MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

8/9/2019 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

1/16

POJAM PRAVA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Pravo me đunarodnih organizacija: Je pravni podsustav MPUređuje pravne odnose između međunarodnopravnih subjekata u MZBavi se prvenstveno međunarodnim organizacijama kao subjektima MPBavi se međunarodnopravnim subjekrivitetom međunarodnih organizacijaUređuje pravne odnose međunarodnih organizacijaOno je vretikalno strukturiran pravni sustav

Pravo svake MO ravna se prema vlastitom konstitutivnom aktu – Ustavu

Zajedni ! ka polazišta u prou ! avanju prava MO:"onstitutivni ustavni akt i drugi pravni akti MO te pravotvorna praksa MO kojiustanovljuju pravo pojedine MOPodudarnost ustavnih akata razli!itih MO mo#e utjecati na razvoj prava MOop$enitoObi!ajno MP nalazi primjenu u pogledu svih MOOp$a na!ela prava priznata od civiliziranih naroda kao jedan od %ormalnih izvoraMP nalaze također primjenu u uređenju međunarodnopravnih odnosa MO op$enitoPravila tuma!enja međunarodnih ugovora primjenjiva su i na tumačenjekonstitutivno akta MO koji je također međunarodni ugovor

&nalogija s drugim dijelovima MP također mo#e na$i svoju primjenjivost i upravnim odnosima MO

IZVORI PRAVA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

'mamo('zvore prava u materijalnom smislu'zvore prava u %ormalnom smislu

) 'zvori prava u materijalnom smislu bit $e sadr#ani u odnosima u dru*tvu+ njima $ese baviti sociologija MP analiziraju$i op$e razvojne procese koji utje!u naoblikovanje dru*tva+ MZ i njezina prava

Formalni izvori prava MO su:Ustavi MO i njihovo tuma!enje

&kti MO vezani uz djelokrug pojedine organizacije !ija obvezanost proizlazi izustava te organizacije,zv 'nstitucionalni akti organa MO -statut+ pravilnik .Pravotvorna praksa MOPravila obi!ajnog MPOp$a na!ela prava priznata od civiliziranih naroda+ !l /0Ugovorno MP1udske rje*idbe i međunarodnopravna doktrina kao pomo$no sredstvo uiznala#enju i tuma!enju %ormalnih izvora

MO-međunarodna organizacija MP-međunarodno pravo M!-međunarodni ugovor MZ-

međ"zajednica M#-međ"sud


2/16

) U prirodi svakog međunarodnog pravila je da se njegov adresat mo#e prekr*iti

1vako tuma!enje ustava MO mora biti u svjetlu op$ih pravila o tuma!enju MU+kodi2ciranih u !lancima /3 i/4 Be!ke koncencije o pravu međunarodnih ugovora 35657lanak 8 konvencije određuje primjenjivost Be!ke konvencije i na MU koji sukonstitutivni akti MO

Pri takvom tuma ! enju tre$a voditi ra ! una o:a. Prirodnom i uobi!ajenom zna!enju rije!i i kontekstab. Predmetu i svrsi takva ugovorac. 9aknadnoj praksi u primjeni ustava organizacijed. Pripremnim radovima u izradi ustavae. Ostalim okolnostima%. Uzimaju$i u obzir na!elo ut res magis valeat quam pereat + djeluju$i time in

favorem odredbi ustava organizacije

POJAM MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

) 9ema de2nicije međunarodne organizacije) MO za razliku od dr#ava su neteritorijalni subjekti MP

Razlikujemo nekoliko teorija::unkcionalisti!ka teorija;ealisti!ka teorija


3/16

1talni organi MO kao njezini konstitutivni element zapravo su izrazinstitucionalizacije međunarodne suradnje kojom je takva organizacija i nastala7lanstvo organizacije kojeg !ine dr#ave okupljene oko cilja organizacije također jenjezin konstitutivni elementMO ima vlastitu pravnu osobnost odvojenu od one dr#ava !lanica


