Međimurske novine 957

Carinjenje vra�eno u �akovec

NEPREŽALJENI RADIMIR �A�I�

^akovec, PETAK, 17. sije~nja 2014.Godina XVIII. Broj 957. Cijena 7 kuna

str.

2-3

str. 47

str.

4

str.

8

str.

5

str.

6-7

www.bister.hr

str.

2-33

ME�IMURSKI HNS OPLAKUJE �A�I�A, ali poštuje odluku Predsjedništva o njegovom isklju�enju iz stranke

�ime ih je toliko �ime ih je toliko zadužio!?zadužio!?

Curici zatvor od dvije i pol

godine

Me�imurski HNS-ovci na Me�imurski HNS-ovci na konferenciju za novinare konferenciju za novinare došli su odjeveni u crnodošli su odjeveni u crno

velike sje�e drva u �akovcu

str.

8

str.

5Plin za ku�anstva skuplji za 5 do 6 posto

UVO�ENJEM TARIFNIH modela HERA poskupila plin potroša�ima u Me�imurju

CARINA preseljena s GP-a Gori�an

EKSPLOATACIJA PLINA u Me�imurju zapo�inje idu�e godine

INA �e Županiji i op�inama pla�ati milijunsku naknadu

ME�IMURSKE SPORTSKE HEROINE

NEPRAVOMO�NA PRESUDA Županijskog suda u Varaždinu

ZAVNOH-a, Gunduli�eva i Travni�ka ulica ZAVNOH-a, Gunduli�eva i Travni�ka ulica ostaju bez drvoredaostaju bez drvoreda

Hajka oko

Mia Radoti�Mia Radoti�Daria Daria PletikapaPletikapa

Maša Maša Martinovi�Martinovi�

str.

42-

43

str.

10

2 Aktualno 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Državne firme iz Me�imurja samo uzimaju, a malo mu vra�aju

Od sije�nja plin poskupljuje za 5 do 6 posto

U kratkom periodu prije po�etka ove godine donesen je �itav niz akata, a javnosti je svakako najinteresantnije 12 tarifnih razreda prema kojima �e sada pla�ati plin. S ra�unima za potrošnju plina za sije�anj ve-�ina potroša�a u velja�i �e dobiti ve�e ra�une za plin. Ra�uni �e biti uve�ani od pet do šest po-sto, što potroša�ima zasigurno ne�e biti drago. Glavni novitet je u tome što se potroša�i dijele na tarifne modele prema vrstama potrošnje i prema prošlogodiš-njoj potrošnji.

Me�imurska ku�anstva spadaju uglavnom u modele jedan i dva, odnosno ve�ina ne prelazi godišnju potrošnju do 2700 kubika.

Prema odluci HERA-e, koja odre�uje cijenu plina za ku�an-stva, nema bitne razlike izme�u prvog i drugog tarifnog modela za ku�anstva, tako da �e obje ka-tegorije ku�anstva osjetiti po-ve�anje cijene plina. Detaljnije o cijeloj temi pro�itajte na str. 5.

Carinjenje iz Gori�ana preseljeno u �akovec

U �etvrtak je preseljena služ-ba za RGP Gori�an s grani�nog prijelaza Gori�an u �akovec na lokaciju Carinski odvojak 4, �a-kovec, na kojoj je Carina vršila carinjenje robe prije ulaska Hr-vatske u Europsku uniju. Grad �akovec je u dogovoru s gospo-darstvenicima Grada i Županije pokrenuo inicijativu za prese-ljenje carinarnice, kako gospo-darstvenici poslove carinjenja ne bi morali odlaziti obavljati u Varaždin. - Preseljenje carinjenja u �akovec rezultat je dobre su-radnje s upravom Carine, kazao je Stjepan Kova�, gradona�elnik �akovca.

- U budu�nosti imamo još ne-koliko projekata. Razmatramo i da otvorimo i privremeno carinjenje u Kotoribi, najavio je ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar. Više na str. 4.

Ruše se stoljetna stabla u ulici ZAVNOH-a?!

Najavljeno rušenje stabala u ulici ZAVNOH-a izazvalo je velike polemike me�u gra�a-nima, a posebno na Facebook grupi “�akov�anke i �akov-�anci”, gdje su se stanari ZAV-NOH-a �ak otvoreno verbalno sukobili oko toga treba li ili ne rušiti stabla. Oni koji su protiv rušenja odmah su napali Grad-sku upravu, jer smatraju da je anketa “namještena“, tj. ne vjeruju da je tako velika ve�ina stanara protiv rušenja, ve� da je situacija obrnuta.

Bilo kako bilo, brojni eu-ropski gradovi uglavnom ne ruše stoljetna stabla, ve� ih odr-žavaju što duže na životu, dok je o�ito trend u �akovcu potpuno druga�iji. Stoga bi kao zaklju�ak ovog slu�aja mogao poslužiti komentar jedne �itateljice koja poru�uje: - Ovakve odluke ne doga�aju se nigdje na svijetu. Svi gradovi (pogotovo oni ma-nji) u ve�ini europskih država (poglavito Italija, Francuska i Velika Britanija), koji teže iz-gradnji svoga vlastitog identi-teta i žele biti prepoznatljivi po ne�emu ne samo lokalno, ve� i globalno, koriste drvorede kao jedan od glavnih aduta! O cijeloj temi na str. 10.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Piše: Dejan [email protected], Sirija, Saudijska Ara-

bija, SAD i mnoge druge zemlje koje imaju prirodne resurse svojim gra�anima ne omogu�uju uvijek kao i svugdje drugdje idealan životni standard, me�u-tim, svojim gra�anima omogu�avaju iznimno niske cijene korištenja tih prirodnih resursa.

Primjerice, litra nafte u prije nabrojenim

zemljama, koje su najve�i proizvo�a�i toga rudnog bogatstva na svijetu, stoji par kuna, tako da je vožnja automobilom gotovo pa zabadava.

Me�imurje, naravno, nije država, ali je

regija Hrvatske u kojoj državne �irme iskorišta-vaju ili �e to �initi naše pri-rodne i rudne resurse, ali najmanje koristi od toga imaju gra�ani Me�imur-ske županije.

Iako je u Me�imurju uni-štena prirodna ljepota

rijeke Drave, kako bi se proizvodila struja u HE �a-kovec i HE Donja Dubrava, HEP Me�imurju proteklih godina rijetko što je dao badava, a posebice kad je obi�an �ovjek u pitanju.

Struju moramo pla�ati kao i svi drugi gra�ani u

državi, iako HEP zahvalju-ju�i prirodnim resursima koje koristi u Me�imurju ubire milijune kuna, a pro-teklih godina zasigurno se iznos može mjeriti i u mi-lijardama. Renta koju pla-�aju lokalnoj samoupravi tako�er je zanemariva.

Isto vrijedi i za donacije i sponzorstva u lokalnoj

sredini od strane te držav-ne �irme koja daje milijune kuna hrvatskom sportu i mnogima drugima, ali u Me�imurje pod tim na-slovom nikad nije stiglo gotovo pa ništa.

Me�imurje je me�u prvima u Hrvatskoj

gotovo u potpunosti pli-no�icirano, naravno, opet uz pomo� ponajviše me-�imurskih ku�anstava i lokalne samouprave. Ve� od ranije smo saznali da imamo plin koji godišnje zadovoljava više od jed-ne tre�ine Hrvatske, i to godinama, ali ni prije ni danas još uvijek ne znamo kakve �e koristi od toga imati obi�an �ovjek, lokal-na samouprava, udruge gra�ana.

Me�imurje plin ku-puje plin na tržištu,

tako da �injenica što �e ga INA vaditi u Me�imurju i zatim prodavati gdje ho�e tom našem distributeru ništa ne zna�i. Ne zna�i ni obi�nom �ovjeku, jer plin koji �e vaditi u Me�imurju Me�imurci ne�e dobivati po nižim cijenama, nego �e pla�ati i dalje tamo neki uvozni iz Rusije ili Azerbedžajna po cijena-ma koje su �ak skuplje od dijelova zemlje u kojima nema nikakvih rudnih bogatstava, a kamoli pli-na.

Tek treba vidjeti kakva �e biti visina rente iz

me�imurskih plinskih bušotina i ho�e li se neke op�ine ili grad zahva-ljuju�i tome ''obogatiti“, odnosno omogu�iti, ako ve� nemaju plin badava koji se izvla�i iz bušotina na njihovom podru�ju, da barem zahvaljuju�i tome djeca imaju besplatnu užinu u školi, poha�aju besplatno vrti�, studenti dobivaju iznadprosje�ne stipendije i nešto sli�no, što bi mogao biti neki vid kompenzacije kad više ne mogu dobiti besplatan plin koji im se vadi u ''su-sjedstvu“.

Uglavnom, državne �ir-me ve� su puno ranije

nego je to slu�aj države i nekih drugih koji to ra-de potiho ili bu�no, kako kada ovih dana, tjedana i mjeseci, centralizirali sve što se dade iskoristiti u Me�imurju i to pretvorili u ''zlato“ u Zagrebu.

Na kraju Me�imurju i Me�imurcima iz Za-

greba se uglavnom vra�a-ju mrvice, a naši politi�ari smatraju da bi se tome morali diviti i pljeskati, kao da su oni zaslužni za tako nešto.

Malo morgen!

PIŠU: BOŽENA MALEKOCI - OLETI�, DEJAN ZRNAFOTO: ZLATKO VRZAN

Isklju�enje Radimira �a�i�a iz HNS-a ovu srijedu došlo je ekspresno, ali odluka o

tome dugo se kr�kala, jer je ne-kadašnji predsjednik odavno bio uteg svojoj stranci, još i u vrijeme kad je bio u vlasti s ti-tulom prvog potpredsjednika, koja nikad ranije do njegova dolaska na tu dužnost nije ko-rištena. No i to govori u prilog njegovoj bahatosti kojom je iritirao javnost i rušio rejting stranke. Nesre�a u Ma�arskoj, su�enje, odlazak u zatvor, sve je to za stranku bilo mu�no.

Dugo vremena predsjed-nica stranke Vesna Pusi� o njegovoj daljnjoj sudbini nakon izlaska iz zatvora nije htjela govoriti, dok u�estali susreti Radimira �a�i�a sa strana�kim kolegama, za koje me�imurski HNS-ovci tvrde da nisu bili strana�ki oboje-ni, a uz to i navodni politi�ki kontakti �a�i�a s Bandi�em, navodno �ak i premijerom Milanovi�em, te �esti medijski napisi o njegovom djelovanju - nisu prelili �ašu.

Vesna Pusi� �a�i�a se naj-prije odrekla preko intervjua u Globusu, a ubrzo nakon toga, u srijedu 15. sije�nja, jedno-glasnom odlukom Predsjed-ništva HNS-a Radimir �a�i� postao je bivši �lan HNS-a.

Lavina se zakotrljala na-kon što mu je po�etkom tjed-na me�imurski HNS pružio ‘’jednoglasnu podršku“ nakon napada Pusi�, na prvoj sjedni-ci novog Predsjedništva me�i-murske organizacije stranke. Isto je prenio HRT od Sandre Herman, a zatim i Ve�ernji list, te kasnije svi drugi mediji, dok lokalni mediji nisu bili ni o �e-mu obaviješteni. Isto može sugerirati da je opet na djelu bila �a�i�eva zagreba�ka ‘’PR služba“ koja ima utjecaj kod odre�enih novinara-urednika i koja ga je stalno prezentirala u medijima, iako se naizgled ništa nije doga�alo. Medijske igre ‘’iza kulisa“ jedan su od najvažnijih argumenata u obrazloženju �a�i�evog izba-civanja iz stranke.

Za�udo kako su mu najve-�u podršku i obranu, premda uzalud, pružili upravo me�i-murski HNS-ovci, koji u tome nisu uspjeli, a ne varaždinski, gdje je �a�i�eva baza. To pak, na žalost, najbolje govori o njihovu zna�aju i utjecaju unutar HNS-a, bez obzira što ta stranka najbolje rezultate ima upravo u našem i varaž-dinskom kraju. Kvantitativna snaga HNS-a na sjeveru o�ito nije preto�enu u kvalitativnu snagu na vrhu HNS-a.

Dan nakon �a�i�eva is-klju�enja, u �etvrtak 16. sije�-nja, me�imurski HNS održao je konferenciju za novinare na kojoj su govorili Sandra Her-man, Matija Posavec i Dragu-tin Glavina, a bio je prisutan i Nenad Hranilovi�.

Me�imurski HNS nije preko no�i promijenio

stav o �a�i�uPotpredsjednica županij-

ske organizacije HNS-a prva je uzela rije� na konferenciji za

ME�IMURSKI HNS oplakuje �a�

�ime ih jda je nep

- Ni u jednom trenutku, otkako je zamrznuo svoje funkcije, �a�i� nije sazvao ni jedno strana�ko druženje ili inicirao bilo kakve razgovore, do-

govore oko strana�kih tema. I nikada ni�im nije vršio pritisak bilo na žu-panijsko vodstvo ili naše �lanstvo. To su stavovi me�imurskog Pred-

sjedništva prije, ali i nakon odluke o isklju�enju �a�i�a iz stanke, poru�ila

je i u �etvrtak Sandra Herman

novinare. Dan ranije uo�i �a-�i�eva isklju�enja ona je naj-gorljivije i s puno emocija bra-nila �a�i�a, iznose�i stavove županijskog predsjedništva HNS-a. Njezine izjave u nje-govu obranu vrtjele su se po svim televizijskim kanalima. Na konferenciji za novinare nakon njegova isklju�enja iz stranke kazala je:

- Kao potpredsjednica me�imurske organizacije HNS-a iznosila sam stavove Predsjedništva županijske organizacije, ono što je 22 �la-nova prisutnih na Predsjed-ništvu jednoglasno potvrdilo, kada smo raspravljali o najavi odluke mogu�eg isklju�enja Radimira �a�i�a iz stranke. Takva je odluka ju�er (srijeda) i donesena u Zagrebu. Stavove koje smo zauzeli prije toga, na njima i ostajemo. Stavovi se ni-šta nisu promijenili, ali to su i stavovi koje je Predsjedništvo prenijelo i s terena i velikog dijela našeg �lanstva. Mi smo jednoglasno stali iza toga da smatramo da ne postoje ele-menti za isklju�enje gospodi-na �a�i�a iz stranke upravo zbog toga što je on zamrznuo sve svoje strana�ke funkcije odlaskom na odsluženje ka-zne. Nije politi�ki djelovao i samim time nije mogao poli-ti�ki naštetiti radu stranke ili povrijediti poslovnik stranke. Moram u ime Predsjedništva i, kao što sam ve� prije rekla, temeljem razmišljanja velikog broja naših �lanova re�i i slje-de�e: to što se tvrdi da je gos-

podin �a�i� sazivao strana�ke sastanke, ovdje govorim za podru�je naše Me�imurske županije - de�initivno ne stoji. Ni u jednom trenutku otkako je zamrznuo svoje funkcije �a-�i� nije sazvao ni jedno stra-na�ko druženje ili inicirao bilo kakve razgovore, dogovore oko strana�kih tema. I nikada ni�im nije vršio pritisak bilo na županijsko vodstvo ili naše �lanstvo. To su stavovi Pred-sjedništva prije, ali i nakon odluke o isklju�enju �a�i�a iz stanke. Na žalost, na odlu-ku nismo mogli utjecati, niti je možemo opozvati, ali naši stavovi su takvi kakvi su bili i prije donošenja odluke.

Željeli utjecati, nisu uspjeli, pa se pokorili

Matija Posavec, predsjed-nik županijskog HNS-a, ali i me�imurski župan, koji je vjerojatno najviše u ‘’nebra-nom grož�u“, povodom ove situacije kazao je sljede�e:

- Ove izjave koje je izni-jela potpredsjednica Sandra Herman bili su stavovi župa-nijske organizacije s kojom smo željeli utjecati na odlu-ku Predsjedništva na nacio-nalnoj razini. U tome nismo uspjeli, jer je Predsjedništvo na nacionalnoj razini donijelo jednoglasnu odluku o isklju-�enju �a�i�a iz HNS-a. Meni je osobno jako žao što se cijela situacija odvijala kako se od-vijala i što je gospodin �a�i� isklju�en iz stranke. Nau�io sam, kao i svi mi zajedno, pu-

Potpredsjednica me�imurske organizacije stranke i bliska �a�i�eva prijateljica Sandra Herman stala je u njegovu obranu, da bi nakon

toga slijedilo njegovo ekspresno isklju�enje iz stranke

Foto: Cropix

317. sije�nja 2014. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

�a�i�a vole, a Vesni se kunu

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

Kad su me nakon HNS-ove konferencije za novinare

pitali što su odlu�ili naši me-�imurski narodnjaci, nisam to mogla kra�e sažeti nego u stih: �a�i�u, mi te volimo, a Vesni - mi ti se kunemo da s tvoga puta ne skrenemo!

Pitat �ete: kakav je to stav? Politi�ki. Ova pomla�e-

na vrhuška me�imurskog HNS-a �a�i�a je doživljavala kao autoritarnoga politi�kog oca. Ali opet ova nova poli-ti�ka zlatna mladež ne drži do njega toliko da bi sada za njega poginula. Ipak nisu spremni izgubiti svoje poli-ti�ke pozicije i pasti u poli-ti�ki zaborav. Lijepo, kako to samo Matija Posavec zna, jer elokvencija mu je ja�a strana, zamotao je medijima pri�u o spojivosti razli�itih stavova unutar stranke i odgovorno-sti prema Me�imurju.

Jedino njihovoj politi�koj (ne)odraslosti moglo bi se

pripisati njihovo nepotrebno iskakanje pred rudo u obra-nu �a�i�a, zato što je on prije svega bio lider Varaždinske

županije i zaštitnik tamošnjih interesa, a kao politi�aru koji je imao daleko ve�e ambicije u vladi RH dakako da su mu trebali i glasovi susjeda koje je, prikazuju�i se kao dobar susjed, tu i dobivao.

Ono što je Matija Posavec od �a�i�a dobro nau�io

je dobra izborna kombina-torika, kako relativno malu podršku bira�a HNS-u uz dobro strana�ko koaliranje pretvoriti u izbornu pobjedu, te uz samo 12 svojih manda-ta osigurati podršku drugih stranaka u Skupštini i osigu-rati si ve�inu od ukupno 42 mandata. Zbog toga što sada s toliko malo vlastitih man-data mora i dalje osiguravati si ve�inu Skupštini, nadalje �e morati i te kako pažljivo manevrirati, pogotovo ako znamo da predstoje parla-mentarni izbori u prolje�e idu�e godine, za koje �e se opet krojiti izborne koalici-je koje �e utjecati na lokalnu politiku.

Ako Matija Posavec, kao predsjednik županijskog

HNS-a, s �etiri godine staža kao zamjenik župana i sada kao župan, gaji ambicije za odlazak u Vladu, tada �e se uskoro sam uvjeriti koliko mu je koristilo ovo istr�a-vanje u davanju podrške �a�i�u.

Bez obzira na pravo na druga�ije mišljenje, ko-

je je legitimno i trebalo bi biti sastavni dio svake, pa i unutarstrana�ke demokra-cije, osnov funkcioniranja za napredovanje u stankama je lojalnost. Je li Matija Posavec stavio kocku na pravo mje-sto, vidjet �e sam.

Što se ti�e Sandre Herman, koja je na sebe preuzela

teret iznošenja stavova me-�imurskog predsejdništva HNS-a i time postala glasnik “loših” vijesti iz Me�imurja prema središnjici, njezina obrana �a�i�a bila je suvi-še emotivno angažirana. U politici tome nema mjesta, jer pripadnici izvršne vlasti moraju razmišljati ne samo o strana�kim simpatijama, nego i o tome kako �e se nji-

hov javni istup i angažman odraziti na sudbinu gra�ana koji su joj vlast povjerili na upravljanje. Na kraju kra-jeva, gledano sa strane, bila je pomalo neobi�na takva gr�evita obrana �a�i�a iz Me�imurja, �iji on nije bio župan. �ovjek bi više otpora isklju�enju o�ekivao od nje-govih doju�erašnjih kolega iz Varaždinske županije. Ovako ispada da smo opet položili glavu na panj više za tu�e nego za svoje interese.

Obi�ne gra�ane u demo-kraciji, gdje na raspola-

ganju imaju više politi�kih stranaka, to pretjerano i ne bi trebalo zabrinjavati, jer ako im se ne svi�aju jedni mogu na izborima birati druge. Osim što se trenuta�-no poklopilo to da se previ-ranja doga�aju u stranci koja je u Županiji na vlasti, pa bi mogli barem nakratko biti taoci izme�u vlasti u Zagre-bu i nepotrebnog istr�avanja me�imurskog HNS-a.

Ho�e li tu krizu u stranci iskoristiti njihovi opo-

nenti, kao što je HNS lani iskoristio krizu u me�imur-skom HNS-u, ovisi o politi�-koj dovitljivosti njihovih poli-ti�kih suparnika i partnera.

Što se pak samog �a�i�a ti�e, slabo mu je koristila

podrška sa sjevera, gdje je imao najviše simpatizera i �lanova stranke. Središnjica do baze na sjeveru drži k’o do crnoga ispod nokta. Na sjeve-ru je rezervoar glasa�a, a mo� je u centrali u Zagrebu, koja je odlu�ila riješiti se �a�i�a.

Teško da �e se on pomiriti s prinudnim politi�kim

umirovljenjem, jer je on �o-vjek koji iznad svega uživa u vlasti i mo�i i to je njegova jedina i iskrena ljubav. Na kraju do�ekala ga je sudbinu kakvu je i sam krojio svojim oponentima u vlastitoj stra-nici.

No što može pokušati. Može pokušati iznova,

ali mora biti svjestan da je trenutno potpuno bez poli-ti�kog imuniteta koji je ina�e, kao i svaki imunitet, mo�na zaštita.

Kriza je razgolitila mno-ge uspješne poduzet-

nike u druga�ijem svjetlu, lako se to može dogoditi i �a�i�u. Nakon što su duže od dva desetlje�a Vesna i Ratko bili stupovi HNS-a, �ak se i izmjenjuju�i na �elu stranke, budite uvjereni da su sada rušenjem Radimi-ra �a�i�a mnogima porasle ambicije u stranci i da nije nemogu�e da Vesna Pusi� doživi sudbinu Jadranke Kosor. Napokon, naše muš-ko društvo najviše voli kad žene po�iste, a oni zasjed-nu u fotelju na �isto.

POGLED ODOZDO

�i�a, ali poštuje odluku Predsjedništva o njegovom isklju�enju iz stranke

je toliko zadužio prežaljen!?

- Željeli smo otvorenom podrškom �a�i-�u utjecati na odluku Predsjedništva na

nacionalnoj razini. U tome nismo uspjeli, jer je Predsjedništvo na nacionalnoj razini donijelo jednoglasnu odluku o isklju�enju,

potvrdio je Matija Posavec

no od njega. Proveli smo mno-ge trenutke s njim. Ali ovaj tre-nutak u kojem smo sada, koji podrazumijeva odgovornost, i ja �u se kao odgovorna osoba, kao predsjednik županijske organizacije i kao župan Me-�imurske županije odgovorno ponašati. Svaki �lan bilo kojeg sustava, politi�ke stranke, pa tako i svaki �lan HNS-a, ima svoja prava i obveze. Pravo je da možemo javno iznijeti svoj stav i svoje mišljenje, a obveza je da poštujemo hijerarhiju i odluke viših strana�kih tijela, u ovom slu�aju to je Predsjed-ništvo HNS-a na nacionalnoj razini.

Osobno sa svojim surad-nicima i svim dužnosnicima

unutar HNS-a koji obavljaju dužnost izabrani smo na plat-formi borbe za Me�imurje i na toj platformi �emo ostati i od nje ne�emo odustati. To zna�i da su nam interesi županije, razvoj županije i projekti najvažniji te da �e-mo u�initi sve da budemo uspješna županijska vlast. Zbog toga je nepotrebno da-lje trošiti energiju na bilo ka-kva strana�ka previranja, jer su interesi Me�imurja prije svega.

Otkako sam predsjednik HNS-a na županijskoj razini, stranka je jaka, �vrsta, sta-bilna i jedinstvena i takva �e i ostati, kazao je Matija Posa-vec.

Sve ostaje po starom, ho�e li se s time složiti i Pusi�?

Matiju Posavca pitali smo za Me�imurske novine:

* Rekli ste ‘jedno su sta-vovi, a drugo je odgovornost za županiju’, pa u tom kon-tekstu postavljam i pitanje kako �e se središnjica HNS-a odnositi prema me�imur-skom �lanstvu koje je isko-�ilo sa svojim stavovima u obranu �a�i�a, u odnosu na druge regije, te kakav �e biti odnos prema projektima i prema Me�imurju?

- U osnovi politike HNS-a i sustavu liberalizma javno iznošenje stavova i mišljenja

je u osnovi svake demokraci-je. Mi smo javno iznosili stav koji ne�e ni na koji na�in utje-cati na odnos sa središnjicom, HNS-ovim ministrima, odnos s Vladom, i to je prije svega moja odgovornost, najviše od svih �lanova HNS-a. Ako �e se bilo kakvo reme�enje i do-goditi, sam �u biti kriv za to i snositi posljedice za to. U ovom trenutku držim da �emo i dalje sura�ivati s Vladom i ministri-ma te da �emo završiti sve one projekte koje smo zapo�eli.

* Isticali ste jedinstvo u stranci, ali u šali i pri dola-sku glasnogovornika Alena Kajmovi�a i, ponavljam sa-da, s obzirom na to koliko ste ju�er branili �a�i�a, ho-

�ete li mu ponuditi ‘politi�-ki azil’, odnosno ho�e li mu ovdje biti baza za politi�ko okupljanje, jer sumnjam da �e on odustati od daljnjega politi�kog djelovanja?

- Dakle, mi smo ju�er iznijeli stav i mišljenje i ništa se nije promijenilo, ni ujutro ni nave�er, osim odluke koju je donijelo Predsjedništvo HNS-a. Dakle, ako mi ne po-štujemo odluke tijela stran-ke, onda svi moramo iza�i iz stranke ili voditi neki paralel-ni sustav, što ne�emo �initi, jer smo mi dio HNS-a. Što �e svaki pojedina�ni �lan u�initi, mi na to ne možemo utjecati, ali ne vjerujem da �e do�i do nekih potresa, o �emu je sada dosta zanimljivo razgovarati. A o tome što �e gospodin �a-�i� u�initi kad se vrati, odluka je na njemu. Gospodin �a�i� još ima nešto vremena da od-služi kaznu i mislim da ga do tog vremena treba ostaviti na miru, a što �e biti kad iza�e iz zatvora, to �emo tek vidjeti. Ja za sada nemam informaciju o bilo kakvim politi�kim aktiv-nostima s njegove strane.

Matija Posavec rekao je da u Me�imurju ne�e do�i do raskola unutar stranke.

Na pitanje novinarke HTV-a je li se �uo s Vesnom Pusi� i Radimirom �a�i�em, odgovorio je da se �uo i s jed-nim i drugim. - Predsjednica stranke, ali i Predsjedništvo, razumije sve naše stavove, mišljenja i naše postupke i poštuju ih kao odluku, kazao je Matija Posavec. - Što se ti�e �a�i�a, on je ovu odluku o�e-

kivao i razumije naše stavove i odluku koju smo donijeli, re-kao je Posavec.

Dragutin Glavina u Sabor je ušao na mjesto Radimira �a�i�a i dalje �e s obzirom na proceduru ostati saborski zastupnik, do kraja manda-ta, kao zastupnik HNS-a, jer je kazao da je legalist i zbog toga mora priznati odluku Predsjedništva. No, nije propustio re�i da je nesre-tan zbog donošenja ovakve odluke Predsjedništva o �a�i�u.

Vesna Pusi� je kao pred-sjednica stranke, potpred-sjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova osjetila po-trebu da raš�isti ovu situaciju, a ostaje za vidjeti u kojem �e se smjeru ona odvijati, jer osim �a�i�a, barem za sad, nitko ni-je snosio nikakve posljedice. U najnezavidnijoj situaciji je posebice Matija Posavec koji mora sura�ivati sa središnji-com stranke, ali i središnjicom vlasti u kojoj se nalazi Vesna Pusi�, jer u suprotnom teško da �e dobiti podršku za pro-jekte. Istovremeno ne može ignorirati politi�ku podršku koje me�u �lanstvom HNS-a ima �ovjek koji je mnoge od njih ‘’stvorio“, ali o�ito i zadu-žio - Radimiru �a�i�u.

Me�utim, u ovom trenut-ku lojalnost me�imurske or-ganizacije prema predsjednici stranke Pusi�, s obzirom na re�eno u �etvrtak, odnosno ranije, vrlo je upitna, što za-sigurno može donijeti i neke nove zaplete i nastavak ove politi�ke sapunice.

Slu�ajno ili namjerno, svi me�imurski HNS-ovci u �etvrtak su bili u crnom, bez naran�astih detalja. Zbog žalosti za �a�i�em?


Stru�njaci govore da u Ja-dranu ima rezervi nafte

od oko tri milijarde bare-la, što još treba potvrditi. Kako Hrvatska troši samo tridesetak milijuna barela nafte godišnje, to bi bilo dovoljno nafte za nekoliko stotina godina, a dakako i plina. Da u tome ima isti-ne, ne treba daleko tražiti, Italija ve� ima dvadesetak platformi na svom dijelu Jadrana.

Ove godine Vlada bi mo-gla raspisati koncesije

za naftu i plin na Jadranu, a to zna�i da bi prve naftne kompanije mogle po�eti iskorištavanje podmorja Ja-drana za godinu ili dvije. No nije samo Jadran u pitanju, nafte ima i ispod Dinarida. Stru�njaci govore da bi Hr-vatska ubrzo mogla postati izvoznik plina.

Jesmo li bogati kao Norveš-ka, a da to ne znamo, to �e

se ubrzo utvrditi. No jesmo li pametni kao Norveška? Najvažnije je utvrditi model iskorištavanja podzemnih bogatstava, a tu je Norveška izuzetan i možda najbolji pri-mjer na svijetu. Model nudi dvije mogu�nosti: koncesije ili podjelu prona�ene nafte ili plina, no to je samo po�e-tak.

Norvežani su donijeli pra-vila kojih se svi moraju

pridržavati, poznatih kao de-

set naftnih pravila. Osnovni je cilj što potpunija zaštita vlastitih interesa i što ve�a korist za državu i gra�ane te što duža polagana eksploa-tacija. Danas svaki Norveža-nin ima oko 60.000 eura u svojem mirovinskom fondu samo što je ro�en, a sve za-hvaljuju�i nafti i plinu.

Dakako, nema ta sredstva na svojemu ra�unu, ve�

su ona disperzirana na oko šest tisu�a ili više adresa di-

Piše: Josip Š[email protected]

GLOBALNO I LOKALNOJesmo li bogati, a da to ni ne znamo?

ljem svijeta putem dionica na burzama. Tek ako se sruše sve burze, Norveška �e izgubiti dio svog fonda.

Norveškim pravilima pro-pisano je da eksploataci-

ju kontrolira norveška Vlada, doma�oj naftnoj kompaniji dodijeljena su najbolja polja, a strane naftne kompanije morale su zaposliti doma�u radnu snagu i obvezati se da �e koristiti usluge doma�ih brodogradilišta. No najvažni-je je to što je pove�ana stopa poreza na eksploataciju nafte i plina s 50 do 90 posto, što je bio šok za naftne kompanije, no one su i dalje tu jer o�ito od koncesija imaju koristi.

Ako se pokaže da je naš Jadran bogat naftom i pli-

nom, onda najprije treba za-

hvaliti svim dosadašnjim vladama što nisu dirale ta bogatstva, ali i moliti se za sadašnju i budu�e vlade da donesu pametne odluke poput Norveške, a koje ne-�e i�i na štetu gra�ana.

Zoran Vidovi�, dosadašnji predsjednik HSS-a Me�imurja, aktualni zamjenik me�imur-skog župana, dobio je povje-renje za još jedan mandat na �elu te stranke u Me�imurskoj županiji.

Izborna skupština župa-nijske organizacije HSS-a Me-�imurske županije održana je minuli vikend u Strahonincu, uz prisustvo �elnih ljudi stran-ke, poput predsjedinka HSS-a Branka Hrga i predsjednika regionalne organizacije "Sje-verozapadna Hrvatska" Zvoni-mira Sabatija, te gostiju.

Izabrana su i �etiri pot-predsjednika HSS-a Me�i-murja: Zdravko Kvakan, Fra-njo Lehkec, �ur�ica Slamek i Miljenko Horvat. Za tajnika je imenovan Zvonimir Siladi, a blagajnica je Gordana Hunjadi. Strana�ki odbor �ine još: Dino Lepen, Ignac Beli�, Marija Zele-ni�, Pavao Ku�andi, Vera Vido-vi�, Tomislav Braniša, Kristijan Horvat, Ksenija Blagus, Mladen �onka i Štefanija Mikec.

Vidljivi rezultati boljega politi�kog

rada u Me�imurju, ali traže se rezultati na

državnom nivouIna�e, me�imurski je HSS

u prošlim izborima dobro pro-šao zahvaljuju�i prepoznatlji-vosti svojih ljudi na terenu, ali i koaliranju, odnosno dogovara-

U �etvrtak je preseljena služba za RGP Gori�an s gra-ni�nog prijelaza Gori�an u �akovec na lokaciju Carinski odvojak 4, �akovec, na kojoj je Carina vršila carinjenje robe prije ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju. Grad �akovec je u dogovoru s gospodarstveni-cima Grada i Županije pokre-nuo inicijativu za preseljenje carinarnice, kako gospodar-stvenici poslove carinjenja ne bi morali odlaziti obavljati u Varaždin.

Tim povodom je na loka-ciji u �akovcu, gdje je bila i ra-nije, sve do ulaska Hrvatske u EU, održana i konferencija za novinare, kojoj je prisustvo-vao ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar, te gradona�el-nik �akovca Stjepan Kova� i zamjenik gradona�elnika Ma-rio Medved.

Prihva�ena inicijativa gospodarstvenika

- Preseljenje carinjenja u �akovec rezultat je dobre suradnje s upravom Carine, kazao je Stjepan Kova�, gra-dona�elnik �akovca. - Zahtjev za preseljenje inicirani su gos-podarstvenici �akovca i Me�i-murja zbog lakšeg poslovanja,

da ne moraju voziti robu na dislociranu lokaciju grani�-nog prijelaza Gori�an, iznašli smo na�in da im iza�emo u susret i uspostavili suradnju s Carinskom upravom.

Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave, podsjetio je da je u �akovcu otvorena još jedna organizacijska jedinica Intrastat. Budu�i da je 1. srp-nja Hrvatska ušla u EU, Carin-ska uprava doživjela je odre-�ene organizacijske promje-ne. - Izgubili smo dio vanjskih granica i trebali smo osim zadataka koje name�e EU pri-lagoditi i carinsku službu, bu-du�i da je velik dio službenika radio na grani�nim prijelazi-ma. Taj posao je u ovom dijelu odre�en vrlo kvalitetno, jer ni jedan �ovjek s ovog dijela nije ostao bez posla, dapa�e, vrlo kvalitetno zaposleni su u Intrasatu, ali je ostavljena i jedna organizacijska jedinica na pomo� gospodarstvu ovog kraja da bude konkurentnije, kazao je Grabar.

Razmatra se i povratak Carine u

Kotoribu- Carinska uprava je na-

kon 1. srpnja organizirana

na na�in da svojim organiza-cijskim jedinicama, svojom �leksibilnoš�u, seli tamo gdje je najpotrebnije, kazao je Zlatko Grabar, ravnatelj Ca-rinske uprave. - Na inicijati-vu lokalne zajednice, u ovom slu�aju �akovca, mi smo se odlu�ili i ocijenili da je to vr-lo pro�itabilno za carinsku službu i privredu da do�emo ovamo i da ovdje radimo. U budu�nosti imamo još neko-liko projekata. Razmatramo da otvorimo i privremeno ca-rinjenje u Kotoribi, najavio je Grabar.

- Nakon ulaska u EU na našem podru�ju radi 90-ak carinika dio u ovoj organiza-cijskoj jedinici, a dio u Intra-statu, kazao je Grabar.

Nakon preseljenja ca-rinske službe u �akovec, 2. sije�nja ove godine, do�i �e i do promjene imena zbog sjedišta, da ne bi bilo zabune zbog samog imena. Službe-nici u �akovcu ovlašteni su za sve carinske poslove: od uvoza robe iz zemalja koje nisu �lanice EU do završe-taka postupaka unutarnje proizvodnje koji su zapo�eti dok još nismo bili �lanica EU itd. (BMO)

IZBORNA SKUPŠTINA Hrvatske selja�ke stranke

Zoranu Vidovi�u novi mandat predsjednika me�imurskog HSS-a

Novi-stari predsjednik HSS-a Me�imurja Zoran Vidovi�

Okupljeni HSS-ovci na skupštini u Strahonincu

nju saveza ''prema potrebi“. Negdje je to bilo sa SDP-om, negdje s HNS-om, odnosno HDZ-om, s kojim se ina�e povezuje kad su u pitanju koalicije na državnoj razini. Takva politika donijela im je povratak na vlast u nekoliko me�imurskih op�ina i grado-va, te poziciju u izvršnoj vlasti Me�imurske županije.

Upravo to je naglasio u svom obra�anju predsjednik me�imurskog HSS-a Zoran Vidovi�, koji je kazao kako je stranka zajedništvom ostva-rila zacrtane ciljeve te polu-�ila dobre izborne rezultate, dobivši na proteklim lokalnim izborima tri op�inska na�elni-ka (Strahoninec, Sveta Marija, Donji Kraljevec) te zamjenika gradona�elnika Preloga.

Me�utim, s obzirom na ono što je izrekao predsjed-nik Hrg u Strahonincu, gdje je snažno kritizirao državnu vlast na �elu sa SDP-om, pita-

nje je može li takva politika biti dugoro�no isplativa, od-nosno može li takva politika donijeti rezultate na državnoj razini kad je u pitanju rejting stranke.

- Naša stranka treba imati narodne zastupnike. Radimo na novim temeljima. Politi�ke elite bježe od ljudi, a upravo to �emo mi mijenjati. Sadašnja Vlada nema hrabrosti prizna-ti neznanje. Spas je u okuplja-nju parlamentarnih stranaka kako bi dogovorili barem pet strateških to�aka.

Ako aktualni ministri ni-su sposobni napraviti bolji-tak razvoja države, neka daju ostavke. Premijer Milanovi� trebao bi imati hrabrosti okupiti stru�ni tim - neovisan strana�ki, poru�io je Branko Hrg, predsjednik HSS-a i sa-borski zastupnik, što baš i nije najbolje sjelo prisutnima na skupu iz SDP-a i HNS-a. (alf)

POVRATAK carinske službe u središte Me�imurske županije

Carinjenje iz Gori�ana preseljeno u �akovec

Nakon preseljenja carinske službe u �akovec, 2. sije�nja ove godine, do�i �e i do promjene imena zbog sjedišta, da ne bi bilo zabune zbog samog imena


PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI�

U kratkom periodu prije po�etka ove godine donesen je �itav niz akata, devet razli-�itih dokumenta, debelih kao pola telefonskog imenika, koji reguliraju plinsko tržište. No javnosti je svakako najintere-santnije 12 tarifnih razreda prema kojima �e sada pla�ati plin. S ra�unima za potrošnju plina za sije�anj ve�ina potro-ša�a u velja�i �e dobiti ve�e ra�une za plin. Ra�uni �e biti uve�ani od pet do šest posto, što potroša�ima zasigurno ne�e biti drago, s obzirom na to da se cijena plina pove�a-va u vrijeme kad je potrošnja plina pove�ana zbog sezone grijanja. Sre�om nas je zima do sad mazila.

HERA je donijela novi me-todologiju koja vrijedi do 31. ožujka ove godine za obra�un cijene plina i koja odre�uje cijenu plina za ku�anstva. Glavni novitet je u tome što se potroša�i dijele na tarifne mo-dele prema vrstama potroš-nje i prema prošlogodišnjoj potrošnji.

- Prvi tarifni model je ta-rifni model potrošnje do 5000 kWh, odnosno 540 kubika pli-na godišnje. Tarifni model dva je potrošnja od 5000 do 25000 kwh, a to je od 540 do 2700 kubika prera�unato. Tre�i model od 25 000 do 500 000 kWh, odnosno prera�unato od 2700 do 5400 kubika. Ta-kvih razreda ima ukupno 12, a ova tri su najinteresantnija jer obuhva�aju ve�inu me�i-murskih potroša�a, pojasnio nam je Nenad Hranilovi�, di-rektor Me�imurje plina.

Trošimo premalo plina, pa ga moramo

više pla�ati!?Me�imurska ku�anstva

spadaju uglavnom u modele jedan i dva, odnosno ve�ina ne prelazi godišnju potrošnju do 2700 kubika. Zanemariv broj prelazi u ve�u kategoriju po-trošnje i njima �e po�etna cije-na neznatno padati po kubiku potrošnje plina. Kategorija po-duzetništva je ve� na tržištu i ona formira posebnu cijenu, s obzirom na to da se distri-butivna naknada odnosi i na njih te je došlo do odre�enih promjena za tarifnu distribu-ciju. U pravilu se nešto pove-�ala za podru�je Me�imurske županije i rezultat pove�anja je poskupljenje ukupne cijene plina za 5 do 6 posto, što �e

Krajem prosinca u evi-denciji Podru�nog ureda �akovec evidentirane su 7.833 nezaposlene osobe, što je za 10 osoba manje nego prethodni mjesec te 207 osoba manje nego u prosincu 2012.godine.

Struktura nezaposlenih

osobaU prosincu je iz evi-

dencije nezaposlenih izaš-lo 639 osoba, od �ega zbog zaposlenja 403 osobe, što je porast zapošljavanja u odnosu na prosinac prošle godine 70,8%. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 327 osoba, dok je 76 osoba zaposleno na temelju stru�nog ospo-sobljavanja, za rad bez za-snivanja radnog odnosa, registriranja trgova�kog društva ili obrta, ugovora o djelu, zapošljavanja pre-ma posebnim propisima itd.

Najviše se zapošljavalo u prera�iva�koj industriji, njih 107, zdravstvenoj za-štiti i socijalnoj skrbi, 34 osobe, u ugostiteljstvu 30 osoba, gra�evinarstvu 26, uslužnim djelatnostima 25, obrazovanju 24

i trgovini 24 osobe.Osim zbog zaposle-

nja, 236 osoba brisano je iz evidencije iz drugih razloga: zbog nejavljanja u dva uzastopna mjeseca bez opravdanog razlo-ga (121), nepoštivanja zakonskih odredbi (43), umirovljenja (21), ostva-rivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbni�ku poštedu (19) i odjave s evidencije (18).

U prosincu je u evi-denciju nezaposlenih no-voprijavljeno 629 osoba, što je za 19,5 posto manje u odnosu na studeni i 5,4 posto manje u odnosu na prosinac 2012. godine. Najviše novoprijavljenih na Zavod za zapošljavanje došlo je direktno iz rad-nog odnosa, njih 458. Naj-više ih je na burzu stiglo iz gra�evinarstva, 114, prera�iva�ke djelatno-sti, njih 94, javne uprave i obrane, njih 41, trgovine 37, ugostiteljstva 36, po-ljoprivrede 31, zdravstve-ne djelatnosti i socijalne skrbi 31 osoba.

U ukupnom broju ne-zaposlenih osoba žene �ine 51,1% (4.003) uku-pne nezaposlenosti, a muškarci 48,9% ili 3.830 nezaposlenih osoba.

S obzirom na dob, do 24 godine me�u nezapo-slenima su 1.772 osobe.

Starijih od 50 godina je 2.014 me�u nezaposle-nima, a ostatak nezapo-slenih �ine osobe srednje dobi.

Imaju�i u vidu razinu obrazovanja nezaposle-nih osoba, i dalje prevla-davaju osobe sa srednjim stru�nim obrazovanjem - 4.399 osoba.

Što se ti�e dužine �e-kanja na zaposlenje, udio dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje �ekaju duže od 1 godine je 43,5% (3.406 osoba), što je pove-�anje udjela u odnosu na prosinac 2012. godine za 7 posto.

U odnosu na prosinac prošle godine zabilježen je pad nezaposlenosti u svim ispostavama: u Is-postavi Mursko Središ�e (5,1%), Ispostavi �akovec (2,6%) i Ispostavi Prelog (0,5%).

Manje korisnika nov�ane naknade

Nov�anu naknadu u prosincu 2013. godine koristila je 1.941 nezapo-slena osoba od ukupnog broja nezaposlenih. U od-nosu na prosinac 2012. godine broj korisnika smanjen je za 21,5%. Ko-risnicima je na ime nov�a-ne naknade bilo ispla�eno 2,969.773,72 kune.

U okviru aktivne po-litike zapošljavanja tije-kom 2013. godine, prema potpisanim ugovorima o su�inanciranju, kroz za-pošljavanje i obrazovne aktivnosti u razne mjere uklju�eno je 1.575 osoba. Najviše osoba uklju�eno je u javne radove - 637 osoba, a zatim slijede: stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (404), potpore za zapošljavanje (327), potpore za samo-zapošljavanje (175), obra-zovanje (20) i potpore za o�uvanje radnih mjesta (12). Putem EU projekata u obrazovanje je uklju�e-no 20 osoba.

Prema Nacionalnom programu za Rome, ti-jekom 2013. godine do prosinca uklju�eno je 127 pripadnika romske naci-onalne manjine, od �ega 107 u javne radove, 15 Roma uklju�eno je u obra-zovanje, dok su 3 osobe zaposlene na 24 mjeseca uz su�inanciranje, 1 osoba se samozaposlila, a 1 oso-ba uklju�ena je u stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. (BMO)

U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI blagi pad nezaposlenosti

207 nezaposlenih manje nego lani u prosincu

UVO�ENJEM TARIFNIH modela HERA poskupila plin potroša�ima u Me�imurju

Od sije�nja plin poskupljuje za 5 do 6 posto

Nenad Hranilovi�, direktor Me�imurje plina

Razmišljaju i o prodaji struje

Me�imurje plin u no-vim tržišnim uvjetima u o�ekivanju deregulira-nje tržišta plina i za ku-�anstva mora razmišlja-ti o novim iskoracima u poslovanju. Tako razmi-šljaju ne samo o isporuci plina, ve� i struje potro-ša�ima. Može se desiti da ubudu�e od Me�imurje plina ne�emo kupovati samo plin, ve� i struju.

Me�imurje plin bio je pionir u izlasku na tržište u potrazi za novim potroša-�ima, tako da plin prodaje na još 500 razli�itih mje-sta, raznim institucijama i ustanovama. Me�u prvima je koji uz dirigiranog dobav-lja�a plina za ku�anstva ima i tri tržišna dobavlja�a plina za industriju i poslovne su-bjekte, gdje je tržište plina

deregulirano. Interesantno da su potroša�i plina izvan Me�imurja uredniji platiše nego doma�i potroša�i iz dva razloga, jer su im tako postavljene kondicije, a i doma�ima je nekako teže zavrnuti plin u slu�aju ne-urednog pla�anja, doznali smo od Nenada Hranilovi-�a, direktora Me�imurje plina.

Potrošnja plina zadnjih godina pada. Nema baš po-troša�a koji se direktno žele isklju�iti s potrošnje plina, ve� je sve više onih koji kombiniraju potrošnju pli-na s drugim vrstama goriva, naj�eš�e u kombinaciji s dr-vima. Plin troše ljeti na toplu vodu za tuširanja, a griju ili dogrijavaju ku�u s pe�ima na drva. Unatrag tri, �etiri godine na godišnjoj razini potrošnja plina smanjuje se za oko deset posto, odnosno kumulativno za tridesetak posto. Prema podacima koje

su obradili, pad potrošnje za prošlu godinu u odnosu na 2012. je na razini od 4 posto. Je li to smanjenje da je dose-gnuta donja granica odla-ska s plina na drugu vrstu potrošnje ili je to vremenski utjecaj, to je za analizu. No ljudi su po�eli racionalnije trošiti plin. Kad je plin bio po kunu, grijalo se i uz otvara-nje prozora, �ega sada nema jer je plin preskup za razba-civanje. Osim toga, više se pažnje posve�uje izoliranju ku�a radi manjeg gubitka energije.

vrijediti do 31. ožujka, dokle vrijedi ova metodologija.

Prema odluci HERA-e, ko-ja odre�uje cijenu plina za ku-�anstva, nema bitne razlike iz-me�u prvog i drugog tarifnog modela za ku�anstva, tako da �e obje kategorije ku�anstva osjetiti pove�anje plina. No u nekim drugim krajevima nije tako, jer HERA ima pravo ra-zli�ito odrediti cijene.

Malo olakšanje za male potroša�e je to što je smanje-na tarifna stavka u cijeni pli-na, sa 16,50 kuna na 10 kuna.

Malim potroša�ima to može amortizirati pove�anje cijene. No po novom uvedena je na-knada za ispitivanja mjernog i nemjernog dijela instalacija u iznosu od 3 kune.

To zna�i da se kod pre-gleda instalacija, koje se do-ga�a svakih osam godina, više ne�e pla�ati jednokratna naknada, nego je sada cijena tog pregleda razbijena po tri kune mjese�no u razdoblju od osam godina. Ocijenjeno je da je to lakše za potroša�e da po tri kune pla�aju svaki mjesec,

nego jednokratno kod pre-ventivnih pregleda instalaci-ja. Prema ovoj ra�unici �e se se u osam godini izdvojiti 240 kuna, što je znatno manje od 450 kuna, koliko se za pregled pla�alo jednokratno.

To pak svakako ne�e obra-dovati one koji su nedavno jednokratno platili preven-tivni pregled, a zbog �este promjene zakonske regulati-ve vlada neizvjesnost što �e se opet dogoditi kad za neko-liko godina do�ete na red za obvezni preventivni pregled instalacija.

Poskupljenje plina koje �e zadesiti potroša�e Me�imurje ne važi za druge regije. Naime, HERA ima autonomno pravo odre�ivati cijenu. Zanimalo nas je prema kojim kriterijima.

U sredini cjenovnog razreda u Hrvatskoj

Nenad Hranilovi� kazao je da oni kriterije za cijenu na pojedinom podru�ju gledaju prema rezultatima poslovanja distributera, temeljem ostva-renih prihoda i troškova. Ima-ju metodologiju temeljem koje to utvr�uju. Tako su cijene za naše podru�je prijašnjih godi-na bile me�u najnižima u Hr-vatskoj, a sada smo se poma-knuli prema sredini cjenov-nog razreda. Što je to što nas je s cjenovnog dana pomaknulo prema sredini ljestvice.

- Vjerojatno su nam pri-znali troškove koje mi redo-vito kao distributer imamo, troškove održavanja sustava i investicija, a koje drugi u tom obimu nemaju. Ovi cjenovni razredi ra�eni su prvenstve-no zbog stambenih objekata u drugim krajevima koji su priklju�eni na kotlovnice, gdje je velika potrošnja. Mi u Me-�imurju nemamo kotlovnice, ve� �ista ku�anstva.

Gra�ani plin troše sve racionalnije

Petsto potroša�a izvan Me�imurja


PIŠE: STJEPAN MESARI�FOTO: ZLATKO VRZAN

U �akovcu je u utorak potpisan ugovor iz-me�u INA-e i �etiri konzorcija hrvat-

skih kompanija, predvo�ena tvrtkom “STSI”, �lanicom INA grupe, te dva predvo�ena tvrtkama “Kon�ar - inženje-ring za energetiku i transport” te “�uro �akovi� Holding”. Ugovor vrijedan 240 milijuna kuna vezan je uz projekt pri-vo�enja proizvodnji tri plin-ska polja: Vu�kovec, Zebanec i Vukanovec. Po�etak eksplo-atacije ukupno oko milijardu prostornih metara ugljikovo-dika planira se u prvoj polo-vini 2015. godine. Izgradit �e se i otpremni plinovod kojim �e se plin iz Me�imurja tran-

U �AKOVCU POTPISAN ugovor o rado-vima na projektu “Me�imurje”, vrijednom 240 milijuna kuna - izgradnja zapo�ela kod Sitnica, polje Zebanec, a slijede polja Vu�kovec i Vukanovec INA �e Županiji i

op�inama pla�ati milijunsku naknadu

za eksploatacijuEksploatacija ugljikovodika (plina) zapo�inje sredinom

2015. godine, a u narednom razdoblju planira se iscrpi-ti oko milijardu prostornih

metara plina, koji �e se pli-novodom transportirati na

preradu u CPS “Molve”

Prema �lanku 10. Ured-be, varijabilni dio naknade za pridobivenu koli�inu ugljiko-vodika na eksploatacijskim poljima energetskih mine-ralnih sirovina, koja su odo-brena do 31. prosinca 2009. godine, iznosi 5 posto od tržišne vrijednosti pridobi-venih ugljikovodika, a nakon 31. prosinca 2009. godine 10 posto od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika.

Rije� je o varijabilnom di-jelu rente. Fiksni dio znatno je manji i iznosi od 4000 za naftno i plinsko polje do dva-deset kvadratnih kilometa-ra, odnosno do 6000 kuna po naftnom, odnosno plinskom polju, koje je ve�e. Konkret-no, u priop�enju INA-e kaže se da od 5 posto vrijednosti izva�enog ugljikovodika 2,5 posto ide op�ini, 1 posto žu-paniji i 1,5 posto državi. No stvari nisu tako jednostavne kako se �ine na prvi pogled.

Vlada odlu�uje o visini rente

Naime, Vlada Republi-ke Hrvatske donijela je 25.

ožujka 2011. godine Ured-bu o nov�anoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, prema kojoj se naknada za ener-getske mineralne sirovine sastoji od sljede�ih eleme-nata: �iksnog dijela – nov-�ane naknade za površinu eksploatacijskog polja, va-rijabilnog dijela – nov�ane naknade za otkopanu ko-li�inu mineralne sirovine, zatim �iksnog dijela – nov-�ane naknade za površinu bušotinskih radnih prostora na eksploatacijskim poljima ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumu-lirana toplina u energetske svrhe i varijabilnog dijela – nov�ane naknade za prido-bivenu koli�inu mineralne sirovine. Ukupne naknade se zbrajaju.

Varijabilni dio od 5 po-sto tržišne vrijednosti plina prije 2010. godine dijeli se na na�in da op�inama ide 2,5 posto, županiji 1 posto, a državi 1,5 posto.

Od 1. sije�nja 2010. godine naknada, odnosno renta izno-si 10 posto od vrijednosti koli-�ine plina te se dijeli na na�in: op�inama 5 posto, županiji 2 posto i u državni prora�un 3 posto od tih 10 posto.

Pridobivena koli�ina ugljikovodika na eksploa-tacijskim poljima energet-skih mineralnih sirovina iz epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske prihod je državnog prora�una Re-publike Hrvatske. Imatelj

KAKO se dijeli naftna ili plinska renta u Hrvatskoj

Traži se pove�anje naposto, koliko iznosi u

sportirati do CPS-a Molve na daljnju preradu, a potom �e biti pušten u hrvatski distri-butivni sustav.

Koristi za me�imurski kraj �e biti, ali još

se ne zna ništa konkretno

Na potpisivanju ugovora re�eno je kako je projekt “Me-�imurje” jedan od najzna�aj-nijih investicijskih projekata INA-e, koji �e kada bude dovr-šen osigurati tre�inu ukupnih godišnjih koli�ina potrebnih

MATIJA Posavec, me�i-murski župan: - Ovo je veliki i povijesni dan za Me�imurje, jer u vrijeme kada se posvuda govori o investicijama onda je današnje potpisivanje ugovo-ra vrijednog gotovo 48 mili-juna eura prava stvar u tom smjeru. Me�imurje skriva mnoga bogatstva i drago mi je što su neka ve� otkrivena i uskoro �e u eksploataciju. Ovime se pokazuje kako je Me�imurje vrlo interesantna regija za Hrvatsku. Pozivam tvrtke koje su dobile poslove da iskoriste me�imurske po-tencijale, poglavito gra�evi-narce na ovim radovima.

STANISLAV Rebernik, na-�elnik op�ine Štrigova: - Ovo su dobre vijesti i vjerujem ka-ko �e INA i država ispuniti ono što je zakonom propisano te da �e naša op�ina od eksploa-tacije plina iz bušotine Vu�ko-vec imati nov�ane koristi. Do sada su gradili putove, mi smo im u svemu pomagali i dola-zi vrijeme da od toga imamo konkretnu korist.

ZDRAVKO Mlinari�, na-�elnik op�ine Vratišinec: - Osobno vjerujem kako �e op-�ina Vratišinec imati koristi od va�enja plina na bušotini Zebanec, koja se nalazi i na na-šem podru�ju. Ne znam koliko �e to novca biti, ali siguran sam da �e pomo�i u punjenju na-šeg prora�una i pomo�i nam u daljnjem razvoju, poglavito kod ure�enja poslovne zone.

