Embed Size (px)
DESCRIPTION
Planer za 2012
Citation preview
MEĐUGORJE
2012
2012
Vlasnik ovog planera je:
Ime i prezime:
Adresa:
Telefon:
e-mail:
SiječanjP U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31
VeljačaP U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29
OžujakP U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
TravanjP U S Č P S N
12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930
SvibanjP U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31
LipanjP U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30
SrpanjP U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31
KolovozP U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31
RujanP U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
ListopadP U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31
StudeniP U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
ProsinacP U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
2012
Siječanj
P U S Č P S N
7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31
Veljača
P U S Č P S N
4 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28
OžujakP U S Č P S N
1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31
TravanjP U S Č P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30
SvibanjP U S Č P S N
1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31
LipanjP U S Č P S N
1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 30
SrpanjP U S Č P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31
KolovozP U S Č P S N
1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31
RujanP U S Č P S N
12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930
ListopadP U S Č P S N
1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31
StudeniP U S Č P S N
1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30
ProsinacP U S Č P S N
12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930 31
2013
SiječanjP U S Č P S N
1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31
VeljačaP U S Č P S N
1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28
OžujakP U S Č P S N
1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 3031
TravanjP U S Č P S N
1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30
SvibanjP U S Č P S N
1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31
LipanjP U S Č P S N
12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930
SrpanjP U S Č P S N
1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31
KolovozP U S Č P S N
1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30
RujanP U S Č P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30
ListopadP U S Č P S N
1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31
StudeniP U S Č P S N
1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 30
ProsinacP U S Č P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31
2014
Majci Mira
Došli smo Ti, Majko draga,Sa svih strana ove Zemlje,
Donijesmo ti jade svojeI u njima svoje želje.
Pogledaj nas, utješi nas,Svoje ruke stavi na nas!Svome Sinu preporuči,
Majko mira, moli za nas!Cijela Crkva gleda u Te
Ko u zvijezdu zadnjeg spasa.Očisti nas, zagrli nas,
Molimo te iz sveg glasa!Bijakovo Tvoje malo,
Međugorje cijelo s njimeRazniješe Tvoju slavu,Proslaviše Tvoje ime.
Za svu ljubav, Majko draga,Što je ovdje na nas izli,
Dajemo ti obećanjeBiti bolji neg smo bili.
Majko Božja i majko naša Marijo, Kraljice Mira!Došla si k nama da nas vodiš Bogu.
Isprosi nam od njega milostda mu poput Tebe i mi mognemo ne samo reći:
«Neka mi bude po riječi Tvojoj!»,nego to i ostvariti.
U Tvoje ruke stavljamo svoje rukeda nas kroz ove nevolje i poteškoće dovedeš k Njemu.
Po Kristu Gospodinu našemu.
Amen.
“Draga djeco! Ja sam s vama u ime najveće Ljubavi, u ime dragoga Boga koji vam se približio preko moga Sina i pokazao vam pravu ljubav. Ja vas
želim povesti Božjim putem. Želim vas naučiti pravoj ljubavi, da je drugi vide u vama, da je vi vidite u drugima, da im budete braća i da drugi vide milosrd-nog brata u vama. Djeco moja, ne bojte se otvoriti mi vaša srca. Ja ću vam
majčinskom ljubavlju pokazati što od svakoga od vas očekujem, što očekujem od svojih apostola. Pođite sa mnom. Hvala vam. ”
18. ožujak 2011. - Godišnje ukazanje Mirjani Dragićević-Soldo
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Molitva sv. Ivi za djecu
Dobri sveti Ivo, blagoslovi i štiti naše obitelji, čuvaj ih u ljubavi i slozi obaspi ih vremenitim i vječnim dobrima i udalji od njih svako zlo.
Blagoslovi našu djecu, štiti njihovo zdravlje potičući ih na dobro i ne dopusti da izgube
vjeru i čistoću života.
Učini nas sposobnima da ih razumijemo i da im prednjačimo riječju i primjerom.
Neka uvijek teže za uzvišenijim idealima i neka u životu ostvaruju svoj ljudski i
kršćanski poziv.
Amen.
