Click here to load reader

Medijska prezentacija ispitivanja javnog mnijenja

  • View
    64

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Nakon teorijskog dijela koji će sadržavati sve bitne odrednice javnoga mnijenja i njemu srodnih pojmova u metodiološkom dijelu rada prezentirano će biti istraživanje koje se baziralo na ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2013. godine. U radu je zapravo ključna, kao što možemo iz naslova predvijeti, medijska prezentacija anketnih istraživanja tijekom te predizborne kampanje. Također, napravljena je usporedba između anketnih istraživanja, izlaznih anketa i stvarnih izbornih rezultata.

Text of Medijska prezentacija ispitivanja javnog mnijenja

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA OSIJEKOdjel za kulturologijuMedijska kultura

Seminarski projekt Tema: Medijska prezentacija ispitivanjajavnog mnijenja

Mentor: Studentica:Doc. dr. sc. eljko Pavi Martina Gavran

Osijek, lipanj 2013.Sadraj:

1.Uvod:32.Teorijski okvir42.1. Mediji i javno mnijenje42.2. Javno mnijenje- od razvoja pojma do suvremene teorije52.3. Istraivanja javnoga mnijenja72.4. Anketna istraivanja82.4.1. Valjanost anketnih istraivanja92.4.2. Najvaniji metodoloki elementi anketnog istraivanja92.4.3. Obrada i prezentiranje rezultata132.4.4. Specifini metodoloki problemi u anketnim istraivanjima143.Metodologija163.1. Uvod u prezentaciju istraivanja163.2. Metodoloki kriteriji analize anketnih istraivanja163.2.1. Analiza prikupljenih anketa i anketnih izvjea prema metodolokim kriterijima163.3. Izlazne ankete na dan izbora253.3.1. Rezultati izlaznih anketa253.4. Rezultati lokalnih izbora 2013.264.Zakljuak285.Literatura29

1. Uvod:

Danas, moda vie nego ikada, gotovo cijela suvremena civilizacija komunicira i upija informacije putem masovnih medija. Sva sredstva komuniciranja i informiranja ine znaajne uloge u drutvu, kako za formiranje javnog mnijenja tako i za ivot ljudi. Uvoenjem viestranakog drutvenog sustava i institucije demokratskih izbora, mnijenje javnosti o razliitim pitanjima i dogaajima postaje i u nas aktualnim i atraktivnim predmetom drutvenih istraivanja. Zanimanje za razliite vidove javnog mnijenja osobito dolazi do izraza u razmjerno uestalim anketama publiciranim u iroj javnosti kojima se, s razliitim znanstvenim i strunim dometom, nastoje utvrditi politike preferencije i stavovi stanovnitva kao i odnos prema aktualnim dogaajima i procesima. [footnoteRef:1] [1: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 7. str.]

Mediji na neki nain i postoje upravo zbog formiranja javnog mnijenja, a o tome e se, izmeu ostalog, najvie pisati u ovom radu.Nakon teorijskog dijela koji e sadravati sve bitne odrednice javnoga mnijenja i njemu srodnih pojmova u metodiolokom dijelu rada prezentirano e biti istraivanje koje se baziralo na ispitivanja javnog mnijenja tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2013. godine. U radu je zapravo kljuna, kao to moemo iz naslova predvijeti, medijska prezentacija anketnih istraivanja tijekom te predizborne kampanje. Ono ime emo se jo baviti u radu bit e usporedba anketnih istraivanja, izlaznih anketa i stvarnih izbornih rezultata.

2. Teorijski okvir

2.1. Mediji i javno mnijenje

Svijet u kome ivimo kao drutvo znanja sve je vie i drutvo medija. Sva drutvena iskustva i sve individualno znanje stvaraju i posreduju mediji. U dananje vrijeme nema postojanja bez medija- ni za ljude, ni za teme, ni za razvojna usmjerenja.[footnoteRef:2] Kako se u taj svijet medija uklapa miljenje pojedinca i miljenja grupa i na koji nain se ta miljenja prezentiraju javnosti? Kako zapravo dananje medijsko drutvo prihvaa tzv. miljenje javnosti? [2: Gavranovi, Ante, Medijska obratnica, Sveuilina knjiara d.o.o., Zagreb, 2006., 11.str.]

Mediji se veu za informaciju i izvjeivanje, ali ipak su oni puno vie od sredstava masovne komunikacije. Gledatelji, itatelji, sluatelji, konzumenti su proizvoda masmedijske produkcije, a ne kreatori drutvene zbilje. Oni mogu potencijalno tvoriti javno mnijenje, mogu zauzeti odreeni stav naspram problema ili nekog pitanja i doivjeti ga vrlo osobno , ali na poetku obraanja oni su pasivni promatrai koji su priviknuti na skroman osobni angaman.[footnoteRef:3] Ipak, u modernim demokratskim drutvima istraivanja javnoga mnijenja imaju vau ulogu, ali i veliku drutvenu odgovornost. [footnoteRef:4] [3: Globonik, Martina, Ljudi iz televizora, to ita?, Zagreb, 2004., 61.str.] [4: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 7. str.]

Mediji esto objavljuju rezultate ispitivanja javnog mnijenja kao postotke pozitivnih i negativnih stajalita o nekoj temi, prijedlogu ili kandidatu. Smjer javnog mnijenja ima evaluativnu dimenziju, koja moe biti pozitivno-negativno-neutralno, za-protiv-neodlueno,ili za-protiv-ovisi.[footnoteRef:5] [5: Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nunost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni asopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu drutva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007., 16.str.]