4/16

9ajranije poku*aje institucionaliziranja suradnje između dr#ava mo#emo na$i jo* u4> st p n e na podru!ju dana*nje "ine

?rhunac međunarodna suradnja dose#e 603 g p n e osnivanjem "oncerta vladara sciljem obrane kineskih dr#avica od pretnje invazijom od strane barbarskekraljevine 7U

U staroj 'ndiji ili Mezopotamiji uglavnom ostajali tek na razini ad hoc obrambenihkoalicija

9a podru!ju gr!ke postojale su dr#ave – polisi od kojih je najva#nija bila del2nsko)termopilska am2ktionija koja je okupljala 34 plemena od kojih je svako imalo po 4glasa 9jezin vrhovni organ bila je Op$a skup*tina koja se sazivala 4 puta godi*nje+u prolje$e i jesen Poznavale su se kolektivne i disciplinske sankcije u ono vrijemekoje su katkad kori*tene i kao sredstvo osiguranja presuda u sporovima između tihdr#avica

Međunarodno pravo koje se razvilo na &peninskom poluotoku također jepoznavalo neke dr#avne saveze 9astankom ;imskog @arstva stvara se podlogaciviliziranog jedinstva europskog kontinenta koja $e raspadom rimskog carstvapostati osnovom novog srednjovjekovnog međunarodnog prava

1rednji vijek u =uropi obilje#en je dominacijom kr*$anstva i katoli!ke crkvePrihva$a se ideja jednakosti svih ljudi i dr#ava 9astaje Međunarodna zajednicakoja je imala najve$i stupanj centraliziranosti koji je spojiv sa pojmom MZ Javljase Aiga naroda

Pojavom re%ormacije na vjerskom i ideje dr#avne suverenosti na politi!kom planunestaje organske povezanosti koja je bila svojstvena suvremenoj europskojzajednici dr#ava

est%alskim mirom 36C0 Ukinuta je srednjovjekovna koncepcija kr*$anskogpoliti!kog univerzalizma

9ovi vijek obilje#en je izolirano*$u svake pojedine dr#ave koja ponekad s drugima

stupa u razli!ite saveze+ ali bez neke dublje osnove 9akon poraza 9apoleona nastaje u =uropi prva zna!ajnija međunarodna

organizacija 1veta alijansa 9jezino djelovanje bilo je prvenstveno usmjereno nao!uvanje teritorijalnog i politi!kog uređenja =urope uspostavljenog Be!kimkongresom 3038 &lijansa je bila oligarhija najmo$nijih europskih dr#ava

Ozbiljnije poku*aje u smjeru stvaranja međunarodnih organizacija nalazimo tek udrugoj polovici 35 st i po!etkom 4> st koje neki nazivaju razdobljem uspostaveMO

Bitan pomak u razvoju MO donosi Aiga naroda 3535 "ao prva modernauniverzalna politi!ka MO Osnovana je s ciljem da sprije!i da se ponovi katastro%aPrvog svjetskog rata ,emeljila se na ideji kolektivne sigurnosti Predviđanajzna!ajnije sankcije protiv agresora Poku*ala je ostvariti pozitivnu suradnjuizmeđu dr#ava koju su kasnije preuzeli U9 Prestaje djelovati 35C6 9akon'' svjetskog rata

9akon dugo poku*aja usvojena je Povelja U9)a koja je bila DustavE noveorganizacije i stupila je na snagu 35C8 4C listopada




5/16

PRAVNI ,U6JE71IVI1E1 MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Postav*i nositeljem prava i obveza po pravilima MP+ MO stje!u međunarodnupravnu sposobnostMO su potvrdile i postojanje neposredne djelatne sposobnosti umeđunarodnopravnom sustavu ostvarenjem sposobnosti sklapanja međunarodnihugovora i ostvarenjem prava poslanstva

1tjecanje pravne sposobnosti MO u unutarnjim pravnim sustavima dr#ava mo#e biti(1" Mogu$e je da pravana osobnost MO u pravnim sustavima dr#ava !lanica bude

predviđena ustavom MO+ pa njezino priznanje od tih dr#ava postaje tada njihovommeđunarodnougovornom obvezom