Sveti Ivo
SV. IVO U PODMILAČJU
Ogromna je predaja o iscjeliteljskim moćima sv. Ive Podmilačkoga. Ona je još krajem prošloga stoljeća kod nekih pisaca pribavila ovomu
svetištu i epitet “bosanskoga Lourdesa”. Samo u razdoblju od 1959. do 1973. zabilježena su 42 slučaja ozdravljenja. Ipak, mnoga izlječenja nisu zabilježena iako se o njima u narodu govori. Posebnu skupinu bolesnika koji dolaze u Podmilačje čine duševni bolesnici. Još davne 1925. dopisnik Glasnika sv. Ante je zapisao: Poznata je stvar da je Podmilačje čuveno mjesto, gdje se oslobađaju opsjednuti. Bit će tu svakako i pretjeranosti, ali je jedno istina-da se kod sv. Ive dobivaju mnoge milosti, osobito duševne.
O SV. IVANU KRSTITELJURoditelji, otac Zaharija i majka Elizabeta, bijahu u poodmakloj dobi, bez djece, i kad su izgubili svaku nadu da će ih imati, Bog im najavljuje rođenje sina. Otac u to ne vjeruje pa ga Bog prekorava i privremeno mu oduzima dar govora. Iz tog razloga susjedi i prijatelji također su zbunjeni i pitaju se: što će biti ovo dijete? (Lk 1, 66).
Opaža se kao neka čudnovata slutnja da se radi o velikom događaju koji lagano sve prožima ostavljajući nam mogućnost da razmišljamo kako najveće vrijednosti, kao npr. život i ljubav, nisu plod naših nastojanja ni povijesnog razvitka, nego su čisti dar.
Ivan Krstitelj, u svojoj osobnoj vrijednosti i povijesnom djelu, jest Božji dar ne samo roditeljima nego svim ljudima svih naroda i vremena. Zato se i naziva čovjek poslan od Boga (Iv 1, 6).
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Preslavni sveti Josipe, tebe je Bog izabrao za hranitelja svom Sinu i za zaručnika prečistoj Majci Njegovoj i postavio te tako glavarom Sve-toj Obitelji, pa te je zbog toga Namjesnik Kristov progla-
sio zaštitnikom Crkve Isusove.
Svim pouzdanjem srca svoga molim te priteci u pomoć čitavoj radničkoj Crkvi! Štiti na poseban način svojom
očinskom skrbi Svetog Oca, te sve biskupe i svećenike, koji su sjedinjeni s Petrovom Stolicom!
Brani sve koji se uz sve poteškoće i patnje trude oko spasa duša i učini da se svi narodi ponizno podlože svetoj Crkvi
izvan koje nema spasenja.
Udostoj se, predobri sveti Josipe, primiti i mene među svoje štićenike.
Posvećujem ti se posve i molim te budi mi ocem, zaštitnikom i vođom na putu k spasenju. Isprosi mi čisto srce i veliku
želju za vlastitim posvećenjem.
Učini da po tvom primjeru sva moja djela budu upravlje-na na što veću Božju proslavu i za sjedinjenje s božanskim Srcem Isusovim i bezgrešnim Srcem Marijinim i s tobom, o
sveti Josipe.
Moli za me da postanem vrijedan biti dionikom onoga po-koja i blaženstva što si ga ti osjetio na svom smrtnom času.
Amen.
Sveti Josip, zaručnik je Marijin i Isusov hranitelj. On je odlukom Sabora iz 1687. zaštitnik hrvatskog naroda
Prema evanđenjima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, a po zanimanju je bio tesar. Sv. Matej, apostol i evanđelist, kaže za nj da
je bio pravednik, što znači krepostan i svet muž. Ostao je zbunjen kada je vidio da je Marija trudna, a nije znao na koji način se to dogodilo. Bio je siguran da je čestita žena te da izbjegne govorkanja i sve negativno što bi za nju slijedilo, odlučio ju je potajno otpustiti. No kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, prihvatio je bez bojazni Božji plan. Išao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i tada se rodio Isus. Potom je bježao u Egipat pod Herodovom smrtnom prijetnjom Isusu. Hodočastio je s dvanaestogodišnjim Isusom i Marijom iz rodnog Nazareta u Jeruzalem i zabrinuto je tražio Isusa, koji se bio izgubio. O kasnijem životu i kada je umro ne znamo ništa.
