23
Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6 10000 Zagreb Politička ekonomija financijskih kriza; Teret duga

Međunarodna politička ekonomija 3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Brkić - ekonomija - postdiplomski - prezentacija

Citation preview

Page 1: Međunarodna politička ekonomija 3

Fakultet političkih znanosti

Lepušićeva 6

10000 Zagreb

Politička ekonomija financijskih kriza; Teret duga

Page 2: Međunarodna politička ekonomija 3

Politička ekonomija globalnih financijskih kriza

• Nakon Drugog svjetskog rata produbljivanje i promicanje međupovezanosti svjetskih ekonomija spadalo je u strateški prioritet SAD-a i njegovih saveznika

• Tijekom 1970-ih međupovezanost se nije samo očitovala u realnoj ekonomiji, već i u rastućem financijskom sektoru

• Ekspanzija i kontrakcija nacionalnih ekonomija vezana uz poremećaje u financijskom sektoru uvijek je bila sastavni dio procesa kapitalističke proizvodnje, ali njihova učestalost nakon 1970-ih je bez presedana

Trilema otvorene ekonomije

Page 3: Međunarodna politička ekonomija 3

• Države koje sudjeluju u globalnom financijskom sistemu uvijek su suočene s trilemom otvorene ekonomije koja uključuje odabir dva od tri cilja ekonomske politike: fiksni devizni tečaj, nezavisna monetarna politika, mobilnost kapitala

• Kombinacija fiksnih deviznih tečaja i mobilnost kapitala bila je karakteristična za doba zlatnog standarda

• Kombinacija fiksnih deviznih tečajeva i nezavisne monetarne politike bila je sastavno obilježje brettonwoodskog sustava

• Od 1970-ih dolazi do kretanja prema donjem dijelu trokuta koji prikazuje trilemu otvorene ekonomije, te dolazi do liberalizacije kapitalnih tokova u tandemu s nezavisnom monetarnom politikom

• Neke su nacionalne ekonomije odlučile i dalje zadržati fiksne devizne tečajeve na bilateralnoj ili regionalnoj razini postavljanjem restrikcija na mobilnost kapitala ili odricanjem od suverene monetarne politike

• Npr. vlada koja koristi ekspanzivnu monetarnu politiku u uvjetima mobilnosti kapitala uzrokuje odljev kapitala (deprecijacijski pritisak na nacionalnu valutu uz padajuće kamatne stope) - fiksni devizni tečaj može se održati samo dizanjem kamatnih stopa napuštajući tako ekspanzivnu monetarnu politiku

• Zadržavanjem takve monetarne politike vlada će morati uvesti restrikcije na kretanje kapitala ili pristati prijeći na plutajući devizni tečaj

•U žargonu financijskog sektora tržišta su bila izložena problemima nelikvidnosti, dakle nemogućnosti prodaje određenih imovinskih kategorija bez masovnih gubitaka

Page 4: Međunarodna politička ekonomija 3

• Nakon što se stišao potres koji je izazvala Azijska financijska kriza George Soros ukazao je na inherentnu nestabilnost financijskih tržišta kada su ona prepuštena vlastitim mehanizmima, te da neobuzdane tržišne sile ne reprezentiraju društvene vrijednosti na odgovarajući način

• Globalni financijski sustav nije konzistentan sa standardnom ekonomskom logikom koja postulira da novac ide od bogatih prema siromašnima (zbog nižih stopa povrata na uloženi kapital u razvijenim zemljama), a rizik u obrnutom smjer

• Financijske krize su veliki poremećaji u međunarodnim plaćanjima neke zemlje, regije ili čitavog međunarodnog financijskog sustava

Tipologija financijskih kriza

Valutna kriza nastaje pri špekulativnom napadu na valutu neke zemlje na deviznim tržištima, a koji rezultira devalvacijom (ili oštrom deprecijacijom) nominalnog tečaja valute

• Vlasti su prisiljene braniti nacionalnu valutu koristeći se deviznim intervencijama koje uporište pronalaze u raspoloživim međunarodnim rezervama ili centralna banka povećava eskontnu kamatnu stopu s ciljem privlačenja kapitalnih tokova - stabilizacija bilance plaćanja

