međunarodne organizacije.doc

7/27/2019 meunarodne organizacije.doc

1/13

UJEDINJENI NARODI-potpisana 26.06.1945 u San Francisku a stupilana snagu 24.10.1945g.

Ujedinjeni narodi su meunarodna organizacija iji su lanovi suverene drave.Osnivaka skuptina odrana je 25.4 .i 26.6.1945god. u San Francisku. Poveljom UN-a

stvorena je Organizacija, potpisana u San Francisku 26.9.1945god.a stupila je na snagu24.10.1945god. Tada je u UN-u bilo ukljueno 51 drava a danas ova organizacija broji191 dravu lanicu. Potreba stvaranja takve organizacije sazrijevala je tokom drugogsvjetskog rata. Povelja je proizila iz prijedloga vodeih saveznikih sila (SSSR, SAD,V.Britanija i Kina).- UN- su osnovane sa ciljem doprinoenja i unapreivanja meunarodnog mira,- UN- treba da razvijaju prijateljske odnose meu dravama zasnovane na potivanjuprincipa ravnopravnosti i preuzimanje potrebnih mjera koje e doprinjeti trajnom miru.Meu ciljevima UN-a nalazi se i unapreivanje meunarodne saradnje na rjeavanjuproblema.

U svojoj djelatnosti UN polazi od sljedeih naela i to:- Suverena jednakost svih drava lanica,- Rjeavanje sporova mirnim putem,- Pruanje pomoi organizaciji u svim akcijama koje preduzmu u skladu sa poveljom.Naa zemlja primljena je u OUN 21 maja 1992god. Sjedite sekretarijata je u Njujorkudok su pojedini dijelovi sistema locirani po cijelom svijetu npr. eneva, Be, Najrobi,Hag, Atena, Tokijo, Kopenhagen. Danas UN ima 191 lanicu.

Glavna tijela(organi) UN-a su:- generalna skuptina (191 drava, jedna drava jedan glas),- sekretarijat- generalni sekretar,

- vjee sigurnosti (5 stalnih lanica SAD, SSSR, V.Britanija, Kina, Francuska),- vijee za ekonomska i socijalna pitanja (54 lana),- starateljsko vijee(suspendirano),- meunarodni sud (15 sudaca).

Ciljevi UN-a su:- odravanje meunarodnog mira i sigurnosti i preduzimanje efikasnih mjera radispreavanja i otklanjanja prijetnji miru, te mirno rjeavanje ovih pitanja,- razvijanje prijateljskih odnosa meu nacijama koji se zasnivaju na potivanju naelaravnopravnosti i prava naroda na samoopredjeljenje i preduzimanje drugih radnji saciljem uvrivanja mira u svijetu,- ostvarenje meunarodne saradnje rjeavanjem me.poblema ekonomske, socijalne,kulturne, humanitarne prirode, potivanje ljudskih prava i sloboda bez obzira na rasu ivjeru,- postavljanje organizacije kao sredita za postizanje ovih zajednikih ciljeva.

Povelja UN-a, -je ustanovljeno 6 organa i to: generalna skuptina, vjee sigurnosti,Sekretarijat, vjee za ekonomska i socijalna pitanja, starateljsko vijee i meunarodnisud.


2/13

GENERALNA SKPTINAVrhovno tijelo UN-a je generalna skuptina kojusainjavaju sve drave lanice. Sastaju se jednom godinje i to u septembru i to u sjedituorganizacije u Njujorku a mogu se sastati i izvanredno po zahtjevu Vjea sigurnosti ilivie lanica. Svaka drva lanica raspolae sa jednim lanom to znai jedna dravajedan glas a odluke genealne skuptine donose se dvotreinskom veinom prisutnih

lanova koji glasaju. Nadlenost skuptine veoma je iroka i obuhvata sva pitanjasadrana u povelji Generalna skuptina interno tj. unutar sistema UN-a donosiobavezujue odluke a eksterno daje preporuke koje po meunarodnom pravu nisuobavezujue za drave lanice. Odluke se donose veinom glasova a kod vanijih pitanjazahtjeva se dvotreinska veina npr. prijem novih lanova ili izbor novih lanova uVijee sigurnosti. Odluke se donose u obiku rezolucija koje imaju snagu preporuke:Generalna skuptina moe na preporuku Vjea Sigurnosti iskljuiti iz organizacije lanaUN-a koji kri naela sadrana u Povelji.Generalna skuptina moe razmatrati opta naela saradnje kad je u pitanju ouvanje mirai sigurnosti u svijetu tj. pitanja razoruanje, kontrola naoruanja.Generalna skuptina moe skrenuti panju vijeu sigurnosti na situacije koje bi mogle

ugroziti mir i sigurnost u svijetu.Zadaci i ovlatenja generalne skuptine-ona moe raspravljati o svim pitanjima oouvanju mira i sigurnosti u svijetu te istrauje i daje preporuke u cilju unapreenjameunarodne saradnje na politikom polju te podsticanje razvoja meunarodnog prava,razmatra i obobrava budet organizacije. Svaki lan Generalne skuptine ima jedan glas asva vana pitanja usvajaju se dvotreinskom venom glasova, a ova pitanja obuhvatajupreporuke o odravanju mira i sigurnosti u svijetu, izbor lanova vijea za sve oblasti tebudet.Glavni odbori generalne skuptine su:- odbor razoruanje i meunarodna sigurnost,- odbor ekonomija i finansije,- odbor socijalna, humanitarna i kulturna pitanja,- odbor uprava i budet,- odbor za pravo.

