanj

valjanosti anketnih istraživanja. Rekli bismo da se od njih zapravo sastoji jedno valjano

anketno istraživanje. Započet ćemo s valjanošću uzoraka istraživanja.

2.4.2.1. Uzorak

22 Rimac, Ivan, Zorec, Lea, Ogresta, Jelena, Analiza deteminiranosti odaziva u anketnom istraživanju europske studije vrijednosti, časopis Društvena zbivanja, Vol. 19, No. 1-2 (105- 106), svibanj 2010., 48. str. 23 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 57. str.

9

Valjanost primijenjenih uzoraka nedvojbeno se smatra ključnim metodološkim

pitanjem istraživanja javnoga mnijenja, bez obzira na konkretni predmet, temu ili opće

okolnosti u kojima se istraživanje provodi.24 Uzorak je neizbježno svojstvo svake prave

ankete iako svrha ankete nije dobivanje izravne informacije od samog uzorka.25 Svrha je

zapravo dobiti informaciju od svih koji zajedno tvore jedan uzorak.

Veličina uzorka je vrlo važan segment koji ovisi o složenosti i varijabilnosti pojave

koja je predmet mjerenja, kao i o potrebnoj preciznosti rezultata istraživanja. 26 Ljudi

imaju tendenciju vjerovati da uzorak mora obuhvaćati značajno velik dio populacije,27 a to

je potpuno pogrešno. Naime, primjena suviše velikih uzoraka (npr. većih od 4000

ispitanika), ne samo što iziskuje znatno veća financijska sredstava, stvara brojne tehničke i

organizacijske probleme i zahtijeva duže vrijeme za realizaciju istraživanja, već je sa

stajališta valjanosti istraživanja uglavnom besmislena, jer tek beznačajno povećava

preciznost dobivenih rezultata. 28 Ipak, istraživanja javnoga mnijenja u pravilu se ne bi

trebala provoditi na uzorcima s manje od 1000 ispitanika.

Također, važno je napomenuti da kod ovakvih istraživanja, osobito kada je riječ o

ispitivanju izbornih preferencija,29 standardno ostupanje od uzorka na 1000 ispitanika ne

bi smjelo prelaziti granice plus-minus 3,1 % na razini pouzdanosti od 95%30.

Kod uzorka je važno još spomenuti i način na koji se biraju jedinice uzorka budući da

će nam za istraživački dio rada trebati ova podjela. Tako način biranja uzorka dijelimo

prema dva osnovna kriterija- probabilistički tj. slučajni i neprobabilistički tj. namjerni.

2.4.2.2. Reprezentativnost uzorka

Najizravniji pokazatelj valjanosti realiziranog uzorka, kao i istraživanja u cjelini,

zasigurno je stupanj u kojemu uzorak reprezentira populaciju iz koje je izabran. Stupanj

reprezentativnosti sumarni je pokazatelj valjanosti svih relevantnih elemenata nacrta i

realizacije uzorka, ponajprije načina izbora, alokacije i spontane selekcije ispitanika. 31

Ukupna reprezentativnost uzorka ocjenjuje se, prije svega, na temelju realizirane

24 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 128. str. 25 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.26 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 139. str.27 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.28 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 139. str.29 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 139. str.30 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.

31 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 146. str.

10

demografske strukture. U istraživanjima javnoga mnijenja to su najčešće standardne

demografske varijable kao što su spol, dob, obrazovanje i zanimanje ispitanika kojima se,

ovisno o konkretnoj temi ili specifičnim društvenim uvjetima u kojima se istraživanje

provodi, mogu priključiti još i varijable poput bračnog statusa, visine osobnog ili

obiteljskog primanja te rasne, nacionalne, vjerske ili političke (stranačke) pripadnosti. 32

2.4.2.3. Spontana selekcija ispitanika

Valjanost primijenjenog uzorka kao i samo istraživanje u cjelini ovisi i o nekim

drugim čimbenicima koji su djelomično pod utjecajem i kontrolom istraživača. Jedan od

takvih značajnijih čimbenika je spontana selekcija ispitanika. Izvan svake je sumnje da

najvažnije rezultate mogu osigurati uzorci izabrani prema kriterijima teorije vjerojatnosti,

prema kojoj svaki član populacije ima iste izglede da postane ispitanikom u istraživanju.33

Ispitanici odabranog uzorka moraju biti nasumično odabrani. 34 Izrazi kao što su

nasumično odabrani ispitanici ili slučajno odabrani ispitanici ne znači doista da su oni

slučajno ili nasumično odabrani, to samo znači da svi potencijalni ispitanici imaju jednake

šanse da budu odabrani za sudjelovanje u anketnom istraživanju. Ključno je da dobre

ankete uključuju samo slučajno odabirane ispitanike. Svako odstupanje od slučajnog

odabira rezultira pristranoj selekciji i to je jedno od obilježja loših anketa. 35

2.4.2.4. Oblikovanje anketnih pitanja

Nema sumnje da različite formulacije sadržajno istih pitanja mogu dovesti do bitnh

razlika u odgovorima, osobito kad je riječ o mjerenju psihologijskih kategorija kao što su

stavovi, ocjene ili namjere ponašanja ispitanika. Na tako osjeljivom istraživačkom

području, kao što je istraživanje javnoga mnijenja, čak i naoko neznatne razlike u izboru

riječi i načinu oblikovanja pitanja mogu uzrokovati vrlo značajan varijabilitet odgovora i

sugerirati bitno različite zaključke istraživanja.36 Osim kvalitetno i precizno oblikovanih

pitanja vrlo je važan i redoslijed pitanja, a često je i važniji od ukupne dužine i sadržaja

32 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 146. str.33 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 134. str.34 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.35 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.36 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 150. str.