ERVIN Vi�evi�, na�elnik op-�ine Selnica: - Nadam se da je došlo vrijeme da kona�no naplatimo sve one ‘jame’ i da op�ina od svih tih istraživa-nja dobije neki novac. Koliko �e to biti, ne znam jer sve ovisi o obra�unu i koli�inama koje �e se eksploatirati. No, koliko god to novca bilo, dobro �e nam do�i, samo neka po�ne što prije i što dulje traje.

GORAN Lovrec, na�elnik op�ine Gornji Mihaljevec: - Puno o�ekujem od naknade za koncesiju za eksploataciju na bušotini Vukanovec, koja se nalazi na podru�ju naše op-�ine. Želim vjerovati kako �e INA i država poštovati zako-ne i uredbe i op�inama platiti ono što treba. Koliko novca �e op�ina dobiti, ne znam, ali znam da �e nam dobro do�i za punjenje prora�una. Isto tako sam siguran kako �e se ovim projektom urediti okolica na-lazišta, kao i prilazni putovi.

IVAN Vrdoljak, ministar gospodarstva: - Nikada se više ne smije tako dugo �eka-ti od otkrivanja nalazišta do eksploatacije. Na ovom pro-jektu zaradit �e gra�evinarci, jedinice lokalne samouprave i mnogi drugi.

Hrvatske tvrtke �e ima-ti poslove, imat �emo svoja nalazišta i više ne�emo toli-ko o drugima ovisiti o plinu. Radostan sam što kod ovog projekta nitko nije ko�io - svi su pomagali.

REKLI SU...


koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina dužan je dostaviti nadležnom tije-lu za rudarstvo podatke za otkopanu/pridobivenu ko-li�inu mineralnih sirovina i tržišnu vrijednost otkopane/pridobivene mineralne siro-vine u prethodnom kvartalu, najkasnije osmi dan nared-nog kvartala. Varijabilni dio naknade za otkopanu/pri-dobivenu koli�inu mineral-nih sirovina obra�unava se najmanje kvartalno i dospi-

jeva petnaesti dan narednog kvartala.

Renta bi trebala biti “europska“

Prošle godine u sjedištu Koprivni�ko-križeva�ke žu-panije okupili su se �elnici petnaest op�ina i gradova iz Koprivni�ko-križeva�ke, Bjelovarsko-bilogorske i Vi-roviti�ko-podravske županije, kako bi razgovarali o proble-matici isplate rente od eksplo-atacije nafte i plina.

Tada je istaknuto kako se sve više od strane dr-žave name�e trend ogra-ni�avanja ili smanjivanja prihoda lokalne i regional-ne samouprave, a s druge strane nametanje sve više novih funkcija.

Sudionici sastanka složili su se kako bi bilo optimalno da renta iznosi 12 posto kao u Ma�arskoj, gdje je sjedište MOL-a, ve-�inskog vlasnika INA-e, te pozvali da se sve županije gdje ima plina i nafte ujedi-ne po tom pitanju. Re�eno je da se ugljikovodici na hrvatskom tržištu prodaju po europskim cijenama, pa bi stoga i renta trebala biti europska. Ukratko, traži se pravedniji na�in isplate rente za op�ine i županije koje na tome temelje svoj razvoj i prora�une. Sli�no je ovih dana zatražila i Op�ina Selnica, traže�i od Vlade da joj isplati maksi-malnu rentu.

�ini se ipak da je mogu-�i najve�i problem i sporni kamen u tome što Vlada može svojim uredbama regulirati dotok novca od rente op�inama svake go-dine, naime, jednostavno donese novu uredbu, što može poremetiti op�inske prora�une i planove, uz �injenicu da op�ine traže europsku naftnu, odnosno plinsku rentu. (JŠ)

a najmanje 12 Ma�arskoj

Još se ne zna koliko �e to�no novca dobiti lokalna samouprava od bušotina, poput one koja je nazvana - Zebanec, kraj romskog naselja

Sitnice

Stjepan Dragi�evi� (Kon�ar), Vladimir Kova�evi� (�. �akovi�), Zoltan Aldott (INA) i Ivan Novakovi� (STSI) potpisuju ugovor vrijedan 240 milijuna kuna

samouprave odre�enu za-radu od koncesije. Najve�u korist na kraju bi trebali bi imati gra�ani, sigurnijom i jeftinijom opskrbom plinom. Odre�enu korist o�ekuju me-�imurske op�ine, poglavito Gornji Mihaljevec, Selnica, Štrigova i Vratišinec. Naime, INA pla�a takozvanu rudnu rentu, odnosno naknadu za eksploataciju, što je propi-sano zakonom o rudarstvu i Uredbom o nov�anoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina.

Na pres-konferenciji nije bilo rije�i o to�noj izravnoj koristi ove investicije za me-�imurski kraj. Kako su nam pojasnili iz INA-e, za sad nije poznato koji �e biti kapacitet ovih polja, odnosno kazali su da bi “on mogao biti oko 1 mi-lijardu kubika izva�enog pli-na za komercijalnu upotrebu u narednih nekoliko godina“. Tako�er nije mogu�e u ovom trenutku izra�unati ni približ-no koliko �e novca pripasti Žu-

paniji i op�inama sve dok ne po�inje eksploatacija. Me�u-tim, iznos bi se zasigurno mo-gao mjeriti godišnje najmanje u nekoliko desetaka milijuna kuna, s obzirom na prihode koje ostvaruje lokalna samo-uprava u susjednoj Kopriv-ni�ko-križeva�koj županiji, a tamo je renta koju dijele op�i-ne, Županija i država samo 5 posto, dok bi u Me�imurju ona trebala biti 10 posto.

Primjerice, op�ina Molve mjese�no dobiva od 1,2 mili-juna kuna za rentu od bušoti-na koje se nalaze na podru�ju doti�ne op�ine. S obzirom na to da se sa svih bušotina na podru�ju Koprivni�ko-kri-ževa�ke županije izvadi oko milijardu kubika plina, a rentu dobiva više op�ina, godišnje u tu županiju stiže nekoliko desetaka milijuna kuna, ali s tim iznosom u tom kraju nisu zadovoljni, pa se �ak sprema tematska sjednica županijske skupštine o tome da se napra-vi pritisak da se ti iznosi po-

ve�aju. Tako�er nije poznato ho�e li tvrtke koje su dobile posao na tome da stave bušo-tine u funkciju za kooperante na tim poslovima uzeti neke me�imurske tvrtke, odnosno ho�e li biti zapošljavanja naših radnika s obzirom na najavlje-nu investiciju.

Ugovor potpisale najpoznatije hrvatske

tvrtkeUgovor su ina�e u �akov-

cu potpisali Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INA-e, Ivan Novakovi�, predsjednik STSI-a, Vladimir Kova�evi�, predsjednik Uprave “�uro �akovi�”, i Stjepan Dragi�e-vi�, �lan Uprave Kon�ar - in-ženjeringa za energetiku i transport. Potpisivanju ugo-vora nazo�io je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, kao i me�imurski župan Matija Posavec sa suradnicima, te Mladen Pejnovi�, predstojnik Državnog ureda za upravlja-nje državnom imovinom.

hrvatskim potroša�ima. Cije-li projekt vrijedan je oko 360

milijuna kuna, a kada bude završen Hrvatskoj �e jam�iti

odre�enu sigurnost u opskrbi plinom, a jedinicama lokalne

8 Crna kronika 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Sudsko vije�e Županij-skog suda u Varaždinu, ko-jim je predsjedala sutkinja Božica Mišak, odlu�ilo je da 55-godišnji Preložanin Ivan Kolarek Curica zbog prone-vjere mora u zatvor na dvije i pol godine. Rije� je, naravno, o nepravomo�noj presudi na koju Curica ima pravo žalbe Vrhovnom sudu, koji �e do-nijeti kona�nu odluku.

Oštetio braniteljsku zadrugu za više od

200.000 kunaNekadašnji upravitelj

braniteljske zadruge ‘’Agro Drava’’, sa sjedištem u Hrže-nici, Ivan Kolarek zvan Curi-ca, nepravomo�no je osu�en na dvije i pol godine zatvora zbog toga što je zloporabom položaja i ovlasti protuprav-no stekao 207.000 kuna na štetu braniteljske zadruge.

Kako stoji u presudi, Cu-rica je nepolaganjem �itavog utrška ostvarenog poslova-njem zadruge na žirora�u-ne otvorene u dvije banke, podizanjem sredstava sa žirora�una te pla�anjem s istog bez vjerodostojne do-kumentacije uzeo i zadržao za sebe spomenuti iznos za koji se nepripadno okori-stio, a na štetu braniteljske zadruge.

Podsje�amo kako je za-po�eo cijeli proces. - Ne sma-tram se krivim, �asni sude, a

NEPRAVOMO�NA presuda Županijskog suda u Varaždinu za Ivana Kolareka iz Preloga

Curici dvije i pol godine zatvora

Kako stoji u presudi, Cu-rica je nepolaganjem �i-tavog utrška ostvarenog poslovanjem zadruge na

žirora�une otvorene u dvije banke, podizanjem sredstava sa žirora�una te pla�anjem s istog bez vjerodostojne dokumen-

tacije uzeo i zadržao za sebe spomenuti iznos za koji se nepripadno okori-stio, a na štetu branitelj-

ske zadruge

Ivan Kolarek Curica iz Preloga u posljednje vrijeme bavio se uglavnom nekakvim ‘’posredni�kim“ poslovima poput nabavke ulaznica za EP i SP, a u tim poslovima naj-�eš�e su njegove ‘’mušterije“ uglavnom Preložani i pozna-nici. Sve uvijek nije išlo baš glatko, pa je ponekad ostao ljudima i dužan, iako su na-kon toga uvijek pokušao iskupiti nekim drugim ‘’de-alom“. Curica voli biti danas uz ljude koji imaju novac, po-

sebice u politi�kim, ali i nogo-metnim vodama, pa tako na lokalnom nivou �esto sjedi i na klupama me�imurskih nogometnih klubova kao ‘’trener ili fizioterapeut“.

Me�utim, ono što ga je izbacilo u ‘’medijsku orbitu“ je ono što se doga�alo ranije, bio je politi�ki angažiran u HDZ-u prije desetak i više godina, a posebice ‘’poslovi“ koje je on ozna�io ‘’tajnima“, koji su se doga�ali uglavnom za vrijeme Domovinskog

rata. Ono što je intrigantno jest da je za vrijeme rata, kao i poslije njega, Curica živio vrlo solidno, za razli-ku od sadašnjega životnog trenutka koji mu više nije tako bajan. Kaže da �in pu-kovnika zaista ima i da ga je dobio ukazom predsjednika Tu�mana. Zašto ga je dobio, ne želi govoriti, jer kaže da je rije� o ‘’državnoj tajni“. Što pak se ti�e nadimka Curica, za njega kaže da ga je nasli-jedio od oca.

Honorarni suradnik HRT-a i HNS-a!Kolarek je, kako je službe-no zapisano u sudskom spisu, predstavljen kao �ovjek koji se bavi hono-rarnim radom na HRT-u i Hrvatskom nogometnom savezu i prosje�no zara-�uje tim putem oko 5.000 kuna mjese�no. Bez imovi-ne je, ve� je osu�ivan. Voj-sku je služio 1979./1980. u Sremskoj Mitrovici, su-dionik Domovinskog rata u vremenu od 15. lipnja 1990. do kraja rata, odli-kovan Spomenicom Do-movinskog rata i dr. Ima �in pukovnika Hrvatske vojske i bojnika HVO-a.

Tko je Curica?

Nekadašnji upravitelj braniteljske zadruge

‘’Agro Drava’’ sa sjedištem u Hrženici, Ivan Kolarek zvan Cu-rica, nepravomo�no je osu�en na dvije i pol godine zatvora

zbog toga što je zloporabom položaja i ovlasti protupravno stekao 207.000 kuna na štetu braniteljske

zadruge

svoju obranu potkrijepit �u dokazima, rekao je Ivan Ko-larek zvani Curica, ali o�ito se nije uspio obraniti.

Ina�e, Županijsko držav-no odvjetništvo optužilo je Kolareka da je tijekom 2007. i 2008., dok je bio upravi-telj braniteljske zadruge ‘’AGRO DRAVA’’ neovla-šteno podizao novac s dva ra�una zadruge te uzimao dnevne utrške iz ugostitelj-skog objekta koji je zadruga unajmila u Šenkovcu, �ime je protupravno stekao uku-pno nešto više od 400 tisu�a kuna. Usto, kako bi prikrio ove radnje, dao je nalog knji-

govodstvenom servisu da iznose koje je zadržao bez odgovaraju�ih odluka pri-kaže kao pozajmice, iako za to nije napravljen nikakav ugovor.

Kolarek se branio pu-tem nekih medija kojima se obratio, ali su tada reagirali i �lanovi braniteljske zadru-ge iz Hrženice. Predsjednik NO-a zadruge Vlado �anaki opširno je reagirao na tekst objavljen u jednom lokal-nom tjedniku, preko kojeg je tako�er poru�io:

- Ova je zadruga osno-vana kako bi se zaposlili branitelji, a sada, nakon ove

velike prijevare, nas petori-ca branitelja ostali smo ne samo bez zaposlenja, nego nam nad glavama vise i ovrhe vjerovnika. Sve nam je to priuštio Ivan Kolarek i ne znam kako ima obraza toliko lagati u medijima. Slu-�aj zloupotrebe novca naše zadruge prijavili smo prije otprilike dvije i pol godine, a sada se pravosu�e po�elo baviti time i protiv Kolare-ka je podignuta optužnica. Prijavu smo podnijeli nakon upozorenja koja smo prima-li od naših vjerovnika koji su tražili da im platimo dugo-ve o kojima mi nismo imali

pojma. Tad smo posumnjali i krenuli u istragu, koja je re-zultirala prijavom, te kasni-je i službenom optužnicom koju smo citirali.

Umjesto u zatvor, Curica se sprema na

put u BrazilOsim što bi morao u slu�a-

ju pravomo�nosti presude u zatvor, pod prijetnjom ovrhe Kolarek mora protupravno ste�eni novac uplatiti u roku od 15 dana od izvršnosti pre-sude u korist državnog pro-ra�una. Curica �e zasigurno na presudu uložiti žalbu, jer u zatvor mu se baš i ne ide. Zapravo, upravo je zapo�eo raditi na ‘’projektu Brazil“, jer se sprema s hrvatskom nogometnom reprezentaci-jom na SP u Brazil, i to kao – novinar.

UKRATKO

Ukradene umjetni�ke slike, televizor…�AKOVEC - Do provale i kra�e u obiteljsku ku�u došlo je i u �akovcu. Na-ime, u razdoblju od 7. do 13. sije�nja u �akovcu, u Ulici Stjepana Bencea, ne-poznati po�initelj provalio je u obiteljsku ku�u, gdje je ispremetao stvari te ukrao zvu�nike, televizor, bušili-cu i umjetni�ke slike.Materijalna šteta procje-njuje se na nekoliko dese-taka tisu�a kuna, a protiv po�initelja �e se podnijeti kaznena prijava op�in-skom državnom odvjetni-ku u�akovcu.

SIVICA - Da se nastav-lja sezona kra�e drva za ogrjev, dokazuje i priop-�enje PU me�imurske u kojem stoji kako je u vre-menskom razdoblju od 22. prosinca 2013. do 13. sije�-nja ove godine u šumskom predjelu zvanom “Sivi�ka Dubrava”, u blizini naselja Sivica, nepoznati po�ini-telj porušio i ukrao više stabala drva, vlasništvo muškarca iz Belice. Mate-rijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu�a kuna, a protiv po�initelja �e se podnijeti kaznena prija-va op�inskom državnom

odvjetniku u �akovcu. Do kra�e je došlo i u vremen-skom razdoblju od 15. pro-sinca 2013. do 13. sije�nja ove godine, u šumskom predjelu zvanom “Šteha-uberica”, u blizini naselja Križovec, nepoznati po-�initelj porušio je i ukrao nekoliko desetaka stabala drva, vlasništvo muškar-ca iz Miklavca.

Materijalna šteta pro-cjenjuje se na nekoliko tisu�a kuna, a protiv po�i-nitelja �e se podnijeti ka-znena prijava op�inskom državnom odvjetniku u �akovcu.

Ostali bez ze�eva i kokošiDONJI VIDOVEC - Obitelj iz Donjeg Vidovca ostala je bez kokoši i ze�eva. Tamo je tijekom no�i s 14. na 15. sije�nja, u Ulici bra�e Radi�a, nepoznati po�initelj u dvorištu obiteljske ku-�e provalio u kokošinjac, odakle je ukrao do-ma�e životinje. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna, a protiv po�initelja �e se podnijeti kaznena prijava op�inskom državnom odvjetniku u �akovcu, javlja PU me�imurska.

Dijete po�inilo kra�uDRŽIMUREC - Dovršenim kriminalisti�kim istraživanjem sumnja se da je dijete s podru�ja Me�imurske županije po�inilo kazneno djelo ‘’kra�a“ u utorak 14. sije�nja oko 11 sati izme�u naselja Držimurec i Piškorovec, gdje je iskoristi-lo nepažnju zaposlenika poduze�a iz �akovca te mu ukralo motornu pilu koju je odložio uz cestu.Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu�a kuna, a prema djetetu podnijet �e se po-sebno izvješ�e nadležnom op�inskom držav-nom odvjetniku u �akovcu.

Kra�a drva

917. sije�nja 2014. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Još davne 1951. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Kotoriba nabavilo je autocisternu kapaciteta tri tisu�e litara vode, koja je u to vrijeme spadala u red najsu-vremenijih u gašenju požara i uvelike je pomogla vatrogasci-ma u njihovim zada�ama. No, zub vremena je u�inio svoje pa je s vremenom cisterna zbog svoje dotrajalosti izgubila svoja namjenu i uskladištena je u zasebnom prostoru. �la-novi DVD-a Kotoriba i na�el-nik op�ine Kotoriba Ljubomir Grgec došli su na zanimljivu

Na po�etku svake ka-lendarske godine defini-raju se aktivnosti Vatro-gasne zajednice podru�ja op�ina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija. Na sastan-ku, koji je održan u petak 10. sije�nja u prostorijama DVD-a Donji Mihaljevec, dogovoreno je da se godiš-nje bodovanje rada DVD-a održi u nedjelju 26. sije�-nja. Po�etak �e biti u Do-njoj Dubravi, a završetak u Donjem Vidovcu. Defi-nirani su termini održa-vanja godišnjih skupština DVD-a iz spomenute za-jednice. Prvi �e svoj skup imati 8. velja�e vatrogasci Svete Marije, tjedan dana poslije takav skup �e biti u Kotoribi, a 22. velja�e u Donjem Vidovcu. Vatro-gasci Donjeg Mihaljevca sastat �e se u subotu 1. ožujka, dok �e vatrogasci Donje Dubrave svoj skup imati u nedjelju 16. ožujka. I u ovoj �e se godini pri�i školovanju vatrogasnih kadrova za zvanja vatro-gasac i vatrogasac I. klase. Za to usavršavanje interes je pokazalo njih 50, koji �e nova vatrogasna znanja tijekom ožujka stjecati u Vatrogasnom domu u Sve-toj Mariji, �ije �e društvo biti doma�in edukacije.

Na sastanku koji je vo-dio predsjednik spomenu-te Zajednice Andreas Li-sjak bilo je razgovora kako unutar zajednice raspodi-jeliti sredstva iz premije osiguranja s kojima ras-polaže VZ Me�imurske

Svoju redovitu godiš-nju skupštinu održao je DVD Krištanovec. Izvješ�e Upravnog odbora i zapo-vjednika podnio je Damir Mrazovi�, �lan društva, koji je naglasio kako je druš-tvo najaktivnija i najbolja udruga u mjestu, koja broji 38 stru�no osposobljenih vatrogasaca te 120 podu-piraju�ih �lanova.

Mrazovi� je rekao da je društvo u potpunosti ispunilo plan i program za 2013. godinu te je predsta-vio planove i programe za 2014. godinu.

Društvo u ovoj godini planira uprihoditi i shodno tome potrošiti 69.390 ku-na. Najviše �e se ulagati u nabavku vatrogasne opre-me, za osposobljavanje �lanstva te sudjelovanje na raznim vježbama i natjeca-njima.

Gosti skupštine pored mnogih doma�ih društava bili su gasitelji iz Kladara, Topolovca i Hrženice te �akove�ki gradona�elnik Stjepan Kova� i njegov zamjenik Mario Medved, koji su svi od reda pohva-

U Zasadbregu je nedav-no održana sjednica pred-sjedništva i zapovjedništva VZO-a Sveti Juraj na Bregu, u koje spadaju Dobrovoljna vatrogasna društva Brezje, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Vu�etinec i Zasadbreg. Na istoj su izme�u ostalog do-govoreni datumi održavanja godišnjih skupština, DVD Vu-�etinec kao doma�in za obu-ku vatrogasca itd. Isti je dan izvršeno i bodovanje od stra-ne predsjednika VZO-a Mi-ljenka Živka i tajnika VZMŽ-a Dragutina Trupkovi�a.

Najviše bodova skupilo je društvo DVD-a Zasadbreg (2.116) i zatim redom: DVD Mali Mihaljevec, DVD Lopa-tinec, DVD Vu�etinec i DVD Brezje. Ova je specifi�na op-�ina i razlika u bodovima je

vrlo mala, mogli bismo re�i svi su tu negdje, a zajedno su skupili 7.299 bodova.

Kako je ve� prije re�eno da su specifi�ni, tako bi tre-balo spomenuti da su jedni od rijetkih kojima Op�ina podmiruje sva potraživa-nja, a ponekad i više od toga. Na�elnik op�ine Sv. Juraj na Bregu za opremu civilne za-štite stavio je na raspolaga-nje 19.600 kuna, što je raspo-re�eno u ovih pet DVD-a koji najviše brinu za sigurnost i preventivu mještana. Tako je kupljena razna potrebna oprema, od ljestva, potopnih pumpi, cijevi, do obi�nih lo-pata i dr. Valja napomenuti da je ovo dodatak na prošlo-godišnji iznos koji je tako�er potrošen na vrlo bitnu opre-mu vatrogasaca. (vm)

VZO Sveti Juraj na Bregu

Najviše bodova skupio DVD Zasadbreg

Sastanak je vodio predsjednik Andreas Lisjak, a izme�u ostalog vodio se razgovor i kako unutar

Zajednice raspodijeliti sredstva iz premije osiguranja

VATROGASNA ZAJEDNICA op�ina isto�nog Me�imurja

Odredili datume godišnjih skupština i planove za ovu godinu

županije. S ovog podru�ja za ta sredstva kandidirana su dva programa. DVD Koto-riba je zainteresiran za dio nov�anih sredstava potreb-nih za kupnju novog kombi vozila, a DVD Sveta Marija za odore i �izme. U godišnjem programu donjome�imur-ski vatrogasci zacrtali su tradicionalno obilježavanje Dana vatrogasaca tradicio-nalnim mimohodom vatro-gasnih vozila. Organizirat �e se vatrogasna natjecanja u kategoriji mladeži i seniora te pokazne vježbe. Novina �e biti i ta što �e na razini Zajednice biti organiziran susret djece te vatrogasnih veterana. (al�)

KOTORIPSKA cisterna umirovljena u Selnici

Staro vozilo kotoripskih jogenjbranaca krasi Oldtimer muzej “Šardi”

Cisterna DVD-a Kotoriba u Oldtimer muzeju u Selnici

muzeju "Šardi" u Selnici, ali pod odre�enim uvjetima. S vlasnikom Ignacom Šardijem dogovoreno je da isto obnove, da gore budu istaknuta koto-ripska obilježja – kotoripski jogenjbranci te da se za velike mani�estacije i proslave ci-sterna izloži u Kotoribi. Šardi je pristao na takve uvjete te je sve�ana primopredaja održa-na u ponedjeljak 13. sije�nja. Autocisternu su novom vla-sniku uru�ili na�elnik Grgec te predsjednik i zapovjednik DVD-a Kotoriba Gabrijel Fri-š�i� i Stanko Vugrin�i�. (al�)

ideju kako vozilo sa�uvati od zaborava. Umjesto da ga od-

bace kao staro željezo, odlu-�ili su ga pokloniti Oldtimer

ZAPO�ELE GODIŠNJE SKUPŠTINE VATROGASACA DVD KRIŠTANOVEC

Mladi postaju oslonac rada

Upravo puno mladih na skupštini pokazuje kako mladež zauzima sve zna-�ajnije mjesto u DVD-ima.

Stariji polako odlaze, ostavljaju�i iza sebe mla-de i osposobljene gasitelje koji �e brinuti o sigurnosti koja im je povjerena, ali i nastaviti preko sto godina dugu tradiciju postojanja društava u mnogim našim selima. Kroz rad i druženje okupljat �e ljude u mnogim prigodama, bilo da su one zabavnog, natjecateljskog ili prigodni�arskog obiljež-ja. (Stjepan Mesari�)

Na skupštini je bilo puno vatrogasne mladeži

Damir Mrazovi� podnio je izvješ�e o radu i planovima društva

lili predsjednika društva Sre�ka Mrazovi�a i rad

vatrogasaca, poglavito mladih.

10 Kroz Međimurje 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠE: ANTONIJA ZBILJSKIFOTO: ZLATKO VRZAN

Stari Grci ovo su drvo sma-trali božanskim darom i sadili su ga na trgovima u selima i gradovima te su se u njegovoj hladovini skupljali tijekom ljet-nih vru�ina.

I dok je dijelu �akov�anaca ulica ZAVNOH-a upravo zbog prekrasnih platana idealno odredište za laganu šetnju, tijekom koje bistre misli od svakodnevnih briga, njeni stanari ipak nisu toliko senti-mentalni.

Pokazala je to upravo nji-hova inicijativa za uklanjanje platana koje im stvaraju velike probleme. Jer dok je ovo veliko listopadno drvo, poznato po dugovje�nosti i širokoj krošnji zbog koje stvara prozra�nu hla-dovinu, idealno kao stanovnik gradskih parkova i perivoja, smješteno blizu ku�a �ini više štete nego koristi.

Platana, kolika je njena visi-na iznad zemlje, toliko prodire i pod zemlju. Snažno korijenje tog drve�a u ulici ZAVNOH-a ve� je na nekoliko mjesta uni-štilo plo�nik, ali na tome se nije zaustavilo. Ljudima ulazi u temelje i podrume i time �i-ni realnu štetu i problem, ali dovodi i do pada vrijednosti nekretnina.

- Me�u stanovnicima ulice proveli smo anketu. Od 90 ispi-tanih 84 se izjasnilo pozitivno za uklanjanje stabala, dok je sa-mo 6 bilo protiv, ispri�ao nam je pro�elnik gradskog Odjela za komunalno gospodarstvo Dražen Bari�.

Rušenje stabala izazvalo verbalne

sukobe me�u �akov�ancima i

stanarimaNajavljeno rušenje stabala

u nedostatku kvalitetne javne rasprave, izazvalo je velike polemike na Facebook grupi "�akov�anke i �akov�anci", gdje su se stanari ZAVNOH-a �ak otvoreno verbalno suko-bili oko toga treba li ili ne rušiti stabla. Oni koji su protiv ruše-nja odmah su napali Gradsku upravu, jer smatraju da je an-keta "namještena“, tj. ne vjeruju da je tako velika ve�ina stanara protiv rušenja, ve� da je situaci-ja obrnuta.

"Ne vjerujem u taj posto-tak. Ispada da je samo neko-liko stanara protiv rušenja“; "Baš užas. Kad god dojdem doma, najlepše mi se prošetati po ZAVNOH-a zbog drvoreda“; "Strašno, najljepša ulica u gra-du, kolko godina bude moralo pro�i dok se s novo posa�e-nim drve�em ponovo dovede u takvo stanje?", samo su oni objavljivi komentari onih koji su protiv rušenja.

Oni koji su za rušenje obra-zlažu rušenje sljede�im argu-mentima: - Trebaju popraviti cijevi. Tako da �e najljepša ulica u gradu dobiti i kvalitetnu in-frastrukturu. A nadam se i lije-pom drve�u, novom plo�niku po kojem ne�eš morati hodati pognute glave iz razloga da se ne popikneš i padneš, nasmi-janim susjedima koji se ne�e srditi jer im je korijenje nadi-glo ogradu i popucali im zidovi

HAJKA oko velike sje�e drva, koja se na �akove�kim ulicama nastavlja ovo prolje�e

Stoljetna stabla! Božanski dar koji više

ne želimo u �akovcu!?�akove�ku ulicu ZAVNOH-a ovo prolje�e

o�ekuju velike promjene. Zbog dotrajale infra-strukture, nužna je rekonstrukcija vodovodne i plinske mreže. Ona pak se ne može provesti

bez uklanjanja stabala platana, tvrde odgo-vorni u Gradu �akovcu, koji kao dodatni ar-

gument novih sje�a drva navode zahtjeve sta-nara da se sruše stabla u još dvije ulice osim

ZAVNOH-a: Travni�koj i Gunduli�evoj

Što je drvored stariji, postaje sve važnija znamenitost grada, ali stanari upravo takvih �akove�kih ulica, kao što je ona ZAVNOH-a, barem prema rezultatima ankete, ne žele drve�e kraj svojih ku�a

Grad je u prora�unu osigurao sredstva za sad-nju novog drvoreda. To�no što �e se saditi za sada nije poznato. Iz spomenutoga Odjela tvrde kako je sigur-no da �e se raditi o autoh-tonom drve�u, a u odluci �e sudjelovati i hortikul-turalni stru�njaci kako

se za 20, 30 godina ne bi pojavio identi�an ili sli�an problem. Jedan od komen-tara kad je u pitanju novo drve�e, jer o�ito je odluka o tome da se platane – ruše ve� donesena, jest da �e se “vjerojatno saditi japanske trešnje, kao autohtono dr-ve�e“.

Svako stablo koje se ukloni mora se nadomje-stiti, tvrde u spomenutom gradskom Odjelu. Prošle je godine tako na podru�ju grada �akovca uklonjeno 84 stabla, dok ih je �ak 156 novozasa�enih.

Me�u tim novim stabli-ma naj�eš�e se sadio glog, jasen, kriptomerija, davidi-

ja... Plan je u �akovcu postu-pno se rješavati i breza, i to iz dva razloga. Prvi je taj što je �akove�ke breze napala bolest koja uzrokuje sušenje gornjeg dijela stabla. Drugi pak je taj što se otkrilo kako upravo one uzrokuju broj-ne zdravstvene probleme našim sugra�anima alergi-�arima.

Stanari Travni�ke i Gunduli�eve ulice tako�er se žale na lipe, koje im ljeti stvaraju hladovinu, ali �ije im grane �esto smetaju jer im udaraju o prozore, penju se na krov...

ku�a koje su teškom mukom gradili godinama. Kaj se niste bunili i komentirali kad su po centru sve rušili bez sadnje novog. Ipak bi vam bilo ljepše sedeti u prirodnom hladu nego pod umjetnim ceradama, piše jedna stanarka u toj ulici.

Uklju�ili su se i brojni dru-gi koji iznose zašto bi trebalo rušiti (trulež drve�a, padanje grana itd.) i oni koji su protiv (nije potrebno rušiti platane za obnovu infrastrukture koja leži ispod plo�nika…).

Otvorilo se i pitanje što je zapravo pravi razlog sje�e: "dr-ve�e je prevelik trošak za Grad“. Za sanaciju u ulici ZAVNOH-a u gradskom je prora�unu ina�e predvi�eno 640.000 kuna. Radovi na sanaciji krenut �e u prolje�e, �im vremenske prilike to budu dopuštale.

No, ulica ZAVNOH-a nije je-dina u �akovcu koja muku mu�i sa stablima u drvoredu.

Stanari Travni�ke i Gunduli�eve tako�er traže sje�u drve�a?

Stanari Travni�ke ulice tako�er se žale na lipe, koje im ljeti stvaraju hladovinu, ali �ije

im grane �esto smetaju jer im udaraju o prozore, penju se na krov... �ini se kako nam vjero-vanje starih Slavena, prema ko-jima je lipa sveto drvo koje štiti od zla, više ništa ne zna�i. Onaj tko je barem jednom parkirao automobil ispod lipe sigurno ne vjeruje u nju kao u amajliju protiv uroka.

- Prema planu, orezivanje lipa u Travni�koj moramo re-dovno obavljati svake tre�e godine. No, zbog pritužbi sta-nara, zaklju�eno je kako to nije dovoljno, te smo u orezivanje krenuli �ak svake druge go-dine, kada to �inimo tijekom

ožujka ili studenoga. Samo prošle godine u Travni�koj uli-ci na �akove�kom jugu oreza-no je 166 stabala lipe, izvršen je odvoz i zbrinjavanje 120 m3 biootpada na gradsku deponiju u Totovcu, a trošak je iznosio cca 190.000 kn, kazao nam je Vedran Biševac, viši stru�ni suradnik za komunalno gos-podarstvo i javnu nabavu.

Za tu se ulicu tako�er tra-ži rješenje o zamjeni drve�a u drvoredu.

S razgranatim krošnjama lipa muku mu�e i stanari Ulice Ivana Gunduli�a. Tamo je pro-blem još ve�i jer su lipe puno

bliže gra�evinama, tj. ku�ama. Lipe �e iz te ulice tako�er usko-ro nestati, a, kako saznajemo, u toj ulici drve�a više ne�e ni biti.

- Zbog toga što tamo jedno-stavno nema mjesta, umjesto lipa �e se saditi samo grmoli-ke biljke, poru�uju na kraju iz gradskog Odjela za komunalno gospodarstvo.

Bilo kako bilo, brojni europ-ski gradovi uglavnom ne ruše stoljetna stabla, ve� ih održa-vaju što duže na životu, dok je o�ito trend u �akovcu potpuno druga�iji. Stoga bi kao zaklju-�ak ovog slu�aja mogao poslu-žiti komentar jedne �itateljice koja poru�uje:

- Stvarno mi je žao što ljudi širih obzora ne vode ovaj grad. Ovakve odluke ne doga�aju se nigdje na svijetu. Svi gradovi (pogotovo oni manji) u ve�ini europskih država (poglavi-to Italija, Francuska i Velika Britanija), koji teže izgradnji svoga vlastitog identiteta i žele biti prepoznatljivi po ne�emu ne samo lokalno, ve� i globalno, koriste drvorede kao jedan od glavnih aduta! Što je drvored stariji, postaje sve važnija zna-menitost grada.

Hajka na drve�e u �akovcu provodi se ve� duže vrijeme, i tu prevladavaju konfekcijski mentaliteti - saditi i rušiti - sani-tarne sje�e sadnica, koje su ko-na�no nakon 30 godina stasale u drvo, i uklopile se u autohtoni 'me�imurski vrt'. Rezultat toga mukotrpnog puta održavanja života sadnica bez održava-nja nalazi se opet u odlukama o rušenju postoje�ih stabala i podizanju novih nasada po mo-gu�nosti pomodnih egzota, ko-jih se isto tako nitko ne�e sjetiti održavati, dok ih opet jednog dana netko ne zamijeni novi-ma, pa tako u nedogled.

Zagreba�ke platane na Zri-njevcu žive svoj život ve� drugo stolje�e (!), nemojte misliti da nisu imale još gorih problema od ovih �akove�kih, ali su izdr-žale i daju doprinos identitetu grada. Platane na poznatoj te-rasi hotela 'Park' na Ba�vica-ma u Splitu datiraju još iz doba Austro-Ugarske (!) – i postale su spomenik kulturne vrtne baštine (!) itd. Ljudi, dajte se osvijestite!

Kako bi što lakše donosili odluku o tome koje �e drve�e u budu�nosti �akov�ancima stvarati hladovinu i �ijim �e se krošnjama diviti, gradski Odjel za komunalno gospodarstvo odlu�io je pokrenuti i jedan ''botani�ki eksperiment''. Nai-me, odre�en je prostor izme�u Preloške ulice i Buzove�ke ulice kao svojevrsni arboretum. Ta-mo �e se vršiti sadnja raznoli-kog drve�a da bi se vidjelo kako �e se koje ponašati u našoj ze-mljici i pod našim suncem.

Radovi u Ulici ZAVNOH-a po�inju u prolje�e

I breze odlaze u prošlost


TZ op�ine Nedeliš�e i Me�i-murski vinski klub pozivaju vas u subotu 18. sije�nja na Vincekov pohod. Okupljanje je u 11 sati kod Društvenog doma u Macincu, a su-dionike za što više snage o�ekuje gratis kuhano vino, slanina i kruh. Vincekov pohod dug 9 kilometara završava kod Vinske ku�e Kerman na Stanetinec bregu, gdje u 14 sati zapo�inje blagoslov vinograda uz prigodan program.

IPA Me�imurje organizira u subotu, okupljanje kod Tomši�a

U subotu 18. sije�nja policijska udruga "IPA Me�imurje" organizi-ra tradicionalni Vincekov pohod po me�imurskom vinogorju. Okuplja-nje sudionika je u 11 sati kod Vinske ku�e Alojza Tomši�a u Železnoj Gori, odakle se odlazi u više vinograda i vinskih podruma.

U nedjelju prema Vencu u dva navrata

Tradicionalno Vincekovo, kada se iskazuje ljubav prema trsu, braj-dama i mladom vinu, u Svetom Mar-tinu na Muri održat �e se u nedjelju 19. sije�nja �ak dva puta. Prijepodne organizira Bundek, a start je izme�u 8 i 9 sati u Toplicama Sv. Martin, na parkiralištu Toplica. Iz Murskog Sre-diš�a �e ujutro od 7.30 do 8.45 sati voziti besplatni autobusi u toplice. Nakon nekoliko usputnih stajanki u bregovitom dijelu (na nekima od njih bit �e tradicionalan Vincekov obred), kre�e se prema Murskom Središ�u, gdje se za kraj hodanja organizirana planinarska veselica uz glazbu, jelo i pi�e (grah, hrenovke, kobasice).

Poslijepodne je pak pohod u župni vinograd na Vencu, u orga-nizaciji HKUD-a Sveti Martin. Po-lazak je u 14 sati iz središta Svetog Martina na Muri, odakle se pješice kre�e prema Vencu, gdje �e kod žu-pnog vinograda biti obred krštenja i obrezivanja trsova.

Op�ina Belica u zadnjih je neko-liko godina bitno poboljšala druš-tveni standard izgradnjom sport-ske školske dvorane i ure�enjem Društvenog doma u Belici, odnosno dvorane Društvenog doma, jasno, uz pomo� Ministarstva. Ta dva ka-pitalna objekta za život mjesta sad su u punoj funkciji, pa smo zapitali na�elnika op�ine Belica Zvonimira Taradija do kakvih je društvenih promjena došlo u samom mjestu.

* Op�ina Belica uspjela je u zadnjih nekoliko godina izgra-diti školsku sportsku dvoranu i urediti Društveni dom u kojem sad postoji prostor za aktivnosti. Koliko su obje dvorane zauzete?

- Sad se tek vidi koliko su dvora-ne bile neophodno potrebne. Obje dvorane doslovno su stalno zauzete, kako dvorana u Društvenom domu, tako i školska sportska dvorana. Bio je pravi pogodak urediti dvoranu Društvenog doma s ravnim podom, tako da se sad u njemu mogu odvi-jati mnogobrojne aktivnosti, �ak i stolnotenisa�i.

Kad je rije� o sportskoj dvorani u OŠ Belica, nju smo dugo i predugo �ekali i napokon do�ekali i danas je ona okosnica zimskih sportskih doga�anja u Belici. Iskorištena je maksimalno, kako od strane OŠ Belica, tako i od strane brojnih gra-�ana amaterskih sportaša i rekre-ativaca.

* Koliko gra�ana mjesta Be-lica u prosjeku koristi dvorane kad je rije� o vježbanju i ostalim aktivnostima, a koje nisu pri-redbe, druženja, predavanja ili sastanci?

- Dvorane se dosta koriste za sa-stanke, priredbe, koncerte i preda-vanja tijekom cijele godine, a pogo-tovo dvorana Društvenog doma Be-lica. No, osim toga, dvoranu za svoje aktivnosti koriste udruge gra�ana u Belici, ali i neformalne skupine koje se javljaju. Obje dvorane kori-

sti stalno ukupno nekoliko stotina gra�ana, brojka je prili�no velika, i u njima se odvija gotovo cijeli zimski društveni život u Belici.

Europska razina za udruge gra�ana i rekreativce

* Kakve socijalne promjene uo�avate?

- Došlo je do korjenitih promjena u na�inu društvenog života u Beli-ci. Broj gra�ana koji se bave nekom aktivnoš�u pove�ao se ukupno na nekoliko stotina. Prije su udruge gra�ana imale teške uvjete za rad, sad je to ve� gotovo europska razina. Javlja se sve više sportaša amatera i rekreativaca. I u zimskim danima se vježba, prije je to bilo teško izvedivo. Ako bi zbrojili sve gra�ane koji se bave nekom od društvenih aktiv-nosti u Belici, to bi zbilja bila velika brojka.

* Kakve troškove snose gra�a-ni, odnosno skupine gra�ana?

- Kad je rije� o korištenju Druš-tvenog doma u Belici, dogovoreno je da ni jedna udruga ne pla�a ništa, a Op�ina snosi troškove grijanja i održavanja. Nema nikakvog smi-sla da mi udrugama dajemo novac za pla�anje grijanja u dvorani pa da nam onda one vra�aju taj isti novac natrag.

Korištenje školske sportske dvo-rane napla�uje se prema cjeniku koji je donijela Me�imurska županija za svaku dvoranu posebno, a kako bi se pokrili troškovi grijanja. Dvo-rana nije prevelika pa ni troškovi nisu preveliki. Prema toj odluci, sat u dvorani stoji 60 kuna za sportaše amatere i 160 kuna za rekreativce.

Školska sportska dvorana u pot-punosti je popunjena, a koristi je, ne ra�unaju�i u�enike škole, tjedno oko 300 rekreativaca i rekreativki, od nogometaša do rukometaša, ko-šarkaša i odbojkašica. Konkretno, iskorištena je od završetka nastave nakon 18 sati pa sve do 22 sata svaki

U sklopu programa “Euro-pa za gra�ane” u Gori�anu je 14. sije�nja održan prvi sastanak u sklopu tog projekta. Sastanak je održan u multimedijalnoj dvorani Op�ine Gori�an.

Projekt “Europa za gra�ane” prvi je EU projekt koji Op�ina Go-ri�an ostvaruje direktno preko Bruxellesa, a ne iz programa pre-kograni�ne suradnje. Na sastanku u Gori�anu potpisan je sporazum izme�u partnera u rasporedu aktivnosti i �inancijskoj raspo-djeli 72.000 eura, koliko iznosi prora�un ovog projekta. Potpise i štambilje na sporazum stavili su, uz na�elnika op�ine Gori�an,

za partnera iz Srbije, za grad Ru-mu, predstavnica gradona�elni-ka Bojana Batalo, iz Slovenije, za grad Lendavu, zamjenik župana Stanislav Gjerkeš, iz Ma�arske, za mjesto Sumarton, na�elnik Mar-tin Capari te za LAG Mura-Drava predsjednik Mario Mohari�.

Projekt je �inanciran u sto-postotnom iznosu od Europske unije i traje dvije godine, do 30. prosinca 2015. godine. Op�i cilj projekta je podupirati sudjelova-nje civilnog sektora na lokalnoj i EU razini u aktivnostima orga-nizacija civilnog društva, s foku-som na unaprje�ivanje kvalitete života. (J)

PIŠE: STJEPAN MESARI�

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Proteklih dana razgovarao sam s puno ljudi na temu Vin-

cekova, ne toliko blagdana, koliko obi�aja koji uzvisuje pohode u vi-nograde, prvo obrezivanja trsova te po�etak poslova u goricama.

Vreme se je spremenilo, veli jedna me�imurska popevka,

pak tako u stvarnosti vinogradi na Vincekovo ne�e zapo�eti rado-ve, nego su to u�inili ve� krajem prosinca i po�etkom sije�nja, ali neka bude kako kažu i žele orga-nizatori Vincekovih sve�anosti. Mnogi kažu kako nije u redu što su Vincekovo po�eli obilježavati pohodima u Štrigovi i Svetom Martinu na Muri, jer kao Vince-kov pohod bi trebao ostati isklju-�ivo i jedino pravo Planinarskog društva “Bundek” iz Murskog

Središ�a. Lako i teško se s takvi-ma složiti. Lako ako se zna da su Bundeki zapo�eli pohode na Vincekovo, a teško jer ipak su svetomartinski i štrigovski po-hodi druga�iji, ne teže masovno-sti, više su vezani za vinograde i klijeti, a manje usmjereni prema cilju. Nisu vremenski ograni�eni i kra�eg su puta. Vjerujem kako �e svi organizatori i sudionici biti zadovoljni, a to je najvažnije za Vincekovo. Razgovarao sam proteklih dana i s rodbinom hr-vatskog pjesnika Vinka Kosa, ro-�enog u Vu�etincu, �ija �e se stota obljetnica ro�enja ove godine sla-viti u op�ini Sveti Juraj na Bregu u danima kada op�ina slavi svoj dan, a župa odslužava jurjevsko proštenje.

Kaže rodbina književnika, ko-jeg je negdašnji predsjednik

Ogranka Matice hrvatske �ako-vec, prof. dr. Zvonimir Bartoli�, nazvao pjesnikom slomljenih kri-la, zbog toga što mu je život pre-kinut u koloni hrvatskih patnika i mu�enika prema Bleiburgu i što je godinama, sve do osamostalje-nja Hrvatske, bio prešu�ivan, da nije presretna gdje i u koje vrije-me se sve�anost sprema.

Proslava nije na Vinkov imen-dan 22. sije�nja, nije na njegov

ro�endan 10. srpnja niti pak u Vu�etincu gdje je ugledao svijet. Isto tako rodbina kaže kako se o Vinku Kosu po�elo govoriti tek nakon Bartoli�evog otvara-nja Kosove prošlosti i njegovog djela, a mnogi su bili u prigodi to

�initi ranije. Rodbina kaže i da najavljeni govornici nisu previše zaslužili da govore o njihovom ujaku i ro�aku. Sje�aju se koliko su neugodnosti u školi imali sa-mo zato što su bili Kosovi ro�aci i �esto im je bilo re�eno kako su rodbina ustaše Kosa.

Kona�no, kažu ili se pitaju ro�aci kako to da ti razni

profesori nisu Osnovnoj školi u Pleškovcu dali naziv po Vinku Kosu, nego su tražili Ivana Gora-na Kova�i�a koji niti je odavde i ni po �emu, osim što je otišao u par-tizane, nije poznat u ovom kraju. Nitko nikada u jurovskoj župnoj crkvi do današnjih dana nije spomenuo Vinka Kosa, a mogli su se prisjetiti ga nekada, ali nisu, samo zato jer je bio nepopularan,

jer se govorilo da je ustaša, a bio je dobro�initelj koji je zajendo sa ženom Marijom spašavao i Srbe i Židove i Rome od progona, mož-da i sigurne smrti, kažu njegovi ro�aci. U novoj Hrvatskoj nitko se nije sjetio da neku od ulica u Lopatincu, Brezju ili drugom nekom naselju nazove po Vinku Kosu, nego se one i dalje zovu imenima onih koji su bili na stra-ni Kosovih progonitelja. - Nismo mi mrzitelji ni progonitelji, jer to nije bio ni naš ro�ak Vinko Kos, kojeg su progonili i prognali, te na kraju ostavili da umre negdje na blajburškom križnom putu, da mu se za grob ne zna, nego želimo da se govori samo istina, a ona je druga�ija nego je mnogi žele prokazati.

Vincekovo Vinka Kosa

E pa, de�ki, idemo mi obilježi-ti Vincekovo u Vu�etinec na

imendan Vinka Kosa, po prvi put i barem na zna�ajan datum, predložih Kosovim ro�acima. Može, rekoše oni. Možda nam se pridruže i Vinkove k�eri La-da i Vera. Moglo bi biti lijepo i dostojanstveno!

VINCEKOVO u me�imurskim bregima

TZ Nedeliš�a vas poziva u subotu na 9 km dugi pohod

PROJEKT “Europa za gra�ane“ u Gori�anu, vrijedan 72.000 eura

Cilj je unaprje�enje kvalitete života gra�ana

Sudionici projekta “Europa bez granica”

NA�ELNIK op�ine Belica Zvonimir Taradi govori o tome kako je ulaganje u podizanje društvenog standarda urodilo plodom

Obje dvorane u Belici stalno su zauzeteDruštveni standard Belice bitno se poboljšao izgradnjom sportske dvorane te ure�enjem dvorane u Društvenom domu

Zvonimir Taradi: - Planiramo razvoj op�ine po etapama da se ne zadužimo,

bolje je i�i polako i sustavno nego ulaziti u velike investicije bez dovoljno

sredstava

dan. OŠ Belica raspisuje svake godi-ne natje�aj za korištenje dvorane.

* Kad �e biti dovršen Društve-ni dom u Gardinovcu?

- Društveni dom u Gardinovcu ure�ujemo ve� dvije godine, a ove godine o�ekujemo završetak ure-�enja. Prijavili smo se na natje�aje koje raspisuje Ministarstvo, ako do-bijemo dio sredstava, bit �e mogu�e urediti Društveni dom u Gardinovcu ove godine.

* Svake godine planirate 300 metara pješa�ko-biciklisti�kih staza. Što je razlog takvom pla-niranju?

- Osnovni razlog planiranju po etapama je taj što ne želimo Op�inu Belica opteretiti dugovima. Zbog toga ve� više godina planiramo po etapama, a tako i ovu. Konkretno, kao primjer navodim da ovu go-dinu u Gardinovcu planiramo oko 300 metara pješa�ko-biciklisti�kih staza. Idu�e godine �emo nastaviti, a to zna�i da bi staze u Gardinovcu idu�e godine mogle biti dovršene uz glavnu cestu. (J. Šimunko)



Kao i mnoge Hrvate i Me-�imurce, život nije mazio ni Dragutina Kocijana iz Pleškov-ca, koji je kao mladi� otišao u svijet potražiti posao i zaradu. Iz Pleškovca, iz svoje �ordave (dio naselja Pleškovec), otišao je u Austriju, gdje zapo�inje i njegovo bavljenje restaurira-njem starih vozila, odnosno automobila i motocikala. Kad se vratio u Hrvatsku, oko sebe je okupio zaljubljenike u stara vozila, te je s njima utemeljio Oldtimer klub “Me�imurje”, koji i danas, petnaest godina kasnije, u njegovoj ku�i ima svoje sjedište. Premda više nije predsjednik kluba, vrlo je cijenjen i poštovan me�u za-ljubljenicima u stara vozila u ovom dijelu Europe.

- Kocijan je utemeljio Oldtimer klub ‘Me�imurje’,

Vele�asni Pavao Marka�, župnik u Svetoj Mariji, i nje-govi ministranti Borna �a-naki, David Herman i Gabriel Kvakan pohodili su Caritasov Dnevni boravak “Dr. Antun Bogdan” u �akovcu, gdje su ravnateljici Katarini Hoblaj uru�ili dvije tisu�e kuna.

To je novac koji su daro-vali svi ministranti koji su sa svojim župnikom vele�asnim Marka�om hodali na blago-slov domova i obitelji, gdje su

bili nagra�ivani. Ovo je du-goljetna plemenita tradicija župnika Marka�a i njegovih ministranata da upravo ovoj ustanovi podare novac koji su odvojili od onog koji su im ljudi davali prilikom obilaska njihovih domova.

Ravnateljica Hoblaj, za-hvalivši na donaciji, rekla je kako �e ovaj novac biti isko-rišten za nabavku vozila po-trebnog za prijevoz korisnika doma. Ovom prigodom vele-

�asni Marka� u domu je slu-žio svetu misu, nakon koje je održano druženje korisnika, zaposlenika, ministranata i sve�enika. Kroz razgovor došlo se do prijedloga da se i ostale me�imurske župnike potakne na sli�an dolazak sa svojim ministrantima ili mla-deži u Caritasov dom, gdje �e osjetiti jedno novo ozra�je ispunjeno povezanoš�u po-trebitih i onih koji im pružaju pomo� i daruju ljubav. (sm)

Zamjenica župana Me-�imurske županije Sandra Herman došla je u radni posjet Op�ini Donji Vidovec. Doma�in susreta, na�elnik Josip Grivec, tom je prili-kom zamjenici župana pre-zentirao planove, projekte i potrebe op�ine, za što je za-molio potporu i podršku od strane Me�imurske župani-je. - Op�ina Donji Vidovec ima realne planove i projekte te potpora s naše strane ne�e izostati, obe�ala je Herman. U kra�em razgovoru zadržala se s mladim ljudima koji su

na stru�nom osposobljavan-ju u Op�ini. Kako je poznato da je ona veliki zaljubljenik u me�imursku kulturnu baštinu i izradu rukotvor-ina, boravak u Donjem Vid-ovcu nastavljen je posjetom obitelji Marije Cenko, koja je cijeli svoj život aktivna u društvenom životu mjesta. Marija je goš�i prezentirala svoje rukotvorine za koje je tijekom petnaestak godina izra�ivanja utkala nekoliko tisu�a kilometara konca. Herman je bila zadivljena njezinim ru�nim vezenim

radovima, a Marija je njoj, županu Matiji Posavcu i Me�imurskoj županiji pok-lonila svojih ruku djelo. No, to nije bilo sve. Po uhodanom starom donjovidovskom obi�aju za prvi posjet domu obitelji Cenko zamjenica je na dar dobila i jaje od kokoši. Na-kon posjeta Donjem Vidovcu, dožupanica se uputila u Do-nju Dubravu, gdje je bila go-š�a me�imurske primadone, Tete Lize. Uz razmjenu do-brih želja u njezinom toplom domu, na kraju je pala i me�i-murska pjesma. (alf)

DRAGUTIN Kocijan iz Pleškovca utemeljitelj je Oldtimer kluba “Me�imurje” i veliki zaljubljenik u stara vozila i violinu

Takvog entuzijasta Slovenci bi platili suhim zlatom

- Svi ga poznaju i že-le imati za prijatelja i savjetnika, kaže o

Kocijanu Franjo Be-lovi�, aktualni pred-

sjednik Oldtimer kluba “Me�imurje”

Osim što je zaljubljenik u stara vozila, Dragutin Kocijan je i zaljubljenik u violinu, koju svira od svoje osme godine.

- Premda sam prvo svi-rao tamburicu u društvu �ureka Mesari�a i Željka Medveda i bio dobar, ni-sam mogao odoljeti milo-zvu�nosti violine i ona je uz mene pedesetak godi-na. Po�eo sam vježbati i svirati s ondašnjim vrsnim glazbenicima Franjom Bu-hancom i Antunom Horva-tom �emerika�om, a tajne

i tehniku violine otkrio mi je profesor �uro Horvat iz Peklenice. Sviram preko petsto pjesma, najdraži mi je Brahms, uživam u duhovnim pjesmama, a najdraža pjesma mi je ‘Sno�kaj sam se šetal’. Osim što sviram violinu, bavim se i restauriranjem starih violina, za što sam u Austriji položio majstorski ispit, govori o svojoj ljuba-vi prema violini Dragutin Kocijan, umjetnik u duši, koji uz glazbu voli i likovnu umjetnost. (sm)

ozbiljno sam se restauriranjem starih automobila po�eo baviti 1973. godine, dok sam radio u Austriji. Tamo sam vidio s ko-liko ljubavi mnogi ljudi resta-uriraju svoje stare automobile i motocikle. Shvatio sam i nau-�io kako restauriranje vozila nije zamjenjivanje dijelova, ne-go je stvaranje dijela po dijela vozila iz �ega bi nastalo vozilo u potpunosti sli�no originalu. Teško, ali takvu svijest usadio sam me�u ovdašnje vlasnike starih vozila koji su ih željeli obnoviti. Kada sam se vratio u Hrvatsku i svoj Pleškovec, s prijateljima Franjom Belovi-�em, Dragutinom Jambroši-�em, Vladimirom Cipotom, Ne-nadom Rebernikom, Josipom Jambroši�em i Stjepanom Ci-potom utemeljio sam Oldtimer klub ‘Me�imurje’, koji je danas vrlo cijenjen i okuplja velik broj prijatelja i zaljubljenika u stara vozila, ukratko je svoju bogatu oldtimer karijeru opisao Dra-gutin Kocijan, kojeg smo zate-kli u obnavljanju talijanskog kamioneta, koji pod njegovim rukama postaje ljepotan koji �e plijeniti pozornost svih ol-dtimerista, kao i svih onih koji Drageca cijene kao osniva�a kluba i dragog �ovjeka.

ljubitelja starih motornih vozila i motocikala.

Nije mijenjanje nego stvaranje dijelova vozila

O sebi Kocijan, koji je ob-novio na desetke starih vozila,

govori skromno i ne naglaša-va svoje nemjerljive zasluge u razvijanju oldtimer kulture, a u novije vrijeme i oldtimer tu-rizma u ovom dijelu Europe.

