UMARSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Katedra za Uzgajanje
uma i urbanog zelenila Nastavni predmet: Uzgajanje uma
SEMINARSKI RAD
HRAST MEDUNAC( Quercus pubescens )
prof. dr. Faruk Meki asistent: mr. Sead Ivojevi
student: Ermin Keri
Sarajevo, maj 2011. god.
SADRAJAREAL3 IZGLED MORFOLOGIJA...4 EKOLOKA SVOJSTVA...6
STANITE...6 UZGOJ I PRINOS...7 UPOTREBA................8
SVEZE.................9 MJERE NJEGE...........9 LITERATURA..11
2
HRAST MEDUNACQuercus pubescens Willd.
AREALHrast medunac (Quercus pubescens ) je bjelogorino drvo iz
roda hrastova, porodice Fagaceae. Dananji areal medunca ogranien je
na junu i jugoistonu Evropu, a prostire se u zapadnoj Aziji do
Kaspijskog jezera. Za vrijeme toplog postglacijalnog perioda bio je
rairen i sjeverno od Alpa do june Njemake. Na Balkanskom Poluotoku
areal je u Istri, Krku, Cresu i Brau na hladnijim i vlanim
ekspozicijama. U unutranjosti Evrope rasprostranjenost ovisi o
specifinim ekolokim faktorima, npr. topoliji poloaji na karbonatnim
tlima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore
izrazita je submediteranska vrsta drvea. U Bosni i Hercegovini je
autohtona vrsta, u Hercegovini (u iroj okolini Mostara, Ljubukog,
Posuja, Trebinja,...) Raste u priobalnom jadranskom podruju iznad
ume hrasta crnike te u toplim predjelima kontinentalnog dijela.
Dosta je rasprostranjen na toplo-suhim jugu eksponiranim padinama
na krenjaku. Na najjunijim dijelovima Jure i Valisa ( vicarska )
gdje se nalaze i druge submediteranske vrste drvea, reliktnog
karaktera. U sjevernom dijelu areala javlja se na nadmorskim
visinama do 400 m ( konkurencija bukve ) a na junim, do 900 m.
3
IZGLED - MORFOLOGIJAJednodomna, anemofilna kserotermna,
kalcifilna i heliofilna vrsta. Listopadno drvo ili grm do 15 (20)
m. i promjerom debla do 1 m. Kora je debela, sivopepeljasta i
duboko uzduno i popreno ispucala. Korijenov sistem dobro razvijen i
snano prodire u kamenu podlogu. Listovi tamnozeleni, vrsti i
debeli, u osnovi malo srcasti. U poetku dlakavi, kasnije ogole, na
naliju sa gustim maljama. Cvate u 4. i 5. mjesecu s listanjem,
kasnije od kitnjaka i lunjaka. Cvjetovi su jednospolni, muki u
resama na gusto dlakavoj peteljci, enski pojedinani ili u gusto
zbijenim grupama po 2-5 komada. Plod ir zri iste godine u jesen u
tankoj i plitkoj kupuli.
Ekoloka svojstvaZa uspijevanje treba vie vode od hrasta crnike i
manje je osjetljiv na mrazeve i zimske studeni. Npr. hrast medunac,
koji raste na Medvednici razlikuje se od onih u Hrvatskom primorju.
Hrast medunac iz Medvednice treba vie vode i podnosi nie
temperature zraka i tla.
4
Kod poumljavanja, treba paziti na porijeklo sjemena. Tla u
kojima uspijeva su plitka i suha. Ako raste u dubokim i dobrim
tlima postie znaajne dimenzije, no rijetko raste u takvim tlima.
Raste na krevitim, vapnenastim i prisojnim terenima. Za uspijevanje
treba puno svjetla i topline. Njegov korijenski sistem je vro
prilagodljiv uvjetima u tlu. Korijenska mrea je iroka i duboko se
prua izvan ilita stabla. Jako je malo gospodarskih uma hrasta
medunca. To su uglavnom degradirane ume, ikare ili kamenjare. ume
hrasta medunca imaju turistiku vrijednost te popravljaju hidroloke
prilike i poveavaju koliine pitke vode.
STANITEHrast medunac (Quercus pubescens ) je bjelogorino
junoeuropsko drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae. Stanite
pogodno za rast je breuljkasti i rjee brdski pojas, izgrauje
meduneve, a raste dobro i u borovim umama toplih i sunanih padina.