11

ankete. Tako se mogu, prema Lamzi- Posavec, pitanja s početka liste ispitanicima činiti

važnijima od onih koja se spominju poslije.

2.4.2.5. Tehnika prikupljanja podataka

U današnjim se istraživanjima koristi pet tehnika za prikupljanje anketnih podataka,

a to su:

1. Osobno (face-to-face) anketiranje u domaćinstima

2. Telefonsko anketiranje

3. Poštanska anketa

4. Internetska anketa

5. Anketa e- poštom

Iz naziva svake od ovih pet vrsta anketa možemo vidjeti na koji način prikupljaju

podatke. Usporedit ćemo telefonsku i terensku anketu budući da se takve najčešće koriste

za predizborna ispitivanja javnoga mnijenja, ako zanemarimo internetske ankete koje su

manje vjerodostojne, ali o tome ćemo nešto kasnije.

Iako, zbog značajnijih prednosti glede troškova i vremena potrebnog za realizaciju

istraživanja, telefonske ankete postaju sve uobičajenije, rezultati komarativnih analiza

ipak upozoravaju da je, čak i neovisno o mogućim pristranostima u karakteristikama

osnovnoga skupa, istraživanje putem telefona metodološki manje valjano nego osobno

anketiranje.37 Glavni nedostatak telefoskog anketiranja je taj što je na neki način otežana

komunikacija između anketara i ispitanika. Brojni ispitanici prihvaćaju telefonske ankete s

manje povjerenja i ozbiljnosti38 nego što je to u slučaju terenskih anketa u domaćinstvima.

Također, u telefonskim anketama, češće je odbijanje usred anketiranja kao i uskraćivanje

odgovora na neka osjetljivija pitanja. S druge strane, telefonska anketiranja imaju i veliku

prednost jer zahtjevaju manje troškova i vremana potrebnog za prikupljanje podataka, a

naravno tu je i mogućnost potpune kontrole anketara.

2.4.3. Obrada i prezentiranje rezultata

37 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 154. str.38 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 154. str.

12

Valjanost rezultata različitih anketnih istraživanja, osim što ovisi o različitim

metodološkim elementima po kojima se anketa provodi, ovisi i o obradi, interpretaciji i načinu

prezentiranja rezultata.

Naime, dodatno „dotjerivanje“ anketnih podataka kako bi se dobili poželjniji rezultati za

medijsku prezentaciju anketnih rezultata potpuno je neprihvatljivo jer ono utječe na valjanost

anketnih rezultata.

Lamza- Posavec (1995:169) objašnjava kako su u suvremenim demokratskim društvima, u

kojima se sloboda tiska shvaća kao pravo za iznošenje istine, a objavljivanje netočnih ili

nedovoljno provjerenih informacija podliježe profesionalnim i društvenim sankcijama, uvjeti

za objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnijenja vrlo podrobno i jasno formulirani.

Štoviše, ti su uvjeti regulirani posebnim profesionalnim kodeksima prema kojima je

istraživačka organizacija, kao i medij javnog priopćavanja, odgovorn za valjanost objavljenih

rezultata, a dužna je i osigurati uvid u najvažnije pojedinosti korištene istraživačke metode.

Tako, prema tim kodeksima, svako javno objavljivanje rezultata istraživanja javnoga

mnijenja mora biti popraćeno sljedećim informacijama:

Naziv organizacije koja je provela istraživanje;

Osnovni skup na koji se istraživanje odnosi

Veličina, način izbora i teritorijalna disperzivnost uzorka

Termini anketiranja

Tehnika prikupljanja podataka

Proporcija odbijanja (za probabilističke uzorke) i proporcija neizjašnjavanja

ispitanika

Veličina standardne greške

Informacija o ponderiranju rezultata

Sadržaj anketnog upitnika i formulacija ključnih anketnih pitanja39

2.4.4. Specifični metodološki problemi u anketnim istraživanjima

Nakon teorijskog prikaza valjanosti anketnih istraživanja i najvažnijih metodoloških

elemenata po kojima se pravilno provodi anketa te prikaza načina obrade i samog

39 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 169. str.

13

prezentiranja anketnih rezultata, moramo reći nešto i o specifičnim problemima koji nastaju

prilikom ispitivanja javnoga mnijenja. Izdvojena su dva problema, problem anketnog

(ne)odaziva i samoselekcije ispitanika.

