Međunarodna ekonomija

1

Međunarodna ekonomija

Predavanje 13: “Teorijski aspekti zaduženosti i inozemna zaduženost RH”

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2

Pregled predavanja

• Teorijske značajke vanjskog duga• Pokazatelji zaduženosti• Ciklus zaduživanja• Uzroci i instrumenti zaduženosti• Rješenje problema duga• Zaduženost Republike Hrvatske

3

Ciljevi predavanja

Student nakon predavanja mora steći sljedeće kompetencije:

Shvatiti i razumjeti uzroke zaduženosti neke zemlje

Znati ocijeniti stupanj zaduženosti zemlje i instrumente rješavanja problema zaduženosti

4

Definicija pojmova

Dug ≠ deficit Dug – stanje, kumulativ prijašnjih deficita Deficit – tijek Twin/double deficit Javni vs vanjski dug

5

Javni dug vs. vanjski dug

Javni dug - predstavlja dug države Dug središnje države Lokalne države Izvanproračunskih fondova Državnih jamstava HBOR-a

Vanjski (inozemni dug) - predstavlja dug svih sektora gospodarstva (stanovništvo, poduzeća, banaka i države) prema inozemstvu

Pojam i definicija vanjskog duga

“Neotplaćen iznos tekućih, nepotencijalnih obveza kojima se zahtijeva plaćanje kamate i/ili glavnice od strane dužnika u nekom trenutku u budućnosti koje rezidenti duguju nerezidentima jedne ekonomije”

6

Osnovni računovodstveni principi tretiranja vanjskog duga

Osnovne karakteristike koje mora sadržavati obveza da bi bila svrstana pod vanjski dug su: biti neotplaćena i stvarna postojati prema nerezidentu biti nepotencijalna evidentirana u vrijeme nastanka transakcije sadržavati glavnicu i/ili kamate imati oblik stvorene, a neizmirene obveze

7

Klasifikacija vanjskog duga

Vanjski dug se može klasificirati s obzirom na: rok dospijeća (kratkoročni i dugoročni) nositelja duga (država, banke, stanovništvo..) denominaciju duga (u domaćoj i stranoj valuti) uračunate kamate (s kamatama i bez) jamstvo države (zajamčen i nezajamčen) dospijeće duga ( izvorno i preostalo dospijeće) vrijednost duga na tržištu dugova (nominalna i tržišna) promjenjivost kamatne stope na dug (fiksna i promjenjiva

kamatna stopa)

8

Institucionalna struktura vanjskog duga

Institucionalna struktura vanjskog duga sastoji se od: Sektora monetarne vlasti Sektora države Sektora banaka Sektora stanovništva i poduzeća

9

10

Pokazatelji inozemne zaduženosti

Pokazatelji stanja Odnos ukupnog duga prema BDP-u Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga Odnos međunarodnih pričuva i vanjskog duga Odnos kratkoročnog prema ukupnom dugu Odnos multilateralnog i ukupnog duga

Pokazatelji tijeka Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga Odnos godišnje obveze po kamatama prema izvozu Odnos otplate glavnice prema iskorištenim zajmovima Odnos međ. pričuva i otplate inozemnog duga Odnos neto transfera prema uvozu Odnos neto transfera financijskih sredstava iz inozemstva Odnos iskorištenih zajmova prema uvozu Odnos godišnje obveze po kamatama i duga

11

Temeljni pokazatelji stanja

Odnos ukupnog (vanjskog) duga prema bruto domaćem proizvodu (D/Y)

Dug održiv ako je r>i gdje je, r = stopa rasta realnog BDP-a i = kamatnjak na dug

Kriteriji MMF-a i Svjetske banke – prezaduženost zemlje nastaje kad dug premaši udio od 80% u BDP-u

12

Temeljni pokazatelji stanja

Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga (D/E)

Dobar pokazatelj sadašnje sposobnosti otplate duga

D/E > 220% - kreditni bonitet dužnika upitan

13

Temeljni pokazatelji tijeka

Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga (DS/E)

Pokazuje koliki dio prihoda od izvoza robe i usluga treba odvojiti za otplatu

DS/E > 30% - realna opasnost od nevraćanja duga

14

Ciklus zaduživanja

+

+

-

-

AB

C

D

B - VTB

C – neto kamate

A = B + C = tijekovi neto kapitala

D – stanje duga

15

Stadiji zaduživanja

I. Mladi dužnik Deficit VTB (B) Negativni saldo kamata (C) Neto uvoz kapitala (A) Porast zaduženosti (D)

II. Zreli dužnik Opadanje deficita VTB, početak suficita Negativni saldo kamata Smanjenje neto uvoza kapitala Manja stopa rasta zaduženosti

III. Smanjivač duga Suficit VTB Smanjenje negativnog salda kamata Neto izvoz kapitala Smanjivanje zaduženosti

16

Stadiji zaduživanja, nast.