Štovanje sv. Josipa započelo je oko 850. godine u Reichenauu, a kasnije su ga osobito promicali sveti Bernard iz Clairvauxa, sveta Tereza Avilska,
sveti Franjo Saleški, Ivan Gerson, franjevci i papa Siksto IV., koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. Vlada Dubrovačke republike je 20. ožujka 1521. godine prihvatila prijedlog da se u republici toga dana svetkovina svetog Josipa slavi kao zapovijedni blagdan. U sjevernim krajevima Hrvatske štovanje su mu širili isusovci, a Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio ga je zaštitnikom hrvatskog kraljevstva. Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”
Svijest o tome da nam je zaštitnik nije osobito zaživjela, ali su naši biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli »da je odluka
Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…”. Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj [1]. Odlukom HNV R. Srbije blagdan sv. Josipa je jedan od četiriju blagdana hrvatske zajednice u Srbiji [2].
Nacionalno svetište sv. Josipa je u Karlovcu na Dubovcu. Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako
se služi Isusu, spasitelju čovjeka.
Sveti Josip
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Gospodine Isuse Kriste, naši su pretci pred mno-go godina izabrali svetog Juraja mučenika za svog zaštitnika i zagovornika,po njegovu zago-
voru mi te molimo providi nam dobre ljude koji će nam pomoći ponovno sagraditi našu župnu crkvu, koja neka bude Tebi na čast, nama na spasenje i
našem gradu na ponos.
Tim velikim djelom pokaži i ovaj puta kao i mno-go puta u povijesti, da je ljubav veća od mržnje i
gradnja od rušenja.
Po Kristu Gospodinu našem.
Amen!
Ovu molitvu župnik moli svaki dan zajedno s pjesmom u čast svetom Juraju pred njego-vim kipom u kripti derventske crkve
Sveti Juraj (lat. GEORGIUS, grč. GEORGIOS), jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne crkve. Njegovo štovanje
rasprostranjeno je diljem Europe, a neke ga države štuju kao svoga sveca zaštitnika. Sveti Juraj povijesna je osoba. Rođen je u III. stoljeću u Kapadociji (Palestina). Potjecao je iz plemenitaške obitelji, što ga je obvezalo da postane vojnik. Ubrzo je među vojnicima stekao veliku popularnost, a za nagradu postao je zapovjednik jedne satnije. Potom postaje i zapovjednik bojišta. No sam Juraj veoma je rano postao kršćanin i zbog svoje vjere došao u sukob sa zapovjednom strukturom u vojsci. Bio je član Vojnoga vijeća u svojstvu časnika. Veoma brzo uvidio je da se mora izjasniti i dati dokaz svoje vjere, ne krijući da je kršćanin. Nakon majčine smrti svoj bogat obiteljski imetak razdijelio je siromašnima, a svojim robovima dao je slobodu.
“Ne mora biti istina ono što vladar proglasi. Čovjek mora svojom glavom misliti i svojom slobodnom voljom odlučivati što je dobro, a što zlo.
Ta poruka slobode morala je uplašiti vladara samodršca i sve koji su bez obzira na savjest služili svojim i državnim interesima. “Ta se poruka uosobila u liku mučenika Jurja
Sveti Juraj
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Gospode Isuse Kriste, koji si, kako se ufamo, dušu vjernoga službenika svoga Ivana učinio dionikom života presvetoga
Trojstva u nebeskoj slavi, molimo, da po njegovu primjeru, a po zagovoru svetog Ivana, apostola i evanđeliste, u nerazr-ješivoj zajednici sa svetom Katoličkom Crkvom i rimskim Papom živimo, radimo i trpimo za
slavu i proširenje kraljevstva tvoga, koji živiš i kraljuješ
s Bogom Ocem u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova.
Amen.
S dopuštenjem Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu od 17. svibnja 1928., br. 5664.
Blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 16. prosinca 1896. - Zagreb, 10. svibnja 1928.), istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja. Tijekom života Ivan Merz
se služio s deset jezika i osposobio za četiri zvanja: profesor, književnik, časnik, a posjedovao je znanje i vrline koje se traže za svećenika.
“Istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja” - tim je riječima Papa Ivan Pavao II. nazvao Ivana Merza u zagrebačkoj katedrali 10. rujna 1994. godine,
prvoga dana svoga pohoda Hrvatskoj, spominjući u svome govoru hrvatske svece i blaženike, te kandidate oltara u našem narodu. Ove Papine riječi veliki su poticaj za bolje upoznavanje s likom Ivana Merza i njegovim životnim svjedočanstvom danim za Isusa Krista. Postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim i svetim započeo je u Zagrebu još 1958. god; a od 1986. god. nastavlja se u Rimu pri vatikanskoj Kongregaciji za kauze svetaca.
Već na početku prikaza njegove biografije potrebno je naglasiti važnu činjenicu: svjestan da će umrijeti mlad, Ivan Merz prikazuje na samrti
svoj život kao žrtvu Bogu za hrvatsku mladež. Koliko je ova žrtva bila draga i Bogu ugodna, pokazale su godine koje su slijedile: tisućama mladih postao je uzor i ideal kršćanskog života. Njegovo ime značilo je program života i rada brojnim mladim kršćanima. Što je Merz značio za hrvatsku mladež, možda su to najbolje izrazili sami mladi kad su mu na grob donijeli vijenac s bijelom svilenom vrpcom na kojoj je pisalo: “Hvala ti orle Kristov, što si nam pokazao put k suncu!”.
Grob blaženog Ivana Merza se nalazi u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, koja je ujedno i nacionalno svetište Srca
Isusova.
Blaženi Ivan Merz
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Sveti Ante, veliki sveče i čudotvorče, s vjerom i ufanjem utječemo se tebi i tvojem svetom zagovoru kod Boga danas,
na dan tvoga blaženoga preminuća i prijelaza u vječni život na nebesima.
Svojim vjernim nasljedovanjem Isusa Krista, svojom po-korom, čistoćom, pravednošću, poniznošću, ljubavlju i svim drugim kršćanskim krepostima u herojskom stupnju, svojim izvanrednom svetošću, zaslužio si vječnu slavu kod Boga i
ljudi.Time si pokazao put kojim je i nama ići, svijetli primjer
kako ćemo i mi nasljedovati svoga Spasitelja, Isusa Krista.Bio si već za svoga zemaljskog života toliko drag Bogu da je Dijete Isus sišao u tvoje naručje i da si, promatrajući ga svojim očima, mogao s njime tajnovito i ljubazno razgovara-
ti. Sada si mu još draži u nebu.Molimo te, zagovaraj nas kod dobroga Boga.
Preporučamo ti prije svega potrebe Crkve u našem hrvat-skom narodu i po svem svijetu; preporučamo ti sve svećenike da uspješno navještaju ljudima Radosnu vijest spasenja i vode ih k pravom miru u Bogu; zatim sve redovnike i redov-
nice, da se žrtvuju za Krista i bližnjega; sve naše obitelji, da žive po Božjem zakonu u slozi i ljubavi; našu mladež, da
ustraje u svetim idealima; naše stare, bolesne i sve koji trpe, da strpljivo za Isusom nose svoj križ; umiruće, da preminu
u milosti Božjoj, i naše pokojne, da se raduju vječnoj svjetlo-sti neba.
Po tebi neka bude vječna hvala i slava Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu: „Divan je Bog u svetima svojim!“
Amen.
Sv. Ante je bio čovjek Božje providno sti, apostol trinaestog vijeka, osobiti ljubimac Božji, veliki Čudotvorac; bio je milostiv pomoćnik nevoljnih i
tješitelj žalosnih, miljenik kršćanstva, pravi ponos franjevačkog reda. - Sto je bio sv. Ante ranije, to je sve i danas.
Ante se rodio godine 1195. na Veliku Gospu u Lisabonu (Portugal). Još od djetinjstva se odlikovao štovanjem Blažene Djevice Marije i krepošću
Čistoće, te je Mariji još sasvim mlad zavjetovao vječno djevičanstvo, koje je očuvao neokaljano do smrti. Zbog toga se Anto uvijek slika s ljiljanom u ruci, znakom Čistoće. U petnaestoj godini odrekao se svijeta i stupio u red sv. Augustina u samostanu blizu rodnog mjesta. Kasnije su ga poglavari, na njegovu želju, premjestili u samostan sv. Križa u Koimbri, gdje je postao svećenik.
