Upload
luis066250
View
227
Download
13
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Skripta
Citation preview
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
1/118
Meunarodnaekonomija
Skripta po prezentacijama
+ mala I velika skripta +
knjiga
Mariana Martini
1. Meunarodna ekonomija
2. Teorije vanjske trgovine
3. Resursi i komparativna
prednost
4. Novije teorije vanjske trgovine
5. Vanjskotrgovinska politika
6. Bescarinska zatita
7. Liberalizacija trgovine
8. Meunarodne integracije
9. Bilanca plaanja
10. Meunarodna kretanja
kapitala
11. Devizni teaj i devizno trite
12. Sustavi deviznih teajeva
13. Politika unutarnje i vanjske
ravnotee
14. Meunarodni monetarni sustav
15. Meunarodne financijske krize i
zaduenost
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
2/118
1
1. Meunarodna ekonomija
Meunaroda ekonomija izuava: Proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju robe, usluga i kapitala na razini svijeta
Ekonomske zakonitosti koje odreuju kretanje robe, usluga, novca i kapitala iz jedne
zemlje u drugu
Ekonomsko meudjelovanje suverenih drava (ekonomske odnose meu dravama)
Nacionalne ekonomske i neekonomske barijere meunarodnoj razmjeni
Ekonomske politike za ostvarenje nacionalnih i zajednikihciljeva
Po skripti: izuava ekonomske odnose izmeu drava, ekonomske zakonitosti koje odreuju
kretanje robe, usluga, novca, kapitala iz jedne zemlje u drugu. Analizira tijekove roba, usluga
i plaanja izmeu zemlje i ostatka svijeta, politike kojima se ti tijekovi reguliraju i utjecaj
tijekova na blagostanje naroda. Zadaa joj je da objasni kako meunarodna trgovina utjee
na alokaciju oskudnih resursa unutar zemlje i meu zemljama u cilju maksimalnog
zadovoljenja ljudskih potreba.
ZAJEDNIKA OBILJEJAunutarnje i vanjske trgovine su u podruju:
1. uloge trgovine
2. ekonomskih znanosti
3. tehnike trgovanja
4. organizacijskih oblika trita
5. racionalnosti poslovanja
6. identinosti proizvoda kao predmeta trgovanja
Meunarodna ekonomija se dijeli na:a. Realni dio (meunarodna trgovina)- trgovina robom i uslugama; vanjskotrgovinska
politika (carine, kvote i sl.)
i. Teorija vanjskotrgovinske politike (normativna) - prouava razloge i efekte
ogranienja slobodne trgovine
ii. ista (pozitivna) prouava razloge zbog kojih dolazi do VT i koristi od VT
b. Monetarni dio (meunarodne financije) bavi se problemima uravnoteenja bilance
plaanja i odreivanja deviznog teaja
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
3/118
2
i. Devizna trita
ii. Devizni teaj
iii. zaduivanje
Povijesni razvoj meunarodne trgovine Preduvjet : postojanje drutvene podjele rada, privatnog vlasnitva i drutvene
proizvodnje
Impulsi: geografska otkria, rast prometa, kolonije, kapitalizam.
1758.godine D. Hume Of the balance of trade
1776.godine Wealth of Nations
Zemlje su povezane kroz trgovinu roba i usluga, kretanje novca, investicija
Bri rast trgovine od BDP-a
Zato izuavati VT?Meunarodna trgovina raste bre od svjetske proizvodnje u posljednjih 300 godina, a posebno nakon
2. svjetskog rata:
1950.-1973.godine rast proizvodnje 5% godinje, a rast razmjene 9,5% godinje
1980.-1990.godine rast proizvodnje za 3,4% godinje, a rast trgovine za 4,7% godinje
1990.-2001.godine rast proizvodnje za 2,6%, a rast trgovine za 6,5% godinje
1991-2011. rast trgovine za 2 postotna boda vii je od rasta proizvodnje
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
4/118
3
2. Teorije vanjske trgovine
Merkantilizam
Teorija apsolutnih prednosti
Teorije komparativnih prednosti
Suvremene teorije
Merkantilizam
15.-17.stoljee
Zlato, bogatstvo i mo
Predstavnici: W. Stafford, T. Mun, B. Kotrulji, N.V. Gueti, M. Vlai- Ilirik, itd.
Naelo merkantilista: Pozitivna VTB, uvode visoke carine za ogranienje uvoza i zatita mlade
industrije.
Zabrana izvoza kapitala i kvalificiranog rada
Stimuliranje izvoza finalnih proizvoda. Drave su stimulirale izvoznu ekspanziju davanjem
povlastica trgovinskim i brodarskim kompanijama, tako da su osigurale monopol u trgovini i
prijevozu
1758. Of the balance of trade (D.Hume)- suficit, rast novane mase, smanjenje izvoza=
stalni suficit je nemogu
Teorija apsolutnih prednosti A.Smitha
1776. Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda
Slobodna trgovina i nevidljiva ruka, ne mjeanje drave u privredne poslove
Izvoz vika dobara i uvoz dobara za kojima postoji potranja u zemlji
Bogatstvo naroda odreeno je nacionalnom proizvodnou koja je odreena podjelom rada i
specijalizacijom
Apsolutne prednosti: prirodne i steene
Igra pozitivne sume-sve zemlje ukljuene u trgovinu imaju koristi od specijalizacije
Trokovi proizvodnje ovise o koliini rada potrebnoj za proizvodnju robe
Pretpostavka: savrena mobilnost rada unutar zemlje i nemobilnost meu zemljama
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
5/118
4
Ako neka zemlja moe odreeni proizvod proizvoditi efikasnije od druge zem lje, onda ta
zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji
Efikasnost proizvodnje mjeri se:
o Proizvodnja po satu
o Vrijeme (sati) za proizvodnju jedne jedinice dobra (x i y)
Proizvodnja po satu :
Ax : Bx; AxBx (86),
Ay : By, AyBy (45).
Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda 1817. Naela politike ekonomije O vanjskoj trgovini
Trgovina meu zemljama ovisi o komparativnim prednostima- radna teorija vrijednosti
Pretpostavke:
o jedini input u procesu proizvodnje je rad (radna teorija vrijednosti)
o ukupna koliina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identine
o rad je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvodnji unutar zemlje
o rad je potpuno nemobilan meu dravama (zato se plae razlikuju- razliita
proizvodnost rada)
o cijena proizvoda utvruje se na osnovi uloenog rada
o razina tehnologije je data i razlikuje se izmeu dvije zemlje
o postoji puna zaposlenost
o postoji savrena konkurencija na meunarodnom tritu
o zanemaruju se transportni trokovi.
Zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra ako je oportunitetni troak
proizvodnje tog dobra mjeren koliinom drugog dobra manji u toj zemlji nego u nekoj drugoj
Ukupni resursi u zemlji =L (ogranienje proizvodnje)
Koliina rada za proizvodnjujedinice dobra X je aLX, za proizvodnju jedinice dobra Y je aLY
Ogranienje: aLX * X+ aLY*Y L
Ako e se poveati proizvodnja jednog dobra, proizvodnja drugog dobra mora se smanjiti
Dobro X Dobro Y
Zemlja A 8 4
Zemlja B 6 5
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
6/118
5
Krivulja proizvodnih mogunosti je ravna linija (konst.prinosi)
Koliina proizvodnje dobara X i Y u jednoj zemlji odreena je odnosom cijena
pXA= aLX* wA pXB= a1LX* wB
pYA= aLY* wA pYB= a1LY* wB
Proizlazi da je pXA/ pYA= aLX/ aLY i
pXB/ pYB= a1LX/ a1LY
Odnosi cijena odreeni su oportunitetnim trokom
Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X ako je:
o pXA/ pYA< pXB/ pYB ili
o aLX/ aLY
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
7/118
6
Struktura proizvodnje-model s vie dobara Relativna proizvodnost usporeuje se sodnosnom domaih i inozemnih nadnica
Ako je nadnica u domovini pet puta vea od nadnice u inozemstvu (w 1/w=1/5), domovina e
proizvoditi jabuke i banane, a inozemstvo ostale proizvode
Ako je nadnica u domovini tri puta vea od nadnice u inozemstvu (w1/w=1/3), domovina e
proizvoditi jabuke, banane i kruke, a inozemstvo jagode i trenje
Ricardova teorija i oportunitetni troak Haberler (1930) dopunjava teoriju komparativnih prednosti- oportunitetni troak (vrijednost
robe odreena je onim to moramo dati da bismo je dobili)
Vrijednost proizvoda X mjeri u izgubljenim jedinicama proizvodnje proizvoda Y
Krivulja proizvodnih mogunosti pokazuje oportunitetni troak- da bi se poveala proizvodnja
jednog proizvoda mora se rtvovati proizvodnja drugog proizvoda
Oportunitetni troak moe biti:
o Konstantni
o Opadajui
o Rastui
Ricardova teorija- konstantni prinosi
Konstantni prinos- ako su resursi perfektni supstituti ili se upotrebljavaju u istim fiksnim
proporcijama pri proizvodnji oba proizvoda; ako su perfektno homogeni (iste kvalitete) pri
konstantnom oportunitetnom troku
Granina stopa transformacije
Koliko treba zemlja A smanjiti proizvodnju dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za
proizvodnju dodatne jedinice dobra X (GST)
Autarkija i meunarodna razmjena
U autarkiji krivulja proizvodnih mogunosti predstavlja ujedno i granicu maksimalno mogue
potronje dobara x i y.
Meunarodna razmjena omoguuje da granica maksimalne potronje bude izvan krivulje
proizvodnih mogunosti.Autarkijazemlja ne sudjeluje u meunarodnoj razmjeni.
Specijalizacija zemlje u proizvodnji dobra u kome ima komparativnu prednost mogua je ako
je odnos razmjene dobara u vanjskoj trgovini u intervalu odnosa cijena tih dobara u svakoj
zemlji
Ako se relativne cijene dviju roba u dvije zemlje razlikuju, obje e zemlje imati koristi odrazmjene
yA
xA
A
A
p
p
x
y
2
1
100
50
22
1
y
x
p
p
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
8/118
7
Prostor uzajamne probitane razmjene je tim vea to je vea razlika u odnosima cijena koji
su postojali u zemljama A i B u situaciji autarkije.
Koristi od VT kod Ricardove teorije- konstantni prinosi
Toka F proizvodnja dobara x i Y uz uvjet da se obje zemlje potpuno specijaliziraju u
proizvodnji onog dobra u kome imaju komparativnu prednost
Obratna specijalizacija dobarakada se zemlja A specijalizira za proizvodnju dobra Y, a B za
proizvodnju dobra x
Ricardova teorija- opadajui prinosi
Ulaganjem samo jednog proizvodnog faktora njegova granina proizvodnost opada; zbog
djelovanja zakona opadajuih prinosa to znai da GST raste.
GST raste (oportunitetni troak)- za proizvodnju dodatne jedinice dobra x mora se sve vie
smanjivati proizvodnja dobra y
Krivulja proizvodnih mogunosti je konkavna prema ishoditu
Proizvodnja je odreena tokom u kojoj je krivulja odnosa cijena tangenta na krivulju
proizvodnih mogunosti
Da bi do razmjene dolo potrebno je da su odnosi cijena razliiti
Specijalizacija uvjetuje rast oportunitetnog troka
Trokut razmjenepredstavlja koristi vanjske trgovine; pokazuju veliinu i strukturu razmjene
Pogrene predodbe o komparativnoj prednosti1. Slobodna trgovina korisna je samo u sluaju kad je zemlja dovoljno ekonomski snana da se
bori s inozemnom konkurencijom (isticanje apsolutne prednosti)
2. Inozemna konkurencija nepravedna je i pogaa druge zemlje kada se zasniva na niskim
nadnicama (imamo li komparativnu prednost?)