S obzirom da se esto moe uti kako su takva istraivanja i razliita anketna ispitivanja osjetljivo i odgovorno podruje istraivakoga rada pitamo se kako se tono provode istraivanja javnoga mnijenja, gdje se i koliko grijei, kako u samom istraivanju tako i u onom najvanijem- medijskoj prezentaciji ispitivanja javnoga mnijenja.

2.2. Javno mnijenje- od razvoja pojma do suvremene teorije

Prije nego li prijeemo na temu medijske prezentacije ispitivanja javnoga mnijenja i konkretne primjere iz prakse koji potvruju napisanu teoriju poblie emo opisati pojam javnoga mnijenja, od razvoja, ranih shvaanja pa do suvremene teorije javnoga mnijenja. Pojam javnoga mnijenja, u dananjem smislu rijei, nastao je u drugoj polovici 18. stoljea, u okvirima ideja prosvjetiteljstva i liberalne politike teorije. [footnoteRef:6] Iako sam pojam javno mnijenje nema osobito dugu tradiciju, pojmovi javnost i mnijenje odvojeno su postojali puno ranije nego li su postali povezani. [6: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 12. str.]

Termin javnost (engleski public, francuski pubique) potjee iz latinskoga publicius to je izvedeno iz rijei populus (narod). [footnoteRef:7] Postoji vie znaenja te rijei, s jedne strane odnosi se na opu dostupnost, otvorenost i pristupanost narodu, a s druge strane termin je povezan sa stvarima od opeg interesa ili sa slubenim i dravnim poslovima. [7: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 14. str.]

Kada govorimo o pojmu mnijenje moemo rei kako je sam izraz mnijenje u engleskom i francuskom jeziku preuzet od latinske rijei opinio koja oznaava neodreenu i nepouzdanu prosudbu i ima korijen u grkom izrazu doxa (mnijenje).[footnoteRef:8] Za antike je mislitelje mnijenje neartikuliran, promjenjiv i politiki irelevantan sud, svojstven neobrazovanoj gomili[footnoteRef:9] dok prema modernijim shvaanjima, tonije filozofskoj misli empirizma, mnijenje uiva drutvenu vanost i ugled ali, kao svojevrsni moralni i etiki konsenzus, nema utjecaja na dravne i javne poslove pa stoga ni politiku snagu suvremeno shvaenoga javnog mnijenja. [footnoteRef:10] [8: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 13. str.] [9: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 13. str.] [10: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 14. str.]

Prijeimo sada na pojam javnog mnijenja. Pod tim pojmom esto se podrazumijeva gomilanje pojedinanih pogleda o nekoj temi pa tako mnogi ovaj pojam povezuju s pojmom javnog miljenja. Naime, to povezivanje je potpuno pogreno. Mnijenje je rezultat procesa miljenja,[footnoteRef:11] ono nije dovoljno utemeljeno miljenje.[footnoteRef:12] Pretpostavimo da je zbog pojma javno mnijenje koji podrazumijeva zbroj pojedinanih pogleda o nekoj temi, a pojedinana miljenja mogu, ali i ne moraju tvoriti zajedniko miljenje. [11: Ani, Vladimir, Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003., 767.str.] [12: Filipovi, Vladimir, Filozofijski rjenik, Matica Hrvatska, Zagreb, 1965., 260. str.]

Prema miljenu nekih autora pojam javno mnijenje potrebno je odvojeno analizirati Dakle, analizirati odvojeno pojam javnost i mnijenje radi jasnijeg pojmovnog odreenja. Ukratko smo pokuali objasniti ova dva pojma odvojeno, ipak u potrazi za definicijom koja bi poblie opisala i tono definirala pojam javnoga mnijenja naili smo na brojne definicije i razliita stajalita koja ovaj, prije svega, komunikoloki pojam promatraju kroz filozofske, politike, socioloke ili psiholoke termine. Pa tako i Lamza- Posavec u svojoj knjizi Javno mnijenje(1995) navodi kako mnogobrojni pokuaji formuliranja jedinstvene i opeprihvaene definicije javnoga mnijenja zasad jo nisu urodili plodom, smatra kako je to djelomice zbog toga to je pojam ogranien reativno uskim shvaanjem unutar odreene znanstvene discipline. Ipak, defininirat emo javno mnijenje kao komunikoloki pojam jer se ova definicija najvie uklapa u strukturu i podruje naega rada. S tog stajalita javno mnijenje je proces povezivanja vjerovanja, vrijednosti i namjera koje pojedinci izraavaju u javnosti.[footnoteRef:13] Kada javno mnijenje i elimo povezati s medijima moemo rei da ono odraava dinamini proces interpersonalne i medijske komunikacije odreenim pitanjima, a ostvaruje se meu skupinama i kolektivima ljudi sa slinim sposobnostima djelovanja.[footnoteRef:14] [13: Lamza- Posavec, Vesna, Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Zagreb, 1995., 34. str.] [14: Tanta, Ivan, Oblikovanje mnijenja ili nunost manipulacije, MEDIANALI- znanstveni asopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s javnostima i kulturu drutva, Vol. 1, No. 2, studeni, 2007., 16.str.]

Bez obzira na razliite definicije i temeljni teorijski pristup pojam javnoga mnijenja, prema autorici knjige Javno mnijenje(1995), obavezno obuhvaa:

1. Drutveno pitanje ili objekt javnoga mnijenja2. Javnost ili subjekt mnijenja3. Komunikacijske prakse ili interakciju unutar javnosti4. Mnijenje ili produkt komunikacijskih procesa

2.3. Istraivanja javnoga mnijenja

U istraivanju javnoga mnijenja korisite se razliite empirijske metode, a obino se provode anketna ispitivanja na odreenom uzorku stanovnitva nekog odreenog podruja. Zbog svoje prikladnosti za prikuplja

Search related