Hrast medunac javlja se u zajednicama Carpinetum orientalis i
SeslerietoOstryetum, Querceto Ostryetum i dr. U sloju drvea, pored
medunca nalazi se kitnjak, Acer monspesulanum, Sorbus aria, Sorbus
domestica, i druge, a u sloju grmlja, najee Coronilla emeroides,
Rhamnus rupestris i mnoge druge termofilne vrste. Uslovi stanita
medunca se karakteriziraju veoma intenzivnim zraenjem, visokim
temperaturom, suom tokom ljeta. Tla su esto plitka i jako
propustljiva za vodu, u skeletu bogata humusno - karbonatna tla.
Ima manje zahtjeve na fizika i hemijska svojstva tla nego kitnjak,
to mu omoguava da raste na plitkim i krenim tlima u kojima moe nai
potrebnu vlagu. Medunac je vrsta koja je prilagoena za toplo-suha
stanita, te su mu i listovi zbog sprijeavanja transpiracije sa
donje strane pustenasti.
5
UZGOJ I PRINOSPrinosi su veoma niski i samo na boljim uslovima
dostie zapreminski prirast od 4 m/ha godinje. Visine su uslovljene
stanitem i variraju izmeu 15 i 20m, rijetko i do 30 m. U naim
prostorima se moe nai veoma malo uma sjemenjaa, jer se najvie
uzgaja u izdanakim umama, u kojima u starosti od 8 godina dostie
prsni promjer od 8 cm, a u 20-toj godini 15-20 cm. Prema Petrai-u (
1931.g. ), prosjeni zapreminski prirast drvne mase u starosti od 8
godina je 2,5 m po hektaru godinje. Zahtijeva topla i rahla tla.
Korijen i kronja veoma su plastini pa se dobro prilagouju razliitim
uticajima mikrosfere. Medunac polagano prirauje. Iako meduneve
sastojine nemaju veliku privrednu vrijednost, vane su u spreavanju
erozije i kao zastita kad se unose etinjae. Bjeljika je
svjetlosmea, jedrac je tamnosme, esto nema razlike u boji bjeljike
i jedraca. Drvo medunca je veoma teko. Gustina na zraku suenog
drveta je 986 kg/m.
UPOTREBA
6
Upotreba hrastovine medunca je ista kao i hrastovina lunjaka. U
brodogradnji je naroito izraena ( zakrivljeni komadi ). Osim toga
se koristi za sitnu tehniku grau za ogrijev, a u krajevima sa
oskudnom paom i za lisnik. U junoj Evropi se koristi u izgradnji
manjih brodica ( za rebra broda ). Prema Ugrenoviu ( 1928.g. ), za
vladavine kralja Tomislava, flota mu je bila najjaa na Sredozemlju
a brodovi su izraeni od hrastovine medunca ije se ostatke moe jo i
danas nai na obalama Jadrana ( Arboretum Trseno, Zaostrog na
kampingu ). Hrast je oduvijek bio simblom otpornosti i vrstoe. ume
medunca nemaju veliki privredni znaaj. Njihova uloga je uglavnom
zatitna, gdje uvaju zemljite od erozije i denudacije, popravljaju
hidroloke prilike i poveavaju koliine pitke vode, a imaju i
turistiki znaaj.
Hrastovi su vano drvee u sjevernom umjerenom podruju. A ima ih
oko dvjesto (200) vrsta. Od svih tih vrsta najpoznatiji su hrast
lunjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer,
hrast sladun. Zbog svoje karakteristine boje i vrstoe hrastov
parket ini jedan od najprepoznatljivijih simbola. Nai emo ga u
skoro svakom domainstvu, a njegova trajnost omoguuje mu i dug vijek
koritenja. Naravno, potrebno je odravati parket u relativno idelnim
uvjetima kako bi mu dali mogunost da nam pokae svu svoju ljepotu.
Toplina drva uvijek e imati prednost nad bilo kojim umjetnim
materijalom, poput laminate, a to se vrlo brzo i osjeti kad kupite
cjenovno povoljniji umjetni materijal, pa nakon godine dana
kupujete novi. Hrastov parket se moe vrlo lako pobrusiti i tada mu
se skida maksimalno do 0,5 do 2 mm, te se lako moe nakon toga
polakirati te dobiti praktiki novi svjei izgled kao na poetku.