%"Ponekad se stjecanje pravne osobnosti MO u dr#avi uređuje samim ugovorom osjedi*tu+ npr sporazum Aige naroda i Fvicarske o sjedi*tu Aige

5" Priznanje pravne osobnosti MO biva prepu*teno zakonodavstvu pojedine dr#ave

Fto ako neka dr#ava ne #eli priznati MOG) Priznanje neke MO je slobodan i dobrovoljan !in druge dr#ave) ,akvo priznanje uzima se deklaratorno i retroaktivno s djelovanjem od dana kad je

organizacija nastala+ tj stupanjem na snagu njezina ustava

)


6/16

Prvo sudjelovanja u !lanstvu MO1posobnost sudjelovanja u stvaranju pravila MPPravo mp subjekta da na temelju vlastite strana!ke sposobnosti obrati nekom mppravosudnom tijlu,zv pravo na ratPravo da ostvarenje svog subjektiviteta postigne i uporabom sile+ tj ratom protivdruge dr#ave

) Međ org mogu postati !lanicama drugih MO 'sto tako mogu na svoj na!insudjelovati u stvaranju mp normi ,u je va#na uloga "omisije U9)a za MP koja sebavi kodi2kacijom i progresivnim razvojem mp ,u je zna!ajna i uloga tzv Festogodbora kao jednog od glavnih odbora OF Un)a

9:AN,1VO MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Pitanja č$anstva u MO u&e#ena su -&venstveno o%&e%;ama konstitutivno akta <=ustava>svake o& ani'a(ije ???

Pitanje č$anstva-


7/16

1eo&ija MP ne o%&e#uje minima$ni ;&oj č$anova MO MO ;i mo $a -ostojati i sn-&" ;a&em %vije %&3ave č$ani(e -o% uvjetom %a nje'ina -&avna oso;nost ;u%ekva$itativno &a'$ičita o% -uke uku-nosti -&avni oso;nosti ti č$ani(a ???

⇒ Ponekad je mogu$e razlikovati punopravne !lanove MO od !lanova na koje seodnosi samo dio odredbi ustava organizacije Među punopravnim !lanovimamogu$e je na$i Diskonske !laniceE+ odn osniva!e s jedne strane i u skladu sustavnom procedurom naknadno primljene dr#ave !lanice s druge strane

1vaka Mo mo#e svojim ustavom predvidjeti uvjete za prijam u svoje !lanstvo+ koji mogubiti(

,ehni!ki+ pr u organizacijama specijaliziranog tehni!kog djelokrugaPoliti!ki+ pr u politi!kimmeđunarodnim organizacijama op$eg djelokruga+ pr U9)a+

?==konomski+ pr u ekonomskim organizacijama

?ojni+ pr u vojnim organizacijama poput 9&,O)a

Prema Povelji U9+ ulazak u !lanstvo U9 uvjetuju(


8/16

9eautomatskalanu !jedinjenih naroda protiv kojeg je ,ije'e sigurnosti poduzelo preventivnu ili prinudnu akciju

Op'a skupština mo(e na preporuku ,ije'a sigurnosti privremeno o$ustaviti ispunjavanje prava ipovlastica koje ima svaka dr(ava na osnovu &lanstva u Organizaciji" ,ije'e sigurnosti mo(e ponovouspostaviti ispunjavanje ovih prava i povlastica" #vaki &lan ,ije'a sigurnosti ima jedan glas"Odluke ,ije'a sigurnosti o pitanjima postupka donose se potvrdnim glasovima devetorice &lanova" Odluke ,ije'a sigurnosti o svim ostalim pitanjima donese se potvrdnim glasovima devetorice&lanova uklju&uju'i glasove svih stalnih &lanova" #vaki &lan !jedinjenih naroda mo(e upozoriti ,ije'esigurnosti ili Op'u skupštinu na svaki spor ili situaciju" r(ava koja nije &lanica !jedinjenih narodamo(e upozoriti ,ije'e sigurnosti ili Op'u skupštinu na svaki spor u kojemu je ona stranka ako za tajspor prethodno prihvati o$veze o mirnom rješavanju propisane u Povelji"