3. Trgovina izrabljuje zemlju i teti joj ako njezini radnici primaju nie nadnice nego u drugim
zemljama (bez trgovine jo nie nadnice)
Specijalizacija
Transportni trokovi predstavljaju ogranienja kretanju dobara i usluga
Rikardov model- ekstremna specijalizacija
Specijalizacija u stvarnom meunarodnom gospodarstvu nije ekstremna:
o Postojanje vie faktora proizvodnje
o
Zatita domae industrije od inozemne konkurencije
o Trokovi prijevoza-visina utjee na veliinu meusobne trgovine
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
9/118
8
Ako su trokovi prijevoza vrlo visoki moe doi do prestanka trgovine odreenim dobrima-
dobra kojima se ne trguje (zemlja ih proizvodi samo za sebe)
Empirijski dokazi rikardijanskog modela
potpuna specijalizacije ne postoji u realnom svijetu
Meunarodne usporedbe proizvodnosti
Model ne analizira uinke meunarodne trgovine na raspodjelu dohotka unutar zemlje -
zemlje e kao cjeline imati koristi od vanjske trgovine
Ne uzimaju se u obzir ostali faktori proizvodnje
Zanemaruje se uloga ekonomije obujma
Osnovna postavka modela-zemlja proizvodi ona dobra u ijoj je proizvodnji relativno
efikasnija od druge- potvrena je u mnogim istraivanjima
Npr. SAD i VB nakon drugog svjetskog rata
TEORIJA RECIPRONE POTRANJE J.MILL
Nadovezuje se na teoriju komparativnih prednosti, ali po njoj je vanjskotrgovinski impuls uzajamna
potranja zemlje A za proizvodima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvodima zemlje A.
- nije dostatno utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda (s gledite odnosa trokova
proizvodnje unutar zemlje) nego je potrebno u analizu ukljuiti i stupanj intenziteta potranje
zemlje A za proizvodima zemlje B i obrnuto (reciprona potranja).
Izvoenje krivulje reciprone potranje : pomou krivulje proizvodnih mogunosti i krivulje
indiferencije.
Krivulja reciprne potranje pokazuje kolika je potranja zemlje za uvoznim proizvodima za koje je
voljna ponuditi odreenu koliinun izvoznih proizvoda pri razliitim relativnim cijenama proizvoda.
Ukljuuje emenete potranje za uvozom i ponudu izvoza.
Ve smo pokazali da ako relativna cijena robe X raste, zemlja a eli vie izvoziti i uvoziti, a kao
posljedica specijalizacije u proizvodnji izvozne robe poveava se njezin trokut razmjene. Ako bismo na
posebnom grafikonu na apscisi i ordinati prikazali koliine izvozne robe X i koliine uvozne robe Y pri
razliitim odnosima cijena, tada bismo dobili krivulju reciprone potranje zemlje A koja se naginje
prema ordinati. Krivulja reciprone potranje zemlje B odrava volju zemlje B za trgovinom pri
razliitim odnosima cijena i naginjese prema apscisi. Svaka toka na krivulji reciprone potranje
pokazuje koliinu izvozne robe koju je zemlja voljna dati za odgvarajuu koliinu uvozne robe.
Slika 1 prikazuje izvoenje krivulje r.p. zemlje A koja ima komparativnu prednost u X-u i to je njezin
izvozni proizvod. Slika 2 prikazuje izvoenje krivulje r.p. zemlje B koja ima komp.pred. u Y-u i izvozi Y.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
10/118
9
Izvoenje krivulje reciprone potranje zemlje A. Slika1.
Izvoenje krivulje reciprone potranje zemlje B. Slika 2.
Uz odnos cijena (Px/Py)1zemlja A proizvodi u EA(specijalizirala se u proizvodnji proizvoda X) i troi u
toki CA. Razlika izmeu toke potronje i toke proizvodnje prikazana je trokutom razmjene. Poraste
li odnos cijena na (Px/Py)2, tada proizvodi u E'A(jo se vie specijalizirala u proizvodnji proizvoda X) i
troi u toki C'A te dosee viu krivulju indiferencije. Kao posljedica jae specijalizacije poveao se
trokut razmjene. Kada trokut razmjene pri razliitim odnosima cijena prikaemo na desnom dijelu
slike-b te spojimo toke potronje koje omoguuju izvoz proizvoda X i uvoz proizvoda Y pri razliitim
odnosima cijena, krenuvi od ishodita, dobijemo krivulju rec .potr. zemlje A koja ima komp.prednost
u proizvodnji X. Dobivena krivulja rec.potr. naginje se prema ordinati i pokazuje ponudu izvoza X- a i
potranje za uvozom Y-a te zemlje.
Na isti se nain doe do krivulje rec.potr. zamlje B povezivanjem vrhova trokuta razmjene zemlje B
pri razliitim odnosima cijena dobije se krivulja rec.potr. koja je nagnuta prema apscis i.
Toka E proizvodnja
toka C- potronja
a) b)
a) b)
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
11/118
10
Razliite krivulje proizvodnih mogunostii identine krivulje indiferencije
Prikazana je situacija kad se odnosi cijena meu zemljama razlikuju poradi razlike u krivuljama
proizvodnih mogunosti, odnosno razlike na strani ponude meu zemljama. (Px/Py)Bje odnos cijena
u situaciji autarkije u zemlji B, a (Px/Py)A je odnos cijena u situaciji autarkije u zemlji A, dok je
(Px/Py)AB odnos cijena u meunarodnoj razmjeni meu zemljama A i B. Pretpostavka je da zemlja A
ima komparativnu prednost u proizvodnji X-a, a zemlja B u proizvodnji Y-a. Zemlja A u situaciji
autarkije proizvodi i troi u toki dodira odnosa cijena (Px/Py)A, krivulje proizvodnih
mogunosti(crvena) i krivulje indiferencije I1 , a zemlja Bu situaciji autarkije proizvodi i troi u tokidodira odnosa cijena (Px/Py)B , krivulje proizvodnih mogunosti(plava) i krivulje indiferencije I1.
Nakon otvaranja trgovini i specijalizacije na temelju komp.pred. zemlja A proizvodi u toki E'A, a
zemlja B u toki E'Bte obije zemlje troe u toki C'ABna zajednikoj krivulji indiferencije koja je via od
one na kojoj su troile u situaciji autarkije (I2>I1), pa moemo ustvrditikako su zemlje ostvarile korist
od meunarodne trgovine, odnosno veu korisnost. Zemlja A izvozi X3X1 proizvoda X i uvozi Y1Y3
proizvoda Y, dok zemlja B uvozi X2X3proizvoda X i izvozi Y3Y2proizvoda Y.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
12/118
11
Razliite krivulje indiferencije i identine krivulje proizvodnih mogunosti
Prikazane su koristi od razmjene u situaciji kad su
zemljama A i B razliite krivulje indiferencije, ali iste krivulje proizvodnih mogunosti. Krivulje
indiferencije i cijene razlikuju se meu zemljama. Otvaranje trgovini izjednauje cijene. Svaka se
zemlja specijalizira na temelju svojih komparativnih prednosti, zemlja A u proizvodu X, a zemlja B u
proizvodu Y. Nakon specijalizacije, obje zemlje proizvode u E'AB, no svaka zemlja troi u razliitim
tokama, A u C'A, a B u C'B, odnosno obje zemlje doseu viu krivulju indiferencije nego u situaciji
autarkije pa moemo zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine. Zemlja A uvozi Y 1Y2
proizvoda Y, a izvozi X2X1proizvoda X, a zemlja B izvozi Y3Y1proizvoda Y, a uvozi X1X3proizvoda X.
Razliite krivulje indiferencije i razliite krivulje proizvodnih mogunosti
Prikazuje koristi od razmjene u situaciji
kad se razlikuju krivulje proizvodnih mogunosti i krivulje indiferencije meu zemljama. Vidi se kako
obje zemlje nakon otvaranja trgovini doseu viu krivulju indiferencije nego u sluaju autarkije .