Vjee sigurnosti UN-a je naj monije meu glavnim tjelima UN-a. Povelja UN-a dajeVjeu sigurnosti glavnu odgovornost za ispunjavanje glavnog zadatka tj. organizacijemira i sigurnosti u svijetu. Povelja UN-a propisuje da su sve lanice UN-a duneprovoditi odluke Vijea to znai da su odluke vijea pravno obavezujue. VijeeSigurnosti sastoji se od 15 lanica UN-ai to: 5 lanica su utvrene prilikom usvajanjapovelje (Francuska, Kina, SAD, kraljevstvo V.B i Sjeverne Irske, i SSSR)a 10 nastalnihrotirajuih lanica tog sastava bira Generalna Skuptina. Za izbor nestalnih lanica kojevri Generalna skuptina Povelja postavlja dva kriterija :-doprinos odravanja meunarodnog mira,-sigurnosi i pravinu geografsku raspodjelu.


3/13

U praksi prvi kriterij je zanemaren a drugi postupno prerastao u geografsko-politikiRegionalni klju za raspodjelu mjesta ostalih lanova vijea su: 3 Afrike drave, 2Azijske drave, 2 Juno Amerike drave, 2 Zapadno Evropske drave, 1 IstonoEvropska drava. Vijee je u stalnom zasjedanju to znai da njegovi lanovi morajuuvijek biti prisutni u sjeditu UN-a kako bi se mogli po potrebi u najkraem roku sastati.

Predsjednitvo Vijea koje se mjenja svakog i mjeseca moe sazvat sjednicu bilo kad.Propisano je da se vijee sastaje najmanje svakih 14 dana, a u stvarnosti se njegovesjednice sazivaju gotovo svaki dan, a nerjetko i vie puta na dan. Zemlja lanica UN-akoja nije lanica Vijea moe uestvovati u raspravama vijea koje se nje tiu, ali nemapravo glasa prilikom donoenja odluke.

Odluke vijea sigurnosti su dvojake:- odluke o proceduralnim pitanjima (koje se donose potvrdnim glasom 9 lanova)- o sutinskim pitanjima(u ovih 9 glasova moraju da budu pot rdni glasovi stalnih lanica)Negativan glas stalnog lana popularno je nazvan ,,VETO,,i spreava donoenje bilokakve sutinske odluke. Kina, Francuska, SAD, VB, i SSSR su drave koje imaju

pravo ,,VETA,,. Ovakav poseban poloaj 5 stalnih lanova Vijea ministara predstavljanajvaniju posebnost sistema UN-a koji u sebi sjedinjava razliite osnovne principe. Dabidoprinjeli osiguranju mira u svijetu sv lance UN-a se obavezuju da svoje oruane snage,pomo i olakice ukljuujui i pravo prolaza, stave na raspolaganje Vijeu sigurnosti i tona zahtjev vijea. Kada Vijee sigurnosti donese odluku o upotrebi oruane sile onoizrauje planove uz pomo Komiteta generalnog taba koji se osniva radi davanja savjetai pruanja pomoi vijeu sigurnosti.

Vijea za ekonomska i socijalna pitanja UN-aVijee djeluje u ekonomskom, socijalnom, zdravstvenom, obrazovnom, kulturnimECOSOC-predstavlja faktor povezivanja izmeu posebnih organizacija i Organizacije, patime ispunjava vaan zadatak umreavanja sistema UN-a. ECOSOC-zasjeda jedamputgodinje a zasjedanje traje 4 tjedna. Veliki dio rada tog vijea odvija se u ostalimposebnim tjelima koja utvruje Vijee. Veliki porast broja ovih tjela predmet je stalnekritike koja se poziva na djelotvornost rada, posebna tjela mogu se podjeliti u 6 kategorijai to:1.posebna tijela- program kontrola droga (INDBC) - istraivaki institut za unapreenjeprava ene,2.stalni odbori- komisija za pitanja stanovanja i naselja -odbor za nevladine organizacije,3.posebni odbori- programski i koordinacijski odbor -upravni odbor za koordinaciju(ACC),4.struna tijela-tjela u kojima se nalaze nezavisni strunjaci;- odbor za razvojno planiranje,,- konferencija o programu UN za javnu upravu i finansije,- grupa strunjaka ,,ad hoc,, za meunarodnu saradnju u porezima,5.regionalne komisije- komisija za regionalno pitanje Afrike (ECE),- komisija za regionalno pitanje Evrope (ECE),- komisija za ekomomsko pitanje June Amerike i Karipskih Otoka (ECLAC),- komisija za ekonomska i socijalna pitanja Azije i Pacifika (ESCAP),- komisija za ekonomska i socijalna pitanja zapadne Azije (ESCNA),


4/13

6.strune komisije- komisija za odrivi razvoj,- komisija za socijalni razvoj,- dravna komisija,- komisija za ljudsko pravo,

- komisija za pravo ena,- komisija za opojna sredstva,- komisija za zatitu od zloina i kazneno pravo.Unato ovoj masi posebnih tijela znaaj ECOSOC je opao i njegove ovlasti su pritomograniene i podlijeu autoritetu Ope skuptine, to ECOSOC sve vie ini njenimpomonim organima.