6" Mala suspenzija je disciplinska sankcija koja pogađa samo jedno !lansko pravodr#ave !lanice) ona joj suspendira pravo glasa u Op$oj skup*tini ako iznos njezinihzaostataka u pla$anju !lanskih prinosa organizaciji dose#e ili prelazi iznos prinosakoji ona duguje za pune dvije godine) to je automatska sankcija

C" 1ankcija isklju!enja ajte#a disciplinska sankcija u pravu međunarodnihorganizacijaOpća skupština može na preporuku Vijeća sigurnosti isključiti iz organizacije člana Ujedinjenihnaroda koji uporno krši načela sadržana u Povelji.

Prestanak !lanstva u MO mo#e nastupiti iz niza razloga(Prestankom međunarodne organizacije'sklju!enjem kao disciplinskom sankcijomPrestankom dr#ave !lanice9eprihva$anjem izmjenjenog ustava međunarodne organizacije'stupanjem iz !lanstva u međunarodnoj organizaciji

ORGANI MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

- 1talni su organi jedan od konstitutivnih elemenata međunarodnih organizacija

1vi organi međunarodne organizacije mogu se podijeliti na(a. Klavne ' pomo$ne – pri !emu ih razlikuje to *to su glavni predviđeni ustavom

organizacije+ a pomo$ne organe osnivaju glavni organi pri vr*enju svojih %unkcija

b. Prema sastavu mogu$e je razlikovati(organe u kojima sudjeluju pojedinci u osobnom svojstvuorgane sastavljene od predstavnika dr#aveorgane sastavljene od svih dr#ava !lanica organizacije -plenarne.organe sastavljene od samo nekih dr#ava !lanica

c. tzv :unkcionalna podjela koja organe MO razlikuje na(organe s normativnom %unkcijomizvr*ne organesudske organeadministrativno – tehni!ke organe

d. organe koji imaju ovlast dono*enje obvezuju$ih odluka za !lanove organizacija 'organe koji su ovla*teni donositi obi!ne preporuke

e. organe koji se sastaju povremeno ili periodi!ki ' organe koji djeluju stalno MO-međunarodna organizacija MP-međunarodno pravo M!-međunarodni ugovor MZ-



9/16

Plenarni organi MO su oni u !ijem sastavu sudjeluju sa svojim predstavnicima svedr#ave !lanice MO Oni djeluju kroz diplomatske kon%erencije dr#ava !lanica ,u

jedna dr#ava ima jedan glas 'zvr*ni organi ) kontinuitet rada MO između zasjedanja plenarnog organa u pravilu

odr#avaju organi Mo u kojima sudjeluje ograni!en broj !lanova Pomo$ni organi MO u pravilu nisu predviđeni ustavom organizacije nego ih

naknadno osnivaju organi organizacije za pomo$ u obavljanju svojih %unkcija &dministrativno tehni!ki organi u pravilu spadaju među glavne organe MO sa

zada$om da osiguravaju kontinuitet djelovanja organizacije između+ pr zasjedanjaplenarnog organa

1udski organi MO zaslu#uju biti promatrani kao samostalne međunarodneinstitucije Ovdje imamo / kategorije(!" Organi koji bez obzira jesu li osnovani ustavom MO u#ivaju od organizacije ipak

odvojen status Pr stalni sud međunarodne pravde+ Aiga naroda+ Međunarodnisud

)" Organi koji su iako nezavisni u svom djelovanju u u#oj institucionalnoj vezi s MOunutar koje djeluju 7esto su pomo$ni organi glavnog organa

*" "vazisudski organi koji nisu osnovani kao organi neke MO nego na temeljunekog MU usvojenog u krilu neke MO+ ali u ulozi nadzornog mehanizma uizvr*enju međunarodnopravnog akta