- Kao dje�ak zanimao sam se za motocikle i automobile, a

ali je potaknuo i osnivanje sli�nih klubova u Maribo-ru, Murskoj Soboti i Ljuto-meru. Slovenci bi ga suhim zlatom platili samo da ga imaju za sebe. Svi ga znaju i poštuju, žele za prijatelja i

savjetnika. Ako je uz njega, a to je gotovo uvijek, njego-va violina, onda su ljudi oko njega kao p�ele oko meda, o Dragutinu Kocijanu kaže Franjo Belovi�, aktualni predsjednik me�imurskih

Osvojila me mala violina

DONJI VIDOVEC – posjet zamjenice župana

Upoznali je s projektima i rukotvorinama Marije Cenko

CARITASOV dom u �akovcu

Ministranti iz Svete Marije darovali dvije tisu�e kuna

Korisnici doma, župnik Marka�, ministranti i ravnateljica Hoblaj nakon svete mise


Najbolju me�imursku kokoš ima Julijo Toplak iz Puš�ina, a pijetla

Michael Schaubeck iz HemuševcaNa prostorima MESAP-a u

Nedeliš�u od petka do nedjelje održana je 39. Me�unarodna izložba malih životinja Nedeli-š�e 2014., u sklopu koje je odr-žana specijalna izložba svih pasmina gušana i specijalna izložba me�imurske kokoši. U tri dana, prema rije�ima organizatora i predsjednika Udruge uzgajiva�a malih ži-votinja Nedeliš�e Ivice Šolti-�a, priredbu je razgledalo oko 3.500 posjetitelja. Posljednji

dan izložbe proglašeni su šampioni u svim kategori-jama, te podijeljeni pehari i priznanja.

U kategoriji me�imurske kokoši pobijedio je Julijo To-plak iz Puš�ina, najljepšeg i najboljeg pijetla u ovoj katego-riji imao je Michaell Schaubeck iz Hemuševca, a šampionku pasmine Alojzije Zvonar iz Do-nje Dubrave. Premda peradi nije bilo najviše, posjetitelji su se ipak najviše zadržavali

upravo kod kaveza s peradi, a i u nedjelju su na otvorenoj prodaji kokoši i pijetlovi bili najprodavaniji.

Sto dvadeset i dvoje izlaga�a

Najljepšu i najbolju kokoš u kategoriji kokoši hrvatica imao je Ivan Bakari� iz Ivan-ca. Kod ostalih životinja isto tako proglašeni su šampinoni, a najviše je bilo golubova. Svo-je najljepše životinje na izlož-

bi je pokazalo 122 izlaga�a iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njema�ke i Ma�arske.

Životinje su ocjenjivali najbolji suci iz Austrije, Nje-ma�ke i Hrvatske, koji su imali puno posla i dvojbi, jer sve životinje bile su lijepog izgleda, vrlo zdrave i u dobroj kondiciji. Posebice se to odno-si na pijetlove koji su ne samo izgledom, nego i gromovitim kukurikanjem privla�ili po-zornost posjetitelja. Najve�i

teret i zasluge za uspjeh pri-redbe podnijeli su Ivica Šolti�, Željko Posavec, Slavko Zadra-vec, Sre�ko Mesari�, Miran Culjak, Dragan Hrustek, Zlat-ko Mavrek, Stjepan Mavrin, Saša Jaluši�, �uro Zadravec, Michael Schaubeck, Vladi-mir Ov�ar, dr. Nenad Murši� i Turisti�ka zajednica op�ine Nedeliš�e.

Pokrovitelji izložbe bili su Me�imurska županija, Op�ina Nedeliš�e, Radio 1, Toroid Ne-

deliš�e i Pizzerija “Šut” Nedeli-š�e. Priredbu je otvorio Zoran Vidovi�, zamjenik me�imur-skog župana, a govorio je i op-�inski na�elnik Darko Dania. U zabavnom dijelu nastupile su Mažoretkinje Nedeliš�a.

Organizacija izložbe bila je na najvišoj razini, što �e ne-deliš�anskoj Udruzi pomo�i da uskoro bude i organiza-tor izložbe malih životinja na državnoj razini. (Stjepan Mesari�)

U NEDELIŠ�U održana Me�unarodna izložba malih životinja, koju je u tri dana održavanja došlo vidjeti oko 3.500 posjetitelja

Posjetitelji su vidjeli 1.529 najljepših primjeraka malih životinja

REKLI SU...

ALOJZ Zvonar, vlasnik kokoši šampionske pasmine: - Ponosan sam i sretan što je moja kokoš dobila šampionsku titulu u kategoriji me�imurske

kokoši, što je samo nastavak uspješnosti koja traje niz godina. Kokoš je jarebi�aste boje perja, izuzetno lijepe gra�e i dobrog stasa, što su

ocjenjiva�i prepoznali. Pohvaljujem organizaciju cijele priredbe koja je, po mojem mišljenju, najbolja od svih na kojima sam sudjelovao. Kuni�i su najzanimljiviji bili mladima

JULIJO Toplak, vlasnik najljepše i najbolje me�imurske kokoši: - Na izložbu sam došao, a tako i radim, da bih promovirao me�imursku kokoš. Moja je apsolutno zaslužila naslov najbolje i najljepše, jer je

zaista takva. Perje joj je pšeni�ne boje, teška je oko tri i pol kilograma i godišnje snese dvjestotinjak jaja. Krase je noge žute boje, po �emu je me�imurska kokoš prepoznatljiva od svih, te uzdignuti rep i crvena

jednoredna krijesta. Pohvaljujem organizatore ove izložbe i ku�i odlazim ponosan i zadovoljan.

Vlasnici nagra�enih životinja

IVICA Šolti�, predsjednik Udruge uzgajiva�a malih životinja: - Izložba je uspjela u svim segmentima i bila je najbolja do sada. Vrlo sam

zahvalan izlaga�ima koji su pokazali svoje najljepše i najbolje životinje te puno pomogli u dvorani tijekom priredbe.

Izloženo je bilo 1.529 životinja, i to 1.149 golubova, 81 kuni�, 90 ptica i 209 peradi. Na specijalnoj izložbi svih gušana izloženo je bilo 817 golubova, a na specijalnoj izložbi me�imurske kokoši 51 perad. Mnogi uglednici i stru�njaci izložbu su ocijenili najvišim ocjenama i

tako nam širom otvorili vrata za organizaciju izložbe na državno

MICHAEL Schaubeck, vlasnik pijetla šampiona: - Naravno da sam vrlo sretan i zadovoljan što je moj pijetao proglašen šampionom

me�u tolikim ljepotanima. Pijetao je star devet mjeseci, u fantasti�noj je kondiciji i težak je oko šest kilograma. Volim me�imurske kokoši,

posebno pijetlove, i sudionik sam mnogih izložbi u Hrvatskoj i Europi te redoviti dobitnik najviših ocjena

IVAN Bakari�, vlasnik najljepše kokoši hrvatice: - Možda ispada neskromno, me�utim, nisam iznena�en što je moja kokoš proglašena šampinkom u kategoriji hrvatica. Pobijedila je na mnogim izložbama,

a ovdje u Nedeliš�u je šampionka me�u svim hrvaticama. Zadovoljava sve kriterije, poglavito me�u crvenim kokošima, i siguran

sam kako �e odnijeti još mnogo priznanja s izložbi koje su pred nama. Zadovoljan sam što su mnogi posjetitelji pokazali interes za

uzgoj hrvatice u svojim dvorištima.

14 Poljodjelstvo 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- jabuke 6 kn/kg- mandarine 10 kn/kg- mrkva 10 kn/kg- kelj 8 kn/kg- kisela cikla 16 kn/kg- kukuruz 1,60 kn/kg- pšenica 1,80 kn/kg- krumpir 2 kn/kg- turoš 10 kn/kom- med 40 kn/bo�ica

Sun�ano i toplo vrijeme u srijedu nije oduševilo ni-koga od prodava�a na �a-kove�kom placu i sajmu, jer prostori su bili poluprazni. Oni koji su pak došli slabo su tržili, a više su odgovara-li na pitanje o vremenu koje utje�e na poljoprivredu te zdravlje ljudi i životinja.

Ponuda je bila dosta slaba, tako da je teško i na-brojiti deset artikala koje bismo istaknuli. Ponešto upita i prodanih kilogra-ma bilo je za mrkvu, zatim ukiseljenu ciklu, pšenicu, je�am i kukuruz. Peradari su primali narudžbe za pi-li�e koje �e dohraniti, a po prvi put nakon duljeg vre-

�AKOVE�KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijepo vrijeme nije oduševilo ni prodava�e ni kupce

NEUOBI�AJENO toplo vrijeme poremetilo procese u poljodjelstvu i p�elarstvu


Ni najstariji žitelji Me�i-murja ne pamte da bi u sije�-nju živa u termometrima do-stigla 16 Celzijevih stupnjeva iznad ništice, kao što je to bilo u utorak. Neuobi�ajeno toplo vrijeme traje desetak dana, a posljedica toga je bujanje žitarica i uljane repice, pupa-nje vo�nih cvjetova te izlazak p�ela iz košnica. Potraje li ova-kvo vrijeme još nekoliko dana, negativne posljedice u poljo-djelstvu i p�elarstvu mogle bi postati vrlo štetne. O stanju u poljodjelstvu i p�elarstvu, kao i mogu�im posljedicama, go-vore Miljenko Zobi�, jedan od vode�ih me�imurskih ratara, i Dragutin Lipi�, predsjednik Upravnog odbora Udruge p�elara Me�imurske župani-je “Agacija”.

- Na pšenici kao najzna�aj-nijoj žitarici ovog trenutka je dosta složeno stanje, poglavito na pšenicama koje nisu pravil-no tretirane i koje su niknule iz merkantilnog sjemenja. Pomanjkanje vlage u tlu prou-zro�ilo je sušenje prvih listova na stabljici pšenice, ali i uljane repice. Svi ratari koji su pošti-vali agrotehni�ke standarde ne moraju se bojati posljedica, no oni koji su jesenas zasijali vlastitu, a ne sjemensku pšeni-cu mogli bi imati velike štete.

Svi znamo koliko je sjetva kasnila i ve�inom je obavljena krajem listopada i tijekom stu-denoga te bi joj nakon nicanja dobro došla vlaga.

Ako naglo zahladi, tlo se smrzne i nastupi mraz, biljke �e do�i u fazu nestanka. Spas od velikih šteta može donijeti snijeg koji bi žitarice zaštitio od smrzavanja i navlaživao tlo.

Snijeg bi spas donio i ulja-noj repici koja je po�ela cvasti i mraz bi joj mogao silno našte-titi, poglavito iz razloga što je ovako toplo vrijeme izazvalo pojavu gusjenica koja se uvla�i u stabljiku i slabi je. Ovog tre-nutka pšenica i uljana repica ne smiju se dohranjivati jer bi to prouzro�ilo nove poreme-

mena pe�enjari nisu imali prevelike gužve. Srijeda �e ostati zapam�ena po izu-zetno toplom vremenu za ovo godišnje doba i slabom prometu. (S. Mesari�, Z. Vr-zan)

Pšenica i uljana repica se suše, a p�ele izlaze iz košnica!?Poljoprivrednim kulturama spas bi donio snježni pokriva�, dok bi mraz prouzro�io velike štete i probleme

obi�ajeno toplo vrijeme ne�e stvoriti probleme i štete. Ali onim p�elarima koji ljetos u košnicama nisu ostavili dovoljno meda za zimsko prehranjivanje p�ela imat �e problema. P�ele iz košnica na kratke izlete izlaze na tempe-raturi zraka od 12 Celzijevih stupnjeva i dobro educirani p�elari to trebaju znati. One se pri tome umore i da bi preži-vjele troše više hrane nego ka-da su stalno u košnicama i, ako nemaju dovoljno hrane, one �izi�ki slabe i mogu izginuti ili toliko oslabiti da se idu�e lje-to ne�e oporaviti. Ako svojim p�elama ve� nisu ostavili do-voljno hrane, p�elari ih mogu dohranjivati dodavanjem še-�erne poga�e koja se stavlja na klupko iznad p�ela. Pravi spas p�elama donijelo bi hladnije vrijeme koje ih ne bi mamilo na polje i ne bi ih iscrpljivalo. Ako ovakvo vrijeme potraje, p�elar stalno treba bdjeti nad svojim p�elama, ali ih ne uzne-miravati stalnim otvaranjem košnica. Premda ne pamtim ovako toplo vrijeme u sije�-nju, ja nisam uznemiren jer sam p�ele snabdio s dovoljno meda, no onima koji tako nisu u�inili savjetujem da iz ovoga izvuku pouku za ubudu�e i da u ljetu uvijek p�elama ostave dovoljno hrane i ako je one ne potroše šteta ne�e biti. U pro-tivnome, u ovakvim situacija-ma uvijek �e imati probleme. Sada je p�elama najvažnije osigurati mir i ako baš treba oprezno im dodati hranu u košnice, preporu�uje Bran-ko Lipi�, predsjednik udruge “Agacija”, koji posebno napo-minje kako p�elar p�ele ne smije samo imati nego ih treba znati i htjeti voditi, pripremati za pašu i razvoj, te ih propisno držati, štititi ih protiv varole i dobro prihraniti.

Toplo vrijeme izazvalo je bubrenje pupova kod vo�aka i na trsovima, a kod životi-nja isto su tako primije�ene promjene u ponašanju. Po-ljoprivrednici su jedinstveni: - Snijeg i malo hladnije vrije-me ovog trenutka, najkasnije barem za tjedan dana, svemu i svima bi dobro došli.

�aje u fazi rasta biljke. Snijeg i samo snijeg može donijeti spas, kaže Miljenko Zobi� iz Murskog Središ�a, koji ima 32 hektara tla pod pšenicom i 15 hektara pod uljanom re-picom.

Jake zajednice prebrodit �e poreme�aje

Kao ratari, tako i p�elari, poglavito amateri, imaju pro-

bleme i nevolje u košnicama, jer gotovo proljetno vrijeme izmamilo je p�ele da iza�u iz košnica i po�inju prikupljati pelud s upravo procvale lije-ske i drugih cvjetova. Nije pro-blem p�elarima samo to što p�ele izlaze iz košnica, nego i to što ne miruju u košnica-ma i što prebrzo troše zalihe meda.

- Jake p�elinje zajednice i dovoljno hrane p�elama i p�elarima u ovo uistinu neu-

Lipi� kaže kako je ovog trenutka važno p�elama osigurati mir i dodati hranu

Zbog toplog vremena p�ele su vrlo aktivne i troše puno hrane

Zbog suše listovi se pšenice žute i suše Ovako treba izgledati kvalitetno tretirana pšenica

1517. sije�nja 2014. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

DACONIL 1/1

AKCIJA!!!

AKCIJSKA CIJENA

Popust na koli�inu

LUMAX 1/1, 5/1

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (biv-ša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti�ka ambulan-ta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. �ako-vec, Nikole Pavi�a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa� , su-bota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa� , po-

ziv za hitne slu�ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo� nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ�E: Veterinarska am-bulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Vete-rinarska ambulanta Štrigova Gornji Miha-ljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze-�e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera� zaciju te servis muznih aparata. RAD-NO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa-� , subotom od 7,00 do 10,00 sa� . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

VAŠ VRT Kad nema snijega i zimi se može saditi drve�e!

Ime Aesculus je drevno i u antici je ozna�avalo nekoliko vrsta jupiteru posve�enih hra-stova jestivih žirova. Kako su svi hrastovi kasnije združeni u rod Quercus, ovo ime je preneseno na divlji kesten.

Pridjev hippocasta-num na gr�kome doslovno zna�i konjski kesten, a odnosi se na sjemenke koje su nalik na pitomo kestenje, a u srednjovjekovnoj Turskoj, otkud dolaze prve vijesti o ovoj vrsti u srednju Europu, ko-rištene su kao hrana za konje. Iako je divlji kesten kod nas isklju�ivo sa�ena vrsta, njezino prirodno podru�je rasprostranjenosti nam je u “susjedstvu”. Divlji ke-sten je naime južnobalkanska vrsta s arealom koji se proteže od Makedonije do Bugarske, Al-banije i gr�kih pokrajina Epira i Tesalije. On je i vrsta koja je preži-vjela ledena doba na zašti�enim staništima u kanjonima rijeka i klisurama. �itav rod obuhva�a 13 vrsta rasprostranjenih u Sje-vernoj Americi, Indiji, isto�noj Aziji i jugoisto�noj Europi. Iako

DIVLJI KESTEN – AESCULUS HIPPOCASTANUMmetli�aste cvatove. Bijeli su cvje-tovi, sraslih latica, pomalo dvou-snati, sa žutim i crvenim pjegama u ždrijelu. Plod je okrugao, ježast tobolac, obrastao mekim bodlja-ma. Puca u tri dijela pri �emu iz njega ispadnu 1-3 sjajne, sme�e sjemenke nalik pitomim kesteni-ma. S obzirom na to da nisu jestive, kesten se naziva divljim. Ekstrakt sjemenki kestena sastojak je mno-gih preparata za olakšavanje tego-ba s proširenim venama, oteklim nogama, hemoroidima i ostalim problemima s perifernom cirku-lacijom. Dijetne tvari iz sjemenki smanjuju propusnost stijenki ka-pilara i time olakšavaju navedene tegobe. U parkovima se rje�e sadi i crveni divlji kesten ( Ae. X carnea ), križanac izme�u vrsta Aesculus hippocastanum i Aesculus pavia uzgojen u Francuskoj oko 1800 godine koji se odlikuje tamnoruži-�astim do crvenim cvjetovima, to-bolcima koji gotovo uop�e nemaju bodlje i op�enito manjim rastom. Nakon što su obi�ni divlji kesten napali opisani moljci, crveni divlji kesten se sadi sve više, jer je done-kle otporan na zarazu.

Pozdravi iz IVE!

Konji imaju u gornjoj i donjoj �eljusti po 22 stalna zuba. Šest sjekuti�a, osam pretkutnjaka, šest kutnja-ka i dva kaninusa. Kaninu-se imaju uglavnom muške životinje, dok se u ženskih javlja u otprilike 20 % popu-lacije. Nalaze se ispred prvog predkutnjaka u gornjoj �elju-sti i zovu se vu�ji zubi. Trošenje grizne površine zuba konja kom-pleksna je pojava i ovisi o raznim �imbenicima; - hrana s visokim udjelom silikata, zat im t rajanje mljevenja hrane (u ljetno doba 13 sati, a u zimsko 16 sati na dan, prilikom hranjenja sijenom konj žva�e 55- 66 puta u minuti, a prilkom hranjenja travom 100 do 105 puta u minuti), di-rektna sila i smjer mljevenja hrane, veli�ina i oblik anta-gonisti�kih zubiju, razli�ita oboljenja usne sluznice i dr.

PREGLED USNE ŠUPLJINE

Pri svakom klini�kom pregledu uzimamo kratku

anamnezu iz koje saznajemo o prehrani konja i mogu�im prijašnjim bolestima. Kod ždrijebadi uz kobilu (0 do 18 mjeseci) važno je usredoto�i-ti se na mogu�e kongenitalne bolesti, simetriju glave i pra-vilnost erupcije pretkutnja-ka koje kontroliramo svakih šest mjeseci. U mladih konja

(18 do 52 mjeseca) usna šu-pljina sa zubima izuzetno je aktivna. Erupcijske ciste u desnima ispod i iznad mjesta izrastanja stalnih zuba mo-gu biti uzrok pojavljivanja bolesti usne šupljine. Takve životinje imaju poteško�e s uzimanjem hrane i proble-me u treningu. Nesimetri�no

ispadanje mlije�nih zubiju vodi promjeni nivoa griznih ploha, a koje tako�er ima za posljedicu nepravilno tro-šenje zubiju i gutanje nedo-voljno sažvakane hrane. Ul-ceracije na bukalnoj sluznici i jeziku, koje se pojavljuju kao posljedica oštrih završeta-ka na

pretkut-njacima, kutnjacima i vu�jim zubima, uzrokuju životinji teško�e pri žvakanju i la-teralnom pomicanju donje �eljusti.

Kaninusi u pravilu izra-staju u muških životinja u dobi do 4,5 do 5 godina sta-rosti i tako�er mogu uzro-kovati erupcijske ciste, te se

preporu�a njihovo va�enje. U toj životnoj dobi konja po-trebno je pregledavati usnu šupljinu svakih šest mjese-ci. Obratimo pažnju na is-padanje drugog mlije�nog pretkutnjaka jer je grizna površina trajnih zubiju ve� u fazi formiranja i u razdoblju

od tri do šest mjeseci možemo o�ekivati pojavu oštrih zubnih rubova kojima je po-trebna korekcija.

U dobi od �eti-ri do deset godina denticija je završe-na, te je potrebna korekcija zubala zbog nepravilnog ili neujedna�enog trošenja grizne površine. U tom ži-votnom razdoblju konja najmanje se problema javlja vezano uz bolesti usne šupljine, zato

je redoviti pregled jednom godišnje dovoljan.

U konja starije dobi, deset do dvadeset godina, proble-mi su ve�inom vezani uz ne-pravilnosti griznih površina, koji završavaju sa frakturom krune i paradontalnim bo-lestima.

mr.spec. Branimir No-vak, dr.vet.med.

KOREKCIJA ZUBALA KOD KONJA

je divlji kesten balkanska vrsta, u parkove je ušao preko Be�a. Kako poznata pri�a! Po�eo se uzgajati još u Bizantu, a nakon pada Carigrada Turci su ga objeru�ke prihvatili kao ukrasnu biljku, ali i kao biljku �ije su sjemenke dobra hrana za konje i koze. U Turskoj je ovo drvo uo�io i Ogier Ghiselin de Busbecq, velepo-slanik cara Ferdinanda I. na dvoru Sulejmana Veli�anstvenog. Zanimlji-va je i �injenica da je u So�iju unesen 1907. godine iz parkova srednje Eu-rope, iako je u Bugarskoj autohtona vrsta.

U posljednjih petnaestak godina iz Makedonije se proširila jedna vrsta maloga no�nog leptira

– moljca �ije gusjenice žive u listo-vima. Hrane se zelenim lisnatim tkivom tako da buše tunele u listu izme�u gornje i donje epiderme. Pritom znatno ošte�uju liš�e, ono postaje sme�e i sa stabla pada ve� ljeti, što iscrpljuje stabla i smanjuje im vitalnost. Divlji kesten je uo�ljivo, lako prepoznatljivo stablo visine 25-30 m, koje može dosegnuti starost od 200 pa i do 350 godina. Kora je crvenkastosiva, �ino ispucala i lju-šti se u tankim ljuskama. Listovi su nasuprotni, na dugim peteljkama, dlanasto sastavljeni od 3-7, katkada i 9 rebrastih,po rubu pilastih listaka. Cvjetovi su združeni u velike, pre-poznatljive, uspravne, piramidalne,

16 Mozaik 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMAOtvoreni stupci [email protected]; MEDIA NOVINE (za Me�imurske novine - pisma �itatelja), K. Tomislava 2, 40000 �akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA [email protected]; br. tel. 040/323-601

Udruga “Zora” je zajedno s još �etiri udruge iz Hrvatske zapo�ela prvog sije�nja ove godine s proved-bu projekta pod nazivom “Rodno ravnopravan utjecaj u lokalnim zajednicama”. Provodi ga pet udru-ga iz pet županija koje obuhva�aju krajnje geografske to�ke Hrvatske i bave se razli�itim društvenim as-pektima: udruga “Zora” – ljudska prava i rodna ravnopravnost (Me-�imurska), K-zona – rodna i medij-ska kultura (Grad Zagreb), Udruga “Lori” – LGBT prava i osnaživanje LGBT zajednice (Primorsko-go-ranska), Pobjede – zaštita i promi-canje prava životinja (Osje�ko-ba-ranjska) i Udruga “Bonsai” – razvoj volonterskih praksi (Dubrova�ko-neretvanska). Udruga nositeljica projekta vrijednog 324.953 kn je udruga “K-zona”, koja od 2007. sva-ke jeseni organizira Vox Feminae festival u Zagrebu.

Projekt traje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2014., a uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj ci-vilnoga društva. Prva aktivnost bit �e istraživanje me�u organizacija-ma civilnog društva na podru�ju uklju�enih pet županija, u sklopu

U organizaciji Župa-nijske lige protiv raka �a-kovec i Zavoda za javno zdravstvo Me�imurske županije, u �akovcu �e se na Trgu Republike 18. si-je�nja 2014. godine od 10 do 12 sati obilježiti 7. hr-vatski Dan mimoza, koji je Hrvatski sabor proglasio i Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata materni-ce. Kao i svake godine, i ove �e se godine u akciju uklju-�iti zdravstveni djelatnici iz Županijske bolnice �ako-vec, Doma zdravlja �akovec i privatnih ginekoloških or-dinacija.

Dan mimoza u Hrvat-skoj obilježava se u sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice (20. - 26. sije�nja), a u orga-nizaciji udruge “Zdravka” i Hrvatske lige protiv raka. Obilježavanjem Dana mi-

Filip Bacinger iz Nedeliš�a našao se u elitnoj ekipi me�u u�enicima iz Hrvatske koji su zahvaljuju�i postignutim viso-kim rezultatima na državnim natjecanjima imali priliku sudje-lovati na Me�unarodnoj priro-doslovnoj olimpijadi mladih koja se krajem 2013. održala u Indiji. Njegovo putovanje, zbog manjka sredstava, ne bi bilo mogu�e bez donacija OŠ Nedeliš�e, Gimnazi-je Josipa Slavenskog, Op�ine Ne-deliš�e i Me�imurske županije. Stoga su njegovi roditelji odlu�ili upravo putem naših medija obja-viti pismo zahvale svima koji su njihovom sinu omogu�ili sudje-lovanje na tom prestižnom me-�unarodnom natjecanju. Pismo prenosimo u cijelosti:

- Tijekom deset dana, od 3. do 12. prosinca 2013., u gradu Pune u Indiji održana je 10. Me�una-rodna prirodoslovna olimpijada mladih (IJSO). To je natjecanje u�enika do 15 godina u znanju iz prirodoslovnih predmeta (�izika, kemija i biologija). U natjecanju je sudjelovala i ekipa iz Hrvatske. Ekipu je organiziralo i vodilo Hr-vatsko �izikalno društvo na �elu s mentorima Planinka Pe�ina i Krešo Zadro.Ekipa je bila sa-stavljena od u�enika koji su 2013 godine postigli visoke rezulta-te na državnim natjecanjima iz spomenutih podru�ja te postigli najbolje rezultate na dodatnim testiranjima na Prirodoslov-nom matemati�kom fakultetu u Zagrebu: 1. Filip Bacinger, OŠ Nedeliš�e, (sada Gimnazija Josi-

PISMO ZAHVALE RODITELJA Filipa Bacingera, bivšeg u�enika OŠ Nedeliš�e, sada Gimnazije Josipa Slavenskog �akovec

Mladi Nedeliš�anac sudjelovao na Me�unarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih u IndijiUjedinjeni narodi, Vije-

�e Europe i Europska unija u suradnji s Irskom komi-sijom za ljudska prava or-ganizirali su me�unarod-nu konferenciju za ljudska prava i trening za civilna i gra�anska društva, koja je održana u Dublinu po-�etkom prosinca prošle godine.

Jedina Hrvatica i jedi-na u�iteljica, a još k tome i Me�imurka, koja je aktiv-no sudjelovala na toj kon-ferenciji bila je Veronika Kapelari Horvat, u�itelji-ca razredne nastave l. OŠ �akovec, PŠ Krištanovec. Ona je tamo ostalim sudi-onicima skupa predstavila na�in na koji ona u svojoj školi svakodnevno radi na podizanju ljudskih prava kroz razli�ite radionice s djecom.

S kolegicom iz Bruxe-llesa Ruth Friedman, pri-znatom stru�njakinjom s podru�ja psihologije, zašti-te ljudskih prava i manjina, koja upravlja Programom obuke za vjersku razno-likost i eliminaciju dis-kriminacije, radila je na priru�niku za integraciju manjina, ne samo Roma, ve� bilo koje marginalizi-rane skupine, primjerice, kao što su djeca s poteško-�ama u razvoju. Zajedno su predstavile dio priru�nika,

Ruth Friedman s teoretske strane, a Veronika Kapelari Horvat s prakti�ne strane, te kako su radionice pri-hva�ene kod djece.

Kolege iz radne grupe iz Bahraina, Argentine, Danske, Irske, Južnoafri�-ke Republike, Filipina, Ko-ree i Kolumbije bili su vrlo zainteresirani za prezen-taciju ove dobre prakse jer neke stvari svi primamo “zdravo za gotovo“, tako dugo dok ne shvatimo da smo ugroženi mi ili neka naša prava.

Ovo je bila prilika da se pokaže da se, iako se u hrvatsku edukaciju ne ulaže mnogo, uz više osobnog angažmana i kreativnosti može �uti za male ljude iz male Hrvat-ske, iz malog Me�imurja koji svakodnevno �ine velike stvari.

Konferenciji u Irskoj iz cijelog svijeta prisustvova-lo je devedeset sudionika, od kojih su neki bili pred-stavnici nacionalnih orga-nizacija za ljudska prava, predstavnici civilne i gra-�anske vlasti, ravnatelji zatvora, treneri policijskih službenika, menadžeri, predstavnici vlada razli-�itih država, diplomatski službenici, kardiokirurzi i edukacijsko osoblje.

(BMO)

pa Slavenskog, �akovec), 2. Rino �ala, OŠ Skalice, Split (sada III. gi-mnazija, Split), 3. Bruno Iljazovi�, OŠ Tituša Brezova�kog, Zagreb (sada XV. gimnazija, Zagreb), 4. Josip Kelava,VI. osnovna škola, Varaždin (sada Prva gimnazija, Varaždin), 5. Lucija Reli�, OŠ I. B.Mažurani�, Virovitica (sada Gimnazija P. Preradovi�a, Viro-vitica) i 6. Timon Spiegl, OŠ Lju-devit Gaj, Krapina (sada Srednja škola Krapina)

Natjecali se u�enici iz 39 zemalja

- Na ovogodišnjoj olimpijadi sudjelovalo je 220 u�enika iz 39 zemlja širom svijeta. Samo natje-canje odvijalo se tijekom tri da-na s po danom odmora izme�u. U�enici su prvo rješavali test s trideset zadataka s višestrukim izborom, drugi dan pet teorijskih zadataka i na kraju tre�i dan tri eksperimentalna zadataka. Valja

napomenuti da su se u zadacima isprepletala sva tri spomenuta podru�ja, te je za rješavanje pro-blema bilo potrebno napredno znanje iz sva tri predmeta. Zbog „nezgodnog“ termina natjecanja (po�etak školske godine, a svi su postali srednjoškolci) te zbog to-ga što se do posljednjeg �asa nije znalo ho�e li se skupiti potrebna sredstva za put u Indiju, u�enici nisu imali kvalitetne i dovoljne pripreme.

Unato� tome, u�enici iz še-stero�lane ekipe pokazali vrlo dobro znanje iz �izike, kemije i biologije, a Bruno Iljazovi� i Ti-mon Spiegl osvojili su bron�ane medalje. Izbor hrvatske ekipe i njihovo sudjelovanje na olim-pijadi organiziralo je Hrvatsko �izikalno društvo uz �inancijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Me�utim, Ministarstvo je osiguralo samo dio sredstava, a

za ostatak su se pobrinuli ostali sponzori.

Zahvaljujemo Osnovnoj ško-li Nedeliš�e, Op�ini Nedeliš�e te Županiji me�imurskoj što su svojim donacijama Hrvatskom �izikalnom društvu omogu�ili odlazak ekipe na natjecanje. Po-sebno zahvaljujemo ravnatelju OŠ Nedeliš�e, gospodinu Ivici Pai�u, na osobnom angažmanu, te na�elniku Op�ine, gospodinu Darku Daniji.

Velika hvala i Gimnaziji Jo-sipa Slavenskog �akovec na po-dršci i naknadi za putne troškove za Filipa. Posebno hvala gospo�i ravnateljici Tei Dragi� Runjak i gospo�i Štefaniji Požgaj, Filipo-voj razrednici, na angažmanu, te svim profesorima koji su mu na bilo koji na�in pomogli u pri-premama.

Tako�er zahvaljujemo gos-podinu Milanu �uri�u, profeso-ru �izike u OŠ Nedeliš�e, koji je bio mentor Filipu prošle godine, kad je Filip postigao odli�an rezultat (bronca) na državnom natjecanju iz �izike.

Još jednom hvala svima koji su na bilo koji na�in pri-pomogli da se ostvari taj put na natjecanje ili pripomogli na pripremama i bili podrška, te mentorima koji su naše mlade znanstvenike vodili na natje-canju. Lijepo je znati i vidjeti da se, bez obzira na sve, u našem društvu ipak cijeni i ulaže u znanje.

Zahvalni roditelji,Silvije i Anamarija Bacinger

Filip Bacinger s �lanovima šestero�lane hrvatske ekipe u Indiji

NAŠA U�ITELJICA na me�unarodnoj konferenciji o ljudskim pravima UN-a i Vije�a EU u Irskoj

U�iteljica Veronika Kapelari Horvat predstavila dobru praksu iz PŠ Krištanovec

UDRUGA “ZORA” istražuje rodnu ravnopravnost

Zašto muškarci �ine 20%, a žene 80% volonterske populacije?

kojeg �e se provjeriti premise o marginalizaciji utjecaja i vidljivo-sti rada mladih žena te pokušati do�i do odgovora zašto muškarci �ine 20%, a žene 80% volonterske populacije u Hrvatskoj. Tako�er,

bit �e objavljene i preporuke su-kladno rezultatima istraživanja. Projekt �e završiti produkcijom priru�nika za pomo� mladima u pokretanju društveno korisnih inicijativa.

U �AKOVCU ovu subotu na Trgu Republike Dan mimoza

Gran�ica mimoze za potporu protiv raka maternice

moza i Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, simbolikom nježnog cvijeta nastoji se senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cije-pljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice. I ove �e se godine, osim u

�akovcu, organizirati Dan mimoza u mnogobrojnim gradovima Hrvatske, gdje �e se prodavati gran�ice mimoza, dijeliti edukativ-ni materijali i davati savje-ti o sprje�avanju i ranom otkrivanju raka vrata ma-ternice.

1717. sije�nja 2014. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Najstarija osoba na po-dru�ju op�ine Nedeliš�e je Marija Toponjak iz Dunjkov-ca, koja je u srijedu 15. sije�-nja, na blagdan Svetog Pavla pustinjaka, proslavila 103 godine života i ušla u 104. godinu.

Marija živi u ku�i sa si-nom i odli�nog je zdravlja i držanja za respektabilan broj godina, a posebno je dobrog pam�enja i sje�a se mnogih trenutaka i doga�aja u svojem ipak ne lagodnom životu.

- Valjda sam i zato zdra-va i vesela i tak dugo na svetu kaj sam se v životu puno na-mu�ila, rekla nam je Marija nakon što smo je pozdravili, �estitali joj ro�endan i po-hvalili njezino dobro držanje. - Ro�ena sam tu na gruntu gdje sam i sad, samo malo dalje u dvorištu gdje je bila ku�a mojih roditelja. Bilo je to teško vrijeme i kao djevoj�ica osjetila sam posljedice Prvog, a potom i Drugoga svjetskog rata. Udala sam se za Antuna, mladi�a iz Pretetinca, s kojim sam othranila i na noge po-digla �etvero djece, tri k�eri i sina. Prije �etrdeset godina postala sam udovica i, prem-da mi je bez muža bilo teško, djeca su mi puno pomogla da ne klonem. Danas sam ponosna majka �etvero dje-ce, baka sedamnaest unuka,

prabaka šesnaest praunuka i praprabaka jednog praprau-nuka, vrlo brzo, precizno i ja-sno pobrojala nam je Marija, koju u selu i obitelji od milja zovu Maj�ica.

Sve me zanima, posebno crkvene

vijestiMarija kaže kako je u ži-

votu puno radila, malo od-

marala i umjereno jela i pila. - Delala sam sve poslove, od košnje trave, preko rezanja gorica, do šivanja. Moja deca, posel i dragi Bog pomogli su mi da doživim tolike godine. Nigdar nismo živeli v obilju, svega smo imali pomalo i ni u �emu nismo pretjerivali. Živela sam i živim po starin-skim - doma�im, na doma�oj hrani i hižnom redu. Ne vam

ga posebnog recepta za dugi život, to je Bogu v rokaj, a mi sami moramo znati kaj je do-bro, a kaj neje.

Celi život sam hodala k meši i po proš�eju, sve do pred par let, a ve mešu gledim na televiziji ili poslu-šam po radiju. Ali zanimaju me i sve druge vijesti, no najrajši gledim i poslušam crkvene.

V zadnje vreme malo teži hodam, nucam štake, ali svejedno idem v selo pogledati druge ljude kak živijo i kaj delajo i vesela sam kaj se morem pospo-minati i malo potožiti na zdavje, ali ne preve�, jer

fala Bogu još sem dobro tolikša leta, radosno nam je izme�u ostalog rekla Maj�ica, kojoj su na slavlje došli i �estitali ro�endan te poželjeli susret do godine na�elnik op�ine Nedeliš�e Darko Dania i njegov za-mjenik Željko Kacun.

Na odlasku svi smo po-željeli susresti se idu�e go-dine na istom mjestu. Na stolu nije bilo torte, ali bilo je starinskih kola�a, ona-kvih kakve je Marija voljela kao dijete, djevojka i žena, i koje danas voli kad je pra-prabaka.

(Stjepan Mesari�, Zlatko Vrzan)

MARIJA TOPOLNJAK iz Dunjkovca proslavila 103 godine života

Deca, posel i Bog pomogli su Deca, posel i Bog pomogli su mi da doživim tolike godinemi da doživim tolike godine

- Veliko veselje i zadovoljstvo �ini mi mojih 17 unuka, 16 praunuka i 1 prapraunuk. Podrška su mi djeca, koji su ve� odrasli ljudi, no oni su meni uvijek moja djeca, kaže još uvijek vitalna 103-godišnjakinja

Zaista je rijetka sre�a do�ekati 60 godina zajed-ni�kog života. Do�ekali su je Toma i Gabrijela Hor-vat iz Peklenice. U �ast te

visoke obljetnice braka, 4. sije�nja 2013. godine u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Vratišincu, gdje su se prije 60 godina i vjen�ali,

TOMA I GABRIJELA Horvat iz Peklenice proslavili šesto desetlje�e bra�nog života

Rijetka sre�a - šezdeset godina zajedno u ljubavi i slozi

obnovili su bra�ne zavjete. Nakon toga slavlje su nasta-vili u restoranu ‘’Royal’’ u Vratišincu.

Uz slavljenike Gabrijelu i Tomu bili su njihova k�erka jedinica Mira sa suprugom Mladenom, unuk Mihael sa suprugom Martinom, unuk Mirjan s djevojkom Ivanom te ostala rodbina i prijatelji. No najviše veselja u njiho-ve živote unose najmla�i �lanovi obitelji - praunuci: šestogodišnja Elena i �etve-rogodišnji Toma, koje su im podarili unuk Mihael sa su-prugom Martinom.

(BMO)Toma i Gabrijela Horvat na proslavi 60. godišnjice braka Toma i Gabrijela sa slavljencima

Slavljenica s op�inskim �elnicima Daniom i Kacunom

Marija je i za Boži� okitila boži�no drvce


vide konji koji su nakon pro-daje spremni za put u Švicar-sku.

Fotografije same za sebe dosta govore, svaka od njih donosi jednu pri�u. Na jednoj jako rijetkoj �otografiju koju sam teškom mukom dobio od jedne obitelji vidi se dvade-setak kopa�a na polju, svaki okapa jedan red. Tako se ne-kad kopalo, danas toga više gotovo i nema. Slikali su se i odlasci u vojsku, to je nekad bio važan doga�aj, �otografija je bila rijetkost, a ne kao da-nas. Žao mi je da stare stvari propadaju, mislim da su one važne.

(J. Šimunko)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, �ax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti�, Josip Šimunko, Stjepan Mesari�, Roberta Radovi�, Siniša Obadi�, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI�KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor�ec E-MAIL KONTAKTI: [email protected], [email protected]; [email protected] TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora�un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X

PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. �akovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

Ve� �etrnaest godina Jo-sip Ruži�, koji s obitelji živi u ulici Gornji kraj 30 u Donjem Kraljevcu, sakuplja stare �otografije i bilježi povijest mjesta Donji Kraljevec kroz najvažnije doga�aje. Povijest mu je hobi, ali i veliko veselje, pogotovo kad nai�e na nepo-znat podatak ili kakvu dobru �otografiju. On i supruga bo-ravili su 35 godina u Austriji na privremenom radu koji je potrajao godinama. Radio je u tvornici za izradu kosa, a u�io ga je, kaže, Mihalj Kisch, Ma�ar.

Kad je došla mirovina, za-po�eo je skupljati stare stvari i �otografije, a posebno je osam godina bio angažiran u DVD-u Donji Kraljevec kao spremi-štar. Nije nam to rekao, no teš-ko mu palo kad je dobio pismo od DVD-a Donji Kraljevec u ko-jemu je stajalo da treba vratiti klju�eve spremišta, odnosno da zbog starosti i bolesti, ima 74 godine, više ne može biti spremištar.

* Kako dolazite do infor-macija koje Vas zanimaju?

- Stalno pratim sve što se objavljuje o temama koje me zanimaju, na prvom mjestu teme o vatrogascima te o povijesti Donjeg Kraljevca i šire okolice. Kupujem novi-ne, pogotovo one koje izla-ze u Me�imurju, kupujem, kako mi to doma�i kažemo, i ‘crveno’ i ‘plavo’ Me�imurje, odnosno Me�imurske novi-

Agilne �lanice Društva že-na "Amalija Kranjec" iz Svete Marije kroz zimske praznike organiziraju zabavne sadrža-je i druže se s djecom. Rezultat njihovog rada bio je vidljiv u

ponedjeljak 6. sije�nja, kada su u Domu kulture organizi-rale sada ve� tradicionalnu priredbu pod nazivom "Mali pjeva�i, plesa�i i manekeni“. Kao i svake godine, birala se

najbolja �rizura, manekenka, plesa�ica te najbolji izvo�a�i pjesama. Ove godine najbolja u pjevanju bila je Adriana Ko-morski, drugo mjesto osvojila je Petra Posavec, a tre�e Ana

- Maria Gašpari�. Najbolju �ri-zuru imala je Mišel Musta�, najbolja manekenka bila je Leonarda Gašpari�, a najbo-lja plesa�ica Eva - Gracia Jaku-pek. O dobitnicima nagrada je

odlu�io žiri u sastavu Valen-tina Poljak, Tamara Pongrac, Dominik Kanižaj i Dominik Šulj. Voditeljice priredbe bile su Paula Kedmenec i Manuela Gašpari�. Djecu su za vrijeme

zimskih školskih praznika uvježbavale Gabrijela Jakupek i Vedranka Bari�, a prigodne nagrade najboljima je uru�ila predsjednica Društva žena �ur�ica Slamek.

DRUŠTVO žena “Amalija Kranjec” u Svetoj Mariji organiziralo priredbu “Mali pjeva�i, plesa�i i manekeni“

Birali se najbolji pjeva�i, najbolja frizura, plesa�ica i manekenka

Predstavljanje malih pjeva�kih nadaPuno gledalište na priredbi u Svetoj MarijiOdržano je i manekensko natjecanje

POVIJEST kao hobi - Josip Ruži� iz Donjeg Kraljevca

Vrijedni �ita� novina i skuplja� tekstova o Donjem Kraljevcu koji su izašli u lokalnim medijima - Kupujem novine, pogotovo one koje izlaze u Me�imurju, kupujem, kako mi to doma�i kažemo, i ‘crveno’ i ‘plavo’ Me�imurje, odnosno Me�imurske novine i Me�imurje. Ako zapazim neki tekst ili temu koja mi je interesantna, a ti�e se užeg zavi�aja, izrezujem iz novina i stavljam u arhivu

ne i Me�imurje. Ako zapa-zim neki tekst ili temu koja je mi je interesantna, a ti�e se užeg zavi�aja, izrezujem iz novina i stavljam u arhi-vu. Posebno me zaintrigi-rao tekst o izgubljenom selu �ur�ijancu tu kod Donjeg Kraljevca, mislim da je to važan dio naše stare povije-sti i dao sam ga uokviriti kao sliku. Stare novine naj�eš�e se bace ili spreme, a ono što je važno ostaje u albumu ili na zidu.

* Na koji na�in dolazite do starih fotogra�ija?

- U po�etku sam nalazio stare �otografije moje obite-lji, neke sam našao i tavanu. No najviše se raspitujem kod prijatelja i poznanika imaju li koju staru �otografiju Donjeg Kraljevca ili susjednih mjesta ili obiteljsku �otografiju s na-rodnom nošnjom. Zanimaju me i �otografije s društvenim doga�ajima, od svadbi do sprovoda, ali i �otografije na kojima se vide životinje, kra-

ve, konji, poljoprivredni rado-vi i drugo.

* Daju li Vam mještani rado stare fotogra�ije?

- Daju mi oni koje pozna-jem, no žele sa�uvati. Zbog to-ga ih zamolim da mi posude �otografiju dok ne napravim kopiju. Naj�eš�e se dogodi da i sami žele kopiju �otografije jer to želi netko iz obitelji koji je nema.

Jako puno �otografija do-bivam razmjenom. Imam sre-�u što i u Donjem Kraljevcu živi Vilko Šercer, koji se bavi poviješ�u Donjeg Kraljevca ve� dugi niz godina, a ro�en je iste godine kad i ja, 1940. Redovito se nalazimo na no-gometnim utakmicama i tu uvijek pitamo jedan drugoga imamo li što novo, neku no-vu �otografiju i sli�no. Ako se pokaže da netko od nas ima nešto novo, onda naj�eš�e mi-jenjamo, on da nešto meni, a ja

njemu, te na taj na�in stvara-mo arhive.

Moram re�i da mi je ne-stalo desetak �otografija koje sam posudio akademskim povjesni�arima, a nisu mi ih vratili, pa stoga više nikome ne posu�ujem �otografije iz svoje arhive.

* Što Vas najviše zani-ma?

- Najviše me zanima povi-jest Donjeg Kraljevca, pamtim i pomalo bilježim doga�aje, a sakupljam i stare stvari, tako, na primjer, kolovrate i sli�no. Našao sam i molitvenik s po-�etka dvadesetog stolje�a, a u obitelji �uvamo i kupoprodaj-ni ugovor iz 1803. godine.

Posebna ljubav mi je vatro-gastvo. U zadnjih desetak go-dina svake godine napravim jednu knjigu punu novinskih zapisa o vatrogascima iz na-šeg kraja. Novinske tekstove iz novina na kraju izrezujem, umetnem i �otografije ako ih imam, na kraju to dam uvesti i ispadne lijepa knjiga. Sve što sakupljam ostat �e uspome-na unu�adi. Sakupljam i stare knjige ako ih na�em, a imam i dosta slika starih ku�a koje su srušene.

* U svojoj arhivi imate i dosta fotogra�ija poljopri-vrednih radova?

- Nekad je u Donjem Kra-ljevcu bilo mnogo konja i ljudi koji su se bavili uzgojem i tr-govinom me�imurskog konja. Imam �otografiju na kojoj se

Uokvireni tekst iz Me�imurskih novina o sudbini nestalog sela

�ur�ijenac, koje se nala-zilo izme�u Hodošana, Donjeg

Kraljevca i Gori�ana

Regruti iz Donjeg Kraljevca iz 1939. godine

Vršidba žita nekad, fotografija iz šezdesetih godina prošlog stolje�a

Stare ku�e u Donjem Kraljevcu kojih više nema

Jedan od albuma sa starim fotografijama

ŽIVOTNA PRILIKA �AKOV�ANKE VIRNE HOŠNJAK!Sa slovenskom plesnom eki-pom profesionalna jazz dance plesa�ica i koreografkinja Virna Hošnjak boravit �e tri mjeseca u Kini na plesnoj turneji. Nastu-pat �e na showovima i doga�a-jima u ekskluzivnim mjestima Hong Konga, Pekinga, Shan-gaja, Hangzhoua... Kako nam je istaknula u razgovoru, ova je kineska turneja njezin najve�i izazov u dosadašnjoj karijeri. (foto: Zlatko Vrzan)

NAJAVLJUJEMOSTILSKE VJEŽBE

Za najbržeg �itatelja

dvije ulaznice!

KLJU�NA KOST

Zašto je bitna identifikacija

identiteta?

ME�IMURSKA POPEVKA

KUD-u “Mura” oduzeto

doma�instvo predsmotre

PUHA�KI ORKESTARGORI�AN

Apel Op�ini da malo poja�a

financijsku potporu

MUZI�KA NOVA GODINA

Nikad dosta do�eka nove

godine!

2 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

NAJAVLJUJEMO

Kultura PETAK, 17. sije�nja, 18 satiPRELOG, Muzej “Croata insulanus”

Izložba Likovnog kruga “Pohižek”

U Muzeju “Croata insulanus” u Prelogu �e u petak 17. sije�nja u 18 sati biti otvorena izložba slika Likov-nog kruga “Pohižek” iz Sesveta kraj Zagreba. Rije� je o izložbi naivnog slikarstva koja obuhva�a suvremene slikare naive iz cijele Hrvatske, od-nosno suvremenu produkciju slika

naivnog kruga. Izlagat �e dvadese-tak slikara koje okuplja Stjepan Po-hižek, možda naš najve�i sakuplja� slika naive u posljednje vrijeme. Ova je izložba u gotovo istom sastavu nedavno bila održana u Kova�ici u Srbiji, centru srpske naive.

(JŠ)

SUBOTA, 18. sije�nja, 19 sati �AKOVEC, caffe bar “Littera”

Što je to ultrabiciklizam? To je vožnja na ekstremno dugim uda-ljenostima od 200 do 1600 km u svim vremenskim uvjetima, danju i no�u. Upravo tom bicikli-sti�kom disciplinom krenuli su Tanja Kav�i� iz Solkana i Andrej Zaman iz Dobravlja, slovenske Primorske, oboje biciklisti�ki entuzijasti.

Na predavanju u subotu 18. sije�nja u 19 sati u caffe baru “Littera” u �akovcu njih dvoje prikazat �e isje�ke svojih ul-trabiciklisti�kih putovanja po Sloveniji, Francuskoj, Italiji, En-gleskoj i Španjolskoj. Sve preko 1000 km, na granici mogu�eg, a ništa nemogu�eg i nedostiž-nog. Prošlo su ljeto tako bicikli-

ma �ak tri puta prešli �arobnu granicu od tisu�u kilometara. Nakon njihovog predavanja predstavnici hrvatske ultrabi-ciklisti�ke udruge “Randonne-urs Croatie” i �lanovi “Me�i-murskoga biciklisti�kog kluba Mura“ održat �e predstavljanje kalendara ovogodišnjih vožnji. Ulaz je slobodan.

Kako prevoziti biciklom tisu�u i više kilometara?Kako prevoziti biciklom tisu�u i više k

Stilske vježbe fenomen su svjetskih razmjera. One su najdulje izvo�ena predstava na svijetu s istom gluma�kom postavom, zbog �ega su uvr-štene i u Guinnessovu knjigu kulturnih rekorda.

Roman “Stilske vježbe” Raymonda Qieneaua svo-jevremeno je poslužio kao predložak redatelju Tomisla-vu Radi�u za predstavu koju su Pero Kvrgi� i Lela Margiti� svojom virtuoznoš�u poveli u svjetsku kazališnu povi-jest.

Radi se o jednoj obi�noj zgodi iz svakodnevnog života koja u tuma�enju izvrsnih Pe-re Kvrgi�a i Lele Margiti� na dvadesetak razli�itih na�ina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami salve i salve smijeha te

Organizacijski odbor Me-�imurske popevke - Nedeliš�e 2014. oduzeo je KUD-u “Mura” Mursko Središ�e doma�instvo predsmotre Me�imurske po-pevke, koja se trebala u sre-diš�anskoj sportskoj dvorani održati u subotu 8. velja�e ove godine.

Razlog uskra�ivanja orga-nizacije i doma�instva pred-smotre je �injenica kako na prethodnim smotrama nikada nije bilo više od pedesetak do-ma�ih gledatelja, što je priredbi nanosilo štetu, a organizatoru sramotu pred kolegama iz dru-gih sredina.

Gradona�elnik Murskog Središ�a Dražen Srpak ustvr-�uje kako samo mali broj publi-ke može biti razlog oduzimanja doma�instva, te da je Grad uvi-jek svoje obveze u potpunosti ispunio. Istina je kako je KUD “Mura” od samog po�etka imao problema s publikom, premda

CENTAR ZA KULTURU, �etvrtak, 30. sije�nja, 20 sati

U �akovcu ponovno kultne Stilske vježbe!

Za najbržeg �itatelja dvije ulaznice!

Redakcija Me�imur-skih novina daje vam prili-ku osvojiti dvije besplatne ulaznice. Prvi �itatelj koji do�e ovaj petak 17. sije�-nja u redakciju (marketing odjel) s najnovijim izadnjem Me�imurskih novina (broj 957.) dobit �e besplatno dvi-je ulaznice.

UDRUGA “Prijatelji svetog Roka”

Poziv pjeva�ima

Mješoviti zbor udruge “Prijatelji svetog Roka” pri-ma nove �lanice i �lanove. Pozivaju se svi zainteresiran kojima su pjesma i druženje u srcu da se pridruže i jave u prostorije udruge “Prijatelji svetog Roka” u Domu kulture u Draškovcu dana 18. sije�nja (subota) 2014. godine, u vre-menu od 17 do 18 sati. (J)

ORGANIZACIJSKI odbor Me�imurske popevke - Nedeliš�e 2014.

KUD-u “Mura” oduzeto doma�instvo predsmotre

je sve poduzeo da priredba uspije. - Sve smo napravili i ne znam što više u�initi da pri-vu�emo naše sugra�ane na predsmotru, svojevremeno je rekao Nikola Kontrec, ondašnji

predsjednik KUD-a “Mura”, a sli�no je lani ustvrdila i Vesna Mijulkov, aktualna predsjed-nica KUD-a, �iji najbolji “proi-zvod”, vokalna skupina “Grlice”, spada me�u najbolje me�imur-

ske pjeva�ke skupine, a u svo-me gradu ne uspijeva privu�i publiku. Na predsmotrama je svake godine bio sve manji broj ljudi, te se sve svodilo na nazo�nost gradona�elnika, žu-

pnika, povjerenstva, nekoliko djece i par prijatelja, ostalo su bili posjetitelji sa strane koji su odgledali nastup svog KUD-a ili soliste i potom otišli iz dvorane. Na domjenku za stotinjak ljudi na kraju ih je bilo dvadesetak.

oduševljava gluma�kom vir-tuoznoš�u. Mogli bismo re�i da su Stilske vježbe upravo ono što se naziva �arolijom kazališta!

Stilske vježbe jednako �e oduševiti pasioniranu kaza-lišnu publiku kao i u�enike srednjih škola koji se prvi put susre�u s kazalištem.

Predstava je to za sve gene-racije, predstava koja stvara kazališnu publiku. Zahvalju-ju�i majstorskim gluma�kim kreacijama Lele Margiti� i Pe-

re Kvrgi�a, interes publike za ovom predstavom ne jenjava, te ona dugi niz godina s lako-�om puni dvorane. U Stilskim vježbama uživa publika svih generacija, a oni koji je još uvijek nisu vidjeli mo�i �e se uvjeriti u kvalitetu ovoga sjaj-

nog djela i otkriti zbog �ega je ova predstava stekla kultni status, te se za nju uvijek traži karta više. Izvedba u �akovcu bit �e u Centru za kulturu u �etvrtak 30. sije�nja s po�et-kom u 20 sati, uz cijenu ula-znice od 60 kuna.

Doma�a vokalna skupina “Grlice” ne uspijeva privu�i publiku u svom gradu, a žari i pali gdje god se pojavi

Vesna Mijulkov, aktualna predsjednica KUD-a “Mura”, unato� naporima nije uspjela Središ�ance zainteresirati za

predsmotru

Umjesto u Murskom Sre-diš�u, prva predsmotra Me�i-murske popevke 2014. održat �e se 8. velja�e u Štrigovi, a dru-ga �e biti 15. velja�e u Donjem Kraljevcu, gdje publike nikada ne nedostaje. (S. Mesari�)

317. sije�nja 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM

KLJU�NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kine-matogra�ija, kinodvorana, klasi�na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopi-ranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

Pelud.Net nakladnik je još jedne zanimljive zbirke pjesama pod nazivom “Moje svetosti”. Autorica je Julija Stapi� - Kati�, ro�ena 1964. u Zagvozdu, mjestu smje-štenom u podnožju plani-ne Biokovo. Ljubav prema umjetnosti rodila se još u djetinjstvu prilikom klesa-

nja ljudskih likova u kamenu. Prvu pjesmu, Montenense moj, napisala je s 15 godina na slavonskim ravnicama, u nostalgi�nim trenutcima za rodnim krajem. Na nagovor prijatelja i splitskog glumca Josipa Gende, 2003. godine objavljuje prvijenac zbirke pjesama “Montenense moj”.