Oko godine 1220, don Pedro, portu galski kraljević, donese u Koimbru posmrtne ostatke prvih mučenika franjevaca, koji su kao misionari
u Maroku prolili svoju krv za Krista. Njihov primjer odu ševi i Antu za propovijedanje riječi Božje nevjernicima i napuni ga nadom da bi i on mogao proliti svoju krv za Isusa. Zato stupi u franjevački red u Koimbri. Tamošnji samostan bio je pod zaštitom sv. Ante Pustinjaka, zato i on sada uze ime Anto, a dotada se zvao Ferdinand.
Sam sv. Franjo dozvoli mu da može ići u Afriku propovijedati riječ Božju. Ali njemu je Bog bio odredio drugu uhgu. Iz Afrike se morao vratiti
natrag u Španjolsku, jer je bio obolio. Međutim, nije stigao ni u Španjolsku. Protivni je vjetar njegovu lađu bacio na obale Sicilije. Bila je to godina 1221. Upravo te godine sv. Franjo bio je sazvao opću skupštinu svoga reda u Asiz. l sv. Anto, premda slab, prošao je cijeli put do Asiza pješice da bi prisustvovao skupštini. Tu je upoznao sv. Fra nju, a tu je upoznao i redovnički život franjevaca . To ga je toliko oduševilo da je odlučio ostati u Italiji. Nakon skupštine sva braća odoše u svoja mjesta, a Antu primi starješina provincije Romanje i posla ga u samostan u Bolonju. Tu je Anto provodio pravi pokornički Život, u samoći i najvećoj poniznosti. Bio je učen i svet, ali je to sakrivao pred braćom. Ipak jednom zgodom njegova učenost iziđe na vidjelo jer je Bog htio da njegovo znanje i svetost donesu koristi drugim ljudima. Kada je Franjo Čuo za učenost poniznog Ante, posla ga na daljnje usavršavanje u bogoslovskim naukama. Poslije toga Anto je bio imenovan prvim učiteljem bogoslovskih nauka mladim redovnicima, koje je on ne samo poučavao u nauku nego ih još vise oduševljavao svetošću svoga života.
Sveti Ante Padovanski
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Sveti Ilija ognjeniKoji grome odgonišGoni grome od nasNa bedeme visokeNa ledine široke
Dino pivac ne pivaDino čedo ne plačeTu je tica irudica
Majka joj je prokletnicaOd Boga prokleta
Svetog Ivana krvi propetaBiž Irude od nas
Isus Krist je kod nas.
Amen
Sveti Ilija je starozavjetni prorok. Rođen je u Tišbi, pa ga zovemo i Tišbijac. Živio je u Izraelskom kraljevstvu u IX. stoljeću prije Krista za
kraljeva Ahaba i Ohozije. Najbolja ilustracija Ilijina života, njegova borba s Ahabom i njegovom ženom Izabelom, može se sažeti u ono što je sam Ilija rekao svom Bogu kad ga je Jahve na brdu Horebu upitao zašto je tu došao: „Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili Tvoj savez, srušili Tvoje žrtvenike i pobili mačem Tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život.“ (1Kr 19,10) Ime mu je na hebrejskom jeziku Elijahu, što u našem hrvatskom znači Jahve je moj Bog. Ilija je prorok Staroga zavjeta. On je pustinjak, veliki je borac protiv idolopoklonstava (boga Baala), poznat je po čudesima koja je činio. Vrlo je mnogo štovan među mnogim narodima, što je zapravo rijetkost za starozavjetne svete ljude. Osobitu mu pak čast iskazuju slavenski narodi, a ponajviše Hrvati. On je s vatrenim kolima uzašao na nebo, pa ga stoga nazivamo i Gromovnik. Kršćanska tradicija ga smatra osnivačem Karmelićana, redovnika i redovnica. Njegov životni put pronaći ćemo u Prvoj i Drugoj knjizi Kraljeva.
U ikonografiji Ilija se prikazuje kao mršav žilav čovjek s bradom, oskudno odjeven te se obično na slikama veže uz gavrana, plamena kola ili
kotač ili plameni mač.