Sekretarijt i glavni tajnik UN-aU sekterarijatu UN-a rade samostalni slubenici. Sekretarijat je glavno administrativnotijelo Organizacije i sastoji se od:- glavnog tajnika kojeg na prijedlog Vijea Sigurnosti bira Opa skuptina i mandat im je

5 godina.- upravnog aparata koji je hijerarhijski podjeljen na ,,brane,, tj. urede i glavne odjele,glavno sjedite je u Njujorku a tri predstavnitva se nalaze u enevi, Beu i Najrobiju.U zadatke sekretarijata- koje ispunjava glavni tajnik zajedno sa sekretarijatom spadajuzadaci klasine administrativne i politike prirode. Sekretarijat koordinira i rad ostalihglavnih tjela osim rada Meunarodnog suda i zaduen je za pripremanje plana budeta,upravu finansija. U njegove osnovne zadatke spada skretanje panje Vijea Sigurnosti nasvako pitanje ili situaciju koja bi po njegovom miljenju mogla ugroziti mir.Staratljsko vijee-njega sainjavaju lanovi UN-a i to:- lanovi koji upravljaju teritorijom pod starateljstvom,- Svaki lan vijea odreuje po jednog predstavnika vijea.Meunaroni sud je glavni sudski organ UN-a. On postupa u skladu sa statutom koji jezasnovan na Statutu Stalnog suda meunarodne pravde i ini sastavni dio povelje. Svilanovi UN-a automatski postaju strane koje se obavezuju da u sluaju spora potujustatus Meunarodnog suda. Drava koja nije lanica UN-a moe da postane strana koja jeobavezna da u sluaju spora potuje status Meunarodnog suda pod uslovima kojeodreuje generalna skuptina. Svaki lan UN-a obavezuje se da e potovati odlukeMeunarodnog suda.

EVEOPSKA UNIJA- je specifina i vrlo sloena organizacija formirana ugovorom oEvropskoj uniji koji je zakljuen u Mastrihtu u Nizozemskoj 7 februara 1992god. izmeuDo tada 12 zemalja koje su bile lanice Evropske unije i to: Belgije, Nizozemske,Francuske, Danske, Grke, Irske, VB, panjolske, Portugala, Njemake, Italije iLuksemburga. A od januara 1995g od. Finska, vedska i Austrija. Osnovu ugovor iniodredba o Evropskim zajednicama o saradnji u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politicite saradnji u oblasti pravosua i unutarnjih poslova lanica, zatim uspostava i regulacijaunutarnjeg trite, zatim koritenje zajednike valute tj. eura te zatitu okolia isl.Evropska unija danas broji 25 lanica koje su postale lanice u razliitim navratima i to:Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Danska, Irska, VB, Grka,panjolska, Potrugal, Njemaka, Austrija, Finska, vedska, Kipar, Estonija, Latvija,Litva, Malta, Poljska, eka, Slovaka, Slovenija i Maarska.


5/13

Pretae Evropske unije su:1. Evropska zajednica za ugalj i elik koja je osnovana 18 aprila 1951g. Parikimugovorom izmeu 6 drava- Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga iNizozemske.2. Evropska ekonomska zajednica

3. Evropska zajednica za Atomsku energiju koja se Rimskim ugovorom osniva 25marta 1957god. Ureenjem ove tri ekonomske zajednice htjelo se da se njime lanicedovedu u ekonomsku meuzavisnost tj. u njihovo politiko jedinstvo. Glavno sjediteUnije je u Bruxellesu i Luksemburgu.Ciljevi evropske unije su:- poticaj privrednog razvoja, -bez unutranjih granica, -jedinstvena moneta,- zajednika vanjska i sigurnosna politika, -zatita prava svih graana lanica,- saradnj u oblast pravosua i unutranjih poslova.Glavne institucije EU su: -Evropska komisija, Vijee ministara, Evropsko vijee,Evropski parlament i Evropski sud Pravde.Drava lanice Evropske unije danas sarauju i u podrujima koji se smatraju vanim

dijelom nacionalnog suvereniteta kao to su vanjska i sigurnosna politika, unutarnjiposlovi i pitanja pravosua. Nakon vie od 50god. postojanja i 5 valova proirenja, EUdanas broji 25 lanica (27) koje zjedno imaju 455 miliona stanovnika.Strateki cilj EU- je da od 2010god. postane najkonkurentnije i najdinaminijegospodarstvo na svijetu utemeljeno na znanju.- Iako sve zemlje tee prikljuenju EU sve se vie uju glasovi zabrinutosti,- Da EU postaje neka vrsta SUPERDRAVE koja izvlai snagu iz evropskih nacija-drava.- Javlja se bojaznost od prenosa suvereniteta na EU ,dok neki tvrde da je EU spoj zaevropske nacije-drave.Evropska komisija je sredinje tijelo EU. Njene nadlenosti su iznimno iroke i vrstodefinirane u osnovnim i drugim dokumentima unije. Od komisije dolaze brojne inicijativedrugim tjelima zajednice kao to su njihovi zakljuci i druge odluke.Komisija broji 20 lanova koji su izabrani na temelju njihovih:-neospornihsposobnosti i nezavisnosti. lanovi komisije biraju se na vrijeme od 5 god.i mogu bitiponovo izabrani.Njemaka, Francuska, Italija,VB imaju po 2 lana komisije dok ostaledrave imaju po jednog lana. lonovi komisije mogu biti samo dravljani zemaljalanica unije.U komisiji mora biti svaka drava koja je zastupljen sa jednim lanom inijedna drava nemoe imati vie od 2 komisionara, a komisionari su proli kroz sloenuproceduru kako bi dobili taj posao, ali zato im je zabranjeno bavljenje drugim poslovima.

VIJEE EU-(VIJEE MINISTARA )Vijee EU (Vijee Ministara)je najvanije tjelo EU koje donosi odluke. lanovi vijea suresorni ministri 15 zemalja lanica. Svaka drava lanica predsjeda vijeem 6 mjeseci pounaprijed utvrenom popisu. Po ugovoru iz Amsterdama glavni tajnik (koji je izabranjednoglasnom odlukom vijea) djeluje kao visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnupolitiku. Prestavnici drava lanica u vijeu imaju nejednak broj glasova. Ukupan brojglasova je 87, a za kvalifikacionu veinu potrebna su 62 glasa. Kvalificiranom vinomVijee utvruje plae, godinji dohodak.