• Valutna kriza može nastati kao posljedica strukturnih uzroka, dakle unutarnje i vanjske neravnoteže, kao što su stalni deficiti na tekućem računu bilance plaćanja ili fiksni devizni tečajevi koji se ne prilagođavaju promjenama temeljnih makroekonomskih pokazatelja pa stvaraju jaz između nominalnog i realnog tečaja (razlika u stopama inflacije)

• Taj jaz može uvjetovati snažnije akcije arbitražera u situaciji relativne slobode kretanja kapitala

Page 5: Međunarodna politička ekonomija 3

• Špekulanti igraju na kartu devalvacije, te ostvaruju velike zarade dok ugroženim zemljama prijeti valutni slom

• Rizik od valutnog sloma je velik ukoliko devalvacija u tekućoj godini iznosi barem 25%, a slijedi nakon deprecijacije nacionalne valute od 10% u prethodnoj godini

• Prije nastupa valutne krize realna vrijednost domaće valute u prosjeku je veća nego u razdoblju nakon krize (realna precijenjenost)

• Realna precijenjenost valute prije krize obično je uzrokovala smanjivanje prihoda od izvoza do nastupa krize, da bi se potom s deprecijacijom realnog tečaja popravio i izvozna pozicija zemlje

• U mnogim krizama dolazi do nagle promjene u tokovima kapitala — od priljeva prema odljevu

• Mnogi imaoci inače likvidnih potraživanja u domaćoj valuti u trenutku krize ili neposredno prije nje pokušavaju ih promijeniti u devize pojačavajući pritisak na devalvaciju (deprecijaciju) valute

• Realna ekonomska aktivnost opada nakon pojave krize

Bankarska kriza je situacija u kojoj problemi u bankarskom sustavu uzrokuju propadanje domaćih banaka i obično sile državu da za sanaciju takvog stanja utroši puno novca poreznih obveznika

• Uzroci bankarske krize najčešće su veliki plasmani rizične aktive koja se promjenom okolnosti ne može naplatiti u potpunosti pa banka postaje nesolventna, a uzrok vrlo često treba tražiti i u glasinama da je neka banka nesolventna (samoispunjavajuće proročanstvo)

• Bankarske krize mogu poprimiti velike razmjere pa to onda prerasta u sustavnu financijsku krizu

Page 6: Međunarodna politička ekonomija 3

• Sustavna financijska kriza obično uključuje i valutnu krizu

• Posljednja vrsta financijske krize je dužnička kriza ili situacija u kojoj zemlja ili grupa zemalja ne može otplatiti svoje vanjske dugove

Page 7: Međunarodna politička ekonomija 3
Page 8: Međunarodna politička ekonomija 3

Anatomija financijskih kriza

• Previranja u financijskom sektoru često imaju temeljit utjecaj na mehanizme koji stvaraju i ukidaju radna mjesta, a utječu i na način na koji se stvaraju dobra i usluge

• Sve veća međupovezanost i otvorenost nacionalnih ekonomija čini rizik prelijevanja krize iz jedne zemlje u drugu većim – vlade suočene s novim izazovom koji može nagristi njihov legitimitet u slučaju lošeg kriznog menadžementa

• Financijske krize često imaju iznimno razorni utjecaj po očekivanu životnu dob, stopu pismenosti, jednakost spolova, ekološku ravnotežu, obrazovanje

• Posljedice financijskih kriza bacaju sjenu na uvriježenu doktrinu da puna liberalizacija kapitalnih tokova omogućava maksimalizaciju koristi koje nudi globalna slobodna trgovina

• Britanski intelektualac Norman Angell isticao je početkom 20.stoljeća da moral nije utemeljen na požrtvovnosti već na prosvijećenom samointeresu – ipak prosvijećeni samointeres nije spriječio strahote Prvog svjetskog rata

• Nakon 1945. stvoren je konsenzus oko nepoželjnosti financijske aktivnosti koja nije povezana s trgovinom

• John Ruggie isticao je važnost “ugrađenog liberalizma” – međunarodne tržišne sile bile su ograničene prioritetom nacionalnih ekonomija da se održi puna zaposlenost i izgradi država blagostanja