Nakon specijalizacije, zemlja A proizvodi u toki E'A, i troi u toki C'A, a zemlja B proizvodi u toki E'B,
i troi u toki C'B. Obje zemlje doseu viu krivulju indiferencije nego u situaciji autarkije pa moemo
zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine. Zemlja A uvozi Y1Y3 proizvoda Y, a izvozi X3X1
proizvoda X, a zemlja B izvozi Y2Y4proizvoda Y, a uvozi X2X4proizvoda X.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
13/118
12
3. Resursi i komparativna prednost
Heckscher- Ohlinova teorija vanjske trgovine
Model dvofaktorskog gospodarstva
Eli Heckscher i Bertil Ohlin: Heckscher-Ohlinova teorija ili teorija faktorskih proporcija
Komparativne prednosti polaze od razlika u koliini proizvodnih faktora kojima pojedine
zemlje raspolau
Naglaava meudjelovanje odnosa raspoloivih faktora proizvodnje na strukturu vanjske
trgovine
Dva faktora proizvodnje: rad i kapital
Pretpostavke
1. Model 2*2*2- dvije zemlje, dva proizvodna faktora i dva proizvoda
2. Faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali istovremeno nemobilni meu
zemljama
3. Nema transportnih trokova, carina ni drugih ogranienja vanjske trgovine
4. Tehnologija i ukusi su identini u svim zemljama
5. Puna zaposlenost
6. Nema obratnog faktorskog intenziteta
7. Proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliite
H-O teorija
etiri teorema:
1. Specijalizacija ovisi o razliitoj raspoloivosti proizvodnih faktora (H-O
teorem)
2. Teorem izjednaavanja cijena proizvodnih faktora
3. Stolper-Samuelsonov teorem
4. Teorem Rybczynskog
Ogranienje proizvodnje
Kyaxa
Lyaxa
KYKX
LYLX
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
14/118
13
Faktorska raspoloivost
Cjenovna definicija
Fizika raspoloivost proizvodnih faktora
O emu ovisi kombinacija proizvodnja
O relativnom utroku kapitala i rada (ako je kapital skup, a plae niske proizvoai e se
odluiti za proizvodnju koritenjem relativno malo kapitala i mnogo rada)
Cijena rada i kapitala
Vanost (promjene) cijene faktora proizvodnje ovisi o koliini faktora koja je potrebna u
proizvodnji odreenog dobra
Resursi i proizvodnja
Zatvoreni dijagrami (Edgeworthovi zatvoreni dijagrami)
irina predstavlja ponudu rada, a visina ponudu kapitala
Toka a lei na liniji iz Oxiji je nagib jednak omjeru kapitala i rada potrebnih za proizvodnju
dobraxi liniji iz Oy koja pokazuje omjer kapitala i rada za proizvodnju dobra y
Moe se utvrditi koliina resursa rada i kapitala koja se ulae u proizvodnju svakogdobra
Ako bi se poveala ponuda rada poveat e se proizvodnja dobra koje vie koristi ovaj
proizvodni faktor, a smanjiti proizvodnja dobra koja vie koristi kapital
Ap
pB
p
p
L
K
L
K
A
A
B
B
L
K
L
K
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
15/118
14
Na ova 2 Edgeworthova zatvorena dijagrama nacrtali smo koliinu proizvodnih faktora rada L i
kapitala K kojima zemlje A i B raspolau. Zemlja A raspolae s vie rada nego zemlja B pa je 0XE>OXE,
dok zemlja B raspolae s vie kapitala nego A, pa je OXF
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
16/118
15
Razlozi su pretpostavke za predvianje ovog izjednaavanja: proizvodnja obaju dobara u
objema zemljama, jednaka tehnologija proizvodnje u zemljama i trgovina kojom se trebaju
izjednaiti cijene dobara
Teorem Rybczynskoga
Porast koliine samo jednog proizvodnog faktora utjecat e na promjenu strukture
proizvodnje
Ako poraste koliina jednog proizvodnog faktora uz nepromijenjenu koliinu drugog, uz
nepromijenjenu tehnologiju doi e do poveanja proizvodnje onog proizvoda koji
intenzivnije koristi taj proizvodni faktor
Stolper-Samuelsonov teorem
Ako poraste relativna cijena nekog dobra poveat e se realna zarada onog proizvodnog
faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
17/118
16
Leontijevljev paradoks
Empirijska provjera H-O teorije
Potekoe ako se pojave 3 zemlje (s kojim zemljama usporeivati raspoloivost proizvodnih
faktora)
Zakljuci suprotni oekivanjima
Leontijev je dokazao da SAD uvoze kapitalno-intenzivne proizvode, a izvoze radno-intenzivne
proizvode
Koristio je input-output tablice amerikog gospodarstva, ali nije uzimao u obzir takve tablice
za zemlje koje izvoze u SAD (neko dobro moe za SAD biti radno intenzivno, a za neku drugu
zemlju kapitalno intenzivno)
Standardni model trgovinskog gospodarstva
Kombinacija modela Ricardove i H-O teorije
Razlike Ricardove i H-O teorije
1. Proizvodne funkcije (1 ili 2 proizvodna faktora)
2. Vanjskotrgovinski impuls (proizvodnost ili raspoloivost)
3. Ogranienje rada (i kapitala)
Temelji se na 4 kljuna odnosa:
1. Odnosu izmeu granice proizvodnihmogunosti i krivulje relativne ponude
2. Odnosu izmeu relativnih cijena i relativne potranje
3. Odreivanju svjetske ravnotee (svjetska relativna ponuda i potranja)
4. Uincima uvjeta trgovine (cijene izvoza u odnosu na cijene uvoza- na blagostanje
drave)
1. Proizvodne mogunosti i relativna ponuda
o Dvije zemlje, dva dobra
o Vrijednost proizvodnje prikazuje se brojnim izovrijednosnim linijama
o Nagib izovrijednosne linije je odnos cijena dobara y i x
o To su ujedno uvjeti trgovine
4. Ekonomski rast i proizvodne mogunosti
o Ekonomski rast predstavlja pomak granice proizvodnih mogunosti
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
18/118
17
o Posljedica porasta raspoloivog kapitala ili poboljanja u uinkovitosti koritenja
resursa
o Rast ukljuuje pristranost- granica proizvodnih mogunosti pomaknut e se u
jednom smjeru vie nego u drugom
Pristranost rasta
Rikardov model: tehnoloki napredak jednog sektora poveat e proizvodne mogunosti
gospodarstva u smjeru proizvodnje tog sektora
H-O model: poveanje ponude faktora proizvodnje rezultirat e pristranim poveanjem
proizvodnih mogunosti
Uinci pristranog rasta
Izvozno i uvozno pristrani rast jedne zemlje
Izvozno pristrani rast u zemlji A- raste proizvodnja dobra x u zemlji A, smanjuje se cijena x-
pogoravaju se uvjeti razmjene za A, a poboljavaju za ostatak svijeta (pada px/py)
Uvozno pristrani rast zemlje A- raste proizvodnja dobra y u A, smanjuje se potranja za
uvozom iz B, pad cijene dobra y u A, poboljavaju se uvjeti razmjene za A, a pogoravaju za
ostatak svijeta (raste odnos px/py)
Ogranienja klasinog modela vanjske trgovine model pretpostavlja punu specijalizaciju;
nije definiran izvor proizvodnosti (da li je to kapital?);
postoji potreba ukljuivanja ostalih faktora proizvodnje;
ne uzimaju se u obzir transportni trokovi;
ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba;
ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite, nego
protekcionizam;
klasina teorija uzima u obzir trokove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali neuzima u obzir utjecaj trokova, odnosno cijene drugih roba,
ne moe se objasniti intra-industrijska razmjena, itd.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
19/118
18
4. Nove teorije vanjske trgovine
Linderova teorija
Teorija ivotnog ciklusa proizvoda
Teorija konkurentskih prednosti
Ekonomija obujma i intra-industrijska razmjena
Gravitacijski model
Zato komparativne prednosti nisu kraj prie o razlozima za
meunarodnu trgovinu? Ve due vrijeme najvei dio trgovine se zbiva izmeu SLINIH zemalja (ne razliitih kako
zahtijevaju teorije komparativnih prednosti)
ova je trgovina uglavnom razmjena slinih dobara (intra-industrijska razmjena),a ne onih
koji pripadaju razliitim industrijskim aktivnostima
esto primjeujemo postojanje nesavrene konkurencije, rastuih prinosa i nehomogenih
proizvoda
Stoga moramo nadopuniti teorije temeljene na KP zemalja, koje proizlaze iz njihovih
razliitosti, analizom prednosti koje se javljaju na razini poduzea
Prednosti poduzeaproizlaze iz:
Pristupa tritima
Pristupa tehnologiji
Rastuih prinosa
Organizacijskih prednosti
NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE
Kravisova teorija vanjske trgovine
Linderova teorija vanjske trgovine
Teorija ivotnog ciklusa proizvoda
Porterova teorija konkurentskih prednosti
Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i intra-industrijska razmjena
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
20/118
19
Gravitacijski model
Kravisova teorija vanjske trgovine
Struktura VT odreuje se raspoloivou dobara (uvoze se dobra koja nisu raspoloiva u
zemlji)
Na raspoloivost dobara utjeu prirodni resursi i inovacije
Politika carina, transportni trokovi itd.tee eliminaciji onih dobara koji su raspoloivi u
domaoj proizvodnji uz vie trokove
Uvoz neke zemlje posljedica je elastinosti vanjske ponude i domae neelastinosti domae
ponude
Izvoz je posljedica elastinosti domae ponude i neelastinosti vanjske ponude
Linderova teorija Linder 1961 prvi isticao vanost potrane strane (u odnosu na ponudu koja je fokuskomparativnih prednosti)
Ukusi potroaa ovise o nivou njihova dohotka
Nacionalni nivo dohotka po stanovniku odreuje obrazac potranje za proizvodima
Razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvodia
Ponuda i faktorska raspoloivost vrlo vana u trgovini primarnim proizvodima
Zakljuci linderove teorije:
1. preduvjet za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domae potranje za tim proizvodima,
2. to god je vea slinost struktura privreda dviju zemalja, vea je mogunost njihove
meusobne razmjene,
3. potencijalni volumen VT dviju zemalja vei je to je razina BDP-a per capita u njima blia,
4. Vanjska trgovina zavisi od slinosti u ukusima potroaa raznih zemalja (vie nego od razlika u
trokovima proizvodnje)
Glavnina svjetske trgovine odvija se izmeu razvijenih zemalja.
Tehnologija i trgovina
Teorija proizvodnog ciklusa jo od ranih 1960tih govori o tehnologiji kao temelju trgovine i
dijeli zemlje na inovatorei imitatore(Raymond Vernon 1966 i kasnije)
Teorija ivotnog ciklusa proizvoda tehnoloka razvijenost stvara stalno nove proizvode
postoji nejednaka tehnoloka razvijenost
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
21/118
20
Proizvod prolazi kroz razvojne faze (razvijene zemlje):
1. Faza novog proizvoda (rani stadij):
o proizvod je nestandardiziran
o proizvodnja je locirana u zemlji podrijetla
2. Faza sazrijevanja proizvoda (srednji stadij):
o dizajn postaje standardiziran,
o potranja se iri sa domaeg na ino-trita,
o trokovi proizvodnje su najvanija odrednica pri odreivanju lokacije proizvodnje
o Strani ulaga uoiti e priliku za dobitak i zapoeti proizvodnju tog dobra
3. Faza standardnog proizvoda (kasni stadij)
o Trokovi proizvodnje kljuna su odrednica lokacije proizvodnje
o Domai proizvoai premjetaju proizvodnjuu inozemstvo
o Smanjuje se domaa proizvodnja i izvoz
o Zemlja postaje uvoznik tog dobra
Transmisija tehnologije iz jedne zemlje u drugu
Model ivotnog ciklusa proizvoda naglaava se proces standardizacije
Zbog postojanja tehnolokog jaza postoji vremenski pomak u imitaciji
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
22/118
21
odvija se u 5. stadija:
Stadij I: Faza novog proizvodaProizvodnja i potronja samo u zemlji inovacije.
Stadij II: Faza rasta proizvoda Rast potranje u zemlji i u inozemstvu dovodi do izvoza
proizvoda iz zemlje inovacije.
Stadij III: Faza starenja proizvodaProizvod je standardiziran i licenciran drugim zemljama.
Stadij IV: Faza imitacije IZemlja imitacije prodaje proizvod u treim zemljama.
Stadij V: Faza imitacije IIZemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije.
Porterova teorija konkurentskih prednosti
Skup institucija, politika i faktora koji odreuju stupanj proizvodnosti odreene zemlje
(Porter, 1990)
Konkurentnost je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tritu, koji omoguuje
bolji ivotni standard za sve (NVK, 2006)
Konkurentnost su svi oni faktori koji utjeu na sposobnost poduzea da konkuriraju na
meunarodnim tritima na nain da domaem stanovnitvu omogue poboljanje kvalitete
ivota (NCC- Ireland, 2007)
Porter- model konkurentskih prednosti na osnovi etiriju imbenika koji su u meusobnoj
povezanosti tzv. DIJAMANT.