2.4.4.1. Anketni (ne)odaziv

Odbijanje ankete je jedan od ključnih metodoloških problema u anketnim

istraživanjima. Odbijanje ankete značajno je povezano s obrazovanjem i nacionalnošću

potencijalnih ispitanika,40 ali rekli bismo da je ono prije svega povezano s osobinama

kontaktiranih osoba i njihovom trenutnom raspoloženju.

Podatak o proporciji odbijanja ankete jedan je od važnih elemenata za analizu

mogućih razloga nedovoljne valjanosti istraživanja,41 zapravo valjanost istraživanja javnoga

mnijenja najviše ugrožava odbijanje ankete prema kriteriju obrazovanja i nacionalnosti

potencijalnih ispitanika, dok odbijanje prema spolnoj i dobnoj pripadnosti nema osobita

značenja.42 Nakon što potencijalni ispitanik odbije sudjelovati u anketnom istraživanju dolazi

do autoselekcije koja je ozbiljan izvor pristranosti bilo koje vrste reprezentativnoga

društvenog istraživanja,43 pa tako autoselekcija, prouzrokovana odbijanjem ankete, utječe i na

reprezentativnost uzorka kao metodološkog elemenata anketnih istraživanja.

2.4.4.2. Samoselekcija ispitanika

Pojam samoselekcije ispitanika kao metodološkog problema u anketnim istraživanjima

povezujemo s lošim anketama. Zašto ih nazivomo lošima? Zato što njihov uzorak nikako nije

nastao metodom slučajnog ili nasumičnog odabira, a upravo to je, kako smo već ranije naveli,

jedna od najvažnijih metodoloških elemenata anketnog istraživanja. Naime, ključno je da

dobre ankete uključuju samo slučajno odabirane (enlg.„random selection“) ispitanike koji

tvore anketni uzorak. Takav uzorak, nastao samoselekcijom ispitanika, teško je kontrolirati jer

su zapravo svi pozvani da sudjeluju u anketnom istraživanju. Internet je prepun internetskih

stranica koje pozivaju na sudjelovanje u anketama. Iz njih proizlazi stvaranje uzorka putem

samoselekcije.44

40 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 176. str. 41 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 145. str. 42 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 144.- 145. str. 43 Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995., 143. str.

44 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.

14

Dakle, ako su toliko bezvrijedne, zašto su ipak toliko uobičajene? Samoselekcijske

ankete vrlo su korisne za određene legitimne svrhe, ali ograničeno.45 Naveden je primjer

prodavača koji uvijek želi nešto više saznati o svojim kupcima i želi nekakvu povratnu

informaciju. Stavljanjem ankete na svoju internet strancu prodavač može dobiti informacije

koje želi od kupaca. Iako su takve ankete samoselekcijske, pretpostavlja se da će na njih

reagirati kupci kojima je stalo, koji imaju određeno, pozitivno ili negativno mišljenje o

prodavaču i njegovom proizvodu ili uslugi. Uzorci koji se dobiju iz ovakvih anketa nisu

slučajno odabrani, oni su pristrani zbog samoselekcije, ali uglavnom uključuju

zaintereseirane, tvrdoglave, strastvene i „ovisnike“ stranici46 na kojoj ispunjavaju anketu.

Budući da će se istraživački dio rada temeljiti na predizbornim anketama i medijskoj

prezentaciji istih, moramo spomeniti kako su ovakve ankete dobrodošle političarima jer oni

koji ih podržavaju vrlo rado će izraziti svoje mišljenje dok će dugi samo odbiti takvu anketu.

Dakle, takve ankete nisu vjerodostojne, ali podilaze političarima i političkim strankama i zato

ih tako često stavljaju, kako na vlastite internetske stranice tako i na brojne druge stranice

gdje se nadaju da će ostvariti što bolji rejting u anketnim istraživanjima.

3. Metodologija

3.1. Uvod u prezentaciju istraživanja

45 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.46 Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error, Pristupljeno: 15.05.2013.

15

Istraživanje je provedeno od 1.travnja do 20. svibnja 2013. godine, a baziralo se na

ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore Republike

Hrvatske 2013. godine koji su održani 19. svibnja 2013. Ključna će zapravo biti, kao što

možemo iz naslova predvidjeti, medijska prezentacija anketnih istraživanja tijekom te

predizborne kampanje. Tijekom istraživanja prikupljeno je i analizirano 8 anketnih

istraživanja, uglavnom vezanih sa gradonačelničke kandidate najvećih hrvatskih gradova, kao

i 2 izlazne ankete na dan izbora.

Dakle, kako zapravo mediji prezentiraju različita anketna istraživanja? Prezentiraju li

se u medijima najvažniji elementi anketnog istraživanja? U kojoj mjeri anketna istraživanja i

medijska izvješća o istima zadovoljavaju metodološke standarde?