• Do tada financijske krize nisu bile percipirana kao fenomen za čije su rješavanje odgovorne vlade, te je prevladavala vjera u samoregulirajuće tržište

Page 9: Međunarodna politička ekonomija 3

• Cilj je bio postići ekonomski rast uz stabilnost cijena, punu zaposlenost zahvaljujući slobodnijim transakcijama uz konstantnu mogućnost intervencije

• Preferencije političkih elita počele su se mijenjati početkom 1960-ih budući da su se mijenjale i preferencije biračke baze – TNC i banke traže mogućnosti za novi profit, vlade žele internacionalizirati plasman obveznica

• Privatni financijski tokovi počeli su sve više dobivati na važnosti u odnosu na javne financijske tokove

• Vlade su paralelno gradile regulatorni okvir s ciljem smanjenja učestalosti pojave financijskih kriza – Kako izgraditi regulatorni okvir koji bi bio djelotvoran i izvan okvira nacionalne države?

Page 10: Međunarodna politička ekonomija 3

• Financijske krize počinju iznenadnom promjenom u cijenama ključnih financijskih instrumenata, kao rezultat promjene u očekivanjima tržišnih sudionika

• Govoreći o financijskim mjehurima najlakše ih je definirati kao kupnju nekog oblika imovine, i to ne zbog stope prinosa na tu investiciju, već u očekivanju da će se dotična imovina moći preprodati nekome drugome po višoj cijeni

• Sintagma «veća budala» neizostavan je element u njihovom nastanku (Kindelberger)

• Egzogeni šok izaziva paniku i dolazi do zastoja u povećanju imovinskih cijena – promjena vladine politike ili neobjašnjiva propast tvrtke za koju se prethodno mislilo da je uspješna

• Uskoro neki od investitora koji su financirali većinu kupnji uzajmljenim novcem postaju prodavatelji iz nužde jer su “ispod vode”

• Tržišni sudionici teže prilagodbi svojih financijskih pozicija, te im je važna likvidnost imovine

• Gube oni koji skupo kupuju, a jeftino prodaju

• Insajderi uvijek destabiliziraju tržište lansirajući cijene postojećih oblika imovine na neslućene razine ili izmišljajući nove financijske proizvode

• Autsajderi amateri, koji kupuju skupo i prodaju jeftino, žrtve su euforije

• Nakon što izgube, vraćaju se svojim normalnim životima da bi uštedjeli za još jednu razuzdanost u nekoliko predstojećih godina

• One koji su postali skeptičniji i oprezniji spremno zamjenjuju pripadnici nove generacije investitora autsajdera koji pucaju od samopouzdanja i ne slušaju savjete starijih i iskusnijih

Page 11: Međunarodna politička ekonomija 3

• Opći model financijskih kriza koji uključuje fazu buma i sloma, te se fokusira na epizodičnu narav manija i kriza, treba razlikovati od onih kojima su u fokusu varijacije i periodičnost ekonomskih ekspanzija i kontrakcija

1. Kitchinov ciklus – 39 mjeseci povezan sa promjenom u zalihama

2. Juglarov ciklus – uključuje investiranje u pogone i opremu s periodičnošću od sedam ili osam godina

3. Kuznetsov ciklus – naglasak je na porastu i padu gradnje stambenih kuća

4. Kondratievljev ciklus – tehnološka promjena mijenja proizvodnu i društvenu strukturu

• Opći model Hymana Minskog ukazuje na procikličke promjene u ponudi kredita, koja se povećava kada je gospodarstvo u usponu i smanjivala tijekom usporavanja

• Tijekom ekspanzije investitorima je rastao optimizam glede budućnosti, te su revidirali na više svoje procjene profitabilnosti i počeli uzimati zajmove (euforije)

• U isto vrijeme zajmodavatelji su ublažavali svoje procjene rizika pojedinih investicija i smanjivala se njihova nesklonost riziku

• Minsky je vjerovao da su prociklička povećanja ponude kredita u dobrim vremenima i smanjenje ponude kredita u ekonomski manje poletnim vremenima vodili krhkosti financijskih aranžmana