Porter je klasificirao nacionalna gospodarstva na:
1. Ekonomije zasnovane na imbenicima
2. Ekonomije zasnovane na investicijama
3. Ekonomije zasnovane na inovacijama
4. Ekonomije zasnovane na bogatstvu
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
23/118
22
Konkurentska prednost rezultat je interakcije etiriju determinanti: Faktorski uvjeti uvjeti imbenika (ljudski resursi, kapital, infrastruktura, fiziki
resursi)
Uvjeti potranje(napredne potrebe kupaca, veliina domaeg trita, brojnezavisnih
kupaca)
Vezane i podravajue proizvodnje (specijalizirani domai dobavljai,
komplementarne proizvodnje)
Strategija poduzea, struktura i konkurencija
Mjerenje konkurentnosti
World Economic Forum- Global Competitiveness Report
Global Competitiveness Index (Osnovni zahtjevi, Faktori efikasnosti, Faktoriinovativnosti i sofisticiranosti)
1. vicarska, 2. Singapur 3. vedska,, 4. Finska, 5.SAD
RH- 76.mjesto (od 142 zemalja)
Institute for Management Development
Faktori konkurentnosti
Pokazatelji ekonomskog razvoja,
Efikasnost vlade
Poslovna efikasnost
Infrastruktura
Singapur 1.mjesto Hong Kong 2.mjesto SAD
RH- 58 (od 59 zemalja)
Rastui prinosi- ekonomija obujma, nesavrena konkurencija imeunarodna trgovina
Proizvodnja raste iznadproporcionalno od poveanja inputa (oportunitetni troak se
smanjuje)
Krivulja proizvodnih mogunosti je konveksna prema ishoditu
Ekonomija obujma
Nesavrena konkurencija
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
24/118
23
Ekonomija obujma, nesavrena konkurencija i meunarodna trgovina Mnoge industrije obiljeava ekonomija obujma (rastui prinosi)
Odnos faktora proizvodnje i proizvodnje u npr. proizvodnji elektronikih ureaja (izmiljena
industrija)
Ekonomija obujma
Da bi iskoristila ekonomiju obujma svaka zemlja mora koncentrirati svoju proizvodnju na mali
broj proizvoda (sniavanje trokova tako da proizvodi vee koliine samo odreenih
proizvoda)
Eksterna ekonomija obujma-troak po jedinici ovisi o veliini industrije, a ne nuno o veliini
svakog poduzea
Interna ekonomija obujma- troak po jedinici ovisi o veliini pojedinog poduzea, ali ne
nuno o veliini industrije
Industrija s eksternom ekonomijom obujma sastoji se od mnogo malih poduzea koja
sudjeluju u savrenoj konkurenciji
Industrija s internom ekonomijom obujma omoguava velikim poduzeima ostvarivanje
trokovne prednosti pred malim poduzeima i tako stvara nesavrenu trinu strukturu
Teorija nesavrene konkurencije Poduzea putem cijenamogu utjecati na prodaju
Industrije s malim brojem proizvoaa
Industrije u kojima je svaki proizvod proizvoaa znatno razliit od proizvoda njegova
konkurenta (npr. Boeing i Airbus)
Najjednostavniji oblik je monopol
Monopolistika konkurencija- oligopol-nekoliko poduzea od kojih ni jedno nije dovoljno
veliko da utjee na cijene
Svako poduzee razlikuje (diferencira) svoje proizvode od konkurencije (ponaa se
kao monopol)
Svako poduzee je primatelj cijena koje odreuju njezini konkurenti (konkurencija)
Obujam proizvodnje ovisi o veliini trita
Vee trite postojat e vei broj proizvoaa, ali e i prodaja biti vea; potroai imaju vei
izbor dobara (raznolikost) i nie cijene
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
25/118
24
Ekonomija obujma i struktura trgovine
Monopolistika konkurencija ne objanjava obrazac trgovine
Pretpostavimo dvije zemlje:
A-obiluje kapitalom
B- obiluje radom
Dva proizvoda: tkanina i hrana
Model standardne trgovine: A e proizvoditi i izvoziti tkaninu, a uvoziti hranu; B e
proizvoditi i izvoziti hranu, a uvoziti tkaninu (meuindustrijska ili inter-industrijska trgovina)
Model monopolistike konkurencije: obje zemlje proizvodit e oba dva dobra (razliite
proizvode od tkanine i hrane) te s njima sudjelovati u meunarodnoj razmjeni
(unutarindustrijska ili intra-industrijska razmjena)
Intra-industrijska razmjena
Intra-industrijska razmjena- razmjena istih (slinih) proizvoda
dvosmjerna trgovina slinih proizvoda
Razmjena diferenciranih proizvoda iste industrije koji su meusobno supstituti
Posljedica ekonomije opsega, diferencijacije proizvoda i monopolistike konkurencije
Bre raste izmeu zemalja sa slinim ukusima i nivoom dohotka
Razliiti tipovi IIT:
homogenimproizvodima poput ita i nafte, gdje se radi o istoj cijeni proizvoda, a utede su
mogue u smanjenju trokovima prijevoza i osiguranja;
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
26/118
25
horizontalno diferenciranim proizvodima poput okolade i parfema, gdje se radi o slinoj
cijeni i neznatnim razlikama proizvoda;
vertikalno diferenciranim proizvodima poput automobila i satova, gdje su razliite cijene i
velike razlike proizvoda.
Monopolistika konkurencija i intra-industrijska razmjena Obrazac unutarindustrijske razmjene je nepredvidiv (ne znamo koliko e pojedina zemlja
proizvoditi)
Relativna vanost unutarindustrijske i meuindustrijske trgovine ovisi o slinosti zemalja
Slinije zemlje (omjer kapitala i rada)- vei udio unutarindustrijske razmjene
Raliite zemlje- vei udio meuindustrijske razmjene
Danas oko 25% svjetske trgovine predstavlja unutarindustrijska razmjena
Poseban znaaj kod proizvoda preraivake industrije
Razvoj tehnologije, dostupnost kapitala smanjuju komparativne prednosti pa se vei dio
trgovine odnosi na dvosmjernu razmjenu unutar industrija
Mjerenje intra (meu)-industrijske razmjene
Grubel-Lloyd indeks= intraindustry trade index (ITI)
IIT=1-
IIT= indeks unutarindustrijske razmjene
X= izvoz
M=uvoz
IIT Index
Index je u rasponu od 0 (nema intraindustrijske razmjene) do 1 (sva trgovina je
intraindustrijska)
to je blii 0, manje je zastupljena intraindustrijska razmjena u odnosu na interindustrijskurazmjenu
to je blii 1, intraindustrijska razmjena je znaajnija u odnosu na interindustrijsku razmjenu
Koristi intra-industrijske razmjene
Vee blagostanje zbog veliine trita
Vea specijalizacija
Vei izbor, nie cijene
Porast trgovine izmeu zemalja slinog stupnja razvoja
)100(*
MX
MX
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
27/118
26
Npr. izmeu europskih zemalja (EEZ-EU)
Rast unutar-industrijske razmjene
Monopolistika konkurencija i dumping
Cjenovna diskriminacija-razliite cijene za domae i inozemno trite
Plansko obaranje cijena- dumping- nia cijena proizvoda za izvoz u odnosu na isti proizvod za
domae trite
Uvjeti: nesavrena konkurencija i segmentiranost trita
Nepotena praksa u meunarodnoj trgovini
Reciprono plansko obaranje cijena- monopol u zemlji A i B (transportni trokovi, isti granini
trokovi, ista cijena- nema trgovine izmeu A i B)
sniavanje cijene izvoznih proizvoda poveat e dobit
ako oba poduzea uine isto nastat e trgovina istim dobrom.
Razvoj e-trgovine i kolaboracija kao izvor konkurentske prednosti
Internet- dostupnost velike koliine podataka
Trgovina uslugama i trgovina proizvodima
Internet je doveo do poveanja pritisaka na profitabilnost
Kako biti konkurentan?
Operativna uinkovitost ili strateko pozicioniranje
E-poslovanje- poslovni procesi koji se obavljaju putem elektronikih mrea (prodaja
proizvoda)
Sve je vea uloga znanja i tehnologije u stjecanju konkurentnosti
Kolaboracija- strukturirani proces u kojemu dvoje ili vie ljudi ili poslovnih subjekata surauje
u svrhu ostvarivanja zajednikog cilja
temelji se na suradnji, koordinaciji i kreativnosti
Koristi:
uteda trokova transferom najbolje prakse
uspjenije odluivanje (rezultat savjetovanja s kolegama iz drugih podrunica)
poveani prihod zbog dijeljenja strunosti i proizvoda meu podrunicama
Inovacije putem kombinacije ideja i kolektivnog djelovanja.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
28/118
27
Gravitacijski model
Udaljenost kao vaan faktor objanjenja trgovinskog obrasca:
Log-linerani odnos u kojem je trgovina izmeu dvije zemlje objanjena kao funkcija
Razina dohodaka dviju zemalja
Stanovnitva ovih zemalja
Udaljenosti izmeu ovih zemalja
Xij = 0+ 1*Yi + 2*Yj + 3*POPi + 4*POPj + 5*Dij + dummy.
U ovoj su jednadbi sve vrijednosti logaritamske:
Xijvrijednost trgovine izmeu iij
Yii Yj BDP zemalja iij
POPji POPjstanovnitvo zemalja iij
Dijudaljenost izmeuzemalja iij
dummy (susjedne zemlje, pripadnost integraciji i sl.)
ZAKLJUAK Od komparativnih ka konkurentskim prednostima
Vanost konkurentnosti na mikro razini (razini poduzea) Kao znaajni razlozi se koriste:
Tehnoloka konkurentnost
Uvjeti potranje
Prinosi i vrsta konkurencije
Razvoj IIT-a
Ukoliko nema koristi od rastuih prinosa na razini poduzea, javljaju se klasteri
Gravitacijski modeli- uvode i udaljenost (transportni trokovi) kao impuls trgovine
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
29/118
28
5. Vanjskotrgovinska politika
Carine
Bescarinska ogranienja
Trgovinska politika
Skup ekonomsko-politikih mjera neke zemlje kojima se diskriminiraju robe kojima se trguje
preko granice
Diskriminacija moe biti :
o Protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, anti-damping;
o Protiv izvoza: izvozne takse;
o Protiv stranih investitora: kapitalne kontrole;
o Protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija;
o U korist izvoza: izvozne subvencije;
o U korist uvoza: precijenjena valuta.
Najvaniji kriteriji zatitne politike su slijedei:
o kvalitativni kriterij;
o kvantitativni kriterij;
o instrumentalni kriterij;
o vremenski kriterij.
Argumenti ogranienja slobodne meunarodne razmjene-zato titimodomau proizvodnju ?
Patriotizam;
Nemobilnost proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na snienje (zatita od jeftinog
stranog rada);
Poveanje proraunskih prihoda zemlje;
Poveanje nacionalnog blagostanja;
Poboljanje trgovinske bilance;
Nesavrenost trita proizvoda i proizvodnih faktora;
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
30/118
29
Neuspjeh domaeg trita;
Zatita mlade industrije.
Zatitna politika Cilj: stvoriti razliku izmeu relativnih cijena roba na domaem i inozemnom tritu
Carina umee jaz izmeu trine (svjetske) cijene i cijene koju plaaju domai potroai i
proizvoai - proizvodnja i potronja su poremeene
Paretov optimum
Drugo najbolje rjeenje (ogranienje ponaanja i ogranienje okruenja)
Carine Porez na uvozno dobro
Najstariji oblik trgovinske politike (merkantilizam; 19. stoljee UK-polj.pr.; Njemaka i SAD-
prer.industrija)
Vrste carina:
o Specifine (namet po jedinici) i ad valorem (% na vrijednost)
o Izvozne i uvozne
o Preferencijalne (povlatena carinska stopa na robu iz neke zemlje oblik
reg.integracije) i diferencijalne (retorzivne, kompenzatorne, diferencijalne carine na
neizravan transport)
o Antidampinke
Stopa carinske zastite: carinska se zastita provodi primjenom carinskih stopa na vrijednost uvezene
robe, a prema carinskoj tarifi. Ako se ukupno naplaeni prihodi od carina stave u odnos s vrijednou
uvezene robe u nekom razdoblju, moe se doi do stope ostvarene carinske zastite. to su:
neponderirana prosjecna c.s, ponderirana, prohibitivna nominalna c.s, efektivna stopa zastite.