Ilijin je svršetak u Drugoj knjizi Kraljeva opisan na slijedeći način: “Evo što se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na nebo u vihoru. Ilija i Elizej
pošli su iz Gilgala. I reče Ilija Elizeju: ‘Ostani ovdje, jer me Jahve šalje do Betela.’ Elizej odgovori: ‘Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!’ I siđoše do Betela. A proročki sinovi koji su boravili u Betelu, iziđoše Elizeju u susret i rekoše mu: ‘Znaš li da će danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?’ On reče: ‘I ja to znam; tiho!’ Ilija mu reče: ‘Elizeju! Ostani ipak ovdje, jer me Jahve šalje do Jerihona.’ Ali on odgovori: ‘Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!’ I uđoše u Jerihon. Proročki sinovi, koji su živjeli u Jerihonu, priđoše Elizeju i rekoše mu: ‘Znaš li da će danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?’ On reče: ‘I ja to znam; tiho!’ Ilija mu reče: ‘Ostani ipak ovdje, jer me Jahve šalje do Jordana.’ Ali on odgovori: ‘Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!’ I tako pođoše obojica. I pedeset proročkih sinova pođe i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica zadržala na obali Jordana. Tada Ilija uze svoj ogrtač, smota ga i udari njime po vodi, a voda se razdijeli na suhu. A kad prijeđoše, Ilija
Sveti Ilija
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Ti - Majko nad majkama,Ti - Majko Crkve,
pratiteljice našega puta,čuvarice našega predanja,
tješiteljice naše čežnje.
Ti - u kojoj se Nebo nastanilo i plodilo se za spasenje,Ti - koja si u svojoj neznatnosti, Svetome se odazvala
i na svijet Svjetlo nam donijela.
Ti – uronjena u blaženstvo duše veličanja Gospodinatišinom duha prebirala si gorušičina zrna biserja.
Donijela si ih na svijeti svijetu ih pokazala.
Zagovornice naša na nebo uzeta,uzore puta kojim hodimo,
Kraljice naša, uznesena na nebo,priteci nami vodi nas,
svijetli nam nad dolinom kojom nam je proći.
Amen!
Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan
u Republici Hrvatskoj.
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom
i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave
blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.
Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su:
* Svetište Majke Božje u Lourdesu * Svetište Majke Božje u Fatimi
* Svetište Majke Božje u Međugorju * Svetišta Majke Božje u Czestochowi * Svetišta Majke Božje u Loretu
Velika Gospa
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Gospodine, Bože naš,
Ti si blaženom Alojziju Stepincudao milost čvrsto vjerovati u Isusa Krista
i spremnost trpjeti za njegasve do mučeničke smrti.
Pomozi nam slijediti njegov primjeri njegov nauk da bismo ljubili Krista
kako ga je on ljubio i služiti Crkvikako joj je on služio sve do
darivanja vlastitog života za nju.
Njegova živa vjera u Isusa Kristai postojana ljubav prema Crkvi
neka nas učvrste u borbama životana putu vječnoga spasenja.
Po njegovom zagovoru udijeli mi milost...
Po Kristu Gospodinu našem.
Amen
bl. Alojzije Stepinac
Blaženi Alojzije Stepinac (Brezarić kraj Krašića, 8. svibnja 1898. - Krašić, 10. veljače 1960.)[1], zagrebački nadbiskup i kardinal, proglašen blaženim
1998. Smatra se jednim od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj.
Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na
talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kući s činom potpukovnika. Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine.. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom 1934. godine. Iste godine zaređen je za biskupa.
Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju
promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. [2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. [3] Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela.
Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina
zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadužnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.
“Ako Bog hoće, može me izbaviti i iz samog pakla.”
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
ŽELIŠ LI...?
Želiš li moje ruke BožeDa bi cijeli dan pomagala onima
Što trebaju moju pomoć,Bolesnima i siromašnima…
bože, dajem ti svoje ruke…
Želiš li moje noge, da bih čitav dan,Svaki dan odlazila onima
Kojima je potreban prijatelj…BOŽE, DANAS TI DAJEM SVOJE NOGE.
Želiš li moj glas, Bože,Da bi čitav dan govorio onima što su im
Potrebne tvoje riječi ljubavi…BOŽE, DANAS TI DAJEM SVOJ GLAS…
Želiš li moje srce, BožeOd zore do mraka, da bi voljelo sve, bez iznimke….
BOŽE, DANAS TI DAJEM SVOJE SRCE.
Gospodine Isuse, slavit ću teDokle god sam na putu k tebi.
Neka se more i nebo sjedineU mojoj pjesmi!Gospodine Isuse,
Slavit ću TeDokle god sam na putu.