IV. Mladi vjerovnik Smanjivanje suficita VTB – početak deficita Početak suficita računa kamata Smanjivanje neto izvoza kapitala Neto akumulacija inozemne aktive

V. Zreli vjerovnik Deficit VTB Suficit na računu kamata Opadajući tijekovi kapitala Mali porast ili stagnacija inozemne aktive

17

Uzroci zaduženosti

Eksterna je zaduženost posljedica neravnoteže između agregatne potražnje i ponude u zemlji.

Y = C + I + G + E – U Y + U = C + I + G + E [Y – (C + G)] – I = E – U

S – I = E – U

Domaća štednja (S)

Faktori zaduženosti

Uzroci zaduženosti zemlje se mogu podijeliti na: unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene) faktore zaduženosti

U endogene faktore spadaju pogreške u makroekonomskoj (razvojnoj) politici zemlje, a u egzogene faktore utjecaji iz međunarodnoj okruženja na koje država ne može djelovati.

18

Endogeni faktori zaduženosti

Najvažniji endogeni faktori zaduženosti su: prekomjerna potrošnja koja je veća od proizvodnje višak investicija nad štednjom koji se financira

zaduživanjem politika negativnih realnih kamatnih stopa politika precijenjenog tečaja nacionalne valute inflacija visok robni uvoz

19

Egzogeni faktori zaduženosti

Najvažniji egzogeni faktori zaduženosti su: kretanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu

kapitala promjene uvjeta razmjene promjene ponude kapitala na međunarodnom tržištu

kapitala ekonomska i politička (ne)stabilnost u međunarodnom

okruženju

20

21

Crowding-out effect

Posljedice javnog duga – kratkoročne i dugoročne Porast državne potrošnje (G) povećava

transakcijsku potražnju za novcem Posljedica – restriktivna monetarna politika i rast

kamatnjaka Efekt istiskivanja (eng. crowding-out effect)

privatnih investicija zbog povećane državne potrošnje i rasta kamatnjaka

22

Instrumenti zaduženja

Dugoročni Obveznice (euroobveznice) Krediti

Kratkoročni Trezorski zapisi MFIN Instrumenti tržišta novca

Nemogućnost financiranja države kod centralne banke

23

Rješenje problema duga

Monetizacija duga Restriktivna fiskalna politika Povećanje prihoda od prodaje državne imovine

(privatizacija) Novo zaduživanje Reprogramiranje duga Proglašenje moratorija

24

Zaduženost Republike Hrvatske

Povijesni razvoj inozemnog duga RH Kretanje inozemnog duga prema sektoru

vjerovnika dužnika

Pokazatelji inozemne zaduženosti Komparativni pokazatelji inozemne zaduženosti Twin deficit

Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske

Vanjski dug Hrvatske se računa od trenutka stjecanja neovisnosti države i nije se počeo brojati od nule

Raspadom SFRJ Hrvatska je preuzela početnu razinu vanjskog duga od 2831,7 milijuna USD

Početna razina se uvaćala za dodatnih 885,2 milijuna USD koliko je iznosilo neto korištenje u procesu reprogramiranja prema Londonskom i Pariškom klubu

25

26

Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske

Krajem 2012. godine bruto inozemni dug Hrvatske je iznosio 44.861 milijuna EUR

Od toga najveći udio je zauzimala zaduženost sektora stanovništva i poduzeća (ostali domaći sektori) s 19.647,2 milijuna EUR

Zaduženost države je iznosila 8.573,4 milijuna EUR, banaka 9.389,7 milijuna EUR, a zaduženost po osnovi inozemnih izravnih ulaganja je iznosila 7.250,3 milijuna EUR

27

Kretanje inozemnog duga RH

28

Kretanje inozemnog duga RH

Inozemni dug Republike Hrvatske se prema sektoru kreditora dijeli na: privatni kreditori javni kreditori gotovina i depoziti portfeljna ulaganja (instrumenti tržišta novca i

obveznice)