• Minsky je razlikovao tri vrste financija – financije hedžinga, špekulacijske financije i Ponzijeve financije na osnovi odnosa između poslovnog dohotka pojedinačnih zajmoprimatelja i njihovih plaćanja u servisiranju dugova

Page 12: Međunarodna politička ekonomija 3

1. Tvrtka je u skupini financija hedžinga ako je njezini očekivani poslovni dohodak više nego dovoljan da plati kamatu i predviđeno smanjenje zaduženosti

2. Tvrtka je u skupini špekulacijskih financija ako je njezini očekivani poslovni dohodak dovoljan da može platiti kamatu na svoju zaduženost , međutim tvrtka mora koristiti novac od novih zajmova da otplati djelomične ili cijele iznose što ih duguje na temelju dospjelih zajmova

3. Tvrtka je u skupini Ponzijevih financija ako njezin očekivani poslovni dohodak vjerojatno nije dovoljan da plati cijelu kamatu na svoju zaduženost u predviđenom roku dospijeća (tvrtka stoga mora ili povećati svoju zaduženost ili prodati dio imovine)

• Kada dođe do usporavanja gospodarstva, neke od tvrtki koje su bile angažirane u financijama hedžinga bivaju premještene u skupinu špekulacijskih financija, a neke od tvrtki koje su bile angažirane u špekulacijskim financijama utvrđuju da su sada u skupini Ponzijevih financija

• Važnu ulogu treba pripisati adekvatnoj procjeni rizika

• Suvremena povijest financijskih kriza obilježena je s dvije vrlo važne činjenice u trenutku kada financijska tržišta nadilaze svoje političke i pravne okvire – asimetrija informacija povećava rizik financijskih kriza koje pak naročito pogađaju zemlje u razvoju

• Produbljivanje financijske međuovisnosti zahtijeva kolektivna rješenja poput uklanjanja informacijske asimetrije i voljnosti pojedinih aktera u sustavu da iznesu na dnevni red rješavanje problema koji premašuje kapacitete pojedinih aktera

• U strukturi suvremenih financijskih tržišta dolazi do preklapanja informacijske asimetrije koju proučavaju ekonomisti i asimetrije u distribuciji moći koja zanima politologe

Page 13: Međunarodna politička ekonomija 3
Page 14: Međunarodna politička ekonomija 3
Page 15: Međunarodna politička ekonomija 3
Page 16: Međunarodna politička ekonomija 3

Upravljanje krizom

• U slučaju kada financijske obveze nekog poslovnog subjekta postanu neodržive uzimajući u obzir budući tok prihoda postavlja se pitanje da li se radi o problemu likvidnosti ili solventnosti

• Granica je teško odrediva, ali u slučaju nelikvidnosti investitori ili vjerovnici smatraju da kratkoročna financijska injekcija može popraviti financijsko stanje poduzeća

• Nesolventnost se odnosi najčešće na slučaj kada ukupna dugovanja poduzeća premašuju vrijednost njegove imovine

• U slučaju nesolventnosti postoje dvije mogućnosti: preuzimanje kompanije od strane vjerovnika s ciljem čišćenja bilance i ponovnog pokretanja poslovanja ili likvidacija praćena prodajom imovine i namirom vjerovnika

• Zemlje koje su zahvaćene poteškoćama financijske krize nalaze se donekle u analognoj poziciji

• Problemi s nacionalnom bilancom plaćanja su uzrokovani: pretjeranom javnom potrošnjom, uvozom koji nije pokriven izvozom, zaduživanjem privatnih subjekata u inozemstvu

• Iz perspektive nacionalnih vlada koje su predane razvoju i poticanju domaćeg tržišta potrebni financijski resursi mogu se namaknuti iz četiri izvora: domaća štednja, strane vlade, strani investitori i strani zajmodavci (zadnja ti izvora mogu se povezati s izbijanjem financijske krize)

• Problemi s bilancom plaćanja mogu potaknuti zemlju da poveća primarnu emisiju i da inflacijom riješi problem privremene nelikvidnosti

• Ukoliko su dugovi denominirani u stranoj valuti inflacijom se ne može oporezivati vjerovnik i to vodi problemu