3.2. Metodološki kriteriji analize anketnih istraživanja

Prikupljene ankete i anketna izvješća analizirana su prema sedam metodoloških

kriterija, a to su:

Naziv agencije/ medija koji provodi istraživanje

Veličina uzorka

Način biranja uzorka (slučajno/ namjerno)

Razdoblje anketiranja

Tehnika prikupljanja podataka (osobno, telefon, internet)

Selekcija ispitanika (spontana selekcija, samoselekcija)

Odstupanje od uzorka (%)

3.2.1. Analiza prikupljenih anketa i anketnih izvješća prema metodološkim kriterijima

Prvoj analiziranoj anketi namjera je dobiti informaciju koja politička stranka u razdoblju

prije službene političke kampanje najbolje stoji. Ostala anketna istraživanja odnose se na pet

najvećih hrvatskih gradova, Zagreb, Split, Rijeku, Osijek i Zadar, točnije za gradonačelničke

kandidate tih gradova. U nizu sličnih anketnih istraživanja, kojih je tijekom razdoblja prije

izbora bilo poprilično puno, gledano je da se prikupe ankete koje imaju navedene različite

metodološke elemente, koliko je to bilo moguće, kako bismo imali više različitih

reprezentativnih primjera. Također, metodološki kriteriji su sastavljeni prema podatcima koje

smo mogli dobiti iz različitih anketnih istraživanja prezentiranih u medijima.

16

Anketa 1. „Za koga biste glasali na lokalnim izborima?“

Prva anketa naziva „Za koga biste glasali na lokalnim izborima?“ postavlja pitanje za koju

političku stranku bismo glasali na lokalnim izborim. Anketa je općenita, ne odnosi se na

pojedini grad, općinu ili županiju već na područje cijele Hrvatske. Namjera joj je dobiti

informaciju koja politička stranka u razdoblju prije službene političke kampanje najbolje stoji.

Tako možemo iz ankete zaključiti da je najveći broj ispitanika (31,8%) još uvijek neodlučno,

a da SDP ima potporu od 24,9% glasača, HDZ 22,8%, a Hrvatski laburisti 6%. Ostalih pet

navedenih stranaka dijele mali postotak, a zabilježeno je i 1,7 % anketiranih koji odbijaju

odgovoriti, ali su ipak sudjelovali u anketi.

Slijedi analiza ove ankete (Tablica 1.) prema metodološkim elementima:

Tablica 1. Metodološki prikaz ankete „Za koga biste glasali na lokalnim izborima?“

Metodološki kriterij: Anketa 1.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Agencija Hendal i tportal.hr

2. Veličina uzorka -

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

-

4. Razdoblje anketiranja 02.5. – 20.5.

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

Internet

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

Samoselekcija

7. Odstupanje od uzorka (%) -

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

Kao što možemo vidjeti rezultate ove ankete nikako ne možemo ozbiljno shvatiti jer

ne zadovoljava gotovo najvažniji metodološki kriterij, a to je da nema podatka koja je veličina

uzorka. Način biranja uzorka kao i odstupanje od uzorka ne možemo utvrditi budući da se radi

o internet anketi koja samoselekcijom ispitanika dolazi do podataka.

17

Anketa 2. „Tko je budući gradonačelnik Zagreba?“

Druga anketa koja je uvrštena u naše istraživanje postavlja pitanje: „Tko je budući

gradonačelnik Zagreba?“. Anketa je napravljena za portal Zagrebancija.com i Jabuku TV. Iz

anketnih rezultata možemo vidjeti da sadašnji gradonačelnik Bandić kao nezavisni kandidat

ostvaruje 38, 59% potpore birača, a slijedi ga Rajko Ostojić (SDP - HNS - HSU) sa 21, 03%

dok Vladimir Ferdelji (HSLS - HSS - ZL - NL don Ivan Grubišić) ima 18, 3%, a Margareta

Mađerić (HDZ - HSP AS - BUZ) 6,67% potpore birača. Ostali kandidati zajedno imaju oko

7%, a neodlučnih birača je 11,11%.

Tablica 2. Metodološki prikaz ankete „Tko je budući gradonačelnik Zagreba?“

Metodološki kriterij: Anketa 2.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Agencija Vectura za medije- Zagrebancija.hr

i Jabuka.ht

2. Veličina uzorka Reprezentativni uzorak od 1 000 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

-

4. Razdoblje anketiranja -

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

-

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

-

7. Odstupanje od uzorka (%) -

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj, 2013.

Iako je ovo anketno istraživanje radila agencija Vectura, i to za dva medija koja su

prenijela anketne rezultate, ipak u izvješću nemamo navedene metodološke elemente osim

naziva agencije i veličine uzorka. Nije navedeno razdoblje anketnog istraživanja, ali je

anketno izvješće objavljeno u medijima 16. travnja 2013. Dakle, anketno izvješće ne sadrži

najvažnije metodološke elemente po kojima je provođeno istraživanje, a nema ni link koji bi

nas možda uputio na internet stranicu agencije koja ga je provodila gdje bismo možda saznali

detalje koji nas zanimaju.

Anketa 3. „Bandić premoćno vodi u prvom krugu“

18

Zadržimo se još malo u Zagrebu, na anketi koja je napravljena otprlike mjesec dana

poslije prethodne, dva dana prije samih izbora. Anketno istraživanje provela je agencija Ipsos

Plus za Dnevnik Nove TV. Prema njoj sadašnji gradonačelnik, nezavisni kandidat Milan

Bandić osvaja 40, 6 % potpore birača, Rajko Ostojić, kandidat SDP-ove koalicije, osvojio bi

22% potpore, Vladimir Ferdelji (HSLS - HSS - ZL - NL don Ivan Grubišić) 18, 2 %, a

Margareta Mađerić (HDZ - HSP AS - BUZ) 5,7 % potpore. Ostali kandidati zajedno imaju

manje od 7%, a neodlučnih birača je 6,8%.