Drugu zbirku pjesama “Sti-na” objavljuje 2007.godine, dok je tre�a zbirka pjesama osvanula pod nazivom “Moje svetosti”, koja je iz tiska izašla sredinom sije�nja 2014. godi-ne. Promocija u Me�imurju bit �e u u utorak 21. sije�nja u prostoru Centra za posjetite-lje u Križovcu.

UTORAK, 21. sije�nja, 18.30 satiKRIŽOVEC, Centar za posjetitelje

Promocija zbirke pjesama “Moje svetosti”Kako prevoziti biciklom tisu�u i više kilometara?kilometara?

Piše: Roberta Radovi�

Ako se ne gradi kako treba, zgrada �e se urušiti. Istovjetna (ne)zgoda može se preslikati i na produkt ili gra�i�ki dizajn, kreiranje identiteta tvrtki, in-stitucija, regija. Zašto je bitno identi�iciranje identiteta? Koji je identitet Me�imurju danas potrebniji? Vizualni, gospodar-ski, kulturni, zbirni ili nikakav? Pitanja su to koja su dodaknu-ta na predavanju i doga�aju kojim je zatvorena višetjedna arhitektonska izložba Boja-na Perho�a, u �ijem je fokusu posredno bio i novi vizualni identitet grada �akovca. Temu je po�etkom studenoga zainte-resiranoj javnosti predstavio Ivan Gori�anec, dugogodišnji dizajner i frontmen Stvaraoni-ce “Krug”, danas �lan kreativ-nog tima “Reci Da” iz �akovca.

Problematika identi�ika-cije, razvoja i unaprje�enja identiteta ne zastarijeva, što-više, danas je u svekolikom udruživanju u razne unije i saveze bitno biti prepoznatljiv, uz zaštitu svoje jedinstvenosti i autohtonosti. Najnoviji primjer je slu�aj istarskog pršuta, jer bi njegova prodaja pod tim nazi-vom mogla biti ne samo upit-na, ve� i zabranjena u zemlja-ma Europske unije. Slovenci su, naime, brinu�i za svoj identitet

IVAN GORI�ANEC, dizajner, fotograf, kreativac

Zašto je bitna identifikacija identiteta?

podnijeli zahtjev za registraciju i zaštitu istarskog pršuta. Hr-vatska ponovno kasni. Stoga o identitetu treba jasno, glasno i �eš�e progovarati. O toj temi razgovarali smo s Ivanom Gori-�ancom, koji se problematikom identiteta profesionalno bavi dvadeset godina, odnosno od kada je u velja�i 1994. godine pokrenuo Stvaraonicu “Krug”.

• Znamo li kako nam izgleda županijski grb?

— Me�imurje ima svoj grb, ima svoju zastavu, ima puno doga�aja koji odre�uju Me�i-murje i kreiraju identitet Me�i-murja. Me�utim, jedno je ono što mi mislimo o sebi, drugo je kakvu percepciju oni drugi ljudi preko Mure i Drave imaju o nama, o Me�imurju. Takav proces, takve se stvari moraju osmišljati odgovorno, studi-ozno, dosljedno. Naše Me�i-murje danas dobro izgleda, ali može biti puno bolje, naglasio je Gori�anec i tijekom predava-nja kroz koje se promišljalo o identitetu, o vizualnom identi-tetu i imidžu Me�imurja, s po-zivom i apelom da se na razini županije stvori ekipa koja �e o svemu tome sustavno brinuti i donositi prave odluke. - Bez toga ostat �emo gdje jesmo, zaklju�uje Gori�anec, te na-stavlja:

— Identitet je stvar ko-ja nije prirodne naravi. To je nematerijalna tvorevina koja se percipira. Bezbroj zbivanja u Me�imurju, sportskih, kul-turnih, gospodarskih, politi�-kih, gastronomskih ili nekih drugih, sve to zajedno kreira identitet Me�imurja. Primjeri-ce, Porcijunkulovo, Urbanovo, MESAP, Me�imurska popev-ka, Smotra folklora, Assitej, Majski muzi�ki memorijal, Vincekovo, Speedway... Svi ti doga�aji mogu biti dobro or-ganizirani. Me�utim, moraju se i dobro oblikovati i dobro isprezentirati, dobro poslati u svijet. Na�in na koji �e oni biti predstavljeni svijetu jest na�in na koji �e nas svijet uvažavati i percipirati. Budemo li imali dobar identitet i zna li svijet za to, na drugi na�in �e nas svijet uvažavati i primati, lakše �emo

komunicirati, lakše �emo posti-zati ciljeve. Zbog toga je važna identi�ikacija identiteta. Nije rijetko slu�aj da se prosje�an gra�anin naše županije zbu-ni i ne zna to�no kako nam izgleda grb, zastava županije i/ili grada ili neka druga bitna obilježja naših lokalnih insti-

tucija.• Identitet naše regije je

pozitivan ili?O identitetu brine prije

svega struka, tu su arhitekti, dizajneri... Koliko sam pojedi-nac može pridonijeti izgradnji identiteta svog kraja svojim profesionalnim ponašanjem, stavovima ili edukacijom?

— Hrabro možemo re�i da ve� dugi niz godina Me�imurje ima jako dobar status u našoj zemlji. Mislim da je i to tako i van naših granica. Me�utim, s u�vrš�enjem i utemeljenjem našeg identiteta nikad radovi ne prestaju. To je proces koji se neprestano razvija. Što smo mo�niji ili što nam je identitet jasnije i ja�e izražen, ja�e obli-

Primjer suvremnog pro-mišljanja o identitetu jesu i ovih dana na tržište lansi-rane nove etikete kvalitet-nih vina Vinarije “Lovrec”. Etiketu �ini stilizirana kon-tura brda imanja Lovrec u Svetom Urbanu, dvije tristo godina stare platane na vr-hu brda, �ije su gra�i�ki sti-lizirane krošnje ispunjene notama (prof. Franjo Lovrec je cijeli život vinar i glazbe-

nik, a više je glazbenika i u široj obitelji), logotip Vina-rije “Lovrec” položen jasno i �isto ispod tjemena brda, fontografski ispis naziva vina na dnu etikete i decen-tno prigušen fontografski ispis pojma “Natale Solum” u gornjem desnom kutu lica etikete. Sve ostalo sadržano je na bo�nom segmentu eti-kete. Etikete su oblikovane u studiju “Reci Da”.

Koliko krakova ima zvijezda na županijskom grbu? Znamo li?

kovan i predstavljen, to lakše postižemo ciljeve. Pojedinac uvijek može bljesnuti i u odre-�enom prostoru može uvijek dati jako dobra rješenja i ideje. Ali, pojedinac je samo pojedi-nac. Kad se govori o zbirnom doga�aju ili zbirnim kvali�i-kacijama županije ili države, onda je to stvar odluke na višoj razini. Struka mora pripremiti, ali oni na višoj razni, najvažniji, moraju odlu�iti.

• Koliko je struka pro-teklih godina pridonijela razvoju identiteta, njenom razvoju, stagnaciji ili na-pretku?

— U Me�imurju su to bile sporadi�ne akcije. �inovi poje-dinih autora, kolega, govorim prije svega o našim kolegama na dizajnerskoj sceni. U državi je bilo pokušaja da se na držav-noj razini stvari odrade i pri-preme, ali bile su segmentne naravi, kratkog vijeka ili spo-radi�nih vremenskih intervala. Sustavnog rada ni u Hrvatskoj nije bilo.

Novi kostimi vinskih etiketa “Lovrec”


Scena

Suvremena plesa�ica i au-torica Ina Sladi� izvela je pred-stavu “Navigating Darkness” protekli vikend u prepunoj dvorani Podrumske scene “Rogoz” varaždinskog kazali-šta. Nakon 30-minutne pred-stave, autorica i dramatur-ginja HNK-a Varaždin Vesna Kosec - Torjanac predstavile su se publici te je Ina ispri�ala publici detalje oko nastanka djela te planove Centra za izvedbene umjetnosti Varaž-din za predstoje�u godinu.

Sladi� je unazad �etiri da-na održala i radionicu “The Happy Virus”, na kojoj je po-laznike pou�ila modernim plesnim tehnikama i impro-vizaciji:

- Došla sam u Varaždin s malim o�ekivanjima. Bojala sam se da možda sije�anj ni-je idealno vrijeme za održati ovakva doga�anja. Tako�er, Varaždin je relativno mali grad pa sam sukladno tome o�ekivala i manji broj zainte-resiranih za suvremeni ples, priznaje Ina, te kaže da je ipak više nego oduševljena brojem

U subotu 11. sije�nja u Do-mu kulture Gori�an održana je redovna godišnja skupština Puha�kog orkestra Gori�an. Puha�ki orkestar osnovan je 1997. godine na inicijativu ne-koliko mještana, a na temelju tradicije stare 110 godina, po kojoj je Gori�an poznat po limenoj glazbi.

Skupštinu je otvorio i vo-dio predsjednik Puha�kog orkestra Ivan Dominik, koji je na po�etku pozdravio sve prisutne, a potom iznio izvje-š�e o radu Puha�kog orkestra Gori�an. Tijekom 2013. godi-ne orkestar je imao mnogo nastupa, a najzna�ajniji su: Županijska predsmotra pu-ha�kih orkestara u Belici, Državna smotra puha�kih orkestara u Novom Vinodo-lskom, Županijska smotra puha�kih orkestara Me�i-murja u Domašincu, nastupi u Lendavi, Draškovcu, boži�ni koncert u Gori�anu i sva op-�inska doga�anja u Gori�anu. Predsjednik zahvaljuje Op�ini Gori�an i na�elniku na finan-

polaznika radionice i publike. - Pristiglo je puno prijava na ra-dionicu i u kazališnoj dvorani za probe nam je bila gužva, ali smo ipak u dobroj atmos�eri sve uspjeli odraditi.

U Rogozu je publika na predstavi dupkom popunila dvoranu, a svi su se zadržali i nakon, kako bi pogledali pro-jekciju �otografija Petra Bo-rovca i zabavili se s nama na partyju. Zbilja sam presretna.

cijskoj potpori, no iznio je da je svaka potpora dobrodošla i zamolio Op�inu da je malo i poja�a, jer tih 15.000 kuna koje dobiju nisu dosta za sve aktivnosti orkestra. Puha�ki orkestar je snimio svoj CD, te je on predstavljen za Dane op-�ine Gori�an.

U planu za 2014. godinu glavna preokupacija je na-bava novih instrumenata za pomladak, a to je novih pet-naest puha�a za koje trebaju instrumenti. Tako�er moraju urediti prostoriju koju su do-bili od Op�ine, a u planu su im i nastupi u inozemstvu i po Hrvatskoj. Orkestar zahvaljuje svojim sponzorima: Tehnixu iz D. Kraljevca i Pekari Šercer, te svim mještanima Gori�ana koji svojim dobrovoljnim nov-�anim prilozima podupiru orkestar.

Voditelj orkestra, maestro Luka Dominik, podnio je svoje izvješ�e u kojem je naglasio da se orkestar odli�no predstavio na Državnoj smotri u Novom Vinodolskom, te da orkestar

spada po rangiranju u B ka-tegoriju orkestara. Od stude-noga 2013. radi se s 15 novih puha�a, djece iz Osnovne škole Gori�an, od 1. do 5. razreda. U 2013. godini orkestar je ima 70 proba i oko 30 nastupa. Pu-ha�ki orkestar Gori�an uku-pno broji blizu 40 svira�a svih uzrasta.

Financijsko izvješ�e podni-jela je blagajnica Ana Dominik, te naglasila da su uz prihode i rashode nešto i “zašparali“, nisu sve potrošili.

Prisutan na skupštini bio je i na�elnik op�ine Gori�an Mario Mohari�, koji je po-hvalio rukovodstvo orkestra i sve �lanove na izuzetnom

ODRŽANA redovna skupština Puha�kog orkestra Gori�an

Apel Op�ini da malo poja�a financijsku potporu

radu i promociji op�ine Go-ri�an. Što se ti�e ve�e finan-cijske potpore orkestru, na-glasio je dok bude više novca u prora�unu op�ine da �e se i onda pove�ati financijska pomo�.

Ispred DVD-a Gori�an prisutne je pozdravio Chri-stijan Plakalovi�, koji je za-

hvalio na suradnji koja se mani�estira prigodom raznih sve�anosti DVD-a Gori�an, te ih zamolio za daljnju surad-nju. U ime mažoretkinja Go-ri�an prisutne je pozdravila Senka Vraneši� te zahvalila na suradnji.

Skupštini su bili prisutni roditelji �lanova orkestra, mje-štani Gori�ana, predstavnici udruga iz Gori�ana, gosti iz Puha�kog orkestra Dekano-vec, �lanovi Limene glazbe Gori�an, sponzori i ravnatelj Osnovne škole Gori�an Stje-pan Vadlja.

Za sve prisutne prire�en je domjenak, a u ulozi glav-nog kuhara bio je poznati “gor�ki“ kuhar Zlatko Mati� - Laki, koji je i sam glazbenik, a svira i u Limenoj glazbi Go-ri�an. Organizaciju oko ure-�enja dvorane i posluživanja gostiju uspješno je odradio Ivica Špoljari�. Druženje se nastavilo uz glazbu �lanova orkestra do ranih jutarnjih sati. (tekst i slike: Tomislav Gudlin, J)

Nastup mladih glazbenika iz Gori�ana na godišnjoj skupštini

SUVREMENI PLES Radionica “The Happy Virus” i predstava “Navigating Darkness”

Varaždinci nahrlili na plesne radionice i predstave!Radionicom

oduševljeni glumci Judita Frankovi� i Petar Atanasoski

Na radionici su sudjelo-vali i poznati hrvatski glum-ci Judita Frankovi� i Petar Atanasoski, koji trenutno pripremaju predstavu u va-raždinskom HNK-u. Pogledali su i Ininu predstavu te izrazili iznena�enje brojem ljubitelja suvremenog plesa u Varaždi-nu te Ininom metodom rada na radionici. Radionica “The

Happy Virus” i predstava “Navigating Darkness” pr-va su doga�anja na pove�oj listi projekata, produkcija i gostovanja koje CIU Varaž-din namjerava realizirati ove godine. Neupitno je da je start bio i više nego uspješan, što nam govori da Varaždinci žele konzumirati kulturne sadržaje iz polja suvremene umjetnosti, zaklju�ila je Sanja Tropp Frühwald, osniva�ica i umjetni�ka voditeljica Cen-tra za izvedbene umjetnosti Varaždin.

Glumci Judita Frankovi� i Petar Atanasoski bili su iznena�eni brojem ljubitelja suvremenog plesa

Detalj iz predstave “Navigating Darkness”

The Happy Virus radionica bila je popunjena do posljednjeg mjesta

PETAK, 17. sije�nja, od 21 sat�AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

“U redu je” - ro�endanski koncert ElementalaElemental dolazi u �akovec

predstaviti novi materijal, me�u kojim se nalaze ve� izdani singlo-vi ‘’Neustrašivi’’, ‘’Po mojoj mjeri’’ i ‘’Prokleta ljubav’’. Koncert �e biti jedan u nizu održanih diljem Hrvat-ske kojim Elemental promovira no-vi album “U redu je”, a istovremeno slavi svoj 15. ro�endan. Koncert �e se održati ovaj petak 17. sije�nja u

Podroomu. Osim vrhunske svirke i sjajne atmos�ere, koju koncerti Elementala uvijek donose, ovaj �e put publiku do�ekati posve novi šou. Ideja koja stoji iza koncerata je “prošetati” kroz 15 godina dje-lovanja benda, ali s naglaskom na posljednji album “U redu je”, koji je do sada naišao na sjajne reakcije publike diljem regije.

SUBOTA, 18. sije�nja, od 21 sat�AKOVEC, Stari hrast

Come Together No. 2 za one u najboljim godinama

Udruga za promicanje kulturne i eko-loške svijesti mladih “3FF” �akovec drugu godinu za redom organizira Come Toge-ther, svirku i druženje onih u “najboljim godinama”, koje se želi pretvoriti u tradi-cionalno. Prošle je godine ideja doživjela uspjeh i puno pozitivnih komentara. Sku-pilo se više od dvjesto ljudi i organizator

vjeruje i iskreno se nada da �e i ove godine biti tako. Come Together No. 2. održat �e se u subotu 18. sije�nja u Starom hrastu (�a-kovec), a program po�inje ve� u 21 sat. Na koncertu �e nastupiti �akove�ki bendovi FKK (Rock), KRUG (EKV Cover Band), MUZI�ARI KOJI PIJU (Riblja �orba Cover Band) i SANJARI (CCR Cover Band).

17. sije�nja 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 5

�ETVRTAK, 23. sije�nja, 20 sati�AKOVEC, Centar za kulturu

Predstava “Dimnja�ar” nastala je po tekstu Mirka Keleka u režiji i izvedbi Ljubo-mira Kerekeša, po kojoj je 1994. snimljen i prvi varaždinski igrani film “Da bi re� re-kel”.Dimnja�arske pri�e i dogodovštine, ispri�ane jednostavnim jezikom jednostav-nog �ovjeka i gradirane bogatim lokalnim narodnim izri�ajem, vrlo lako uspostavljaju

komunikaciju s auditorijem. Tako i protago-nist ove monodrame neprestance mami iz gledateljstva salve smijeha, ne dopuštaju�i mu da se bar na �as odmori. A specifi�an i simpati�an prosta�ki humor omogu�uje mu i izravan odaziv, jer se doti�u ekspli-citno i nekih lokalnih �rustracija i osoba. Kerekeš dodaje i da: “Postoji prilagodba u

interpretaciji s raznim improvizacijama jer svako vrijeme, prije svega gledamo iz vla-daju�e strukture, za 'malog' �ovjeka nosi svoj križ. O tom 'malom' �ovjeku, kakav je uostalom i sam, progovara dimnja�ar Štije�. Svi podjednako imamo pravo zaurlati ili uprti prstom, bez obzira vladali ili ne ili bili 'mali' ili 'veliki'”. Ulaznica je 50 kuna.

Uživajte u dimnja�arskim dogodovštinama!Uživajte u dimnja�arskim dogodovštinama!

MUZI�KA NOVA GODINA - tradicionalna fešta glazbenika u Podroomu

Nikad dosta do�eka nove godine!

Dok se ve�ina svijeta u novogodišnjoj no�i zabav-lja i veseli, muzi�ari rade i praše sve u šesnaest kako bi zabavili i stvorili pravu novogodišnju atmos�eru za druge. Kako bi i oni imali svoj do�ek nove godine, tra-dicionalno se i za njih orga-nizira veselica kad su dani blagdana na neki na�in ve� minuli. Prošlu je godinu po prvi put u Podroomu or-ganiziran do�ek Muzi�ke nove godine, s kojim su svi bili i više nego oduševljeni. Stoga se sli�an ugo�aj i do-ga�aj ponovio i ovu godi-nu, u srijedu 15. sije�nja, u Podroom Drink And Music Clubu u �akovcu.

Bend doma�in bio je Si-gma, a nastupili su i njihovi

gosti No�na smjena, Sanja-ri, Zibe, Pastiri, Zodiac, Žiga, TS Kumovi i Globus band. Kolege muzi�ari me�usob-no su se zabavili, zasvirali za svoju dušu i goste, plesali i družili se zajedno s broj-nim posjetiteljima Muzi�ke nove godine, pa se veselica i razigrana atmos�era pro-dužila do ranih jutarnjih sa-ti. Odli�nu glazbu i doma�u atmos�eru doma�in je po-pratio domjenkom koji je osiguralo obiteljsko gospo-darstvo “Posedi” i mesnica “Mihali�”, a ljubitelji vinske kapljice uživali su u ponu-di Vinarije “Kojter”. Sjajna �ešta i zabava pokazatelji su kako nikome nikad nije dosta do�eka nove godine.

(rr, �oto: Zlatko Vrzan)

I brojni posjetitelji uživali su sve do jutarnjih sati u sjajnoj atmosferi i zabavi

Bez tambure nema prave veselice, a TS Kumovi prate i ve�inu Podrumarenja �etvrtkom

Žiga je za sam do�ek prave Nove godine žario i palio �akove�kim Trgom Republike, ali ne propušta ni muzi�ku proslavu

Zibe je napravio sjajnu atmosferu - kao da je u Podroomu gostovalo pravo Bijelo dugme

�lanove benda Krug možete �uti ovu subotu na koncertu “Come Together No. 2” u Starom hrastu

�lanovi Kom3edije prije tjedan dana održali su sjajnu svirku u istom prostoru, a sad su došli i sami proslaviti Muzi�ku novu godinu

Globus band proteklu je godinu okrunio nagradom na MEF-u za pjesmu “Kad te poljubim” po izboru slušatelja, urednika radiopostaja i Interneta


Scena

PIŠE: ROBERTA RADOVI�

Svjetski priznat plesa� Di Moon Zhang, pobjednik drugoga najpoznatijeg plesnog showa u Americi “America’s Best Dance”, danas vodi plesnu agenciju koja je izme�u ostalog organizator i ovogodišnje tromjese�ne plesne turneje u Kini, na koju je protekli vikend otputovala Virna Hošnjak kao jedina plesa�ica iz Hrvatske zajedno s još tri Slovenke. Upra-vo je Di Moon Zhang plesni idol mnogim plesa�ima i do prije ne-koliko tjedana mogu�a suradnja s njimi za Virnu je izgledala kao daleki san. Me�utim, san se pre-tvorio u zbilju i životnu priliku. A kako je do nje danas 26-godiš-njaVirna stigla, razgovarali smo uo�i njezina odlaska na kinesku turneju.

- Ve� s �etiri godine rodite-lji su me upisali u Plesni studio ‘Vivona’ koju je vodila Karmen Kova�evi�. Imali smo treninge u Macanovom domu i ti prvi ko-raci dali su mi potrebnu fleksi-bilnost koja mi je danas i te kako potrebna. Kasnije sam deset go-dina sve do završetka srednje škole provela u Plesnom studiju ‘Teuta’ pod vodstvom Nikoline Mekovec. Tamo sam plesala suvremeni ples i to su bili moji ozbiljniji plesni koraci. Ro�ena sam �akov�anka i poha�ala sam I. osnovnu školu, a potom srednju matemati�ku gimnaziju. Nakon toga sam upisala upravno pravo na Veleu�ilištu u Zagrebu i to je u procesu završetka. Malo se zbog plesa odužilo (smijeh), ali ide kraju. I u Zagrebu sam nastavila s plesom. Najprije sam plesala u hip hop klubu ‘Mega-blast’ i sudjelovala na natjecanji-ma Showdance saveza. Nakon toga sam postala �lanica Plesnog studija ‘Escape’ pod vodstvom Lidije Ivekovi�, gdje sam nasta-vila edukaciju plesa kroz satove baleta, jazz dancea, hip hopa, suvremene plesne edukacije. Godinu dana sam u tom studiju zaposlena i kao plesa�ica i kao

pedagoginja, trenerica plesa. Vo-dim šest grupa i treniram stoti-njak �lanova. Moji treneri Lidija Ivekovi�, osniva�ica i umjetni�ka voditeljica studija, i Dinko Zec mnogo su me nau�ili po pitanju plesne tehnike, jer u Hrvatskoj plesa� mora biti svestran i po-znavati razne plesne elemente. U Americi je to jednostavnije, ta-mo se može specijalizirati samo npr. za hip-hop. Samo za taj ples je tamo gotovo svakotjedno ne-kakva audicija. Da bi se prolazilo na audicijama u Hrvatskoj, treba biti svestran i poznavati razne elemente, jer smo malo tržište, a i u koreografijama se isprepli�u elementi više vrsta plesa.

Prvi zna�ajniji nastup na turneji Tonyja

Cetinskog- Imala sam 19 godina kad

sam prošla na audiciji za turne-ju Tonyja Cetinskog ‘Furia tour 2008. - 2010.’. Koreografije je radila Ivona Brneli�, koja je bila plesa�ica Tine Turner i ona me

�AKOV�ANKA VIRNA HOŠNJAK, profesionalna jazz dance plesa�ica i koreografkinja

Otišla na veliku plesnu turnkao najve�i izazov u dosa

- Suradnja sa Severinom bila je posebna. Ona je velika profesionalka koja dolazi na probu deset minuta ranije, koja se zajedno s nama zagrijava, a kad je pred svima nama sjela u ‘špagu’... vau!

Virnja Hošnjak Virnja Hošnjak uživa u svom uživa u svom poslu: - Moj poslu: - Moj hobi postao mi hobi postao mi je profesija i u je profesija i u svakom trenu to svakom trenu to me �ini sretnomme �ini sretnom

Virna pleše i potpisuje koreografiju novog videospota Lane Jur�evi� feat. Connect

na probu deset minuta ranije, ko-ja se zajedno s nama zagrijava, a kad je pred svima nama sjela u ‘špagu’... vau! Jako je ugodna za raditi jer je prizemna i zna što ho�e. Najdraže mi je bilo raditi s grupom Colonia, iako oni mnogo rade u inozemstvu pa je teško po-nekad bilo uskladiti termine. Jako su nam izlazili u susret. Cijela te ekipa drži k’o kap vode na dlanu. Na koncerte smo putovali svi za-jedno s kombijem. Sje�am se sce-ne kad smo spavali u kombiju, a

Indira se odjednom u no�i po�ela smijati onim svojim karakteri-sti�nim smijehom. Ako itko misli da ona s tim smijehom pretjeruje, to nije tako. Ona je stvarno takva! Godinu dana sam radila s njima i izvrsni su. Pokupe te dome ispred ku�e i dovedu doma. Predivni su i pravi pro�esionalci. U suradnji s Coloniom prvi sam se put susrela s ugovorom gdje piše koliko kila smijem imati, gdje su me vagali i sli�no, ali i takve stvari moraš pregrmjeti.

Cure, idete na Eurosong!

Virna je sura�ivala i na broj-nim televizijskim projektima, kao što su Evergreen, Hrvatska traži zvijezdu, Supertalent, Ples sa zvijezdama, Novogodišnji show HRT-a..., a nastup na Dori 2010. s grupom Feminnem i ples za pjesmu “Lako je sve” s koreo-grafkinjom i plesa�icom Lidijom Ivekovi� odveo ju je na Eurosong u Oslo:

- Još ni dan-danas ne mogu do kraja opisati taj osje�aj. Pres-vla�ila sam se zajedno s Lidi-jom za nastup s Cetinskim koji je bio gost te godine na Dori i u jednom trenu jedna druga ple-sa�ica uletjela je kod nas i samo rekla: ‘Cure, idete na Eurosong!’. Pomislila sam, Isuse Bože, to je nemogu�e. I tada sam doslovno u suzama radosnicama izašla na scenu i nisam se usudila o tome razmišljati jer rezultati još nisu bili službeno objavljeni. I tako

bacila u ‘vatru’. Plesali smo 8 do 10 sati dnevno. Tada sam nau�ila kaj je to pro�esionalizam, prisje-�a se Virna po�etaka suradnje s hrvatskom estradom, te nastav-lja: - Radila sam kao plesa�ica za brojna poznata imena, kao što su grupa ET, Danijela Martinovi�, Nina Badri�, Martina Vrbos, La-na Jur�evi�, Severina... Suradnja sa Severinom je posebna. Ona je velika pro�esionalka koja dolazi

foto: Zlatko Vrzan


smo otišli u Oslo na dva tjedna. To je bilo profesionalno iskustvo u svakom pogledu. Publika, dvo-rana, izgubiš se u toj masi... Sto-jim iza scene i na velikoj plazmi vidim natpis Croatia... Nevjero-jatan osje�aj ponosa.

Suradnja s pjeva�icom La-nom Jur�evi� zapo�ela je još 2008. godine na velikom Lani-nom koncertu u zagreba�koj Areni. Najnoviji projekt kao nastavak te uspješne suradnje je novi videospot Lane Jur�evi� feat. Connect “No� bez granica”, gdje osim plesa Virna potpisuje i izvrsnu koreogra�iju plesa�a. Ponosi se time jer je to prva ve�a stvar koju je odradila kao koreo-gra�kinja. Virna je kao plesa�ica �esto angažirana u plesnim pro-jektima komercijalnog ili umjet-ni�kog karaktera. Sura�ivala je s Cibonetama, bila dio Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. i Euro Futsaala 2012. U suradnji s Plesnim centrom “Tala” otpu-tovala je na otvorenje azijskih igara na pijesku u Omanu 2010. Posljednje tri godine radila je i ljetnu predstavu “Escape dance show” u Umagu za Istra Turist. Isti�e i projekt kad je radila kao plesa�ica na TV showu “Hrvat-ska traži zvijezdu”, upravo u godini kad je pobijedio i naš su-gra�anin Bojan Jambroši�:

- Poznajem Bojana još od kada smo bili klinci, tako da mi je to bilo isto jedno prekrasno

neju u Kinu,adašnjoj karijeri

iskustvo jer smo imali priliku zajedno raditi.

Trening i edukacija su svetinja

Za plesa�e nema odmora. Trenira se svakodnevno, a za predstoje�i put u Kinu radilo se po pet, šest sati dnevno. Radni ritam po�inje u popodnevnim satima:

- Moj radni dan obi�no po�i-nje u 16 sati, kad imam sat i pol baleta, pa sat i pol jazz plesa ili neki drugi ples, a potom radim s

ŽIVOTNA PRILIKA

sjajne �akove�ke

plesa�ice

Trenerica je šest grupa u zagreba�kom Plesnom studiju “Escape”, s kojima postiže i zavidne uspjehe na natjecanjima

- Fleksibilnost je u plesu jako bitna, a temelje sam stekla plešu�i u Vivoni i Teuti u �akovcu, isti�e Virna

Crveni tepih na Eurosongu u Oslu i nezaboravna suradnja s grupom Feminnem

Od plesa se u Hrvatskoj može živjeti ako si trener, odnosno ako si zaposlen, primjerice, u kazalištu. Ina�e si u stalnoj potrazi za komercijalnim projektima i poslom

Sa slovenskom plesnom eki-pom Virna �e boraviti tri mjese-ca u Kini. Nastupat �e na showo-vima i eventima u eksluzivnim mjestima Hong Konga, Pekinga, Shangaja, Hangzhoua...

A sve je po�elo sa sum-njom:

- Slovenci su vrhunski plesa�i, oni nas ‘pojedu za do-ru�ak! Mi smo svi u Hrvatskoj njima fascinirani. Njih preko ljeta nema doma. Oni su svi u New Yorku ili Los Angelesu na edukaciji. Kad mi je prijateljica poslala poruku o audiciji, po-mislila sam: Kaj bum uop�e u Sloveniji na audiciji? Me�utim, svaka audicija je uvijek dobro iskustvo i preporu�ujem svi-ma odlaziti na njih. Nikad ne znaš iz kojeg razloga nisi pro-šao. Možda ne zbog toga jer nisi dobar, ve� jer se traži npr. pla-vuša, kratka kosa ili neki drugi pro�il plesa�a. Svaka audicija je besplatan sat na kojem se rasplešeš i nau�iš nešto novo.

I tako sam s prijateljicom i ple-snom partnericom Karlom Ileš krenula u Ljubljanu, iako kad sam vidjela da se radi o turneji od tri mjeseca odmah prekri-žila stvar, jer sam zaposlena i znam da nema šanse oti�i u srcu plesne sezone i treninga. Otišle smo i ostavile jako dobar dojam. Organizatorica audici-je Andreja Vakselj javila mi je uskoro da sam prošla! U roku od dva dana morala sam dati odgovor. Smatrala sam da ako pristanem ne�u biti korektna prema svom mati�nom Ple-snom studiju ‘Escape’ i odbila sam. Me�utim, Andreja mi se ponovno javlja da �e biti nova turneja u Aziji koju organizira druga agencija, agencija jed-noga od mog plesnog uzora Di Moon Zhanga, koja �e krenuti sredinom sije�nja 2014. godi-ne. Sre�a ili što ve� bila je na mojoj strani i drugi put, jer sam ponovno na audiciji izabrana za turneju. Ovaj put sam razgo-

varala sa svojm poslodavcem i trenericom, Lidijom Ivekovi�, koja se pokazala mentoricom, trenericom i prijateljicom. I ona je bila plesa�ica i zna kad ti se pruži prilika koja se malo kome pruža da je to životna prilika koja se ne propušta. Uspjela sam se dogovoriti s njom i do-bila priliku oti�i u Kinu te ra-diti sa svjetski poznatim ple-sa�kim imenima i nastupati u velikim kineskim gradovima na ekskluzivnim mjestima ko-ja su na visokoj razini. Tek kad sam vidjela da sli�nu turneju radi i slovenska poznata ple-sa�ica Nika Kljun, koja je radila u L.A.-u, tek sam onda skužila kuda zapravo idem. Važno je to unaprijed znati gdje se i s kime nastupa. Da ta mjesta i eventi imaju kredibilitet. Jer i rodite-lji su se zabrinuli: kud ideš, kaj radiš, da se ne pleše u kojeka-kvim klubovima... Potpisala sam ugovor do 15. svibnja i na-dam se da �e sve biti u redu.

Jazz dance je energi�an plesni stil koji prezentira in-dividualnost i originalnost plesa�a. Prepoznaje se po jedinstvenosti pokreta, sko-kovima, brzim okretima i gra-cioznoš�u u pokretu.

Plesa�i se trebaju nepre-stano educirati. Jazz je danas postao najpopularniji plesni stil zbog svoje podržanosti u televizijskim emisijama, �il-movima, glazbenim spotovi-ma i reklamama. A plesa�i se trebaju neprekidno usavrša-vati. Virna je do sada svoj ples nadogra�ivala edukacijom i suradnjom s brojnim pedago-zima i seminarima, a prema najavi ne�e izostati ni u�enje u Kini:

- Na turneji �emo svaki mjesec imati drugi progam. I druge koreogra�ije. Najav-ljeno je da �e i krajem ožujka do�i osobno i Di Moon Zhang i to �e nam biti velika nagrada. U slobodno vrijeme želim upi-sati jogu da se malo opustim, ali i tako�er upisati satove plesa. Svi mi govore da je to

najve�a stvar na toj turneji. Oduvijek mi je bila želja oti�i u Ameriku i ostati tamo na edukaciji pet, šest mjeseci. Ali to je puno novca. A sad mi se pružila prilika oti�i na totalno drugi kraj svijeta i u�iti. Ujed-no �inancijski ne gubim ve� dobivam, a osim toga mogu i u�iti plesati. Dobivam posao i priliku za edukacijom. Ovo je valjda mojih pet minuta. Samo da preživim let avionom, koji me baš ne veseli... (smijeh)

Virni smo na kraju razgo-vora poželjeli sretan put i kre-ativan boravak u Kini, odakle nam se obe�ala javiti. A taj nje-zin put kao da je ve� odabrala i njezina baka izborom njezina imena koje nije �esto i uobi�a-jeno u našim krajevima. Pa je tako naša me�imurska jazz dance uzdanica dobila ime po talijanskoj glumici Virni Lizi. A ples i gluma idu “ru-ka pod ruku”, potvrdit �e to i predstoje�a Virnina plesna edukacija te iskustvo plesnih nastupa u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta.

CHINA DANCE TOUR 2014.

Kaj bum uop�e u Sloveniji na audiciji?

Edukacije nikad dosta

grupama kao trenerica. Ponekad imam slobodnu nedjelju. Ako se itko želi baviti plesom profesi-onalno, mora biti svjestan da mora mnogo i neprekidno raditi na sebi. Od plesa se u Hrvatskoj može živjeti ako si trener, odno-sno ako si zaposlen, primjerice, u kazalištu. Ina�e si u stalnoj potrazi za komercijalnim pro-jektima i poslom.

Uz plesne obveze malo vre-mena ipak se prona�e i za druge interese i povremeni dolazak vi-kendom iz Zagreba u �akovec:

- Volim oti�i u kino, naj�e-š�e nakon treninga. Nemam problem s tim da budem sa-ma jer sam stalno okružena ljudima. Najviše mi paše kad do�em doma i kad �itam ne-ku knjigu. Opušta me i vožnja autom. Imam sre�u što mi je moj hobi postao profesija i u svakom trenu to me �ini sret-nom.


KnjigeKNJIŽNICA “Nikola Zrinski” �akovec preporu�uje

KNJIŽARA “LJEVAK”

MOZAIK KNJIGA

Broj telefona:Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu [email protected], a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Ime i prezime:Adresa:

br. 957

Dobitnik iz broja 956 Me�imurskih novina je Želj-ko Draš�i� iz �akovca. Nagradnu knjigu molimo podi�i u redakciji Me�imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

José Eduardo Agualusa �itateljima donosi roman o tr-govini robljem kojoj se protivi jedan pjesnik. Kreolska nacija brod je koji jedri Atlantikom, posljednji brod koji je preve-zao crno roblje iz Angole u Brazil, a na kojem plovi i Fra-dique Mendes, Portugalac koji se protivi takvoj trgovini. Pri-�a se odvija na trome�i Ango-la - Brazil - Portugal, a roman se doti�e pitanja portugal-skog kolonijalizma u Angoli, ropstva u Brazilu i trgovine

Knjiga “Planina boli” osobno je i politi�ko putovanje u samo središte tursko-armenskoga sukoba iz pera Ece Temelkuran, jedne od najpoznatijih turskih novinarki i politi�kih aktivisti-ca. Od posje�ivanja pripadnika armenske zajednice u kalifor-nijskom Venice Beachu i Parizu do razgovora sa stanovnicima Turske i Armenije, autorica u ovome djelu pro�injeno i nijansi-rano istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida

nad Armencima 1915. godine. U susretima s piscima, mislioci-ma i aktivistima s obiju strana, Ece Temelkuran plete dojmljivu pri�u o ulozi nacionalnih mitova i pri�a te o na�inu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i me�u pripadnicima brojne ar-menske dijaspore u Francuskoj i Americi.

Naslije�e povijesti i histori-ogra�ije genocida nad Armenci-ma mu�no je i optere�eno broj-

nim problemima. Djelo “Plani-na boli”, u kojem Temelkuran istražuje tu kontroverznu temu suvremene povijesti, izazvalo je istodobno i velike pohvale i kriti�ke osvrte s raznih strana. Temu knjige možda najbolje na-javljuje sama autorica u uvodu: “Ova je knjiga dugo pismo upu-�eno svima koji su bili prisiljeni napustiti Anadoliju. Kako ljudi pamte, kako zaboravljaju, kako se mire, kako opraštaju? O tim �u pitanjima govoriti. Ovo je pri-

Nakon uzbudljivoga prvog dijela Gemmello-ve trilogije, u kojem su se prožimali najdublji ljud-ski osje�aji poput ljubavi i mržnje, te nastavka, u kojem se najavljivao nei-zbježan rat, u posljednjem dijelu objavljen je rat, a u krvožednim bitkama su-djeluju junaci, vje�no živi u pri�ama koje odjekuju mnogim stolje�ima. U gradu �eka trojanski kralj koji, bolestan i ogor�en, nadu polaže u dva juna-ka: svoga najmilijeg sina Hektora i zastrašuju�ega

Prya Basil - “Neshvatljiva logika srca”

Neshvatljiva logija srca je pri�a o Romeu i Juliji 21. stolje�a. U pu-nom londonskom ka�i�u Anil, koji je sada poznati arhitekt, sjedi i �eka Linu. Prošlo je mnogo godina otkako je posljednji put vidio ljubav svojega živo-ta. Lina tr�i na podzemnu – to�nost joj nikada nije bila ja�a strana. Nakon toliko vremena ne može zakasniti na sastanak s Anilom.

Zajedno se prisje�aju osobnih i politi�kih trage-dija, velikih i malih izdaja. Njihova prošlost odigra-vala se na tri razli�ita kon-tinenta koji su bili dom nji-hovih razli�itih svjetova; svijet sikha i muslimana,

svijet bogatstva i skor-mnosti, liberalnosti i zadrtosti, korupcije i morala…

Lina je otkrila ne-što što želi podijeliti s Anilom. Ho�e li ih to za-uvijek spojiti ili je ipak prekasno za to?

David i Stella Gemmell - “TROJA – pad kraljeva”

Helikaona, koji se Mi-kenjanima kani ljuto osvetiti za smrt svoje žene.

BELETRISTIKAJosé Eduardo Agualusa:

Kreolska nacija

Wallace Stroby: Ravno u srce

Jean Michel Guenassia: Klub nepopravljivih opti-

mista

PUBLICISTIKAOscar Breni�ier, Jacques

Després: Knjiga velikih filozo�skih

suprotnosti

J. R. Porter: Izgubljena biblija

Zoran Š�eki�, Zvonimir Šiki�:

Matematika i muzika

José Eduardo Agualusa - “Kreolska nacija”

crnim robljem preko Atlanti-ka. Glavni lik romana, Carlos Fradique Mendes, zapravo je autor pjesama skupljenih pod nazivom “Lapidárias”. Isti se lik zatim pojavljuje u noveli “Tajna ceste za Sintru”, koju potpisuju Ramalho Ortigao i Eça de Queroz, a 1900. godi-ne njegova pisma skupio je i objavio Eça de Queiroz, da bi naposljetku taj najzastuplje-niji lik u portugalskoj književ-nosti postao protagonist i u ovom romanu.

Mihail Bulgakov - “Kako se kalio Majstor”

Mihail Bulgakov je hr-vatskom �itateljstvu poznat ponajprije kao autor Majstora i Margarite – romana koji se kalio dvanaest godina (1928. - 1940.) i koji je nedavno pro-glašen jednim od naj�itanijih ruskih romana svih vremena. Iako se spomenuti roman s pra-vom smatra vrhuncem piš�eva opusa, treba istaknuti i to da je on tek logi�an nastavak autoro-vih književnih veduta iz 1920-ih godina. Budu�i da je Bulgakov obogatio rusku književnost brojnim proznim i dramskim ostvarenjima (u moskovskim je krugovima po�etkom 1920-ih godina bio poznat kao ponaj-

bolji moskovski feljtonist-hu-morist, a sebe je smatrao prije svega dramskim piscem), bilo bi uistinu nepravedno da nje-gova rana proza ostane u sjeni kultnoga romana.

Kako se kalio Majstor je prva hrvatska antologija Bul-gakovljeve rane proze (1919. - 1929.), u kojoj �e se na�i i rela-tivno nepoznati Bulgakovljevi feljtonski po�eci s Kavkaza. Do-bar dio rane Bulgakovljeve pro-ze zastupljene u ovoj antologiji posve�en je postoktobarskim ratnim prilikama, tj. duhovnim, eti�kim i �izi�kim aspektima Gra�anskoga rata. Taj �e ratni ciklus upotpuniti i Bulgakov-

ljeve autobiografsko-lije�ni�ke pri�e iz hvaljene zbirke “Zapisi mladoga lije�nika”, vrhuncem koje se smatra poluautobio-grafska pripovijetka o borbi s ovisnoš�u “Mor�ij”. Iako ro�eni Kijevljanin, Bulgakov je bio izra-zito moskvocentri�an autor, što �e se pokazati i u satiri�nome remekdjelu “Pse�e srce”, kao i u živopisnim moskovskim feljto-nima i kratkim pri�ama iz prvih godina NEP-a. Upravo �e se spo-menutim djelima odraziti geni-usloci nove sovjetske prijestol-nice – Moskve, tj. njezin kamele-onski karakter i oksimoronska priroda Leninova vremena (u kojemu se ra�a i nova ljudska

vrsta – homo sovieticus). U po-sljednjoj proznoj cjelini antolo-gije Bulgakovljeve rane proze, naslovljenoj “Crni mag” (što je zapravo naslov najranije ver-zije velikoga romana “Majstor I Margarita”), do izražaja �e do�i Bulgakovljev zajedljivo-groteskni humor kojim opisuje i sjaj i apsurd sovjetskoga mo-dusa vivendi.

Rujana Jeger - “Bez dlake na jeziku”Svi ve� znamo kako se

kaže: Psi su veliko veselje, ili: Vjeran kao pas, a tu je i popularan, ali ne manje to-�an marketinški slogan: Psi su zakon. Prema nekim no-vijim teorijama, psi su s na-ma otprilike 30-000 godina. Mogli bismo re�i da je to ne samo najduža kooperacija, partnerstvo i simbioza, nego i uzajamni emotivni odnos

izme�u dviju vrsta visoko-inteligentnih sisavaca na ovome planetu.

Knjiga “Bez dlake na jezi-ku” je vrlo osobno i autobio-grafsko vi�enje tog odnosa, to jest – pri�a o Rujani Jeger i njezinim psima, koja �e ta-ko�er možda biti korisna, a svakako zanimljiva i zabav-na ne samo drugim vlasnici-ma, prijateljima i ljubiteljima,

nego i onima koji psa nemaju ili (tek ili još) razmišljaju o to-me da ga nabave.

Autorica unaprijed upo-zorava da se ne radi o steril-noj knjizi lingvisti�ko-politi�-ki korektnih i šturih savjeta o postupanju sa psom, nego ima i te kako so�nih tema o kojima vlasnici pasa ne “�a-kulaju“ u parkovima bez ru-menjenja.

Ece Temelkuran - “Planina boli”

�a o putu zaborava i sje�anja, namijenjena svim ljudima na svijetu”.


Film, glazba ...CENTAR ZA KULTURU

�AKOVEC

Radno vrijeme blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

petak, 17.1.

18.00 KU�A VELIKOG MA�IONI�ARA 3D

belgijska animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 JACK RYAN: POZIV IZ SJENE

akcija, drama, triler

subota, 18.1.





20.00 ŠUTIdrama

nedjelja, 19.1.





20.00 ŠUTIdrama

ponedjeljak, 20.1.



20.00 ŠUTIdrama

utorak, 21.1.

18.00 i 20.00 ŠUTIdrama

srijeda, 22.1.Nema filmskog programa.

�etvrtak, 23.1.

20.00 HNK U VARAŽDINUDIMNJA�AR

Napomena: Centar za kulturu zadržavapravo izmjene programa.

subota, 18.1., i nedjelja, 19.1.

17.00 Ku�a velikog ma�ioni�ara 3D

animirani film

19.00 Adria Bluesdrama

drama

utorak 21 1

ALBUM TJEDNA

DVD, BLUE RAY IZLOG

ŠUTIdrama

Režija: Lukas Nola Uloge: Tihana Lazovi�, Živko Ano�i�,

Lana Bari�

JACK RYAN: POZIV IZ SJENEakcija, drama, triler

Režija: Kenneth Branagh Uloge: Chris Pine, Keira Knightley,

Kevin Costner

Puno desetlje�e nakon što je pora-zio �udovišnog Krakena, Perzej se po-kušava povu�i u miran život kao ribar i jedini roditelj svom mladom sinu. Me-�u� m, zapo�inje veliki rat izme�u bogo-va, oslabljenih zbog nedostatka ljudske odanos� te zbog zato�enih Titana koje sada predvodi bijesni Kronos. Izdan od strane Hada, Zeus je zato�en i doveden u Podzemlje pa Perzej još jednom mora posta� junak kako bi pronašao Zeusa...

Bond ovaj put na svoju odgovor-nost provodi istragu i osve�uje ame-ri�kog prijatelja Felixa Leitera. Leiter je na dan svog vjen�anja uhi� o opa-snog narkodilera Franza Sancheza, koji je podmi� vši agenta Kilifera us-pio pobje�i. Sanchez nare�uje svo-jim ljudima da osakate Felixa i ubiju njegovu ženu. Bond je prisiljen da� otkaz, jer se odbija vra� � u Britaniju i prekinu� istragu...

DOZVOLA ZA UBOJSTVO BIJES TITANA

Može li se prekinuti nit zle sre�e, nasilja i patnje duboko protkane kroz generacije jedne obitelji? Bebina majka slaba je karaktera i slaba zdravlja. Bebin je otac mrk i nasilan. Bebin je brat posesivan i problema� �an.

Bebin je de�ko iz popravnog doma. Ima li Bebina k�i šanse prekinu� ovaj turobni niz, ima li šanse posta� voljenom, veselom osobom? Filmsku dramu “Šu� ” pogledajte u trajanju od 86 mi-nuta.

Jack Ryan je špijun nastao iz pera Toma Clancyja, proslavljenog pisca nape� h poli� �kih krimi�a. Najnoviji � lm koji pra� lik i djelo ovog junaka akcijski je triler pod nazivom “Poziv iz sjene”. Ovaj put radnja je usredoto�ena na njego-

ve prve korake u svijetu špijunaže. Mladoga državnog �inovnika Chri-sa Pinea Kevin Costner pretvorit �e u vladinog opera� vca, a na�i �e se tu i šarmantna Keira Knightley. Trajanje: 105 minuta; preporu�uje se starijima od 13 godina.

DOM KULTURE PRELOG

Popis pjesama1. Ve� Od Sega Sveta

2. Zdravo, Zdravo 3. 0.42

4. K Tebi V Nebi 5. Vura Je

6. Mati, Mati 7. Tak Te Imam Rad

8. Pan 9. Deus Et Dominus Meus

10. Ži� Je 11. Eloi, Eloi

12. Deo Gratias

Božje ov�ice ili ‘’bubamare’’ nisu ono što im ime kaže... Stvarno nam je ‘’dosadna’’ scena kad svaki kraj Hr-vatske izbacuje nove bendove kao na traci, a svatko ima svoje ‘’ja’’ koje se razlikuje od drugih bendova. Božje ov�ice su žestoke i mo�ne, a opet vr-lo religiozne, pa bi mogle spojiti al-ternativne i konzervativce na jednu stranu, i to onu glazbenu, kad politi�-ki nikad nismo bili polarniji.

Ukratko, Božje ov�ice kombini-raju punk, hardcore i metal elemente u jedan tsunami koji razvaljuje sve pred sobom. Jezik je ponovno ‘’stra-ni’’, a ipak je doma�i; pjevaju na kaj-kavštini, što vjerojatno ne�e imati pro�u u krajevima južnije i isto�nije od Zagreba, iako je to grijeh, veliki grijeh...

Ono što se može iš�itati iz samih naslova pjesama, a još bolje je potkri-jepljeno u tekstovima, Božje ov�ice su stvarno ‘’Božje’’ jer teme o kojima pjevaju (možda je bolje re�i deru se) jesu vjerske. Iskreno, vjerujem da naši vjerske vo�e ne bi dali ruku za ovakvu glazbu, ali bi im bilo drago da postoje mladi okrenuti religiji.

Od uvodne do završne skladbe vi-di se jasna vizija benda da razvali sve pred sobom, posebno predrasude ko-

Božje ov�ice - “Beeeeeee!!!”

jima smo svakodnevno okruženi. Uz malo volje, jezi�na barijera ne�e biti barijera jer vokalno ne zaostaju ništa

za svjetskim prvacima hardcorea, a atmos�era pjesama vas ponese da i vi glavom zamahujete.

“Beeeeeee!!!” je album koji treba preslušati jer je malo bendova koji us-pijevaju toliko opre�ne stvari staviti na jedno mjesto, a da one pritom ne zvu�e loše i besmisleno. Igra rije�i, po�evši od samog imena benda do tekstova, uz energi�nu svirku i urlanje ono je zbog �ega smatram da su Božje ov�ice jedan od naših najzanimljivijih novih bendova, pa se nadam da ih kajkavština i ‘’sveti tekstovi’’ ne�e odmaknuti od zasluže-nog mjesta debitanata s najdojmljivijim albumom prvijencom u 2013. (Siniša Mi-klauži�, preuzeto s portala Muzika.hr)


Lifestyle

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.) BIK (21.4.-20.5.) BLIZANCI (21.5.-21.6.) RAK (22.6.-22.7.) LAV (23.7.-23.8.) DJEVICA (24.8.-23.9.)

VAGA (24.9.-23.10.) ŠKORPION (24.10.-22.11.) STRIJELAC (23.11.-21.12.) JARAC (22.12.-20.1.) VODENJAK (21.1.-19.2.) RIBE (20.2.-20.3.)

Ovih biste dana mogli zablistati u poslovnom

svijetu. Bit �ete otvoreni za komunikaciju, šale i ugodne razgovore. Družit �ete se s lju-dima koji pršte samopouzda-njem. Ako vam se okolina u�ini dosadnom, malo se odmaknite u osamu, ali nemojte se suko-bljavati. Partneru pokažite da možete bi� ozbiljni. Ne pridajte važnost glupostima. Ako ste u vezi, sve vaše sumnje pretvorite u povjerenje. Pijte više teku�ine i više se kre�ite.

Prona�ite vrijeme za mir i opuštanje. Nemojte

se brinu� kakav �e bi� rezultat poslovnog mjeseca, jer ste sve odradili i više nego korektno. Ne-ke teme ostavite za kraj sljede�eg tjedna. Tada �e koncentracija bi� bolja. Dolazi do poboljšanja u va-šim osobnim odnosima. Oja�at �e vaša spremnost za strastvenu vezu. Igrajte na kartu ljubaznos� . Veselite se danima vikenda jer �e bi� prilika za brojna druženja. Godit �e vam tjelesna ak� vnost, primjerice, tr�anje ili šetnja.

Poslovnim izazovima predat �ete se i suviše

strasno pa �ete se optere� � su-višnom koli�inom posla. Duševni teret koji �ete pri tome osjetiti mogao bi prouzro�iti napetost i nepotreban stres. U ljubavnim odnosima bit �ete krea� vni i ko-munikativni. Ipak nemojte vje-rova� svemu što �ujete. Usmje-rite pogled k realnos� . Ostanite �vrsto staja� na zemlji. Veselit �e vas sportovi kao što su plivanje ili tr�anje, �ime �ete dodatno oja-�a� imunitet.

Druga polovina sije�nja donosi vam dobre po-

slovne izglede i bit �ete poletni, ali i skloni nervozi i pogreškama koje �ete u�initi zbog brzople-tosti. Stoga poja�ajte pažnju pri obavljanju važnih zadataka. U ljubavi nema odustajanja od svega što ste zapo�eli. Bit �ete nagra�eni za svu ustrajnost. Ako ste sami, u društvu prijatelja pro-vedite dane vikenda. Mogu�e je i poznanstvo s osobom koja �e vam se svidje� . Rastere� te le�a. Priuš� te si masažu.

U poslu kao da �e sve i�i samo od sebe, pa �e-

te ima� razlog za zadovoljstvo. Mogu�i su i neo�ekivani nov�a-ni prihodi. S druge pak strane, ljubav bi vam mogla prouzro�i� puno glavobolje. Zato manje razmišljajte, a više slijedite svoje osje�aje. Uljepšajte se za svog partnera i uživajte u ritualima me�usobne njege. Samci ne-ka više izlaze. Mogu� je susret s bivšom ljubavi ili simpatijom. Prepus� te se �arima obostranog zavo�enja. Zdravi ste.

Svim poslovnim putovima koji �e vam se do kraja

sije�nja nameta� kro�it �ete uz-dignute glave i prepuni samopo-uzdanja. Sve to pomo�i �e vam da pos� gnete veliki uspjeh koji �e donije� i znatnu � nancijsku dobit. U ljubavi se prepus� te snovima. Ako ste u vezi ili braku, odnose �e krasiti sklad, razumijevanje i strast. Ukoliko ste pak sami, to ne�e dugo osta� tako. Spremni ste za nove avanture i izazove. Tjelovježbu prak� cirajte kad god �ete za to bi� u prilici.

Iskoris� te dobre prilike koje vam se nude na po-

slovnom planu. Uložite u njih maksimalno svoju koncentraci-ju i znanje. Sve to �e vam doni-je� iznimno pozi� vne poslovne rezultate i nov�anu dobit. Do-bitak mudro inves� rajte. Svojoj boljoj polovici priuš� te vikend iznena�enja. Oboje �ete bi� u prilici zaboravi� na stres i sva-kodnevne probleme. Samci �e s �ežnjom promatrati osobu koja im se svi�a. U�inite prvi korak. Mogu�e su manje gla-vobolje.

Razdoblje koje slijedi donijet �e vam manje

poslovne probleme. Sve ne-doumice pokušajte riješiti uz pomo� kolega ili se savjetujte s profesinalnim stru�njacima. Ne brinite, na kraju �e sve bi� riješeno u pozitivnom svjetlu. U ljubavi vlada stagnacija. Ne-�e bi� nekih posebnih doga�aja ni oscilacija u emocijama. Kao da tražite predah. Pripazite da takvo stanje ne potraje previše dugo. Priuš� te si dovoljno sna, svježeg vo�a i povr�a. Uzimajte više toplih napitaka.

Ako ste nezaposleni, do kraja mjeseca si-

je�nja možete o�ekivati ne-koliko prilika da riješite ovu svoju brigu. Pa �ak ako samo i razmišljate o promjeni radnog mjesta i to �e se mo�i ostva-ri� . U ljubavi �e bi� svega po malo. Od roman� �nih ve�era s postoje�im partnerom do poznanstava s novim zani-mljivim osobama. Pripazite da nekoga ne povrijedite. Dobro �ete se osje�a� .