6/13

Evropski parlament-sastiji se od predstavnika naroda zemalja ujedinjenih u uniju. Od1979god. lanovi parlamenta biraju se neposredno opim izborima na cjelom podrujuunije. Od zadnjeg proirenja parlament broji 624 zastupnika. Evropski parlament zastupajednom godinje i to bez posebnog poziva drugog utorka mjeseca februara. Moe sepozvati i izvanredno zasjedanje na zahtijev vijea zaspnika, Vijea EU i Eveopske

komisije.Vijee za Prodruivanje je pomoni organ EU za odnose sa pridruenimlanicama unije. Status pridruenosti imaju one drave nelanice koje su zakljuileposebni ugovor o pridruivanju. Vijee za pridruivanje je pregovarako tijelo i tijelo zapripremu prijedloga za usvajanje od strane ovlatenih organa unije. Vijee pomauodbori, pododbori koji se ustanovljavaju za svaku dravu koja ima takav status ilipregovara oko dibijanja statusa.

Vijee Evrope je osnovano 1949god. sa ciljem da se postigne vie jedinstva meuevropskim parlamentarnim demokracijama. To je najstarija od svih evropskih politikihinstitucija i ima 46 zemalja lanica. To je najira meunarodna i meuplanetarnaorganizacija u evropi i ima sjedite u gradu Strazburgu. Jedino su pitanja koja se tiu

nacionalne odbrane iskljuena iz rada, a bavi se pitanjima iz oblasti: demokracije,ljudskih prava i ostalih sloboda, medija i komunikacija, socijalnih i ekonomskih poslova,obrazovanja, kulture, kulturnog naslea i sporta, zdravlja, prirodne sredine, regionalnogplaniranja, lokalne demokracije i pravne saradnje..

NATO je politiki savez koji su 04.04.1949god. potpisale u Vaingtonu 12 lanica i to:SAD, Kanada, VB, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Portugal, Norveka, Danska,Luksembur i Islana. Danas savez ima 26 lanica. Sve do 1966god. pakt je imao 15lanica (13 iz Evrope i 2 iz Sjeverne Amerike a tada je iz vojne strukture istupilaFrancuska). Ove zemlje se krajem 70-ih ponovo integriraju . Sjedite Nato-a je u Briselu.Pakt podrazumjeva zajedniku odbranu od napada na bili koju lanicu. U ovojorganizaciji najvei uticaj imaju SAD-e. To je i razlog to se sada sve vie propitkujepotreba reaktiviranja zapadno evropskog vojnog saveza, kako bi lanice Evropskezajednice imale veeg uticaja u sferi odbrane. To je i razlog to su Francuzi operativnejedinice davno izuzeli iz zajednike komande. Razvoj meunarodnih odnosa poslijedrugog svjetskog rata je uvjetovao pojavu pakta. Poslije II svij. rata Evropa je u centrumeunarodnih zbivanja. Iz rata su izrasle 2 vele sile, dolazi do raspadanja kolonijalnogsistema i gubitka moi i uticaja koje su Evropske zemlje do tada imale.Pakt pokriva prostor:- sjeverne amerike, sjevernog atlantika, sjeverne, zapadne i june Evrope saSredozemnim morem. Nato je inae najznaajniji instrument vojno-politikog djelovanja.Glavni ciljevi Nato se svode na odbijanje agresije i na pruanje pomoi lanicama paktau takvim situacijama. Odluke se donose koncenzusom.Glavno tijelo Nato-a je :- vijee savez koje donosi najvanije politike, organizacijske i vojne odluke,- a drave u tim tijelima predstavljaju njihovi ministri.Glavni sekretar-je stalni podpredsjednik saveza, predsjedava svaki put druga zemljaVijee ima 25 specijaliziranih komiteta i sekretarijata.


7/13

Vojni komitet je drugo vano tijelo i sainjavaju ga tabovi zemalja lanica koji sesastaju 2-3 puta godinje, pod ijim nadzorom djeluju Vojni stoer Nato-a i glavnizapovjednici Nato snaga.Izvrno tijelo je Operativna komanda koja stalno djeluje u Vaingtonu i sastoji se odFrancuske, VB i SAD-a.

Vojnim pitanjima se bavi komitet ratnog planiranja (ministri odbrane).Do Prakog samita za struktiuru su vezane dvije regionalne vrhovne komande i tokomande: -za Evropi i Antlantik i komanda za Laman i regionalna grupa za strategijskoplaniranje SAD - Kanada.Na Prakom samitu dogovorena je nova zapovjedna struktura u okviru 2 stratekazapovjednitva i to jednog ,,operativnog,, i drugog ,,funkcionalnog,,. Brojzapovjednitva je sveden sa 20 na 11 i njihove odgovornosti su redefinirane. Svioperativni stoeri sada su pod saveznikim operativnim zapovjednitvom i vrhovnimstoerom saveznikih evropskih snaga u Monsu u Belgiji. NATO nema vlastite snage,snage koje su na raspolaganju NATO-a ostaju pod nacionalnim zapovjedanjem sve dokzbog potrebe ne preu pod zapovjednitvi Nato-a. Bez obzira to NATO nema stojeu

vojsku, on moe da mobilizira vojne snage 26 zemalja saveznika.NATO je izveo koncepciju ,,Partnerstvo za mir,, kao neko prelazno rjeenje premabuduem lanstvu. NATO je 1997god. uspostavio bilateralnu saradnju sa Rusijom krozstalno zajedniko vijee ,,NATO-RUSIJA,, a iste godine komisiju NATO-UKRAJNA.1995god. NATO je pokrenuo ,,Mediteranski dialog ,, sa 6 zemalja na mediteranu-Egipat,Izrael, Jordan, Mariko ,,Mauritanija, Tunis, a Alir je uzeo uee 2000god. a cilj je biostvoriti dobre odnose i poboljati meusobno razumjevanje sa dravama mediteranskogpodruja.