(Majka Tereza)
Majka Terezija (Skoplje, 26. kolovoza 1910. - Kalkuta, 5. rujna 1997.[1]), časna sestra albanskog[2] i vlaškog podrijetla te indijskog
državljanstva.[3] Rođena je pod imenom Agnes Gonxha Bojaxhiu. Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarke ljubavi u indijskoj Kalkuti 1950. godine. Preko 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima. Misionarke ljubavi od početne male zajednice s vremenom su prerasle u zajednicu koja broji 5 000 redovnica u oko 600 misija, škola i skloništa u 120 država svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Tereziju blaženom 19. listopada 2003. godine.
Od 1970. godine, međunarodno je prepoznata kao humanitarka i pomoćnica siromašnih i nemoćnih. Dobitnica je Nobelove nagrade za
mir 1979., te mnogih drugih međunarodnih nagrada, među kojima se ističu najviše indijsko civilno odličje “Bharat ratna” iz 1980. za njen humanitarni rad, počasno državljanstvo SAD-a, Nagrada Albert Schweitzer itd. Misionarke ljubavi nastavljaju pomagati siromašnima i potrebnima širom svijeta pa tako djeluju i u Hrvatskoj. Majka Terezija više puta boravila je u Hrvatskoj, prvi put još 1928. godine. Župnik njene župe u rodnom Skoplju bio je hrvatski svećenik Franjo Jambreković, koji je utjecao na nju, a u Indiji je surađivala s hrvatskim svećenikom Antom Gabrićem. Skupština grada Zagreba 19. srpnja 1990. proglasila ju je počasnom građankom grada Zagreba.
Majka Terezija, pravim imenom Agnes Gonxha Bojaxhiu[4], rođena je u Skoplju u albanskoj katoličkoj obitelji. Njezino srednje ime “Gonxha”
potječe od albanske riječi “gonxhe” što znači “pupoljak”. Iako je rođena 26. kolovoza, osobno je smatrala 27. kolovoz svojim rođendanom, jer je na taj dan krštena.[5] Bila je najmlađe dijete u obitelji Nikollë (*1878. - †1919.) i Drane Bojaxhiu (djevojački Bernaj) (*1889. - †1972.)[6] Njen otac ima vlaško (aromunsko) porijeklo i potječe iz Skadra, a majka iz Đakovice. Oboje su bili vrlo pobožni. U obitelji je bilo još dvoje djece: Lazar (*1907. - †1981.) i Agata (*1904. - †1973). Lazar se školovao na Vojnoj akademiji u Grazu, a zbog političkih razloga kasnije je emigrirao u Italiju. Njezin otac radio je kao pomoćnik u ljekarni, a bavio se i politikom, zalagao se za prava Albanaca. Umro je 1919. (nakon što mu je pozlilo nakon obroka), kada je Terezija imala osam godina.
Majka Tereza Blažena
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
O, hvalite ga anđeli i svi sveti, hvali ga nebo i zemlja!Hvalite ga svi ljudi i svi stvorovi, jer je dobar i milosrdan
i milosrđe je njegovo neizmjerno.Hvalite ga sva stvorenja, jer je sve iz ljubavi stvorio!Hvalite ga za mudrost i ljepotu kojom je sve stvorio!
Hvalite ga za uzvišenu svrhu radi koje je sve stvorio, jer je sve za čovjekovu sreću i njegov spas stvorio.Hvalite ga za neizmjernu dobrotu njegovu,
jer je sve iz milosrđa i dobrote stvorio.Zato mu pjevajte hvalu sve biljke i životinje,
osobito vi, ptičice, jer vas je zato i pjevom uresio.
O, mirisavo cvijeće, hvalu mu daj i svu svoju opojnu ljepo-tu.
Sve stvorenje tvoje omamljuje me i zadivljuje. Za sve to hvalim te, jer si divan i velik u ljepoti i premudrosti svojoj.
Sve stvorenje Tvoje u zanosu ljubim i na srce privijam,jer u tom vidim tebe - tebe kojim se duša moja opija.