Page 17: Međunarodna politička ekonomija 3

• Inflacija u tom slučaju vodi u opasnost od nesolventnosti

• Očekujući daljnji pad vrijednosti domaće valute strani i domaći vlasnici kapitala teže povlačenju kapitala na sigurnije mjesto

• Ukoliko se zemlja ogluši na svoje financijske obaveze suočava se s velikim rizikom da će u budućnosti biti odsječena od pristupa međunarodnom tržištu kapitala

• Za razliku nacionalnih zakona o bankrotu, ne postoji međunarodni zakon o bankrotu države, a nedostaje i zajmodavac u krajnjoj nuždi na međunarodnoj razini

• Državna suverenost implicira pravo na objavu rata i obustavu isplate njezinog duga

• S obzirom da je uvriježeno mišljenje da bolna financijska previranja vode nasilju, vodeći zajmodavatelji stalno nastoje razvijati funkcionalne ekvivalente “diplomaciji topovnjača” (reprogramiranje i restrukturiranje dugova te zajmodavatelj u krajnjoj nuždi)

• Londonski klub koji okuplja konzorcij međunarodnih banaka i Pariški klub koji okuplja zemlje zajmodavatelje

• Od 1980-ih većina kriza pojavila se na tržištima u nastajanju pa se MMF sve više pojavljivao kao srednji put između financijske anarhije i globalnog ravnateljstva

• MMF je uvijek uskakao financijskim olakšicama s ciljem stabilizacije bilance plaćanja ugroženih zemalja (uvjetovanje strukturnim reformama, washingtonski konsenzus)

• Vodeće zemlje u globalnom financijskom sistemu suočene s nemogućnošću vraćanja zajmova pojedinih zemalja mogu: ignorirati problem, izravno intervenirati i pružiti financijsku pomoć ili intervenirati indirektno i kolektivno (MMF što predstavlja jeftiniju opciju)

• Krize se mogu rješavati unilateralno, multilateralno i supranacionalno

Page 18: Međunarodna politička ekonomija 3

Problemi s dugom

• Uzrok problema naizgled je lako identificirati pa se ističe da zemlje u razvoju posuđuju previše ili im se posuđuje previše

• Rizike posudbe u najvećoj mjeri snose zemlje dužnici pa moraju snositi terete otplaćivanja duga u slučaju fluktuacije valutnog tečaja, naglog povećanja kamatnih stopa ili smanjenja prihoda od izvoza

• Čak i zemlje koje vode razboritu ekonomsku politiku i umjereno se zadužuju često upadaju u dužničke probleme

• Svjetske financijske institucije najčešće okrivljuju zemlje dužnike, a zanemaruju nerazborito ponašanja mnogih banaka koje svjesno ulaze u rizike povezane sa zajmovima

• Zemlje koje se suočavaju s izazovom dužničkih ralja najčešće imaju dva izbora: otkazivanje otplate inozemnog duga i suočavanje s potencijalnim ekonomskih kolapsom i prihvaćanje tutorstva MMF-a i gubitak ekonomske suverenosti

• Razvijene zemlje su prepoznale važnost zakona o bankrotu u reguliranju gospodarske djelatnosti pa je logično da se oni počnu primjenjivati i na globalnoj razini

• Drago doktrina, nazvana prema argentinskom ministru vanjskih poslova Dr.Luisu Mariji Dragu iz 1902. govori neprihvatljivosti vojne intervencije ili strane okupacije suverene države u slučaju dužničke krize

• Danas postoji konsenzus o toj doktrini, odnosno o tome što se ne smije činiti, ali ne postoji o onome što bi trebalo činiti u takvim slučajevima

Page 19: Međunarodna politička ekonomija 3

U slučaju dužničke krize postoje tri moguća rješenja:

1. Oprost duga

2. Restrukturiranje duga u nadi da će dužnik biti spreman u budućnosti otplatiti dug

3. Otkazivanje otplate duga u slučaju kad dužnik jednostavno ne ispunjava svoje obaveze

• Argentina se je 2002. odlučila na posljednji korak najavljujući kako će platiti samo dio dugovanog iznosa. Argentina je zauzela jako pregovaračku poziciju i u ožujku 2005. 76% argentinskih vjerovnika pristalo je na nagodbu da će Argentina vratiti 34 centa za jedan dugovani dolar