Nevjerojatno zvu�i, ali �ega god �ete se prihva-

� � u ovom razdoblju pretvorit �e se u “zlato”. Stoga se dohva� te što više stvari. Pri tome nemojte zanemari� ni ljubavni život. I tu vam cvatu ruže. Isplanirajte ro-man� �an vikend koji �ete prove-s� u druženju s partnerom. Ako ste sami, ovih dana mogli biste upozna� osobu koja bi vam mo-gla posta� bra�ni ili životni par-tner. Nemojte dozvoli� da vam sve te planove pokvari obi�na, ali naporna prehlada.

Imate li poslovnih zao-stataka, sada je vrijeme

da prionete na posao i završite sve zaostatke. Jer nove su po-slovne prilike na vidiku i morate stvori� dovoljno vremena za nji-hovu realizaciju. U emotivnim odnosima ne�e sve biti kako biste željeli. Nemojte krivnju prebaciva� samo na partnera. Analizirajte i svoje postupke i ponašanje. Dobro �e vam do�i odlazak u teretanu, plivanje ili tr�anje, kako biste tjelesnom ak� vnoš�u umanjili stres.

Druga polovina sije�nja mogla bi biti prepuna

stresa, stoga neke odluke osta-vite za velja�u. Imat �ete dojam da ste napravili male korake, ali oni su temelj za poslovni uspjeh koji �e do�i. �ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš�u i želja da što više budete s voljenom osobom bit �e posebice izražene u danima vikenda. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu�a su nova poznanstva. Svakodnevno laga-no vježbajte.

Piše: dr. Branko Vr�i�

Likopen iz raj�ice - hrana i lijek

MODA - boja sezone je Pantone Radiant Orchid 18-3224

Ve� više od desetlje�a In-stitut za boje “Pantone Color” utje�e na odabir boje sezone, uklju�uju�i trendove u svije-tu mode, ure�enju interijera, industrijskog dizajna, pakira-nja proizvoda i smjernice za likovno oblikovanje i grafi�ki dizajn. Tako �e 2014. godina biti u znaku boje PANTONE 18-3224 Radiant Orchid, koja je inspirirana bojom cvijeta orhideje. Odabrana je nijansa ljubi�aste boje koja ulijeva po-vjerenje, ali koja istodobno daje i �arobnu toplinu koja privla�i pozornost te poti�e sanjarenje i maštu. Preporu�ena nijansa je izražajna, kreativna i donosi skladnu harmoniju rastera od boje �uksije prema prigušenim tonovima ruži�aste boje. Sim-bolizira radost, ljubav i zdravlje. Radiant Orchid je zabavna i šar-mantna boja. Rado �ete je nositi ili detaljima te boje urediti svoj dom.

Boja godine je šarmantna ljubi�asta boja orhideje

boja godine mo�i �e se izvrsno kombinirati sa sestrinskim ni-jansama lavande, ljubi�aste i ruži�aste boje kod rumenila, ruževa, sjenila i maskara za o�i. Tako�er �e biti sjajan dodatak na noktima. Odlu�ite li unijeti pro-mjene u svoje unutarnje prosto-re, ova prilagodljiva boja omo-gu�it �e vam sjajne kombinacije. Dobro �e se slagati s maslinasto zelenom, tirkiznom, svijetložu-tom bojom. Prostori koji odišu sivom ili bež bojom ve� samo jednim komadom namještaja u Pantone Radiant Orchid nijansi unijet �e u vaš dom ili poslovni prostor nevjerojatnu svježinu i dinamiku. (rr)

U primjeni make upa ova �e boja oživjeti ten i osobi dati osje-�aj zdravlja i energije. Odabrana

Likopen je jedan od ka-rotenoida te pigment topiv u masti koji tijelo ne može sintetizirati. Normalno ga nalazimo u raznom povr-�u, 85% dolazi iz raj�ice i proizvoda raj�ice. Likopen je snažan antioksidans koji može prevenireti nastajanje karcinoma, sr�anih oboljenja te bolesti koje se povezuju s antioksidativnom aktivno-š�u.

Likopen može smanjiti rizik kod kroni�nih bolesti koje nastaju zbog poja�ane aktivnosti slobodnih radi-kala na tkivima, s time da ima oko �etiri puta ve�i an-tioksidacijski potencijal od beta-karotena.

Karcinomi su bolest koja je odre�ena mnogim �aktori-ma, a prehrana je zasigurno jedan od važnijih �aktora u nastanku karcinoma.

Antioksidativni e�ekt likopena je vrlo jak te se smatra najja�im od karote-noida u zaštiti oksidativne štete nastale utjecajem slo-bodnih radikala na stanici te

mogu�eg razvoja karcinoma, a istovremeno smanjuje ok-sidativnu štetu kolesterola te prevenciju nastanka ate-roskleroze.

Hrana bogata likope-nom je siromašna zasi�enim mastima i kolesterolom, a bogata prehrambenim vlaknima, što umanjuje mogu�nost razvoja sr�anih bolesti. Znanstvenici su ana-lizirali tipove hrane, metode kulinarske obrade i druge relacije važne za procjenu u�inkovitosti likopena, pa su došli do zanimljivih ot-kri�a. Za njegovo otapanje potrebna je masna kompo-nenta pa ga je najbolje uzi-mati s "dobrim mastima" jer tada je apsorpcija likopena maksimalna.

Osim raj�ice, likopen sadrže i lubenica, ruži�asti grejp i guava.

Likopen najviše nalazi-mo u jetri, plu�ima, prostati, debelom crijevu, tkivna kon-centracija mu je ve�a nego ostalim karotenoidima. Po-sebno je snažan u prevenciji karcinoma prostate.


ESPRESSO by

Ljudi smo. I kao ljudska bi�a �esto puta se bojimo

nepoznatog. Pa smo najviše i naj�eš�e privrženi pozna-tim stvarima, situacijama i okruženjima. Pridržavamo se svojih uobi�ajenih navi-ka, svog naslonja�a u kojem nave�er �itamo ili gledamo omiljenu TV seriju ili film, svog sjedala na �akultetskim predavanjma, svoje strane postelje, svog... A sve to u nekom nastojanju da sebi pružimo osje�aj nadzora i sigurnosti. Strah od nepo-znatog jedan je od najve�ih ljudskih strahova. Nismo mali broj puta pro�iotali ili

�uli preporuku kako treba samo u�initi ono �ega se bo-jimo i strah �e nestati. Mož-da ste se i vi ve� uplašili pri iš�itavanju i sricanju naslova ovotjednog ispijanja expre-sso kavice? He, he...

Ne znamo što nas o�eku-je u budu�nosti jer sve

juri neslu�enom brzinom. Komunikacija se hiljadama godina razvija polako kroz pismo, govor, pjesmu..., da-nas neslu�enu brzinu komu-nikacije donosi tehnološki razvoj. Nije tako davno kad smo ponajviše poštanskom uslugom slali poslovne po-nude. Nakon toga stigao je

tele�aks, pa ra�unala, e-po-šta, newsletter, web, portali, društvene mreže, pametni tele�oni, odjevna ra�unala..., disketa, zip, hard disk, stick...Ve� u ovom trenutku dok se ispisuju ova slova tamo neg-dje u Silicijskoj dolini velik broj visokoobrazovanih in-ženjera, inovatora i ulaga�a u razvoj novih proizvoda osmišljavaju nove patente i proizvode koji �e nas odvesti do novih razina komunicira-nja i “tkozna�egajošsvene”.

A mi sami, kad na�emo vrijeme samo za sebe i

sretnemo se sa svojim mi-slima, postajemo nezasitni

ždera�i vlastitih bojazni zbog nesigurne budu�nosti. Gotovo dolazimo u situaci-ju da se prejedamo vlastitih nedoumica, strahova i neiz-vjesnosti koju nam donosi svakodnevni život. A mož-da je samo potrebno da nas netko malo pogura..., kao što je to napisao David McNally u prekrasnoj knjizi “�ak i orlove treba pogurnuti”. Upoznajte se i vi s glavnim akterima te pri�e.

“Majka orlica nježno mami svoje mlade

prema rubu gnijezda, ka-ko bi uistinu postali orlovi. Poznato je da orlovi grade

Zima bez zimskog sna

�ak i orlove treba pogurnuti gnijezda visoko na golim vr-letima. Znaju�i da ispod ne-ma ni�ega, osim zraka, što bi moglo podržati krila njenje djece, majka orlica drhtala je u o�ekivanju da svako od njih nau�i letjeti. Zašto radost leta mora zapo�eti strahom od pada? pitala se. Ali znala je da, ne otkriju li i razviju svoja krila, za njezinu djecu život ne�e imati svrhe. Ne nau�e li se vinuti u visine, ne�e ra-zumjeti kakva je to sre�a biti orao. I zato ih je pogurnula. I poletjeli su.”

Stoga ponovno kad vas po�ne obuzimati strah od

nepoznatog, strah od budu�-nosti, prisjetite se ovih mla-dih orli�a. Ponekad nas mora netko poput majke orlice iz-gurati iz sigurnosti gnijezda.

Ponekad možemo samo do�i do zaklju�ka i odluke da je potrebno napraviti taj “bungee jumping” skok u život i pokrenuti se. Odlu-�iti se za promjenu radnog mjesta, pokrenuti vlastitu poduzetni�ku ideju, iza�i iz loše veze ili braka, živo-ta, okruniti dugogodišnju vezu bra�nim savezom, od-lu�iti se na “dijetu” života... Kad to u�inimo, gotovo svi �emo imati priliku osjetiti vjetar pod svojim krilima. Takav “prisilan let” ostavit �e trajan utisak, za razliku od sanjarenja i snova koji s vremenom na javi blijede i gube svoju žestinu i smi-sao. Let orlova trajan je kao otisak ruke u betonu. Poletite!

Neubi�ajeno je to-plo u cijeloj Hrvatskoj. A prema meteorološ-kim najavama, tako �e biti i sljede�ih dana. Gotovo u isto vrijeme prošle smo zime hvatali lopate i �istili snijeg na svim stranama. A sad nam je prolje�e ve� u sije�nju zakucalo na sva vrata. Takvo vrije-me pogoduje i namet-nicima koji tako�er u normalnim prirodnim okolnostima “zadrije-maju” zimi. Kako još do sada nije bilo nižih

temperatura, ni krpelji, buhe i ostali nametnici nisu imali priliku uto-nuti u pravi zimski san. Stoga �e ove godine i oni ranije “krenuti u akciju”. Stoga ve� sada pripazite pri izlascima u prirodu, a od krpelja zaštitite i ku�ne ljubim-ce. Na �akove�ku špicu slobodno krenite i uži-vajte u šetnji, susreti-ma s dragim osobama i prijateljima. Nemojte doma spavati. Zima bez zimskog sna �eka na vas.


Savjeti o zdravlju

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psihologPiše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

Neurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinović

specijalista neurolog,

psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: [email protected]

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu�ari�

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Oftamološka ordinacijadr. spec. oft. Spomenka Muha

PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00

Radno vrijeme:

Misli da je tata živ Svi želimo biti sretni... Sami s ovisnoš�uJedno od temeljnih pitanja ko-

ja se provla�e kroz povijest ljudskog roda je kako bi� sretan, što nas �ini zadovoljnima i daje nam osje�aj smi-sla i ispunjenosti, kako postižemo unutarnji mir i spokoj. Svatko od nas želi bi� sretan i ima neke na�ine da to pos� gne. Roditeljima je najvažnije da im djeca budu sretna i �ine sve što sa-mi znaju i mogu da bi ih usre�ili. Ljudi koje volimo usre�uju nas i želimo da oni budu sretni. U vremenu u kojem živimo postoji svojevrsna opsjednu-tost pravom na sretan i ispunjen život. A ipak nitko ne može to�no odredi� što je to sre�a i koji su njeni «nužni sastojci». Pitanje sre�e kao uostalom i sva druga suš� nska pitanja tradici-onalno su se prou�avala u svim � lo-zofskim i religijskim sustavima, da bi krajem dvadesetog stolje�a to postalo temeljnim pitanjem na koje pokušava odgovori� jedna nova psihologijska škola poznata pod nazivom «pozi� v-na psihologija». Taj novi smjer vu�e korijene iz humanis� �ke psihologije i bavi se znanstvenim istraživanjem op� malnog ljudskog funkcioniranja. Pozi� vna psihologija nema veze sa po-plavom psihologiziranja kojoj smo da-nas izloženi sa svih strana, uglavnom od strane nepsihologa. Svima onima koji ne vole «self help» literaturu i sli�ne trendove koji nas preplavljuju moram odmah skrenuti pažnju da mi akademski psiholozi ponajmanje pišemo takve priru�nike za sre�u i samoostvarenje kojih su danas pune police knjižara, samoposluživanja ili kioska. Osobno imam neku dozu aver-zije prema ve�ini te literature koju su sro�ile (ameri�ke) ku�anice koje su se-be pronašle nakon poha�anja nekih duhovnih vježbi, teške boles� ili razvo-da braka, a ne fasciniraju me ni recep�

PITANJE: Prije godinu da-na moj muž poginuo je u avion-skoj nesre�i. Moj sin, koji ima devet godina, još uvijek misli da je tata živ. On se s tom �inje-nicom ne želi pomiriti. Ukoliko s njim pokušam o tome razgo-varati, postane nervozan i sr-dit. Ne znam što mi je �initi...

ODGOVOR: Smrt jednog ili oba roditelja za dijete je veliki gubitak i ono se na neki na�in od te spoznaje, da više roditelja nema, brani. Negacija smrti je jedan od na�ina obrane pa se dijete, odnosno vaš sin ponaša kao da je otac još živ. Na taj na�in je djetetu odnosno vašem sinu onemogu�en proces žalovanja, što u svakom slu�aju nije dobro. Moj savjet je da i dalje s djetetom o tome razgovarate unato� tome što se on ljuti. Vi jednostavno mo-rate na tome inzistirati, jer dijete se ne�e pomiriti s �injenicom da ga je njegov otac “napustio”. Radite na tome da ga vra�ate na sje�anja na oca što �e mu pomo�i da se njegova bol postupno uma-

Razli�iti su razlozi pijenja alkoholnih pi�a. Neki piju jer im alkohol poboljšava raspo-loženje, drugi ga koriste kao bijeg iz odre�ene nepovoljne životne situacije s kojom se ne znaju druga�ije nositi. Usa-mljena osoba misli da �e uz alkohol biti manje usamljena. Ovisnici piju zbog razvijene ovisnosti. Mnogima je pijenje stil života.

I navike pijenja se razli-kuju od osobe do osobe. Neki konzumenti alkohola vole popiti u društvu, dok drugi biraju pijenje u samo�i, iza zatvorenih vrata.

Ima nešto zajedni�ko kod onih pilaca koji se ne umiju uklopiti u društvo, kod onih koji su sramežljivi, i onih koji pate zbog nedostatka prija-telja. Alkohol konzumiraju s namjerom da budu slobodni u ponašanju kako bi se pri-bližili drugima. Alkohol im daje polet. Postaju otvoreni i razgovorljivi pa se više ne osje�aju otu�eno. A �estim konzumiranjem alkohola u te svrhe - boljeg uklapanja me-�u druge - razviju ovisnost. U vrijeme kad to shvate, ve� su u problemu.

Ali, vrlo se �esto dešava obrnuto: upravo zbog alko-hola osoba postaje usamlje-na i izolirana od drugih ljudi. Ovisnost o alkoholu zapravo jest put u samo�u. Alkohol i društvenu osobu pretvara u samotnjaka. Alkohol mu je oduzeo sve važno u životu, sve vrijednosti: od samopo-štovanja i dostojanstva, do druženja s drugima koji ga izbjegavaju zbog njegovog neprimjerenog ponašanja.

A i sm ovisnik tada bira samo�u.

Zbog svojih alkoholnih problema osje�a se druga�i-jim, neprilago�enim. Odabire druga�iji stil življenja i dru-ga�ije navike.

Dodatno, uvi�aju�i svoje probleme, ne usudi se drugi-ma pogledati u o�i. Osje�aj srama i nelagode zbog toga što je alkoholi�ar, poti�u ga da se sklanja od ostatka svi-jeta. Obitelj, prijatelje i druge bliske osobe gura dalje od se-be, pa mu je u kona�nici jedini prijatelj: cuga.

I tako alkoholi�ar po�i-nje bolnu samo�u. Ima niz negativnih emocija, doživljaj odsje�enosti od drugih, tugu zbog samo�e, osje�aj tmur-nosti i isklju�enosti. Obzirom teško trpi samo�u, utjehu tra-ži u �aši. Alkohol se pojavljuje kao lako dostupno sredstvo (iako naravno najštetnije) kojem se može obratiti da smanji svoju emocionalnu bol. Stanje opijenosti može pridonijeti lažnom osje�aju pripadanja nekom društvu,

i više se ne osje�a usamljeno. S vremenom, ovisnik traži “društvo” i razbibrigu u osje-�aju opijenosti. Otkriva da je alkohol krasno rješenje za podnošenje boli izolacije. Pa tako alkohol postaje suput-nik.

Situacija eventualnog otrežnjenja pak donosi još ja�i udarac i bol: susret s realite-tom. Otklanjanje boli putem opijanja se �ini jednostavnim. Ovisnik i dalje pije jer je, kao trijezan, i dalje usamljen i ne-sretan. Neizbježno, po�inje razvijati odnos s alkoholom. Alkohol postaje neka vrsta prijatelja - olakšava nape-tost, pomaže mu nositi se s neugodnostima ili lošim si-tuacijama.

Kad se ovisnik usamljuje, niz je nepovoljnih �imbeni-ka:

- Dubina ovisnosti može pro�i neopaženo od drugih ljudi, što zna�i da ne�e biti nikoga da ga potakne na lije-�enje, da prestane piti.

- Ovisnik ostaje pri pori-canju problema jer nema ni-koga da mu se suprotstavi.

- Ina�e je jedan od o�itih znakova ovisnosti raspad me�uljudskih odnosa. Usa-mljeni alkoholi�ar ne�e pri-mjetiti ovaj dokaz problema ovisnosti, jer ionako se nema s kim sukobljavati.

- Stanje opijenosti pove-�ava šanse za nesre�e: osoba može biti ozlije�ena (pad ili sl.), a kako nema kontakte s vanjskim svijetom jer je izoli-rana, teže joj se pruži pomo�.

- Pri odvikavanju od alko-hola ovisnik je sam, što može biti prevelik teret.

Nije nemogu�e sm kre-nuti u oporavak, ali to je teži put. Korisno je imati oslonac najbližih u trenucima kriza. Korisno je udružiti se s oni-ma koji su tako�er u procesu oporavka, što pruža priliku za udruživanjem informacija, za u�enje postizanja uspjeha i nošenja s neuspjesima. Glav-na prednost zajedni�kog i su-radnog lije�enja uz podršku jest što daje pojedincu priliku da razvije nove vještine suo-�avanja sa svakodnevnim izazovima života.

A kad se stvari po�nu mi-jenjati, ovisnik više nije usa-mljen. Mogu�e je opet pripa-dati svijetu. Mnogi i jesu.

koje nude uspješni treneri kojekakvih cer� � ciranih proizvoda za mentalno zdravlje. Zato bih vam preporu�ila da kod kupovanja takve literature ne na-sjedate na bombas� �ne naslove koji vrište sa polica da ih kupite i obavezno potražite podatak o autoru koji bi po struci trebao bi� psiholog ili psihijatar, ostalima previše ne vjerujte �ak ni kad su završili ne znam kakve edukacije. Nakon ovog (o�ajni�kog) pokušaja da malo zaštitim svoju profesiju, valja re�i da ima, naravno da ima dobre li-terature, samo se držite gornje upute. Ako vam se knjiga koju uzmete u�ini dosadna, slobodno je odbacite, niste vi krivi što je autor prestru�an i pre-težak, traže�i dalje na�i �ete i me�u psiholozima i psihijatrima one koji pi-šu zanimljivo i razumljivo. Nikoga ne želim reklamira� , vama prepuštam izazov pretraživanja i pronalaženja, pa �e i �itala�ko zadovoljstvo, da ne kažem sre�a, bi� � m ve�a. Sre�u �ine male stvari, jedna je od mudros� koju ste ve� spoznali, i ni�im je ne možemo kupi� . Stara poslovica kaže da je svat-ko sam kova� svoje sre�e. Mi koji se stvarno bavimo duševnim zdravljem ne prodajemo recepte za sre�u, ali smo vaši diskretni savjetnici na putu da je ostvarite...

njuje. To mogu biti osim uobi�a-jenih razgovora u svezi s time i sje�anja na zajedni�ke trenutke koji su bili lijepi, zajedni�ke slike, eventualne snimke, na razne us-pomene, što �e mu omogu�iti da osjeti bliskost prema ocu i isto-vremeno stekne snagu da izdrži odvajanje i da po�ne žalovati. U samom procesu žalovanja poma-lo �e prihva�ati �injenicu da oca više nema ali da �e mu uspomena i ljubav prema ocu ostati za cijeli život. Ukoliko na ovaj na�in ne uspijete, onda bi bilo najbolje da potražite pomo� stru�ne osobe.


ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Piše dr. med. Damir Mamuzi�

PUT �AJA

Legendarni listići za titanski organizam – zeleni čaj Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik

du�ana “�oko�aj” �akovec

Onaj pravi, to je on, kralj svih �ajeva i uvaraka, njego-vo veli�anstvo zeleni �aj. Pri-�a o �aju zapo�ela je legen-dom o �aju i kineskom caru Shen Nangu o �emu smo ve� pisali. Ovaj put uvodimo vas u pri�u o pravoj vrsti �aja nastalom od biljke Camellie sinensis od koje se spravlja raznobojni �aj, onaj zeleni, bijeli i crni, a razlikuje ih na-�in branja i obrade o kojoj ovise i brojni faktori na sa-držaj magi�nog listi�a �aja.

Zeleni �aj se za razliku od bijelog ili crnog koji se prepuštaju fermentaciji, a o �emu �emo još pri�ati u ne-koj drugoj pri�i, prema kine-skoj tradiciji prži u tavi �ime se spre�avaju oksidativne promjene u liš�u. Nakon ter-mi�ke obrade listovi zelenog �aja se prešaju i umotavaju u karakteristi�ne oblike odre�enih veli�ina koje ga tako�er odre�uju kao svoj-stvenu vrstu.

U zelenom �aju sadržano je preko tri stotine poznatih spojeva od kojih je najpozna-tiji kofein, a tu su još �lavo-noidi, vitamini B skupine, askorbinska kiselina, eteri�-no ulje, proteini, kloro�il, or-ganske kiseline, teanin kao jedna od najzna�ajnijih ami-nokiselina, vitamin C, krom, magnezij, cink i selen.

Zeleni �aj najbolji je pri-rodni antioksidans, a tu mo� pruža mu oko 50 – 100 mg kofeina i 300-400 mg poli-fenola sadržanih u jednoj šalici �aja.

Antioksidativni u�inak povoljno djeluje na zdravlje pa tako utje�e na pove�anje

�aj zbog aminokiseline L-te-anina pove�ava sposobnost u�enja, poboljšava koncen-traciju, smiruje živce, sni-žava krvni tlak, ublažava simptome PMS-a, a �ak je dokazano da zeleni �aj za razliku od kave ima stimu-lativni u�inak duljeg vijeka trajanja. Osim toga zeleni �aj pove�ava sagorijevanje masti, regulira metabolizam

aktivnosti enzima i detoksi-kacijske procese u tankom crijevu, jetri i plu�ima, spre-�ava djelovanje enzima uro-kinaze koji hrani kanceroge-ne stanice u organizmu te je time u�inkovita prevencija u pojavi kancerogenih stani-ca, pomaže zaustavljanje na-stanka nitrozamina, poseb-no ako se konzumira uz jelo. Znanstvenim istraživanjima

došlo se do zaklju�ka da ze-leni �aj pomaže u prevenciji karcinoma plu�a, gastroin-testinalnog trakta te onih koji ovise o estrogenima, kao što su karcinomi dojke. Isto tako zeleni �aj povoljno djeluje na aterosklerozu, vi-soki kolesterol, pomaže kod Crohnove bolesti, visokih triglicerida te ja�a imunitet cjelog organizma.

Novija znanstvena istra-živanja pokazuju da zeleni

i tako pomaže kod mršavlje-nja, pomaže pri snižavanju kolesterola i kod dijabetesa, smanjuje stres, štiti zube i tijelo od štetnih UV zraka i virusnih infekcija.

Zeleni �aj najviše se pije u Kini i Japanu, gdje je i stopa kancerogenih oboljenja naj-niža, a životni vijek najdu-lji, Indiji, nekim dijelovima Afrike, dok se u ostatku svi-jeta biljka Camellia sinensis naj�eš�e pije kao crni �aj. Ja-

panska istraživanja pokaza-la su da osobe koje redovito konzumiraju ve�e koli�ine zelenog �aja žive 4,5 godina dulje.

Kao sa svime i sa zelenim �ajem valja biti umjeren jer pod negativne u�inke zele-nog �aja znanstvenici pripi-suju jedino preveliku koli�i-nu kofeina koja ima prejako djelovanje na živ�ani sustav te stoga može pobuditi ank-sioznost i nesanicu, naro�ito ako se dnevno konzumira više od dvije šalice �aja, što je potrebno kako bi �aj imao svoj u�inak. Osobama koje uzimaju koagulante, pate od nesanice, visokog tlaka, as-tme i sr�anih problema prije konzumacije ve�ih koli�ina, više od dvije šalice dnevno, preporu�ljivo je savjetovati se s lije�nikom.

Evolucija gastronomije zeleni �aj je osim kvalitet-nog zdravog napitka titan-ske mo�i uklju�ila i u razne specijalitete poput keksa i kola�a.

Najviše u�inka zeleni �aj ima pripremljen na ispra-van na�in, tako da jednu �ajnu žli�icu �aja prelijemo sa dva decilitra zakuhane vode, ohla�ene na 70 stup-njeva celzijevih, ostavitmo da odstoji izme�u dvije i pet minuta, procijedimo i pijemo nezasla�en jer u suprotnom nema toliku ljekovitu mo�.

Zeleni �aj stanovnik je i brojnih �ajnih mješavina sa svih strana svijeta koje možete na�i u svom �oko-�aju, od onih iz srca Afrike, preko Indije i Japana pa sve do zemlje njegova ro�enja, Kine. Zato ne ustru�avajte se pobrinuti za svoju dnevnu dozu titanskog napitka koji �uva zdravlje organizma od svih zala.

Kao u ve�ini slu�ajeva potreban je kompletan gine-kološki pregled da bi se usta-novila prava dijagnoza i dala prava terapija. Kod vas se radi vjerojatno o nepravilnom radu jajnika. Rad jajnika kontroli-raju odre�eni centri u mozgu, a na njih utje�u mnogi vanjski faktori, a naj�eš�e stres a i ra-zna emocionalna stanja. Jajnici su i endokrine žlijezde jer lu�e svoje hormone, koji pak kon-troliraju menstruacijski ciklus. Druge endokrine žlijezde utje-�u isto na rad jajnika a posebno štitna žlijezda.

Kod vas u nepravilnim ciklusima vjerojatno je bilo problema s ovulacijom,tj. ili je nije u tom ciklusu bilo,ili je došla preslabo ili prekasno. Posljedica toga je potpuni ne-dostatak žutog tijela ili slabost žutog tijela. Znamo da žuto ti-jelo lu�i hormon progesteron koji ima važnu zada�u u drugoj fazi menstruacijskog ciklusa, nakon ovulacije. Sluznica ma-ternice koja je pod utjecajem hormona jajnika-estrogena zadebljana,ostaje zadebljana i tvrda, jer nedostaje progeste-

ron koji ju nešto snizi i smekša i tako priprema za trudno�u ili za normalnu menstruaciju. Ta-kva tvrda i zadebljana ne mo-že se pravovremeno odbaciti kao normalna menstruacija, pa menstruacija izostane. Na-kon dužeg ili kra�eg vremena ipak se odbacuje jer po�inje odumirati,nekrotizirati, no to nije više normalna menstrua-cija nego patološko krvarenje. Takva krvarenja mogu biti vr-lo neugodna i duga, ponekad je potrebno u�initi kiretažu-„�iš�enje“ da bi se krvarenje zaustavilo. Mogu�a je i hor-monska terapija tzv.hormon-ska kiretaža. Sve te opisane smetnje mogu se ponavljati pa je potrebno uvesti preventiv-nu, hormonsku terapiju. Oblik i dužina takvih terapija ovisi o želji i potrebi svake pacijenti-ce, pa je prema tome razli�ita. Potreban je i iscrpan razgovor s pacijenticom, kako bi razu-mjela što joj se doga�a i kako bi pravilno uzimala propisanu terapiju. Ukoliko se nepravilna krvarenja ne lije�e može do�i do teške anemije-slabokrv-nosti.

Nepravilna krvarenja


www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

proizvo�a� koli�ina udio, %1 Kia 125 20,66%2 Volkswagen 90 14,88%3 Hyundai 66 10,91%4 Škoda 32 5,29%5 Opel 30 4,96%6 Renault 29 4,79%7 Seat 29 4,79%8 Honda 24 3,97%9 Peugeot 24 3,97%10 Chevrolet 20 3,31%11 Toyota 17 2,81%12 Dacia 16 2,64%13 Ford 16 2,64%14 Citroen 15 2,48%15 Mazda 13 2,15%16 Nissan 13 2,15%17 BMW 12 1,98%18 Audi 11 1,82%19 Mercedes 7 1,16%20 Fiat 5 0,83%21 Alfa Romeo 3 0,50%22 Land Rover 3 0,50%23 Lada 1 0,17%24 Mini 1 0,17%25 Mitsubishi 1 0,17%26 Suzuki 1 0,17%27 Volvo 1 0,17%UKUPNO 605 100%

Prodaja novih automobila u me�imurskoj županiji u

2013.

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

18. siječnja 1919.

je Londonu utemeljen Bentley Motors. 1931. Bentley postaje vlasništvo Rolls Roycea te od tada nastaje sli�nst ovih auto-mobila.

Kupac jednog od na-vedenih modela marke Citroën, može tvrtki Ci-troën ustupiti na recikli-ranje i uništavanje svoje staro vozilo za koje �e mu Citroën odobriti popust na novom vozilu u izno-su do 15.000 kn, ovisno o kojem se modelu radi. Dotrajala vozila �e se reciklirati u suradnji s tvrtkom C.I.O.S., specija-liziranoj za zbrinjavanje otpada. Citroën �e dio novca od otkupa starih vozila uložiti u pove�anje sigurnosti na hrvatskim prometnicama, tako što �e donirati odre�eni broj reflektiraju�ih svjetala (ma�je o�i) prvaši�ima. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C-El-ysée iznosi 15.000 kn, a u akciji je Citroën C-Elysée dostupan ve� od 79.900 kn. Popust uz otkup sta-rog vozila na Citroën C3 Picasso iznosi 10.000 kn, a u akciji je Citroën C3 Picasso dostupan ve� od 99.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Ci-troën C3 iznosi do 6.000 kn, a u akciji je Citroën C3 dostupan ve� od 69.900 kn. Popust uz otkup sta-rog vozila na Citroën C4 iznosi do 5.000 kn, a u akciji je Citroën C4 dostu-pan ve� od 94.900 kn.

Cilj prodajne akcije Citroën „Reciklirajte i

Citroën prodajna akc“Reciklirajte i profitir

Citroën organizira veliku akciju otkupa dotrajalih vozila svih marki. Ta vozila ne�e biti vra�ena u prodaju, ve� �e biti reciklirana. Time �e se utjecati na pomla�ivanje voznog parka u Hrvatskoj, na sigurnost u prometu i pozitivno djelovati na o�uvanje okoliša, s obzirom na �injenicu da nova vozila Citroën imaju iznimno nisku emisiju CO2. U prodajnoj akciji su novi Citroën C-Elysée, C3, C3 Picasso i C4. Akcija traje od 13. sije�nja do 15. ožujka 2014. godine

Profitirajte“ je ukloniti sa hrvatskih cesta odre-�en broj starih vozila koja �e biti zamijenje-

na novima. Otkupljuju se dotrajala vozila svih marki (bez obzira na to o kojem se starom vozi-

lu radi), njegovoj realnoj vrijednosti i stanju, bilo da su registrirana ili ne, za koja kupac novog vo-

Mazda Motor Corporati-on objavila je da je u utorak, 7. sije�nja 2014. zapo�ela s proizvodnjom u novoj tvornici u Meksiku. Tvornica, nazvana Mazda de Mexico Vehicle Ope-

ra� on (MMVO), izgra�ena je u Salamanci u saveznoj državi Gu-anajuato, a prvi model koji sišao s proizvodne trake je Mazda3 sedan namijenjena tržištu SAD-a. Otkako je ušla na meksi�ko

Peugeot 2008 uz �etverogodišnje jamstvo, besplatni kasko i posebni uvjeti financiranja

Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih kon-cesionara pripremili su posebno atraktivnu po-nudu za crossover 2008, u sklopu koje kupcima poklanjaju besplatno jednogodišnje kasko osi-guranje i ukupno jamstvo u trajanju od 4 godine ili do 80.000 km. Besplatno kasko osiguranje i �etve-rogodišnje jamstvo kupci ostvaruju bez obzira na na�in pla�anja. Prilikom kupnje vozila na kredit, dodatna pogodnost je fiksna kamatna stopa od 5,99%, a kod kupnje na le-asing nudi se mogu�nost pla�anja pola kupopro-dajne vrijednosti vozila odmah a pola nakon go-dinu dana i to sve uz 0% kamate. Iste pogodnosti kupci mogu ostvariti i za nabavku drugih Peugeot modela: novi 308, Partner Tepee i 508, kod kojeg ukupno jamstvo traje 4 godine ili do 100.000 km. Akcija traje do 31. sije�nja 2014. godine.

Toyota Motor Europe (TME) je objavila rezulta-te prodaje u 2013. godini, koji iznose 847.540 Toyota i Lexus vozila, što je porast za 9.569 vozila u odnosu na 2012. godinu. Hibridni modeli obje marke nastavi-li su izvanrednu prodaju, s porastom od 43% u odnosu na 2012. godinu, podižu�i tržišni udio Toyote na 4,7% u 2013. (+0,2% vs 2012.) Prodaja Toyota vozila po-ve�ana je na 804.259 vozila, dok je prodaja Lexus vozi-la tijekom godine dosegla 43.281 vozila.

Toyota je lider u proi-zvodnji i prodaji hibridnih vozila u Europi. Prodaja Toyota i Lexus hibridnih vozila u Europi u 2013. go-dini dostigla je rekord svih

Rekordna prodaja hibrida podigla tržišni udio Toyote u Europi

vremena, u ukupnom izno-su od 156.863 vozila, što je 43% više u odnosu na prethodnu godinu. Hibridni modeli sada �ine blizu peti-ne ukupne prodaje Toyote u Europi. U zapadnoj Euro-pi ( 1 ) 0,28% svih Toyota i Lexus prodanih vozila su hi-

bridni modeli. Proizvodnja hibridnih vozila za Toyotu u Europi udvostru�ila se do rekordnih 116.383 vozila proizvedenih u pogonima u Francuskoj (Yaris Hybrid) i Velikoj Britaniji (Auris Hybrid i Auris Hybrid Tou-ring Sports).

Mazda pokrenula proizvodnju Mazda pokrenula proizvodnu novoj tvornici u Meksikuu novoj tvornici u Meksiku

tržište 2005. godine, Mazda je ovdje prodala približno 180.000 vozila. Marka je vrlo cijenjena i u 2013. je zabilježila rekordnu pro-


tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorijaSVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU

B kategorija ve� od 5 699,00 kn

cija rajte”

zila može dokazati (pro-metnom dozvolom) da je u njegovom vlasništvu najmanje 3 mjeseca. Vo-zila se „otkupljuju“ kod svih ovlaštenih distribu-tera novih vozila Citroën u Hrvatskoj.

Budu�i da stari i ne-ispravan vozni park predstavlja dodatnu opa-snost za sve sudionike u prometu, ovom akcijom Citroën Hrvatska poti�e

sigurnost u prometu, jer je novo i ispravno vozilo klju�an �imbenik sigur-nosti svih sudionika u prometu; kako voza�a, tako i pješaka, a prije svega djece. Partneri prodajne Citroën akcije „Reciklirajte i profitiraj-te“ su: C.I.O.S., Energetski institut Hrvoje Požar, Fa-kultet Prometnih znano-sti te Hrvatski Autoklub (HAK).

Najnovija generacija Mazde3, najuspješnijeg Mazdinog modela posljednjih 10-ak godina, �ini se da je ukuse i ape� te hrvatskih ku-paca pogodila 'u sridu'. Od kada je krajem listopada 2013. po�ela prodaja, nova Mazda3 pronašla je više od 170 kupaca, s � m da �e mnogi od njih svoje automobile mora� pri�eka� sve do svibnja. Visok interes i broj novih ugovo-ra potakli su Mazda Motor Cro-a� a da potraži dodatne koli�ine nove Mazde3, no s obzirom na vrlo dobru prodaju u cijeloj Eu-ropi, mogu�e je da �e se rokovi isporuke i produži� . Dobra pro-daja Mazde3, uz i dalje vrlo dobar interes za Mazdom6 i Mazdom CX-5, koje u svojim segmen� ma

Mazda3 uspješnija od o�ekivanja

tako�er drže visoku 4., odnosno 5. poziciju, pomogle su Mazdi kao marki da u prosincu 2013. ostvari 79 registracija (uz 4,4% tržišnog udjela), što je gotovo �e� ri puta više nego u prosincu 2012., kada je u Hrvatskoj registrirana tek 21

Mazda. Zahvaljuju�i pove�anju prodaje u posljednjem kvartalu 2013., Mazda se uvrstila me�u rijetke marke koje su u odnosu na 2012. pove�ale i broj registriranih vozila (sa 622 na 670) i tržišni udio (sa 2,0 na 2,4%).

Mazda pokrenula proizvodnju nju u novoj tvornici u Meksiku

daju od 33.000 jedinica. Osim za tržište SAD, MMVO �e proizvo-di� Mazde3 za ostala tržišta Sje-verne i Južne Amerike, kao i za

Europu. Nadalje, Mazda namje-rava oja�a� proizvodni sustav u Meksiku te proširi� proizvodnju i na model Mazda2.


Hyundai Elantra stigla je ovih dana na hrvatsko trž iš te u svom obnov-ljenom, facelift izdanju. Osim atraktivnijeg diza-jna, ova popularna obi-teljska limuzina donosi i ostala poboljš anja. Nova Elantra je dimenzijama 20 mm duž a od prethod-nog modela te ukupna duž ina sada iznosi 4.550 mm, dok je me�uosovin-ski razmak ostao isti. Za 5 mm i 15 mm pove� ani su prednji i straž nji odbojnik za stabilniji, uravnotež en izgled. Novodizajnira-

U prodaji obnovljena Hyundai Elantra

Lansiranjem sustava Sensus Connect Volvo Car grupacija (Volvo automobi-li) predstavlja unaprije�eni sistem zabave i navigacije. Volvo sada svojim kupci-ma nudi istinski umreženo iskustvo vožnje. Servisi te-meljeni na „cloud“ rješenji-ma omogu�avaju voza�u da prona�e i plati parking, ot-krije nove restorane, uživa u omiljenoj glazbi i još mnogo toga. Desetine tisu�a radij-skih postaja mogu se slušati

u prethodno ugrijanom ili ohla�enom automobilu, što omogu�ava aktivacija preko mobilnog telefona. Naviga-cijski sustav nudi ne samo upute do odredišta, nego i uzbudljive Wikipedia infor-macije o podru�ju kroz koje se prolazi, kao i informacije o raspoloživom parkirnom prostoru. Park&Pay je prva na svijetu integrirana teh-nologija za pronalaženje i pla�anje parkinga iz samog automobila. Aplikacija se te-

ni prednji i straž nji od-bojnik, prednja maska, svjetla za maglu i nova LED svjetla Elantri daju dinami� an, hi-tech izgled, zadrž avaju� i još uvijek elegantan, pro�injen di-zajn karakteristi� an za ovaj model.

Putni� ka kabina redi-zajnirane Elantre i dalje nudi iznimnu prostra-nost i udobnost, uz bolje i kvalitetnije materijale. Slijedivš i povratne infor-macije kupaca prethodne generacije, elementi i diza-jn interijera izmijenjeni su

s ciljem poboljš ane iskori-stivosti, tako su primjerice podignuti središ nji otvor za ventilaciju i naslon za ruku izme�u voza� evog i suvoza� evog sjedala.

Elantra facelift do-stupna je s tri paketa opreme, iStart, iLike i iThink, a po� etni paket nudi ABS, ESP, BAS, pred-nje zra� ne jastuke, klima ure�aj, radio CD MP3 sa š est zvu� nika i koman-dama na upravlja� u, put-no ra� unalo, središ nje zaklju� avanje, središ nji naslon za ruke, elektri� no p o d e š a v a n j e p r e d -njih i straž njih stakala, elektri� no podesive i gri-jane vanjske retrovizore i drugo.

Obnovljena Elantra na naš e trž iš te dolazi s ben-zinskim 1.6 MPi motorom snage 132 KS i okretnog momenta 158 Nm , a po� etna cijena je 119.990 kn.

H y u nd a i E l a nt r a globalno je osvojila niz nagrada , uklju� uju� i prestiž ni North Ameri-can Car of the Year 2012, Juž noafri� ki Car of the Ye-ar 2012 i Autobest 2012.

Nova “Cloud” rješenja iz Volva za potpunu povezivost

melji na car2infrastructure komunikaciji i pokazuje no-ve mogu�nosti komunikaci-je automobila s okruženjem. Volvo je jedan od malobroj-nih automobilskih proizvo-�a�a koji strateški investi-raju i sudjeluju u razvoju „cloud“ tehnologija. Sve u svemu, Sensus Connect je tu da voza�u ponudi sve što mu treba i kada treba, od-nosno da voza�ima olakša život i ponudi maksimalno ugodnu vožnju bez kompro-misa po pitanju sigurnosti i udobnosti. Osvježeni Sen-sus Connect sustav bit �e dostupan u svim novim Volvo modelima od svibnja 2014. godine. Vlasnici koji u svojim automobilima ve� posjeduju Sensus Connect mo�i �e osvježiti svoj su-stav.


Toyota je u Detroitu predstavila prvu studiju coupe modela koji nago-vještava smjer dizajniranja budu�ih sportskih automo-bila iz Toyote.

FT-1 je sportski coupe dizajniran kao studija, ko-ja predstavlja što se sve može ostvariti ukoliko bi dizajn sportskih automo-bile pratio želje kupaca željnih iznimnog uzbu�e-nja. Dizajniran je u timu Calty Design Research, Inc. što je Toyotin dizajnerski centar u SAD. Calty team je kanalizirao svoju strast za sportskim automobili-ma u vozilo s Toyotinim naslje�em u sportskog 2000GT, predstavljenog 1967.godine. FT-1 veliki je uspjeh Calty teama, u dizajniranju ultimativnog

Toyota predstavlja FT-1

sportskog vozila, a team je prošle godine proslavio svoj 40. ro�endan.

Izvana FT-1 odiše sna-gom trka�eg vozila, nagla-šene zaobljene linije do-datno privla�e pozornost i nagovještavaju iznimne performanse ostvarene idealnom distribucijom

težine, uz stražnji pogon te optimalnu aerodina-mi�nost.

U FT-1 ostvaren je kla-si�an sportski ‘styling’ kroz liniju komandne plo-�e. Prednja i bo�na stakla direktno su precrtana sa dizajna originalne 2000GT. Interijer FT-1 kreiran je ta-ko da se voza� fokusira na

upravljanje, te iskusi uzbu-�enje vožnje. Nizak položaj sjedenja i upravlja� preuzet iz formule, naglašavaju uži-tak te povezuju voza�a sa sportskim FT-1. Kako bi se osigurala dobra vidljivost u zavojima, stupovi su smje-

PSA Peugeot Citroën danas je europski broj 2 po prodaji hibrid-nih automobila u Europi, s više od 50.000 hibridnih dizelskih vo-zila prodanih od njihovog lansira-nja. Hibridna dizelska tehnologija „HYbrid4“, po prvi put predstavlje-na po�etkom 2012. godine, ugra-�uje se u Peugeot 3008, 508 RXH i Citroën DS5 HYbrid4.

U Europi, jedan od tri Citroëna DS5 i jedan od pet Peugeot 3008 danas se prodaju s hibridnim di-zelskim pogonom. Tehnologija HYbrid4 kombinira dizelski 2.0 HDi motor od 163 KS sprijeda i elektri�ni

motor od 37 KS straga. Zahvaljuju�i tom originalnom spoju, ovi hibri-di nude dinami�ne performanse (200 KS, pogon na sva �e� ri kota�a, gradsku vožnju u potpuno elektri�-nom na�inu rada i funkciju boost prilikom ubrzanja). HYbrid4 tako-�er omogu�ava i vrlo nisku razinu emisije štetnih plinova i potrošnju za 35% nižu od potrošnje dizelskog motora iste snage. Tehnologija HYbrid4 grupacije PSA Peugeot Citroën zna�i i: 300 predanih pa-tenata, 1.500 tehni�ara i inženjera koji su radili na njenom razvoju te inves� ciju od 500 milijuna eura.

PSA Peugeot Citroën prodao 50.000 PSA Peugeot Citroën prodao 50.000 hibridnih dizelskih vozila u Europihibridnih dizelskih vozila u Europi

šteni daleko, a tako�er je olakšano upravljanje i pre-gled instrumenata i mo-nitora pozicioniranih iza upravlja�a, minimiziraju�i pokrete i poglede voza�a prilikom vožnje.


Tehnologija

Bliži se 7. velja�e, dan kada �e zapo�eti 22. Zimska olimpi-jada 2014. Doma�in, So�i u Ru-siji, ugostit �e više od 2.800 na-tjecatelja iz više od 80 zemalja, te oko 12 tisu�a predstavnika medija. Tijekom Igara na pro-gramu �e biti sedam zimskih sportova iz petnaest sportskih grana. Sve što vas zanima o biatlonu, curlingu, hokeju na ledu, sanjkanju, klizanju, ski-janju... mo�i �ete pratiti i na

portalu www.sochi.com, gdje možete pratiti aktualne vije-sti, upoznati se s maskotama (polarni medvjed, zec i snježni leopard), prosurfati o zanimlji-vostima s Olimpijade... Prema nekim predvi�anjima, organi-zacija Zimskih igara u So�iju mogla bi nadmašiti i Kineze u organizaciji Olimpijskih igara koje su održane u Pekingu. Bijeli cirkus potrajat �e sve do 23. velja�e.

Sajam igra�aka Spielwa-renmesse je vode�i svjetski sajam industrije igra�aka. Ove �e se godine održati od 29. sije�nja do 3. velja�e u nje-ma�kom Nürnbergu.Ve� uo�i ovogodišnjeg sajma javnosti su predstavljena opsežna istraživanja i opis igra�aka koje �e uskoro preplaviti tržišta i pojaviti se u našim domovima. Prije svega se isti�e povratak igra�aka na-šeg djetinjstva.Te se igra�ke povezuju s dobrim osje�ajima i pozitivnom nostalgijom.Ti-jekom 2014. godine, upravo �e igra�ke našeg djetinjstva doživjet svoj veliki povratak i procvat bilo u svom orgi-nalnom obliku ili moderni-zirane, ali u retro dizajnu.

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostva-riti - kreirati i ispisati vla-stite 3D proizvode!

3D ili trodimenzional-no printanje na�in je brze izrade �izi�kih predmeta u prostoru i sa sobom donosi još neslu�ene mogu�nosti. Trodimenzionalni ispis, a naro�ito ispis u boji daje inženjerima razvoja i diza-jnerima mogu�nost jasnog uvida u tok postupka dizaj-niranja, mogu�nost isticanja raznih parametara, mogu�-nost lakog i ranog uo�avanja mogu�ih grešaka i njihovog brzog i e�ikasnog ispravlja-nja. Koriste�i se ovim mo-gu�nostima 3D-printera, znatno se skra�uje vrijeme izrade i pove�ava razina kvaliteta modela i prototi-pa.

Danas gotovo da nema podru�ja primjene 3D-printera: arhitektura, diza-jn, informatika, edukacija, autoindustrija, aeronautika, metalurgija, modelarstvo, medicina, bio-modeliranje, prehrambena ind., turizam (suveniri) i dr.

Isprintati se, naime, može gotovo sve - od dije-lova za automobil ili bicikla, igra�ki, slatkiša do umjet-nih ljudskih organa, zubnih proteza i zglobova. Sve to mogu�e je u�initi ve� danas, iako složeni biološki procesi još moraju do�ekati završe-tak medicinskih ispitivanja koja primjenu biopisa�a u praksi zasad odga�aju na neodre�eno razdoblje u bu-du�nosti. Gotovo sve ostalo mogu�e je ve� danas. Narav-no, svako podru�je koristi poseban pisa�. Veliki modeli

3D pisa�i – kreatori naše mašte, izvori zdravlja...

TRENDOVI U SVIJETU IGRA�AKA

Retro, techno i mini igra�keTako �e se na policama na�i hula-hop, koturaljke, krede, užad za skakanje i auti�i na navijanje. Potom slijede Tech-Toys ili tehno igra�ke. Digital-ni svijet donijet �e uzbudljive kombinacije igra�aka koje �esto nisu samo za djecu. Sa-jam igra�aka spreman je i za igra�ke koje djecu spemaju za život. U ovu vrstu igra�aka spadaju setovi za vrtlarstvo, šivanje, razne umjetnosti, upoznavanje sa zanimanji-ma i sli�no. Trendovi prepo-ru�uju i grupe igra�aka koje �e biti predstavljene u svojim minijaturnim izdanjima. Koju god vrstu igra�aka roditelji izaberu, ne�e pogriješiti. I ne-ka zajedno s djecom uživaju u igranju.

Spremni za Olimpijske igre u So�iju?

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode!

Izradite makete, uzorke i druge vlastite kreacije najjeftinijim 3D printerom u svojoj klasi!

S ovim 3D pisa�em koji je lak za korištenje svatko može izraziti svoju kreativnost i pretvoriti ideje u stvarnost (npr. igra�ke, šalice, makete, probni uzorci, uzorci za kalupe...). Ovim 3D pisa�em mogu�e je izraditi objekte veli�ine 20 x 20 x 20 cm za što se koristi 3 mm plasti�na ABS ili PLA nit. Kompatibilan sa svim slobodnim RepRap softver-om i firmware-om te je brz i precizan. K8200 isporu�uje se u KIT izvedbi (za sastavljanje), a izra�en je od aluminijskih profila te ga je lako sastaviti. Prednost alu. strukture je u jednostavnosti sastavljanja i raznolikim mogu�nostima proširenja. Isporuka sa grijanim postoljem. Tehni�ki podaci i osobine: Linearni kugli�ni ležaj: 8 i 10mm Tehnologija: FFF (Fused Filament Fabrication) za PLA (Polylactic Acid) i ABS (Acrylonitrile Butadiene Styrene) Opskrba energijom: 12 V / 3 A max. FTDI USB 2.0 serijski Dimenzije ispisnog objekta: 20 x 20 x 20 cm Prosje�na brzina ispisa: 120 mm/s Maksimalna brzina ispisa: 150 do 300 mm/s ( Ovisi o predmetu kojeg želite ispisati) Izlazna mlaznica: 0.5 mm Termi�ki senzor : NTC 100K

Ekstrudirani aluminijski profili: 27.5mm širine Pokret: 4 NEMA 17 kora�ni motori Nom. mehani�ka rezolucija: X i Y: 0.015 mm (najmanji pokret u X i Y smjeru) Z: 0.781 �m ( najmanji pokret u Z-smjeru) Nominalna rezolucija ispisa: Zid (X,Y): 0.5 mm Sloj (Z) : 0.20 - 0.25 mm Software: Repetier Version 0.84 i više www.repetier.com Isporuka sa: PLA – uzorkom, crna, 5m www.k8200.eu

Dostupno u više boja: 1 kolut =1 kg (114-120 m)

Crna ABS Bijela ABS Crna PLA Bijela PLA Crvena PLA Naran�a PLA Plava PLA Transp. PLA Rozna PLA Zelena PLA Žuta PLA Plasti�ne niti - kolut: ABS = 206,10 kn - avans / 229,00 kn - odgoda; PLA = 224,10 kn - avans / 249,00 kn - odgoda

Sve cijene su s uklju�enim porezom. 3D pisa� je KIT verzija (za sastavljanje). Besplatna dostava za Hrvatsku. ___________________________________________________________________________________________________

d.o.o., Uska 1, 40000 �akovec, tel: 040 396 606, fax: 040 396 607, [email protected], www.k8200.eu

DIMENZIJE: Širina 50 cm

Dubina 42 cm Visina 62 cm Težina 9 kg

5.497,00 kn za predra�unsko i gotovinsko pla�anje

5.975,00 kn

za karti�no i odgo�eno pla�anje

traže velike pisa�e strojeve, a njihova cijena ih još �ini ozbiljnom poslovnom inve-sticijom.

Na�in rada. 3D-pisa�i su sistemi s numeri�kim uprav-ljanjem u tri osi: x, y i z. Prvo, naravno, treba imati ra�u-nalo na kojemu je program za detaljno trodimenzional-no projektiranje. Sistemski softver najprije pretvara 3D CAD nacrt u popre�ne pre-sjeke, odnosno tanke slojeve debljine 0,01–0,5 mm, što se bira ovisno o preciznosti ko-ja se želi posti�i. Nakon toga se predmet (model) izra�uje na taj na�in da se u radnom prostoru u programiranim tankim slojevima nanosi specijalni prah, mikronski sitni materijal - plastike ili metalne prašine i u�vrš�uje vezivnim sredstvom koje se nanosi (ispisuje) na prah (sli�no kao ink-jet pisa�). Kada je posao gotov, u spre-mniku umjesto papira s tek-stom �eka vas novo posu�e, nova igra�ka za dijete i sl.

Takav ispis može biti monokromatski ili u bo-ji. Odabirom vrste praha i punjenjem modela razli�i-tim komponentama (u�vr-

š�iva�ima) korisnici mogu kreirati predmete razli�itih svojstava ovisno o tehni�-kim zahtjevima koje model treba zadovoljiti (�vrsto�a, elasti�nost, temperaturna izdržljivost i sl.)

Postoje pisa�i koji sloje-ve ispisuju kapljicama ra-stopljene plastike, a proces je nazvan termoplasti�no ekstrudiranje. Rastaljene kapljice plastike dobivenu neposrednim taljenjem u ekstruderu, formiraju sloj po sloj objekta koji se ispisu-je stvrdnjavaju�i se pomo�u usmjerenog ventilatora.

U prehrambenoj indu-striji pisa�i imaju spremnik npr. s teku�om �okoladom ili tijestom koje polako isti-skuju van.

S vremenom �e 3D pisa�i postati sve brži, precizniji i jeftiniji, a time i pristupa�-niji za široke mase. To je po-dru�je koje �e se tek tehni�-ki razviti i u pitanju je koja godina kada �emo si u ku�i mo�i isprintati predmete koji �e nam u tom trenutku biti neophodni – od �a�kali-ce, torte pa do “štozdenfera“ za automobil. A/D ELEC-TRONIC.