29

Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru kreditora

30

Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru kreditora

Pokazatelji stanja inozemnog duga RH

Pet pokazatelja stanja inozemne zaduženosti Primjetan je rast svih pokazatelja zaduženosti Krajem 2012. godine udio vanjskog duga u BDP-u

iznosio 102,6% Krajem 2012. udio vanjskog duga u izvozu robe i

usluga je iznosio 234,5% čime se Hrvatska svrstava u skupinu prezaduženih zemalja

31

32

Pokazatelji tijeka inozemnog duga RH

Osam pokazatelja tijeka inozemne zaduženosti Prema temeljnom pokazatelju zaduženosti otplate

inozemnog duga prema izvozu robe i usluga (38,8% 2012. godine) Hrvatska pripada skupini prezaduženih zemalja

33

34

Kritične granice održivosti inozemnog duga

Prema kritičnim razinama pokazatelja zaduženosti na dan 31.12.2009. godine Hrvatska prema nekim pokazateljima ima neodržive razine vanjskog duga dok drugi ukazuju da je vanjski dug i dalje održiv

35

36

Kritične granice održivosti inozemnog duga

Usporedba s drugim zemljama (2012.)

37

Dekompozicija vanjskog duga

38

39

Prilog 20. Doprinosi promjeni udjela vanjskog duga u BDP-u u osnovnoj srednjoročnoj projekciji

Izvor: Jošić, H.:”Dinamička analiza održivosti vanjskog duga Republike”, doktorska disertacija

40

41

Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u ključnim varijablama

Ostvarenje Projekcija

2009. 2010. p 2011. p 2012. p 2013. p 2014. p

Osnovni scenario 95,0% 106,2% 114,3% 121,1% 127,7% 134,2%

1. Scenario povijesnih prosjeka 95,0% 103,3% 110,8% 117,6% 124,2% 130,9%

2. Scenario šoka kamatnih stopa 95,0% 106,2% 116,2% 125,0% 131,6% 138,1%

3. Scenario šoka stope rasta realnog BDP-a 95,0% 106,2% 121,7% 136,4% 143,0% 149,5%

4. Scenario šoka deficita tekućeg računa platne balance 95,0% 106,2% 120,9% 134,3% 140,9% 147,4%

5. Scenario kombinacije šokova 95,0% 106,2% 120,9% 135,8% 142,4% 148,9%

6. Scenario šoka deprecijacije kune prema euru 95,0% 106,2% 144,3% 151,1% 157,7% 164,2%

Izvor: Jošić, H.:”Dinamička analiza održivosti vanjskog duga Republike”, doktorska disertacija

42

Grafikon 10. Pregled scenarija analize osjetljivosti vanjskog duga Republike Hrvatske (udjeli vanjskog duga u BDP-u, u %)

Prema osnovnom srednjoročnom scenariju i ostalim scenarijima osjetljivosti vanjskog duga udjeli inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu su pokazali neodržive putanje rasta.

Iz prezentirane analize osjetljivosti vanjskog duga proizlazi neodrživost vanjskog duga Republike Hrvatske u petogodišnjem (projiciranom) razdoblju.

22.04.23 43

44

Twin deficit

Twin (double) deficit predstavlja dvostruki deficit Deficit proračuna (višak rashoda na prihodima) Deficit vanjskotrgovinske bilance (uvoz roba i

usluga veći od izvoza)

10 razloga protiv deprecijacije kune

45

Mnogo je negativnih učinaka nagle deprecijacije kune za Hrvatsku kao malu i otvorenu zemlju

Najznačajniji razlozi su: povećava otplatu kredita stanovništva i poduzeća povećava uvozne cijene što uzrokuje inflaciju smanjuje štednju u kunama smanjuje realni dohodak stanovništva povećava porezni teret i vodi u inflacijski porez utječe na neatraktivnost kunskih vrijednosnih papira i

usporava oporavak burze

46


povećava kunsku prouvrijednost vanjskog duga kao udjela u BDP-u

smanjuje vrijednost potraživanja poduzeća pridonosi nepovjerenju investitora u sposobnost otplate dugova deprecijacijom svi u konačnici gube i vodi u još dublju recesiju

47


48

Zaključak

Dug – dobar ili loš? Odnos rasta realnog BDP-a i izvoza prema otplati

kamata na dug Mali dug – problem dužnika, veliki dug – problem

vjerovnika

49

Pitanja

Documents

Međunarodna ekonomija