• Argentinski primjer međutim nije model rješavanja dužničke krize budući da se na njega ne mogu ugledati zemlje sa slabijom pregovaračkom pozicijom, a između ostalog se takvom akcijom odvraćaju potencijalni vjerovnici u nekoj daljnjoj budućnosti

• U nekoliko proteklih godina MMF-ovi programi poticali su moralni hazard kod vjerovnika

• U slučaju krize, MMF je posuđivao novac koji je „pomagao“ zemlji suočenoj sa dužničkom krizom (tzv. bail-out money), a zapravo je primarna svrha tog novca bila namirenje bankara iz razvijenih zemalja

• MMF je u mnogim slučajevima inzistirao da vlade preuzmu dug privatnog sektora, pa su porezni obveznici morali snositi lakomislenost i rastrošnost vjerovnika i dužnika, a MMF-ov novac nije bio ništa drugo doli novi zajam

• Tehnički aspekti vođenja bankarskog sektora također utječu na kratkoročne zajmove

Page 20: Međunarodna politička ekonomija 3

• Budući da svaka banka mora držati stopu obveznih bankovnih rezervi, banka preferira kratkoročne zajmove kako bi imala veći obrt kapitala i u skladu s tim veći godišnji profit

• Osim toga, u slučaju kratkoročnih zajmova banke nemaju obvezu držati toliku količinu obveznih kapitalnih rezervi kao pokriće s obzirom da je su slučaju kratkoročnih pozajmica, barem teoretski, lakše dobiti taj novac natrag

• Kada nekoliko banaka daje kratkoročne zajmove u isto vrijeme, u slučaju panike, sve banke žele povući novac isto vrijeme i na taj način se međusobno blokiraju

• Svaka banka u takvoj situaciji na znak bilo kakve promjene makroekonomskih kretanja smatra kako će prva uspjeti izvući na sigurno prije nego što druge banke detektiraju problem

• Govoreći o zemljama dužnicima valja razlikovati 4 skupine zemalja-dužnika:

1. Veoma siromašne zemlja koje su se u većini slučajeva zaduživale kod MMF-a i drugih multilateralnih financijskih institucija

2. Zemlje koje su imale dugu povijest opresivnih diktatura i koje su u nasljeđe dobile visoke iznose inozemnog duga

3. Zemlje u kojima su strani privatni vjerovnici posuđivali privatnom sektoru, a posljedice su se reflektirale ne samo na cijelu zemlju već i širu regiju, kao što pokazuje slučaj Tajlanda, Južne Koreje i Indonezije

4. Zemlje sa srednjom razinom dohotka poput Argentine kojoj su privatni vjerovnici zajedno s MMF-om i ostalim financijskim institucijama posuđivale velike svote novaca

Page 21: Međunarodna politička ekonomija 3

• Kao odgovor na probleme zemalja dužnika pojavio se je Pokret Jubileja (po uzoru na biblijski Jubilej čiji je sastavni dio bio otpust duga svakih pedeset godina) koji je mobilizirao javno mnijenje u svrhu otpisa duga tim zemljama

Kreditori bi trebali snositi rizik

• Svjetska banka već omogućava kupovanje osiguranja u slučaju nacionalizacije imovine

• Trebalo bi se pristupiti razvoju osiguranja od rizika promjene kamatnih stopa, promjene tečaja valute pa čak i otkazivanja otplate duga

• Plaćanje premije činilo bi posuđivanje skupljim pa bi kreditori više razmišljali o isplativosti posudbe

• Običaj kreditora iz razvijenih zemalja da kratkoročne zajmove zemljama u razvoju tretiraju kao sigurnije i profitabilnije od dugoročnih zapravo je izvoz financijske nestabilnosti u zemlje u razvoju

• Za potencijalne buduće slučajeve dužničkih kriza potrebno je definirati međunarodnopravni okvir za restrukturiranje duga koji bi vodio brigu o interesima vjerovnika i dužnika

Page 22: Međunarodna politička ekonomija 3
Page 23: Međunarodna politička ekonomija 3