OSCE je organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE)-nazvana prvokonferencijom o sigurnosti i suradnji u Evropi (KESS) je na poetku bio politikikonzulativni proces koji je ukljuivao uee drava:-Evrope, srednje Azije i sjeverne Amerike. Ona postaje organizaciom u januaru 1995god.Pokrenut tokom 1972god. proces KESS-a je tokom 1975god. doveo do usvajanjaHelsinkog konanog akta koji je imao 3 poglavlja i to:1. pitanja sigurnosti u Evropi, ukljuujui 10 osnovnih naela meunarodnih odnosa, kaoi poetne mjere jaanja povjerenja na vojnom planu.2. odredbe o unapreenju saradnje na ekonomskom, nauno-tehnolokom i ekolokomplanu.3. odredbe o humanitarnoj i kulturno obrazovnoj saradnji ukljuujui i slobodnije ljudskekontkte i nesmetan tok informiranja.Tri stalne lanice KESS-a su:- sekretarijat u Pragu koji je kasnije prerastao u Generalni sekretarijat u Beu,- ured za slobodne izbore sa sjeditem u Varavi koji je kasnije nazvan ured zademokratske institucije i ljudska prava ODIHEPrvi sastanak vijea ministara inostranih poslova odran je u Berlinu 19 juna1991god.i vijee je usvojilo:-mehanizam za konsultiranje i suradnju u sluaju hitne situacije u zoni u kojoj djelujeKESS. (ovaj mehanizam se koristio u sluaju sluaju bive Jugoslavije i Nagorno-Karabahu),


8/13

- u tokholmu unutar KESS-a 14.12.1992god. usvojena je konvencija o pomirenju iarbitrai,- vie institucionalne odluke koje su trebale ojaati KESS predstavljene su na samitu uBudimpeti 1994god. i one su ukljuivale promjenu imena KESS-a koja e u budunostibiti poznata kao organizacija za sigurnost i saradnju u evropi- OSCE i zakazivanje

sledeeg sastanka OSCE efova drava i vlada za 1996god. Na samitu odranom uBudimpeti drave lanice KESS-a su pokazale spremnost sa osiguraju multinacionalnesnage KESS-a u skladu sa ugovorom postignutim izmeu odgovornih snaga za prekidoruanog sukoba u Nagorno-Karabahu. U skladu sa Deklaracijom Helsinkog samita iz1992god. OSCE je razvio metoda slanja zvaninih misija i osobnog predstavnikapredsjedavajueg koji su imali zadatak istraivnja i izvjetavanja. Tokom 1996god.OSCE je organizovao ope izbore u BiH prema Dejtonskom sporazumu a sledee useptembru 1997god. Tokom 1997god. osobni predstavnik predsjedavajueg OSCE-apomagao je u pronalaenju politikog rijeenja kize u Albaniji, gdje je OSCE nadgledaoizbore. Korak u razvoju modela sigurnosti jeste ustanovljavanje direktora OSCE-a zapolitika pitanja sa sjeditem u Kopenhagenu u decembru 1997god. koji je dinio odluku o

smjernicama za OSCE-ov dokument ,,Povelja o Evropskoj sigurnosti,,. OSCE je jedinainstitucija koja je ukljuila sve drave Evrope te komande i SAD-a predstavlja kljunukomponentu strukture evropske sigurnosti.

PARTNERSTVO ZA MIR (PfP)NATO je 1994g pokrenuo ,,partnerstvo za mir,, i to je jedan od najveih meunarodnihdostignua na polju sigurnosti u zadnjih 10 godina. Poziv da se pridrue partnerstvu zamir prihvatilo je 30 zemalja, Evrope i Evroazije. Od ovih 30 zemalja njih 10 je vepostalo lanicama NATO-a u dva vala proirenja 1999 i 2004god. BiH je takoer izrazilaelju partnerstvu za mir ali glavna smetnja prijema je ne saradnja sa Meunarodnimkrivinim sudom za bivu Jugoslaviju. Svrha partnerstva za mir je da povea stabilnost ismanji prijetnje po mir i izgradi i jaane odnose u oblasti sigurnosti izmeu pojedinanihpatrnerskih zemalja i NATO-a. Kako bi zemlje partneri bili to bolje integrirani usvakodnevnom radu u okviru partnerstva, djeluju stoerne strukture partnerstva za miriji sastav ine asnici iz zemalja partnerstva ustrojeni u nekoliko nato sjedita. PriVrhovnom zapovjednitvu saveznikih snaga u Evropi (SHAPE) djeluje elija zakordinaciju (partnerstva za mir) PfP-e obuke i vjebi.Nakon hlanog rata Nato savez je donio nekoliko vanih zadaa i to:- uspostava sigurnosnih partnerstava u demokratskim dravama du Evrope,- teroristiki napad na SAD gdje su avioni koriteni kao oruje za napad i za masovnounitenje,- 2002god.14 saveznica poslalo je svoje snage u Afganistan kao potporu Amerikimoperacijama i protiv Alqide teroristike skupine odgovorne za napad na SAD,- 12 lanica obavezalo su se na meusobnu odbranu u sluaju vijne agresije na bilo kojuod njih.

ISTAMBLSKA KONFERENCIJA NATO-aSamit NATO-a odran je u Istambulu 28 i 29 juna 2004god. i na ovom samitusudjelovalo je 26 drava lanica NATO-a.