Nominalna i efektivna carinska zatitaNominalna carinska zatita
utjee na strukturu potronje zbog rasta cijena uvoznih proizvoda;
mjeri postotak poveanja domae cijene zbog uvoenja carine
visina carinskih stopa objavljuje se u carinskoj tarifi
t=
p= cijena koja ukljuuje carinu
p
pp '
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
31/118
30
p= cijena na slobodnom tritu
Efektivna carinska zatita
Da bi se utvrdilo da li je pojedini sektor proizvodnje zatien
Uzimaju se u obzir i carinske stope na uvoz intermedijarnih proizvoda koji se koriste u
proizvodnji odreenog sektora
o Poveavaju cijenu intermedijarnih proizvoda i time utjeu na nii stupanj zatite
sektora
v= dodana vrijednost po jedinici outputa (ukljuujui carinu)
v= dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine
Pokazuje za koliko % odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem domae
zatitne politike od dodane vrijednostiu uvjetima slobodne trgovine
ej=
ej= stopa efektivne carinske zatite
tj= nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektoraj
gij=utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j (input-
koeficijent intermedijarnog proizvoda iu finalnom proizvoduj)
ci=nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda
mj= uvozni koeficijent
Odnosi izmeu tj, ci i ej
1. tj>ciej>tj
2. tj=ciej=tj=ci
3. tj
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
32/118
31
Kada je sektor stvarno zatien?Stopa efektivne zatite odreena je pomou tri vana imbenika: tj, ci i gij
Razina efektivne zatite porast e ako:
poraste tj
se smanje ci
poraste gij.
Potrebno je uzeti u obzir i teajnu politiku
ako je teaj apreciran- sniava cijenu uvozne robe (ponitava carinske efekte)
Neto efektivna zatita= stopa efektivne zatite stopa realne aprecijacije
Sektor je zatien samo onda kad stopa efektivne carinske zatite (+ ostali instrumenti
subvencioniranja proizvodnje i poticanja izvoza) zajedno s odgovarajuom promjenom
deviznog teaja rezultira u porastu dodane vrijednosti tog sektora.
Analiza carina u modelu parcijalne ravnotee
Analiza parcijalne ravnotee koristi se esto u trgovinskoj politici radi jednostavnosti
Promatramo ravnoteu na jednom tritu drei sve ostale faktore osim S i D konstantnim
Za malu otvorenu zemlju ravnotea e se bazirati na domaoj S i D uz danu svjetsku cijenu i/ili
svjetsku S
Carina obeshrabruje domau potronju i potie domau proizvodnju
Gornji limit za carinu je autarkina ravnotena cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
33/118
32
Za stopu carine koja bi domau cijenu uvozne robe podigla iznad te razine kae se da ima
vodu u sebi. To znai da se carina moe smanjiti bez realnih efekata (na potronju i
ponudu)
Carina ne moe uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro (u modelu savrene konkurencije na
domaem tritu)
Mjere blagostanja
Pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja nemoe utjecati na svjetske cijene
Potroaev viak: podruje izmeu cijene koju plaaju potroai i one koju su spremni platiti
(koja je dana krivuljom potranje)
Proizvoaev viak: Podruje izmeu cijene koju proizvoai dobivaju i one po kojoj su
spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude)
Uinci na blagostanje
Zato to carina poremeuje ravnotenu strukturu proizvodnje i potronje, dolazi do efekata
na blagostanje.
Treba razmotriti:
Efekt rasta cijene na potroae.
Efekt rasta cijene na proizvoae.
Efekt rasta prihoda kroz carinu.
Ukupne efekte na drutvo.
P*cijena koju plaa potroa (sve
iznad je potroaev viak)
P+tnakon uvienja carina plaa
viu cijenu. Jo uvijek postoji
potroaev viak ali se smanjio.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
34/118
33
Uinci uvoenja carina- mala zemlja
Mala zemlja nema koristi od carina i efekt
uvoenja carina je negativan
Potroaki viak (probitak) pada(a+b+c+d)
Proizvoaev probitak raste.
Drava (G) ima vie prihoda.
Dobitak od uvoanja carine
(a+b+c+d)-(a+c)= -(b+d)
bpoveanje ponude kod uvoenja carina
dsmanjenje potronje i poveanje cijena
atransfer potroaeva vika na proizvoeev viak
cprihod drave
(b+d)- mrtvi teret gubitka za ekonomiju (nitko nema koristi)
Gubitak potroaa premauje dobitak proizvoaa i drave pa govorimo o mrtvom teretu za
drutvo (deadweight loss ili DWL).
DWL se moe podijeliti na troak carine u proizvodnji i troak carine u potronji
Nema opravdanja za carinu u malom efikasnom gospodarstvu
Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu sniavaju
blagostanje za drutvo kao cjelinu
Treba znati da carina ima identian efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potronju
uzeti zajedno.
Analiza carina u modelu ope ravnotee Uvedimo ad valoremcarinu na uvoz robe Y tako da je pYt=pY*(1+t).
Carina alje iskrivljeni signal proizvoaima i ohrabruje ih da poveaju proizvodnju dobra Y
Uz datu tehnologiju i fiksne resurse, to se moe dogoditi samo uz smanjenje proizvodnje
dobra X (znai ohrabrivanje proizvodnje uvoznog supstituta i dekuraira izvoznu proizvodnju)
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
35/118
34
Utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju (proizvodni faktori su ne mobilni)
ne dolazi do promjene proizvodnje
dobra su nekompatibilna npr. tekstil i
vino
Pretpostavimo da je proizvodnja i nakon
uvoenja carina ostala u toki E, bilo
zbog nemobilnosti proizvodnih faktora ili
zbog potpune neelastinosti supstitucije
proizvodnih faktora. U tom sluaju
uvoenje carine u zemlji A ne utjee na
proizvodnju, nego samo na potronju.
Uvoenjem carine poveava se cijenadobra Y u zemlji A, pa je odnos cijena
< 1.
Uz istu krivulju indiferencije potronja se nalazi u toki I troei vie proizvoda X, a manje
skupljeg proizvoda Yto je efekt supstitucije.
Ako se efektu supstitucije doda efekt dohotka, potronja zemlje A e biti u toki J na nioj
krivulji indiferencije Z0, jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog
dohotka.
Moemo zakljuiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosie niu
krivulju indiferencije pa se njezin poloaj u potronji pogorao. Trokut razmjene EJK je
manji od trokuta razmjene EFH.
Utjecaj uvoenja carina na proizvodnju i potronju (proizvodni faktori su mobilni)
Pretpostavimo da su proizvodni faktori
mobilni odnosno da je elastinost
supstitucije proizvodnih faktora razliita
od nule.
Uvoenje carine poveava cijenu dobra Y,
relativni odnos cijena je manji od jedan, a
dio proizvodnih faktora je relociran iz
proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra
Y pri enu je optimalna koliina
proizvodnje oznaena tokom F.
Proizvodnja dobra x se smanjuje i
poveava se proizvodnja dobra y
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
36/118
35
Potronja prije uvoenja carine je bila u toki G na krivulji indiferencije Z1, a nakon uvoenja
carine se nalazi u toki H na krivulji indiferencije Z0. Poloaj zemlje se nakon uvoenja carine
pogorao u proizvodnji i potronji, a smanjena je i meunarodna razmjena (smanjenje
trokuta razmjene-manji izvoz i uvoz).
Utjecaj na vanjsku trgovinu Uinak carine sastoji se od dva dijela:
1) Promjena svjetskih cijena kao posljedica uvoenja carine od strane velike zemlje: UINAK NA
UVJETE RAZMJENE
2) cijena uvozne roba via je u zemlji nego u inozemstvu- smanjenje uvoza smanjuje
blagostanje: UINAK NA VOLUMEN TRGOVINE (ILI GUBITAK EFIKASNOSTI)
Mogunost odmazde (ako zemlja Auvede carinu na proizvode iz B i zemlja B e uvesti carinu
na proizvode iz A)
Rezultat: smanjenje obujma trgovine- isti uvjeti razmjene
Ako zemlja A uvede carinu na uvozni proizvod Y popraviti e svoje uvjete trgovine iako se obujamtrgovine samnjio. Nakon uvoenja carina odnos cijena se promijenio, vei je od ravnotenog i krivuljarec.potr. zemlje A mie se ulijevo. Zemlja A pobiljava uvjete svoje trgovine na Px/Py=5/4 dok ih
zemlja B pogorava. Dolazi do smanjenja obujma razmjene sa XoYo na X1Y1. znai za zamlju B jesamo obrnuto napisano pratite graf.(ovo je iz knjige, slini graf, treba paziti s koje strane je A')
Utjecaj uvoenja carina na vanjsku trgovinu odmazda
Nakon uvoenja carina (od 100%) od strane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti razmjene
poboljali na tetu njezinog partnera.
Meutim, kad partner uzvrati istom mjerom, uvjeti razmjene se opet vraaju Px/Py=1 kao i
prije uvoenja carine od strane partnera koji je carinu prvi uveo.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
37/118
36
Meutim, u toj novoj toki, u kojoj je
konani rezultat, dolo je do smanjenja
opsega meunarodne ekonomske
razmjene.
Zato su oba partnera u loijoj situaciji
negoli prije uvoenja carine.
Carinski rat su oba partnera izgubila.
A i B = krivulje reciprone potranje
(ponude izvoza)
Optimalna carina Uvoenje uvozne carine ima tri neto efekta:
o Distorzije proizvodnje
o Distorzije potronje
o Utjecaj na uvjete razmjene (ako je zemlja velika)
Optimalna carina- stopa koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta
razmjene zemlje u odnosu na negativne uinke (smanjenje volumena razmjene)
Za malu zemlju=0 jer carina ne moe utjecati na njene uvjete razmjene.
Izvozna carina
Motivi za uvoenje:
o Prihodi prorauna
o Sniavanje domae cijene izvoznom proizvodu
o Potreba za poveanjem ponude tog dobra na domaem tritu
Poveanje izvozne carine smanjuje izvoz
U carinsku zatitu, osim carina ulaze prelevmani i superprelevmani.
Prelevman je dodatni oblik carinske zastite koji se primjenjuje najee na uvoz poljoprivrednih
proizvoda. Dok je carina statina, prelevman je dinamian. Koristi se kada je cijena proizvoda via na
domaem nego na svjetskom tritu.
Superprelevman se uvodi ako carina i prelevman ne zatite dovoljno.