Regionalni TV program

06:38 Najava programa06:40 Mali oglasi06:50 VTV Dnevnik (R)07:15 TV prodaja 07:30 Ku� onica (R) 08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Moja Istra 12:40 Putem EU fondova 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U svjetlu vjere 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in18:40 VTV Dnevnik19:00 Vremenska

prognoza19:05 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 Yoga i pilates za

svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes� 20:05 Popevke i š� kleci21:20 Zajedno21:50 Dokumentarni

program22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska

prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

07:58 Najava programa08:00 VTV Dnevnik (R)08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 20. susre�

hrvatskih folklornih ansambala, 4. dio (R)

09:30 TV prodaja09:45 Iz prošlos� 09:52 Mali oglasi10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes� 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku� onica (R) 16:15 Popevke i š� kleci (R) 17:25 Shi� 17:40 TV Oblo�ec18:10 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

18:40 VTV Dnevnik

19:00 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zagorje je jedno 20:30 S koncertnih

pozornica22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos� 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

07:33 Najava programa07:35 Iz prošlos� 07:45 VTV Dnevnik (R)08:10 Mali oglasi08:25 Kajkavci (R) 09:00 Velike tajne malog

vrta (R) 09:45 TV prodaja10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV Oblo�ec (R) 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 20. susre�

hrvatskih folklornih ansambala, 4. dio (R)

15:15 Dokumentarni program

16:15 Popevke i š� kleci (R)

17:30 Zagorje je jedno (R) 18:00 S koncertnih

pozornica 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši20:45 Shi� 21:00 Ve�er uz � lm22:45 VTV Tjednik (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:33 Najava programa06:35 VTV Tjednik,

informa� vna emisija uz komentar za slušno ošte�ene osobe (R)

07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i š� kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za

svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:45 TV prodaja11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes� 13:30 TV Oblo�ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R)14:35 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe (R)

14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R)16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska


svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska

prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:28 Najava programa06:30 VTV Dnevnik (R)06:55 Mali oglasi07:00 Iz fundusa galerije

Gerama 07:02 Iz fundusa galerije

Gerama 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV PRODAJA08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (r) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog

vrta13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Putem EU fondova14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)16:45 TV prodaja17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni�ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 Yoga i pilates za svaki

dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Zagorje je jedno (R) 22:00 Zastupni�ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:48 Najava programa06:50 VTV Dnevnik (R)07:15 TV prodaja 07:30 Velike tajne malog

vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica10:45 TV prodaja11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Me�imurski narodni

obi�aji (R) 12:15 Boži�ni koncert u

Podbrestu (R) 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni�ki klub (R) 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)16:45 TV prodaja17:00 Okrutna ljubav17:45 TV prodaja 18:00 Global 3000 18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 Yoga i pilates za svaki

dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Dokuteka21:00 Manjinski mozaik21:40 Otvoreno nebo 22:10 Iz fundusa galerije

Gerama (R) 22:13 Iz fundusa galerije

Gerama (R) 22:15 Putem EU fondova (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:28 Najava programa06:30 VTV Dnevnik (R)06:55 Mali oglasi07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Tv prodaja 12:00 20. Susre�

hrvatskih folklornih ansambala

13:00 24 sata vijestI 13:15 TV prodaja 13:30 Fenomen Bruno

Groning, 3. dio 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav17:45 Ku� onica18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska


svaki dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Glazbeni izazov 21:00 VTV Dnevnik 21:25 Vremenska

prognoza21:26 Mali oglasi 21:30 TV Aukcija 23:00 Iz prošlos� 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

08:00 Dje�ja TV09:00 Hrana i vino09:30 Dom 2

10:15 Videostranice15:30 Hrana i vino16:00 Vijes� dana16:10 Podravina i Prigorje17:25 Dje�ja TV18:00 24 sata19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Boži�ni koncert u

Draškovcu21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Veliko pltno 21:50 Baš� na (r) 22:25 Vijes� dana22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)01:15 Erotski program (18)02:15 Videostranice

08:00 Dje�ja TV11:15 Auto – moto nau� ca

(r)12:00 Katoli�ka duhovna

obnova (r) 13:15 Boži�ni koncert u

Draškovcu (r)14:35 Zagrljaj ljepote15:15 G.E.T.Report

15:55 Obzori16:15 Veliko platno16:50 Ju�er, danas, sutra17:00 Dom 2 (r)17:40 Baš� na (r)19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Planet Croa� a 20:35 Me�imurski obi�aji21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Lifestyle22:00 Vijes� dana22:20 TV Jukebox23:00 Zapisano u


08:00 Dje�ja TV11:15 Me�imurski obi�aji

(r)12:05 Baš� na (r)12:45 Zagrljaj ljepote (r)13:30 Sport nedjeljom15:00 Podravina i Prigorje

(r)

16:00 Hrana i vino 17:10 Tjedna kronika17:40 Katoli�ka duhovna

obnova19:00 Tjedna kronika (r)19:30 TV Jukebox20:00 Fio show23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)02:15 Erotski program

(18)03:15 Videostranice

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Lifestyle (r)10:30 Videostranice15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Tjedna kronika (r)16:40 Veliko platno (r)17:25 Dje�ja TV18:00 24 sata18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Sport

ponedjeljkom21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Auto – moto

nau� ca21:50 Vijes� dana22:20 Planet Croa� a (r)23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)01:15 Erotski program

(18)02:15 Videostranice

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Auto – moto nau� ca

(r)10:15 Videostranice15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Sport ponedjeljkom

(r)17:25 Dje�ja Tv18:00 24 sata18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Pove�alo 21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Igrani � lm23:00 Zapisano u


07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program

09:00 Hrana i vino09:30 G.E.T.Report (r)10:30 Videostranice15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Pove�alo (r)17:25 Dje�ja TV18:00 24 sata18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Bujica21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Dom 221:50 G.E.T.Report (r)22:25 Vijes� dana22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u


07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 G.E.T.Report

10:30 Videostranice15:30 Hrrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Bujica (r)17:25 Dje�ja TV 18:00 24 sata18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Poravina i Prigorje21:30 Veliko platno (r)21:00 Zagrljaj ljepote (r)22:00 Vijes� dana22:25 TV Jukebox 23:00 Zapisano u


PETAK, 17.01.

PETAK, 17.01.

SUBOTA, 18.01.

SUBOTA, 18.01.

NEDJELJA, 19.01.

NEDJELJA, 19.01.

PONEDJELJAK, 20.01.

PONEDJELJAK, 20.01.

UTORAK, 21.01.

UTORAK, 21.01.

SRIJEDA, 22.01.

SRIJEDA, 22.01.

�ETVRTAK, 23.01.

�ETVRTAK, 23.01.

FORMULA 13

1 Say Something A GREAT BIG WORLD FT. CHRISTINA AGUILERA 2 Losing Sleep JOHN NEWMAN 3 I’d Rather Be High DAVID BOWIE 4 Team LORDE 5 Temple KINGS OF LEON 6 Bullet FRANZ FERDINAND 7 Afterlife ARCADE FIRE 8 Instant Crush DAFT PUNK FT. JULI-AN CASABLANCAS 9 Ordinary Love U2 10 Perfume BRITNEY SPEARS 11 Beautiful War KINGS OF LEON 12 High Hopes BRUCE SPRING-STEEN 13 I Know TOM ODELL 14 Who You Love JOHN MAYER FT. KATY PERRY 15 I Hope REBECCA FERGUSON

TOP LISTA DOMA�IH

Top Hit List1 NENO BELAN - An�ela an�ele2 MEJAŠI - 5-6 piva3 JELENA ROZGA - Cirkus4 TONY CETINSKI - Zar malo to je5 ZDRAVKO �OLI� - Što ti dadoh6 PSIHOMODO POP - Donna7 PARNI VALJAK - Tanki živci8 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici9 SEVERINA - Hurem10 NOLA - Nikad11 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto12 ELEMENTAL - Prokleta ljubav13 LETE�I ODRED - Volim te još14 BORIS NOVKOVI� - Lako je tebi15 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože

�akovec �e se �akovec �e se pretvoriti u Grad pretvoriti u Grad

zaljubljenihzaljubljenih

KONCERT ZA VALENTINOVO, U PETAK 14. VELJA�E, GRADITELJSKA DVORANA, 20 SATI

U me�imurske obitelji nedje-ljom nave�er dolazi u goste ve-dra i nasmijana ekipa Fio showa. Kao i uvijek, i proteklu nedjelju u emisiji je bilo ludo i nezabo-ravno uz nastup velikogori�ke grupe “Viking”, koja djeluje više od dvadeset godina i u svom ne-

izmijenjenom sastavu nastupa diljem Hrvatske, ali i rado gostu-je u inozemstvu. Gledateljstvo je moglo uživati u zanimljivim džinglovima, najavama, spotovi-ma i humoristi�nim ske�evima uz provjerenu voditeljsku ekipu: Petru, Ivana i Martina.

Na Dan zaljubljenih, 14. velja�e, �akovec se pretvara u Grad zaljubljenih, a najljep-šu to�ku na i taj dan za sve one koji vole, šire pozitivne emocije i nježnost podarit �e a tko drugi nego glazbenik �ije pjesme govore upravo o ljubavi i potrebi da volimo i budemo voljeni. Naravno, ri-

je� je o Tonyju Cetinskom, koji je za ovogodišnje Valentinovo od svih mjesta odabrao upra-vo �akovec kao grad u kojem �e sve zaljubljene odvesti na �arobno glazbeno putovanje prepuno ljubavnih vibracija.Tony �e zajedno s vrhun-skom glazbenom postavom i produkcijom usre�iti sve

one koji odlu�e Valentinovo provesti s najdražima u ro-manti�noj atmosferi dvorane Graditeljske škole �akovec, upotpunjenoj ljubavnim pje-smama na samo Valentinovo, u petak 14. velja�e, od 20 sati.Ulaznice se od srijede 8. si-je�nja nalaze u prodaji za parter/tribine po 80 kuna,

a VIP 150 kuna na sljede�im prodajnim mjestima: �ako-vec (Caffe bar Arcus, Caffe bar Paladin, Caffe bar Lap), Prelog (Caffe bar Forum), Mursko Središ�e (Pizzeria Vuri), Palovec (Domino bar), Varaždin (Bar�ly, Caffe bar RockArt), Ludbreg (Caffe bar Jura) i Sustav Eventim.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

Nedjeljom Nedjeljom nave�er nave�er �eka se �eka se

Fio show!Fio show!

3917. sije�nja 2014. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

6,99

FRESKA JAG.-BRESK./ŠUM. VOCE-BRUSNICA4X125 G

4,99NARAN�A 1 kg

29,99

DETERGENT ZA PRANJE RUBLJA ARIEL 2 kg

5,99�OKOLADA DORINA FULL COLL 80 G

19,99

OMEKŠIVA� RUBLJA ORNEL 2l

8,99

TOALETNI PAPIR HARMONY special10/1 3-sl

PURE�I PARIZER500G

R8,99

ZUBNA PASTAKALODONT75 ml

NT

9,99

SKY ORANGE2 L

EEEEE6,99

PU�KA KOBASICA kgg

29,99

[email protected]

KUGLANJE

TENIS

U nedjelju 12. sije�nja u Ivan-cu je održano Prvenstvo sjevero-zapadne Hrvatske u karateu. Na prvenstvu regije nastupilo je 16 klubova s 234 natjecatelja iz Me-�imurske, Varaždinske, Krapin-sko-zagorske, Koprivni�ko-kri-ževa�ke, Bjelovarsko-bilogorske i Viroviti�ko-podravske županije. Na turniru su nastupili i mladi karatisti Globusa iz �akovca te Karate centra Nedeliš�e i u poje-dina�noj i ekipnoj konkurenciji ukupno osvojili 21 medalju.

1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Tea-Lena Špoljari� – ml. u�enice borbe -28 kg, Teo Ke�keš – u�enici borbe -42 kg, Sluki� Josip – u�enici borbe -38 kg, Kate ekipno Globus (Noa Jambrovi�, Josip Sluki�, Nikola Topli�anec) –ml. u�enici kate eki-pno, Kate ekipno Globus 1 (Filip Balent, Teo Ke�keš, Kristian To-pli�anec) – u�enici kate ekipno, borbe ekipno Globus 1 (Filip Ba-lent, Teo Ke�keš, Kristian Topli-�anec) – u�enici borbe ekipno. 2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Tea-Lena Špoljari� – ml. u�e-nice kate, Filip Balent – u�enici borbe -30 kg, Kate ekipno Globus 2 (Nino �urin, Adrian Fajfar, Ro-

ko Štoki�) – u�enici kate ekipno, Borbe ekipno Globus (Ana Ci-glari�, Mateja Rumplin, Izabela Špoljari�, Elena Ke�keš) – ka-detkinje borbe ekipno. 3. mjesto i bron�anu medalju osvojili su: Sabina Petkovi� – u�enice kate i u�enice borbe -40 kg, Noa Jam-brovi� – ml. u�enici kate, Nikola Topli�anec – ml. u�enici borbe -26 kg, Kristian Topli�anec – u�enici kate i u�enici borbe -34 kg, Filip Balent – u�enici kate, Lovro Farkaš – ml. u�enici bor-be -34 kg, Lovro Balent – u�enici borbe +46 kg, Elena Ke�keš – ml. kadetkinje borbe -45 kg, Borbe ekipno Globus 2 (Lovro Balent, Nino �urin, Josip Sluki�, Lovro Farkaš) – u�enici borbe ekipno.

Posebno treba istaknuti ekipne kategorije u kojima su u borbama ekipe u�enika osvojile zlatnu i bron�anu medalju, te ka-detkinje koje su osvojile srebrnu medalju. Velik uspjeh mladi kara-tisti napravili su i u kategoriji eki-pnih kata, gdje su osvojili zlatnu medalju kod mla�ih u�enika te zlatnu i srebrnu medalju u kate-goriji u�enika.Natjecatelje su vo-dili treneri Dejan Sluki� i Mladen Vizinger.

U Koprivnici i Varaždinu odr-žano je pojedina�no prvenstvo regije sjever u kuglanju za juniore U23. Naš najbolji predstavnik Ma-tija Vikert iz Željezni�ara �akovec bio je drugi i tim se rezultatom plasirao na Državno prvenstvo. On je prvi dan srušio 505 �unje-

va, a drugi589, što je bio i najbolji varaždinski rezultat. S 1094 �u-njeva zaostao je tek dva �unja za pobjednikom Dinkom Kasumo-vi�em iz Novske. Osim plasmana na Državno prvenstvo, junior Matija �e idu�i tjedan nastupati i na Državnom prvenstvu mla-

�ih juniora u Zapreši�u zajedno s još trojicom klupskih suigra�a.Denis Košak bio je 8. s 1073 �u-nja, a Luka Štrukelj 15. s 1035 �unjeva. Nikola Turk je prvi dan srušio 430 �unjeva, a drugi dan u Varaždinu nije nastupio zbog ozljede koljena.

U Zagrebu je u dvorani na Zagreba�kom velesajmu u or-ganizaciji TK-a “Zagi” održan dvoranski turnir za dje�ake i dje-voj�ice do 12 godina, na kojem je nastupila nekolicina igra�a TK-a “Franjo Pun�ec”.

Odli�an rezultat ostvarile su dvije ponajbolje igra�ice kluba, plasiravši se u �inale turnira. An-tonia Ruži� bila je postavljena za prvu nositeljicu na turniru. Po-

bjedama protiv Mihaele Ban (TK Victoria) 75 61, Daniele Hun�ak (TK Kastav) 61 62 i Elene Gunja�a (TK Ponikve) 60 62 plasirala se u �inale turnira, gdje je bila bolja od klupske suigra�ice Nike Šari� 75 61. Nika je do �inala turnira stigla pobjedama protiv Lorene Pintar (TK Ponikve) 63 62, Matee Bo-derištanac (TK Brod) 62 62 i u polu�inalu protiv Ite Habekovi� (TK Chromos) 63 46 62.

Gradona�elnik Stjepan Ko-va� ju�er je (�etvrtak) u �akove�-koj gradskoj vije�nici priredio prijam za trenera i kadete šahov-skog kluba “Sloboda” iz Mihov-ljana, koji su osvojili prvo mjesto u �inalu kadetske lige Hrvatske za 2013. godinu u muškoj kon-kurenciji, te juniora Juricu Srbiša koji je novi prvak države do 19 godina.

- Ovaj uspjeh, istaknuo je Ko-va�, de�initivno je zavrijedio da ih se primi i nagradi, ali da im se isto tako da podrška u njihovom daljnjem radu. To je zapravo ono što smo uvijek naglašavali, da �e-mo pratiti mlade uspješne spor-taše, one koji ostvaruju ovakve zavidne rezultate i iza toga �e Grad stajati u svakom pogledu.

Nedavno sam usporedio, na-stavlja Kova�, nogomet upravo sa šahom, pa mogu slobodno sada re�i i otkriti to da �emo uskoro predati Šahovskom savezu Me-

ŠAH

U �AKOVE�KOJ gradskoj vije�nici prijam za državne prvake iz Mihovljana

Šahovski savez Me�imurja napokon dobiva svoje prostore

Šahovski savez Me�imurske županije organizira i provodi kup natjecanje za 2014. godinu. Kup natjecanje Me�imurske žu-panije za 2014. godinu igrat �e se tijekom mjeseca velja�e i ožujka prema sljede�em rasporedu:

1. kolo 8. velja�e, 2. kolo 15. velja�e, 3. kolo 22. velja�e, 4. ko-lo, 01. ožujka, 5. kolo, 8. ožujka6. kolo,15. ožujka. Natjecanje �e se održati u prostorima resto-rana trgova�kog centra “KTC” u �akovcu. Me�evi pojedinih kola

igrat �e se subotom s po�etkom u 14.30 sati. Osnovni sastav pre-daje se povjereniku natjecanja na utvr�enom obrascu. Krajnji rok predaje osnovnih sastava je do srijede, 29. sije�nja 2014. go-dine, i to poštom ili putem ema-

�imurja adekvatne prostorije koje oni sasvim sigurno zaslu-žuju i koje �e oni dijeliti sa šahov-skim klubom �akovec. Rije� je o dosadašnjim prostorijama Škole nogometa Me�imurje �akovec, koja seli na stadion ‘Mladost’.

Kada pak je rije� o velikom uspjehu mladih mihovljanskih šahista, dugogodišnji predsjed-nik kluba Franjo Jan�iki� kaže da su jednostavno znali s ob-zirom na svoju kvalitetu da �e

ove godine osvojiti pehar, tajno i priželjkivali prvo mjesto, ali se jednostavno nisu to naglas usudili re�i , da ne bi , kako se to u Me�imurju kaže, “pocoprali”. - Bilo je dobro i to što naše de�-ke na samom natjecanju nitko nije doživljavao kao prijetnju, do po�etka natjecanja. No, kad je prvenstvo krenulo, a s njime i naše pobjede iz kola u kolo i pobjeda protiv favoriziranog Zagreba, bilo je jasno da �emo

ostvariti vrhunski rezultat. Ovaj uspjeh je nešto veliko za jedan mali Mihovljan me�u velikim klubovima, koji kao pomo� ko-riste velemajstore i vrhunsku tehnologiju. Moramo naravno spomenuti i to da su ovaj veliki uspjeh ostvarili na prvoj plo�i Bruno Makovec, na drugoj plo-�i Juraj Toplak, na tre�oj Mati-ja Jan�iki� i na �etvrtoj David Škrobar.

(so, foto: aj)

KARATE

PRVENSTVO sjeverozapadne Hrvatske

Karatistima Globusa 21 medalja na prvenstvu regije

Na prvenstvu SZ Hrvatske nastupilo je desetoro natjecate-lja Karate kluba Mala Subotica i svi su ku�i donijeli vrijedne me-dalje. Zlata su u svojim katego-rijama osvojili: Filip Novak u ka-tegoriji do 57 kilograma kadeta (vrijedan rezultat u sklopu pri-prema za Europsko prvenstvo u Lisabonu), Nika Žerjav pomela je protivnice u kategoriji mla�ih u�enica do 32 kilograma, Sara Novak je isto u�inila u kategoriji u�enica do 32 kilograma, Domi-nik Murkovi� je slavio u u�eni-cima do 30 kilograma i Mihael Sirc u u�enicima do 46 kilogra-ma. Srebra su osvojili: Maria

Murkovi� u kategoriji mla�ih kadetkinja do 50 kilograma, Nikola Jankaš u juniorima do 55 kilograma i Hugo Jur�ec u u�e-nicima do 46 kilograma. Bronce su osvojili: Nino Blagus u kate-goriji u�enika do 30 kilograma i Matija Megli� u u�enicima do 42 kilograma. Ovo natjecanje, kažu u klubu, bila je vrlo važna priprema u sklopu priprema za državno prvenstvo za u�enike i mla�e kadete, koje �e se održati 8. i 9. ožujka u Nedeliš�u. Natje-catelje su pratili Darko Novak, Filip Novak i Nikola Jankaš na tatamiju, a s tribina su ih podr-žavali njihovi roditelji.

Deset medalja za desetoro karatista Male Subotice

Šahovski kup Me�imurja ila, uz obavezni dokaz o uplati kotizacije. Sudionici natjecanja Me�imurske županije za 2014. godinu moraju prilikom prijave ekipa uplatiti upisninu u izno-su od 300 kn po ekipi. Klub koji prijavljuje drugu ekipu pla�a kotizaciju u iznosu od 200 kuna za tu ekipu, a u slu�aju da klub nastupa s tri ekipe, tre�a ekipa ne pla�a kotizaciju.

POJEDINA�NO prvenstvo regije

�akov�anin Matija Vikert srebrni

DVORANSKI ZAGI KUP DO 12 GODINA

Antonia Ruži� pobjednica

17. sije�nja 2014. ��

TABLICA1. Me�imurje (G) 10 10 0 20/+2042. Mladost (I) 10 6 4 16/+403. Dubrav�an 9 6 3 15/+434. Nedeliš�e 9 6 3 15/+345. Prelog 10 5 5 15/-196. Lepoglava 10 4 6 14/+17. Gra� �ar II 10 4 6 14/-328. Donji Kraljevec 9 2 7 11/-919. Kotoriba 9 0 9 9/-180

TABLICA1. Gra� �ar 12 11 1 23/+3442. Podravac 12 11 1 23/+2423. Bjelovar 12 8 4 0/+1414. Petar Zrinski 12 8 4 20/+1415. MEIMURJE 12 8 4 20/+1096. Vindija 12 8 4 20/+777. Mladost() 12 6 6 18/-118. Ivan�ica 12 4 8 16/-729. �AKOVEC 12 3 9 15/-13710. Koprivnica 12 3 9 15/-16811. Radnik 12 2 10 14/-20112. RUDAR CIMPER 12 0 12 12/-465

Košarkaški klub Kotoriba u subotu 4. sije�nja organizirao je otvoreni tur-nir u igranju bele. Turniru se odazvalo 28 parova, a igralo se u prostorijama starog vr� �a. Najbolji igra�i bele bili su �lanovi KK-a Kotoriba, bra�a Adrian i Franjo Zvošec. Drugo mjesto osvojili su Renato Markan i Dragu� n Knez, tre-�i su bili Damir Horvat i Roberto Ujlaki,

dok su �etvrto mjesto osvojili Nikola Balog i Marinko Horvat. Ve� ovaj vi-kend košarkaši se vra�aju na parket, u subotu od 17 sa� igraju prvenstvenu utakmicu pro� v Gra� �ara iz Ludbrega. Ovim putem pozivaju ljubitelje sporta da ih do�u podržati u nastojanju da ostvare prvu pobjedu u 2014. godini.

(A.Fuš)

Nakon dugog niza godina kona�no je odigrano zanimljivo finale Kupa Me�imurja u odboj-ci za seniore. Po prvi put su se sastale dvije ekipe Centrome-tala. Prva ekipa koja je trenutno �etvrta u Hrvatskoj, te druga mom�ad s puno bivših igra�a �re�anskog prvoligaša željnih dokazati da još uvijek vrijede.

Prva mom�ad krenula je u standardnoj postavi, s time da je tehni�ar bio David umjesto Gotala, �ijim angažmanom u pripremnom periodu trener nije bio zadovoljan, a i Gotal se žalio na ozljedu. Na drugoj strani Pa-linkaš, Makarov, Marin Posavec, Novak, Kova�i�, Zdenko Kiri� i Treska, ekipa koja bi još uvijek mogla igrati zna�ajnu ulogu u hrvatskoj odbojci.

Odmah se vidjelo da druga mom�ad ulazi u susret s puno vi-še žara. Odli�no su se držali i bi-lo je poravnato do 11:11. Potom prva ekipa radi par uzastopnih poena. Nakon toga prednost ra-ste do kona�nih 25:18.

U drugom setu u prvu eki-pu ulazi Novak umjesto Kova�a, druga ekipa igra u najja�oj kom-binaciji. Na prvom odmoru vodi prva ekipa, ali kao da o�ekuju da se sve odradi samo od sebe.

Kros liga Globetka, koja �e se u 2014. godini održati tre�u sezonu za redom, zapo�inje u su-botu 25. sije�nja u 14 sati, kada je na rasporedu prvo od ukupno osam kola. Liga �e kao i u 2013. imati isti broj kola i bit �e ras-pore�ena u sli�nim razmacima kroz cijelu godinu. Osim prvog i zadnjeg kola, koja �e se održati subotom, od 2. do 7. kola tr�at �e se utorkom u popodnevnim satima.

Ovu godinu natjecanje na dvije

duljine staze Za razliku od 2013. godine,

natjecatelji �e se mo�i natjecati

ODBOJKA

FINALE kupa Me�imurja u odbojci

Slavila ekipa Centrometala

OKM CENTROMETAL – OKM CEN-TROMETAL II 3:1 (18, -19, 18,16)

Dvorana NGC Aton, gledatelja 100Suci : Vjeran Kiri� (�re�an), Dejan Bali� (Nedeliš�e) Centrometal : Ivan Kova�, Antonio �i�-kovi�, Danijel Kopa�evi�, Marko David, Kristijan Gotal, Dražen Vincek, Mišo Pe-tran, Ivan Novak, Karlo Kocijan, Tomica Posavec, Ivan Kurteš, Miroslav Vabec (trener Jadranko Kiri�) Centrometal II : Branko Juras, Siniša No-vak, Sre�ko Horvat, Zdenko Kiri�, Josip Treska, Marko Ozmec, Aleksej Makarov, Marijan Palinkaš, Marin Posavec, Alek-sandar Kova�i�

Pravo nastupa juniori Cen-trometala stekli su osvajanjem drugog mjesta na regionalnom natjecanju. Bilo je pomalo to i iznena�uju�i plasman s obzi-rom na regija centar ima �ak šest prvoligaša, a juniorska ekipa Centrometala u svom sastavu me�u deset igra�a ima �etiri kadeta i dva mla�a kadeta.Na državnom prvenstvu trebalo je nastupiti osam ekipa, iz svake regije po dvije. No nastup su ot-kazale �ak tri mom�adi, radi se o doprvacima svojih regija Sla-vonskom Brodu, Zadru i Rijeci. Tako je na završnom turniru nastupilo pet ekipa, �etiri prva-ka regija i Centrometal. Igralo se svaki sa svakim, a Centrometal je sva �etiri susreta poražen 3:0.Prvo su u petak ujutro igrali s doma�inom Rovinjom. Prvi set rezultat je bio izjedna�en do 14:14. Igrali su me�imurski mladi�i odli�no, no tada je pot-puno zakazao prijem i doma�in s 11 uzastopnih poena dobiva prvi set 25:14. Isto se nastavlja i drugi set kad Rovinj vodi 7:0. No pribrali su se Centrometalovci i uspjeli izjedna�iti na 9:9. Bilo je egal do drugog tehni�kog od-

mora, a potom Rovinj opet ser-visima radi razliku za kona�nih 25:17. Na isti na�in završio je i tre�i set 25:17. U drugom su-sretu u subotu ujutro protivnik je bio zagreba�ka Mladost. Prvi set bilo je izjedna�eno cijelo vri-jeme. U završnici Mladost vodi 21:20, na kraju završava 25:21. U drugom setu opet raspad na prijemu i Mladost dobiva set sa 25:8. No nisu se Centrometalov-ci predali. U tre�em setu su ima-li prednost od 19:14, Mladost je poravnala te u neizvjesnoj za-vršnici dobila set sa 29:27. U tre-�em susretu u subotu popodne protivnik je bila Mladost Marina iz Kaštela. Prvi set Dalmatinci su bili bolji i dobili set 25:19. Drugi set sli�no za 25:18. Puno bolje Centrometal je ušao u tre�i set i vodio 15:7. Mladost je brzo po-ravnala, da bi Centrometal opet poveo tri razlike 19:16. No ipak se ušlo u neizvjesnu završnicu gdje Me�imurci nisu iskoristili set loptu, te su poraženi 28:26. U zadnjem susretu u nedjelju uju-tro bolja je bila osje�ka Mursa. Po setovima je bilo 25:19, 25:20 i 25:14. Trener Aleksandar Kova-�i�: - Definitivno nije dobro što

nisu došle �ak tri ekipe. To nije dobro za odbojku. Istina da smo mi ovime ostvarili peto mjesto, što je naš najbolji plasman do sada na juniorskim državnim prvenstvima, ali ne na na�in kako smo željeli. Žao nam je jer smo sigurno mogli svladati eki-pe koje su nedostajale. A ekipe s kojima smo igrali su objektivno starije, više i bolje te nisu slu�aj-no prvaci svojih regija. Sve te mom�adi imaju po nekog igra-�a ekstra klase. Mi smo pružili dobru igru u svim segmentima osim u prijemu. Šteta da nismo osvojili barem poneki set jer smo imali prilike. Sam nastup na prvenstvu smatram vrlo korisnim jer je ovo jedinstvena prilika za skupljanje iskustva za budu�nost. A i nagrada igra�ima na dosadašnjem radu. Za Cen-trometal su nastupili Karlo Ko-cijan, Karlo Novak, Ivan Novak, Domagoj Košir, Antonio Juras, Antonio Stankovi�, Vedran Da-vid, Vanja Marciuš, Ivan Kocijan i Luka Kregar.

Poredak: 1. Mladost Ma-rina Kaštela, 2. Mursa Osijek, 3. Mladost Zagreb, 4. Rovinj, 5. Centrometal.

To koristi druga ekipa i s puno žara u igri preuzima vodstvo koje pomalo raste. Prvotimci jako puno griješe i pred kraj se-ta druga mom�ad ima ve� veliku prednost. Nervoza kod prvoti-maca kulminira kod 21:15 kad trener Kiri� vadi iz igre prener-voznog Kurteša koji je imao ve-likih primjedbi na suca. Na kraju druga ekipa lagano poravnava s 25:19.

U tre�i set prva mom�ad ulazi s maksimalno mladom postavom u kojoj je od starijih igra�a bio samo kapetan Tomica Posavec. U igri su još juniori No-vak i Kocijan, pa Vincek, �i�ko-vi�, Petran i David. No oni ubrzo uspostavljaju kontrolu nad re-zultatom i lagano osvajaju set s 25:18. U �etvrtom setu ulaze Vabec i Kopa�evi�. Tu je starija

na dvije duljine staze: na stazi od 7,8 km te na kra�oj od 3,6 km. Pove�an je i broj kategorija za podjelu nagrada pa �e se pore-dak, osim postoje�ih, bodovati i za juniorsku kategoriju, dok �e seniorska biti podijeljena u dva dijela: za one starosti 20 - 29 godina te starije 30 - 39 godina. Startnina za sudjelovanje u li-gi ostaje 50 kn, bez obzira na broj sudjelovanja, a upla�uje se prilikom prvog nastupa. Svi sudionici po završetku li-ge dobivaju na poklon majicu, a najboljima �e biti podijelje-ne medalje po kategorijama te pokali za ukupan poredak.Organizator lige Atletski klub

KOŠARKA

A 2 LIGA SJEVER

Poraz do poraza!Krenuo je drugi dio natjecanja

drugoligaškog sjevera, za naše klubove je krenuo vrlo loše. Izgleda da su tije-kom blagdanske pauze igra�i naša tri predstavnika u ligi radili samo na ja�anju “prednjeg stabilizatora trupa” - popular-no nazvanog “škemba”!

Me�imurje je gostovalo u Varaždi-nu kod Vindije i gubilo u sve 4 �etvr� ne sitnom razlikom, no na kraju 9 koševa viška za doma�ina. Trio Me�imurja No-vak, Kraja�i� i Jambrovi� što se realiza-cije � �e je na ovoj utakmici bio pomalo rezerviran (ili onemogu�en dobrom obranom varaždinskih košarkaša).

�akovec je kod ku�e još jednom neugodno iznenadio svoje navija�e, izgubio je od direktnog suparnika pri dnu tablice - Ivan�ice iz Ivanca. Još su solidno doma�i košarkaši izgledali u prve tri �etvr� ne, no u posljednjoj dio-nici “kada se novci broje” - totalno su se

Petar Zrinski - Podravac 89:91

Radnik - Gra� �ar 62:96

Mladost (�) - Koprivnica 106:72

Vindija - Me�imurje 74:65 (22:18, 13:12, 17:16, 22:19)

ME�IMURJE: Novak 20, Lepen 4, Jambrovi� 13, Pa�an 7, Kraja�i� 17, Martinovi� 4

akovec - Ivan�ica 64:72 (20:17, 18:19, 16:15, 10:21)

�AKOVEC: Novak 2, Pusti� 5, Ranteš 10, Valkaj 4, Kranj�ec 15, Drk 5, Vehtersbah 6, Kolovrat 17

Rudar Cimper - Bjelovar 50: 97(11:19, 14:22, 14:25, 11:31)

RUDAR CIMPER: Antolovi� 4, Brodar 4, Per-�i� 3, Radikovi� 6, Bedi 13, Vinko 4, Dodlek 12, Mikolaj 4

mom�ad ve� dosta potrošena, te set još lakše ide na stranu �a-vorita s 25:16.

Nakon susreta predsjednik Odbojkaškog saveza Me�imur-ske županije Dragutin Novak podijelio je pehare mom�adima. Valja napomenuti da je ovo jeda-naesti uzastopni trijum� Centro-metala u Kupu Me�imurja.

U ženskom finalu slavile Kaštelanke

U Belici pak je odigrano finale me�imurskog kupa za odbojkašice. U susretu dva naša drugoligaška kluba Kaštelanke iz Pribislavca bile su bolje od �a-kovca 3:0. U susretu za 3. mjesto KOP �akovec je bio bolji od Štri-gove 3:2.

Me�imurje u suradnji s pokro-viteljem Gradom �akovcom poziva sve zainteresirane gra-�ane, sportaše i rekreativce da se uklju�e u ligu koja �e im omogu�iti kontinuirano tr�a-nje u prirodi, na izmjerenoj i obilježenoj stazi, s preciznim mjerenjem vremena i vo�e-njem poretka za svako kolo. AK Me�imurje stoji na raspolaga-nju svima koji se dodatno žele in�ormirati o samoj stazi, a oni koji se za ligu žele pripremati kontinuirano prema posebnom trka�kom programu, mogu se javiti na službenu email adresu kluba: [email protected] ili br. mobitela 098/921-1479.

C LIGA KSMŽ

Dobar otpor Nedeliš�aDerbi 10. kola najniže lige igrao se u

Nedeliš�u gdje je doma�in pružio favori-ziranoj Me�imurje Globetki žestok otpor ne dozvoljavaju�i pro� vniku da se odlije-pi na nedos� žnu razliku. Cijelim � jekom susreta puhali su favoritu za vrat, no nisu

uspjeli napravi� “break” i napravi� izne-na�enje u vidu neo�ekivane pobjede. Zanimljivo je bilo i u Donjem Kraljevcu gdje je doma�a ekipa (Ivanovi� zabio 35!) svladala Lepoglavu, te u Prelogu gdje je poraz doživjela Mladost Ivanovec. (bh)

Nedeliš�e - Me�imurje Globetka 58:68 (14:15, 14:16, 15:19, 15:18)

NEDELIŠE: Gospo�i� 18, Golik 13, Šegovi� 12, Ganzer 2, Jaluši� 7, POsedi 2, Petran 4ME�IMURJE GLOBETKA: Markovi� 6, Vu-grinec 14, Ostoja 14, Golubi� A. 8, Leva�i� 3, Zaspan 13, Vuruši� 8, Radek 2

Prelog - Mladost Ivanovec 72:66 (17:21, 13:19, 17:12, 25:14)

PRELOG: Ciglar M. 3, Blažona 3, Kanižaj 10, Novosel 2, Poljak 1, Ciglar D. 16, Zrna 10, Po-redoš 23, Šari� 4MLADOST IVANOVEC: Terek M. 7, Drk 17, Vehtersbah 17, Terek D. 21, Bjelobrak 4

Kotoriba - Gra� �ar II 69:78 (19:22, 10:15, 13:24, 27:17)

KOTORIBA: Borovi� 5, Zvošec A. 12, Zvo-šec F. 13, Ujlaki 5, Munka 13, Seli�anec 11, Habuš 10

VINCEKOVO 2014.

Utakmice u dvije dvorane

Danas i sutra (petak, 17., i subota, 18. sije�nja) igraju se utakmice vete-ranskog košarkaškog turnira Vinceko-vo 2014. za košarkaše starije od 45 go-dina. Nastup je potvrdilo osam muških i tri ženske ekipe, a igrat �e se u dvije dvorane - u Štrigovi i dvorani Toplica Sv. Mar� n. Utakmice se igraju od 14 sa� u petak u Štrigovi, a od 15 u Topli-cama. U subotu u obje dvorane se igra od 10 sa� ujutro. Veterani Me�imurja smješteni su u skupinu sa Zagrebom, Štajerskom i Ugljanom. (bh)

ATLETIKA

3. �AKOVE�KA kros liga “Globetka 2014.”

Po�etak nove sezone u subotu 25. sije�nja

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI�

A 2 LIGA SJEVERMe�imurje - Mladost(), subota 18.

sije�nja u 17.30 sa� , IOŠ �akovecC LIGA KSMŽ

Nedeliš�e - Kotoriba, petak 17. sije�-nja u 20.45 sa� , Aton

Me�. Globetka - Prelog, subota 18. sije�nja u 15.30 sa� , IOŠ �akovec

Mladost Ivanovec-D. Kraljevec, nedje-lja 19. sije�nja u 16.30, IIOŠ �akovec

JUNIORSKA LIGAD. Kraljevec - �akovec, nedjelja 19.

sije�nja u 12.30, OŠ D. KraljevecKADETSKA LIGA

Me�imurje - Vindija, subota 18. sije�-nja u 13.30, IOŠ �akovec

Kotoriba - Gra� �ar, subota 18. sije�-nja u 17, OŠ Kotoriba

D. Kraljevec - �akovec, subota 18. sije�nja u 12.30, OŠ D. Kraljevec

LIGA MLA�IH KADETAD. Kraljevec - �akovec I, subota 18.

sije�nja u 10.30, OŠ D. KraljevecTURNIR U-12

Donji Kraljevec s po�etkom od 9 sa� , sudjeluju Dubrav�an, Kotoriba i Donji

Kraljevec

pogubili. Na kraju su pogubili i bodove, pa im preostaje gr�evita borba s križe-va�kim Radnikom, Koprivnicom i našim Rudarom i Cimperom za izbjegavanje krajnjeg dna tablice.

Rudari su kod ku�e pro� v Bjelova-ra slabo kopali i izgubili su sa skoro 50 koševa razlike. Bojimo se samo kako �e izgleda� u idu�em kolu na gostovanju kod najozbiljnijeg pretendenta na kva-li� kacije za Prvu ligu - Gra� �ara.

Me�imurje ima priliku u idu�em kolu za popravak bodovnog salda kod ku�e pro� v �ur�eve�ke Mlados� , a �a-kovec gostuje u Varaždinu. (bh)

Donji Kraljevec - Lepoglava 74:72 (19:19, 19:20, 16:19, 20:14)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi� J. 2, Ivanovi� D. 35, Ruži� 11, Švenda 16, Šte�an 8

Gra� �ar II - Dubrav�an 71:79 (17:23, 17:13, 19:21, 18:22)

DUBRAV�AN: Varga 29, Rai� 17, Blažeka 14, Ribi� 11, Štefi� 8

KOŠARKAŠI Kotoribe organizirali turnir u beli

Bra�a Adrian i Franjo Zvošec najbolje kartali

PETI NA DRŽAVNOM

Juniori Centrometala nastupili na državnom prvenstvu u odbojci, koje se održalo u Rovinju

17. sije�nja 2014.��

ME�IMURSKE SPNEVJEROJATNE TRI PRI�E koliko su Me�imurke talentirane za sport

PIŠU: DEJAN ZRNA, SINIŠA OBADI�

Me�imurski sport, osim gimna-sti�kog projekta GK “Marijan Zadravec Macan”, OK “Centrometal” i rezultata �akove�kih tenisa�ica, uglavnom se posljednjih par godina sveo na “rekre-aciju“, odnosno “rad i uspjeh mladih“. Iako je potrebno puno manje novca nego prije desetak godina za igranje u I. HNL ili Premier rukometnoj ligi, više nema jakih “igra�a“ entuzijasta ni sponzora koji bi ponovno pokre-nuli vrhunski sport, iako su klupski

budžeti za ta najviša natjecanja pre-polovljeni.

Zajednica sportskih udruga Me-�imurja, kao i lokalna samouprava, izdvajaju za sport, kako politi�ari ka-žu, “u okviru svojih mogu�nosti“, što je nedovoljno za neki ozbiljniji sportski projekt u Me�imurju. Uostalom, kad bi i lokalna samouprava ulagala i ko-ji milijun više, bez ozbiljnih ulaga�a i sponzora takvi projekti ni ne mogu biti na dužu stazu, niti se može podržati trošenje novca poreznih obveznika na �esto sumnjive “profesionalne“ sporta-še. Jedino razumno ulaganje od strane lokalne samouprave u sport s obzirom

na iskustva iz prošlosti, koje se može podržati u ovo krizno vrijeme, jest ono koje se ulaže u klupske sportske škole, trenere, osnovne troškove natjecanja, održavanje sportskih objekata i sli�-no.

Stoga uspjesi me�imurskog spor-ta na državnom nivou uglavnom do-laze samo iz “malih sportova“, u koji-ma je ipak nešto manja konkurencija i lakše se uspijeva. Me�utim, nakon osvajanja naslova državnih prvaka u mla�im kategorijama, mnogi talen-tirani sportaši iz raznoraznih razlo-ga i u tim sportovima ne nastavljaju uop�e ili više nemaju uspješnu seni-

orsku karijeru. Ipak, usprkos svim ograni�avaju�im faktorima, koji su dodatno poja�ani ekonomskom kri-zom posljednjih nekoliko godina ili pak možda upravo zbog toga, kao odgovor da kriza može donijeti novi izazov, �ak tri me�imurske sporta-šice koje su upisom na fakultet ili pak selidbom u “veliki grad“ nakon zavr-šetka srednje škole u rodnom kraju, odlaskom iz Me�imurja, postale vrhunske sportašice i sanjaju svoj sportski san o najve�im svjetskim sportskim izazovima.

Donosimo pri�u za svaku od naše tri sportske heroine, s nadom da �e

svaka imati sretan kraj, to�nije, da �e im se ostvariti barem dio onoga što su zacrtale u svojoj sportskoj karije-ri, koja bi mogla biti još uspješnija da imaju malo više podrške od svih onih koji su kod nas �esto važniji, bolje i sigurnije pla�eni od samih aktera na sportskim borilištima, na kojima ta-ko ponosno predstavljaju Hrvatsku, ali i svoj kraj odakle dolaze – Me�i-murje.

Na tom putu, sve tri: Maša Marti-novi� (karate), Daria Pletikapa (tria-tlon) i Mia Radoti� (biciklizam) suo�e-ne su s brojnim preprekama, ali ipak ne odustaju. Svaka im �ast!

Daria Pletikapa, 25-godišnja �a-kov�anka, jedna je od najperspektiv-nijih svjetskih triatlonki, u �iji uspjeh, naravno, jer nije rije� o nogometu, u Hrvatskoj malo tko ulaže i podupire.

- Ro�ena sam 27. velja�e 1988. go-dine u �akovcu. Završila sam Gimna-ziju u �akovcu te 2006. upisala Kinezi-ološki fakultet u Zagrebu. U triatlonu sam aktivno od rujna 2007. te sam do danas osvojila ukupno 17 naslova državne prvakinje. Tri sam godine za redom (2010., 2011., 2012.) proglaše-na za najbolju studenticu - sportašicu na Kineziološkom fakultetu. Od 2012. sezone, osim za moj klub ‘Zrinski No-vatec’, natje�em se i u francuskom te-amu ‘Lagardere Paris Racing’ u prvoj diviziji, koji je ukupno zauzeo 3. mjesto, kaže Daria.

- U novoj, 2014. godini natjecat �u se tako�er u francuskoj prvoj diviziji za tim - Autun triathlon. Životni pak mi je cilj završiti fakultet, te se kvali-�icirati na Olimpijske igre u Rio de Ja-neiru 2016., govori Daria, �ija obitelj živi u �akovcu i uvijek kad može do�e posjetiti svoje najbliže, kao i brojne prijatelje.

Trenira za zagreba�ki klub “Zrin-ski Novotec” i, zahvaljuju�i velikom zalaganju njezinog trenera Ivana Ivezi-ca, vrlo je izvjesna naša prva sudionica Olimpijskih igara 2016. godine u Rio De Janeiru u Brazilu u triatlonu. Triatlon je na programu olimpijskih igara od 2000. godine. Ova iznimno zahtjevna kombinacija plivanja, tr�anja i vožnje

DARIA PLETIKAPA (triatlon)

�akove�ka studentica DIF-a danas je najsvestranija hrvatska sportašica

bicikla uživa ekstreman rast i veliku popularnost u svijetu. U Hrvatskoj je na marginama, ali Daria Pletikapa po-kušava ga izdignuti iz anonimnosti. Po-sljednje tri godine ima sjajne rezultate na najvišoj svjetskoj razini i s pravom se nada Riju 2016.

Kako izgleda uobi�ajena utrka? Utrka obuhva�a 1,5 km plivanja u ba-zenu, 40 km bicikla i 10 km tr�anja. Bicikl, bazen, traka za tr�anje. Milijuni vježbi - i smiješak na kraju svakog da-na. 25-godišnja �akov�anka je me�u 100 najboljih triatlonki svijeta.

Mora u�i me�u 55 najboljih svjetskih triatlonki za OI

- Da bi se kvali�icirali na OI, morate na kraju kvali�ikacija biti me�u prvih 55 na svijetu. U olimpijskom triatlonu se pliva 1.500 metara, 40 kilometara se vozi bicikl i 10 kilometara se tr�i, kaže Pletikapin trener Ivan Ivezi�.

A Daria te dionice pliva 19 minuta, vozi bicikl za 60 minuta i otr�i za 38 minuta. Bicikl je na treningu natjerala do 76 kilometara na sat. Dnevno tre-nira 6 sati, a druga postaja je naj�eš�e bazen.

- Dnevno preplivam od �etiri do sedam kilometara, kaže Daria, kojoj je plivanje bazni sport: - Krenula sam s plivanjem kad sam imala 12 godina. Za svoje bavljenje triatlonom i po�etak treniranja htjela bih zahvaliti prof. Si-niši Trajbaru iz Nedeliš�a, ‘hrvatskom Ironmanu’ koji me uveo u triatlonske vode, te prof. Ivanu Ivezi�u koji se bri-

ne o mojoj sportskoj karijeri od 2007., kada sam postala �lanica TK-a ‘Zrinski Novatec’ iz Zagreba. Isto tako, velika hvala Dorijanu Pavliši, glavnom tajni-ku HTS-a, na pruženoj pomo�i od po-�etka moje karijere. Hvala roditeljima, prijateljima i svima koji su uz mene na putu do postizanja vrhunskih sport-skih rezultata.

Broj nastupa, na žalost, ovisi o - novcu. - Na svakoj trci idem preko svojih granica, isprobavam svoje mo-gu�nosti. I to je ono što triatlon �ini posebnim. Ispitujete svoje granice jer nikad ne znate što i koliko može-te, isti�e Pletikapa, koja je po�etkom godine krenula s pripremama, i to na Kanarima. Za nju inozemni stru�nja-ci kažu da granice ne postoje i stoga je danas više prepoznaju sponzori i potencijalni ulaga�i vani nego kod nas.

- Kona�na lista od 55 triatlonaca i triatlonki koji su se kvali�icirali bit �e objavljena 1. lipnja 2016. Trenutno sam 98. na svjetskoj ljestvici, ali smatram da imam realne šanse da u�em me�u 55 onih koje �e nastupiti na OI u Riju, isti�e u svakom razgovoru Daria, koja slovi kao jedna od najperspektivnijih svjetskih triatlonki, pa je stoga ve� bilo ponuda da promijeni državljanstvo i uzme npr. – tursko. Me�utim, Daria se još uvijek nada da �e “netko“ prepo-znati njezin veliki trud i sportski cilj te da �e i ubudu�e nastupati pod hr-vatskom zastavom, pa tako i na OI-u u Rio de Janeiru.

Sportašice koje su prolile “krv, znoj i suze”, ali ne odustaju od svojih snova

17. sije�nja 2014. ��

Mia Radoti� iz Ivanovca prošle je godine proglašena za najbolju hrvatsku biciklisticu. Apsolventica je na Prehram-beno-biotehnološkom fakultetu, a svoj je prvi bicikl, kao i stariji brat Bruno, ta-ko�er višestruki prvak Hrvatske, dobila s deset godina. No, barem nju htjeli su “maknuti s ceste“ i od biciklizma. - Ro-ditelji su mi tada kao opcije ponudili i druge sportove, pa sam trenirala tenis, rukomet i košarku po �ak nekoliko go-dina, dok sam se u nekim sportovima okušala tek nakratko, kazala nam je Mia. - Ali krv nije voda, pa je i mene ulovila ta ‘ludost’ za biciklizmom. Kada je rije� o natjecateljskim sezonama, Mia kaže da je ona 2011. bila tek ona prva prava sezo-na s vrhunskim rezultatima. Na Memo-rijalu “Zambelli” po prvi put u Hrvatskoj startala je samostalna cestovna utrka za žene i u konkurenciji najboljih voza-�ica iz cijele Hrvatske, Slovenije i Srbije bila je prva, a kulminacija sezone pak je bilo državno prvenstvo s dvostrukom krunom prvakinje Hrvatske. Mia je na-stupila i na svjetskom prvenstvu u Dan-skoj, za koje kaže da je ostao jedan gorak okus jer nije ispunila prije svega svoja o�ekivanja, ali ni o�ekivanja drugih, no bit �e prilike za popravak. Zadovoljna pak je prošlogodišnjom sezonom, ka-da je nastup na Svjetskom prvenstvu u Toscani završila na sjajnom 8. mjestu, sa zaostatkom manjim od deset posto za pobjednicom.

ORTSKE HEROINE

MIA RADOTI� (biciklizam)

Diploma na fakultetu i plasman na OI najve�e su želje najbolje hrvatske biciklistice

Maša Martinovi� postigla je ono što nije uspjelo do sad ni jednom hrvat-skom karatistu – postala je pobjedni-com tog natjecanja u prestižnoj teškoj kategoriji za 2013. godinu. Maša je u kategoriji najboljih svjetskih karatisti-ca u teškoj kategoriji (iznad 68 kg) sla-vila na �ak �etiri turnira Svjetske lige: u Parizu (Francuska), Laškom (Slove-nija), Tumenu (Rusija) i Istanbulu (Tur-ska), a u Frankfurtu osvojila je srebr-no odli�je, što joj je donijelo prestižnu titulu. Nije to njezin prvi tako veliki uspjeh. Iza sebe ima brojne medalje s EP-a i SP-a za reprezentaciju Hrvatske. Sve je osvojila uglavnom kao �lanica ženskog karate tima, jer do sada nije imala priliku da nastupa pojedina�no na EP-u i SP-u. Apsurdno da najbolja karatistica svijeta (za teškaše obi�no kažu da su najbolji u svijetu, ali isto dokazuje i turnir osvojen u St. Peter-burghu) ne može braniti boje Hrvatske na pojedina�nom EP-u i SP-u. Tako je bilo prošle godine, ali, na žalost, isto je najavljeno i za ovu 2014. godinu, kada je na programu SP u Bremenu.

Maša Martinovi� je hrvatska ka-ratistica koja je ro�ena 1989. godine u �akovcu, bivša je �lanica KK-a Globusa i Nedeliš�a, a sada KK-a Hercegovina Zagreb. Studira u Zagrebu farmaciju i biokemiju, a svaki slobodni trenutak koristi da se vrati u rodni kraj, rodi-teljima i prijateljima. Nedavno je bila i na prijamu kod �akove�kog grado-na�elnika, povodom velikog uspjeha,

iako više ne nastupa za naše klubove, ali i dalje pronosi ime me�imurskog sporta.

Ove godine osvojila je naslov po-bjednice i na borila�kim igrama u San-kt Petersburghu, gdje je osvojila zlatnu medalju u kategoriji do 68 kilograma.

- Velika �ast je da sam se uop�e pla-sirala tamo, a kamoli u �inalu pobijediti svjetsku prvakinju, osvojiti zlato i biti najbolja me�u svim kontinentalnim prvakinjama, kazala je prilikom prija-ma u �akovcu krajem prošle godine.

Predsjednikova k�erka uvijek ima prednost

Zbog toga jer karate nije olimpijski sport, nije realno nadati se da �e Ma-ša nastupiti na nekoj od predstoje�ih olimpijada, ali još ve�e probleme stva-ra joj nepotizam u hrvatskom karateu, jer prednost nastupa u pojedina�noj konkurenciji uvijek do sad je imala Ana Marija �elan, k�erka predsjed-nika Saveza. Zbog toga prošle godine, nakon godina i godina šutnje, Maša nije željela nastupiti samo kao �lanica tima koji je ina�e osvojio EP 2013. go-dine, što je donijelo hrvatskim karati-sticama naslov najbolje ženske ekipe Hrvatske.

- Kao da nitko ne cijeni moje po-jedina�ne pobjede na brojnim tur-nirima najviše kategorije. Na SP-u u ekipnom dijelu nisam izgubila ni jedan me�, na EP-u sam izvukla par ekipnih me�eva i oni mi ne daju jed-

MAŠA MARTINOVI� (karate)

Ne daju joj da postane svjetska ili europska prvakinja, ali zato je najbolja karatistica svijeta

nu jedinu pojedina�nu priliku. I ovaj put nastupit �e Ana Marija na ra�un starih zasluga, na osnovi medalje osvojene prije dvije godine. Zašto ne pošalju nekoga tko ima bolje aktualne rezultate i realne izglede za medalju? Smeta me da mi se daju mrvice, a da na EP ide kolegica koja se zbog nedav-nog zahvata na koljenu možda ne�e ni sti�i dobro spremiti, obrazložila je svoju odluku prije odlaska na EP za Ve�ernji list.

Mašu smeta to što njoj, potpunoj zdravoj i u životnoj formi, ne daju pri-liku.

- Bila sam godinama korektna i šutjela jer takva su bila pravila. Nisam se bunila ni lani, kada sam od �elan izgubila interni kvali�ikacijski me�, no mislim da sam sada ja bolja. �elan je dvaput na svjetskim prvenstvima ispala u 1. kolu, a na posljednjem Eu-ropskom prvenstvu ostala je bez me-dalje. Uostalom, na WKF-ovoj ljestvici teškašica ja sam trenutno peta, a �elan deseta, ona je za razliku od mene na-stupala na svim velikim natjecanjima i pojedina�no, što donosi puno bodova. Mislim da nije korektno da mi se pet minuta prije prvenstva države kaže da ni ovaj put ne�u nastupati pojedi-na�no, pozivaju�i se na neki pravilnik koji klubovima nije dostavljen. Svi zna-mo za koga je izmišljeno to pravilo, za Danila Domdjonija, Jelenu Kova�evi� ili mene sigurno nije. Htjela bih da ti kriteriji budu transparentniji i da se više cijeni aktualna forma, poru�ila je u Ve�ernjem.

Nakon što su saznali za njene pro-bleme i nemogu�nost da se na velikim natjecanjima bori i pojedina�no, jer prednost ima Ana Marija �elan, za hrvatsku karatašku teškašicu Mašu Martinovi� zainteresirali su se naci-onalni karate savezi Slovenije i Crne Gore. Ode li Maša pod drugu zastavu, za novu reprezentaciju mogla bi nastu-piti ve� sljede�e godine na Svjetskom prvenstvu, ali nadamo se da se tako nešto ne�e dogoditi.

(trenutno se nalazi na 160. mjestu). Me�utim, rezultati iz prošle godine po-kazuju da vrijedi puno više. Na put koji vodi na olimpijadu Mia kre�e uskoro. Do 15.ožujka slijede naporne pripreme i prva utrka u Padovi, a nakon toga sva-ki vikend ženski biciklisti�ki “cirkus” svaka �e dva tjedna biti u drugom eu-ropskom gradu.

- No onaj najvažniji cilj ipak mi nije vezan uz biciklizam, poru�uje na kraju najbolja hrvatska biciklistica, ve� je to želja da što prije diplomiram.

Na kraju moramo spomenuti da, s obzirom na to da je biciklizam obiteljski sport Radoti�evih, tako su i Mijini glavni treneri, savjetnici i mehani�ari otac Zvo-nimir i brat Bruno, a svima njima pak je najve�a podrška u tome �ime se uspješ-no bave mama �ur�ica.

Postala �lanicom profesionalnoga ženskog

tima iz LjubljaneMia je u 2013. bila �lanica varaždin-

ske Sloge, no s prvim danima nove godi-ne potpisala je vjernost profesionalnoj slovenskoj ekipi BTC City Ljubljana, što zna�i za razliku od prošle godine puno više ja�ih i kvalitetnijih utrka. Klupski cilj je skupljanje bodova za nastup na svjetskom prvenstvu, posebno za žen-ski dio utrke “Giro di Italia” i skupljanje bodova kao bi se bilo me�u dvadeset naj-boljih klubova koje voze kronometar na svjetskom prvenstvu.

Kao i svi sportaši, želi nastup na OI u Brazilu. Da bi u tome uspjela, po-trebno joj se plasirati do po�etka Iga-ra me�u prvih sto biciklistica svijeta

17. sije�nja 2014.��

Poslovnica PrelogGlavna 5, 40323 Prelog

040 637 555

Poslovnica Čakovectel. 31 44 55

(u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec

V. Nazora 4

tel. 042 493 900

VALENTINOVO U PRAGU3 dana14. – 16. 02.899,00 kn

KARNEVAL U VENECIJI 2 dana01. – 02. 03.590,00 kn

SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE08.03. 280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn)

MAKEDONIJA 5 dana02. – 06.04. 1.960,00 knGARANTIRANI POLAZAK

[email protected]

n)

U subotu 11. sije�nja u pro-storijama starog vrti�a redovnu izvještajnu godišnju skupštinu održali su �lanovi Malonogo-metnog Kluba 75 iz Kotoribe. Klub je u svojim redovima na kraju prošle godine imao 71 �la-na, a lani su bili aktivni kako na sportskom planu tako i na broj-nim op�inskim manifestacija-ma. O sportskim rezultatima go-vorio je tajnik Marko Horvat. Na kraju prvenstva u Me�imurskoj malonogometnoj ligi osvojili su odli�no tre�e mjesto, dok je Filip Pišpek bio najbolji strijelac lige. – Žalosno je što Nogometni savez Me�imurja nije uspio zadržati puno klubova u spomenutoj ligi koji su zbog sve ve�ih troškova odustali od daljnjeg natjecanja. Iz tih je razloga liga ukinuta i nije poznata njezina daljnja sudbina – rekao je Horvat. Nadaju se da �e se izna�i neko rješenje kako bi se ponovno igrao mali nogomet jer su uspjeli taj sport populari-zirati i privu�i veliki broj navi-

U nedjelju je streli�arski klub “Katarina Zrinski“ �akovec bio organizator tradicionalno-ga dvoranskog me�unarodnog turnira na kojem je nastupilo 127 streli�ara iz Ma�arske, BiH, Slovenije i Hrvatske. Turnir je bio organiziran u kategoriji FI-TA STAR, što je organizacijski najviši nivo. Iz doma�eg kluba nastupilo je 28 natjecatelja i osvojili su 17 medalja.

U st i lu STANDAR DNI luk kategorije dje�aka do 12 godina Krešo Vuruši� osvo-jio je zlatnu medalju, a David Novak osvaja srebrnu meda-lju. Lucija Lesjak osvojila je zlatnu medalju u kategoriji djevoj�ica do 12 godina. U kategoriji juniorki Martina Tkalec osvaja zlatnu medalju, dok me�u seniorima Tihomir Miljan opet osvaja zlatnu me-dalju, Stijepan Oehler zauzima �etvrto, a Nikola Bašek peto mjesto. U stilu DUGI luk Nikola Geršak osvaja zlatnu medalju u kategoriji juniora, dok me�u seniorima Valentino Novak za-uzima deseto mjesto. U stilu GOLI luk me�u dje�acima do 12 godina Jan Miljan osvaja bron-�anu medalju, dok Fran Kova-�i� zauzima �etvrto mjesto. Isti uspjeh su napravile djevoj�ice do 12 godina, gdje je Melita San-

drin osvojila bron�anu medalju, a Eva Kolac zauzela je �etvrto mjesto. Me�u juniorkama Mi-ja Mance osvojila je srebrnu medalju, dok je u kategoriji se-niorki Vanda Kipke dobro pu-cala i na kraju zauzela �etvrto mjesto. U stilu OLIMPIJSKI luk me�u dje�acima do 12 godina i ovaj put izvrsno je pucao sve bolji Ivo Ma�ek, kojemu je dr-žavni rekord izmaknuo za 3 kruga te je na kraju osvojio zlat-nu medalju. Me�u dje�acima do 14 godina Antonio Vuk osvo-jio je bron�anu medalju, dok je me�u djevoj�icama Janja Petrovi� osvojila zlatnu me-dalju. U kategoriji juniorki zlatnu medalju osvojila je Re-gina Novak, dok je Marija Roj-ko osvojila bron�anu medalju.U seniorskoj konkurenciji i ovaj puta najbolji je bio Kreši-mir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, tako�er je dobro pu-cao Mladen Kodba koji se sad ve� nekoliko turnira za redom uspio okititi medaljom, ovaj put osvojio je broncu. Dobro je pu-cao i Karlo Cilar te osvojio peto mjesto, Božidar Vuruši� zauzeo je osmo mjesto, Boris Ferlin za-uzima deveto, Igor Markovi� 11. a Lovro Gradišer 13. mjesto. Me�u veteranima Mihael Šte-bih osvojio je srebrnu medalju.

STRELI�ARSTVO NOGOMET

TRADICIONALNI turnir u �akovcu

Streli�ari “Katarine Zrinski” osvojili sedamnaest medalja

III. HNL

NK Me�imurje krenulo s pripremama, Fernandez i Varga prva poja�anja

Kada je u pitanju igra�ki ka-dar, trener �akove�kih nogome-taša Damir Biškup potvrdio je da igra�ki kadar ostaje isti, odnosno da je klub napustio tek Karlo Baksa,dok zbog oporavka nakon operacije koljena ne mogu ra�una-

ti na Juricu Vru�inu. Pripreme su zapo�ele 15. sije�nja, a na njima su se kao nova lica pojavili Meksika-nac Mauricio Fernandez, dosadaš-nji igra� �akove�ke Sloge, i Bruno Varga iz Omladinca iz Novog Sela Rok. Ovom prilikom svakako tre-

ba pohvaliti i Nogometnu školu Me�imurja koja je ve� iznjedrila nekoliko igra�a za prvu mom�ad Me�imurja, odnosno �ak �etiri juniora na koje se može ozbiljno ra�unati i koji su priklju�eni radu s prvom mom�adi.

Trener Biškup ra�una i na to da �e njegovu mom�ad tijekom priprema poslužiti i dalje tako dobro vrijeme. Prva tri dana priprema trebala bi biti malo laganija, a onda se kre�e punom parom punih šest tjedana. Nakon odra�enog prvog treninga Biš-kup je u potpunosti zadovoljan

�izi�kim stanjem svojih igra�a koji se o�ito nimalo nisu zapustili tijekom zimske stanke. Tijekom priprema mom�ad �e naravno odigrati i nekoliko pripremnih susreta. Tako �e 27. sije�nja, ve� nakon desetak dana treninga odigrati u Zagrebu na terenu s umjetnom travom utakmicu

Prema najavama sportskog direktora NK Grani�ar Kotori-ba Roberta �ižmešija, pripreme seniorskog sastava zapo�et �e u petak 17. sije�nja u 17 sati, a na prvoj ovogodišnjoj prozivci koju �e obaviti trener Ladislav Fur-jan o�ekuje se 21 igra�.U prvoj

fazi do kraja sije�nja planirane su �izi�ke pripreme, nakon �ega slijedi tehni�ko – takti�ki tre-ninzi i uigravanje. Kroz velja�u u planu je sedam pripremnih utakmica, a u ovom trenutku poznati protivnici su Mladost iz Molva, Kraljev�an 38 iz Donjeg

Kraljevca, Plitvica iz Gojanca, Zelengaj iz Ku�ana Donjeg i NK Šenkovec.Sportski direktor ka-že kako su u tijeku pregovori s nekoliko igra�a, a njihova imena obznanit �e naknadno. Planira-no poja�anje odnosi se na igra�a sredine terena i napada�u. (af)

Polet Sveti Martin na Muri prvi po�eo s pripremama

U subotu 11. sije�nja se-niorska ekipa NK Polet Sveti Martin na Muri krenula je sa zimskim pripremama za proljetni dio prvenstvene se-zone 2013./2014. Klub se tre-nutno nalazi na 10. mjestu u 3.HNL-Sjever sa osvojenih 18 bodova. Prvo proljetno kolo je na rasporedu 1. ožujka pa je Polet s pripremama zapo-�eo 7 tjedana prije po�etka prvenstva.Prvo okupljanje s kratkim sastankom su pred-vodili predsjednik kluba To-mislav Kralj i trener Dražen Škvorc. Nakon uvodnog sa-stanka sljedilo je i službeno vaganje, a prvi “pravi” trening po pravom “proljetnom” vre-menu odra�en je u nedjelju. Na pripreme je klub krenuo s 25 igra�a.Uz postoje�i kadar prvoj mom�adi su priklju�eni i perspektivni juniori. Za sada nitko od igra�a nije napustio naš klub, a do kraja prijela-znog roka mogu�a su još ne-ka nova imena. Dio treninga de�ki �e odraditi u dvorani Toplica Sveti Martin, a osta-tak na vanjskim terenima. Do po�etka prve prvenstvene utakmice klub �e odigravati prijateljske utakmice što s me�imurskim predstavni-cima kako i sa klubovima iz inozemstva. (port. Polet)

Šest pripremnih tjedana odradit �e se u �akovcu

protiv HAŠK-a, slijedi susret protiv Trnja, pa protiv prvoligaša Hrvatskog Dragovoljca. U planu su i susreti protiv tri drugoligaša, Zagreba , Zeline i Sesveta. Una-to� teškim susretima u kojima ne smiju kiksati, trener �akov�ana smatra da uz malo bolje uvjete za rad i malo ve�u navija�ku podrš-ku uspjeh ne bi smio izotati, jer njegovi nogometaši imaju volje, snage, a prije svega znanja kako do�i do zacrtanog cilja, prvog mjesta. (so)

Nogometaši Grani�ara iz Kotoribe u petak zapo�inju s pripremama

MALI NOGOMET

Turnir nogometne škole Belica 2014.

Nogometna škola Belica or-ganizira u subotu 18. sije�nja i nedjelju 19. sije�nja prvi nogo-metni turnir mla�ih kategorija Belica 2014. i to u kategorijama: - 1997. godina i mla�i, - 2001. go-dina i mla�i, 2003. godina i mla-�i. Maksimalni broj igra�a koliko može prijaviti ekipa je 10 plus trener, igra se �etiri plus jedan s

loptom futsal 4. Kotizacija je 250 kuna i što je uklju�eno jelo i pi�e. Nagrade: 1. mjesto pehar + me-dalje, 2. mjesto pehar + medalje i 3. mjesto pehar + medalje. Ta-ko�er �e biti nagra�en i najbolji strijelac, vratar i igra� u svakoj kategoriji s peharima. Prijave se primaju do srijede 15. sije�nja do 18 sati.

U nedjelju 19. sije�nja održat �e se humanitarni malonogometni turnir za dje�ake u kategorijama U-7, U-8 i U-10. Za prva tri mjesta osigurane su medalje i pehari, a za najboljeg vratara, igra�a

i strijelca posebne nagrade. Tu su još i nagrade za vjerne navija�e svojih malih nogo-metaša i druge posjetitelje. Turnir �e se odigrati u dvorani Graditeljske škole u �akovcu s po�etkom u 8 sati.

Humanitarni malonogometni turnir u �akovcu

GODIŠNJA SKUPŠTINA MNK – Kluba 75

Malonogometaši iz Kotoribe žale što se više ne igra Me�imurska malonogometna liga

ja�a u dvorane. Svake su godine organizatori malonogometnog turnira uz Dan državnosti i Dana op�ine Kotoriba. Njihove ekipe sudjelovale su na turnirima u Zebancu, Prelogu gdje su izbo-rili polu�inale, Maloj Subotici, Varaždinu i Zimskom malonogo-metnom prvenstvu Me�imurja.Predsjednik Siniša Seli�anec na-glasio je kako klub sudjeluje u svim op�inskim manifestacija-ma kao što su fašenk, Dani šibe i ribe i Dani Kotoribe zahvalivši svim sponzorima na pomo�i u

radu. U ovogodišnjem planu imaju izgradnju nadstrešnice na igralištu kod starog vrti�a za što o�ekuju �inancijsku pomo� od strane Op�ine. Predsjednik Nadzornog odbora Robert �i-žmešija predložio je da se uvedu mjese�na izvješ�a o prodaji pi�a, da se do 31. ožujka konsolidira �inancijsko poslovanje, uvede red u iznajmljivanje prostorija i odredi rok za pla�anje godišnje �lanarine. Skupština je odlu�ila da rok za pla�anje �lanarine u iznosu od 50 kuna bude do kraja

ožujka, a cijena za iznajmljiva-nje klupskih prostorija bit �e 100 kuna za �lanove i 300 kuna za vanjske korisnike. �lanovima je tom prigodom predstavljen novi domar Ignac Vidovi�. Uz pred-stavnike kotoripskih udruga, na skupu je bio i na�elnik op�ine Kotoriba Ljubomir Grgec. – Vi ostvarujete dobre rezultate na sportskim terenima, ali najve�i rezultat je taj što u svojim re-dovima okupljate mlade ljude. Suradnja izme�u kluba i Op�ine uvijek je bila jako dobra. Sretni smo jer u našem mjestu imamo 18 udruga i sve su aktivne. Tome u prilog idu i odli�ni uvjeti za rad i bavljenje sportom s kojima se može pohvaliti rijetko koja sre-dina. Pozivam �elništvo kluba da do�u na razgovor i prezentiraju nam svoje želje i planove, a mi �emo rado iza�i ususret, rekao je Grgec. Nakon službenog dijela, druženje je nastavljeno uz svir-ku novoformiranog tamburaš-kog sastava Fuliri. (A.Fuš)

17. sije�nja 2014. ��RUKOMET

�AKOVEC, Obrtni�ka 4

NIKADA ne zatvarajte

ME�IMURJE PLIN INFO

Sprije�it �ete nesre�ui život u�initi bezbrižnim!DEŽURNA SLUŽBA040 395 199DEŽURNA SLUŽBA040 395 199

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Plinski uređaj za izgaranje 1m3 zemnog plina treba oko 10m3 zraka

CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

Protekle nedjelje održan je 2. rukometni turnir DG Sporta u suradnji s RK Prelog. Organizatori zahvaljuju svim �lanovima RK Prelog te poseb-no roditeljima koji su pomogli u organizaciji turnira.

Na turniru je sudjelo-valo osam ekipa. U finalu je CO Zagreb 1 pobijedio San

Sport 16:7, a u susretu za tre-�e mjesto Koprivnica je bila bolja od Maksimira Pastele 16:15. Doma�in Prelog bio je peti. Kona�ni poredak:1. RK CO Zagreb 1, 2. RK San Sport, 3. RK Maksimir Pastela, 4. RK Koprivnica, 5. RK Prelog, 6. RK Ludbreg, 7. RK Dubrava, 8. RK CO Zagreb 2.

Rukometašice Zrinskog aktivne u svim kategorijama

�akove�ke rukometašice zapo�ele su s odigravanjem službenih utakmica. Tako su kadetkinje igra�ice ro�e-ne 1996. godište i mla�e u Virovitici odigrale prvi krug natjecanja. Odigrane su dvije utakmice i ostvarene dvije po-bjede, i to protiv ekipe ŽRK Bje-lovar 32:17 i protiv ŽRK TVIN Virovitica 34:19. U nedjelju 19. sije�nja ih u Varažadinu o�eku-je drugi krug, gdje �e im pro-tivnice biti ekipe ŽRK Osijek i

ŽRK Brod iz Slavonskog Broda.Treba napomenuti da je ŽRK Zrinski aktualni prvak Hrvat-ske u kadetskom uzrastu.

Prva ekipa Zrinskog pak potkraj mjeseca odlazi na tur-nir u Banju Luku, gdje �e biti u grupi s dva prvoligaška kluba. U petak 31. sije�nja u 16.30 sa-ti protivnik �e im biti bosanski prvoligaš Borac Banja Luka, a u subotu u 11.30 sati je protivnik srpski prvoligaš Crvena Zvez-da iz Beograda.

Detalj s utakmice u Virovitici (foto: Siniša Ben�ik)

Dva turnira i dva odli�na plasmana San – Sporta

Tijekom zimske stanke od odigravanja prvenstve-nih utakmica, igra�i RK San-Sporta ro�. 2000. godine i mla�i sudjelovali su na dva jaka turnira na kojima su osvojili odli�no �etvrto i dru-go mjesto. Na izuzetno jakom me�unarodnom turniru, koji je u organizaciji GRK „Varaž-din“ odigran 27. prosinca, gdje je sudjelovalo 16 ekipa, mladi „Sansi“ osvojili su od-li�no �etvrto mjesto. Sa sve tri pobjede zauzeli su prvo mjesto u svojoj grupi, gdje su savladali MRK Vidovec 10:0 (nedolazak), RK Tenja 13:5 i RK Daruvar 15:13. Nadalje u �etvrtfinalu lako su svladali

stare rivale RK Viroviticu 11:6 da bi se u polufinalu ogledali s igra�ima RŠK Karlovac. Na

poluvremenu tog susreta re-zultat je bio 3:3, da bi na kraju regularnog djela utakmice na sema�oru stajalo 8:8. Prišlo se izvo�enju kaznenih udara-ca za ulazak u finale turnira gdje su igra�i Karlovca imali više sre�e odnijevši pobjedu ukupnim rezultatom 12:11. Nakon tako stresne utakmice igra�i San-Sporta nisu odigra-li utakmicu za tre�e mjesto na zadovoljavaju�em nivou te su izgubili u ogledu s ekipom MRK Ivani� 15:7. Iako ostaje žal što se nije osvojila medalja, ovo je svejedno odli�an rezul-tat �akove�kih igra�a jer su za nijansu izgubili od RŠK Karlo-vac koji je na kraju zauzeo 1.

mjesto na turniru, a plasirali su se najbolje od svih klubova koji u prvenstvenom djelu na-tjecanja igraju u njihovoj re-giji. I na drugom turniru, koji je u organizaciji RK „Prelog“ odigran 12. sije�nja, igra�i San – Sporta pokazali su od-li�ne partije gdje su u svojoj grupi zauzeli prvo mjesto po-bijedivši redom ekipe RK Lud-breg 13:7, RK Maksimir Paste-la 17:15 te RK Croatia Osigu-ranje 2 rezultatom 23:17. U polufinalu su svladali ekipu RK Koprivnica 20:15, dok su se u finalu susreli s igra�ima RK Croatia Osiguranje 1 te u borbi za prvo mjesto pretrpje-li poraz od 16:7, što zna�i da su osvojili odli�no drugo mjesto i srebrna odli�ja te opet bili plasirani bolje od svih klu-bova iz regije sjever. Ova dva jaka turnira bili su odli�an test snaga i mogu�nosti pred nastavak prvenstvenog dijela natjecanja, te pokazatelj da se u klubu kvalitetno i predano radi. Ve� slijede�eg vikenda igra�i San-Sporta nastavljaju s prvenstvenim dijelom natje-canja gostovanjem u Garešni-ci, te se nadaju ostanku u vrhu prvenstvene tablice.

Za ekipu San-Sporta na ovim turnirima su nastupili: A. Bobi�anec, F. Murk, N. Ko-privec, N. Škvorc, M. Vargek, M. Hozjan, K. Petri�evi�, L. Lu-kman, K. Kranjec, L. Križai�, A. Blaži�, B. Nini�, F. Baranaši�, L. Mihalic, E. Horvat, M. Mihalic, K. Rodi i trener Goran Vuk.

Croatia osiguranje Zagreb najbolje u Prelogu

17. sije�nja 2014.��

TABLICA1. HASTK Mladost 202. Dr �asl 173. Varaždin 174. TIS 155. Bjelovar 146. Hodošan 147. Mladost Petrinja 148. Vodovod 139. Pula 1310. Crikvenica 10

Srebrni olimpijac Filip Ude u proteklim je blagdanskim danima gimnas� �ke sprave nakratko zami-jenio onima u kuhinji i prionuo pe-�enju kola�a. Naime, 21. prosinca na Trgu Republike u �akovcu najbolji slas� �ari amateri ujedinili su se u hu-manitarnoj akciji “PECI i POMOZI!“. Na druženju uz svježe kola�e, torte i slas� ce, a u zamjenu za dobrovoljni prilog, moglo se iskuša� razne deli-cije ili njima razveseli� drage osobe. Prikupljena sredstva proslijedit �e se udrugama “Prijatelji životinja“ i “Sklonište dobrote“. Filip Ude jedan je od kumova projekta, a budu�i da mu je supruga Ana jedna od inicija-torica akcije, pomogao je i u pe�enju kola�a. No, nema straha da �e Filip zapo�e� s kuharskom karijerom jer pred njim je vjerujemo još nekoli-ko blistavih gimnasti�kih godina u kojima �e, kako je i sam prije svega izrazio želju, još jednom pokušati obrani� olimpijsko srebro iz Pekin-ga, i to na OI u Riju 2016. godine. No ono što zasigurno želi zaboraviti u prošloj godini je nastup na univerija-di u Kazanu, gdje su svi � nalis� konja s hvataljkama u kvali� kacijama na-pravili gotovo savršene vježbe, � nale je donijelo pravi potop. Na žalost, ni Filip Ude s vrlo teškom vježbom na

U subotu je odigrano pojedi-na�no prvenstvo Me�imurske županije za mla�e i seniorske kategorije. Pred dobrano popu-njenim gledalištem �akove�ke II. osnovne škole u 9 kategorija natjecalo se 146 igra�ica i igra�a iz me�imurskih klubova, odli-�an doma�in bio je Stolnoteni-ski klub Putjane, koji je zajedno s Me�imurskim stolnoteniskim savezom bio organizator prven-stva.

GIMNASTIKA

�AKOVE�KI gimnasti�ari krenuli punom parom s pripremama za novu sezonu

Filip Ude, osim na konju s hvataljkama, odli�an i u pripremi kola�a

toj spravi nije uspio odvježba� bez greške. Sa slabom ocjenom 14.275 završio je na kraju na 6. mjestu. Za naslov pobjednika bilo je dovoljno osvojiti 15.050 bodova, koliko je dobio reprezenta� vac Rusije Nikolai Kuksenkov, koji je ranije vježbao za Ukrajinu. Još slabije bilo je na Svjet-skom prvenstvustvu u Antwerpenu, gdje je nakon pada na kraju vježbe skupio 13,766 bodova, dovoljno tek za 51. mjesto. - Razo�aran sam. Imao sam snage završi� vježbu, ali ruka mi je klecnula na saskoku. Ništa, idemo dalje, kazao je nakon neuspješnog po-kušaja u Belgiji na SP-u. U 2013. bilo je naravno i izvrsnih rezultata. Ude je tako osvojio tre�e mjesto na Svjet-skom kupu u Osijeku, tre�e mjesto na Grand Prixu u Brnu te osmo mjesto na Europskom prvenstvu i plasman u � nale na svim natjecanjima na koji-ma je nastupio osim u Antwerpenu.

U Atonu krenule pripreme za novu

sezonu Kako pak saznajemo od Marija

Vukoje, sportskog direktora u klu-

bu, Filip Ude i Tijana Tkal�ec, kao i cijela vojska mladih talentiranih gimnas� �ara, ve� od nove godine punom parom rade na priprema-ma u SGC-u Aton. Kada pak je rije� o samome Vukoji, na njega su u klu-bu kao i u gimnas� �kom savezu po-sebno ponosni jer je krajem prošle godine dobio još jedno priznanje za svoju stru�nost. Na kongresu Eu-ropske gimnas� �ke federacije, koji je održan u slovenskom Portorožu, izabran je u njezin Tehni�ki odbor, najvažnije stru�no tijelo, i tako postao jedan od rijetkih sportskih funkcionara iz Me�imurja i Hr-vatske kojem je uspjelo u�i u tako visoko � jelo jedne me�unarodne sportske asocijacije.

Odli�ni rezultati me�imurskih

gimnasti�ara na Prvenstvu Hrvatske u

OgulinuU prošloj se godini ne smije za-

boravi� ni uspjeh mladih “Macano-vih” gimnas� �ara. Ogulinski “Sokol“ bio je doma�in 22. Pojedina�nog prvenstva Hrvatske te 13. Završnice kupa Hrvatske u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici. U odsutnosti Filipa Udea, koji je imao nastup u Modeni u Italiji, glavnu ulogu u muš-koj sportskoj gimnas� ci uspješno su preuzeli kade� , mla�i juniori i juniori gimnas� �kog kluba „Marijan Zadra-vec – Macan“ iz �akovca.

Vrijeme je da se “glave deneju skupa”. Kod žena, u odsutnos� oz-lje�enih Tijane Tkal�ec (sudila na-tjecanje) i Sabine Hegeduš, Stella Petran, koja je tako�er nastupila s ozljedom sko�nog zgloba, te �e zbog te ozljede presko�i� dva re-prezentativna nastupa do kraja godine, nije uspjela obraniti na-slov državne prvakinje u višeboju. Osvojila je drugo mjesto isto kao i na tlu te preskoku, dok je na gredi bila tre�a. Naslov prvakinje države Stella je osvojila u vježbi na dvovi-sinskim ru�ama. Ukupno je osvojila 5 medalja.

Nastupili su još mla�a kadet-kinja Ruži� Lea, kojoj je medalja izmaknula za dlaku, te Hajdarovi� Patrik, Janja Debelec i Pokriva� Lu-cija u kategoriji kadeta, kadetkinja. Iako je financijska situacija teška, gimnas� �ari se nadaju da �e isplate donacija iz prora�una ove godine bi� redovite, kako bi što kvalitetnije mogli planira� i na kraju realizira� svoje planove i programe. Ukoliko želimo da se Filip plasira na svoje tre�e Olimpijske igre i da Me�i-murje prvi put u povijes� ima žen-sku predstavnicu na Olimpijskim igrama, potrebno je puno više od lijepih želja. Potrebno je puno, jako puno sa� teških i napornih trenin-ga, puno natjecanja, vitaminizacija, zdravstvena skrb, pla�e trenera, su-stavni rad sa selekcijama, da nije-dan program ne trpi, a to sve ima svoju cijenu.

Mario Vukoja

STOLNI TENIS

SUPERLIGA, 10. kolo

Pobjeda stolnotenisa�ica Hodošana protiv TIS-a u Zagrebu

Nastavak natjecanja u pr-venstvu Superlige stolnotenisa-�ice Hodošana otvorile su pobje-dom. Naime, u 10. kolu u Zagrebu u susretu protiv TIS-a slavile su s 4:2 i tako uzvratile Zagrep�an-kama za doma�i poraz u 1. kolu. Ovom pobjedom stolnotenisa-�ice Hodošana pomaknule su se prema sredini, a uspjeh u Zagre-bu �e im zasigurno biti poticaj za dobre igre i u nastavku pr-venstva, kada slijede i utakmice s izravnim konkurenticama za spas od ispadanja. Porazi Mlado-sti iz Petrinje i Pule u 10. kolu idu im u prilog, jer su za 1 pobjedu pobjegle Puljankama, a s Petrinj-kama se bodovno izjedna�ile na tablici. Ali ne i uspjeh Vodovo-da u gostima kod ve� otpisane Crikvenice, kojim su Osje�anke zadržale priklju�ak s ekipama iz sredine tablice, me�u kojima su i Hodošan�anke.

Ve� je uobi�ajeno da To So ostvaruje po 2 pobjede za Ho-došan pa je tako bilo i u subotu u Zagrebu. No, ovaj put odli�no je odigrala i Paula Markati i, možemo re�i, svojom dvicom osigurala pobjedu. Rezultat je možda mogao biti i uvjerljiviji da nije poražen par Markati/To So, a poraz Ane Švarc protiv Stelji�

ionako je bio o�ekivan. (stolni-tenis-net)

R e z u l a t i 1 0 . k o -l o : T I S - H o d o š a n 2 : 4 (Rami� - Markati 0:3 /11:13, 8:11, 8:11/, Magli�i� - To So 0:3 /7:11, 9:11, 12:14/, Stelji� - Švarc 3:0 /11:2, 14:12, 11:7/, Magli-�i�/Stelji� - Markati/To So 3:2 /10:12, 11:9, 8:11, 11:2, 11:9/, Ra-

POJEDINA�NO prvenstvo MŽ-a za mla�e i seniorske kategorije

Matija Bari� i Sara Mikac novi seniorski prvaci Me�imurja

Društveni i sportski život Donjeg Vidovca bogatiji je za no-vu udrugu. U petak 10. sije�nja u prostorijama Doma kulture u Donjem Vidovcu održana je osni-va�ka skupština Stolnoteniskog kluba Donji Vidovec, na kojoj je za predsjednika izabran Niko-la Friš�i�. Na skupu je bio Ivan Špicar, predsjednik STK-a “Kos” Kotoriba, koji je susjednom klu-bu ponudio pomo� i suradnju u budu�em radu. - Donji Vidovec je

bogatiji za još jednu udrugu. Re-kreacija i sportske aktivnosti nam svima trebaju, a naša dvo-rana u Domu kulture bit �e još više korištena. Rije� je o odli�noj ideji i jako me veseli što �e naši mještani imati priliku za nešto novo, rekao je na�elnik Josip Grivec. U narednom razdoblju prioritet im je riješiti papirolo-giju oko registracije i nabava potrebnih rekvizita.

(A.Fuš)

U subotu kre�e 1. Prvenstvo veterana

1. Prvenstvo �e se igrati u subotu 18. sije�nja 2014. godine s po�etkom u 14 sati u dvorani II. osnovne škole u �akovcu (Jug) u sljede�im ka-tegorijama: - veterani r. 1975. - 1981. godine “2. Memorijal Nenad Vuruši�” - veterani r. 1965. - 1974. godine (40 - 49 godina), - veterani r. 1955. - 1964. godine (50 - 59 go-dina), veterani ro�eni 1954. godine i stariji (+ 60 godina)- veteranke ro�ene 1979. go-dine i starije. Pravo nastupa imaju registrirani i nere-gistrirani igra�i/igra�ice s prebivalištem na podru�ju Me�imurske županije. Mini-malan broj igra�a za svaku kategoriju, osim veteranki, je šest. Ako se prijavi manji broj, ždrijebat �e se u nepo-sredno mla�u kategoriju, za koju se svojevoljno mogu i sami prijaviti. Godinu ro�e-nja i mjesto prebivališta na zahtjev organizatora doka-zuju predo�enjem osobne iskaznice. Sustav natjecanja: prednatjecanje u skupinama i razigravanje prvo i drugo plasiranih na ispadanje do kraja. Prijavnina po igra�u/igra�ici je 40 kn i upla�uje se organizatoru u dvorani pred po�etak natjecanja.

mi� - To So 2:3 /6:11, 13:11, 6:11, 11:5, 6:11/, Stelji� - Markati 2:3 /11:8, 9:11, 11:4, 7:11, 10:12/).Ostali: Mladost (Petrinja) - HAS-TK Mladost (Zagreb) 0:4, Varaž-din - Pula 4:1, Crikvenica - Vodo-vod (Osijek) 3:4, Dr. �asl (Zagreb) - Bjelovar igra se 16. ožujka.

Parovi 11. kola, subota, 18. ožujka: Varaždin - TIS, Pula - Cri-kvenica, Vodovod - Mladost, Bje-lovar - Hodošan; petak 24. sije�-nja: HASTK Mladost - Dr. �asl.

REZULTATI ZAVRŠNICE:Seniori

1/8 finala: Preksavec – Fileš 3:0, Damjan – �eh 3:0, Rapai� – I. Lovrek 3:1, K. Lipi� – Ajdarpaši� 3:1, N. Mikac – Jambor 3:0, K. Kova�i� – Lehkec 3:1, E. Šimon – N. Magdaleni� 3:1, Bari� – T. Repalust 3:0; 1/4 finale: Preksavec – Damjan 3:0, K. Lipi� – Rapai� 3:0, N. Mikac – K. Kova�i� 3:2, Bari� – E. Šimon 3:0; 1/2 � nale: Preksavec – K. Lipi� 3:1, Bari� – N. Mikac 3:0; za 3. mjesto: N. Mikac – K. Lipi� 3:2; � nale: Bari� – Prek-savec 3:2

Seniorke1/4 � nale: Dina Ratajec (Šen) – Do-

ra Cividini (Mih) 3:1, Kaja Popovi� (Put) – Anja Novak (Šen) 3:1; 1/2 � nale: Toplek – Ratajec 3:1, Mikac – Popovi� 3:1; za 3. mjesto: Ratajec – Popovi� 3:0 bb; � nale: Mikac – Toplek 3:2

Juniori1/4 finale: Karlo Jambor (MSTC)

– M. Lovrek (MSTC) 3:1, Ivan Mikac (Mih) – Ivan Lovrek (MSTC) 3:1, Filip Pani� (MSTC) – Bali� (Šen) 3:0, Kris� an Lipi� (Šen) – Filip Godina (MSTC) 3:2; 1/2 � nale: Mikac – Jambor 3:2, Lipi� – Pani� 3:2; za 3. mjesto: Jambor – Pani� 3:0; � nale: Mikac – Lipi� 3:2

Juniorke (grupno razigravanje)1. Ema Toplek (Übelbach, Austrija)

4/0, 2. Marta Cividini (Mih) 2/2, 3. Dora Cividini (Mih) 2/2, 4. Dina Ratajec (Šen) 2/2, 5. Sabina Horvat (Kos-K) 0/4

Kade� 1/4 finale: Benjamin Podkrajac

(Igea) – David �ukulic (Kos-K) 3:0, Filip

Godina (MSTC) – Bali� (Šen) 3:0, Ško-da (Kos-K) – Antonio Gudlin (Gor) 3:0, Marko Lovrek (MSTC) – Baka� (Šen) 3:0; 1/2 finale: Podkrajac – Godina 3:0, Lovrek – Škoda 3:2; za 3. mjesto: Škoda – Godina 3:0; � nale: Podkrajac – Lovrek 3:2

Kadetkinje1/2 � nale: Hana Zadravec (Šen) –

Ema Polanec (Mih) 3:0, Sabina Horvat (Kos-K) – Nika Lukša (Kos-K) 3:0; za 3. mjesto: Lukša – Polanec 3:2; � nale: Za-dravec – Horvat 3:0

Mla�i kade� 1/4 finale: Stjepan Škoda (Kos-

K) – Dominik Toplek (Mih) 3:0, Niko Vidovi� (Mih) – Petar Saboli� (Šen) 3:1, Filip Vinkovi� (šen) – Lovro Varga (Mih) 3:2, Noa Vresk (Mih) – Martin Baka� (Šen) 3:0; 1/2 � nale: Škoda – Vi-dovi� 3:0, Vresk – Vinkovi� 3:0; za 3. mjesto: Vinkovi� – Vidovi� 3:1; � nale: Škoda – Vresk 3:0

Mla�e kadetkinje1/2 finale: Hana Zadravec (Šen)

– Mirna vibovec (Mih) 3:0, Nika Lukša (Kos-K) – Ema Polanec (Mih) 3:0; za 3. mjesto: Vibovec – Polanec 3:1; � nale: Zadravec – Lukša 3:0

Najmla�i kade� 1/4 � nale: Pavlo Dornik (Kos-K)

– Marsel Špiranac (Kos-K) 3:0, Lovro Vidovi� (Šen) – Nikola Musta� (Sv. Marija) 3:0; 1/2 finale: Noa Vresk (Mih) – Dornik 3:0, Vidovi� – Petar Saboli� (šen) 3:0; za 3. mjesto: Sabo-li� – Dornik 3:1; � nale: Vresk – Vido-vi� 3:0.

DONJI VIDOVEC bogatiji za još jednu udrugu

S radom zapo�eo Stolnoteniski klub

Paula MarkatiPaula Markati

17. sije�nja 2014. ��

U nedjelju 12. sije�nja u Svetoj Nedjelji, u organizaciji ta-mošnjega biciklisti�kog kluba, održano je državno prvenstvo u disciplini ciklokrosa. Staza na kojoj je održana utrka je za sve kategorije bila ista, razlika je jedino bila u trajanju utrke. U ci-klokrosu se, naime, kako nam je kazao pobjednik u muškoj elite kategoriji Bruno Radoti�, utrka ne vozi na broj krugova ve� na vrijeme, odnosno minutažu. Naj-mla�e kategorije su tako vozile utrku od dvadeset minuta, dok su najja�a kategorija seniori - ELITE M vozili utrku 60 minuta. Staza je bila dužine 2380 m, pot-puno zatvorena i obilježena. Na stazi su se izmjenjivale razli�ite podloge, od asfalta, šljun�anog puta, zemlje-livada, savski na-sip (zemlja-trava) do umjetne prepreke (“daske”, prije kojih se moralo si�i s bicikla te ih presko-�iti nose�i bicikl i zatim opet �im brže “zajašiti” bicikl i nastaviti

dalje). Na utrci je nastupilo deve-deset voza�a iz cijele Hrvatske u svim disciplinama, a najuspješ-niji su bili �lanovi BK-a “Puls” iz �akovca. U najja�oj Elite M ka-tegoriji tako je slavio pulsovac Bruno Radoti�, ina�e i bivši pro-fesionalni biciklist u cestovnom biciklizmu i jedan od osniva�a BK-a “Puls”. Drugo mjesto osvo-jio je “veteran” Pavao Roset, koji je najstariji Elite voza� u Hrvat-skoj, a koliko znamo i u svijetu, te tako najavio da je unato� godi-nama i dalje u vrhunskoj formi te da �e ovo biti još jedna uspješna sezona za njega.

Naslovi pobjednika i u ostalim kategorijama pripali Radoti�ima,

Vidovi� i Pavlic srebrni

Da i u ženskoj elite kategoriji sve ostane u obitelji, pobrinula se Brunina sestra Mia Radoti�,

CIKLOKROS

DRŽAVNO prvenstvo, 2. kolo

Pulsovci pokorili Svetu Nedjelju, tri prvaka iz obitelji Radoti�

najbolja hrvatska biciklistica, te s odli�nim rezultatom i zavid-nom formom najavila po�etak uzbudljive sezone koju �e voziti za novoosnovanu UCI cestovnu mom�ad BTC City Ljubljana. Spomenimo i to da je Mia do po-bijede došla unato� probušenoj gumi na kojoj se vozila više od pola kruga dok nije uspjela do�i

do tehni�ke zone u kojoj joj je bilo dopušteno promijeniti bicikl. S nešto više od minute zaostatka kao drugoplasirana u cilj stigla je Alessandra Musa, dok je tre-�e mjesto osvojila Gloria Musa malo više od 2 minute zaostat-ka. U Veteranima C pokazalo se da krv nije voda jer je pobjedu u toj kategoriji ostvario otac Elite prvaka Zvonimir Radoti�, koji je dominantno slavio ispred dru-goplasiranog Richarda Podsed-nika s pet minuta prednosti, dok je s više od šest minuta zaostat-ka ciljem kao tre�i prošao Zoran Milas. Odli�ni su bili i ostali pul-sovci, tako je Robertinjo Vidovi� osvojio drugo mjesto u kategoriji veterana B, dok je Tin Pavlic bio srebrni u kategoriji kadeta.

(bmag, so)

17. sije�nja 2014.�BICIKLIZAM

Najmla�i biciklisti Mure Avanture nastavili su ostva-rivati odli�ne rezultate i na po�etku 2014. godine. Na-ime, u nedjelju 12. sije�nja 2014. godine u Svetoj Ne-djelji, u organizaciji tamoš-njega biciklisti�kog kluba, održano je državno prven-stvo u disciplini ciklokros. Radi se o specifi�nom bici-klisti�kom natjecanju koje je kombinacija cestovnog i brdskog biciklizma, a vozi se na modificiranim cestov-nim, odnosno ciklokros bi-ciklima.

Timotej Kocen, nakon što je lani postao državni prvak u disciplini XCO me�u dje�a-cima do 13 godina, ponovno je postao državni prvak, ali ovaj put u disciplini ciklo-

ODLI�AN po�etak sezone za mlade bicikliste BK-a “Mura Avantura” iz Svetog Martina na Muri

Timotej Kocen osvojio naslov državnog prvaka u konkurenciji do 14 godina

Biciklisti�ki klub “Puls” �akovec u Mi-klavcu organizira 3. kolo ciklokros lige na nivou Hrvatske. Ciklokros je biciklisti�ka disciplina u kojoj se vozi biciklom po razli�itim podloga-ma (as�alt, makadam, trava pijesak i šljunak te se nadopunjava do-datnim preprekama: stepenice, trupci i sl). Staza je kružna i dužine 2,5 km. U Hrvatskoj �e se održati na tri lokacije pripremljene ciklokros staze. Miklavec i BK “Puls” doma�in su tre-�eg kola ovu nedjelju 19. sije�nja i zadnjeg kola

po�etkom ožujka, kada slijedi i proglašenje uku-pnog pobjednika dodjela pehara i medalja.

Iz kluba pozivaju dje-cu me�imurskih osnov-nih škola na rekreacijsku trku koja se vozi izme�u trka da se prijave u dvije kategorije: 3., 4. i 5. ra-zredi, te 6., 7. i 8. razredi. Oni voze skra�enu stazu u dva kruga. Uz prisustvo i potpis roditelja, obave-zno je nošenje zaštitne kacige. Prijave za tu utrku primaju se do ovog petka 17. sije�nja do 20 sati or-ganizatoru Ivici Dodleku, BK “Puls” �akovec, mob.: 098-632-332.

BK “Puls” �akovec u Miklavcu organizator 3. kola ciklokros lige 19. sije�nja

Mure Avanture, s obzirom na to da tijekom cijele godi-ne treniraju za MTB - XCO disciplinu. Ovaj uspjeh samo je pokazatelj kvalitete stru�-nog i sustavnog rada Škole biciklizma pod vodstvom trenera, pro�esora Branimi-ra Štimeca.

Odli�na najava nove sezone

Odli�na je to najava no-ve biciklisti�ke sezone za bicikliste Mure Avanture iz Svetog Martina na Muri na-kon prošlogodišnjih uspje-ha, poput osvajanja naslova državnog prvaka u disciplini XCO, apsolutne dominacije u Kupu Hrvatske u kategoriji do 13 godina i zauzimanja ukupno tre�eg mjesta u po-retku svih klubova u Repu-blici Hrvatskoj.

Nova 2014. godina za-po�ela je na najbolji mogu�i na�in, a pripreme za glav-nu natjecateljsku sezonu u najvišem su intenzitetu. Trenira se do pet puta tjed-no, i to u dvorani i bazenu, te na otvorenom s obzirom na toplo vrijeme. Stoga mo-žemo o�ekivati još jednu uzbudljivu i uspješnu bici-klisti�ku godinu s pregršt medalja kako na doma-�em, tako i na europskom planu.

Biciklisti Mure Avanture odmah su postigli zapažene rezultate

Osvaja�i medalja na državnom prvenstvu BK-a Mure Avanture s trenerom

Još jedan veliki uspjeh Timoteja Kocena, odmah

na po�etku nove sezone

kros u kategoriji dje�aka do 14 godina. Odmah iz njega u istoj kategoriji na cilj je stigao njegov klupski kolega Stje-pan Hunjak, te tako osvojio srebrnu medalju.

Lovro Posel odli�an drugi u svojoj prvoj

službenoj utrciNa svojoj prvoj služ-

benoj biciklisti�koj utrci Lovro Posel iz BK-a Mure Avanture osvojio je drugo mjesto te se tako popeo na postolje u kategoriji dje-�aka do 13 godina. U toj kategoriji Matija Trstenjak osvojio je 4. mjesto. Tako-�er, svoj premijerni nastup na službenim biciklisti�kim utrkama imali su Eric Ta-radi i Nikola Vinko, koji su

osvojili 6., odnosno 7. mje-sto u kategoriji dje�aka do 15 godina. Od ostalih �la-nova BK-a Mure Avanture na ciklokros državnom

prvenstvu sudjelovali su još Monika Ludaš, koja je u kategoriji Elite-žene za-uzela 6. mjesto, te Ilija Fa-bi� koji je u kategoriji U-23

muškarci tako�er okon�ao na 6. mjestu.

Treba istaknuti da su ove medalje osvojene u netipi�-noj disciplini za bicikliste iz

4917. sije�nja 2014. Rekreacijawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Vježba broj 1Vježba se izvodi u stoju, jednom

nogom krenite malim kikevima prema nebu/stropu. Dlanovi su na struku i ra-mena daleko od ušiju. Napravite 20 po-navljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak� viramo vanjski dio bedara.

Vježba broj 2Pružite jednu nogu, skvr�enu pre-

ma iza i malim kikevima krenite u nebo/strop. Dižite je visoko gore, ali pazite da se u gornjem dijelu � jela ne mi�ete i ne ljuljate. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak� vi-rate stražnjicu i stražnju stranu noge.

Vježba broj 3Pružite jednu nogu bo�no prema

drugoj nozi i pazite da ju ne skvr�ite. Kre-nite cijelom dužinom noge, malim kike-vima u nebo/strop. Napravite 20 ponav-ljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak� viramo unutarnju stranu bedara.

Vježba broj 4Obje ruke pružite ispred sebe, jedna

noga je u podu, a druga pružena iznad tla. Krenite izdahom u �u�anj s jednom nogom najdublje što možete. Ramena držite daleko od ušiju, a bradu paralelno s podom. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak� vi-ramo stražnjicu i nogu.

Vježba broj 5Stanite u široki raskora�ni stav, ruke

pružite u nebo/strop i napravite široki polu�u�anj,a stopala na prste. Stražnjica

je daleko prema iza, koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Udahom se dižemo gore i ruke postavimo u slovo “T“ (slika 5b), a izdahom se spuštamo u po�etni položaj. Napravite vježbu u 20 ponavljanja. Smisao vježbe je da ak� viramo stražnjicu i noge.

Vježba broj 6Spus� te se na pod, ramena iznad

dlanova i � jelo postavite u jednu dija-gonalu. Krenite naizmjenice suprotnim koljenom u suprotni lakat. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe ja da ak� viramo miši�e cora.

Vježba broj 7Ostanite u poziciji push upa, jed-

nom nogom krenite u nebo/strop i � -jelom napravite piramidu, a na izdah se � jelom spus� te, samo noga ostane iznad poda (slika 7b). Napravite 10 po-navljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak� viramo stražnjicu, noge, ruke i core.

Vježba broj 8Dlanove postavite na struk, rame-

na daleko od ušiju i krenite naizmjenice u iskorak tako da križate noge. Napra-vite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Smisao vježbe je da ak� viramo miši�e stražnjice i bedara.

Vježba broj 9Postavite se u ma�ku i koljena drži-

te iznad tla. Radite male kikeve stražnji-cu guraju�i prema nebu/stropu i u pod. Napravite 30 malim kikeva. Smisao vjež-be je da ak� viramo noge i stražnjicu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i plesFacebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82Adresa: PC Aurora, Franje Pun�eca 2, �akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me�imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Vježbe i savjeti za razbijanje celulita

9

1

4

8

6

3

5a

7a

7b

5b

2

Drage moje dame, ponavljam temu, ali nikad dosta iste. Pisala sam ve� o tome koliko nama žena-ma celulit zagor�ava život. Mu�i-mo se zimi s raznim preparatima i aparatima kako bi ljeti naše noge izgledale što ljepše i zategnutije, ali ponekad ni to nije dovoljno jer se godinama skuplja i teško je odjed-nom zauvijek raskrstiti s njim. Be-zobrazno i bez pitanja je zauzeo svoje mjesto, a mi neka se mu�imo. E pa nije sve tako crno, ima lijeka. Vježbanje i prehrana su klju� uspje-ha i vjerujte da nije teško, samo treba biti uporan i imat �ete noge poput modela koji še�u pistom sa zategnutim i lijepo oblikovanim tijelom.

Najbitnije je da ubrzate meta-bolizam i da napravite detoksika-ciju, odnosno �iš�enje organizma štetnih tvari. Nije da ne vjerujem

u �udotvorne kremice i moderne aparate, ali pitam vas koliko �e to potrajati jer poznato je da se ta užasna naran�ina kora, kako je popularno zovemo, vra�a i vra�a i nikako da zauvijek ode. Puno nam je i genetika kriva jer ono što smo naslijedili teško je prkositi. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomo�i. Promijenite prehranu i smanjite unos soli, što manje jedite hranu koja sadrži konzer-vanse jer upravo oni sprje�avaju lu�enje teku�ina iz organizma, smanjite unos ugljikohidrata, su-homesnatih proizvoda i alkohola. Potrudite se oko nabavke zdra-vih namirnica i uživajte u njima. Umjesto �ipsa, uzmite zdrave grickalice kao što su lješnjak, ba-demi, suhe šljive, orasi i još puno toga što nam je na dohvat ruke. Ne zaboravite na vodu tijekom dana,

pijte puno teku�ine, a pogotovo kada vježbate.

Detoksikaciju �ete lako napra-viti odete li u saunu, a isto tako oznojiti se možete i dok tr�ite ili vježbate aerobne programe. Na-pravila sam vježbe kojima �ete ja-�ati miši�e i otopiti potkožno ma-sno tkivo oko bedara i stražnjice. Za aerobni dio dajem vam zadatak da trideset minuta tr�ite na mjestu neposredno prije izvo�enja ovih vježbi. Napravila sam trening vani i zaista mi nije bilo hladno, pa se nadam da �ete slijediti moj pri-mjer i odvježbati barem jedan dan vani u prirodi ili u dvorištu svoje ku�e. Vježbe su jednostavne i savjetujem vam da ih napravite u barem tri serije. Na kraju se dobro istegnite.

Ono što vam još savjetujem je da jednom tjedno tijekom tuširanja

napravite piling i trlja-�icom trljajte po zahva�enom podru�-ju. Piling �ete lako napra-viti i doma, sve što vam treba je mrvica maslino-vog ulja, žlica mljevene crne kave i žlica še�era, sve to dobro pomiješajte i upotri-jebite umjesto gela za tuširanje. Koža �e vam biti mekana i za-hvalna na tome.

Za kraj vas sve l ije-

p o p o z d r a v -ljam i želim puno

uspjeha u rješavanju naran�ine ko-re. Vaša trenerica, Ivana Posavec!

RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRReeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeekkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk

50 Informacije 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 207 6245 do 31.01.2014.

17. Bar y obrt, Orehovica, traži ko-nobar/konobarica na odre�eno vri-jeme, javi� se na mob. 095 197 0025, do 31.01.2014.

18. Dje�ji vrti� Kotoriba, Ignaca Svetomar� nskog 1, traži odgojitelj/odgojiteljica predškolske dobi za stru�no ospos. bez zasnivanja rad-nog odnosa, javi� se na tel. 040 682 038, do 13.02.2014

19. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Pre-tetinec, traži gra�. limar/limarica i soboslikar/soboslikarica na neo-dre�eno vrijeme, radno iskustvo 5g, javi� se na mob: 091 5370 317, do 10.02.2014.

20. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži zavariva�/zavariva-�ica na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adre-su do 09.02.2014.

21. Ca� e bar “Mar� ”, Prelog, �ako-ve�ka 105, traži konobar/konobarica na odre�eno vrijeme, radno isku-stvo 1g., osobni dolazak na adresu ili zvati na mob: 098 964 3111, do 31.01.2014.

22. Ema teks, Mursko Središ�e, Poljska 43, traži šiva�/šiva�ica na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva� na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553, do 15.02.2014

23. Dje�ji vr� � Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neo-dre�eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 15.02.2014.

24. Vrbi & Dora �akovec, traži 2 ku-hara/kuharice i konobar/konobari-ca na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 160 1509 do 31.01.2014.

25. Me�imurjeplet d.o.o. �akovec, Zagreba�ka 42, traži voza�/voza�ica teretnog motornog vozila na odre-�eno vrijeme, radno iskustvo 5g.,

1. Tesarstvo VUMI, Brezje 149, traži gra�evinski limar/limarica na odre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 1175 336 do 27.01.

2. Malenovi� d.o.o. �akovec, traži konobar/konobarica na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 1920 800 do 31.01.

3. Compex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži vodoinstalater/vodoinstalater-ka, strojarski tehni�ar/tehni�arka na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 210 166 do 17.01.

4. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/konobarica u ca� e baru na odre�eno vrijeme, osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javi� se na mob.098 692 540 do 07.02.

5. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, tra-ži instruktor/instruktorica B kat. sa

uvjetima za preda-va�a na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 091 6453 555 do 07.02.

6. Multi-star d.o.o. �akovec, traži 3 bla-gajnika/blagajnice u automat klubu na neodre�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu na adresu: Koprivnica 48 000, Zrinski trg 7 ili na email: mul� [email protected] do 31.01.

7. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži kuhar/kuharica i konobar/ko-nobarica na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 802 273, do 31.01.

8. Caffe bar Amadeus, Pleškovec 166A, traži konobar/konobarica na

OTVORENI NATJE�AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME�IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

REPUBLIKA HRVATSKAJAVNI BILJEŽNIKIvan Marodi� A K O V E C, Ma� ce hrvatske 14

U �akovcu 14. sije�nja 2014. godine Broj: OU-371/11

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u �akovcu, Ma� ce hrvatske 14, na temelju �lanka 277. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00) objavljuje drugu

USMENU JAVNU DRAŽBU za prodaju nekretnina

1. Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine upisane kod Op�inskog suda u �akovcu:----------------------------------------------– upis. u z.k.ul.br. 5521, k.o. �akovec, �est. broj 409/3 ku�a i dvor od 228 �hv. 2. Nekretnine se nalaze u posjedu pro� vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba.----------------------------------------- 3. Utvr�ena vrijednost nekretnina prema Elaboratu o procijenjenoj vri-jednosti nekretnina od ožujka 2002. godine iznosi 125.949,00 EUR u protuvrijednos� kuna.-----------------------------------------------------4. Budu�i da se radi o drugoj dražbi, nekretnine se mogu proda� ispod tri �etvr� ne utvr�ene vrijednos� , ali ne ispod polovine te vrijednos� .------Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troškove u svezi sa prodajom pla�a kupac.---------------------------------------------5. Nekretnine �e se prodava� na usmenoj javnoj dražbi koja �e se održa� dana 27. 02. 2014. godine u 10,00 sati u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u �akovcu, Ma� ce hrvatske 14.--------------------------------------Prodaja nekretnina vrši se po na�elu “vi�eno-kupljeno” te se isklju�uju sve naknadne reklamacije.--------------------------------------------------6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava� sve � zi�ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine sve dok javni bilježnik ne zaklju�i javnu dražbu.--------------------------------------------------Na javnoj dražbi mogu sudjelova� ponuditelji koji najkasnije na dan 25. 02. 2014. godine, uplate jam�evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr-�ene vrijednos� nekretnine u kunskoj protuvrijednos� prema srednjem te�aju Privredne banke Zagreb d.d., na poslovni ra�un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: HR8523400091566014035 otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.-----------------------------------------------------------------------Dokaz o upla� (uplatnicu) molimo dostavi� na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe.-----------------------------------------------Jam�evina za ozbiljnost ponude �e se kupcu ura�una� u cijenu, a ostalim ponuditeljima is� dan vra� � .--------------------------------------------Osiguranje nije dužan da� predlagatelj osiguranja na �iji je prijedlog odre-�ena prodaja.----------------------------------------------------------7. Kupac ne može bi� ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste�i nekretninu koja je predmet ovrhe.------------------------------------8. Kupac je dužan upla� � kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe na poslovni ra�un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: HR8523400091566014035 otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Ako kupac u navedenom roku ne upla� cijenu javni bilježnik �e prodaju proglasi� nevaže�om i odredi� novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is� h nekretnina, a jam�evina ne�e bi� vra�ena ponu�a�u. Poziv na sklapanje ugovora uslijedit �e najkasnije u roku od 30 dana od dana održane javne dražbe.-------------------------------------------------------------------- 9. Ako se nekretnine ne prodaju ni� na drugom ro�ištu postupit �e se suklad-no odredbi �l. 103. Ovršnog zakona.----------------------------------10. Informacije se mogu dobi� na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog biljež-nika Ivana Marodi u �akovcu, Ma� ce hrvatske 14.---------------------11. Tekst oglasa dostavljen je listu «Me�imurske novine» radi objave.------12. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit �e se vjerovniku i pro� vni-cima osiguranja.

JAVNI BILJEŽNIKIVAN MARODI

neodre�e-no vrijeme, javiti se na mob. 095 908 1063 ili 099 681 4522 do 31.01.

9. Gan-zer elektroinsta-

later �akovec, B.J. Jela�i�a 79, traži 2 elektroinstalatera/elektroinstala-terki na odre�eno vrijeme, javi� se na 091 284 6242 do 17.01.

10. Petcom d.o.o., Prhovec, traži 3 kerami�ara/kerami�arki na odre�e-no vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi� se na mob. 098 241 360, do 17.01.2014.

11. Kr�ma “Na Voglu” Trnovec 7, traži konobar/konobarica na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 858 501, do 31.01.2014.

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA �AKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠ�E: 543-

200

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

12. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobar/konobarica za rad u Ca� e baru Zavrtje, na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 242 485 do 23.01.2014.

13. Agrome�imurje d.d. �akovec, R. Boškovi�a 10, traži mehani�ar/me-hani�arka polj. strojeva i mehaniza-cije na neodre�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: [email protected] do 31.01.2014.

14. UO Ca� e bar Stari Marof, Žiško-vec, traži konobar/konobarica na odre�eno vrijeme, javi� se na mob .099 773 6026 ili 040 853 940

15. Stolarija Radionica Serec, Nedeli-š�e, Dravska 4a, traži pkv stolar/sto-larica ili stolar/stolarica na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 822 426 ili mob. 098 241 494 do 25.01.2014.

16. Ca� e bar Dragon, Mursko Sredi-š�e, traži konobar/konobarica na ne-

REPUBLIKA HRVATSKAJAVNI BILJEŽNIK

JASENKA CRNEC� A K O V E C, I. G. Kova�i�a 6

Posl.broj:OU-294/13-12.

Javni bilježnik Jasenka Crn�ec, iz �akovca, I. G. Kova�i�a 6, temeljem �lanka 316. i 317. Ovršnog zakona prema nalogu predlagatelja osiguranja TVORNI-CA STO�NE HRANE d.d., sa sjedištem u �akovcu, dr. Ivana Novaka 11,

O B J A V L J U J E drugu usmenu javnu dražbu

1. Predmet druge usmene javne dražbe su nekretnine upisane u zk.ul.br. 1000, k.o. REKA, �est. br.1242 stambena zgrada kbr. 27B od 175 m², gospodarska zgrada od 27 m² i dvorište od 3201 m² u Ulici Frana Galovi�a, ukupne površine od 3403 m² u 34/35 dijela.

Navedene nekretnine nalaze se na adresi: Reka, Frana Galovi�a 27B. 2. Dražba �e se održa� dana 13. velja�e 2014. godine u 13,00 sa� , u uredu

javnog bilježnika Jasenke Crn�ec u �akovcu, I. G. Kova�i�a 6.3. U posjedu opisanih nekretnina nalazi se pro� vnik osiguranja.4. Vrijednost nekretnina utvr�ena je po ovlaštenom sudskom procje-

nitelju u iznosu od 394.716,00 kuna. 5. Kao kupci mogu sudjelova� osobe ( pravne ili � zi�ke ) koje najkasnije

dan prije održavanja dražbe dale osiguranje u visini od 10 % od utvr�ene vrijednos� nekretnina. Iznos jam�evine se upla�uje na žiro ra�un javnog bilježnika Jasenke Crn�ec za druge osobe, broj ra-�una HR4424840081300005003 kod Rai� eisenbank d.d., a kupac je potvrdu o prethodnoj upla� osiguranja obvezan predo�i� javnom bilježniku, prije nego javni bilježnik pristupi prodaji. Ponuditeljima �ija ponuda nije prihva�ena, vra� t �e se osiguranje nakon zaklju�enja javne dražbe.

6. Kupcem �e se smatra� osoba koja na dražbi ponudi najvišu cijenu i koju kao kupca proglasi javni bilježnik.

Nekretnine se ne mogu proda� ispod polovine utvr�ene vrijednos� .7. Kupac je dužan položi� kupovninu u roku od 8 dana po zaklju�enju

dražbe. Ako kupac ne položi kupovninu nekretnine �e se proda� kupcu koji je ponudio prvu nižu cijenu.

8. Troškove sastava Ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda po-trebnih za gruntovnu provedbu, dužnih pristojbi, troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac.

9. Za sve informacije obra� te se na tel. 040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog bilježnika Jasenke Crn�ec u �akovcu, I. G. Kova-�i�a 6.

JAVNI BILJEŽNIKJASENKA CRNEC

NA�ELNIK OP�INE KLASA: 351-01/14-01/01UR.BROJ:2109/12-01-14-1Nedeliš�e,10.01.2014.

Op�ina Nedeliš�e raspisuje

N A T J E � A JZA DODJELU SREDSTAVA IZ PRORA�UNA

OP�INE NEDELIŠ�EU SKLOPU PROJEKTA “ZELENA AGENDA/

ZELENI PLAN DJELOVANJA”

1. Prora�unom Op�ine Nedeliš�e za 2014. godinu planirana su sredstva za realizaciju projekata iz programa Plana zelenog djelovanja (Zelena agenda) na podru�ju Op�ine Nedeliš�e.

2. Na natje�aj se mogu prijavi� : - udruge s podru�ja Republike Hrvatske - Vije�a mjesnih odbora u sastavu Op�ine Nedeliš�e - turis� �ke zajednice/vr� �i/škole/ s podru�ja Me�imurske županije - fakulte� /ins� tu� /u�ilišta/obrazovne ins� tucije s podru�ja Republike

Hrvatske, - Javne ustanove s podru�ja Republike Hrvatske 3. Osnovni KRITERIJ za uklju�ivanje prijedloga projekta u razmatranje

jesu: - da je projekt napisan sukladno Uputama za izradu prijedloga projekta,

a koje se mogu dobi� u Op�ini Nedeliš�e - da je projekt u skladu s ciljevima navedenim u Uputama - da se projekt u potpunos� (100%) provodi na podru�ju Op�ine Nede-

liš�e - da trajanje projekta nije kra�e od 6 (šest), a duže od 10 (deset) mjeseci

od datuma po�etka do datuma okon�anja projektnih ak� vnos� .4. Zahtjev - prijedlog projekta mora se napisa� na propisanim obrascima,

a sve stavke u obrascima moraju se obavezno popuni� i uz to je potreb-no priloži� i:

- popis projekata koje je predlagatelj dosad obradio - novinske i druge �lanke kojima se dokazuje ak� vnost - odluku o imenovanju voditelja projekta. Tekst natje�aja, propisani obrasci i upute za izradu prijedloga projekta

mogu se dobi� u Op�ini Nedeliš�e ili na web stranicama Op�ine Nede-liš�e, www nedelisce. hr.

5. Natje�aj je otvoren do 31. sije�nja 2014. godine. Prijedlozi projekata dostavljaju se u zatvorenoj omotnici na adresu: Op�ina Nedeliš�e, M. Tita 1, 40305 Nedeliš�e, s naznakom “ZELENA AGENDA”.

OP�INA NEDELIŠ�E

5117. sije�nja 2014. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo�), tel. 112Autobusni kolodvor �akovec, tel. 313-947Željezni�ki kolodvor �akovec, tel. 384-333Dežurna ljekarna �akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651Policijska uprava me�imurska, tel. 373-111Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje �akovec, tel. 311-755Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje �akovec, tel. 372-900Hrv. zavod za zapošljavanje �akovec, Bana J. Jela�i�a 1, tel. 396-800Me�imurje plin, Obrtni�ka 4, tel. 395-199Me�imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700Centar za kulturu �akovec - blagajna, tel: 311-488Knjižnica �akovec, tel: 310-595Elektra �akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra �akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600Ambulanta za ku�ne ljubimce �akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859Veterinarska stanica �akovec, tel: 391-480Me�imurska županija �akovec, tel. 374-111Grad �akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920Komunalni redar, tel. 310-669Pošta �akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021Turisti�ki ured Grada �akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319Fina �akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000Centar za socijalnu skrb �akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste �akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294GKP �akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440- pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna upravaIspostava �akovec, O. Keršovanija 11, tel. 371-200Ispostava Prelog, tel. 371-430Ispostava Mursko Središ�e, tel. 371-490

Mati�ni urediMati�ni ured �akovec, tel. 374-176Mati�ni ured Prelog, tel. 645-125Mati�ni ured M. Središ�e, tel. 543-600Mati�ni ured M. Subotica, tel. 631-112Mati�ni ured Nedeliš�e, tel. 821-806Mati�ni ured Štrigova, tel. 851-012Mati�ni ured Kotoriba, tel. 682-136Mati�ni ured Dekanovec, tel. 849-017

Zdravstvene ustanoveŽupanijska bolnica �akovec, I.G. Kova�i�a 1e, tel. 375-444Dom zdravlja �akovec, I.G. Kova�i�a 1e, tel. 372-300Zavod za javno zdravstvo tel. 311-790 Školska medicina, tel. 312-157Mikrobiološki laboratorij, tel. 310-336

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

e-mail: [email protected] tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

IZ MATI�NOG UREDA

Sje�anja, posljednji pozdravi i zahvaledo 20 rije�i sa slikom

KUPON

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

broj Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

kuna

957

* Akcija traje do kraja sije�nja 2013.

%popust

IMENDANI I BLAGDANI

petak, 17. sije�nja – An-tun, Ton�ek

subota, 18. sije�nja – Izabela, Priska

nedjelja, 19. sije�nja – Ljiljana, Mario

ponedjeljak, 20. sije�nja – Fabijan, Sebastijan

utorak, 21. sije�nja – Agneza, Neža, Janja

srijeda, 22. sije�nja – Vinko, Vincek, Vinka

�etvrtak, 23. sije�nja – Vjera, Milka, Milivoj

DUHOVNI VELIKAN

Agneza, 21. sije�njaSveta Agneza je rimska mu�enica i svetica, koja je živjela oko 304. godi-ne. Kao vrlo mlada od-bila se udati za rimskog prefekta, te je zbog toga trebala biti silovana i pogubljena, što su na koncu silnici i u�inili. Odrubljena joj je glava te je spaljena. Sahranje-na je u Rimu. Zaštitnica je djevoja�ke nevinosti i vrtlara, a na slikama se prikazuje kako u na-ru�ju drži janje, simbol nevinosti i ljepote. (sm)

C kategorija, pismena zamolba na adresu ili e mail: [email protected] do 22.01.2014.

26. Kroja�ki obrt “Zanos”, Šenkovec , traži šiva�/šiva�ica teks� la na odre-�eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javiti se na mob. 091 894 6688 do 31.01.2014.

27. Ljekarna Kova�, �akovec, traži magistar/magistra farmacije na neodre�eno vrijeme, javiti se na e-mail: [email protected] do 5.2.2014.

28. Eko - terra d.o.o. Puš�ine, traži 2 m/ž inž. strojarstva, elektrotehnike, poljoprivrede za stru�no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa na odre�eno vrijeme, javiti se na e-mail: [email protected] do 23.01.2014.

29. Ca� e bar “Mi-ni” �akovec, traži konobar/konobarica na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910 do 31.01.2014.

na voljenu majku, baku i prabaku

DRAGICU NOVAK ro�. TOPLI�ANEC

iz Šenkovca20.1.1998. - 20.1.2014.

TUŽNO SJE�ANJE

TVOJI NAJMILIJI: k�er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

RO�ENINONO VAROŠANEC, SIN KATARINE I MLADENA; GAŠPAR PLEH, SIN MANUE-LE I MARTINA; FILIP IGNAC, SIN BILJANE I DRAŽENA; LUCIJA LAJTMAN, KI MO-NIKE I LEOPOLDA; LENA JAMBROŠI, KI KRISTINE I BORISA; IVAN GOLUB, SIN MATEJE I NENADA; KLARA MARKATI, KI JANJE I KAR-LA; ERIK ŽIDOV, SIN SANDRE I TIHOMIRA; RENE HORVAT, SIN SLA�ANE I RADOVANA; JAN VIŠNJI, SIN LANE I MA-RIA; MANIRELA ORŠUŠ, KI RADMILE I SAFETA; ELA JAKOPI, KI KRISTINE I MIROSLAVA; NIKO GORI�A-NEC, SIN MATEJE I GORANA; LEONARDO BOGDAN, SIN ZVJEZDANE I DANIJELA; GI-TA BAUMHAK, KI JOSIPE I KARLA; BORNA ORŠUŠ, SIN SONJE I ROBERTA; TEODOR HREN, SIN SANELE I BENJA-MINA; MATIJA VINKOVI, SIN KRISTINE I MIROSLAVA (�akovec);

VJEN�ANIEMINA MLINARI I MARKO MLINARI, VIOLETA ORŠUŠ I MLADEN ORŠOŠ (M. Suboti-ca); NIKOLA SABATI I ELE-NA MIHALOVI (Nedeliš�e); MAJA ŠPIRK I KREŠO KO-VA�, MAJA GLAVINA I DINO KOVA� (Prelog); MARTINA ŠKORJANEC I TOMICA KRAŠ (Štrigova)

UMRLISTJEPAN ZORKOVI, RO�. 1920., CECILIJA HORVAT, R. MATOTEK, RO�. 1924., TOMO BEDI, RO�. 1934., K ATARINA VARGEC, R. JURKEK, RO�. 1928., AGA-TA BRANILOVI, R. SUDEC, RO�. 1928., ANA NOVAK, R. NOVAK, RO�. 1929., STANKO MURŠI, RO�. 1924., IVAN VUK, RO�. 1940., JOSIP MA-RODI, RO�. 1943., ZLAT-KO MUCAFIR, RO�. 1956., SLAVKO NOVOSEL, RO�. 1948., MARIJA PINTAR, R. HRANJEC, RO�. 1928., ANA VABEC, R. HORVAT, RO�. 1939., ANA LATIN, R. DO-BOŠI, RO�. 1924., MARI-JA LUKŠA, R. MARKULIJA, RO�. 1925., IVAN GORI�A-NEC, RO�. 1934. (�akovec); FRANJO BAN R. 1940. (Ko-toriba); STJEPAN LJUBI R. 1953., VIKTOR GROZDEK R. 1933. (M. Subotica); JULIJA-NA KUTNJAK R. MAUKO R. 1921. (M. Središ�e); JELENA RAJŠAK r. PERCA RO�. 1934., CILA BELI r. HRŽI ro�. 1928., JELA PURI r. RO-DI RO�. 1930. (Prelog); JOSIP KRZNAR, RO�. 1928., MI-LAN BOHANEC, RO�. 1958., MARIJA NOVAK R. TKALEC, RO�. 1931., ELIZABETA KA-U�I R. KARLOV�EC, RO�. 1933., MARIJA DOVE�AR R, HERIC, RO�. 1932., JOSIP KNEZI, RO�. 1928. (Štrigo-va)

Dežurni pedijatarPet 17.01.2014. 13:00 do 20:30 Sub 18.01.2014. 08:00 do 15:30 dr. Jasna Robini�-Ivanek Matice hrvatske 3, �akovec, tel. 310 258Radnim danom ordinacija radi: Utorak, �etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

30. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete-� nec, traži zidar/zidarica; tesar/tesa-rica na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 5g., zva� na mob. 091 5370 317 do 10.02.2014.

Radna mjesta Varaždin

1. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za financijsko i investicijsko savjeto-vanje, Mjesto rada: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 10 PRODAJNIH PREDSTAVNIKA/ICA - prodajni pred-stavnik/ica za program RENT4YOU (vozila) i drugih uslužnih proizvoda na odre�eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunika� vnost i ambici-oznost, poželjno iskustvo u prodaji i terenskom poslu, prezentacijske, organizacijske i komunikacijske spo-sobnos� , informa� �ka pismenost: word, excel, internet, poželjna vo-za�ka dozvola B kategorije (ak� vni voza�), motiviranost za usvajanje novih znanja i vještina, posebno u segmentu prodaje, spremnost na

timski rad. Prijavu poslati e-mai-lom: [email protected], kontakt mobitel: 091 111 6101, do 31.1.2014.

2. ZLATNE GORICE, obrt za ugos� telj-stvo i usluge, vl. Dražen Jambriško, mjesto rada Varaždin Breg traži KU-HARA/ICU u restoranu Zlatne gorice na odre�eno uz mogu�nost stalnog zaposlenja. Kuharsta kvalifikacija, minimalno dvije godine radnog isku-stva u restoranu, obavezno iskustvo u pripremi jela tradicionalne kon� -nentalne kuhinje. Poslodavac osigu-rava smještaj za osobu iz udaljenog podru�ja. Životopis i prijavu dostavi� na mail: [email protected] do 28.02.2014.

3. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽU-PANIJA, traži 100 ŠIVA�A/ŠIVA�ICA za šivanje kožnih navlaka za auto-mobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre�e-no vrijeme (pove�an opseg posla), uvjet: znanje šivanja ili KV teks� lnog ili obu�arskog smjera, radno isku-stvo 6 mj. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE�-KI ili e-mailom: [email protected], kontakt telefon: 042 404 692, do 31.1.

4. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za ce-stovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA�/VOZA�I-CA KAMIONA ZA MEUNARODNI PRIJEVOZ na odre�eno, obavezna kvalifikacija za voza�a, Kategorija C i E, iskustvo 1g. Kontakt: 098 284 495, do 31.1.

5. SLATNJAK d.o.o. za trgovinu i ugos� teljstvo, Mjesto rada: CARGO-VEC, traži KONOBARA/ICU U CAFFE BARU “CALYPTO” na neodre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS bez ob-zira na zvanje, iskustvo poželjno, ali nije uvjet, kontakt: 099 250 7887, do 21.11.

6. DENI PEK d.o.o. VARAŽDINSKE TOPLICE, Duga ulica 48, traži PEKAR/PEKARICA na neodre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV pekar, obavezno radno iskustvo, no�ni rad, postoji mogu�-nost smještaja. Najava na tel: 098 246 608 (Josip Balažinec) ili osobni dolazak na adresu do 20.1.

7. FONTANA, obrt za ugos� teljstvo, vl. Mirjana Horži�, mjesto rada Tur-�in (mogu� smještaj), traži se DJE-LATNICA/DJELATNIK ZA RAD NA ŠANKU na odre�eno vrijeme, uvje� : završena srednja škola bez obzira na zvanje i iskustvo. Osobni dolazak na adresu: ZAGREBA�KA 94, TUR�IN, najava na telefon: 042 488 192 ili mobitel: 091 5311 492, do 8.2.

8. AUTOŠKOLA ZEBRA-d.o.o. - vo-za�ka škola, Mjesto rada: LUDBREG, traži se INSTRUKTOR /INSTRUKTO-RICA VOŽNJE A i B KATEGORIJE na odre�eno vrijeme, uvje� : SSS, VŠS, VSS, posjedovanje kartona o provjeri stru�ne osposobljenos� , radno isku-stvo poželjno, ali nije uvjet, položen stru�ni ispit; ISPIT ZA INSTRUKTORA VOŽNJE A I B KATEGORIJE. Kontakt: mob: 098 865 400, do 25.1.

52 Oglasnik 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

VISOKOGRADNJA- izgradnja stambeno - poslovnih

objekata od temelja do krova

- izrada svih vrsta adaptacija

- izrada i prekrivanje krovišta

- izrada nadstrešnica, terasa...

NISKOGRADNJA- iskopi, postava opločnika,

postava rubnika

- svi zemljani radovi

TVVVVVOOOO PPPAAATTTRRRIIKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK dddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddd........................................ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo.........................................................ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo...............................................................GRADITELJSTVO PATRIK d.o.o.Gradimo po europskiimmmm ssssstttaaaaannndddaaaardddimmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaGradimo po europskim standardima

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovlja-nu, Ulica M.Gupca, vel. 20x30 m (165 �hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR “PICTURA” I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482

TRAŽI SE U NAJAM OBITELJSKA KU�A za stanovanje. Tel: 822-362, 099-5166-780POSLOVNI PROSTOR U CENTRU gra-da(24 kvadrata) - novi pasage, ure-�en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn (mogu�nost prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI DVO-SOBAN STAN u Murskom Središ�u, mob. 091-549-5873IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN 3-SOB-NI STAN u �akovcu kod Plodina, posebna brojila, ulaz, dvorište. tel: 091/5977 119 ili 386-024.TROSOBAN NAMJEŠTEN STAN od 67 m2 za biro ili stanovanje, 1.600 kn/mj. + režije, u �k, A. Star�evi�a 16. Kontakt: [email protected] SE DVOSOBNI STAN u strogom centru �akovca (preko puta crkve), kompletno namješten. Sve informacije na 098/163-1649.ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju�ivo studen-ticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen� cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

Obavještavamo naše cijenjene oglašiva�e da ubudu�e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartma-na” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre�avanju obav-ljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudi-onikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi�ka i pravna osoba koja naru�uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopušte-nu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru�itelj oglasa zato je du-žan prilikom naru�ivanja nave-sti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru�itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravi-šte. Ukoliko to naru�itelj ne do-stavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše �itatelje i oglašiva�e za ra-zumijevanje, te dostavu traže-nih podataka, jer u suprotnom, oglas ne�emo biti u mogu�nosti objaviti.

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA

Obavijest oglašiva�ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra�evine!

MOTORNA VOZILAPRODAJEM SKUTER Peugeot 50cm 2008g, povoljno. mob. 091 970 1929PEUGEOT 306 1.6 cabrio, el. otvar.-zatvar. krova, 1997.god., 149tkm, servo, centralno, ABS, zra�ni jastuci, alu, dobro o�uvan, 1.800 EUR, mo-gu� kredit, zamjena, mob 098/242 283PRODAJE SE TERETNA PRIKOLICA za osobno vozilo. tel. 098/558-817MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita� na tel. 098/600-281PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DA-CIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597PRODAJEM ELINE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230

HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš�e. Tel: 091/111-62-77PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o�uvane, povoljno, tel 861-208SKUTER TGB 303R 2008.g., regi-striran, servisiran, atrak� van, info. 098/556-423PRODAJU SE krovni nosa�i i jedna felga za auto renault megane model iz 1998.g, vrlo povoljno i hitno. mob. 099/687-6087PRODAJEM DIJELOVE LIMARIJE i mehanike za golf II 1.6D, � at ducato 2.5TD, volvo 360GL, hondu civic 1.5 i hondu crx 1.6. info: 099/4144-883PRODA JEM BUBU 1971.g., reg. do 6/2014., u odli�nom stanju, c i jena 13.0 0 kn. tel . 856 -208, 091/510-1417PRODAJEM fiat tempru 1.9 dizel 1997.g., reg. do 6/2014., sa�uva-na, lim pocin�an, vlasnik 12g., te bmw 324 dizel kockica 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 11g., mob. 098/190-3753

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju�e priklju�ke, mo-že i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370

PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJE-ŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267STAN u akovcu od 29m2 proda-jem za 26.000 eura fiksno, info: 095/844-8932

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 �hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, vrlo povoljno, mob. 098/652-292.PRODAJEMO VIKENDICU s vinogra-dom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju�en sav inventar! mob: 095 900 6539PRODAJEMO JEDNOSOBNI KOM-FORAN STAN od 42m2 kod hotela u �akovcu. info: 091 3444 753 ili 091 504 7566PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, �akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova�kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559KUPUJE SE STAN u �k od 38-55m2 ili se mijenja za zemljište u Strahonincu uz doplatu, ukupna površina zemlji-šta 740m2 za stri stamb. jedinice. info: 098/749-131GRAEVINSKO ZEML JIŠTE - te-niska igrališta, za gradnju pove-zano sa sportom, kao razne dvo-rane, hotel, restoran, trgovine u �k kod Tegre, prodajem. info: 098/426-021PRODA JEM BUDU�E GRA. ZE-MLJIŠTE od 4500m2 u �k-Sjever, hitno i povoljno. info: 390-315 ili 098/890-307PRODAJE SE KU�A u Varaždinu s oku�nicom 751m2 u mirnom dijelu grada, energetski cer� � kat G. info: 098/166-2696

PRODAJEM NOVE BA�VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala priko-lica. Tel: 091/164-84-72

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037

PRODAJEM JE�AM I TRITIKAL po cijeni od 1.30 kn/kg. tel: 091 539 2870PRODAJE SE VINO BIJELO KVA-LITETNO, rajnski rizling, muškat žu� , vrlopovoljno, Tel. 098/632-494PRODAJEM DRVO ORAHA U RASTU za 600 kn, rušenje i prijevoz u režiji kupca. mob. 099/796-9541PRODAJU SE ORANICE Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Štuk 4758m2 blizu Nedeliš�a i pi-jetlovi stari 8mj. mješanci brame. Tel: 822-362, 099-5166-780VIL JUŠKAR Litostroj 3.5T pro-dužene vilice, prodajem. mob. 092/254-7256PRODAJEM DRVENU BA�VU za vino od 230lit. za 230 kn. Pu-š � ine, � akove� ka 120, mob. 098/935-6187PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, prešu za jabuke i grož�e, novu ba�vu od 250lit. i jednu oval-nu od 350lit., mob. 098/1868-111PRODAJEM TRAKTOR Torpedo De-utz 4006 s kabinom 1977.g., 1.vla-snik, sa�uvan, i autom. kuku za mali Ursus, mob. 098/190-3753MIJENJAM LUKOVICE GLADIOLA za neko drugo cvije�e ili raslinje. Info na broj 098 9711 310PRODA JEM PRIKOL ICE k iper, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311

USLUGE

O D Š TO PAVA N J E O DVO D N I H CIJEVI s posebnim strojem, rje-šavam probleme septi�kih ja-ma. Stru�no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODO-VOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPA-ONICA. Mob. 091/55-49-323

POZNANSTVA

DE�KO TRAŽI CURU za vezu, mo-lim samo ozbiljne cure na mob. 095/8974-533M U Š K A R A C T R A Ž I Ž E N U d o 45g. za prijateljstvo i vezu. mob. 099/506-7863

DRUŽENJE I PRIJATELJSTVO žen-ske osobe od 50-60g., traži ra-stavljeni muškarac od 63.g., mob. 091/897-2754

NEKRETNINE – PRODAJA

ME�IMURSKE NOVINE

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

akovec, R. Boškovi�a 21tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

POSAO

TRAŽIM OSOBU s odli�nim po-znavanjem rada na Internetu i s vrhunskim komunika� vnim sposobnostima za rad od ku-�e na proviziju. Bez SMS-a na mob. 099/515-5064

T R A Ž I M P O S A O d a v a n j a i n -strukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUK-CIJA za osnovnu i srednju školu iz � zi-ke i matema� ke. tel. 098/163-2272TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA�UNOVODSTVA za srednju ško-lu. Mob: 098 546 069TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz engleskog jezika, za pripremu ma-ture, te u�enike srednjih i osnovnih škola. 091 252 1420TRAŽIM SURADNIKE ZA HONORARNI POSAO. Info na mob. 097/7821-438TRAŽIM POSAO �iš�enja, �uvanje djece, pomo� starijim osobama, bilo kakva pomo� oko ku�anstva, mob. 097/729-1132TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUK-CIJA iz njema�kog jezika i nudim pomo� pri u�enju za osnovnu školu, nazva� na tel. 098/938-5042TRAŽIM POSAO �IŠ�ENJA i peglanja, dugogodišnje iskustvo. tel. 343-370, 098/9500-406

KREDITI

Zbog velikog broja pita-nja vezanih o novoj zakon-skoj odredbi o energetskoj u�inkovitosti nekretnina, željeli bismo Vas uputiti i in�ormirati o energetskom certificiranju nekretnina.

Od 01.01.2014. stupio je zakon na snagu o energet-skim certifikatima za sve nekretnine koje se prodaju a koje su ve�e površinski od 50m2. Mi kao agencija duž-ni smo obavijestiti sve naše klijente da izrade certifikat jer �e tako olakšati prodaju

Stanje nekretninate iste nekretnine a i izbje�i pla�anja pripisanih kazni.

Energetski certifikat da-je uvid u kvalitetu nekretni-ne vezano uz potrošnju energije odnosno svrstava nekretninu u jedan od osam energetskih razreda (od A+ do G). Energetski razred A+ je energetski najbolji razred, a G je najlošiji.

Energetski certifikat važi 10 godina od njegovog izda-vanja.

Nekretnine se i dalje mogu prodati bez certifi-kata ali inspekcija ima pra-vo provjeravati nekretnine koje su prodane i naknadno dati kaznu koja nije mala. Kazne se kre�u od mini-malno od 5.000,00 kuna pa do maksimalno 30.000,00 kuna.

Kažnjen može biti vlasnik nekretnine i agencija koja oglašava tu istu nekretninu.

Pa stoga apeliramo na vla-snike nekretnina koji su odlu-�ili prodati svoju nekretninu da izrade takav certifikat jer

�e tako olakšati i sebi i nama kao agenciji da lakše proda-mo tj. da lakše na�emo kup-ca. Nekretnine koje �e imati energetski certifikat biti �e punolakše prodane i posti�i �e ve�u tržišnu cijenu.

Prodaje se novoizgra�ena ku�a na prekrasnoj lokaciji u gornjem dije-lu Me�imurja. Ku�a se sastoji od po-druma - dvije prostorije i sanitarnog �vora, prizemlja - hodnik, kupaonica, dnevni boravak + blagovaona sa izla-zom na terasu od 50 m2 te potkrovlja sa tri sobe (sa izlazom na balkon od 22 m2) te kupaonice. Priklju�ci: struja, voda, plin (centralno grijanje). Ku�a se nalazi na odli�noj poziciji sa pre-krasnim pogledom!

Kupnjom ku�e po cijeni od 129.000,00 Eur-a dobivate GRATIS apartman u Rogoznici udaljen od mora 150 m komplet sa namješta-jem. Energetski cer� � kat razreda B.

Prodaje se novi trosobni stan u blizini �akovca. Stan je odmah use-ljiv, kompletno namješten namješta-jem ra�enim po mjeri sa kuhinjom i ugradbenim apara� ma. Nalazi se u prizemlju manje ubrane vile sa zaseb-nim ulazom. Sastoji se od hodnika, kupaonice, kuhinje sa blagovaonom i dnevnim boravkom te dvije spava�e sobe i terase. Stanu pripada i parkir-no mjesto ispred zgrade.Priklju�ci: struja, voda, plin (centralno grijanje + podno grijanje u prostorijama sa keramikom), klima

Postoji mogu�nost prodaje i bez namještaja i mogu�nost dogovora oko cijene!! Energetski cer� � kat C.

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje� ma. Za za-poslene do 2/3 pla�e. Deblokiramo teku�e ra�une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kre-ditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambe-noj zgradi. Stan je dizajner-ski ure�en, opremljen, na-mješten i odmah useljiv. Tel 091-561-57-93.

5317. sije�nja 2014. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

telefon: 091-8988-004

Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati

Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru

Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

957

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATIKupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 �akovec

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

Pribislavec, Dragu� na Lehkeca 17kontakt osoba Barbara Jagec,

mob: 095 614 [email protected]

Žiro-ra�un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423PRODAJE SE trosjed na razvla�enje u ležaj i dvije fotelje, sve o�uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazva� na 098 92 81 012. PRODAJE SE plinske pe�i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. pro-to�ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, ma-lo nošene. info: 099/501-7015PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 na kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel. 098/9075-825 ili 858-033PRODAJEM PERILICU SUA vrlo po-voljno. mob. 097/729-1132PRODAJEM sjede�u tuš kadu, umi-vaonik, 6 bijelih vratnih unutarnjih krila, trosjed i fotelju, i 3-djelnu hra-stovu komodu za 2.000 kn. mob. 098/9200-938PRODAJE SE PLINSKI BOJLER Junkers 24KW bez grija�a. tel. 312-231PRODA JE SE PLINSKI ŠTEDNJAK (3pl+1str), proto�ni el. bojler Tiki i TV Quadro 50cm + receiver. tel. 337-046POKLANJAJU SE TRI BORA U RASTRU i prodaje se pe� za centralno grija-nje, tel. 363-582PRODAJEMO o�uvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl. zemni ili boca) za 1.400kn; preša za grož�e na vijak za 1.400 kn; korišteni kompjutor komplet za 600kn i hrastovu ba�vu od 60lit. za 200kn. Info: 390-301 ili 099/6742-919

Soraje predivna mlada kujica sta-ra oko 4 mjeseca, mješanka labradora, nižeg rasta. Traži ku�u s velikim dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 099-8071-134

Tobiasima dvije godine i ve� je u svo-jem mladom životu preživio svašta. Predivne sjajne sme�e dlake i toplih o�iju nada se ve-likoj obitelji koja �e mu pružiti sve, a ponajviše ljubav. Kon-takt: 098-241-060.

Sunnyje malecki štenac star oko 3 mjeseca, na�en na jugu �akov-ca. Vrlo teško podnosi dane u skloništu i stalno pla�e. Kon-takt: 098-241-060.

Willyje mješanac kolija i škotskog ov�ara, umiljat pas, malo du-že dlake, slaže se s drugim psi-ma i �eka svoj dom. Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST �ITATELJIMA

Male oglase možete predati

u Kotoribi i Murskom Središ�u

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli

trošak putovanja u �ako-vec, omogu�ili smo Vam

prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ�e i

Kotoriba.Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplat-

nom kuponu u:Foto studio Siniša, Mursko Središ�e

Caffe bar GANI, Kotoriba

Rock caffe, Kotoriba

Caffe bar DONJI, Kotoriba

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Kate - dugodlaka crno bijela ženki-ca, stara oko 6 mjeseci, o�iš�ena od svih-nametnika, izrazito umiljata. Slaže se s drugim macama, nau�ena na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Eno - kratkodlaki � gras� ma�i� od 6 mjeseci, cijepljen, o�iš�en od nametni-ka, kastriran. Slaže se s drugim macama i psima, jako privržen ljudima, zahvalan. Nau�en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Jonny - mlad ma�ak od godinu dana, prekrasnog karaktera, umiljat, kastriran, o�iš�en od nametnika. Na-u�en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Kala, Kika i Kira traže domove! O�i-š�ene od nametnika, sterilizirane, umilja-te, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

RAZNO Udruga “Sklonište dobrote”

, ,

živi i očišćeniživi i očišćeni

VELIKI PIJETLOVIOVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIVELIKI PIJETLOVI

IZNAJMLJUJEM namješteni jednosobni stan u Prelogu (Jug, stambena zgrada) zaposlenom samcu ili mla�em paru. Info na tel: 091-561-57-93.IZNAJMLJUJE SE MALI STAN. info: 098/195-7448IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI 1-sob-ni stan u Šenkovcu, potpuno reno-viran, odvojena brojila i ulaz. info: 099/331-2189IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI 2-sob-ni stan studenticama ili zaposle-nim osobama, poseban ulaz. mob. 099/677-4304IZNAJMLJUJU SE nenamješteni sta-novi i garsonijere (može i za � hi obrt), na duže vrijeme, info: 384-515 ili 098/545-526IZNAJMLJUJE SE namješten 3-sobni stan od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 14 sati na mob. 091/933-8468IZNAJMLJUJEM GARAŽU u centru gra-da, info: 099/690-3439IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u ku-�i na jugu, paru bez djece a pogodan je i za studente. Cijena je po dogovoru. Upit na broj: 099 659 1769.

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE UGLJEN LI-GNIT, DRVENI, SUHI, SEPA-RIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUNOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o.

Nikolas - crno bijeli ma�i� od 3,5 mjeseca traži dom! O�iš�en od namet-nika, nau�en na pijesak, druge ma�ke i pse, izrazito umiljat i traži puno pažnje i maženja. Potpisuje se ugovor o udo-mljavanju.

POKLANJA SE U DOBRE RUKE ZAMORAC (paragvajski du-godlaki) star 3,5 godine. Info na mob: 095/806-78-17

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma�ke. Trgovina PRIMA �akovec, tel. 363-445PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339

PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a sta-ri 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728NA DAN NOVE GODINE ODLUTAO JE PAS U TIPU NJEMAKOG OVARA žen-ka stara 8-9 godina u smjeru od Pribi-slavca do po�etka akovca. Odaziva se na ime Lara. Vjerojatno je ve� pre-gladnjela i mršava. Za sve informacije molim javi� na mob. 091/913-5408

PRODAJEM O�IŠ�ENE ODOJKE (polo-vice), svinjske polovice, doma�a eko ishrana. Dostava! Mogu�a zamjena za kukuruz ili orahe. mob. 099/4144-883PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, pe-nante, � grice, rozekolise) može i s ka-vezom, fazane pla� naste, zlatne i sre-brne. 040/641-187 ili 098/912-3938

PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje�enja”. Ci-jena 300kn. Šaljem pouze-�em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90PRODAJEM PSIHU s velikim pomi�-nim ogledalom, o�uvano, malo kori-šteno, kao novo, cijena 500kn, mob. 099/796-9541PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta , ru�ni rad i umjetni�ke slike. Cijena po do-govoru. Mob: 099/40-10-142PRODAJEM ZRA�NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pu-cano svega oko 30-35 metaka. Info: 099/25-96-444PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektr. š� mer za gitaru. Mob: 099/64-111-90PRODAJEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, i sef visoke sigurnosti, šifra klju�, cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494PRODAJE SE espresso ca� e aparat DeLonhi (za samo 1.600 kn - novi je 4.000kn), odli�an za urede ili doma-�instva, te kožna garnitura za 1.100 kn, o�uvani klavir (malo sviran), te spava�u sobu. info: 091 970 1929.PRODAJEM GROBNO MJESTO na sta-rom dijelu �akove�kog groblja, cijena 1.700 kn. Zva� na broj 099 479 6848PRODAJEM DIONICE Mesne indu-strije Vajda. mob. 091 970 1929PRODAJEM original “NIKE “žensku dugu zimsku jaknu s kapulja�om, vel. XL, crne boje, kupljena u Interspor-tu, nošena samo 3-4puta, o�uvana, kao nova, u pola cijene, za 490 kn, te mušku zimsku jaknu vel. L, sive boje, sa 2 strane, o�uvana, malo nošena, za 150kn, mob. 099/796-9541.P R O D A J U S E r a d i j a t o r i d i m . 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa�i stol, limena vrata, moto-kul� vator Honda F360, pe� za cen-tr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezer-voar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o�uvana, Tel: 098/944-3339

PRODAJEM dje�ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692PRODAJEM TERMOAUKUMULACI-ONU PE� i vino zeleni silvanac, tel. 091/526-7103

54 Kuharica 17. sije�nja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Kuharica PIŠU: STJEPAN MESARI�, NEVENKA ŠARDIFOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME�IMURSKA KUHARICA

Dražen Polak, kuhar u �ako-ve�kom Domu umirovljenika, pripada onoj vrsti kuhara koji njeguju i pripremaju starinska jela, koriste�i pri tome doma�e sastojke i recepte naši starih, uz dodavanje vlastitih iskustava i saznanja.

Takvu hranu vole stari i mla-di, jer pruža užitak svim osjetili-ma, uz me�imursku bajkovitost i zadovoljstvo okusa.

Za naše �itatelje i nas no-vinare pripremio je pe�enice s hajdinskom kašom, izvrsno jelo koje je prili�no jednostavno za pripremanje, još jednostavnije za blagovanje i najjednostavnije za poželjeti ga pripremiti. Naime,

ve�ina ljudi pe�enice priprema s kiselim zeljem i pireom od krumpira, a malo tko ili nitko s hajdinskom kašom, vjekovnom hranom me�imurskog �ovje-ka, u ovom primjeru izuzetnog okusa, koji je Kolak postigao uz primjenu tradicionalnih doma�ih za�ina i origana kao dodatka koji oplemenjuje ionako odli�an okus, �ine�i nepce zadovoljnim. Dodat-no zadovoljstvo daje zelena sala-ta kristalka za�injena me�imur-skim koš�i�nim tikvinim uljem i jabu�nim octom. �aša zelenog silvanca dolazi kao profinjeni šlag na sve�anu tortu. Puno uspjeha u pripremanju i mnogo užitka pri konzumiranju ovog jela!

Pe�enice s dinstanom Pe�enice s dinstanom hajdinskom kašomhajdinskom kašom

Sastojci: - 50 dag hajdinske kaše- 4 svježe tanke pe�enice - 2 glavice luka, 2 strokice �ešnjaka - svinjska mast, žlica ajvara, žlica

mljevena paprike- žlica paradajz pirea, 2 lovorova li-

sta, 1oštri �e�eron - malo origana, sol, vegeta, peršin

PripremaNa svinjskoj masti popržiti sitno

nasjeckani luk te dodati sjeckani �eš-njak i ostale sastojke. Sve zalijati vodom i prokuhati, uz dodavanje soli, vegete i sjeckanog peršina, kako bi nastala uku-sna smjesa.

Hajdinsku kašu dobro oprati te sta-viti u smjesu koju smo pripremili i osta-viti na laganoj vatri da se dinsta oko 20 minuta. Skinuti s vatre.

U tavi na masti (može i ulje) pažljivo, da ne im ne ispuca kožica, pe�i pe�enice sve dok ne dobiju zlatno-sme�kastu boju i hrskavu kožicu.

Na plitki tanjur staviti vru�u hajdin-sku kašu i vru�e pe�enice te po želji pre-lijati s malo umaka koji su kod pe�enja pustile pe�enice.

VINO TJEDNA

Jakopi�ev rizling rajnski

Kvalitetno vino stvore-no u podrumu obitelji Jako-pi� u Železnoj Gori. Vino je berbe 2012. godine i sadrži 14,5 posto še�era. Krasi ga sortna aroma, ugodan miris i lijepa zlatno-žu�kasta boja. Pije se rashla�en na 11 Cel-zijevih stupnjeva u �aši na visokom stalku sa suženom šalicom na vrhu. Rizling rajnski iz Jakopi�evog po-druma odli�no se sljubljuje uz jela od bijelog mesa, di-mljenu ribu, sushi te rakove i slatkovodne ribe. (sm)

Topli sendvi�iSastojci: - kruh ‘’�rancuz”- 20 dag šunke za pizzu- 3 mala kisela krastavca - 15 dag trapista- 3 jaja- kiselo vrhnje- malo soli i papra - žlica vegete, origano- mlijeko

Šunku narežite na sitne koc-ke i dodajte naribani sir te kisele krastavce. Sve pomiješajte s vrh-njem i jajima kako biste dobili jednoli�nu smjesu. Za�inite po želji, prijedlozi: sol, papar, origa-no, vegeta.

Kruh narežite na ploške i umo�ite jednu stranu u mlije-ko. Tu stranu kruha premažite smjesom i zapecite u pe�nici 15-ak minuta na 180 stupnjeva.

RECEPT PLUS

Poga�ice s kupusomIZ PE�NICEIZ PE�NICE �akove�kih mlinova �akove�kih mlinova

Sastojci 50 dkg sitno narezanog

kupusa

5 dkg masti

10 dkg margarina

30 dkg glatkog brašna �akove�kih mlinova

2 dcl vrhnja

1 jaje za premaz

PripremaSitno nasjeckani kupus pirjajte na

masti. Kada se ohladi, umijesite s margarinom, brašnom i vrhnjem. Obli-kujte poga�ice po želji. Premažite ih razmu�enim jajetom i stavite pe�i na 180 C�.

5517. sije�nja 2014. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE�IH 7 DANA

Englez: - Moja žena je kao lavica!Francuz: - A moja je kao leptiri�...Mujo: - Bogme ni moja ne li�i na �ovjeka!----------------------------------------------------------Mujo: - Fato, daj mi one golf �arape!Fata: - Koje su ti to?Mujo: - One s devet rupa!----------------------------------------------------------Zašto je Štef odlu�io prestati piti?Zato jer su ga, kad se prije par dana vratio ku�i pijan, do�ekale dvije punice.----------------------------------------------------------Dolazi Perica ku�i s utakmice i sav veseo urla:- Jupiii, tata, dao sam dva gola!!!- Bravo, sine! A koji je bio kona�ni rezultat?- 1:1.----------------------------------------------------------Zet ispra�a svoju punicu na aerodrom. Kad avion poleti, kaže zet: - Bože, uzmi je, sad ti je najbliže!

VICOTEKA

NEMA ZIMEjužinu. Zna�i, zasad ništa od zi-me. Opet malo više kiše može pasti u utorak, ali ni to ne�e biti velike koli�ine. Malo bi zahladilo, ali ništa posebno. Zapuhat �e sje-verni vjetar pa �e temperatura zraka cijeli dan biti izme�u 5 i 8 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu ve�inom suho sa sun�anim razdobljima. Jutro malo hladnije, a danju ugodno.

Preporu�amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad �e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra�ena 15.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

20. i 21. sije�nja 1998. god. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog mokrog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra

23. sije�nja 1857. god. u Vo-loskom je ro�en veliki hrvatski geo�izi�ar Andrija Mohorovi�i�

24. sije�nja 1942. god. u Zagrebu na Gri�u izmjereno -22,2°C

95 godina. U znanoj povijesti sa-mo je dva puta po�etak godine u Gospi�u bio topliji. Najtoplije je po�ela 1877. godina sa sred-njom temperaturom u prvoj dekadi sije�nja od 7.2°C, a 1919. godine je ona iznosila 7.1 °C. Na postaji Zagreb Gri� (sa najdužim nizom mjerenja temperatura) ovogodišnji je po�etak godine sa srednjom temperaturom od 8.2°C tre�i najtopliji. Davne 1877. godine je ona iznosila �ak 9.9°C, a 1988. godine 8.5°C. No, ovo ne zna�i da je zima ove godine digla ruke od nas. Prisjetimo se samo dvije godine unatrag kad je sije-�anj bio vrlo topao, a onda je u ve-lja�i došao jak zimski prodor pa su se zaledile rijeke, a Dalmacija je bila zatrpana snijegom! Nema naznaka da �e se sli�no dogoditi ove godine, ali nikad se ne zna.

U petak i subotu o�ekuje nas ponovno sve toplije vrijeme sa izraženom južinom. Jutro �e u petak ve� biti vjetrovito i osjet-no toplije od normale. Tijekom dana sun�ana razdoblja, suho i toplo zbog južine. Prema ve�eri nije isklju�ena pojava vrlo slabe kiše. U subotu djelomi�no sun-�ano, toplo, vjetrovito i ve�inom suho. Temperatura zraka �e uz umjeren jugozapadni vjetar u petak i subotu biti izme�u 13 i 16 Celzijevih stupnjeva.

�ini se da �e u nedjelju biti ve�inom obla�no, povremeno sa slabom kišom, osobito posli-jepodne i nave�er. I dalje bi to vrijeme više nalikovalo prolje�u nego zimi. Dakle, ostaje natpro-sje�no toplo.

U ponedjeljak i dalje toplo, izmjena sunca i oblaka uz novu

Iza nas je prva polovica sre-dišnjeg mjeseca klimatološke zi-me, a zimskih vijesti i dalje nema. Umjesto toga i dalje pišemo o ne-uobi�ajenoj toplini koja je, prema prvim analizama u prvoj dekadi sije�nja bila i rekordna. Nakon brojnih meteoroloških rekorda u 2013. godini, i 2014. godina je na Zavižanu po�ela s rekordima. Srednja temperatura u prvih de-set dana sije�nja je na Zavižanu je iznosila 1.5°C, što je �ak za 5.7°C više od srednje temperature za sije�anj. Dosad je najtoplija bila

prva dekada sije�nja 1988. godi-ne sa srednjom temperaturom od 1.2°C. Kao zanimljivost nave-dimo da je najhladnija bila prva dekada sije�nja 1985. godine s prosje�nom temperaturom od -16°C. U odnosu na srednje mje-

se�ne temperature za sije�anj, u cijeloj Hrvatskoj, ali u susjednim zemljama su srednje temperatu-re u prvoj dekadi sije�nja znatno više od prosjeka. U Ogulinu je srednja temperatura od 9°C �ak za 9.5°C viša od prosjeka. U Splitu

(Marjan) je srednja temperatura u prvoj dekadi sije�nja iznosila 12.4°C, što je tako�er rekordna vrijednost u povijesti mjerenja. Srednja temperatura od 12.4° to�no u decimalu odgovara dru-goj dekadi studenog. Najniža temperatura u prvih deset dana sije�nja u Splitu je mjerena 10. sije�nja i iznosila je 8.6°C, što je tako�er rekordno visoka vrijed-nost za prvu dekadu sije�nja. U Gospi�u je sa srednjom tempe-raturom od 6.5°C prva dekada sije�nja bila najtoplija u zadnjih

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Mi Me�imorci smo si i predi 1919. leta bili zdobra z Hrvatima

POD VUROM

Sve ve�i broj Hrvata, neka statisti�ka istraživanja kažu njih �ak tre�ina, muku mu�i kako “skrpati” po�etak i kraj mjeseca. A u sije�nju to još više dolazi do izražaja, na-kon blagdanskih troškova u prosincu. Posljedice kri-ze osje�aju se sve više i u Me�imurju. Cijene rastu, a pla�e su sve manje i po-trebno je sve više umješ-nosti spajanja kraja s kra-jem. Gdje i kako uštedjeti te kako preživjeti sije�anj, prokomentirali su i naši is-pitanici ovotjedne ankete “Pod vurom”. (rr, zv)

www.medimurje.info/agmwww.AdriaGUIDE.hr

Međimurje

Kako spojiti kraj s krajem u

sije�nju?

Tua kriza oliti kak jo politi-�ari zovejo recesija, nikak

da mine. Žilava ja kak vrag. Kaj se mi bole borimo protiv je ona je vse jakša i jakša. Verjem da ste �itali one par meterne li-ste poreznikov na šteraj so oni gospodarstveniki i obrt-niki šteri so zahuzali i neso vse platili Slaveko Lini�o i jegovaj šekutoraj. Protiv te listi se bo-rimo i mi obi�ni smrtniki šteri pla�amo režije i vse drugo kaj nas bije po glavi stanovnika, kak onih vu grado tak i nas na seli. Neje denes lefko inkasator biti, a neje lefko niti hižna vra-ta otprti dok ti inkasator pred vratima stoji, a v žepo nemaš niti za kruh i mleko. Takše ne-vole vam je mela i moja soseda Sandrica, štera se je dotepla v naš kraj negdi posle zadjega rata. Kupili so štrto hižo od nas i vse je vredo bilo dok je jeni Ivek ne ostal brez posla. Sandrica je ne nigdar delala, ali od unda je hodala gospaj v �akovec pomagat veša peglat i ono vse kaj ide z tem poslom kcoj, dok je Ivel vsaki den ho-dal od poceka do poceka vsake �orme �abriki ne bi li znova po-

KRENULE PRIPREME ZA NOVU NOGOMET-NU SEZONU

Prvi startali NK Me�imurje i Polet

LOŠ VIKEND ME�IMURSKIH KOŠARKAŠKIH KLUBOVA

Poraz do poraza svih naših klubova

Snježana Mar�ec, Palovec - Kaj da velim? Evo sad idem sa Zavoda za zapošljavanje. S pr-vim sije�njem sam ostala bez posla, a poslodavac nam nije isplatio dvije zadnje pla�e. Ka-tastro�a. I ovak je loše, a sad još i bez posla bit �e još i gore.

Rozalija Vukovi�, �akovec - Jako teško. Probamo još te kar-tice ak’ je kaj na njima ostalo. Umirovljenica sam i dobili smo poslije prvog mirovinu, pa je ipak nekako onda lakše nakon blagdana. Doista se mora gle-dati na svaku kunu gdje �e se potrošiti, a gdje možemo nešto uštedjeti.

�uma Omer�i�, Novakovec - Kriza je i nisu dobra vremena. Šparamo na sve strane, pa �ak i tamo gdje ne bismo trebali - na djeci. Kupuje se samo ono osnovno i pri tome se pazi na svaku kunu. Blagdanski po-kloni tako�er su bili primjere-ni vremenu i mogu�nostima. Troškovi života su sve ve�i, a primanja sve manja.

Branimir Jakopi�, Železna Gora - I u ugostiteljstvu se osje-�a posljedica krize. Osje�a se da nacija diše na škrge. Tako�er ima mnogo više promjena koje su nastupile s prvim sije�njom i koje tjeraju ljude da troše s oprezom. Ljudi racionalnije promišljaju oko svake kune i trude se da ih ne razbacuju.

Sonja Trojnar, Puš�ine - Ne-mamo posebnih problema u sije�nju jer se tijekom godine svi u obitelji ponašamo racio-nalno. Nismo rastrošni i kroz sve mjesece u godini planira-mo troškove, tako da nas sije-�anj ne iznenadi. U današnja vremena treba biti racionalan i razumno rasporediti svaku kunu.

STOLNOTENISKA ŽENSKA SUPERLIGA

Hodošan pobjedom na šestom mjestu

�el delati, pak tak i kruheka slu-žiti za sebe i svojo družino. Ne bi vam znal re�i kak so sosedi, Ivek i Sandrica, pla�ali režije, ali znuom da so se vsi inkasatori svadili šte-ri bode išel k Sandrici. Po�alil mi se ra�angera� da jo je našel vjutro v šla�rogo i platila mo je tak kaj si je šla�ruga slekla. I drugi so se �alili: struja�, voda�, plina�, a nej-glasneši je bil penzioner Franc, šteri za televizijo pobira. Ne bi se štel mešati, ali jegova žena se sam smeje dok se on �ali kak mo Sandrica pla�a za televizijo: Pak doma nebre zeti niti �rtalj kuli-ko mo jo nudim, a ve je v drugi vulici pravi dasa. Znate kak je to, doma moraš, a pre sosedi o�eš. Velijo da so te muški luleki kak i pesi: gazdarici nikaj ne ��inijo, a sosedo bi restrgali. Vse je to lepo i dobro, ak druga� nejde. No, ne-kaj si gruntam kak te žene štere namiruvlejo te inkasatore to vse zdržijo? Ali to je još ne vse: A kak te inkasatori to vse zdržijo? Brz-�as jim i negda dojde kaj tri-štiri gazdarice nudijo sebe mesto pe-nez!? Kaj unda dojdo drugi den ak nebrejo tej den zeti ono kaj jim se nudi. Još nekaj si gruntam: Kak

žene pla�ajo duga od sto kuni, a kak onoga od tristo? Je li ga tu je kakše razlike? Sam pital jenoga inkasatora kak on to dela? Imaš vsega, od ru�noga rada, prek spomenka vu štiri oke, a najve�-pot podlegnemo kaj zememo vse kaj nam se nudi dok se ganj�na vrata zaprejo, a hižna otprejo. Ve vidite kaj je kriza naprajla od nas, šteri to vse nesmemo znati, kaj od naših ženi štere, ve ve�, držijo vse štiri vogle v hiži, a kaj od na-ših inkasatorov?

Devetoga januara smo zno-va preslavili Spomenden

pripojenja našega maloga Me-�imorja domovini Hrvaškoj. Mi Me�imorci smo si odnavek bili zdobra z ovima vu Hrvaškoj tak da je to ostalo do dneva deneš-njega. Moram vam re�i gda se �urt pripovedalo kak smo se mi Me�imorci pred 95. let (1919.) ot-cepili od Ma�arov, a ne da smo se pripojili Hrvaškoj. Kuliko se vam ja razmem v živleje, pak nam je gostuvanje, o�em re�i, ženidba navek bila glavneša i važneša od rastave!!!? Stareši i spametneši ljudi od mene so pripovedali, i to malo poskrive�ki, kak se je prav-

zaprav Hrvaška pripojila Me�i-morjo, a ne Me�imorje Hrvaškoj jerbo smo mi dohajali s zapada (do ��era Austro-Ugarska, o�em re�i, mi Me�imorci smo podriva-vali Ugarski �alat carstva), a ovi prek Drave so se spominali i zri-vali na Balkan. Kak bilo da bilo, zgubleni sin (�itaj: Me�imorje) se je zanavek vrnul dimo k mami i to je bil razlog za veslje, kak 1919. leta tak i denes.

Vse te �ešte obilježavanja Spo-mendana za pripojenje Me-

�imorja maj�ici Domovini �uda bole i lepše zgledijo otkak so se z Šajerice preselile v Katoli�ki dom. Negda so vsi šteri so došli ne mogli niti Šajerico napuniti, a ve je i koncertna dvorana Ka-toli�koga doma ne bila dosti ve-lika za vse šteri so došli. Najbrž so za to krivi i �ratri. Znate da je 1919. leta ondašnji gvardjan pater Kapistran Geci uspel do-tirati na mešo, a posle i na Kon-gres otceplenja-pripojenja okoli cirka deset jezer ljudi, a denešji gvardjan, pater Stanko, je ne us-pel napuniti cirkvo za mešo, ali je zato bila puna dvorana za Sve-�ano akademijo. Znate kak je to,

Evropa regionalizacijo iskala. I to je još ne vse: obe�al je da bode na Fratarskomo trgo dal naprajti spomenika Iveko No-vako jerbo si je on to zaslužil. Da ga ne jega bilo što zna gde bi mi bili. Mortik bi bilo pošteneše da napravi spomenika i patro Kapistarno skupa z Ivekom jer-bo so Ivek i pater Kapistran bili dve karike jenoga lanca šteri je pretiral Ma�are i scukal Me�i-morje z ropstva.

De�ki z Nedeliš�a, velijo da so oni vokalna (ne lokalna)

družba “Zrinski”, spopevali so nam pesmo domašin�ara For-jana Andrašeca: Mura, Mura globoka si voda ti, ne miluješ ti �loveka �topiti. Pripovedali so oni nejstareši, šterima so to spripovedali jivi još stareši da je te �ovek bežal pravzaprav z Me�imorja prek v Hungarijo i unda se je tua nevola pripe-tila, a posle so to pesmo naši pjesniki predelali tak kak nam je pasalo. Što zna, kajkaj toga se pripovedalo, a ve nebremo nikoga najti što bi išel iskat je li je tam de je bil dim bil i kakši ogej?

oni verniki šteri verjejo da Božek ne postoji ne vupajo v cirkvo. I mi Me�imorci smo po�eli poštuvati svojo povjest.

Povjesni�ari i spametni ljudi so rekli kaj so meli, pro�esor

Kalšan nam je sve lepo spripove-dal kak se to pripetilo pre krajo 1918.i na po�etko 1919. leta i na�alil je našega Iveka Novaka, šteri je bil nejvekši “krivec” za to otcepljenje Me�imorja od Hunga-rije. A pro�esor Hranjec je govoril o Vinkijo Žganco, šteri je skupljal našo me�imorsko kulturo i tak dokazal da smo mi �istam nekaj drugo od onoga kaj so Ma�ari šte-li od nas naprajti. Niš�i je ne nikaj govoril o našoj me�imorskoj figi v žepo, a nit pak o me�imorskomo jalo. Brz�as se je to posle doteplo vu naše kraje ili pak je došlo vum dok smo malo k sebi došli. Dok je župan zel mikro�ona v roke, kak se to lepo veli, mogla se �uti muha štera je mortik letela po dvorani, jerbo smo vsi bili najgerek kaj bode, itak, rekel. I morem vam re�i da je jako lepo govoril (kak i navek) i rekel je da Me�imorje naše malo mora ZANAVEK ostati takše kakše je je, kakšo god bode

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

Documents

Međimurske novine 957