Tablica 3. Metodološki prikaz ankete „Bandić premoćno vodi u prvom krugu“

Metodološki kriterij: Anketa 2.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Agencija Ipsos Plus za Dnevnik Nove TV

2. Veličina uzorka 805 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

-

4. Razdoblje anketiranja -

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

-

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

-

7. Odstupanje od uzorka (%) -

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj, 2013.

Osim sličnih, gotovo istih, rezultata, Anketa 2. i Anketa 3. imaju navedene iste

metodološke elemente. Navedena je agencija koja je provela anketno istraživanje i veličina

uzorka na kojem se temelji anketno izvješće u medijima. Anketa 3. objavljena je 17. svibnja,

dva dana prije izbora.

Anketa 4. „Za koga bi Riječani glasovali da su danas izbori?“

Podatci iz anketnog istraživanja naziva „Za koga bi Riječani glasovali da su danas

izbori?“, vezanog za budućeg gradonačelnika Rijeke, objavljeni su kao anketna izvješća u

Dnevniku Novoe TV . Iz anketnih izvješća možemo vidjeti da Vojko Obersnel, sadašnji

19

gradonačelnik, predvodeći SDP-ovu koaliciju stranaka, u prvom krugu osvaja 49,5% birača.

Laburist Predrag Šustar dobio bi 12,2 %. Nikola Ivaniš predvodeći PGS i Akciju mladih

osvaja 11,3%. HDZ-ov kandidat Hrvoje Burić imao bi 10,8%. Ostali kandidati imaju zajedno

oko 6%, neodlučnih je 10,2%.

Tablica 4. Metodološki prikaz ankete: „Za koga bi Riječani glasovali da su danas izbori“

Metodološki kriterij: Anketa 3.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Dnevnik Nove TV47

2. Veličina uzorka 805 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

-

4. Razdoblje anketiranja od 07. do 9. svibnja

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

Osobno

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

-

7. Odstupanje od uzorka (%) -

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

Iz tablice 3. možemo odmah vidjeti kako u anketnom izvješću nije precizno navedena

agencija ili medij koji je proveo anketnog istraživanja. Ipak, možemo vidjeti da je

istraživanje provedeno na 805 ispitanika od 7. do 9. svibnja u Rijeci.

Anketa 5. „Istraživanje u Splitu“

Ovo anketno istraživanje koje je provedeno u Splitu objavljeno je u dnevnim

novinama Slobodna Dalmacija i na njihovom internetskom portalu, a zanimljivo je za ovu

analizu jer su ga proveli studenti Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, pod

vodstvom profesora Onesina Cvitana. Točnije 120 studenata terenskim je istraživanjem

47 U informativnoj emisiji Dnevnik Nove TV naglašava se kako oni donose istraživanje, ali nije poznato jesu ga oni i proveli

20

prikupljalo podatke za analizu. Iz anketnog izvješća vidimo da bi najviše građana glasovalo za

Vjekoslava Ivaniševića, kandidata HDZ-a i Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), njih 13,2 %.

Željku Kerumu, kandidatu HGS-a, povjerenje bi dalo 12,9 % birača, a Ivi Baldasaru,

kandidatu koalicije SDP-HNS-HSU 9,4 % građana. Nezavisnu Anđelku Visković, biralo bi

5,7 % građana. a slijedi je Luka Podrug iz HČSP-a sa 4,4 posto. Ne znamo koliki je postotak

neodlučnih ili što je s ostalim postotcima budući da ovi kandidati svi zajedno imaju 45,6 % pa

smo se zapitali je li moguće da je više od polovice ispitanika odbilo sudjelovati u anketiranju.

Tablica 5. Metodološki prikaz ankete: „Istraživanje u Splitu“

Metodološki kriterij: Anketa 4.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Sveučilišni odjel za stručne studije u Splitu

2. Veličina uzorka 3816 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

Slučajni odabir

4. Razdoblje anketiranja -

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

Osobno

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

Spontana selekcija

7. Odstupanje od uzorka (%) -

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

Osim metodoloških elemenata u Tablici 5. navedeno je da upitnik sadrži 10 pitanja i

to: o osobnim obilježjima ispitanika, o listama za Gradsko vijeće i Skupštinu Županije

splitsko-dalmatinske, kao i o kandidatima za splitskoga gradonačelnika i župana splitsko-

dalmatinskog.

Anketno izvješće objavljeno je 25. travnja, ali nije poznato točno razdoblje

anketiranja.

Anketa 6. „Kerum gubi Split“

Još jedno anketno istraživanje donosimo iz Splita. Dnevnik Nove TV proveo je

istraživanje i prezentirao rezultate. Prema njima najviše potpore birača osvaja Ivo Baldasar sa

21

24, 2%, slijedi ga Vjekoslav Ivanišević sa 19, 5 % dok je sadašnji gradonačelnik Željko

Kerum tek na trećem mjestu s 15% potpore birača. Četvrta je nezavisna Marijana Puljak s 9,

8%, a slijedi ju Anđelka Visković s 9, 6 % dok ostali kandidati zajedno imaju manje od 15 %

potpore birača. Neodlučnih je 6,5 % birača.