Zakljuci Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvoenja carina
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
38/118
37
Parcijalna analiza- smanjuje se potroaev probitak, raste proizvoaev probitak, rastu cijene
Opa ravnotea- realokacija proizvodnje, smanjenje izvoza, smanjenje potronje, smanjenje
vanjske trgovine
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
39/118
38
6. Bescarinska zastita
Vrste:
Kvantitativna ogranienja
Izvozni poticaji
Kvalitativna ogranienja
Kvantitativna ogranienja Uvozne kvote- slobodan uvoz do visine kvote
Nakon ispunjenja kvote- potpuna zabrana uvoza ili uvoz uz primjenu carina (carinska kvota)
Najee se izdaju dozvole pojedinim poduzeima
Vrste:
1. izvozna, uvozna;
2. globalna ili nediskriminatorna i selektivna ili diskriminatorna;
3. unilateralna ili autonomna i bilateralna i multilateralna
Uvoenje kvota rezultira u porastu cijena uvoznog dobra (smanjuje se potranja za timdobrom)
Plafonomoguuje slobodan pristup proizvoda na odreeno trite dok se ne ispuni njegova
vrijednost, a nakon toga uvoz je mogu ali podlijee carinama
Kvote
Razmotrimo kvotu na uvoz (uvozna kvota, u maloj zemlji s efikasnom (kompetitivnom)
lokalnom industrijom
u parcijalnoj ravnotei uvoenje kvote mijenja krivulju ponude:
o Po cijenama ispod svjetske cijene, ponuda dobra je iz domaih izvora.
o Po svjetskoj cijeni je dozvoljen uvoz do koliine kvote i ponuda je vodoravna u koliini
q
o Iznad svjetske cijene ponovo vrijedi domaa ponuda (ona je pomaknuta za q). Tako
imamo razlomljenu ('kinked) krivulju ponude. Geometrijski:
Efekti uvoenja kvote
Porast cijene s p=2 na p=3
Smanjenje uvoza s q1q2na q3q4
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
40/118
39
Smanjenje potronje s Oq2na Oq4
Porast domae proizvodnje s Oq1na Oq3
Preraspodjela realnog dohotka od potroaa
proizvoaima
Prihodi za vladu ako prodaje dozvole za uvoz
(ako se dozvole podijele stranim vladama- nema
prihoda)
Smanjenje blagostanja zbog smanjenja
potroaevog probitka
Carinski ekvivalent
Uinci na blagostanje od uvozne kvote identini onima koji proizlaze iz uvozne ekvivalentne
carine, osim jednog izuzetka.
Renta koja je povezana sa ogranienjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, to ne znai da
to mora biti drava (iako se potpuna ekvivalentnost moe dobiti otvorenom aukcijom
dozvola).
c= carinski ekvivalent ako drava prodaje dozvole za uvoz
Utjecaj uvoenja kvota na meunarodnu razmjenu
Prije uvoenja kvote zemlja A (koja ima
komparativnu prednost u proizvodnji X) sa zemljom Brazmjenjuje na razini koliine 0EX za isto toliko Y, pa je ravnozedna cijena Px/Py=1.
Nakon uvoenja kvote od 0C na uvoz
proizvoda Y iz zemlje B, krivulja reciprone
potranje ima lom u toki E, pa sada izgleda
0ECD.
Krivulja reciprone potranje zemlja A sijee
krivulju reciprone potranje zemlje B u toki
D i odreuje novi ravnoteni odnos cijena
Px/Py>1 . To znai da su uvjeti razmjene
zemlje A uvoenjem kvote poboljani odnosno
novi ravnoteni odnos cijena je vei od 1.
Ili moe kao i knjizi di je slian graf: pretpostavimo da zemlja A uvodi kvotu na svoj uvozni
proizvod Y. Uvozna kvota uzrokuje poboljanje uvjeta trgovine od Px/Py=1 na Px/Py>1 i
smanjenje obujma trgovine od X1Y1a X2Y2(to sam si oznaila tamo di je 60 i 20). Kvota ograniuje
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
41/118
40
uvoz na Y2. U toj toki krivulja rec.potr. zemlje A ima lom s obzirom na to da je koliina uvoza
proizvoda Y ograniena kvotom.
Dobrovoljno ogranienje izvoza
Oblik uvozne kvote (Sporazum o dobrovoljnom ogranienju, VER)
Uvodi je zemlja izvoznica na zahtjev zemlje uvoznice
Sprjeava se uvoenje trgovinskih ogranienja od strane uvoznika
Isti uinci kao i uvozna kvota- ako su dozvole dodijeljene stranim vladama
Postoji zbog politikih, a ne ekonomskih razloga
Izvozni poticaji (subvencije, premije)
Poticaj izvoznicima da izvoze vie
Subvencija podie cijenu i za proizvoaa i za potroaa tako da potroai ele manje troiti
(a), proizvoai proizvode vie (b) i izvoz raste
Suprotno carini, nema ogranienja u primjeni ovog instrumenta (osim veliine dravnog
prorauna!!)
Izvozna subvencija sniava potroaev probitak i poveava proizvoaev probitak.
Kada se uzmu u obzir trokovi subvencije, jasno je da drutvo u cjelini gubi ovom politikom:
izvozna subvencija ne poveava blagostanje
Nema gornje granice u primjeni ovog instrumenta (dravni proraun)
Kvalitativna ogranienja Norme tehniko-ekonomski uvjeti koje proizvod treba zadovoljavati da bi mogao ui u
proces potronje
Atesti miljenje specijalne neutralne institucije o kvalitativnim, kvantitativnim svojstvima
proizvoda
Podrijetlo proizvoda
Tehniki i zdravstveni standardi
Ostale mjere
Izvozni porezi (na izvoz sirovina i repromaterijala)
Porez na potronju uvozne robe
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
42/118
41
Diskriminacija cijena u meunarodnoj razmjeni Nelinearno odreivanje cijena: razliite cijene za razliita trita
Dumping
Oblik administrativne zatite (Zakon o trgovini, NN.49/03.)
Dumping
Vrste:
o povremeni dumping
o ustrajni dumping
o grabeljivi dumping
Antidampinki postupci Drave uvode carine
Dio profita monopola sada ide dravi
Zakljuci o necarinskim barijerama
U uvjetima savrene konkurencije, koliinska ogranienja su ekvivalentna cjenovnim
mehanizmima.
Mogu biti prvi izbor drave (konkretno ograniavanje uvoza), rezultati su izvjesniji nego kod
uvoenja carina, ali takoer mogu dovesti do gubitka kontrole nad prihodima.
Zemlje esto poduzimaju druge indirektne mjere za poticanje izvoza: razliiti uvjeti
kreditiranja, osiguranje od odreenih rizika koje plaa vlada, pomo u financiranju
promotivnih aktivnosti (istraivanje, razvoj, itd.)
Multilateralna i preferencijalna (regionalna) trgovaka liberalizacija Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
Preferencijalna trgovinska liberalizacija (PTA)
Argumenti za slobodnu trgovinu
o Efikasnost proizvodnje
o Postizanje ekonomije obujma
o Politiki argumenti
Ogranienja:
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
43/118
42
o argumenti uvoenja protekcionistikih mjera i
o trine nesavrenosti
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
44/118
43
7. Liberalizacija trgovine
Multilateralna
Regionalna
Bilateralna razina
Multilateralna liberalizacija-poeciNakon 2. svjetskog rata (1944. godine u Bretton Woodsu) osnovani su MMF i Svjetska banka. Ve je
tada postojala ideja da se zbog carinskih ratova koji su doveli do velikih gubitaka i bili su
karakteristini za krizu 1930-tih godina (politika beggar-thy-neighbour) osnuje organizacija koja bi
regulirala meunarodnu razmjenu. SAD je na Havanskoj konferenciji o trgovini i zaposlenosti koja je
odrana od 21.11.1947. godine do 24.03.1948. godine predlagala da se osnuje Meunarodna
trgovinska organizacija (ITO, International Trade Organisation) pa je u tom cilju usvojen konani
dokument tzv. Havanska povelja.
Bez obzira na to to je Havanska povelja bila sveobuhvatni dokument, ITO nije osnovana jer je dolodo krize ratifikacije Havanske povelje (SAD nije ratificirao taj sporazum), no Havanska povelja imala je
veliki utjecaj na GATT.
Usporedo s odravanjem konferencije u Havani, u enevi su voeni pregovori o snienju carina idonesen je dokument Opi sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade,
GATT) koji je bio zamiljen kao privremeno rjeenje, no kako Havanska povelja nije bila ratificirana,on ju je zamijenio i ostao aktualan do osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO). GATT je
stupio na snagu 1. sijenja 1948. godine. GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemljepotpisnice trebaju voditi svoju vanjskotrgovinsku politiku. On predstavlja i forum za usklaivanjenesuglasica o vanjskotrgovinskoj politici pojedinih zemalja lanica. GATT su 1947. godine potpisale 23zemlje, a broj lanica se kontinuirano poveavao. Zemlje potpisnice sporazumjele su se oko tritemeljna principa:
1. princip nediskriminacije ili princip najpovlatenije nacije- ako jedna zemlja odobri bilokakve povlastice na uvoz iz druge zemlje, duna je te povlastice primijeniti na uvoz izsvih ostalih zemalja potpisnica GATT-a;
2. princip zatite domae privrede carinama-ostala ogranienja (kvantitativna ikvalitativna) trebaju se ukinuti. Izuzetak su poljoprivredni proizvodi, a doputeno jeuvoenje koliinskih ogranienja i radi ouvanja stanja u bilanci plaanja;
3. princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima- zahtijeva da se
razliite carinske tarife zemalja lanica zateene prigodom njihova pristupanja uGATT usklauju i smanjuju daljnjim multilateralnim pregovorima. Ti se pregovorivode u rundama.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
45/118
44
Ukratko:
ITO- Havanska konferencija 1947.-1948.
Ciljevi Havanske povelje Unapreenje i proirenje meunarodne trgovine na osnovi
multilateralizma i nediskriminacije.
Regulira trgovinska pitanja po odreenim naelima
1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opi sporazum o
carinama i trgovini) u enevi
Stupio je na snagu 1. sijenja 1948.godine
GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice trebaju voditi svoju
vanjskotrgovinsku politiku.
U prvih pet rundi postignuto je prosjeno smanjenje carina od 73% na industrijske
proizvode. Visoko snienje carina postignuto je u posljednje tri runde (Kennedyeva runda,
Tokijska runda i Urugvajska runda)
Kennedyeva runda multilateralnih sporazuma (1964.-1967)
Cilj smanjivanje svih carina za 50%.
Rezultat: smanjivanje carina za 35% (ponderirani prosjek) na 60000 industrijskih proizvoda.
U pregovore su bila ukljuena i koliinska ogranienja i carine na uvoz poljoprivrednih
proizvoda. 1970- tih godina kriza MMS (naputa se sustav fiksnih teajeva), naftne krize.
Tokijska runda (1973.-1979.)
Rezultati: smanjenje carina industrijskih zemalja za prosjeno 33% u razdoblju od osam
godina.
Prosjena carinska stopa industrijskih zemalja smanjena je sa 6,2% na 4,2%. Rezultat je ikodeks ponaanja GATT-a u meunarodnoj razmjeni
o svrha da se ukine praksa ograniavanja vanjske trgovine necarinskim barijerama:
tehniki standard
o odreivanje carinske osnovice da se sprijee carinici da proizvoljno odreuju
nerealno visoku carinsku osnovicu na uvoz nekih proizvoda
o dravne nabavke: jednako tretiranje domaih i stranih proizvoaa
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
46/118
45
Urugvajska runda (1986.-1994.)-
Rezultati:
smanjenje carina na industrijske proizvode za prosjeno 34% (kod razvijenih zemalja to je
smanjenje iznosilo 40%);
kvantitativna ogranienja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ogranienja
moraju se zamijeniti carinama.
Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasnitvu (patenti, zatitni znakovi, autorska prava);
sporazum o trgovini uslugama (GATS) i
osnovana je WTO (poelaje s radom 1. sijenja 1995. godine)
Prosjena carinska stopa pala je s 6,3 na 3,9%
Svjetska trgovaka organizacija(World Trade Organisation) Meunarodna organizacija koja predstavlja pravni i institucionalni okvir multilateralnog
trgovinskog sustava u podruju carina i trgovine robom, usluga i intelektualnog vlasnitva
Definira niz pravila ponaanja za meunarodnu trgovinsku politiku
Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights,
Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)
Plurilateralni sporazumi su javne nabavke i trgovina civilnim avionima
DSM- Dispute Settlement Mechanism
153 zemlje lanice (2008)
CILJEVI WTO-a
1. postavljanje i odravanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava;
2. smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;
3. uklanjanje diskriminacije u meunarodnim trgovinskim odnosima;
4. integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;
5. poveanje ivotnog standarda;
6. dostizanje pune zaposlenosti;
7. gospodarski rast;
8. poveanje trgovine dobrima i uslugama;
9. zatita okolia itd.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
47/118
46
TEMELJNE ZADAE WTO-a jesu:1. upravljanje trgovinskim sporazumima;
2. forum za trgovinske pregovore;
3. rjeavanje trgovinskih sporova;
4. analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;
5. suradnja s drugim meunarodnim organizacijama;
6. tehnika suradnja i pomo zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.