U postupku odlu!ivanja unutar MO mogu$e je razlikovati vi*e %aza(i" P&i-&emna Ba'a koja je inicijativa koja se u praksi MO nerijetko obavlja

posredstvom diplomatskih predstavnika dr#ava !lanica organizacijeii" De;ata koja se javlja kao 4 :aza u postupku odlu!ivanja unutar MO

iii" a'a o%$učivanja gdje svaka dr#ava ima pravo glasa( jedna dr#ava – jedanglas

6 osnovna na ! ina donošenja odluka u me đunarodnim organizacijama: Jednoglasno odlu!ivanje ?e$insko odlu!ivanje1ustav ponderiranog glasnovanja"onsenzus

A71I MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

&kti organa MO nisu obvezuju$e za dr#ave !lanice samom !injenicom njihova!lanstva nego samo ako ustav MO tako određuje U protivnom akti MO imat $e zadr#avu !lanicu sam zna!enje preporuke Pa tako imamo sljede$e preporuke(

Obi!ne preporukePreporuke s obvezom izvje*tavanja,ehni!ke preporukePrividne preporuke




10/16

Mogu$e je da neki %ormalno neobvezuju$i akti organa MO svojim sadr#ajempostanu obvezatni Pritom se tu razlikuju / mogu$nosti(3 Mogu$e je da neki %ormalno neobvezuju$i akt preraste svojim sadr#ajem u

obi!ajno pravo te tako postane jedano od %ormalnih izvora međunarodnogprava

4 Mogu$e je da %ormalno neobvezuju$i akt međunarodne organizacije kodi2cira ve$ postoje$e obi!ajno pravo ili !ak neka op$a na!ela prava priznata od

civiliziranih naroda ' njegov sadr#aj samim usvajanjem akta postaje obvezuju$/ Mogu$e je ' mje*ovito rje*enje kojim se akt MO iako %ormalno neobvezuju$idonosi svojim sadr#ajem dijelom kodi2kaciju ve$ postoje$eg obi!ajnog MP+ adijelom tzv Progresivni razvoj kao nova rje*enja koja nemaju obvezuju$ikarakter ali ga mogu naknadno ste$i

Odluke MO mogli bismo sistematizirati ' prema kriteriju njihovih adresata+ pa takoimamo(

Odluke organizacije koje se odnose na organe ' slu#be same organizacije -interneodluke.Odluke upu$ene !lanicama

Odluke koje se odnose na dr#ave ne!laniceOdluke koje se odnose na druge MOOdluke upu$ene pravnim subjektima unutar dr#ava !lanica

Obvezuju$i akti međunarodnih organizacija(3 Ustav4 Zaklju!ci/ &kti organa Mo !ija obveznost proizlazi iz ustavaC Presude sudskih organa8 'nstitucionalni akti6 Ugovor o sjedi*tu MO

Ugovori koje MO sklopi djeluju$i kao pravna osoba privatnog prava sasubjektima privatnog sektora0 Odluke5 Prerastanje neobvezuju$eg akta u obi!ajno pravo

UNU1ARNJE PRAVO MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA < PI1ANJE RADNIHODNO,A

Mogu$e je razlikovati dvije razine djelovanja međunarodne organizacije( &. UnutarnjaB. ?anjska ) vezana je uz prisutnost MO u MZ

Na unuta&nju &a'inu ;ismo mo $i smjestiti8Ustanovljavanje pomo$nih organa MO'menovanje !lanova tih organa


11/16

Ra'$o'i eman(i-i&anja -&ava MO kao 'ase;no -o%sustava MP8a. Međunarodni slu#benici Mo zapo*ljavaju se iz mnogih dr#ava svijetab. Osiguranje neovisnosti međunarodnih slu#benika pojedine MO od utjecaja dr#ava '

njihovih pravnih sustavac. 9u#nost osiguranja nezavisnosti međunarodnih slu#benika od pravnog sustava

dr#ave sjedi*ta MO

I'vo&i &a%no -&ava MO8a. "onstitutivni akt – ustav MOb. Poslovnici ' pravilnici MOc. Posebni ugovori sklopljeni između zaposlenika MO ' organizacije kao poslodavcad. Op$a na!ela pravae. Praksa MO%. Odlu!ivanje eN ae uo et bono

