Upload
kreeli
View
42
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Međunarodna ekonomija. Predavanje 13: “Teorijski aspekti zaduženosti i inozemna zaduženost RH” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Pregled predavanja. Teorijske značajke vanjskog duga Pokazatelji zaduženosti Ciklus zaduživanja Uzroci i instrumenti zaduženosti - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
1
Međunarodna ekonomija
Predavanje 13: “Teorijski aspekti zaduženosti i inozemna zaduženost RH”
Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić
2
Pregled predavanja
• Teorijske značajke vanjskog duga• Pokazatelji zaduženosti• Ciklus zaduživanja• Uzroci i instrumenti zaduženosti• Rješenje problema duga• Zaduženost Republike Hrvatske
3
Ciljevi predavanja
Student nakon predavanja mora steći sljedeće kompetencije:
Shvatiti i razumjeti uzroke zaduženosti neke zemlje
Znati ocijeniti stupanj zaduženosti zemlje i instrumente rješavanja problema zaduženosti
4
Definicija pojmova
Dug ≠ deficit Dug – stanje, kumulativ prijašnjih deficita Deficit – tijek Twin/double deficit Javni vs vanjski dug
5
Javni dug vs. vanjski dug
Javni dug - predstavlja dug države Dug središnje države Lokalne države Izvanproračunskih fondova Državnih jamstava HBOR-a
Vanjski (inozemni dug) - predstavlja dug svih sektora gospodarstva (stanovništvo, poduzeća, banaka i države) prema inozemstvu
Pojam i definicija vanjskog duga
“Neotplaćen iznos tekućih, nepotencijalnih obveza kojima se zahtijeva plaćanje kamate i/ili glavnice od strane dužnika u nekom trenutku u budućnosti koje rezidenti duguju nerezidentima jedne ekonomije”
6
Osnovni računovodstveni principi tretiranja vanjskog duga
Osnovne karakteristike koje mora sadržavati obveza da bi bila svrstana pod vanjski dug su: biti neotplaćena i stvarna postojati prema nerezidentu biti nepotencijalna evidentirana u vrijeme nastanka transakcije sadržavati glavnicu i/ili kamate imati oblik stvorene, a neizmirene obveze
7
Klasifikacija vanjskog duga
Vanjski dug se može klasificirati s obzirom na: rok dospijeća (kratkoročni i dugoročni) nositelja duga (država, banke, stanovništvo..) denominaciju duga (u domaćoj i stranoj valuti) uračunate kamate (s kamatama i bez) jamstvo države (zajamčen i nezajamčen) dospijeće duga ( izvorno i preostalo dospijeće) vrijednost duga na tržištu dugova (nominalna i tržišna) promjenjivost kamatne stope na dug (fiksna i promjenjiva
kamatna stopa)
8
Institucionalna struktura vanjskog duga
Institucionalna struktura vanjskog duga sastoji se od: Sektora monetarne vlasti Sektora države Sektora banaka Sektora stanovništva i poduzeća
9
10
Pokazatelji inozemne zaduženosti
Pokazatelji stanja Odnos ukupnog duga prema BDP-u Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga Odnos međunarodnih pričuva i vanjskog duga Odnos kratkoročnog prema ukupnom dugu Odnos multilateralnog i ukupnog duga
Pokazatelji tijeka Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga Odnos godišnje obveze po kamatama prema izvozu Odnos otplate glavnice prema iskorištenim zajmovima Odnos međ. pričuva i otplate inozemnog duga Odnos neto transfera prema uvozu Odnos neto transfera financijskih sredstava iz inozemstva Odnos iskorištenih zajmova prema uvozu Odnos godišnje obveze po kamatama i duga
11
Temeljni pokazatelji stanja
Odnos ukupnog (vanjskog) duga prema bruto domaćem proizvodu (D/Y)
Dug održiv ako je r>i gdje je, r = stopa rasta realnog BDP-a i = kamatnjak na dug
Kriteriji MMF-a i Svjetske banke – prezaduženost zemlje nastaje kad dug premaši udio od 80% u BDP-u
12
Temeljni pokazatelji stanja
Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga (D/E)
Dobar pokazatelj sadašnje sposobnosti otplate duga
D/E > 220% - kreditni bonitet dužnika upitan
13
Temeljni pokazatelji tijeka
Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga (DS/E)
Pokazuje koliki dio prihoda od izvoza robe i usluga treba odvojiti za otplatu
DS/E > 30% - realna opasnost od nevraćanja duga
14
Ciklus zaduživanja
+
+
-
-
AB
C
D
B - VTB
C – neto kamate
A = B + C = tijekovi neto kapitala
D – stanje duga
15
Stadiji zaduživanja
I. Mladi dužnik Deficit VTB (B) Negativni saldo kamata (C) Neto uvoz kapitala (A) Porast zaduženosti (D)
II. Zreli dužnik Opadanje deficita VTB, početak suficita Negativni saldo kamata Smanjenje neto uvoza kapitala Manja stopa rasta zaduženosti
III. Smanjivač duga Suficit VTB Smanjenje negativnog salda kamata Neto izvoz kapitala Smanjivanje zaduženosti
16
Stadiji zaduživanja, nast.