Ne mogu te obujmiti rukama ovim svojim smrtnim, ni usnama svojim ljubav ti dati, stoga u zanosu ljubim
tvoje divno djelo, jer je tvoje djelo, tvoje stvorenje. Po tom stvorenju šaljem ti cjelov ljubavi, divljenja, zanosa, hvale
i zahvaljivanja!Hvala ti i slava, veliki i divni Bože, Gospodine i Ljubavi
moja!
Bl. Marija Propetog Isusa Petković
Marija Petković (Blato, Korčula, 10. prosinca 1892. - Rim, 9. srpnja 1966.), časna sestra proglašena blaženom, utemeljiteljica redovničke zajednice Kćeri Milosrđa sv.
Franje, jedine redovničke zajednice osnovane u Hrvatskoj.
Blažena Marija Petković, rodila se u župi Svih Svetih u Blatu, na otoku Korčuli. Poznata je i pod redovničkim imenom, sestra Marija od Propetog Isusa. Bila je
šesto od osmero djece u obitelji Antuna Petković-Kovača i Marije Petković (djevojački Marinović). Uzorni roditelji, djecu su kršćanski odgajali i poučavali ih u vjeri. Njihova kći Marija pokazivala je sklonost pobožnosti i milosrđu. Uočavala je patnje ljudi, glad i neimaštinu, pa je već u djetinjstvu odlučila štititi siromahe, tu »probranu i ljubljenu braću raspetoga Gospodina«, kako ih je znala oslovljavati. Obitelj je bila bogata (imali su oko 750 radnika najamnika u maslinicima i vinogradima, ali nju zemaljska dobra nisu zanimala.
Bila je napredna i već je sa pet godina pošla u osnovnu školu, a završila je s 11 godina. S 14 godina obećala se Isusu i s Njim se «vjerila», kako to ona kaže. Kada
je imala 19 godina umro joj je otac i tada se brinula o mlađim sestrama blizankama. Uz to je godinama, samoinicijativno okupljala djecu siromašnih obitelji, poučavala ih je vjeronauku i glavnim predmetima pučke škole. Bila je poprilično krhka i često je obolijevala.
U Rimskom vikarijatu, 1986., pokrenut je postupak za njezino proglašenje blaženom. Dana 26. kolovoza 1988. dogodilo se čudo njenim zagovorom. Podmornica peruanske
vojne mornarice “Pacoca” doživjela je nesreću, mornari su bili u životnoj opasnosti. Roger Cottrina, 42-godišnji poručnik ispričao je kako se u tim teškim trenucima obratio službenici Božjoj Mariji Petković, o kojoj su mu govorile sestre Kćeri Milosrđa, tijekom njegova boravka u mornaričkoj bolnici, gdje je čitao i njezin životopis te je uvjeren da je ona posredovala u spašavanju njega i većeg djela mornara na podmornici.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 6. lipnja 2003. u Dubrovniku, prilikom trećeg posjeta Hrvatskoj.
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Bože Oče naš, po zagovoru svetog Nikole,Molimo Te, zaštiti našu djecu.
Očuvaj ih sigurne od zla,Pomozi im odrasti,
I da postanu dostojni Tvog pogleda,Daj im snagu,
Da zadrže svoju vjeru u Tebe,I da zadrže svoju radost
U Tebi,po Kristu Gospodinu našemu.
Amen.
Sveti Nikola (Patara između 255. i 270. - Myra, Turska, oko 346.), svetac katoličke i pravoslavne Crkve, biskup, zaštitnik djece i pomoraca.
Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa
su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.
Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u
strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.
Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom
ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece.
U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6.
prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo
Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende.
U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.
Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću
potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:
* A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I
Sveti Nikola
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
• ponedjeljak
•
•
• •
• •
• utorak • srijeda
• četvrtak • petak • subota
• nedjelja
Ti kažeš: To je nemoguće!Bog kaže: Sve je moguće
(Lk 18, 27)
Ti kažeš: Tako sam umoranBog kaže: Ja ću ti dati odmor
(...11,28-30)
Ti kažeš: Nitko me zaista ne voli.
Bog kaže: Ja te volim(Iv3,16 & Iv 13,34)
Ti kažeš: Ne mogu dalje.Bog kaže: Moja ti je milost
dovoljna.(2 Kor 12,9 & Ps 91,15)
Ti kažeš: Ne mogu ovo nikako riješiti…»
Bog kaže: Ja ću upravljati tvoje korake(Izr 3,5-6)