9/13

Na samitu su donesene i neke kljune odluke i to:- donesena je odluka da NATO svoje prisustvo u Afganistanu u cilju stabilizacije tezemlje,- donesena je odluka da se ponudi pomo Irakim snagama bezbjednosti na zahtjevIrakog predsjednika Alavija,

- angaovanje na Kosovu ostaje nepromjenjeno, a zbog poboljanja bezbjedonosnesituacije u BiH misiju SFOE-a reeba da preuzme EUnija.- odlueno je da se NATO obezbjedi novim snagama i tehnologijama koje su im potrebneradi uspjenog svoje misije u 21 vijeku,- proirenje NATO-a i partnerstvu,Istambulski samit je bio prvi na kojem je sudjelovalo novih 7 lanica. NATO je uIstambulu donio odluke da dopre do novih regiona od strateke vanosti, naruito iregBliskog Istoka i Mediterana.BRISELSKI PAKT-je pakt iz 1948god. koji su potpisale VB, Francuska i zemljeBeneluksa. Posluio je kao poetak udruivanja zapadno evropskih politikih snaga. Paktje bio potpisan na 50 god. a njegov glavni cilj je bio postavljen protiv ,,eventualne

Njemake agresije,,SEATO-je pakt koji je trebao pojaati sigurnost drava jugoistone Azije a okupio jedrave: Filipine, Pakistan, Tajlnd, Australiju, Novi Zeland, SAD i nekadanjekolonizatore tih podruja Francusku i VB, Prestao je sa radom 30.06.1977god.BAGDATSKI PAKT-pakt koji je potpisan 1955god.u Bagdadu najprije uz sudjelovanjeTurske i Iraka a kasnije Irana, Pakistana, VB i SAD-a. Povlaenjem Iraka nakonrevolucije provedene u toj zemlji pakt je promijenio naziv u CENTO-pakt koji je Irannapustio 1997god.VARAVSKI UGOVOR potpisan je 14.05.1955god. kao odgovor na ulazak SRNjemake u Nato i bio je prvi instrument vojno.politike saradnje socijalistikih drava.

LIGA NARODA-je meunarodno udruenje drava koje je svoreno poslije prvogsvjtskog rata na Parikoj mirovnoj konferenciji 1919god. Po ustavu lige naroda svi su semeunarodni sporovi rjeavali mirnim putem posredstvom vijea lige naroda, a naruiteljmira podpadao je pod sankcije.Razliiti interesi velikih sila onemoguavali susprovoenje ustava lige naroda to je pokazao i drugi svjetski rat. Rasputanje lige narodaslubeno je proglaeno 18.aprila 1946god.Opirnije o ligi naroda i o njenom osnivanju i radu moe se rei:-Svjesni opasnosti od rata i grozota koje rat donosi mnogi politiari zalau se za mir tj.zalau se za saradnju meu nacijama a sve u cilju da nebi dolo do izbijanja rata tj.sukoba meu nacijama. Meu mnogim politiarima koji se zalau za ovo moe seistaknuti i Ameriki predsjednik Wilson koji u proglasu koji je sainjen od 14 taakaizdatom 08.01.1918god. pozvao je na osnivanje asocijacije nacija sa meusobnomgarancijom politike nezavisnosti i teritorijalnog integriteta kako za male tako i za velikedrave. Tako je na Parikoj mirovnoj konferenciji 1919god. nastalo meunarodnoudruenje drava ,,Liga Naroda. Statut lige naroda obavezivao je drave lanice dapotuju teritorijalnu i politiku nepovredivost svih drava lanica. A ukoliko doe dokrenja ovih obaveza Liga Naroda trebala je da poduzme odreene mjere tj. sankcijeprotiv prekrioca. Sve drave lanice sloile su se da vojnim mjerama pribjegavaju teknakon 3 mjeseca po donoenju odluke suda. Pored ostalog u Ligi Naroda spominje se i :


10/13

Pravino postupanje s narodima bez vlastite uprave, nadzor nad trgovinom sa enama idjecom, nadzor nad trgovinom opasnim drogama, nadzor nad trgovinom orujem,sloboda komunikacija i kretanja, jednak tretman drava u trgovini, kontrola i spreavanjeepidemija. Liga N. brojala je najvie 63 lanice npr.VB, Francuska, Italija, Japan, Belgija,SSSR isl.

Glavni organi Lige Naroda su bili:-skuptina (u kojima su preko delegata bile zastupljene sve drave lanice i svaka jeimala po jedan glas. Skuptina se bavila svim sadrajima i davala preporuke za daljnji radlige naroda.)- vijee ( sastojalo se od stalnih i ostalih lanica-5 stalnih su bili Francuska, VB, Italija,Japan i SAD i 4 ostala lana.- italni sekretarijat(koji je pod vodstvom generalnog sekretara bio upravni organ). UspjesiLige Naroda ogledaju se u 1925god. rjeavanje graninog spora izmeu Grke i Bugarskete sukob izmeu Japana i Mandurije, Italijansko osvajanje Etiopije isl.Ovaj sistem bio je lijepo zamiljen ali ipak imao je svoje slabosti.Jedna od najznaajnijih slabosti pravila lige naroda bila je bila je da su se ona odnosila na

sve forme upotrebe nasilja tj. sve to je bilo ispod praga definicije rata, bilo koja drugaforma upotrebe nasilja nije bila obuhvaena ovim zabranama to je ostavilo otvorenopitanje kada prestaje dozvoljena upotreba nasilja, a poinje zabranjeni rat. Status je davaomogunost Ligi Naroda da uvede sankcije protiv jedne ili vie njenih lanica ako bi ove ipored preduzetih mjera mirnog rjeavanja konflikta zapoele rat. Spektar ovih mjerakretao se od ekonomskog preko politikog bojkota drave-lanice pa do mjera vojneprisile, a mjere su morale podrati sve lanice.Razlozi za nauspjeh lige naroda ogledaju se u nejasnoi zabrane rata ,Liga naroda nikada nije uspjela da povee tadanje mone drave i nije nikada mogla dapostane univerzalna organizacija. U biti Liga Naroda nije uspjela zato to nije bilaopremljena srdstvima za postizanje svojih ciljeva jer temeljila se na na naelima koja subila neprikladna za osiguranje mira i saradnje.