Ukoliko se radi o hrastu debljine 10mm moete ga dakle pobrusiti
sigurno oko 4-5 puta, a s obzirom da se takvo neto radi svako 10-15
godina, znai dugo traje. Dakle nije potrebno kupovati parket od 20
i vie milimetara da bi imali trajan parket.
SVEZE
7
uma medunca i bijelog graba Kao klimatogena uma naih
submediteranskih krajeva pokriva velike povrine Istre, Krka, Cresa,
te kopnene dijelove Hrvatske, Hercegovine i Crne gore. U
unutranjost dosee do visokih dinarskih planina, gdje se na toplim
ekspozicijama penje visoko, naroito na rubovima krakih polja.
Dolinama veih jadranskih rijeka, naroito Neretve, prodire duboko u
kopno. Podlogu ine karstifikovani krenjaci sa razvijenim podzemnim
reljefom (pukotine). uma medunca i crnog graba Nalazimo je na
strmim padinama na junim ekspozicijama, krenjakim crnicama i
dolomitnim rendzinama. uma medunca i crnog graba uzgaja se kao
panjaa, a ponegdje se nalaze i visoke sastojine. Ona ima veliki
znaaj u zatiti zemljita od erozije i denudacije na strmim krenjakim
i dolomitnim padinama
MJERE NJEGEPodmlaivanje je bolje obavljati sjetvom ira nego
sadnjom jer se razvija vei broj biljaka, pa se u njegovanju moe
bolje izvriti selekcija, bolje je ienje debla od grana, vei je
visinski prirast. Za rahla zemljita se preporuuje da se sade 1-2
godine stare biljke (kratkog i gustog korijena). ienje i
prorjeivanje treba rano zapoeti, da stabla ne budu previtka ili
previe izobliena. Takoer, treba veoma puno truda uloiti u
njegovanje hrastovih kroanja, jer ako se sklop jae otvara tek u
starijoj dobi sastojine, kronje se ne mogu brzo ili dovoljno
poveati, debla obrastu ivicima, vrhovi stabala se sue, a sastojina
fizioloki oslabi i vie je napadaju tetnici.
Njega mladika Prevesti jedan gusti mladik hrasta u letvenjak je
vrlo osjetljiv i delikatan zadatak njege mladika.
8
Ni jedna druga vrsta liara u mladosti nema tako meku kimu kao
hrast ako se prepusti sam sebi, te kronje esto dobivaju loe oblike,
bilo kao posljedica nasljednih osobina, bilo uslijed jednostranog
osvjetljenja ili od tete od kasnih mrazeva. Da bi se ove tete
sprijeile postoje dva, u praksi provjerena, naina: 1.trajno
odravanje umjerenog sklopa lakim prikraivanjem manje vrijednih
jedinki stabala hrasta u gornjoj etai 2. formiranje donje etae. To
nam omoguava da rano pristupimo pomaganju na izgled po nasljednim
osobinama najbolje jedinke, a da pri tome ne postoji opasnost da se
sklop kroanja jae prekine. Njega gutika U stadiju gutika izluivanje
je vrlo intenzivno, te su i zahvati njege neophodno potrebni,
naroito onda ako nije provoena njega mladika. Pored svjetla i
konkurencija korijenovog sistema igra znaajnu ulogu. Teite rada se
sastoji u negativnom odabiranju. Drugi zadatak njege bio bi
regulisanje omjera smjese. Vrlo je znaajno i odravanje sporedne
sastojine. Ako se i poslije provedenih naprijed navedenih mjera
nalazi jo uvijek prevelik broj biljaka, mora se pristupiti
razrjeivanju. Rezanje grana Kod hrasta rezanje grana moe dovesti do
znatnog poveanja vrijednosti drvne mase. Grane se reu ako se
prirodno ne iste dovoljno brzo ili kada se na deblu na kojem su ve
rezane grane jave ivii. U pravilu se reu zelene i suhe grane i to u
vrijeme mirovanja vegetacije samo na dobrim i pravim stablima.
LITERATURA
9
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrast_medunac prof. dr. Konrad
Pintari ( 1991. ): Uzgajanje uma, umarski fakultet, Sarajevo
umarski list 1-2, Hrvatsko umarsko Drutvo, Zagreb 2007.g. afran
Josip ( 1963. ): Uzgajanje uma, Savez umarskih drutava hrvatske,
Zagreb
10