IV. Mladi vjerovnik Smanjivanje suficita VTB – početak deficita Početak suficita računa kamata Smanjivanje neto izvoza kapitala Neto akumulacija inozemne aktive
V. Zreli vjerovnik Deficit VTB Suficit na računu kamata Opadajući tijekovi kapitala Mali porast ili stagnacija inozemne aktive
17
Uzroci zaduženosti
Eksterna je zaduženost posljedica neravnoteže između agregatne potražnje i ponude u zemlji.
Y = C + I + G + E – U Y + U = C + I + G + E [Y – (C + G)] – I = E – U
S – I = E – U
Domaća štednja (S)
Faktori zaduženosti
Uzroci zaduženosti zemlje se mogu podijeliti na: unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene) faktore zaduženosti
U endogene faktore spadaju pogreške u makroekonomskoj (razvojnoj) politici zemlje, a u egzogene faktore utjecaji iz međunarodnoj okruženja na koje država ne može djelovati.
18
Endogeni faktori zaduženosti
Najvažniji endogeni faktori zaduženosti su: prekomjerna potrošnja koja je veća od proizvodnje višak investicija nad štednjom koji se financira
zaduživanjem politika negativnih realnih kamatnih stopa politika precijenjenog tečaja nacionalne valute inflacija visok robni uvoz
19
Egzogeni faktori zaduženosti
Najvažniji egzogeni faktori zaduženosti su: kretanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu
kapitala promjene uvjeta razmjene promjene ponude kapitala na međunarodnom tržištu
kapitala ekonomska i politička (ne)stabilnost u međunarodnom
okruženju
20
21
Crowding-out effect
Posljedice javnog duga – kratkoročne i dugoročne Porast državne potrošnje (G) povećava
transakcijsku potražnju za novcem Posljedica – restriktivna monetarna politika i rast
kamatnjaka Efekt istiskivanja (eng. crowding-out effect)
privatnih investicija zbog povećane državne potrošnje i rasta kamatnjaka
22
Instrumenti zaduženja
Dugoročni Obveznice (euroobveznice) Krediti
Kratkoročni Trezorski zapisi MFIN Instrumenti tržišta novca
Nemogućnost financiranja države kod centralne banke
23
Rješenje problema duga
Monetizacija duga Restriktivna fiskalna politika Povećanje prihoda od prodaje državne imovine
(privatizacija) Novo zaduživanje Reprogramiranje duga Proglašenje moratorija
24
Zaduženost Republike Hrvatske
Povijesni razvoj inozemnog duga RH Kretanje inozemnog duga prema sektoru
vjerovnika dužnika
Pokazatelji inozemne zaduženosti Komparativni pokazatelji inozemne zaduženosti Twin deficit
Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske
Vanjski dug Hrvatske se računa od trenutka stjecanja neovisnosti države i nije se počeo brojati od nule
Raspadom SFRJ Hrvatska je preuzela početnu razinu vanjskog duga od 2831,7 milijuna USD
Početna razina se uvaćala za dodatnih 885,2 milijuna USD koliko je iznosilo neto korištenje u procesu reprogramiranja prema Londonskom i Pariškom klubu
25
26
Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske
Krajem 2012. godine bruto inozemni dug Hrvatske je iznosio 44.861 milijuna EUR
Od toga najveći udio je zauzimala zaduženost sektora stanovništva i poduzeća (ostali domaći sektori) s 19.647,2 milijuna EUR
Zaduženost države je iznosila 8.573,4 milijuna EUR, banaka 9.389,7 milijuna EUR, a zaduženost po osnovi inozemnih izravnih ulaganja je iznosila 7.250,3 milijuna EUR
27
Kretanje inozemnog duga RH
28
Kretanje inozemnog duga RH
Inozemni dug Republike Hrvatske se prema sektoru kreditora dijeli na: privatni kreditori javni kreditori gotovina i depoziti portfeljna ulaganja (instrumenti tržišta novca i
obveznice)
29
Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru kreditora
30
Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru kreditora
Pokazatelji stanja inozemnog duga RH
Pet pokazatelja stanja inozemne zaduženosti Primjetan je rast svih pokazatelja zaduženosti Krajem 2012. godine udio vanjskog duga u BDP-u
iznosio 102,6% Krajem 2012. udio vanjskog duga u izvozu robe i
usluga je iznosio 234,5% čime se Hrvatska svrstava u skupinu prezaduženih zemalja
31
32
Pokazatelji tijeka inozemnog duga RH
Osam pokazatelja tijeka inozemne zaduženosti Prema temeljnom pokazatelju zaduženosti otplate
inozemnog duga prema izvozu robe i usluga (38,8% 2012. godine) Hrvatska pripada skupini prezaduženih zemalja
33
34
Kritične granice održivosti inozemnog duga
Prema kritičnim razinama pokazatelja zaduženosti na dan 31.12.2009. godine Hrvatska prema nekim pokazateljima ima neodržive razine vanjskog duga dok drugi ukazuju da je vanjski dug i dalje održiv
35
36
Kritične granice održivosti inozemnog duga
Usporedba s drugim zemljama (2012.)