MEĐU,O6NI ODNO,I MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

U ,U,1AV UN U:AZE 46AREM5 * ,7UPINE MEĐUNARODNIH ORGANIZAMA81P=@'J&A'Z';&9= U1,&9O?= U9 1amostalne MO s vlastitim ustavima i uop$e vlastitimpravnim sustavima

- 9eke od njih su !ak i starije od U9 – 'AO+ UPU+ ',U- 'maju vlastiti specijalizirani djelokrug – U pravilu vidljiv ve$ iz naziva svake od njih

– npr 1vjetska zdravstvena organizacija – 9o+ one se na temelju !l 8 PoveljePOVEZUJU sa sredi*njom organizacijom – Ujedinjenim narodima

- "ako se vr*i povezivanjeGL :ormalno sporazumima- ,ko ih sklapaGL =konomsko i socijalno vije$e u ime U9- ,ko ih potvrđujeGL Op$a skup*tina- ,ko ih sklapa na strani tih organizacijaGL 9jihov nadle#ni organ- Uz !iju potvrduGL U pravilu+ plenarnog organa tih organizacija

7l 80 Povelje 1adr#aj takvog odnosa sastoji se u pravu U9 na davanje preporuka zaU,7:AĐIVANJE politike i djelatnosti tih organizacijaU !ijoj je nadle#nosti usklađivanjeGL =konomsko i socijalno vije$e to !ini putempreporuka i savjetovanja s tim organizacijama+ a i putem preporuka koje upravlja Op$ojskup*tini i !lanovima U9 u smislu !l 6/ st 4 PoveljeU !ijoj je nadle#nosti usklađivanje djelatnosti između U9 i specijaliziranih ustanova+ te

između samih specijaliziranih ustanovaGL U nadle#nosti je posebnog koordinacijskogodbora u krilu =konomskog i socijalnog vije$a – Odbor je sastavljen od glavnog tajnikaU9 i ravnatelja svake od specijaliziranih ustanova

1pecijalne ustanove *alju =konomskom i socijalnom vije$u redovite izvje*taje+ a ?ije$emo#e na te izvje*taje davati svoje primjedbe Op$oj skup*tini u smislu odredbe !l 6CPovelje

1MO-međunarodna organizacija MP-međunarodno pravo M!-međunarodni ugovor MZ-



12/16

Predstavnici specijaliziranih ustanova mogu sudjelovati u radu =konomskog i socijalnog vije$a+ ali bez prava glasa – ,akođer+ predstavnici =konomskog i socijalnog vije$a mogusudjelovati u radu pojedinih specijaliziranih ustanova

9$anstvo s-e(ija$i'i&ani ustanova ne mo&a se nu3no -&ek$a-ati s č$anstvom UNniti je o &aničeno na to č$anstvo < No %anas ka%a su otovo sve %&3ave svijetač$ani(e UN %o takva /e -&ek$a-anja nu3no %o/i"

ORGANIZACIJE =POD O7RI:JEM UN> Posebna su+ premda malobrojna+ skupinaorganizacija u sustavu U9 – ,o su MO osnovane također vlastitim ustavima – u pravilutakođer međunarodnim ugovorima+ s vlastitim organima i !lanstvom koje se ne moranu#no podudarati s onim U9 – 9pr Međunarodna agencija za atomsku energiju

- 9jihova je vezanost za U9 znatno ve$a od one specijaliziranih ustanova- Ulogu ekonomskog i socijalnog vije$a u tom odnosu uvelike preuzima ?ije$e

sigurnosti U9

1ZV" =PO6O9NI ORGANI> UN ,o zapravo nisu posebne MO+ a niti organi U9 upravom smislu te rije!i+ ve$ tek specijalizirani programi osnovani unutar samih U9 –Ponajprije(