Tablica 6. Metodološki prikaz ankete: „Kerum gubi Split“

Metodološki kriterij: Anketa 4.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Dnevnik Nove TV

2. Veličina uzorka 800 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

-

4. Razdoblje anketiranja 8. -14. svibnja

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

Telefon

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

Spontana selekcija

7. Odstupanje od uzorka (%) max. 4%

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

U anketnom istraživanju navedeni su osnovni metodološki kriteriji. U Dnevniku Nove

TV tvrde kako su oni proveli ovo istraživanje. Pretpostavit ćemo da su uzorak birali slučajno,

ali nisu to naglasili pa nije zabilježeno u Tablici 6. Rezultati istraživanja objavljeni su 16.

svibnja.

Anketa 7. „Vrkić prestigao Glavaševog kandidata“

Anketno istraživanje povela je agencija Ipsos u Osijeku, a objavljeno na portalu

osijek031.com. Prema istraživaju u prvom krugu sadašnji gradonačelnik Krešimir Bubalo

(HDSSB) osvaja 29, 4% potpore birača, slijedi ga Ivan Vrkić, nezavisni kandidat s potporom

SDP-ove koalicije, sa 24,3 % potpore. Jaroslav Pecnik, kandidat Hrvatskih laburista, dobiva

podršku 10 % birača, a bivši gradonačelnik, nezavisni Anto Đapić 8,2 %, dok ga slijedi HDZ-

22

ov Dražen Vidović s 8,1 % potpore birača. Ostali kandidati osvajaju bitno manju potporu

ispitanika.

Naslov ove ankete ne odnosi se na prvi izborni krug već drugi u kojem Ivan Vrkić s

45,4 % potpore birača pobjeđuje Bubala koji dobiva 43, 7 %.

Tablica 7. Metodološki prikaz ankete: „Vrkić prestigao Glavaševog kandidata“

Metodološki kriterij: Anketa 4.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Agencija Ipsos

2. Veličina uzorka 1002 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

-

4. Razdoblje anketiranja 6. i 7. travnja

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

-

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

-

7. Odstupanje od uzorka (%) -

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

Sve što možemo saznati o ovom anktnom istraživanju je tko ga je provodio i kada te

na kolikom uzorku je provedeno. Ostali metodološki elementi nisu navedeni na portalu koji je

objavio istraživanje, a nije naveden ni nekakav link koji bi nas možda uputio na stranicu

agncije ili negdje gdje bismo dobili više informacija o ovom istraživanju. Rezultati

istraživanja objavljeni su 11. travnja.

Anketa 8. „Može li Kalmeta HDZ-u zadržati Zadar?“

Došli smo do Ankete 7. i grada Zadra. Dnevnik Nove TV donio je istraživanje za koga

bi Zadrani glasali desetak dana prije izbora. Tako možemo vidjeti da Božidar Kalmeta,

kandidat HDZ-ove koalicije, ima 44,1% potpore birača, a Ivo Bilić, kandidat SDP-ove

koalicije, ima 30%. To su i dva najozbiljnija kandidata budući da nezavisni Enio Meštrović

23

ima 6,1%, Marko Pupić-Bakrač (Akcija mladih) 5,2%, nezavisni Reno Sinovčić 4,7% dok je

neodlučno je 9,9% birača.

Tablica 8. Metodološki prikaz ankete: „Može li Kalmeta HDZ-u zadražati Zadar?“

Metodološki kriterij: Anketa 4.

1. Naziv agencije/ medija koji provodi

istraživanje

Dnevnik Nove TV48

2. Veličina uzorka 805 ispitanika

3. Način biranja uzorka (slučajno/

namjerno)

Slučajno

4. Razdoblje anketiranja 7. i 8. svibnja

5. Tehnika prikupljanja podataka

(osobno, telefon, internet)

Telefon

6. Selekcija ispitanika (spontana

selekcija, samoselekcija)

Spontana selekcija

7. Odstupanje od uzorka (%) max 4%

Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

Ova anketa zadovoljava najviše metodoloških kriterija od svih do sada obrađenih,

gotovo svi elementi su transparentno objavljeni, ali veliki minus je što novinar nije spomenio

naziv agencije koja ga je provodila. Samo je spomenuto kako oni donose ovo istraživanje, što

ne mora značiti da su ga oni i proveli. Istraživanje je objavljeno 9. svibnja.