REALISTIKA TEORIJA MEUNARODNIH ODNOSA-ova teorija je biladominirajui pogled na meun.odnose poslije drugog svjetskog rata. Ovaj pravac teisagledati svijet i odnose u njemu onakve kakvi jesu, a ne onakve kakvi bi trebali biti.Prve zaetke ove teorije nalazimo u radovima Makijavelija i Hobsa. U koncepcijirealistike teorije svaka drava je autonomna i ne postoji suverenitet iznad nje koji bimogao upravljati njenim ponaanjem. Meutim autonomnost i Suverenost drave neznai da je ona potpuno slobodna u svom ponaanju na menarodnoj sceni. Slobodaponaanja drave ograniena je silom i moi koju posjeduje neka druga drava ili savezdrava. Realizam predstavlja da je ljudska priroda konfliktna i da stalno tei konfliktu ida je teko promjenjiva.NEREALISTIKI KONCEPT SIGURNOSTI-struktura ovog sistema odnosi se prijesvega na pitanje kako drave mogu ostati u meusobnim odnosima, kako supozicionirane i kako djeluju na meusobnim relacijama. Fokus je na odnosima izmeudrava a ne na samoj dravi. Fokusirajui odnose izmeu drava, ova teorija otvaramogunosti analize odnosa u meunarodnoj zajednici kao zajednici drava to obuhvataanalizu motivacije drava ostati u meusobnim odnosima. U okviru ovog teoretskogkoncepta vri se trodimenzionalna analiza i to:-organizacioni nivo meunarodnog sistema-funkcionalna diferencijacija sistema, -distribucija mogunosti i sposobnosti drava usistemu.


11/13

TRANS ATLANSKA POLITIKA je politika izmeu SAD i Evropske unije i koja imaza cilj unapreenje mira, stabilnosti, demokratije i razvoja u svijetu, preovladavanjeglobalnih izazova, tjenje privredne veze i unapreenje svjetske trgovine, sve ovo jesadrano u Transatlanskoj agendi iz 1995god. i Trana Atlanskoj deklaraciji iz 1990god.NUKLEARNA POLITIKA-nuklearna strategija i poloaj snaga NATO-a predstavlja

neodvojive djelove sveukupne strategije saveza u spreavanju rata. Poslije kraja Hladnograta savez je radikalno smanjio svoju ovisnost o nuklearnim snagama. Nuklearne sileNATO-a su: SAD, VB, Francuska i one su poduzele korake prestanka modernizacijesvojih nuklearnih snaga. Nuklearne snage NATO-a daju svoj doprinos evropskom miru istabilnosti. Umanjivanje oslanjanja NATO-a na svoje nuklearne snage oitovalo sevelikim smanjenjem samih snaga.1991god. NATO je odluio smanjiti broj nuklearnognaoruanja. Jedino kopneno naoruanje koje NATO zadrava u Evropi su gravitacijskebombe za avione sa dvostrukom primjenom i ono se uva na manjem broju lokacija uzjako osiguranje. Zajedniku sigurnost koju prua neklearna politika NATO-a dijele svelanice saveza, ulijevajui sigurnost bilo kojem lanu koji bi se mogao osjeati ranjivim.EURO ATLANSKO PARTERSTVO-

Pilitika saveza ogleda razvijanje partnerstva sa brojnim zemljama nelanicama odigrala jekljunu ulogu u promjeni stratekog oruja na Euro atlanskom podruju po zavretkuhladnog rata. Saradnja sa brojnim podrujima pomau oblikovati euroatlansku sigurnosnukulturu obiljeenu snanom odlunou za primjenom meunarodne saradnje uzadaama rjeavanja kljunih sigurnosnih izazova. Euro atlansko partnersko vijeeokuplja ukupno 46 zemalja i to 26 lanica i 20 Zemalja partnera.

Partnerstvo za mir-ono je utemeljeno na praktinoj saradnji i privrenosti naelimademokracije koja ini sr samog saveza. Formalni temelj za Partnerstvo za mir iniokvirni dokument koji je izdan od saveza 1994god. Partnerstvo za mir (PfP) nastojipoveati stabilnost, smanjiti prijetnje miru te izgraditi ojaane sigurnosne veze izmeuzemalja partnera i NATO-a. Bit programa partnerstva za mir je partnerstvo oblikovanoizmeu svake zemlje partnera i NATO-a, skrojeno prema potrebama. Od samogosnovanja partnerstva za mir razvijen je opiran program mehanizama koji imaju zadatakda podre primjenu partnerstva za mir tj. njegovih ciljeva i planova

ODNOS NATO-EUOd vog postojanja i NATO i EU doprinose sigurnosti i stabilnosti u Evropi. NATOtei ostvarenju ovog cilja ulogom jakog i odbrambenog politikog i vojnog saveza a odkraja hladnog rata jaa sigurnost u irem euroatlanskom podruju. Sve do 2000god.izmeu NATO-a i EU nije postojao nikakav slubeni odnos. Prije toga tokom 90-ihZapadno Evropska unija je djelovala kao most izmeu NATO-a i onih Evropskih zemaljakoje su teile izgradnji snanijeg Evropskog odbrambnog i sigurnosnog identiteta unutarNATO-a. Stanje se korijenito promijenilo 1999god. kada su elnici EU u kontekstusukoba na Balkanu, u okviru Evropske unije odluili u saradnji sa NATO-om razvitievropsku odbrambenu i sigurnosnu politiku. Sledee godine EU i NATO su zapoeli sazajednikim radom kako bi razvili okvir za saradnju i iz toga je proizilo stratekopartnerstvo NATO-EU tj. partnerstvo izmeu dvije organizacije te dobovori ,,Berlinplus,, koji nude pristup zajednikim sredstvima i sposobnostima NATO-a i mogunost zazajednike operacije predviene Evropskom Unijom.