37
Dekompozicija vanjskog duga
38
39
Prilog 20. Doprinosi promjeni udjela vanjskog duga u BDP-u u osnovnoj srednjoročnoj projekciji
Izvor: Jošić, H.:”Dinamička analiza održivosti vanjskog duga Republike”, doktorska disertacija
40
41
Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u ključnim varijablama
Ostvarenje Projekcija
2009. 2010. p 2011. p 2012. p 2013. p 2014. p
Osnovni scenario 95,0% 106,2% 114,3% 121,1% 127,7% 134,2%
1. Scenario povijesnih prosjeka 95,0% 103,3% 110,8% 117,6% 124,2% 130,9%
2. Scenario šoka kamatnih stopa 95,0% 106,2% 116,2% 125,0% 131,6% 138,1%
3. Scenario šoka stope rasta realnog BDP-a 95,0% 106,2% 121,7% 136,4% 143,0% 149,5%
4. Scenario šoka deficita tekućeg računa platne balance 95,0% 106,2% 120,9% 134,3% 140,9% 147,4%
5. Scenario kombinacije šokova 95,0% 106,2% 120,9% 135,8% 142,4% 148,9%
6. Scenario šoka deprecijacije kune prema euru 95,0% 106,2% 144,3% 151,1% 157,7% 164,2%
Izvor: Jošić, H.:”Dinamička analiza održivosti vanjskog duga Republike”, doktorska disertacija
42
Grafikon 10. Pregled scenarija analize osjetljivosti vanjskog duga Republike Hrvatske (udjeli vanjskog duga u BDP-u, u %)
Prema osnovnom srednjoročnom scenariju i ostalim scenarijima osjetljivosti vanjskog duga udjeli inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu su pokazali neodržive putanje rasta.
Iz prezentirane analize osjetljivosti vanjskog duga proizlazi neodrživost vanjskog duga Republike Hrvatske u petogodišnjem (projiciranom) razdoblju.
22.04.23 43
44
Twin deficit
Twin (double) deficit predstavlja dvostruki deficit Deficit proračuna (višak rashoda na prihodima) Deficit vanjskotrgovinske bilance (uvoz roba i
usluga veći od izvoza)
10 razloga protiv deprecijacije kune
45
Mnogo je negativnih učinaka nagle deprecijacije kune za Hrvatsku kao malu i otvorenu zemlju
Najznačajniji razlozi su: povećava otplatu kredita stanovništva i poduzeća povećava uvozne cijene što uzrokuje inflaciju smanjuje štednju u kunama smanjuje realni dohodak stanovništva povećava porezni teret i vodi u inflacijski porez utječe na neatraktivnost kunskih vrijednosnih papira i
usporava oporavak burze
46
10 razloga protiv deprecijacije kune
povećava kunsku prouvrijednost vanjskog duga kao udjela u BDP-u
smanjuje vrijednost potraživanja poduzeća pridonosi nepovjerenju investitora u sposobnost otplate dugova deprecijacijom svi u konačnici gube i vodi u još dublju recesiju
47
10 razloga protiv deprecijacije kune
48
Zaključak
Dug – dobar ili loš? Odnos rasta realnog BDP-a i izvoza prema otplati
kamata na dug Mali dug – problem dužnika, veliki dug – problem
vjerovnika
49
Pitanja