Principi WTO-a
princip nediskriminacije (najpovlatenije nacije i nacionalnog tretmana)
princip reciprociteta
princip transparentnosti
princip liberalizacije trgovine
Organi (institucije) WTO-a
Ministarska konferencija- odluuje o pitanjima multilateralnih trgovinskih sporazuma (svake
2 godine)
Glavno vijee- tekua pitanja WTO-a
Tijelo za rjeavanje sporova
Vijea, odbori, radne skupine....
Rjeavanje sporova u WTO-u
Postupci ne traju dulje od 15 mjeseci
WTO- radne skupine- mnotvo eksperata
Zakljuak- zemlja je prekrila pravila (treba promijeniti svoju ekonomsku politiku)
Pravo odmazde zemlji koja je uloila albu
nagodbe
SAD- carine na uvoz elika(2002.)
Argument- industrija je suoena s poveanjem uvoza- treba odreeno vrijeme za prilagodbu
albu su uloile EU, Japan, J. Koreja i Kina
Lipanj 2003.- WTO-ova radna skupina donosi presudu da je amerika mjera neopravdana
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
48/118
47
SAD- sniavaju carine na uvozelika (carine su ispunile svrhu ili prijetnja EU da e uvesti
carine na uvoz iz SAD-a?)
Razlike GATT-a i WTO-a:
1. GATT je bio meunarodni multilateralni sporazum, a WTO je meunarodna organizacija
(institucija) koja ima svoje organe,
2. GATT je bio zamiljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju lanice
WTO-a trajni i potpuni dokumenti;
3. GATT je pokrivao iskljuivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno
vlasnitvo;
4. efikasnost sustava za rjeavanje sporova je znatno bolja ibra kod WTO-a nego kod GATT-a
(dispute settlement mechanism).
Poljoprivreda:
1. pristup tritu
2. domaa potpora
3. izvozne subvencije
Razlozi zato vlade podravaju i tite domau proizvodnju:
1. ele proizvesti dovoljno hrane kako bi se zadovoljile domae potrebe;
2. zatita domaih poljoprivrednika od efekata oscilacija svjetskih cijena;
3. zatita seoskog stanovnitva.
Razvoj WTO-a nakon Urugvajske runde:
ministarske konferencije odrane su 1996. godine u Singapuru, 1998. godine u enevi,
1999.godine u Seattlu
2001. godine zapoinje nova runda pregovora-Doha Development Agenda ministarski
sastanak u Dohi (142 zemlje lanice); osnovne teme pregovora bile su poljoprivreda i tekstil,
TRIPS (lijekovi).
Ciljevi:
o Daljnja liberalizacija globalne trgovine;
o Implementacija preuzetih obveza;
o Poljoprivreda-smanjivanje i uklanjanje izvoznih subvencija;
o Trgovina uslugama;
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
49/118
48
o Pristup tritima za nepoljoprivredne proizvode, itd.
o 2003.godine odran je peti ministarski sastanak u Cancunu- bez rezulatata,
razilaenja miljenja oko potpore poljoprivredi
2005.godine u Hong Kongu 149 lanica WTO-a usvojile su kompromisan sporazum o ukidanjuizvoznih subvencija za poljoprivredu do 2013.godine bogatim zemljama, koji e onima
siromanima, posebno afrikim proizvoaima pamuka, omoguiti vei pristup na trita
razvijenih zemalja;
2009.- Geneva-The WTO, the Multilateral Trading System and the Current Global Economic
Environment
o Razvojna dimenzija (ZUR, LDC)
o Bilateralni i regionalni trg.sporazumi trebaju biti komplementi multilateralnoj
liberalizaciji
o Izazovi:klimatske promjene, green protectionism
HRVATSKA I WTO
1993. godine Hrvatska je slubeno zatraila pokretanje postupka za pristupanje tadanjem
GATT-u;
30. studenoga 2000. godine postala punopravna lanica Svjetske trgovinske organizacije,
svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s niim carinskim stopama.
EKONOMSKI EFEKTI ULASKA U WTO
Efekt na potronju: efekt supstitucije i efekt dohotka
Efekt na proizvodnju: neefikasni proizvoai ispadaju iz trine utakmice
Regionalna-preferencijalna trgovinska liberalizacija (RTA, PTA)
Pojam, oblici, uinci
WTO i regionalne integracije
Doputene su tri vrste PTA:
o Podruje (zona) slobodne trgovine
o Carinska unija
o Zajedniko trite
1. zona slobodne trgovinezemlje ukidaju meusobne carine i druga ogranienja,
a prema treima nastupaju samostalno2. carinska unijaad 1 + uvoenje zajednike trgovinske politike prema treima
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
50/118
49
3. zajedniko trite ad 2 + slobodno kretanje kapitala i ljudi4. ekonomska unijapostoje elementi zajednike ekonomske politike npr.
zajednika monetarna politika5. potpuna ekonomska unijapodrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektima
ekonomske politike i u politikoj sferi (kompletna politika integracija, zemlje
postaju jedna zemlja)
MFN-zabrana voenja diskriminirajue trgovinske politike
Dozvola da zemlje formiraju sporazume gdje ukidaju meusobne trgovinske barijere, ali
pritom ne podiu trgovinske barijere na robu proizvedenu izvan integracije
Regionalizam-rastui trend u svijetu
Duboke i plitke integracije ili stari i novi regionalizam
Kljuna obiljejaregionalne liberalizacije Preferencijalna liberalizacija
o Ogranienja se uklanjaju samo u trgovini s izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se
ostale zemlje)
Ne mora biti striktno regionalna
esto ne obuhvaa sve sektore
Rairenost PTAs Koliko su PTA raireni?
Svibanj 2011.
o 489 prijavljenih RTA;
o 297 RTA na snazi
Situacija, posebno sa EU se opisuje kao spaghetti bowl
Svjetska trgovina raste bre od svjetskog GDP,ali udio trgovine pod PTAs raste jo bre
Veina sporazuma je na razini zone slobodne trgovine(FTA)
esto zabuna oko zone slobodne trgovine i slobodne trgovine (kao i slobodne carinske zone)
Fenomen otklona trgovine (trade deflection) vezan uz FTA
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
51/118
50
Otklon trgovine
Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inae (bez FTA) prikupile
Slabljenje zatitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom
Pravila o podrijetlu robe Potrebna da odrede podrijetlo dobara u sluajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko
zemalja
Osnovni princip za odreivanje je tzv. znaajna transformacija
o Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi
o Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji
Efekti RTA:
Statiki efekti:
o Skretanje trgovine trgovina koja se javlja izmeu lanica PTA i zamjenjuje uvoz koji
bi dolazio iz ostatka svijeta,
o Stvaranje trgovine trgovina koja se javlja izmeu lanica PTA koja nadomjetava
ono to bi u uvoznoj zemlji bilo proizvedeno bez PTA,
Dinamiki efekti (postizanje ekonomije obujma-masovna proizvodnja, vea efikasnost
proizvodnje, konkurencija, vea produktivnost, prijenos tehnologije itd.)
Ciljevi meunarodnih ekonomskih integracija:
4. Opi
5. Posebni
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
52/118
51
8. Meunarodne integracije napodrucju Europe
EU
CEFTA
Nastanak EEZ-a
nakon 2. svjetskog rata- 1946. godine Winston Churchill poziva na stvaranje Ujedinjenih
drava Europe
Marshalov plan poslijeratne obnove;
Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemaka i Francuska prihvaaju ga te:
1951. godine osnivaju ECSC (Europska zajednica za ugljen i elik),
a 1957. godine EEZ (Europska ekonomska zajednica) i EURATOM (Europska zajednica
za atomsku energiju).
Ciljevi EEZ-a:
ukidanje carina i kvantitativnih ogranienja u meusobnoj trgovini zemalja lanica,
uvoenje zajednike carinske politike prema treim zemljama,
omoguavanje slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi unutar zajednikog trita,
uvoenje zajednike poljoprivredne politike,
stvaranje Europskog socijalnog fonda za zapoljavanje i poboljavanje ivotnog standarda
ljudi,
stvaranje Europske investicijske banke itd.
Obiljeja EZ-a od 1967. godine ECSC, EEZ i EUROATOM nazivaju se EZ
carinska unija ostvarena je 1968. godine
Zajednike institucije EU-a:
Europska komisija,
Vijee ministara (Vijee EU-a),
Europsko vijee,
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
53/118
52
Europski parlament,
Europski sud,
Revizijski sud,
Europska sredinja banka.
Zajednike politike: poljoprivredna (CAP), monetarna, regionalna, socijalna, transportna itd.
Proirenja EZ-a tijekom postojanja EZ je doivjela nekoliko proirenja te od 1.sijenja 2007. godine ima
dvadeset i sedam zemalja lanica:
BELGIJA, LUKSEMBURG, NIZOZEMSKA, ITALIJA, NJEMAKA, FRANCUSKA, VELIKA BRITANIJA,
IRSKA, DANSKA, GRKA, PANJOLSKA, PORTUGAL, AUSTRIJA, FINSKA I VEDSKA, Poljska,
Maarska, eka, Slovaka, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija, Cipar i Malta, Rumunjska iBugarska.
2013. Hrvatska
Noviji razvoj EU-a:
1992. Ugovor iz Maastrichta (Ugovor o EU)
ostvarenje monetarne unije;
EU ima tri nosea stupa: EZ, zajednika vanjska politika i politika sigurnosti i suradnjau unutarnjim poslovima i pravosuu;
1993. godine Jedinstveno europsko trite;
1999.godine poetak realizacije monetarne unije;
2009. Lisabonski ugovor
Izazovi razvoja EU-a
Trite rada
Stabilnost eura (sluaj Grke)
Globalna ekonomska kriza (tednja na Islandu- Icesave banka)
Europa 2020.
Europsko vijee u oujku 2010. usuglasilo se oko ciljeva nove strategije razvoja
Izazovi: starenje stanovnitva, globalizacija i klimatske promjene
Ususret klimatskim promjenama:
smanjenje emisije staklenikih plinova za 20%
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
54/118
53
Poboljanje efikasnostiupotrebe energije za 20%
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije
(vjetar, sunce, voda, biogoriva) za 20%.