12/13

Unato zajednikim ciljevima i interesima izmeu Nato i EU u vrijeme hladnog rata onisu imali jasn podjeljene uloge i odgovornosti te nepostojanje ikakvog slubenog ilineslubenog institucialnog odnosa meu njima.

ODNOS NATO-UN UN i su u sreditu su ireg institucionalnog okvira u sklopu kojeg

djeluje savez. To je naelo ugraeno u sporazum kojim je utemeljen NATO. Rezolucijevjea naroda UN-a osigurale su mandat za glavne NATO-eve mirovne operacije koje jeovaj izvodio u Afganistanu i na Balkanu a takoer NATO je pruio logistiku pomooperaciji Afrike unije pod okriljem UN-a u Sudanu.

RAZVOJ EVROPSKE INTEGRACIJE-Ideja Evropskog ujedinjenja ideje oujedinjenoj Evropi sreu se jo od 1306god. u djelima nakih pisaca i filozofa, a kasnije taideja se i dalje ponavlja kroz vjekove. U 19 vjeku poznatok kao vijek nacionalizmaprisutna je samo u dijelima pisaca. Uskorije vrijeme ideju o stvaranju Sjedinjenih DravaEvrope obnovio je Britanski pretsjednik eril koji je rekao ,,prvi znak u stvaranjuEvropske familije mora biti savez izmeu Francuske i Njemake. erilovo izlaganje

posluilo je kao osnova za osnivanje vie pokreta gdje se istiu ,,pokret za formiranjeEvropskih socijalistikih zemalja, Evropska parlamentarna unija, Evropski pokretfederalista isl. Navedeni pokreti su odrali prvi kongres u Hagu od 07 do 10 juna1948god. a zatim u Briselu 25 kotobra iste godine na kojem je osnovan Evropski pokret.Ali evropa jo njie bila spremna za taj potez.

Spoljna i bezbjedonosna politika na Evropskom nivou-Ugovorima iz Mastrihta i Amsterdama utvreni su zajedniki ciljevi spoljne ibezbjedonosne politike Evropske unije a njeno funkcioniranje trebalo bi se zasnivati najednostavnim i logikim naelima. U tom okviru je jasno utvreno svako mjesto evropskeinstitucije tj. njihove nadlenosti i obaveze npr.- evropski savjet je organ koji utvruje smjernice,- savjet usvaja odluke izuzev onih koje se donose glasanjem veine,- komitet stalnih predstavnika zaduen je za pripremu zasjedanja savjeta,- odluke koje se predlau savjetu na usvajanje predhodno se razmatraju,- komitet za politike poslove utvruje spoljne politike unije,- evropski parlament je organ koji se redovno informie i konsultuje prilokom utvrivanjasmjernica u oblasti zajednike spoljne i bezbjedonosne politike unije,- evropska komisija je ukljuena u sve faze pripreme i sprovoenja odluka.

Evropski savjet-on okuplja efove drava ili vlada zemalja lanica i perdsjednikakomisije koje prate ministri inostraih poslova drava lanica i jedan lan Evropskekomisije. Sastaju se najmanje dva puta godinje a mogu odrati i vanredno zasjedanje,zadatak Evropskog savjeta je da daje neophodan politiki podsticaj za razvoj unije i dautvruje opte politike smjernice. Evropski savjet predstavlja kljuni zajedniki organiji znaaj dolazi di izraaja naruito u oblasti zajednike spoljne i bezbjedonosnepolitike. Uloga Evopskog savjeta ojaana je ugovorom iz Mastrihta na kojem je utvrenoda Evropski savjet utvruje naela i opte smjernice za voenje zajednike spoljne isigurnosne politike. A ugovorom iz Amsterdama donesena je odluka o osnivanjuEvropske ekonomske zajednice sa ciljem osnovanja Evropske zajednice za ugalj i elik.


13/13

Evropski savjet je naslijedio pravo da odluuje o zajednikim strategijama koje e bitiprimjenjene od strane Unije u oblastima u kojima drave lanice imaju vane zajednikeinterese. U skladu sa vaeim ugovorima i praksom evropski savjet usvaja tri kategorijetekstova i to: izvjetaje, deklaracije i zakljuke. Savjet ministara-poznatiji kao savjet kojiokuplja ministre inostranih poslova zamalja lanica Evopske unije. Ovaj organ je od

velikog znaaja za donoenje odluka u oblasti zajednike spoljne i bezbjedonosnepolitike. Savjet donosi odluke po pravilu kao i ostala tri stuba unije i pored toga topostoje razliite procedure za njihovo usvajanje. Pravila za usvajanje odluka utvrena suposlovnikom savjeta. Sastanci ovih ministara odravaju se po pincipu jednom u estmjeseci.Organi savjeta su-komitet stalnih predstavnika i komitet za politika pitanja i radnegrupr.-komitet stalnih predstavnika je tijelo i okuplja predstavnike zemalja lanica kojipripremaju zasjedanje savjeta ministara inostranih poslova, komitet za politika pitanja iradne grupe.

Radne grupe-su grupe koje maju svoje posebne zadatke koje se odnose najee darazmatraju pitanja za regione koje pokrivaju. Nemaju mandat da donose odluke ve samoda razmatraju pitanja iz oblasti koju pokrivaju i da u tom okviru vre razmjenu miljenjakoja bi trebalo da vode zajednikoj inicijativi. Poslije takvih razmatranja sastavlja sepismeni izvjetaj koji se dostavlja komitetu za politike odnose. Na sastanku tog komitetaradnu grupu predstavlja njen perdsjednik koji pred direktorima za politika pitanja tajizvjetaj ita naglas.

Documents

međunarodne organizacije.doc