3.3. Izlazne ankete na dan izbora

Izlaznim anketama anketiraju se glasači prilikom napuštanja biračkih mjesta i

pokušava se utvrditi za koga su glasali. Ovakva vrsta istraživanja prvi put se u Hrvatskoj

provode 2005. godine dok se u SAD-u provode više od četrdeset godina. Prvo takvo

istraživanje bilo je na dan održavanja prvog kruga izbora za predsjednika RH 2005. godine, a

nakon tih izbora izlazne ankete se provode i na svim ostalim izborima do sada. Kao što je to i

48 U informativnoj emisiji Dnevnik Nove TV naglašava se kako oni donose istraživanje, ali nije poznato jesu ga oni i proveli

24

u drugim zemljama, ankete naručuju i sponzoriraju televizijske kuće, a provode ih agencije

koje se bave istraživanjima javnoga mnijenja. 49

Na dan izbora gledani su rezultati izlaznih anketa dviju televizijskih kuća, HTV-a i

Nove TV. Zanimljivo je da je za obadvije televizijske kuće izlazne ankete radila agencija

Ipsos Puls tako da imamo iste rezultate. Druge detalje, osim naziva agencije koja provodi

istraživanje, nismo uspjeli saznati jer nisu objavljeni tako da ne ćemo anketna istraživanja

analizirati kroz metodološke kriterije. U medijima su prikazani i ovdje zabilježeni rezultati

prva tri kandidata iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

3.3.1. Rezultati izlaznih anketa

Kandidat za gradonačelnika Zagreba Milan Bandić osvaja 44,19% glasova građana,

Rajko Ostojić 25, 01%, a Vladimir Ferdelji 16,10%.

Najviše glasova za gradonačelnika Splita prema izlaznim anketama ima Ivo Baldasar

sa  30,62%, slijedi ga Vjekoslav Ivanišević sa 22,51% dok Željko Kerum osvaja 16,43%

glasova.

U Osijeku bi prema izlaznim anketama u drugi krug za izbor gradonačelnika

ušli Krešimir Bubalo sam 36,11% i Ivan Vrkić sa 28,69% glasova. Nakon njih najviše glasova

osvojio je DraženVidović (11,25%). 

U Rijeci vodi Vojko Obersnel sa 48,92% glasova, a slijede Hrvoje Burić sa 16,03%

te Predrag Šustar sa 15,31%

Rezultate izlaznih anketa kao i anketnih istraživanja prije izbora usporedit ćemo sa

stvarnim rezultatima izbora. Koliko su precizna u predviđanjima bila različita predizborna

anketna istraživanja, a koliko izlazne ankete?

3.4. Rezultati lokalnih izbora 2013.

Radi što preglednijeg prikaza rezultate anketnih istraživanja prije izbora i izlaznih

rezultata te stvarnih izbornih rezultata prikazat ćemo kroz tablice.

Tablica 9. Zagreb- usporedba anketnih i stvarnih rezultata

Kandidat za

49 Bagić, Dragan, Lamza- Posavec, Vesna, Studija Slučaja: Analiza metodologije izlaznih anketa agencije Puls, časopis Društvena istraživanja, Vol. 17, No. 4-5, listopad 2008. 696. str.

25

gradonačelnika

Zagreba

Rezultat Ankete*

(%)

Rezultat izlazne

ankete (%)

Izborni rezultat (%)

Bandić 40, 6 44, 19 47, 30

Ostojić 22 25, 01 22, 71

Ferdelji 18,2 16, 10 17, 33

Mađerić 5,7 - 5,41

*Anketa 3. „Bandić premoćno vodi u prvom krugu Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

Možemo vidjeti kako je redoslijed kandidata, prema ovoj anketi i rezultatima izlazne

ankete u usporedbi s izbornim rezultatom, u potpunosti točan . Razlike postoje u postotcima,

ali su zanemarive ako uspoređujemo samo redoslijed kandidata.

Tablica 10. Rijeka- usporedba anketnih i stvarnih rezultata

Kandidat za

gradonačelnika

Rijeke

Rezultat Ankete*

(%)

Rezultat izlazne

ankete (%)

Izborni rezultat (%)

Obersnel 49, 5 48, 92 48, 06

Burić 10, 8 16, 03 16, 34

Šustar 12, 2 15, 31 14, 70

Ivaniš 11, 3 - 10, 72

*Anketa 4. „Za koga bi Riječani glasovali da su danas izbori?“ Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

U Rijeci imamo nešto drugačiju situaciju. Obersnel „pobjeđuje“ u anketama i

izbornom rezultatu i to s vrlo sličnim postotkom, ali redoslijed ostalih kandidata nešto je

drugačiji. Burić je tako prema izbornom rezultatu i izlaznim anketama na drugom mjestu dok

mu je ova anketa prognozirala četvrto mjesto, ispred njega su tako bili Šustar, koji je prema

izbornom rezultatu na trećem mjestu, i Ivaniš, koji je prema izbornom rezultatu četvrti.

Tablica 11. Split- usporedba anketnih i stvarnih rezultata

Kandidat za

gradonačelnika Splita Rezultat Ankete*

(%)

Rezultat izlazne

ankete (%)

Izborni rezultat (%)

Baldasar 24, 2 30, 62 29, 24

Ivanišević 19, 5 22, 51 27, 72

26

Kerum 15 16, 43 18, 51

Puljak 9,8 - 9, 62

* Anketa 6. „Kerum gubi Split“ Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

U Splitu, kao i u Zagrebu, redoslijed kandidata u potpunosti je točan. Rezultati ankete

i rezultati izlazne ankete odgovaraju izbornom rezultatu. Najveća razlika u postotcima vidi se

kod drugog kandidata Ivaniševića, gdje je njegov izborni rezultat veći od rezultata ankete za

8, 22 %.

Tablica 12. Osijek- usporedba anketnih i stvarnih rezultata

Kandidat za

gradonačelnika

Osijeka

Rezultat Ankete*

(%)

Rezultat izlazne

ankete (%)

Izborni rezultat (%)

Bubalo 29, 3 36, 11 36, 18

Vrkić 24, 3 28, 69 27, 87

Vidović 8, 1 11, 25 12, 26

Đapić 8,2 - 8, 97

Pecnik 10 - -

*Anketa 7. „Vrkić prestigao Glavaševog kandidata“ Izvor: Vlastito istraživanje, svibanj 2013.

U Osijeku je situacija znatno drugačija u odnosu na druge gradove i usporedbe

anketnih i stvarnih rezultata. Ovdje je navedeno pet kandidata jer se redoslijed kandidata od

ove ankete i rezultata izbora promijenio. Pa tako vidimo da je ova anketa dobro predvidjela

prolazak Bubala i Vrkića u drugi krug, ali stavila je Pecnika na treće mjesto dok je on prema

konačnom izbornom rezultatu tek peti po redu. Prema izbornom rezultatu Vidović je treći, a

Đapić četvrti.

4. Zaključak

Kada govorimo o medijima kao kreatorima javnoga mnijenja moramo primijetiti kako

je njihov utjecaj doista velik. Činjenica je da osobama ili strankama koje se često

27

pojavljuju u medijima raste značaj i vjerujemo da mediji u tom smislu vješto manipuliraju

s javnošću. Mediji su svjesni da su oni, kao kreatori javnoga mnijenja, zapravo posrednici

između onih kojima se daje medijski prostor i ljudske reakcije na medijsku prezentaciju.

Iako naše istraživanje govori kako gotovo da i nema velikih razlika u postotcima

između anketnih istraživanja prije izbora, izlaznih rezultata na dan izbora i stvarnih

izbornih rezultata ne možemo si ne postaviti pitanje o ulozi medija i njihovoj prezentaciji

različitih ispitivanja javnoga mnijenja. U radu smo već spomenili kako su različita

anketna istraživanja osjetljivo i odgovorno područje istraživačkog rada, ali isto tako uloga

medija u svemu tome je prevelika jer su oni zapravo ti koji rezultate istraživanja

prezentiraju javnosti. Ne možemo precizno odgovoriti kako se zapravo provode različita

istraživanja javnoga mnijenja, gdje se i koliko griješi, ali smo u istraživačkom dijelu rada

mogli uočiti propuste u medijskoj prezentaciji različitih istraživanja.

Postavlja se pitanje zašto zapravo postoje različita ispitivanja javnoga mnijenja osobito

ona politička koja se neprestano provlače kroz medije, i to ne samo u predizborno doba.

Tako svaki mjesec slušamo, gledamo, čitamo tko je trenutno najpopularniji političar, a

tko najnepopularniji, ocijenjujemo rad vlade, slušamo mišljenje većine ispitanika i često

im se priklanjamo. S jedne strane, postoji medijska obveza informiranja i naše pravo na

informaciju i zbog toga se provode ispitivanja javnoga mnijenja. S druge strane, postoje

oni koji imaju medijsku moć u rukama i njihova potreba da imaju nadzor nad javnosti

zbog kojeg se prije svega i provode ispitivanja javnoga mnijenja.

Ipak, možemo zaključiti kako su različita anketna istraživanja vrlo popularna kod nas

pa tako je ljudima, koji vrlo malo ili ni malo ne znaju o tom području, manje bitno tko ih

provodi, jesu li vjerodostojna i kako se prezentiraju u medijima. Ljudi im uglavnom

vjeruju, a to je ono što vrlo dobro znaju mediji i oni koji ih posjeduju.

5. Literatura

1. Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb, 1995.

28

2. Gavranović, Ante, Medijska obratnica, Sveučilišna knjižara d.o.o., Zagreb, 2006.

3. Globočnik, Martina, Ljudi iz televizora, Što čitaš?, Zagreb, 2004.

4. Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni

časopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu

društva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007.

5. Vujević- Hećimović, G., Vujević, M., Vjerodostojnost televizijskog referenduma,

časopis Politička misao, Vol. 15, No. 2, siječanj 2004.

6. Rimac, Ivan, Zorec, Lea, Ogresta, Jelena, Analiza deteminiranosti odaziva u

anketnom istraživanju europske studije vrijednosti, časopis Društvena zbivanja, Vol.

19, No. 1-2 (105- 106), svibanj 2010.

7. Bagić, Dragan, Lamza- Posavec, Vesna, Studija Slučaja: Analiza metodologije

izlaznih anketa agencije Puls, časopis Društvena istraživanja, Vol. 17, No. 4-5,

listopad 2008.

8. Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003., 767.str.

9. Filipović, Vladimir, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb, 1965., 260. str.

10. Dostupno na: http://cstl-cla.semo.edu/renka/Renka_papers/polls.htm#Sampling_Error,

Pristupljeno: 15.05.2013.

29