Naglasak na veu koordinaciju nacionalnih i europske gospodarske politike
Prihvaena su tri cilja:
Rast razine zaposlenosti
Poticanje ulaganja u R&D
Zatita okolia
Kako se postaje lanica EU-a? Svaka europska zemlja moe postati lanica EU-a
Kopenhagen 1993.godine- kriteriji za ulazak u EU:
politiki: demokracija i vladavina prava, ljudska prava i slobode, zatita manjina;
ekonomski: postojanje trinog gospodarstva i sposobnost suoavanja s
konkurentskim pritiscima iz EU-a i
ostali: prihvaanje ciljeva EU-a- politika i ekonomska unija i usvajanje acquis
administrativni
Postupak:
Potpisivanje sporazuma o pridruenom lanstvu (Europski sporazum, Sporazum o stabilizaciji
i pridruivanju)
Zemlja podnosi zahtjev za ulazak u EU
Upitnik
Miljenje+ otvaranje pregovora
Pregovori o usvajanju pravne steevine (acqui communitaire)
Zakljuenje pregovora i odluka o datumu ulaska u EU
Republika Hrvatska i EU
RHu grupi zemalja Zapadnog Balkana
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 2001.
Kandidat 2004.
Poetak pregovora 2005.
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
55/118
54
Dovretak pregovora 2011.
Potpisivanje Ugovora o pristupanju, ratifikacija, referendum
RH na razini oko 60% BDP p.c. EU-27
Mogunosti za mlade Preko dva milijuna mladih studiralo je ili struno se usavravalo u drugoj zemlji EU-a kroz
potporu EU programa:
o Comenius: school education
o Erasmus: higher education
o Leonardo da Vinci: vocational training
o Grundtvig: adult education
o Youth in Action: voluntary work and non-formal education
CEFTA- Srednjoeuropska zona slobodne trgovine
21.prosinca 1992. godine u Krakovu (Poljska) potpisan je Sporazum o slobodnoj trgovini
izmeu ehoslovake, Maarske i Poljske (stupio na snagu 1.sijenja 1993.)
Ciljevi CEFTA-e:
1. harmonizirati razvoj ekonomskih odnosa kroz ekspanziju trgovine,
2. ubrzati razvoj trgovinskih aktivnosti,
3. porast ivotnog standarda,
4. osiguranje vee zaposlenosti,
5. rast proizvodnosti i
6. osiguranje financijske stabilnosti.
uvjeti za ulazak novih lanica u CEFTA-u: lanstvo u WTO i pridrueno lanstvo EU-a,
bilateralni trgovinski sporazumi sa svim lanicama CEFTA-e
CEFTA se od 1996.-2006. proirila na: Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Makedoniju
Cilj svih zemalja lanica CEFTA-e je ulazak u EU, pa se stoga CEFTA tretira kao privremeni
sporazum i lanice ne ulau previe truda u njen razvoj
CEFTA 2006 1.svibnja 2004.godine u EU ulaze Slovenija, Maarska, eka, Slovaka, Poljska (uz ostale
zemlje koje nisu lanice CEFTA-e)
CEFTA je krnja : Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Makedonija
Sporazum o proirenoj CEFTA-i potpisan je u prosincu 2006.godine
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
56/118
55
Sporazum su potpisale: Albanija, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, BiH, Crna
Gora, Kosovo, Moldavija i Srbija.
Ciljevi:
liberalizacija trgovine- stvaranje zone slobodne trgovine do 2010.godine,
unapreenje i jaanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa u regiji.
Dokaz regionalne suradnje
RH je ula u CEFTA-u 2002.godine
Vanost EU-a i CEFTA-e za vanjsku trgovinu RH
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
57/118
56
9. BILANCA PLACANJA
Definicije
agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s
inozemstvom u tijeku odreenog vremenskog razdoblja (1 godine)
Usporedni prikaz primanja i plaanja po svim transakcijama koje nacionalno gospodarstvo
obavi s inozemstvom u jednoj godini odraava sudjelovanje zemlje u svjetskom
gospodarstvu
Nuna statistiko-dokumentacijska osnova za ekonomsku analizu uinaka meunarodne
ekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine makroagregate
Model otvorenog gospodarstva
Za otvorenu privredu vrijedi
Y=C+I+G+E-U
Y+U=C+I+G+E,
Y-(C+I+G)=E-U
Y>(C+I+G)=>E>U
BVT je pozitivna ako je proizvodnja vea od potronje
Ako zemlja ima deficit tekueg rauna mora se zaduivati u inozemstvu
Struktura bilance plaanjaTransakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci plaanja na:
1. tekuem raunu (robe, usluge, transferi i dohodak)
2. kapitalnom raunu
3. financijskom raunu (FDI i portfolio investicije)
4. raunu rezervi.
Bilanca plaanja sastoji se od dvije podbilance:
a) Bilanca tekuih transakcija= 1
b) Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija=2+3+4
Ukupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
58/118
57
Suma salda tekueg i kapitalnog i financijskog rauna jednaka je promjenama rezervi
Ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT=BKFT
Bilanca tekuih transakcijaBTT= tekua bilanca plaanja= bilanca plaanja na tekuem raunu
Prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezane za proizvodnju i dohodak u
odreenom razdoblju
Raun inozemstva:
[(E-U)+(TRI+TRG)]+L=0
Sastoji se od bilance vanjske trgovine robom i uslugama i bilance tekuih transfera
BTT predstavlja razliku izmeu domae proizvodnje i potronje
Y-(C+I+G)=TB
TB= E-U
Izvoz i uvoz dijele se na izvoz i uvoz roba (vidljivi) i izvoz i uvoz usluga (nevidljivi);
Moe se iskazati BVT robama, uslugama
E>U, suficit u BTT, viak ponude domaeg financiranja
E
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
59/118
58
posebna vrsta usluga- dohodak od investicija: plaanje ili naplata kamata, dividendi ili drugih
oblika realne ili financijske strane aktive
Neto-zaduenje u inozemstvuPozitivna BVT utjee na poveanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje
dunik
Saldo BTT oznaava se s L (neto-zaduenje u inozemstvu)
[(E-U)+(TRI+TRG)]+L= RI
L se financira neto uvozom kapitala ili promjenom (smanjenjem) deviznih rezervi
L jednak je razlici izmeu investicija (I=Id+Iu) i akumulacijei tednje (O+S+B) u zemlji
-L=(E-U)+(TRI+TRG)
(O+S+B)-I=[(E-U)+(TRI+TRG)]
Ako su investicije vee od tednje i akumulacije doi e do porasta neto zaduenja u
inozemstvu
Ako zemlja investira vie nego to ima sredstava doi e do deficita u BTT
deficitje ograniavajui faktor gospodarskog razvitka
opravdanost deficita kod zemalja u razvoju
Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija
prikazuje financijske tijekove izmeu zemlje i inozemstva
Odljev kapitala iz zemlje u inoz. moe biti u obliku:
1. Zajmova danih inozemstvu
2. Depozita u inozemnim bankama
3. Kupnje inozemnih vrijednosnih papira
Povrat odlivenog kapitala:
1. Otplata zajmova stranaca
2. Povlaenje depozita iz inozemnih banaka
3. Otkup inozemnih vrijednosnih papira od strane stranaca
Priljev kapitala u zemlju iz inozemstvaostvaruje se kroz:
1. Zajmovi iz inozemstva
2. Depoziti stranaca u domaim bankama
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
60/118
59
3. Prodaja vrijednosnih papira inozemstvu
Povrat prilivenog kapitala:
1. Otplata zajmova inozemstvu
2. Povlaenje inozemnih depozita iz domaih banaka
3. Otkup domaih vrijednosnih papira
Financijski tijekovi posljedica su davanja i uzimanja zajmova, promjena stanja novca,
transakcija vrijednosnim papirima i transakcija fiksnim fondovima (investicije u inozemstvu)
izvori sredstava su viak na tekuem raunu ili uzimanje zajmova odnosno povrat obveza
zemlje prema inozemstvu
Ta se sredstva mogu upotrijebiti za poveanje realne ili financijske aktive
Shema bilance kapitalnih i financijskih transakcija
Neravnotea u BTT kompenzira se neravnoteom u BKT suprotnog predznaka
usporedba salda dugoroni+kratkoroni kapital (-rezerve) i salda BTT daje nam
(ne)ravnoteu koja se izravnava promjenom deviznih rezervi (utjee na promjenu novane
mase u zemlji)
FDI i portfolio investicije
FDI:
o dugorone: greenfield i brownfield investicije,
o strani ulaga kupuje paket dionica kojima dolazi u posjed 10% ili vie od 10%
vlasnikog udjela
o Cilj je sudjelovati u upravljanju poduzeem
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
61/118
60
Portfolio- ulaganja u inozemne vrijednosne papire s ciljem ostvarivanja profita
Kod ZUR-a: mehanizam zamjene dugova
FDI mogu biti usmjerene:
o u ekstraktivne sektore radi koritenja domaih resursa i snabdijevanja domaeg
trita,
o Prema izvoznim sektorima
o K smanjenju zaduenosti
Strategija liberalizacije FDI
FDI i gospodarski razvoj zemlje primateljice (apsorpcijski kapacitet)
Rauni financijskih transakcijaviak zajmova domaim sektorima privrede nad njihovim depozitima pokriva se porastom
zajmova iz inozemstva ili smanjenjem inozemnih depozita u domaim bankama
(F41+F42+F43)-(F14+F24+F34)=F54
F4j=zajam banke sektoru (poduzea, kuanstva, vlada)
Fi4=depozit sektora
F54= tijek financijskih sredstava iz inozemstva u domae banke
Veza s novanim kretanjimaNovana ponuda= novana baza*multiplikator
Monetarna baza= RI+ZC
Ako se promjene rezerve, promijenit e se monetarna baza, putem multiplikatora utjecat e
na novanu masu
Mjere monetarne politike da se BP uravnotei
to utjee na tekui i financijski raunTransakcije u BP dijele se na autonomne i kompenzirajue
autonomne transakcije
- Poduzima pojedinac
- tekui raun: potranja za izvozom i uvozom, cijene, dohodak i ukusi
- Financijski raun: oekivanja o promjenama u teajevima, razlike u nominalnim kamatnim
stopama meu zemljama, razlike u profitabilnosti ulaganja
kompenzirajue- provodi vlada
5/26/2018 Meunarodna ekonomija
62/118
61
Raun rezerviRaun rezervi pokazuje sve meunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih
institucija (sredinje banke)
Svrha da omogui zemlji financiranje neravnotee u BP
Pokriva vremenski jaz izmeu deviznih prihoda i rashoda
Smanjuju rizik da zemlja postane nelikvidna
Veliina ovisi o vrijednosti meunarodnih transakcija, neravnotei u BP, sustavu teajeva koji
je ta zemlja prihvatila
Indikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25
Shema rauna rezerviUporaba sredstava Izvori sredstava
Promjene aktive:
Monetarnog zlata
SDR
Rezervne pozicije u MMF-u
Inozemnih deviza
Inozemnih dravnih obveznica
Sredstva u stranim bankama
Promjene pasive:
Likvidnih obveza prema inozemnim vladama
Obveznice emitirane od domae vlade
Sredstva u domaim bankama
Upravljanje meunarodnim rezervama1. Prihvaanje odgovarajue filozofije investiranja rezervi
2. Izbor kombinacije (mix) valuta u koje e se rezerve investirati
3. Odabir optimalnog portfolia - cilj je maksimiziranje zarade od investicija uz minimalni rizik
Mjere neravnotee u BPcjelokupna BP mora biti u ravnotei, ali podbilance ne moraju
Iza pojedinih stavki povue se crta i usporeuju se zbrojevi prihoda i rashoda
Saldo stavki iznad crte financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka)- princip
kompenzatornog financiranja
Presjecanja u BP:
1. Crta se podvue ispod izvoza i uvoza roba= bilanca robne razmjene(bilanca vidljivog izvoza