- Programi Op$e skup*tine – Program U9 za okoli* ) U9=P- :ondovi – U9'@=:- Uredi – Ured ?isokog povjerenika U9 za izbjeglice – U9H@;

1toga je i vezanost takvih Dpobo!nih organaE uz mati!nu organizaciju U9 znatno ve$anego u slu!aju specijaliziranih ustanova ili pak organizacija Dpod okriljem U9E

Pitanje odnosa un s regionalnim sporazumima – tj ;egionalnim organizacijama -povelja+glava 0 .Povelja dopu*ta osnivanje regionalnih sporazuma ili ustanova u svrhu rje*avanja

predmeta koji se ti!u O


13/16

Me#una&o%ne 4nev$a%ine5 o& ani'a(ije stu-aju u &a'$ičite o%nose ne samo s%&u im takvim o& ani'a(ijama ve/ katka% i s me#una&o%nim nev$a%inimo& ani'a(ijama ??? < PRAVNI 1EME:J ,UDJE:OVANJA MEĐUNARODNIHNEV:ADINIH ORGANIZACIJA U ,U,1AVU UN < POVE:JA UN < 9:" 2!"8= Ekonomsko i socijalno vijeće može poduzeti prikladne mjere za konzultacije snevladinim organizacijama koje se bave predmetima iz njegove nadležnosti.

Takve se mjere mogu utanačiti s MO i, ako je potrebno, s nacionalnimorganizacijama, nakon konzultacije sa zainteresiranim članom U .!

ZNA9AJ8- Po 3 puta se u međunarodno pravo uvodi pojam Dmeđunarodnih nevladinih

organizacijaE kao jedinstvene kategorije- Postavlja %ormalni okvir statusa tih organizacija u U9

Re'o$u(ija ! 0F*! su%je$ovanje nev$a%ini o& ani'a(ija u &a%u ekonomsko iso(ija$no vije/a un -&e%vi#a u o;$iku savjeto%avno 4kon'u$tativno 5 statusa <* 7A1EGORIJE8

OP I ,AVJE1ODAVNI ,1A1U, – Organizacije !iji djelokrug obuhva$a ve$inuaktivnosti =konomskog i socijalnog vije$a+ te mogu na zadovoljavaju$i na!indokazati ?ije$u svoju sposobnost kontinuiranog sudjelovanja u ostvarivanju ciljevaU9 One trebaju biti bitno uklju!ene u ekonomski i dru*tveni #ivot naroda podru!jakoja predstavljaju+ a njihovo !lanstvo treba biti znatno+ te *iroko reprezentatirati

ve$inske dijelove pu!anstva u velikom broju zemaljaPO1=B9' 1&?J=,O


14/16

1?;H& U9=1@O – Pridono*enje međunarodnom miru i sigurnosti kroz obrazovanje+znanost i kulturu u cilju unaprjeđenja pravde+ vladavine prava i po*tivanja ljudskih pravai temeljnih sloboda bez obzira na razlike u rasi+ spolu+ jeziku ili vjeroispovijesti+ a uskladu s Poveljom U9 – 7A 3 1, 3 Ustava U9=1@OZ&


15/16

1urađuje s U9+ te s njihovim drugim specijaliziranim ustanovama+ a i s drugimorganizacijama u ostvarenju svog djelokrugaPoma#e dr#avama u unapređenju zdravlja kroz pru#anje odgovaraju$e tehni!ke pomo$iSuklju!uju$i i obavljanje epidemiolo*ke i statisti!ke slu#bePromi!e zdravstvenu suradnju i istra#ivanja1udjeluje u pripremi pravnih akata vezanih uz pitanja međunarodnog zdravljaPoti!e razmjenu in%ormacija

"OM= J= O,?O;=9O 7A&91,?OGL – Za sve dr#ave svijeta


16/16

-

Documents

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE