Međunarodno krivično Međunarodno krivično pravopravo

I - Pojam međunarodnog krivičnog pravaI - Pojam međunarodnog krivičnog prava

--Pojam sistema prava: jedna logička Pojam sistema prava: jedna logička neprotivrječno(skladno) uređena cjelina pravnih normi neprotivrječno(skladno) uređena cjelina pravnih normi (čine ga pravne ustanove(institucije) i pravne grane(čine ga pravne ustanove(institucije) i pravne grane

-Pojam pravnog poretka. Sastoji se od normativnog -Pojam pravnog poretka. Sastoji se od normativnog elementa(pravnih normi) i faktičkog elementa(stvarno elementa(pravnih normi) i faktičkog elementa(stvarno ljudsko ponašanje)ljudsko ponašanje)

-Podjela pravnih sistema: unutrašnje(pravni sistem -Podjela pravnih sistema: unutrašnje(pravni sistem određene države) i određene države) i međunarodni pravni sistemmeđunarodni pravni sistem (sistem (sistem međunarodnog prava).međunarodnog prava).

-Podjela unutar međunarodnog sistema na grane: -Podjela unutar međunarodnog sistema na grane: međunarodno krivično pravo, međunarodno javno međunarodno krivično pravo, međunarodno javno pravo,međunarodno privatno pravopravo,međunarodno privatno pravo

--Pojam međunarodnog krivičnog pravaPojam međunarodnog krivičnog prava- - skup skup propisa međunarodne zajednice država ili ugovora propisa međunarodne zajednice država ili ugovora između pojedinih država, kojima se radi zaštite između pojedinih država, kojima se radi zaštite međunarodnih odnosa(međunarodnog mira i međunarodnih odnosa(međunarodnog mira i bezbjednosti) određuju međunarodna krivična djela i bezbjednosti) određuju međunarodna krivična djela i sankcije prema njihovim učiniocima.sankcije prema njihovim učiniocima.

Neke teorije u ovaj pojam ubrajaju i skup propisa o Neke teorije u ovaj pojam ubrajaju i skup propisa o pružanju međunarodne pravne pomoći u pogledu pružanju međunarodne pravne pomoći u pogledu primjene krivičnih sankcija prema učiniocima krivičnih primjene krivičnih sankcija prema učiniocima krivičnih djela. Treba reći da je supranacionalno krivično pravo tek djela. Treba reći da je supranacionalno krivično pravo tek u nastajanju i da se međunarodno krivično pravo pravno u nastajanju i da se međunarodno krivično pravo pravno upotpunjuje kroz unutrašnje pravne sisteme, čime se upotpunjuje kroz unutrašnje pravne sisteme, čime se uspostavlja jedna nova veza između država.uspostavlja jedna nova veza između država.

Značajna je i definicija prema kojoj međunarodno Značajna je i definicija prema kojoj međunarodno krivično pravo obuhvata “kako krivično pravo obuhvata “kako međunarodnopravne aspekte krivičnog prava, međunarodnopravne aspekte krivičnog prava, tako i krivičnopravne aspekte međunarodnog tako i krivičnopravne aspekte međunarodnog javnog prava. Osim toga, ona obuhvata i javnog prava. Osim toga, ona obuhvata i supranacionalno krivično pravo koje je tek u supranacionalno krivično pravo koje je tek u nastajanju”.nastajanju”.

Međunarodno krivično pravo obuhvata i pitanja Međunarodno krivično pravo obuhvata i pitanja prostornog važenja nacionalnih krivičnih prostornog važenja nacionalnih krivičnih zakona, rješavanja sukoba između zakona, rješavanja sukoba između nacionalnih zakona, međunarodne pravne nacionalnih zakona, međunarodne pravne pomoći, ekstradicije, priznanja stranih pomoći, ekstradicije, priznanja stranih sudskih odluka u krivičnim predmetimasudskih odluka u krivičnim predmetima..

--OdnosOdnos međunarodnog krivičnog prava međunarodnog krivičnog prava prema prema međunarodnom javnommeđunarodnom javnom pravu: pravu:

-dodirne tačke (međ. javno p. prožima međ. kriv. -dodirne tačke (međ. javno p. prožima međ. kriv. pravo duhom internacionalizma jer se ublažava pravo duhom internacionalizma jer se ublažava suverenitet država ,a dolazi do izražaja koncepcija suverenitet država ,a dolazi do izražaja koncepcija međunarodnog poivezivanja. Odnos prožimanja i međunarodnog poivezivanja. Odnos prožimanja i dopunjavanja jer međunarodno krivično pravo ništa dopunjavanja jer međunarodno krivično pravo ništa ne oduzima od međunarodnog javnog prava, nego ne oduzima od međunarodnog javnog prava, nego samo detaljnije razrađuje pojedine njegove norme samo detaljnije razrađuje pojedine njegove norme u domenu krivičnog prava i njegovih instiucija.u domenu krivičnog prava i njegovih instiucija.

-suštinske razlike su u tumačenju odnosno primjeni -suštinske razlike su u tumačenju odnosno primjeni načela zakonitosti,kao i da se međunarodno načela zakonitosti,kao i da se međunarodno krivično pravo ne može direktno primjenjivati , krivično pravo ne može direktno primjenjivati , nego samo ako unutrašnje pravo neko društveno nego samo ako unutrašnje pravo neko društveno opasno ponašanje nije predvidjelo kao krivično opasno ponašanje nije predvidjelo kao krivično djelo.djelo.

Prema Kasezeu, međunarodno krivično pravo je Prema Kasezeu, međunarodno krivično pravo je grana međunarodnog javnog pravagrana međunarodnog javnog prava

--OdnosOdnos međunarodnog krivičnog i međunarodnog krivičnog i međunarodnog međunarodnog privatnog prava:privatnog prava: zajednički je elemenat inostranosti, a zajednički je elemenat inostranosti, a razlika je što je međunarodno privatno pravo u grupi razlika je što je međunarodno privatno pravo u grupi privatnih prava, a međunarodno krivično u gupi javnih privatnih prava, a međunarodno krivično u gupi javnih prava.Razlika je i što su norme krivičnog po svojoj prirodi prava.Razlika je i što su norme krivičnog po svojoj prirodi obavezne( ius cogens) a u međunarodnom privatnom obavezne( ius cogens) a u međunarodnom privatnom postoji autonomija volje.Treća razlika je da je u postoji autonomija volje.Treća razlika je da je u međunarodnom privatnom pravu primaran izbor zakona međunarodnom privatnom pravu primaran izbor zakona koji reguliše na jedinstven način određeni privatnopravni koji reguliše na jedinstven način određeni privatnopravni odnos u široj zajednici , a u međunarodnom krivičnom odnos u široj zajednici , a u međunarodnom krivičnom pravu je važno da neko krivično djelo bude inkrim inisano pravu je važno da neko krivično djelo bude inkrim inisano u svim državama ili bar u većini država, kako ne bi u svim državama ili bar u većini država, kako ne bi eventualni učinilac migracijom iz jedne u drugu državu eventualni učinilac migracijom iz jedne u drugu državu izmakao gonjenjuizmakao gonjenju

--Podjela Podjela međunarodnog krivičnog prava na: međunarodnog krivičnog prava na: pravila pravila materijalnog materijalnog međunarodnog krivičnog međunarodnog krivičnog prava i pravila međunarodnog prava i pravila međunarodnog krivičnoprocesnog pravakrivičnoprocesnog prava

-Materijalno međunarodno krivično pravo prethodi -Materijalno međunarodno krivično pravo prethodi međunarodnom krivičnoprocesnom pravu, ali je i međunarodnom krivičnoprocesnom pravu, ali je i ono zavisno od krivičnoprocesnog iz prostog ono zavisno od krivičnoprocesnog iz prostog razloga što se postojanje ili nepostojanje razloga što se postojanje ili nepostojanje međunarodnog krivičnog djela pred nadležnim međunarodnog krivičnog djela pred nadležnim međunarodnim sudskim organom može raspraviti međunarodnim sudskim organom može raspraviti samo u unaprijed propisanom postupku, koji samo u unaprijed propisanom postupku, koji sadrži sve procesne garancije zakonitog i sadrži sve procesne garancije zakonitog i pravičnog suđenja.pravičnog suđenja.

--Razlika Razlika je što opšti dio međunarodnog je što opšti dio međunarodnog materijalnog krivičnog prava nije ni izdaleka materijalnog krivičnog prava nije ni izdaleka razvijen kao što je unutrašnje krivično pravo razvijen kao što je unutrašnje krivično pravo (primjer člana 129. Ženevske konvencije o (primjer člana 129. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima iz 1949. postupanju sa ratnim zarobljenicima iz 1949. godine. Ova konvencija ne propisuje ni jednu godine. Ova konvencija ne propisuje ni jednu krivičnu sankciju za njene prekršioce, već to krivičnu sankciju za njene prekršioce, već to prepušta zakonodavnim organima zemalja koje su prepušta zakonodavnim organima zemalja koje su strane u toj konvenciji.To praktično znači da strane u toj konvenciji.To praktično znači da domaći sud koji u krivičnom postupku protiv domaći sud koji u krivičnom postupku protiv nekog lica utvrdi tešku povredu konvencije, nekog lica utvrdi tešku povredu konvencije, ne može ga kazniti neposredno primjenjujući ne može ga kazniti neposredno primjenjujući ovu konvenciju, već samo na osnovu domaćeg ovu konvenciju, već samo na osnovu domaćeg propisa ukoliko postoji propisano to krivično propisa ukoliko postoji propisano to krivično djelo.djelo.I Konvencija UN protiv korupcije, i Konvencija I Konvencija UN protiv korupcije, i Konvencija o kibernetičkom kriminalu prepuštaju domaćem o kibernetičkom kriminalu prepuštaju domaćem zakonodavcu da bliže uredi i zakonsko obilježje zakonodavcu da bliže uredi i zakonsko obilježje krivičnog djela.Prema tome, međunarodno krivičnog djela.Prema tome, međunarodno materijalno krivično pravo nužno naslanja na materijalno krivično pravo nužno naslanja na unutrašnje krivično zakonodavstvo država, pa se u unutrašnje krivično zakonodavstvo država, pa se u tom smislu može govoriti o njegovoj nerazvijenosti. tom smislu može govoriti o njegovoj nerazvijenosti.

--Pojam međunarodnog materijalnog krivičnog Pojam međunarodnog materijalnog krivičnog prava prava obuhvata materijalnopravna pravila sadržana obuhvata materijalnopravna pravila sadržana u međunarodnim opštim pravnim aktima, te u u međunarodnim opštim pravnim aktima, te u nacionalnim krivičnim zakonodavstvima, kojima su nacionalnim krivičnim zakonodavstvima, kojima su uređena osnovna načela i instituti opšteg dijela uređena osnovna načela i instituti opšteg dijela krivičnog prava na međunarodnom nivou, kao i krivičnog prava na međunarodnom nivou, kao i obilježja pojedinih međunarodnih krivičnih djela.obilježja pojedinih međunarodnih krivičnih djela.

Pojam međunarodni se ne mora odnositi samo na Pojam međunarodni se ne mora odnositi samo na izvor prava nego može i objekat, odnosno elemenat izvor prava nego može i objekat, odnosno elemenat inostranosti kod krivičnopravnih predmeta.inostranosti kod krivičnopravnih predmeta.

-Prema tome, -Prema tome, sadržaj međunarodnog krivičnog sadržaj međunarodnog krivičnog prava prava čine odgovarajuće norme međunarodnog čine odgovarajuće norme međunarodnog javnog prava, regionalnog međunarodnog javnog javnog prava, regionalnog međunarodnog javnog prava,kompleks normi nacionalnog krivičnog prava prava,kompleks normi nacionalnog krivičnog prava postuliran međunarodnim konvencijama, kompleks postuliran međunarodnim konvencijama, kompleks procesnopravnih normi(pružanje pravne pomoći) i procesnopravnih normi(pružanje pravne pomoći) i dejstvo stranih sudskih odlukadejstvo stranih sudskih odluka

-Međunarodno pravo je pravo kordinacije, a -Međunarodno pravo je pravo kordinacije, a unutrašnje je pravo subordinacijeunutrašnje je pravo subordinacije

-Međunarodno materijalno krivično -Međunarodno materijalno krivično pravo kao pravo kao naukanauka ima za predmet naučnu obradu ima za predmet naučnu obradu krivičnopravnih pojmova i instituta, njihovu krivičnopravnih pojmova i instituta, njihovu sistematizaciju i izlaganje o tom pravu ne kakvo sistematizaciju i izlaganje o tom pravu ne kakvo ono u suštini jeste ( de lege lata), već i kakvo bi ono u suštini jeste ( de lege lata), već i kakvo bi trebalo da bude (de lege ferenda), a radi trebalo da bude (de lege ferenda), a radi uspješnije borbe na međunarodnom planu sa uspješnije borbe na međunarodnom planu sa raznim oblicima kriminaliteta.raznim oblicima kriminaliteta.

-Specifičnost pravila međunarodnog materijalnog -Specifičnost pravila međunarodnog materijalnog krivičnog prava jeste što su ona bila razbacana u krivičnog prava jeste što su ona bila razbacana u pravnim aktima ad hoc međunarodnih krivičnih pravnim aktima ad hoc međunarodnih krivičnih tribunala, sve do donošenja tribunala, sve do donošenja Rimskog statuta Rimskog statuta ICC , ICC , jer ovaj statut sadrži odredbe o najvažnijim jer ovaj statut sadrži odredbe o najvažnijim institutima ove grane pravainstitutima ove grane prava

III- III- RAZVOJ MEĐUNARODNO MATERIJALNOG RAZVOJ MEĐUNARODNO MATERIJALNOG KRIVIČNOG PRAVAKRIVIČNOG PRAVA

--Prva prepreka u razvoju ovog prava je učenje o Prva prepreka u razvoju ovog prava je učenje o suverenosti država kojom je suština suverenosti suverenosti država kojom je suština suverenosti bila određena negativno, kao nezavisnost državne bila određena negativno, kao nezavisnost državne vlasti od bilo kog drugog(u donošenju zakona, vlasti od bilo kog drugog(u donošenju zakona, propisivanju krivičnih djela). Međutim, na propisivanju krivičnih djela). Međutim, na kongresu u Beču 1815. godine se to promjenilo, kongresu u Beču 1815. godine se to promjenilo, jer su se učesnice Bečkog kongresa obavezale da jer su se učesnice Bečkog kongresa obavezale da će zabraniti trgovinu robljem i piratstvo na će zabraniti trgovinu robljem i piratstvo na otvorenom moru, te su se obavezale da će otvorenom moru, te su se obavezale da će krivično goniti učinioce ovakvih krivičnih djela, i krivično goniti učinioce ovakvih krivičnih djela, i to svaka prema svom unutrašnjem pravu.to svaka prema svom unutrašnjem pravu.

Prvi pisani izvor međunarodnog krivičnog prava je Prvi pisani izvor međunarodnog krivičnog prava je Pariska deklaracija o pomorskom pravu iz Pariska deklaracija o pomorskom pravu iz 1856.godine1856.godine(ratno pravo),poslije krimskog rata (ratno pravo),poslije krimskog rata u kome je Rusija pretrpjela poraz u ratu sa u kome je Rusija pretrpjela poraz u ratu sa Turskom i njenim saveznicama, a koja je sadržala Turskom i njenim saveznicama, a koja je sadržala pravila o blokadi i zapljeni na moru. pravila o blokadi i zapljeni na moru.

Zatim je donesena Zatim je donesena Ženevska konvencija o Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika(1864.god)zaštiti ranjenika(1864.god), poslije francusko-, poslije francusko-austrijskog rata i bitke kod Solferina u sjevernoj austrijskog rata i bitke kod Solferina u sjevernoj Italiji(1859.godine), kada je na ratištu ostalo oko Italiji(1859.godine), kada je na ratištu ostalo oko 40.000 ranjenih i mrtvih. 40.000 ranjenih i mrtvih. Petrogradska Petrogradska deklaracija o zabrani upotrebe sredstava deklaracija o zabrani upotrebe sredstava koja uvećavaju patnje ljudikoja uvećavaju patnje ljudi(1868) i (1868) i Briselska Briselska deklaracija(1874) o pravima i običajima ratadeklaracija(1874) o pravima i običajima rata..

Temelji međunarodnog krivičnog prava su Temelji međunarodnog krivičnog prava su postavljeni kroz kodifikaciju Nirnbeških principa i postavljeni kroz kodifikaciju Nirnbeških principa i definisanje novih krivičnih djela.definisanje novih krivičnih djela.

Statuti Nirnbeškog tribunala i Tribunala u Statuti Nirnbeškog tribunala i Tribunala u TokijuTokiju

Na Moskovskoj konferenciji 1943. god., Vlade SAD-Na Moskovskoj konferenciji 1943. god., Vlade SAD-a, Velike Britanije,SSSR-a i Kine donijele su odluku a, Velike Britanije,SSSR-a i Kine donijele su odluku da će ratni zločinci čija djela nisu vezana za da će ratni zločinci čija djela nisu vezana za određeno geografsko područje biti kažnjeni određeno geografsko područje biti kažnjeni zajedničkom odlukom savezničkih vlada. zajedničkom odlukom savezničkih vlada.

Na konferenciji u Londonu potpisan je sporazum o Na konferenciji u Londonu potpisan je sporazum o ustanovljenju Međunarodnog vojnog tribunala i ustanovljenju Međunarodnog vojnog tribunala i kažnjavanju glavnih ratnih zločinaca evropskih kažnjavanju glavnih ratnih zločinaca evropskih osovinskih sila. Ovom sporazumu pridodat je osovinskih sila. Ovom sporazumu pridodat je Statut Statut Međunarodnog vojnog sudaMeđunarodnog vojnog suda, koji je od važnosti , koji je od važnosti jer je jer je njime po prvi put na međunarodnom njime po prvi put na međunarodnom planu došlo do propisivanja određenih planu došlo do propisivanja određenih krivičnih djelakrivičnih djela. .

Prilikom iznalaženja pravnog osnova za suđenje Prilikom iznalaženja pravnog osnova za suđenje nacističkim vođama, autori Statuta Nirnbeškog nacističkim vođama, autori Statuta Nirnbeškog tribunala pošli su od Haških i Ženevskih konvencija, tribunala pošli su od Haških i Ženevskih konvencija, Brijan-Kelogovog pakta i Versajskog ugovora, te Brijan-Kelogovog pakta i Versajskog ugovora, te dvostranih ugovora Njemačke sa Holandijom, dvostranih ugovora Njemačke sa Holandijom, Danskom, Luksemburgom, SSSR-om o mirnom Danskom, Luksemburgom, SSSR-om o mirnom rješavanju sporova i nenapadanju. Od posebne je rješavanju sporova i nenapadanju. Od posebne je važnosti važnosti član 6 Statutačlan 6 Statuta jer su jer su njime bile bile njime bile bile propisane tri kategorije krivičnih djelapropisane tri kategorije krivičnih djela::

Zločin protiv mira. Zločin protiv mira. Ovi zločini su svojim Ovi zločini su svojim obilježjem obuhvatali radnje planiranja, obilježjem obuhvatali radnje planiranja, pripremanja, započinjanja ili vođenja agresivnog pripremanja, započinjanja ili vođenja agresivnog rata kojim se krše međunarodni ugovori, rata kojim se krše međunarodni ugovori, sporazumi ili jemstva, odnosno učešće u sporazumi ili jemstva, odnosno učešće u zajedničkom planu ili zavjeri radi izvršenja zajedničkom planu ili zavjeri radi izvršenja nekog djela.nekog djela.

Ratni zločini. Ratni zločini. Kršenje zakona i običaja rata, Kršenje zakona i običaja rata, koje uključuje: ubistvo, zlostavljanje, deportaciju koje uključuje: ubistvo, zlostavljanje, deportaciju civilnog stanovništva, razaranje gradovacivilnog stanovništva, razaranje gradova

Zločini protiv čovječnosti. Zločini protiv čovječnosti. Ubistvo, Ubistvo, istrebljenje, porobljavanje, deportacija i druge istrebljenje, porobljavanje, deportacija i druge radnje protiv civilnog stanovništva, prije ili u radnje protiv civilnog stanovništva, prije ili u toku rata, odnosno progon na političkoj, rasnoj toku rata, odnosno progon na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnoviili vjerskoj osnovi

Statut Nirnbeškog tribunala je prvi Statut Nirnbeškog tribunala je prvi međunarodni dokument koji je objedinio sve međunarodni dokument koji je objedinio sve tada poznate oblike međunarodnih krivičnih tada poznate oblike međunarodnih krivičnih djela protiv humanosti i međunarodnog djela protiv humanosti i međunarodnog prava. Statut je predvidio dvije nove prava. Statut je predvidio dvije nove kategorije međunarodnih delikata-zločin kategorije međunarodnih delikata-zločin protiv mira i zločin protiv čovječnosti.protiv mira i zločin protiv čovječnosti.

Statut ne pominje izričito Statut ne pominje izričito genocidgenocid, ali ga , ali ga deskriptivno postavlja unutardeskriptivno postavlja unutar jedne šire jedne šire pravne kategorije- pravne kategorije- zločin protiv čovječnostizločin protiv čovječnosti. . Kasnija definicija genocida usvojena u Konvenciji Kasnija definicija genocida usvojena u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.godine preuzela je odredbe Statuta 1948.godine preuzela je odredbe Statuta Nirnbeškog tribunala o zločinu protiv čovječnosti. Nirnbeškog tribunala o zločinu protiv čovječnosti. U tom smislu, U tom smislu, zločin protiv čovječnosti je zločin protiv čovječnosti je idejni okvir genocida. idejni okvir genocida.

Kod zločina protiv čovječnosti Kod zločina protiv čovječnosti uspostavlja se uspostavlja se princip supremacije međunarodnog prava u princip supremacije međunarodnog prava u odnosu na nacionalna zakonodavstvaodnosu na nacionalna zakonodavstva. U . U dijelu paragrafa tačke c) člana 6 Statuta dijelu paragrafa tačke c) člana 6 Statuta određeno je da se nadležnost Tribunala propisuje određeno je da se nadležnost Tribunala propisuje za bilo koje „zločine iz nadležnosti suda... bez za bilo koje „zločine iz nadležnosti suda... bez obzira da li se time vrše ili ne vrše povrede obzira da li se time vrše ili ne vrše povrede zakona one zemlje gdje su zločini izvršeni.“ Ovaj zakona one zemlje gdje su zločini izvršeni.“ Ovaj princip će biti ugrađen u pojam genocida i princip će biti ugrađen u pojam genocida i predstavljaće jednu od njegovih najvažnijih predstavljaće jednu od njegovih najvažnijih karakteristika.karakteristika.

U članu 7. Statuta propisano je da U članu 7. Statuta propisano je da službeni službeni položaj optuženog lica, bez obzira da li se položaj optuženog lica, bez obzira da li se radi o šefu države ili vladinom službeniku, radi o šefu države ili vladinom službeniku, ne oslobađa od odgovornosti niti se može ne oslobađa od odgovornosti niti se može uzeti kao olakšavajuća okolnostuzeti kao olakšavajuća okolnost..

Član 8. Statuta:“činjenica da je optuženi neko od Član 8. Statuta:“činjenica da je optuženi neko od krivičnih djela iz nadležnosti Tribunala učinio na krivičnih djela iz nadležnosti Tribunala učinio na osnovu osnovu naredbenaredbe svog svog nadređenognadređenog, optuženo , optuženo lice lice ne oslobađa od odgovornosti, ali se može ne oslobađa od odgovornosti, ali se može uzeti kao olakšavajuća okolnost prilikom uzeti kao olakšavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne ako Tribunal utvrdi da odmjeravanja kazne ako Tribunal utvrdi da interesi pravičnosti to zahtijevaju.interesi pravičnosti to zahtijevaju.

Suđenje glavnim ratnim zločincima počelo je u Suđenje glavnim ratnim zločincima počelo je u Berlinu, a nastavilo se u Nirnbergu, gdje je oktobra Berlinu, a nastavilo se u Nirnbergu, gdje je oktobra 1946. izrečena i objavljena presuda, koja je 1946. izrečena i objavljena presuda, koja je sadržavala 12 smrtnih kazni, tri kazne doživotnog sadržavala 12 smrtnih kazni, tri kazne doživotnog zatvora, tri vremenske zatvorske kazne i tri zatvora, tri vremenske zatvorske kazne i tri oslobođenja od optužbe. Pored toga, određene oslobođenja od optužbe. Pored toga, određene njemačke organizacije(pravna lica-kolektiviteti) njemačke organizacije(pravna lica-kolektiviteti) proglašeni su za zločinačke: SS(elitne njemačke proglašeni su za zločinačke: SS(elitne njemačke partijsko-vojne jedinice, zaštitni odredi), SD(služba partijsko-vojne jedinice, zaštitni odredi), SD(služba bezbjednosti), Gestapo(tajna državna policija) i bezbjednosti), Gestapo(tajna državna policija) i vodeći organ NSDAP(nacional-socijalistička vodeći organ NSDAP(nacional-socijalistička njemačka radnička partija). Ovim je njemačka radnička partija). Ovim je promovisan i promovisan i poseban oblik krivične odgovornosti pravnih poseban oblik krivične odgovornosti pravnih lica,tj. organizacijalica,tj. organizacija..

Po ugledu na ovaj, osnovan je i Po ugledu na ovaj, osnovan je i Međunarodni vojni Međunarodni vojni tribunal za Daleki istoktribunal za Daleki istok, sa sjedištem u Tokiju. Za , sa sjedištem u Tokiju. Za razliku od Nirnberškog tribunala koji je osnovan razliku od Nirnberškog tribunala koji je osnovan ugovorom između Savezničkih sila, Tribunal u Tokiju ugovorom između Savezničkih sila, Tribunal u Tokiju osnovan je 1946.godine proklamacijom vrhovnog osnovan je 1946.godine proklamacijom vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Daleki istok komandanta savezničkih snaga za Daleki istok američkog generala Daglasa MekArtura, prema nacrtu američkog generala Daglasa MekArtura, prema nacrtu američkog pravnika Kinana, koji je potom postavljen za američkog pravnika Kinana, koji je potom postavljen za glavnog tužioca pred tim sudom. Ovaj tribunal se najviše glavnog tužioca pred tim sudom. Ovaj tribunal se najviše bavio ratnim zločinima koji su, i inače, saveznike najviše bavio ratnim zločinima koji su, i inače, saveznike najviše pogađali, a to su ratni zločini protiv ratnih pogađali, a to su ratni zločini protiv ratnih zarobljenika,koje su Japanci široko praktikovali.zarobljenika,koje su Japanci široko praktikovali.

Važnost ovih ad hoc sudova, a posebno Važnost ovih ad hoc sudova, a posebno Nirnberškog tribunala, se nalaze u činjenici da Nirnberškog tribunala, se nalaze u činjenici da njegov statut, kao i kasnija tvz. Nirnberška njegov statut, kao i kasnija tvz. Nirnberška presuda, sadrže niz načela koji su Rezolucijompresuda, sadrže niz načela koji su Rezolucijom broj 95(1) od 11.12.1946.godine broj 95(1) od 11.12.1946.godine potvrđeni od potvrđeni od strane Generalne skupštine UN-a kao strane Generalne skupštine UN-a kao OPŠTEVAŽEĆA NAČELA MEĐUNARODNOG OPŠTEVAŽEĆA NAČELA MEĐUNARODNOG PRAVA.PRAVA.

To su sljedeća načela: To su sljedeća načela: (1) svako lice koje učini djelo koje predstavlja (1) svako lice koje učini djelo koje predstavlja

krivično djelo po međunarodnom pravu, odgovorno krivično djelo po međunarodnom pravu, odgovorno je za njega i za to djelo se kažnjava;je za njega i za to djelo se kažnjava;

(2) činjenica da nacionalno zakonodavstvo ne (2) činjenica da nacionalno zakonodavstvo ne propisuje kaznu za djelo koje predstavlja krivično propisuje kaznu za djelo koje predstavlja krivično djelo po međunarodnom pravu, ne oslobađa djelo po međunarodnom pravu, ne oslobađa njegovog učinioca odgovornosti po međunarodnom njegovog učinioca odgovornosti po međunarodnom pravu;pravu;

(3) činjenica da je neko lice učinilo djelo koje (3) činjenica da je neko lice učinilo djelo koje predstavlja krivično djelo po međunarodnom pravu, predstavlja krivično djelo po međunarodnom pravu, djelujući kao šef države ili kao odgovorno lice vlade, djelujući kao šef države ili kao odgovorno lice vlade, ne oslobađa ga od odgovornosti po međunarodnom ne oslobađa ga od odgovornosti po međunarodnom pravupravu

(4) činjenica da je neko lice djelovalo po naređenju (4) činjenica da je neko lice djelovalo po naređenju njegove vlade ili pretpostavljenog ne oslobađa to njegove vlade ili pretpostavljenog ne oslobađa to lice od odgovornosti, pod uslovom da je u stvarnosti lice od odgovornosti, pod uslovom da je u stvarnosti imalo mogućnosti izbora.imalo mogućnosti izbora.

(5) svako lice optuženo za krivično djelo po (5) svako lice optuženo za krivično djelo po međunarodnom pravu ima pravo na pravično međunarodnom pravu ima pravo na pravično suđenje.suđenje.

(6) sljedeća krivična djela su kažnjiva po (6) sljedeća krivična djela su kažnjiva po međunarodnom pravu: međunarodnom pravu:

a) zločin protiv miraa) zločin protiv mira b) ratni zločini i b) ratni zločini i c) zločini protiv čovječnosti.c) zločini protiv čovječnosti. (7) saučesništvo u izvršenju zločina protiv mira, (7) saučesništvo u izvršenju zločina protiv mira,

ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti takođe ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti takođe predstavlja krivično djelo po međunarodnom predstavlja krivično djelo po međunarodnom pravu.pravu.

Ova načela su naknadno formulisana od strane Ova načela su naknadno formulisana od strane Komisije UN-a za međunarodno pravo, a zatim Komisije UN-a za međunarodno pravo, a zatim prihvaćena od Generalne skupštine UN-a prihvaćena od Generalne skupštine UN-a 1950.godine.1950.godine.

Statut Međunarodnog krivičnog tribunala za Statut Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju(ICTY)bivšu Jugoslaviju(ICTY)

Savjet bezbjednosti UN-a Rezolucijom broj 808 od Savjet bezbjednosti UN-a Rezolucijom broj 808 od 22.2.1993.godine osnovao ovaj sud, a zatim usvojio i 22.2.1993.godine osnovao ovaj sud, a zatim usvojio i Statut ICTY. Statut propisuje četiri vrste krivičnih Statut ICTY. Statut propisuje četiri vrste krivičnih djela:djela:

teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949.godineteška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949.godine kršenja zakona i običaja ratakršenja zakona i običaja rata genocid genocid zločin protiv čovječnosti.zločin protiv čovječnosti. U članu 6 Statuta sadržane su U članu 6 Statuta sadržane su odredbe o ličnoj odredbe o ličnoj

krivičnoj odgovornostikrivičnoj odgovornosti, prema kojima ovaj tribunal , prema kojima ovaj tribunal ima nadležnost nad fizičkim licima(pojedincima) kao ima nadležnost nad fizičkim licima(pojedincima) kao učiniocima navedenih krivičnih djela, dok učiniocima navedenih krivičnih djela, dok pred pred Tribunalom ne mogu krivično odgovarati pravna Tribunalom ne mogu krivično odgovarati pravna lica(države i druge organizacije).lica(države i druge organizacije).

Član 7 Statuta sadrži odredbe o individualnoj krivičnoj Član 7 Statuta sadrži odredbe o individualnoj krivičnoj odgovornosti:odgovornosti:

lice koje je planiralo, podsticalo, naredilo, učinilo ili na lice koje je planiralo, podsticalo, naredilo, učinilo ili na drugi način pomoglo ili podstrekavalo na planiranje, drugi način pomoglo ili podstrekavalo na planiranje, pripremu ili izvršenje nekog od navedenih krivičnih djela, pripremu ili izvršenje nekog od navedenih krivičnih djela, lično je odgovorno za krivično djelo;lično je odgovorno za krivično djelo;

službeni položaj optuženog lica, bilo da je šef države ili službeni položaj optuženog lica, bilo da je šef države ili vlade ili odgovorno lice u vladi, ne oslobađa to lice od vlade ili odgovorno lice u vladi, ne oslobađa to lice od krivične odgovornosti niti se može uzeti kao krivične odgovornosti niti se može uzeti kao olakšavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne;olakšavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne;

činjenica da je neko od navedenih krivičnih djela činjenica da je neko od navedenih krivičnih djela učinjeno od strane potčinjenog ne oslobađa od učinjeno od strane potčinjenog ne oslobađa od odgovornosti njegovog pretpostavljenog ako je odgovornosti njegovog pretpostavljenog ako je on(pretpostavljeni) znao ili imao razloga da zna da on(pretpostavljeni) znao ili imao razloga da zna da će potčinjeni učiniti krivično djelo ili da ga je će potčinjeni učiniti krivično djelo ili da ga je učinio, a pretpostavljeni je propustio da preduzme učinio, a pretpostavljeni je propustio da preduzme neophodne i razumne mjere da spriječi takvo djelo neophodne i razumne mjere da spriječi takvo djelo ili da kazni njegovog učinoca.ili da kazni njegovog učinoca.

(KOMANDNA ODGOVORNOST), (KOMANDNA ODGOVORNOST), uspostavlja uspostavlja mogućnost odgovornosti za nehat „imao razloga da zna“mogućnost odgovornosti za nehat „imao razloga da zna“

činjenica da je optuženo lice neko od navedenih činjenica da je optuženo lice neko od navedenih krivičnih djela učinilo na osnovu naredbe vlade ili krivičnih djela učinilo na osnovu naredbe vlade ili svog pretpostavljenog, ne oslobađa to lice od svog pretpostavljenog, ne oslobađa to lice od krivične odgovornosti, ali se ova činjenica može uzeti krivične odgovornosti, ali se ova činjenica može uzeti u obzir kao olakšavajuća okolnost pri kažnjavanju u obzir kao olakšavajuća okolnost pri kažnjavanju ako ICTY utvrdi da to zahtijevaju interesi pravičnosti.ako ICTY utvrdi da to zahtijevaju interesi pravičnosti.

Statut Međunarodnog krivičnog tribunala za Statut Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu Ruandu

Ovaj tribunal je osnovan Rezolucijom br.955 Savjeta Ovaj tribunal je osnovan Rezolucijom br.955 Savjeta bezbjednosti UN-a od 8.11.1994.godine. Osnivanju bezbjednosti UN-a od 8.11.1994.godine. Osnivanju tribunala prethodio je izvještaj Komisije UN-a za tribunala prethodio je izvještaj Komisije UN-a za ljudska prava u kom je utvrđeno da je za tri mjeseca ljudska prava u kom je utvrđeno da je za tri mjeseca tokom 1994.godine u Ruandi izvršen genocid u kom tokom 1994.godine u Ruandi izvršen genocid u kom je ubijeno između 500.000 i milion ljudi, većinom je ubijeno između 500.000 i milion ljudi, većinom civila iz plemena Tutsi. Smješten u tanzanijskom civila iz plemena Tutsi. Smješten u tanzanijskom gradu Aruša, ovaj tribunal ima nadležnost za sljedeća gradu Aruša, ovaj tribunal ima nadležnost za sljedeća krivična djela(ratione materiae):krivična djela(ratione materiae):

genocidgenocid zločin protiv čovječnosti izločin protiv čovječnosti i kršenje člana 3 o zaštiti žrtava rata, zajedničkog kršenje člana 3 o zaštiti žrtava rata, zajedničkog

za sve četiri Ženevske konvencije iz 1949.god., za sve četiri Ženevske konvencije iz 1949.god., kao i dodatnog Protokola II iz 1977.god.kao i dodatnog Protokola II iz 1977.god.

Ova nadležnost ograničena je teritorijalno(ratione Ova nadležnost ograničena je teritorijalno(ratione loci) na teritoriju Ruande, kao i vremenski(ratione loci) na teritoriju Ruande, kao i vremenski(ratione temporis) na sva navedena krivična djela temporis) na sva navedena krivična djela učinjena u periodu od 1.1 do 31.12.1994.godine.učinjena u periodu od 1.1 do 31.12.1994.godine.

Statut je individualnu i komadnu odgovornost Statut je individualnu i komadnu odgovornost definisao na isti način kao i Statut ICTY.definisao na isti način kao i Statut ICTY.

Razlike između ICTY i ICTR:Razlike između ICTY i ICTR: Ratione temporis(ICTY-ratione temporis od Ratione temporis(ICTY-ratione temporis od

1.1.1991.god. pa do dana koji utvrdi Savjet 1.1.1991.god. pa do dana koji utvrdi Savjet bezbjednosti po uspostavljanju mira).bezbjednosti po uspostavljanju mira).

Ratione materie- ICTY ima nadležnost za djela Ratione materie- ICTY ima nadležnost za djela učinjena u međunarodnom ili unutrašnjem učinjena u međunarodnom ili unutrašnjem oružanom sukobu, dok je nadležnost ICTR oružanom sukobu, dok je nadležnost ICTR ograničena samo na unutrašnji oružani sukob. ograničena samo na unutrašnji oružani sukob. Zbog obe razlike, krivična djela iz nadležnosti ICTR, Zbog obe razlike, krivična djela iz nadležnosti ICTR, vezana za ratne zločine, i jesu određena tako da u vezana za ratne zločine, i jesu određena tako da u svom obilježju obuhvataju samo kršenja svom obilježju obuhvataju samo kršenja pomenutog člana 3 o zaštiti žrtava rata, pomenutog člana 3 o zaštiti žrtava rata, zajedničkog za sve četiri Ženevske konvencije, kao zajedničkog za sve četiri Ženevske konvencije, kao i dodatnog Protokola II uz te Konvencije.i dodatnog Protokola II uz te Konvencije.

Član 3. zajednički za sve 4 Ženevske konvencije, odnosi Član 3. zajednički za sve 4 Ženevske konvencije, odnosi se na pravila kojih se države članice tih konvencija se na pravila kojih se države članice tih konvencija moraju pridržavati u slučajevima oružanog sukoba koji moraju pridržavati u slučajevima oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter, a koji izbiju na njihovoj nema međunarodni karakter, a koji izbiju na njihovoj teritoriji. U tim slučajevima, ovim članom propisane su teritoriji. U tim slučajevima, ovim članom propisane su obaveze kojih se države članice moraju pridržavati obaveze kojih se države članice moraju pridržavati prema određenim licima(licima koja ne učestvuju prema određenim licima(licima koja ne učestvuju neposredno u neprijateljstvima, pod kojima se neposredno u neprijateljstvima, pod kojima se podrazumijevaju i pripadnici oružanih snaga koji su podrazumijevaju i pripadnici oružanih snaga koji su položili oružje,bolesnici,ranjenici, zarobljenici).položili oružje,bolesnici,ranjenici, zarobljenici).

Statut Specijalnog suda za Sijera LeoneStatut Specijalnog suda za Sijera Leone

Od marta 1991. godine SijerOd marta 1991. godine Sijeraa Leone je Leone je bio bio žrtva žrtva građanskog rata kograđanskog rata koga je karakterisaloga je karakterisalo masovn masovnoo nasiljenasilje,a koji je okončan mirovnim sporazumom ,a koji je okončan mirovnim sporazumom 1999.godine1999.godine

Sporazum između Ujedinjenih nacija i vlade Sijera Sporazum između Ujedinjenih nacija i vlade Sijera LLeonea eonea o osnivanju o osnivanju SpecijalnSpecijalnogog sud suda za a za Sijera Sijera LLeone eone potpisan je 16. januara 2002. potpisan je 16. januara 2002. godine godine u Fritaunuu Fritaunu

Specijalni sud Specijalni sud je je treći treći ad hocad hoc međunarodni krivični međunarodni krivični sud, poslsud, poslijije e ICTYICTY i i ICTRICTR, a prvi u kojem će jedni pored , a prvi u kojem će jedni pored drugih zasjeddrugih zasjedaati međunarodne (UN) i domaće sudijeti međunarodne (UN) i domaće sudije..

Za razliku od ICTY, odnosno ICTR koji sude Za razliku od ICTY, odnosno ICTR koji sude pojedincima samo za krivična djela po pojedincima samo za krivična djela po međunarodnom pravu, Specijalni sud za Sijera međunarodnom pravu, Specijalni sud za Sijera Leone, prema pomenutom sporazumu, ima Leone, prema pomenutom sporazumu, ima nadležnost da sudi pojedincima kako za krivična djela nadležnost da sudi pojedincima kako za krivična djela po međunarodnom pravu tako i za krivična djela iz po međunarodnom pravu tako i za krivična djela iz domaćeg prava.domaćeg prava.

Specijalni sud ima uporednu nadležnost sa Specijalni sud ima uporednu nadležnost sa domaćim domaćim ssijeraleonskim sudovima, ali će moći u ijeraleonskim sudovima, ali će moći u svako doba da zvanično zatražsvako doba da zvanično zatražii od domaćeg suda od domaćeg suda da mu ustupi nadležnost, pa će tako imati da mu ustupi nadležnost, pa će tako imati prednost nad domaćim sudovima (član 8 Statuta)prednost nad domaćim sudovima (član 8 Statuta),, poštpoštujućiujući načelo načelo nnee bis in idem bis in idem (član 9 Statuta). (član 9 Statuta).

Specijalni sud je nadležan za “gonjenje lica koja Specijalni sud je nadležan za “gonjenje lica koja snose najveću odgovornost za ozbisnose najveću odgovornost za ozbilljne povrede jne povrede međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog humanitarnog prava i ssijeraleonskog prava počinjenijeraleonskog prava počinjenee na teritorij na teritorijii Sijera Sijera Leonea od 30. novembra 1996.Leonea od 30. novembra 1996. godine godine“ (član 1 “ (član 1 Sporazuma i član 1 Sporazuma i član 1 stav stav 1 Statuta). 1 Statuta). Ova činjenica, Ova činjenica, dakle, predstavlja razlog zbog kojeg se, prema dakle, predstavlja razlog zbog kojeg se, prema Statutu ovog suda, sva krivična djela iz njegove Statutu ovog suda, sva krivična djela iz njegove nadležnosti mogu podijeliti u nadležnosti mogu podijeliti u dvije grupe:dvije grupe:

Prvu grupu čine krivična djela po međunarodnom Prvu grupu čine krivična djela po međunarodnom pravu, u koju spadaju zločini protiv čovječnosti pravu, u koju spadaju zločini protiv čovječnosti (član 2 Statuta), povrede zajedničkog člana 3 (član 2 Statuta), povrede zajedničkog člana 3 Ženevskih konvencija i Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija i Dopunskog protokola II (član 3 Statuta), te druge teške povrede (član 3 Statuta), te druge teške povrede međunarodnog humanitarnog prava (član 4 međunarodnog humanitarnog prava (član 4 Statuta). Statuta).

Biće krivičnog djela zločini protiv čovječnosti Biće krivičnog djela zločini protiv čovječnosti formulisano je tako da postoji ako su formulisano je tako da postoji ako su u okviru u okviru rasprostranjenog ili sistematskog napada na ma rasprostranjenog ili sistematskog napada na ma koje civilno stanovništvokoje civilno stanovništvo učinjene neke od učinjene neke od sljedećih radnji: ubistvo; istrebljenje; sljedećih radnji: ubistvo; istrebljenje; porobljavanje; deportacija; zatvaranje; mučenje; porobljavanje; deportacija; zatvaranje; mučenje; silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, prisilna trudnoća i svaki drugi oblik seksualnog prisilna trudnoća i svaki drugi oblik seksualnog nasilja; progon na političkoj, rasnoj, etničkoj ili nasilja; progon na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi i druga nečovječna djela.vjerskoj osnovi i druga nečovječna djela.

Biće krivičnog djela iz člana 3 Statuta ovog Biće krivičnog djela iz člana 3 Statuta ovog specijalnog suda u osnovi je određeno na način na specijalnog suda u osnovi je određeno na način na koji je to učinjeno i u slučaju člana 4 Statuta ICTR.koji je to učinjeno i u slučaju člana 4 Statuta ICTR.

Obilježje krivičnog djela drugih teških povreda Obilježje krivičnog djela drugih teških povreda međunarodnog humanitarnog prava glasi: međunarodnog humanitarnog prava glasi: “Specijalni sud je ovlašćen da goni lica koja su “Specijalni sud je ovlašćen da goni lica koja su učinila teške povrede međunarodnog humanitarnog učinila teške povrede međunarodnog humanitarnog prava: (a) namjerno usmjeravanje napada na civilno prava: (a) namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao takvo ili na pojedinačne civile koji stanovništvo kao takvo ili na pojedinačne civile koji ne učestvuju neposredno u neprijateljstvima; (b) ne učestvuju neposredno u neprijateljstvima; (b) namjerno usmjeravanje napada na osoblje, namjerno usmjeravanje napada na osoblje, postrojenja, materijal, jedinice ili vozila uključene u postrojenja, materijal, jedinice ili vozila uključene u humanitarnu pomoć ili misiju održavanja mira u humanitarnu pomoć ili misiju održavanja mira u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija sve dok imaju skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija sve dok imaju pravo na zaštitu koja se pruža civilima ili civilnim pravo na zaštitu koja se pruža civilima ili civilnim objektima prema međunarodnom pravu oružanog objektima prema međunarodnom pravu oružanog sukoba; (c) regrutovanje ili uključivanje djece mlađe sukoba; (c) regrutovanje ili uključivanje djece mlađe od 15 godina u oružane snage ili grupe i njihovu od 15 godina u oružane snage ili grupe i njihovu aktivnu upotrebu u neprijateljstvima.“aktivnu upotrebu u neprijateljstvima.“

Drugu grupu krivičnih djela iz nadležnosti ovog tribunala Drugu grupu krivičnih djela iz nadležnosti ovog tribunala čine krivična djela prema pravu Sijera Leonea, koja su čine krivična djela prema pravu Sijera Leonea, koja su navedena u članu 5 Statuta Specijalnog suda. To su: (a) navedena u članu 5 Statuta Specijalnog suda. To su: (a) krivična djela koja se odnose na zloupotrebu djevojčica, u krivična djela koja se odnose na zloupotrebu djevojčica, u skladu sa domaćim Zakonom o sprečavanju okrutnosti skladu sa domaćim Zakonom o sprečavanju okrutnosti prema djeci. Ovo krivično djelo obuhvata sljedeće oblike prema djeci. Ovo krivično djelo obuhvata sljedeće oblike izvršenja: zloupotrebu djevojčice mlađe od 13 godina; izvršenja: zloupotrebu djevojčice mlađe od 13 godina; zloupotrebu djevojčice između 13 i 14 godina; te otmicu zloupotrebu djevojčice između 13 i 14 godina; te otmicu djevojčice iz nemoralnih pobuda; (b) krivična djela koja se djevojčice iz nemoralnih pobuda; (b) krivična djela koja se odnose na obijesno uništavanje imovine, u skladu sa odnose na obijesno uništavanje imovine, u skladu sa domaćim Zakonom o zlonamjernoj šteti. U ovu grupu domaćim Zakonom o zlonamjernoj šteti. U ovu grupu spadaju sljedeće radnje izvršenja: paljenje stambenih zgrada spadaju sljedeće radnje izvršenja: paljenje stambenih zgrada – – kuća u kojima ima ljudi; paljenje javnih zgrada, te paljenje kuća u kojima ima ljudi; paljenje javnih zgrada, te paljenje drugih zgrada.drugih zgrada.

Osim po navedenim odredbama krivičnomaterijalnog Osim po navedenim odredbama krivičnomaterijalnog karaktera, karaktera, Statut Specijalnog suda za Sijera Leone Statut Specijalnog suda za Sijera Leone je od važnosti za međunarodno materijalno je od važnosti za međunarodno materijalno krivično pravo i zbog odredbi o njegovoj krivično pravo i zbog odredbi o njegovoj nadležnosti nad maloljetnicimanadležnosti nad maloljetnicima. Naime, zbog . Naime, zbog činjenice da je, kako smo rekli, veliki broj djece činjenice da je, kako smo rekli, veliki broj djece sistematski bio regrutovan i obučavan za vršenje sistematski bio regrutovan i obučavan za vršenje okrutnih djela u toku građanskog rata, koja djela su ova okrutnih djela u toku građanskog rata, koja djela su ova maloljetna lica zatim i činila, postavilo se pitanje maloljetna lica zatim i činila, postavilo se pitanje njihove krivične odgovornosti. njihove krivične odgovornosti.

Ovo pitanje riješeno je članom 7 Statuta Ovo pitanje riješeno je članom 7 Statuta Specijalnog suda za Sijera Leone tako što je Specijalnog suda za Sijera Leone tako što je najprije isključena nadležnost ovog tribunala za najprije isključena nadležnost ovog tribunala za ona lica koja su u vrijeme kada su učinila neko od ona lica koja su u vrijeme kada su učinila neko od krivičnih djela iz nadležnosti tribunala bila mlađa krivičnih djela iz nadležnosti tribunala bila mlađa od 15 godina. od 15 godina. Za lica između 15 i 18Za lica između 15 i 18 godina godina tribunalu je stavljeno u obavezu da prema njima tribunalu je stavljeno u obavezu da prema njima postupa sa dostojanstvom, vodeći računa o postupa sa dostojanstvom, vodeći računa o njihovim godinama i potrebi da se pomogne njihovim godinama i potrebi da se pomogne njihovoj rehabilitaciji, socijalnoj reintegraciji i njihovoj rehabilitaciji, socijalnoj reintegraciji i preuzimanju konstruktivne uloge u društvu, u preuzimanju konstruktivne uloge u društvu, u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava. Prema ovoj kategoriji lica, ako utvrdi prava. Prema ovoj kategoriji lica, ako utvrdi njihovu krivičnu odgovornost, tribunal ne može njihovu krivičnu odgovornost, tribunal ne može izreći zatvorsku kaznu, već neku od sljedećih izreći zatvorsku kaznu, već neku od sljedećih mjera: nalog o uputstvima i nadzoru nad brigom; mjera: nalog o uputstvima i nadzoru nad brigom; nalog o radu za zajednicu; savjetodavne usluge; nalog o radu za zajednicu; savjetodavne usluge; hraniteljstvo; popravne, obrazovne i programe hraniteljstvo; popravne, obrazovne i programe stručne obuke; odobrene škole, te programe stručne obuke; odobrene škole, te programe razoružavanja, demobilizacije i reintegracije ili razoružavanja, demobilizacije i reintegracije ili programe službi za zaštitu djeceprograme službi za zaštitu djece

Statut Međunarodnog krivičnog Statut Međunarodnog krivičnog suda(ICC)suda(ICC)

Aktivnosti na osnivanju ovog suda oživljene su Aktivnosti na osnivanju ovog suda oživljene su osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su latinoameričke države, predvođene Trinidadom i latinoameričke države, predvođene Trinidadom i Tobagom, uputile prijedlog u tom pravcu Generalnoj Tobagom, uputile prijedlog u tom pravcu Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. U osnivanju ovog suda skupštini Ujedinjenih nacija. U osnivanju ovog suda te zemlje su, kako se ističe, vidjele posljednje te zemlje su, kako se ističe, vidjele posljednje sredstvo za gonjenje međunarodnih krijumčara sredstvo za gonjenje međunarodnih krijumčara droge. Tokom 1994. Komisija Ujedinjenih nacija za droge. Tokom 1994. Komisija Ujedinjenih nacija za međunarodno pravo, zamoljena za to od strane međunarodno pravo, zamoljena za to od strane Generalne skupštine, izradila je nacrt Statuta ovog Generalne skupštine, izradila je nacrt Statuta ovog suda koji će, nakon nekoliko razmatranja i izmjena, suda koji će, nakon nekoliko razmatranja i izmjena, biti usvojen četiri godine kasnije. Do toga je došlo na biti usvojen četiri godine kasnije. Do toga je došlo na Diplomatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija o Diplomatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija o osnivanju ICC, održanoj u Rimu jula 1998. godine. osnivanju ICC, održanoj u Rimu jula 1998. godine. Do 11. aprila 2002. godine Statut je ratifikovalo 60 Do 11. aprila 2002. godine Statut je ratifikovalo 60 država, a stupio je na snagu 1. jula 2002. godine. Do država, a stupio je na snagu 1. jula 2002. godine. Do 14.novembra 2005.god. 100 država su postale 14.novembra 2005.god. 100 država su postale članice Rimskog statuta.članice Rimskog statuta.

Statut ICC ima višestruko značenje za razvoj Statut ICC ima višestruko značenje za razvoj međunarodnog materijalnog krivičnog prava, međunarodnog materijalnog krivičnog prava, zbog čega predstavlja svojevrsnu krunu u tom zbog čega predstavlja svojevrsnu krunu u tom procesu. Posebno je važno što se procesu. Posebno je važno što se po prvi put na po prvi put na jednom mjestu u međunarodnopravnom jednom mjestu u međunarodnopravnom dokumentu mogu naći odredbe opšteg i dokumentu mogu naći odredbe opšteg i posebnog dijela materijalnog krivičnog posebnog dijela materijalnog krivičnog pravaprava. .

ICC je, prema članu 5 Rimskog statuta, nadležan ICC je, prema članu 5 Rimskog statuta, nadležan za “za “najteža krivična djela koja izazivaju najteža krivična djela koja izazivaju zabrinutost čitave međunarodne zajednicezabrinutost čitave međunarodne zajednice“. “. Radi se o sljedećim krivičnim djelima:Radi se o sljedećim krivičnim djelima:

– – zločin genocida;zločin genocida; – – zločini protiv čovječnostizločini protiv čovječnosti - ratni zločini- ratni zločini - zločin agresije.- zločin agresije.

Zločin Zločin genocidagenocida propisan je u članu 6 Statuta i pod njim propisan je u članu 6 Statuta i pod njim se podrazumijeva svako od navedenih djela, ako je se podrazumijeva svako od navedenih djela, ako je učinjeno u učinjeno u namjeri potpunog ili djelimičnog namjeri potpunog ili djelimičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupegrupe kao takve. Ta djela, pod uslovom postojanja kao takve. Ta djela, pod uslovom postojanja navedene namjere, su:navedene namjere, su:

– – ubistvo članova grupe;ubistvo članova grupe; – – teška povreda tjelesne ili duševne cjelovitosti teška povreda tjelesne ili duševne cjelovitosti

pripadnika grupe;pripadnika grupe; – – namjerno podvrgavanje grupe životnim uslovima namjerno podvrgavanje grupe životnim uslovima

koji treba da dovedu do njenog potpunog ili koji treba da dovedu do njenog potpunog ili djelimičnog uništenja;djelimičnog uništenja;

– – mjere upravljene na sprečavanje rađanja u okviru mjere upravljene na sprečavanje rađanja u okviru grupe;grupe;

– – prinudno premještanje djece iz jedne grupe u prinudno premještanje djece iz jedne grupe u drugu.drugu.

Zločini protiv čovječnostiZločini protiv čovječnosti propisani su u članu 7 propisani su u članu 7 Statuta. Konstrukcija ovog krivičnog djela je dosta Statuta. Konstrukcija ovog krivičnog djela je dosta složena, jer se za njegovo postojanje zahtijeva da je neko složena, jer se za njegovo postojanje zahtijeva da je neko od djela iz inače veoma širokog spiska učinjeno kao od djela iz inače veoma širokog spiska učinjeno kao dio dio rasprostranjenog ili sistematskog napadarasprostranjenog ili sistematskog napada uperenog protiv bilo kog civilnog stanovništvauperenog protiv bilo kog civilnog stanovništva , , uz uz znanje njegovog učinioca o tom napadu.znanje njegovog učinioca o tom napadu.

Nadležnost suda Nadležnost suda ratione personae ratione personae odnosi se samo odnosi se samo na fizička lica koja su u vrijeme izvršenja krivičnog na fizička lica koja su u vrijeme izvršenja krivičnog djela koje im se stavlja na teret imala 18 i više djela koje im se stavlja na teret imala 18 i više godina. Dakle, godina. Dakle, Statut ne predviđa mogućnost Statut ne predviđa mogućnost suđenja maloljetnim učiniocima krivičnih djela suđenja maloljetnim učiniocima krivičnih djela iz nadležnosti Sudaiz nadležnosti Suda..

Krivična odgovornost fizičkog lica, prema Statutu, Krivična odgovornost fizičkog lica, prema Statutu, postoji ako učini krivično djelo iz nadležnosti Suda postoji ako učini krivično djelo iz nadležnosti Suda na jedan od sljedećih načina:na jedan od sljedećih načina:

– – kao pojedinac, zajedno sa drugim ili preko drugog kao pojedinac, zajedno sa drugim ili preko drugog lica (posredno izvršilaštvo), bez obzira da li to drugo lica (posredno izvršilaštvo), bez obzira da li to drugo lice snosi krivičnu odgovornost. Dakle, lice snosi krivičnu odgovornost. Dakle, Statut ne Statut ne veže krivičnu odgovornost učinioca za veže krivičnu odgovornost učinioca za krivičnu odgovornost nekog drugog lica, krivičnu odgovornost nekog drugog lica, pomoću kojeg je ili sa kojim je učinilac pomoću kojeg je ili sa kojim je učinilac ostvario radnju izvršenja nekog od krivičnih ostvario radnju izvršenja nekog od krivičnih djela iz nadležnosti Sudadjela iz nadležnosti Suda;;

– – ako naredi, vrbuje ili navodi na izvršenje krivičnog ako naredi, vrbuje ili navodi na izvršenje krivičnog djela. Pri tome, da bi postojala krivična odgovornost, djela. Pri tome, da bi postojala krivična odgovornost, djelo mora biti učinjeno ili barem pokušano;djelo mora biti učinjeno ili barem pokušano;

- ako pomaže, podržava ili na drugi način doprinosi - ako pomaže, podržava ili na drugi način doprinosi izvršenju krivičnog djela ili pokušaju njegovog izvršenju krivičnog djela ili pokušaju njegovog izvršenja kako bi olakšao njegovo izvršenje, izvršenja kako bi olakšao njegovo izvršenje, uključujući obezbjeđenje sredstava za njegovo uključujući obezbjeđenje sredstava za njegovo izvršenje;izvršenje;

– – ako doprinosi na bilo koji drugi način da grupa lica ako doprinosi na bilo koji drugi način da grupa lica koja djeluje sa zajedničkim ciljem, izvrši ili pokuša da koja djeluje sa zajedničkim ciljem, izvrši ili pokuša da izvrši krivično djelo. Pri tome, ovaj doprinos mora biti izvrši krivično djelo. Pri tome, ovaj doprinos mora biti namjeran namjeran (dakle, isključuje se nehatni oblik (dakle, isključuje se nehatni oblik doprinosa);doprinosa);

– – ako u slučaju zločina genocida neposredno i javno ako u slučaju zločina genocida neposredno i javno podstiče druge da izvrše taj zločin;podstiče druge da izvrše taj zločin;

– – ako pokuša da izvrši neko od krivičnih djela iz ako pokuša da izvrši neko od krivičnih djela iz nadležnosti Suda preduzimanjem radnje koja nadležnosti Suda preduzimanjem radnje koja predstavlja znatan korak ka izvršenju zločina, ali ne predstavlja znatan korak ka izvršenju zločina, ali ne dođe do izvršenja krivičnog djela zbog okolnosti dođe do izvršenja krivičnog djela zbog okolnosti nezavisnih od namjera tog lica. Statut, s tim u vezi, nezavisnih od namjera tog lica. Statut, s tim u vezi, propisuje oslobođenje od kazne za lice koje, nakon propisuje oslobođenje od kazne za lice koje, nakon što ju je započelo, prekine radnju izvršenja krivičnog što ju je započelo, prekine radnju izvršenja krivičnog djela ili ako na drugi način spriječi dovršenje tog djela ili ako na drugi način spriječi dovršenje tog djela, pod uslovom da se dobrovoljno i potpuno djela, pod uslovom da se dobrovoljno i potpuno odreklo krivične svrhe.odreklo krivične svrhe.

Službeno svojstvo šefa države ili vlade, člana Službeno svojstvo šefa države ili vlade, člana vlade ili skupštine, izabranog predstavnika ili vlade ili skupštine, izabranog predstavnika ili vladinog službenika nipošto ne izuzima lice iz vladinog službenika nipošto ne izuzima lice iz krivične odgovornosti“ u skladu sa Statutom, niti, krivične odgovornosti“ u skladu sa Statutom, niti, samo po sebi, može biti osnov za ublažavanje samo po sebi, može biti osnov za ublažavanje kazne. kazne.

U vezi sa U vezi sa vinošću vinošću Statut (u članu 30) načelno Statut (u članu 30) načelno propisuje da je za krivičnu odgovornost optuženog propisuje da je za krivičnu odgovornost optuženog lica potrebno da su elementi bića svakog od lica potrebno da su elementi bića svakog od krivičnih djela iz nadležnosti ICC ostvareni sa krivičnih djela iz nadležnosti ICC ostvareni sa namjerom i znanjemnamjerom i znanjem. Dakle, neophodan je ne . Dakle, neophodan je ne samo umišljaj već i namjera, pod kojom se u samo umišljaj već i namjera, pod kojom se u krivičnom materijalnom pravu podrazumijeva krivičnom materijalnom pravu podrazumijeva predstava učinioca krivičnog djela o određenom predstava učinioca krivičnog djela o određenom cilju koji može postići izvršenjem krivičnog djela i cilju koji može postići izvršenjem krivičnog djela i koja na njega djeluje kao motiv za izvršenje djela. koja na njega djeluje kao motiv za izvršenje djela.

Ako za primjer uzmemo zločin genocida, razumljivo Ako za primjer uzmemo zločin genocida, razumljivo je da se, s obzirom na biće ovog zločina, htijenje je da se, s obzirom na biće ovog zločina, htijenje njegovog učinioca, kada ubija članove zaštićene njegovog učinioca, kada ubija članove zaštićene grupe, ne iscrpljuje samo na toj posljedici (lišenju grupe, ne iscrpljuje samo na toj posljedici (lišenju života tih lica), već on za konačan cilj (svoju namjeru) života tih lica), već on za konačan cilj (svoju namjeru) ima potpuno ili djelimično uništenje zaštićene grupe ima potpuno ili djelimično uništenje zaštićene grupe kao takve. Znanje, kao konstitutivni element iz kao takve. Znanje, kao konstitutivni element iz navedene odredbe člana 30 Statuta, takođe navedene odredbe člana 30 Statuta, takođe predstavlja određenu predstavu učinioca ali ne o predstavlja određenu predstavu učinioca ali ne o cilju, kao kod namjere, već o određenim okolnostima cilju, kao kod namjere, već o određenim okolnostima koje su od značaja za postojanje krivičnog djela. koje su od značaja za postojanje krivičnog djela.

Znanje, pak, prema istom članu Statuta, Znanje, pak, prema istom članu Statuta, podrazumijeva svijest da postoje okolnosti ili da će podrazumijeva svijest da postoje okolnosti ili da će pri uobičajenom toku stvari doći do posljedice. Dakle, pri uobičajenom toku stvari doći do posljedice. Dakle, statut ovaj pojam ne vezuje samo za okolnosti od statut ovaj pojam ne vezuje samo za okolnosti od značaja za postojanje krivičnog djela, već i za značaja za postojanje krivičnog djela, već i za njegove posljedice.njegove posljedice.

Od načelnog stava da je za krivičnu odgovornost Od načelnog stava da je za krivičnu odgovornost optuženog lica potreban umišljaj, uz postojanje optuženog lica potreban umišljaj, uz postojanje namjere i znanja, Statut, međutim, predviđa namjere i znanja, Statut, međutim, predviđa izuzetke. To je učinjeno uopštenom formulacijom da izuzetke. To je učinjeno uopštenom formulacijom da se navedena pravila primjenjuju se navedena pravila primjenjuju “ako nije drukčije “ako nije drukčije predviđeno“predviđeno“. Time je . Time je ostavljena mogućnost za ostavljena mogućnost za postojanje krivične odgovornosti i po osnovu postojanje krivične odgovornosti i po osnovu nehatanehata što, kako smo vidjeli, kao mogućnost postoji što, kako smo vidjeli, kao mogućnost postoji u slučaju krivične odgovornosti vojnih komandanata i u slučaju krivične odgovornosti vojnih komandanata i drugih pretpostavljenih lica. Međutim, Statut pojam drugih pretpostavljenih lica. Međutim, Statut pojam nehata ne pominje niti ga bliže uređuje.nehata ne pominje niti ga bliže uređuje.

U vezi sa U vezi sa uračunljivošćuuračunljivošću, Statut, kao i u slučaju , Statut, kao i u slučaju domaćeg krivičnog zakonodavstva, određuje je na domaćeg krivičnog zakonodavstva, određuje je na negativan način, propisujući kada će se smatrati da negativan način, propisujući kada će se smatrati da učinilac nekog od krivičnih djela iz nadležnosti ICC učinilac nekog od krivičnih djela iz nadležnosti ICC nije uračunljiv. U ovom slučaju to, prema članu 31 nije uračunljiv. U ovom slučaju to, prema članu 31 Statuta, predstavlja osnov za isključenje krivične Statuta, predstavlja osnov za isključenje krivične odgovornostiodgovornosti

Osnovi: duševna bolest, nesposobnost za Osnovi: duševna bolest, nesposobnost za rasuđivanje,opijenost(osim actiones liberae in causa), rasuđivanje,opijenost(osim actiones liberae in causa), nužna odbrana, krajnja nužda,stvarna zabluda nužna odbrana, krajnja nužda,stvarna zabluda

Najzad, Statut Međunarodnog krivičnog suda je od Najzad, Statut Međunarodnog krivičnog suda je od značaja za razvoj međunarodnog materijalnog značaja za razvoj međunarodnog materijalnog krivičnog prava i po krivičnog prava i po krivičnim sankcijamakrivičnim sankcijama koje koje propisuje. Prema članu 77 Statuta, učiniocu nekog propisuje. Prema članu 77 Statuta, učiniocu nekog od krivičnih djela iz svoje nadležnosti ICC može od krivičnih djela iz svoje nadležnosti ICC može izreći sljedeće krivične sankcije:izreći sljedeće krivične sankcije:

– – zatvor u određenom trajanju koje ne može biti zatvor u određenom trajanju koje ne može biti duže od 30 godina;duže od 30 godina;

- doživotni zatvor. Ovu kaznu ICC može izreći kada - doživotni zatvor. Ovu kaznu ICC može izreći kada to opravdavaju izuzetna težina krivičnog djela i to opravdavaju izuzetna težina krivičnog djela i lične okolnosti optuženog;lične okolnosti optuženog;

– – novčanu kaznu;novčanu kaznu; – – trajno oduzimanje prihoda, imovine i dobara koji trajno oduzimanje prihoda, imovine i dobara koji

su neposredno ili posredno nastali izvršenjem su neposredno ili posredno nastali izvršenjem krivičnog djela. Izricanjem ove krivične sankcije ne krivičnog djela. Izricanjem ove krivične sankcije ne dira se u prava trećih lica, pod uslovom da su ta dira se u prava trećih lica, pod uslovom da su ta lica u odnosu na oduzete stvari postupala lica u odnosu na oduzete stvari postupala bona bona fidefide..

IV - IZVORI MEĐUNARODNOG MATERIJALNOG IV - IZVORI MEĐUNARODNOG MATERIJALNOG

KRIVIČNOG PRAVAKRIVIČNOG PRAVA U vezi sa ovom vrstom izvora međunarodnog U vezi sa ovom vrstom izvora međunarodnog

materijalnog krivičnog prava u teoriji se najprije polazi materijalnog krivičnog prava u teoriji se najprije polazi od Statuta Međunarodnog suda pravde. Prema članu od Statuta Međunarodnog suda pravde. Prema članu 38 stav 1 tog statuta, ovaj sud, “čija je dužnost da 38 stav 1 tog statuta, ovaj sud, “čija je dužnost da svoje odluke u sporovima koji su iznijeti pred njega svoje odluke u sporovima koji su iznijeti pred njega donosi saglasno međunarodnom pravu, primjenjuje: donosi saglasno međunarodnom pravu, primjenjuje: (a) (a) međunarodne konvencijemeđunarodne konvencije, bilo opšte, bilo , bilo opšte, bilo posebne, koje predstavljaju pravila izričito priznata od posebne, koje predstavljaju pravila izričito priznata od strane država u sporu; (b) strane država u sporu; (b) međunarodni običajmeđunarodni običaj, kao , kao dokaz opšte prakse koja je prihvaćena kao pravo; (c) dokaz opšte prakse koja je prihvaćena kao pravo; (c) opšta pravna načela koja priznaju prosvijećeni opšta pravna načela koja priznaju prosvijećeni narodinarodi; (d) u granicama odredbe člana 59, ; (d) u granicama odredbe člana 59, sudske sudske odluke i učenja najpozvanijih stručnjaka odluke i učenja najpozvanijih stručnjaka međunarodnog javnog prava različitih narodameđunarodnog javnog prava različitih naroda, , kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila“.kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila“.

Ugovori, običaji i opšta pravna načela predstavljaju Ugovori, običaji i opšta pravna načela predstavljaju glavne izvore, a sudska praksa i doktrina - dopunske glavne izvore, a sudska praksa i doktrina - dopunske izvore međunarodnog javnog pravaizvore međunarodnog javnog prava

Jedan od glavnih izvora međunarodnog krivičnog Jedan od glavnih izvora međunarodnog krivičnog prava svakako je prava svakako je Rimski statut ICCRimski statut ICC..

U ovom nabrajanju, koje predstavlja svojevrsnu U ovom nabrajanju, koje predstavlja svojevrsnu hijerarhiju izvora, na prvom mjestu su hijerarhiju izvora, na prvom mjestu su međunarodni međunarodni ugovoriugovori. Oni, posebno danas, . Oni, posebno danas, predstavljaju predstavljaju najvažniji izvornajvažniji izvor međunarodnog prava, a posebno međunarodnog prava, a posebno međunarodnog materijalnog krivičnog pravameđunarodnog materijalnog krivičnog prava..

Specifičnost ovih ugovora ogleda se u činjenici da su Specifičnost ovih ugovora ogleda se u činjenici da su im potpisnici međunarodnopravni subjekti (države i im potpisnici međunarodnopravni subjekti (države i međunarodne organizacije), a zavisno od toga ko je međunarodne organizacije), a zavisno od toga ko je učestvovao u njihovom zaključivanju mogu se učestvovao u njihovom zaključivanju mogu se razlikovati:razlikovati: (1) (1) univerzalni međunarodni ugovori univerzalni međunarodni ugovori –– kada su donijeti u okviru i pod okriljem kada su donijeti u okviru i pod okriljem Organizacije Ujedinjenih nacija i (2) Organizacije Ujedinjenih nacija i (2) regionalni regionalni međunarodni ugovori međunarodni ugovori –– kada su donijeti od strane kada su donijeti od strane regionalnih organizacija (npr. Savjeta Evrope, regionalnih organizacija (npr. Savjeta Evrope, kakva je EKLJP iz 1950. godinekakva je EKLJP iz 1950. godine

Međunarodni ugovori najvažniji i osnovni izvor Međunarodni ugovori najvažniji i osnovni izvor međunarodnog materijalnog krivičnog prava, što međunarodnog materijalnog krivičnog prava, što je i razumljivo budući da se određena ponašanja je i razumljivo budući da se određena ponašanja mogu odrediti kao međunarodna krivična djela mogu odrediti kao međunarodna krivična djela samo na osnovu saglasnosti država.samo na osnovu saglasnosti država.

Za postojanje Za postojanje međunarodnog običajameđunarodnog običaja zahtijeva zahtijeva da je riječ o da je riječ o opštoj praksiopštoj praksi i da je ona i da je ona prihvaćenaprihvaćena kao pravo(postojanje kao pravo(postojanje pravne svijesti pravne svijesti kod kod subjekata međunarodnog prava o obaveznosti subjekata međunarodnog prava o obaveznosti takvog njihovog ponašanja).takvog njihovog ponašanja).

Isključivo “u onim oblastima gdje nije riječ o tome Isključivo “u onim oblastima gdje nije riječ o tome da se ustanovljavaju krivična djela i krivične da se ustanovljavaju krivična djela i krivične sankcije, običajno pravo i opšti pravni principi sankcije, običajno pravo i opšti pravni principi mogu imati značaj dopunskog izvora mogu imati značaj dopunskog izvora međunarodnog krivičnog prava“. međunarodnog krivičnog prava“. PremaPrema tometome, , memeđđunarodniunarodni obiobiččajaj zasigurnozasigurno momožžee imatiimati samosamo ograniograniččenuenu primjenuprimjenu uu memeđđunarodnomunarodnom krivikriviččnomnom pravupravu..

Sljedeći izvor prava, kojeg predstavljaju Sljedeći izvor prava, kojeg predstavljaju opšta opšta pravna načela koja priznaju prosvijećeni pravna načela koja priznaju prosvijećeni narodinarodi. Još manje se putem njih može . Još manje se putem njih može inkriminisati određeno ponašanje kao krivično inkriminisati određeno ponašanje kao krivično djelo i propisati kazna. Ona mogu biti od pomoći i djelo i propisati kazna. Ona mogu biti od pomoći i kao pomoćni izvor kada se, u nedostatku neke kao pomoćni izvor kada se, u nedostatku neke jasne odredbe u međunarodnim ugovorima ili jasne odredbe u međunarodnim ugovorima ili međunarodnim običajnim pravilima, mogu međunarodnim običajnim pravilima, mogu koristiti radi tumačenja nejasnih odredbi. Riječ je koristiti radi tumačenja nejasnih odredbi. Riječ je o nekoliko takvih načela:o nekoliko takvih načela:

načelo prema kojem se ljudska i građanska prava načelo prema kojem se ljudska i građanska prava i slobode mogu ograničavati samo zakonom, a ne i slobode mogu ograničavati samo zakonom, a ne i podzakonskim aktom. To dalje znači da se i podzakonskim aktom. To dalje znači da se krivična djela i kazne za njih mogu propisivati krivična djela i kazne za njih mogu propisivati samo zakonom – načelo zakonitostisamo zakonom – načelo zakonitosti

Svako lice može se oglasiti krivim i kazniti samo za Svako lice može se oglasiti krivim i kazniti samo za svoje djelo koje je, u vrijeme kada je učinjeno, svoje djelo koje je, u vrijeme kada je učinjeno, predstavljalo krivično djelo prema domaćem ili predstavljalo krivično djelo prema domaćem ili međunarodnom pravu. Dakle, djelo mora biti unaprijed međunarodnom pravu. Dakle, djelo mora biti unaprijed određeno kao krivično djelo.određeno kao krivično djelo.

Primjena analogije u krivičnom pravu nije dozvoljena, Primjena analogije u krivičnom pravu nije dozvoljena, a nejasne zakonske odredbe trebaju se tumačiti u a nejasne zakonske odredbe trebaju se tumačiti u korist optuženog (korist optuženog (in dubio pro reoin dubio pro reo))

Ako je nakon učinjenog krivičnog djela zakon Ako je nakon učinjenog krivičnog djela zakon izmijenjen jednom ili više puta, primjenjuje se zakon izmijenjen jednom ili više puta, primjenjuje se zakon koji je najblaži za optuženog (koji je najblaži za optuženog (lex mitiuslex mitius););

U međunarodnom pravu još uvijek nije izražena U međunarodnom pravu još uvijek nije izražena striktna zabrana primjene prava striktna zabrana primjene prava ex post factoex post facto; u ; u najmanju ruku, izgleda da ona nije opšte pravno najmanju ruku, izgleda da ona nije opšte pravno načelo koje univerzalno prihvataju sve države“ – načelo koje univerzalno prihvataju sve države“ – zabrana retroaktivne primjene zakonazabrana retroaktivne primjene zakona

Kaseze citira o tome i stav Nirnberškog tribunala, prema Kaseze citira o tome i stav Nirnberškog tribunala, prema kojem je: “maksima kojem je: “maksima nullum crimen sine legenullum crimen sine lege...`opšte ...`opšte načelo pravde` koje dozvoljava kažnjavanje za dela koja načelo pravde` koje dozvoljava kažnjavanje za dela koja nisu bila zabranjena u vrijeme njihovog činjenja, ako bi nisu bila zabranjena u vrijeme njihovog činjenja, ako bi bilo `nepravedno` da se `dozvoli da ostanu nekažnjena`. bilo `nepravedno` da se `dozvoli da ostanu nekažnjena`. Drugim riječima, načelo zakonitosti je u praksi Drugim riječima, načelo zakonitosti je u praksi međunarodnih krivičnih tribunala znalo biti odbačeno međunarodnih krivičnih tribunala znalo biti odbačeno pozivanjem na opšte načelo pravde.pozivanjem na opšte načelo pravde.

Najzad, u vezi sa sudskom praksom i doktrinom kao Najzad, u vezi sa sudskom praksom i doktrinom kao izvorima prava treba imati u vidu sljedeće. Ovo su izvori izvorima prava treba imati u vidu sljedeće. Ovo su izvori koji se navode u Statutu Međunarodnog suda pravde, koji se navode u Statutu Međunarodnog suda pravde, koji nije imao niti ima krivičnopravnu nadležnostkoji nije imao niti ima krivičnopravnu nadležnost . . Međunarodni sud pravde, pa tako i citirana odredba Međunarodni sud pravde, pa tako i citirana odredba njegovog statuta, od važnosti je prilikom rješavanja njegovog statuta, od važnosti je prilikom rješavanja sporova između država, jer je taj sud organ “u čiju sporova između država, jer je taj sud organ “u čiju nadležnost spada rješavanje sporova između država i nadležnost spada rješavanje sporova između država i davanje savjetodavnih mišljenja o pravnim pitanjima“.davanje savjetodavnih mišljenja o pravnim pitanjima“.

Dakle, Međunarodni sud pravde nema nadležnost za Dakle, Međunarodni sud pravde nema nadležnost za suđenje pojedincima za učinjena međunarodna suđenje pojedincima za učinjena međunarodna krivična djela, zbog čega navedeni izvori “vrijede u krivična djela, zbog čega navedeni izvori “vrijede u međunarodnom pravnom poretku suverenih država i međunarodnom pravnom poretku suverenih država i drugih subjekata međunarodnog prava“. No, ova drugih subjekata međunarodnog prava“. No, ova pravila o izvorima međunarodnog prava su od važnosti pravila o izvorima međunarodnog prava su od važnosti jer ih, u osnovi, sadrži i Rimski statut ICC u članu 21.jer ih, u osnovi, sadrži i Rimski statut ICC u članu 21.

To što je njihova država eventualno postala članica To što je njihova država eventualno postala članica neke međunarodne konvencije na osnovu koje je neke međunarodne konvencije na osnovu koje je preuzela obavezu da određeno ponašanje propiše kao preuzela obavezu da određeno ponašanje propiše kao krivično djelo, ne daje za pravo domaćem sudiji da krivično djelo, ne daje za pravo domaćem sudiji da neposredno na osnovu te konvencije presudi određeni neposredno na osnovu te konvencije presudi određeni krivični slučaj.krivični slučaj.

Iako se, dakle, radi o krivičnom djelu po Iako se, dakle, radi o krivičnom djelu po međunarodnom pravu ono će to postati i sa stanovišta međunarodnom pravu ono će to postati i sa stanovišta unutrašnjeg državnog prava tek kada se unese u unutrašnjeg državnog prava tek kada se unese u domaće krivično zakonodavstvo. domaće krivično zakonodavstvo.

Tek tada, i na osnovu domaćeg krivičnog Tek tada, i na osnovu domaćeg krivičnog zakonodavstva, domaći sud će, ako utvrdi postojanje zakonodavstva, domaći sud će, ako utvrdi postojanje krivičnog djela i krivičnu odgovornost određenog lica, krivičnog djela i krivičnu odgovornost određenog lica, moći to lice oglasiti krivim. Razlog za ovo leži u moći to lice oglasiti krivim. Razlog za ovo leži u činjenici što konvencije koje određuju krivična djela za činjenici što konvencije koje određuju krivična djela za njih “nikada ne propisuju raspon kazni“njih “nikada ne propisuju raspon kazni“..

Kada domaći zakonodavac postupi na navedeni način, Kada domaći zakonodavac postupi na navedeni način, time stvara mogućnost za domaće sudove da time stvara mogućnost za domaće sudove da primjenjuju međunarodne konvencije i u onom primjenjuju međunarodne konvencije i u onom njihovom dijelu koji ima blanketni karakter.njihovom dijelu koji ima blanketni karakter.

Da bismo ovo objasnili vratićemo se na već pomenuto Da bismo ovo objasnili vratićemo se na već pomenuto krivično djelo krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih ratnog zločina protiv ratnih zarobljenikazarobljenika iz člana 175 KZBiH. Zakonsko obilježje iz člana 175 KZBiH. Zakonsko obilježje ovog krivičnog djela glasi:ovog krivičnog djela glasi:

““Ko kršeći pravila međunarodnog pravaKo kršeći pravila međunarodnog prava, prema , prema ratnim zarobljenicima naredi ili učini koje od ovih ratnim zarobljenicima naredi ili učini koje od ovih djela:djela:

aa) lišenje drugih lica života (ubistva), namjerna ) lišenje drugih lica života (ubistva), namjerna nanošenja licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili nanošenja licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge naučne eksperimente, uzimanje medicinske ili druge naučne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;tkiva ili organa radi transplantacije;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;zdravlja;

c) prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim c) prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili lišavanje prava na pravično i nepristrasno snagama ili lišavanje prava na pravično i nepristrasno suđenje,suđenje,

kazniće se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kazniće se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.“kaznom dugotrajnog zatvora.“

Iz ovog obilježja najprije vidimo da zakon odmah na Iz ovog obilježja najprije vidimo da zakon odmah na početku upućuje na kršenje pravila međunarodnog početku upućuje na kršenje pravila međunarodnog prava, što znači da se u svakom konkretnom slučaju, da prava, što znači da se u svakom konkretnom slučaju, da bi postojalo ovo krivično djelo, mora utvrditi koja bi postojalo ovo krivično djelo, mora utvrditi koja odredba i koje međunarodne konvencije su bile odredba i koje međunarodne konvencije su bile prekršene od strane učinioca.prekršene od strane učinioca.

Kod pojedinih načina izvršenja ovog krivičnog djela vidi Kod pojedinih načina izvršenja ovog krivičnog djela vidi se da se ono može učiniti i tako što se ratni zarobljenik se da se ono može učiniti i tako što se ratni zarobljenik liši prava na pravično i nepristrasno suđenje. Međutim, liši prava na pravično i nepristrasno suđenje. Međutim, zakon kod ovog krivičnog djela ne određuje kada će se zakon kod ovog krivičnog djela ne određuje kada će se smatrati da je ratni zarobljenik bio lišen ovog prava, pa smatrati da je ratni zarobljenik bio lišen ovog prava, pa se odgovarajuće odredbe o tome moraju potražiti se odgovarajuće odredbe o tome moraju potražiti upravo u Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim upravo u Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima.zarobljenicima.

ČČlanom 106 ove konvencije, radi obezbjeđenja lanom 106 ove konvencije, radi obezbjeđenja pravičnog suđenja, propisano pravičnog suđenja, propisano je je da svaki ratni da svaki ratni zarobljenik ima pravo, pod istim uslovima kao i zarobljenik ima pravo, pod istim uslovima kao i pripadnici oružanih snaga sile koja drži zarobljenike, da pripadnici oružanih snaga sile koja drži zarobljenike, da protiv svake presude koja se njega tiče uloži žalbu radi protiv svake presude koja se njega tiče uloži žalbu radi ukidanja ili preinačenja presude ili ponovnog suđenja. ukidanja ili preinačenja presude ili ponovnog suđenja. Stoga bi predstavljalo kršenje pravila međunarodnog Stoga bi predstavljalo kršenje pravila međunarodnog prava, u smislu navedenog krivičnog djela, ako bi neki prava, u smislu navedenog krivičnog djela, ako bi neki vojni starješina visokog ranga naredio da se ratni vojni starješina visokog ranga naredio da se ratni zarobljenik pod njegovom kontrolom spriječi u zarobljenik pod njegovom kontrolom spriječi u ostvarivanju ovog svog prava. ostvarivanju ovog svog prava.

Stoga, Stoga, izvori međunarodnog materijalnog izvori međunarodnog materijalnog krivičnog prava imaju dvostruki značaj za krivičnog prava imaju dvostruki značaj za unutrašnje krivično zakonodavstvo državaunutrašnje krivično zakonodavstvo država. . Oni su, najprije, međunarodnopravni osnov Oni su, najprije, međunarodnopravni osnov za odgovarajuću inkriminaciju u tom za odgovarajuću inkriminaciju u tom zakonodavstvu, a zatim i kao blanketni zakonodavstvu, a zatim i kao blanketni propis kod pojedinih krivičnih djela propis kod pojedinih krivičnih djela propisanih tim zakonodavstvompropisanih tim zakonodavstvom. Ovo su, . Ovo su, dakle, pravila o kojima domaći sudovi, kada je dakle, pravila o kojima domaći sudovi, kada je riječ o izvorima međunarodnog materijalnog riječ o izvorima međunarodnog materijalnog krivičnog prava, prethodno moraju voditi računa. krivičnog prava, prethodno moraju voditi računa.

ICTY je u slučaju ICTY je u slučaju Kupreškić i drugiKupreškić i drugi u vezi sa u vezi sa pitanjem izvora prava koje primjenjuje, istakao da pitanjem izvora prava koje primjenjuje, istakao da se može osloniti i na nacionalno pravo kako bi se može osloniti i na nacionalno pravo kako bi popunio eventualne praznine u Statutu ICTY, popunio eventualne praznine u Statutu ICTY, odnosno u međunarodnom običajnom pravuodnosno u međunarodnom običajnom pravu..

Način na koji, prema stavu ICTY, treba koristiti Način na koji, prema stavu ICTY, treba koristiti nacionalno pravo kao izvor, izražen je u nacionalno pravo kao izvor, izražen je u presudi presudi pretresnog vijećapretresnog vijeća protiv optuženog Ante protiv optuženog Ante FurundžijeFurundžije::

Kad god neki pojam iz krivičnog prava nije Kad god neki pojam iz krivičnog prava nije definisan međunarodnim krivičnim pravilima, definisan međunarodnim krivičnim pravilima, opravdano se osloniti na nacionalno opravdano se osloniti na nacionalno zakonodavstvo, pri čemu trebaju biti zakonodavstvo, pri čemu trebaju biti ispunjeni sljedeći usloviispunjeni sljedeći uslovi: (i) osim ako je u : (i) osim ako je u međunarodnom pravilu drukčije navedeno, međunarodnom pravilu drukčije navedeno, ne ne valja se pozivati samo na jedan valja se pozivati samo na jedan nacionalnopravni sistem, npr. samo na nacionalnopravni sistem, npr. samo na common lawcommon law ili samo na zemlje ili samo na zemlje civil-lawcivil-law sistema.sistema. Naprotiv, međunarodni sudovi Naprotiv, međunarodni sudovi moraju crpmoraju crpiiti iz opštih pojmova i pravnih ti iz opštih pojmova i pravnih instituta koji su zajednički svim velikim instituta koji su zajednički svim velikim pravnim sistemima svijeta.pravnim sistemima svijeta.

To pretpostavlja proces identifikacije To pretpostavlja proces identifikacije zajedničkih sadržalaca u tim pravnim zajedničkih sadržalaca u tim pravnim sistemima, kako bi se utvrdilo koji su im sistemima, kako bi se utvrdilo koji su im temeljni pojmovi zajedničkitemeljni pojmovi zajednički; (ii) budući da ; (ii) budući da `međunarodna suđenja pokazuju brojne odlike po `međunarodna suđenja pokazuju brojne odlike po kojima se razlikuju od nacionalnih krivičnih kojima se razlikuju od nacionalnih krivičnih postupakapostupaka`, kod korišćenja pojmova iz `, kod korišćenja pojmova iz nacionalnog prava mora se uzeti u obzir nacionalnog prava mora se uzeti u obzir specifičnost međunarodnih krivičnih specifičnost međunarodnih krivičnih postupakapostupaka. Na taj način se prenebregava . Na taj način se prenebregava mehaničko presađivanje ili transpozicija iz mehaničko presađivanje ili transpozicija iz nacionalnog prava u međunarodne krivične nacionalnog prava u međunarodne krivične postupke, kao i iskrivljenje jedinstvenih postupke, kao i iskrivljenje jedinstvenih karakteristika tih postupaka koje prate takvo karakteristika tih postupaka koje prate takvo presađivanje“.presađivanje“.

Ovakva shvatanja, u suštini, važe i kada je riječ o Ovakva shvatanja, u suštini, važe i kada je riječ o ICTR. ICTR.

U vezi sa pitanjem izvora prava koje primjenjuju ovi U vezi sa pitanjem izvora prava koje primjenjuju ovi tribunali je i stav ICTY izražen u presudi optuženom tribunali je i stav ICTY izražen u presudi optuženom Dušku Tadiću. Naime, u paragrafu 282. te presude Dušku Tadiću. Naime, u paragrafu 282. te presude žalbeno vijeće ovog tribunala je, u vezi sa žalbeno vijeće ovog tribunala je, u vezi sa tumačenjem člana 5 Statuta ICTY, koji se odnosi na tumačenjem člana 5 Statuta ICTY, koji se odnosi na krivično djelo zločina protiv čovječnosti, istaklo da je krivično djelo zločina protiv čovječnosti, istaklo da je “Uprkos činjenici da je sa pravne tačke gledišta “Uprkos činjenici da je sa pravne tačke gledišta Statut ICTY instrument koji se znatno razlikuje od Statut ICTY instrument koji se znatno razlikuje od međunarodnog ugovora“, prilikom njegovog međunarodnog ugovora“, prilikom njegovog tumačenja, a to znači i prilikom tumačenja tumačenja, a to znači i prilikom tumačenja pomenutog člana 5 dozvoljeno voditi se principom pomenutog člana 5 dozvoljeno voditi se principom koji je Međunarodni sud pravde primijenio na koji je Međunarodni sud pravde primijenio na tumačenje ugovora. U slučaju jasnih odredbi u tumačenje ugovora. U slučaju jasnih odredbi u međunarodnim pravnim izvorima, one imaju međunarodnim pravnim izvorima, one imaju doslovno tumačiti, dok se doslovno tumačiti, dok se u slučaju sumnje u u slučaju sumnje u njihov sadržaj - takve odredbe imaju tumačiti njihov sadržaj - takve odredbe imaju tumačiti u saglasnosti sa međunarodnim običajnim u saglasnosti sa međunarodnim običajnim pravompravom..

Zbog toga se ističe da se i u slučaju tumačenja Zbog toga se ističe da se i u slučaju tumačenja statuta ova dva tribunala trebaju primijeniti ista statuta ova dva tribunala trebaju primijeniti ista pravila koja važe i u međunarodnom običajnom pravila koja važe i u međunarodnom običajnom pravu, a pravu, a to su pravila kodifikovana u čl. 31 i to su pravila kodifikovana u čl. 31 i 32 Bečke konvencije o međunarodnom 32 Bečke konvencije o međunarodnom ugovornom pravu iz 1969. godineugovornom pravu iz 1969. godine. . Odmah Odmah treba istaći kako to ne znači da se krivična treba istaći kako to ne znači da se krivična djela mogu stvarati putem običaja, već da djela mogu stvarati putem običaja, već da se pravila međunarodnog običajnog prava o se pravila međunarodnog običajnog prava o tumačenju ugovora, koja su kodifikovana u tumačenju ugovora, koja su kodifikovana u pomenutoj konvenciji, trebaju primijeniti pomenutoj konvenciji, trebaju primijeniti prilikom tumačenja nejasnih odredbi u prilikom tumačenja nejasnih odredbi u statutima ova dva tribunala statutima ova dva tribunala (pa i odredbi koje (pa i odredbi koje se tiču bića krivičnih djela iz nadležnosti tih se tiču bića krivičnih djela iz nadležnosti tih tribunala). tribunala).

Statut ICC ima dosta precizne odredbe o pravu koje ovaj Statut ICC ima dosta precizne odredbe o pravu koje ovaj sud primjenjuje sadržane u članu 21 Rimskog statuta koji sud primjenjuje sadržane u članu 21 Rimskog statuta koji glasi:glasi:

““1. Sud primjenjuje:1. Sud primjenjuje: (a) prvo, Statut, Elemente krivičnih djela i svoj (a) prvo, Statut, Elemente krivičnih djela i svoj

Pravilnik o postupku i dokazivanju;Pravilnik o postupku i dokazivanju; (b) drugo, kada je to primjereno, odgovarajuće (b) drugo, kada je to primjereno, odgovarajuće

međunarodne ugovore i načela i pravila međunarodne ugovore i načela i pravila međunarodnog pravameđunarodnog prava, uključujući , uključujući utvrđena utvrđena međunarodnopravna načela oružanog sukoba;međunarodnopravna načela oružanog sukoba;

(c) ukoliko to nije u stanju, opšta pravna načela (c) ukoliko to nije u stanju, opšta pravna načela koja Sud izvodi iz domaćih pravnih sistema u koja Sud izvodi iz domaćih pravnih sistema u svijetu uključujući, kada je to primjereno, domaće svijetu uključujući, kada je to primjereno, domaće zakone država koje bi u normalnim okolnostima bile zakone država koje bi u normalnim okolnostima bile nadležne za to krivično djelo pod uslovom da ta nadležne za to krivično djelo pod uslovom da ta načela nisu nesaglasna sa ovim statutom i načela nisu nesaglasna sa ovim statutom i međunarodnim pravom i međunarodno priznatim međunarodnim pravom i međunarodno priznatim normama i standardima.normama i standardima.

2. Sud može da primjenjuje načela i pravna pravila 2. Sud može da primjenjuje načela i pravna pravila onako kako su protumačena u njegovim ranijim onako kako su protumačena u njegovim ranijim odlukama.odlukama.

3. Primjena i tumačenje prava saglasno ovom 3. Primjena i tumačenje prava saglasno ovom članu moraju biti u skladu sa međunarodno članu moraju biti u skladu sa međunarodno priznatim ljudskim pravima i ne smiju praviti priznatim ljudskim pravima i ne smiju praviti negativne razlike po osnovima kao što su rod, negativne razlike po osnovima kao što su rod, uzrast, rasa, boja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko uzrast, rasa, boja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili društveno ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili društveno porijeklo, bogatstvo, rođenje ili drugi status.“porijeklo, bogatstvo, rođenje ili drugi status.“

Statut upućuje na primjenu Elemenata krivičnih Statut upućuje na primjenu Elemenata krivičnih djela koje, kako smo rekli, usvaja dvotrećinska djela koje, kako smo rekli, usvaja dvotrećinska većina u Skupštini država članica ovog statuta.većina u Skupštini država članica ovog statuta.

Na drugom mjestu u ovoj hijerarhiji izvora su Na drugom mjestu u ovoj hijerarhiji izvora su međunarodni ugovori i načela i pravila međunarodni ugovori i načela i pravila međunarodnog prava. ,ugovori koji imaju međunarodnog prava. ,ugovori koji imaju krivičnopravni značaj : Konvencija Ujedinjenih krivičnopravni značaj : Konvencija Ujedinjenih nacija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, nacija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodni pakt o građanskim i političkim Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i dr. Statut upućuje na primjenu i pravima i dr. Statut upućuje na primjenu i utvrđenih međunarodnopravnih načela oružanog utvrđenih međunarodnopravnih načela oružanog sukoba, koja su sadržana u Ženevskim sukoba, koja su sadržana u Ženevskim konvencijama iz 1949, kao i u Dopunskim konvencijama iz 1949, kao i u Dopunskim protokolima iz 1977. godine.protokolima iz 1977. godine.

Tek ako nije u stanju da u nekom od Tek ako nije u stanju da u nekom od navedenih izvora prava pronađe odgovor na navedenih izvora prava pronađe odgovor na određeno pitanje koje mu se postavlja u određeno pitanje koje mu se postavlja u konkretnom slučaju, Statut dozvoljava ICC konkretnom slučaju, Statut dozvoljava ICC da posegne za opštim pravnim načelima iz da posegne za opštim pravnim načelima iz domaćih pravnih sistema u svijetu. Pri tome, domaćih pravnih sistema u svijetu. Pri tome, ICC se može, kada je to primjereno u ICC se može, kada je to primjereno u konkretnom slučaju, pozvati na opšta pravna konkretnom slučaju, pozvati na opšta pravna načela one države koja bi u normalnim načela one države koja bi u normalnim okolnostima bila nadležna za krivično djelo. . okolnostima bila nadležna za krivično djelo. . S tim u vezi, moraju se imati u vidu odredbe S tim u vezi, moraju se imati u vidu odredbe člana 17 Statuta. Naime, ovaj sud, člana 17 Statuta. Naime, ovaj sud, raspravljajući o prihvatljivosti predmeta, u raspravljajući o prihvatljivosti predmeta, u pravilu će odlučiti da je predmet pravilu će odlučiti da je predmet neprihvatljiv ako određeno lice za djelo iz neprihvatljiv ako određeno lice za djelo iz nadležnosti ICC već goni država članica. nadležnosti ICC već goni država članica. Međutim, ICC neće donijeti takvu odluku ako Međutim, ICC neće donijeti takvu odluku ako država nije spremna ili stvarno sposobna da država nije spremna ili stvarno sposobna da sprovede gonjenje.sprovede gonjenje.

Kada će se, pak, smatrati da je država nespremna za Kada će se, pak, smatrati da je država nespremna za krivično gonjenje određenog lica predstavlja faktičko krivično gonjenje određenog lica predstavlja faktičko pitanje, ali ćemo za potrebe ovog rada uzeti da je ta pitanje, ali ćemo za potrebe ovog rada uzeti da je ta nespremnost utvrđena, da postoji usljed rata i ratnih nespremnost utvrđena, da postoji usljed rata i ratnih razaranja zbog kojih pravosudni sistem ne razaranja zbog kojih pravosudni sistem ne funkcioniše. Pretpostavićemo da je riječ o nekoj od funkcioniše. Pretpostavićemo da je riječ o nekoj od država sa teritorije bivše Jugoslavije, čijim krivičnim država sa teritorije bivše Jugoslavije, čijim krivičnim zakonodavstvima je zajedničko opšte načelo prema zakonodavstvima je zajedničko opšte načelo prema kojem i maloljetna lica određene starosne dobi mogu kojem i maloljetna lica određene starosne dobi mogu biti odgovorna za krivično djelo. Ako bi takvo lice biti odgovorna za krivično djelo. Ako bi takvo lice (mlađi ili stariji maloljetnik) i učinilo neko od krivičnih (mlađi ili stariji maloljetnik) i učinilo neko od krivičnih djela iz nadležnosti ICC, taj sud mu ne bi mogao djela iz nadležnosti ICC, taj sud mu ne bi mogao suditi, jer se ne bi mogao pozivati na pravo da suditi, jer se ne bi mogao pozivati na pravo da primjenjuje pomenuto opšte pravno načelo krivičnog primjenjuje pomenuto opšte pravno načelo krivičnog zakonodavstva neke od navedenih država koje bi u zakonodavstva neke od navedenih država koje bi u normalnim okolnostima bile nadležne za to krivično normalnim okolnostima bile nadležne za to krivično djelo. Razlog je što je pomenuto načelo u suprotnosti djelo. Razlog je što je pomenuto načelo u suprotnosti sa članom 26 Statuta ICC, prema kojem ICC nije sa članom 26 Statuta ICC, prema kojem ICC nije nadležan za lica koja su bila mlađa od 18 godina u nadležan za lica koja su bila mlađa od 18 godina u vrijeme izvršenja krivičnog djela. vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Statut dozvoljava ICC da primjenjuje ranije svoje Statut dozvoljava ICC da primjenjuje ranije svoje odluke u onim njihovim dijelovima u kojima su odluke u onim njihovim dijelovima u kojima su sadržana tumačenja vezana za primjenu načela i sadržana tumačenja vezana za primjenu načela i pravnih pravila. Važnost ove odredbe je u tome pravnih pravila. Važnost ove odredbe je u tome što ograničava ICC na njegovu sudsku praksu, ali i što ograničava ICC na njegovu sudsku praksu, ali i zbog toga što Statut, kada određuje mogućnost zbog toga što Statut, kada određuje mogućnost primjene ovog izvora, to ne čini na imperativan primjene ovog izvora, to ne čini na imperativan način. Naime, način. Naime, Statut kaže da se tumačenja Statut kaže da se tumačenja sadržana u ranijim odlukama ovog suda sadržana u ranijim odlukama ovog suda mogu mogu primijeniti.primijeniti. Da li će do njihove primjene i Da li će do njihove primjene i zaista doći to, kako smo već rekli, treba da zavisi zaista doći to, kako smo već rekli, treba da zavisi od snage argumentacije sadržane u ranijim od snage argumentacije sadržane u ranijim odlukama ICC.odlukama ICC.

4.2. Nacionalni izvori4.2. Nacionalni izvori

Ova vrsta izvora međunarodnog materijalnog Ova vrsta izvora međunarodnog materijalnog krivičnog prava sadržana je u unutrašnjem krivičnog prava sadržana je u unutrašnjem (nacionalnom) zakonodavstvu. Svakako najvažniji (nacionalnom) zakonodavstvu. Svakako najvažniji izvor jesu nacionalni krivični zakoni, u kojima su izvor jesu nacionalni krivični zakoni, u kojima su sadržane odredbe o osnovnim institutima materijalnog sadržane odredbe o osnovnim institutima materijalnog krivičnog prava i pojedinim krivičnim djelima. krivičnog prava i pojedinim krivičnim djelima.

Kod nas ove izvore, čine četiri krivična zakona (KZBiH, Kod nas ove izvore, čine četiri krivična zakona (KZBiH, Krivični zakon Republike Srpske, Krivični zakon Krivični zakon Republike Srpske, Krivični zakon Federacije BiH i Krivični zakon Brčko distrikta). Federacije BiH i Krivični zakon Brčko distrikta).

KZBiH u kom su propisana krivična djela od značaja za KZBiH u kom su propisana krivična djela od značaja za međunarodno materijalno krivično pravo.međunarodno materijalno krivično pravo.

U tom zakonu ova grupa krivičnih djela propisana je u U tom zakonu ova grupa krivičnih djela propisana je u Glavi XVII, koja nosi naziv “Krivična djela protiv Glavi XVII, koja nosi naziv “Krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom“ (čl. 171–203). Sva ona, barem za potrebe pravom“ (čl. 171–203). Sva ona, barem za potrebe ovog rada, mogu svrstati u tri grupe:ovog rada, mogu svrstati u tri grupe:

Prvu grupuPrvu grupu čine sljedeća krivična djela: čine sljedeća krivična djela: genocidgenocid (član 171) i (član 171) i zločini protiv čovječnostizločini protiv čovječnosti (član (član 172). zajedničko ovim krivičnim djelima, jeste to 172). zajedničko ovim krivičnim djelima, jeste to što se čine prema određenim, zakonom što se čine prema određenim, zakonom predviđenim grupama ljudi, sa određenom predviđenim grupama ljudi, sa određenom namjerom (u slučaju genocida), odnosno kao dio namjerom (u slučaju genocida), odnosno kao dio širokog ili sistematičnog napada (zločini protiv širokog ili sistematičnog napada (zločini protiv čovječnosti). Zaštićena skupina ljudi u slučaju čovječnosti). Zaštićena skupina ljudi u slučaju krivičnog djela genocida jeste nacionalna, krivičnog djela genocida jeste nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, a kod krivičnog etnička, rasna ili vjerska grupa, a kod krivičnog djela zločina protiv čovječnosti to je civilno djela zločina protiv čovječnosti to je civilno stanovništvo.stanovništvo. OOvuvu grupugrupu krivikriviččnihnih djeladjela, kao ni , kao ni sljedeću,sljedeću, nene sadrsadržžee entitetskaentitetska krivikriviččnana zakonodavstva i zakonodavstva i Krivični zakon Brčko Distrikta.Krivični zakon Brčko Distrikta.

U U drugu grupudrugu grupu spadaju ona krivična djela koja su u spadaju ona krivična djela koja su u vezi sa ratom, odnosno oružanim sukobom. To su vezi sa ratom, odnosno oružanim sukobom. To su sljedeća krivična djela: sljedeća krivična djela: ratni zločin protiv ratni zločin protiv civilnog stanovništvacivilnog stanovništva (član 173); (član 173); ratni zločin ratni zločin protiv ranjenika i bolesnikaprotiv ranjenika i bolesnika (član 174): (član 174): ratni ratni zločin protiv ratnih zarobljenikazločin protiv ratnih zarobljenika (član 175 (član 175); ); organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na izvršenje krivičnih djela genocida, zločina izvršenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločinaprotiv čovječnosti i ratnih zločina (član 176); (član 176); protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijateljaprotivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja (član 177); protivpravno oduzimanje stvari od (član 177); protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na bojištu (član 178); ubijenih i ranjenih na bojištu (član 178); povreda povreda zakona ili običaja ratazakona ili običaja rata (član 179); povreda (član 179); povreda parlamentara (član 181); neopravdano odlaganje parlamentara (član 181); neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika (član 182); povratka ratnih zarobljenika (član 182); uništavanje kulturnih, istorijskih i religijskih uništavanje kulturnih, istorijskih i religijskih spomenikaspomenika (član 183) i zloupotreba međunarodnih (član 183) i zloupotreba međunarodnih znakova (član 184).znakova (član 184).

KZBiHKZBiH, u vezi sa ove dvije grupe krivičnih djela, , u vezi sa ove dvije grupe krivičnih djela, u članu u članu 180 propisuje pravila o180 propisuje pravila o individualnoj i individualnoj i komandnoj krivičnoj odgovornostikomandnoj krivičnoj odgovornosti za za krivična djela genocida, zločina protiv krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti, kao i navedena krivična djela iz čovječnosti, kao i navedena krivična djela iz čl. 173, 174, 175, 177, 178 i 179 tog čl. 173, 174, 175, 177, 178 i 179 tog zakona.zakona. EntitetskaEntitetska krivikriviččnana zakonodavstvazakonodavstva i i Krivični zakon Brčko DistriktaKrivični zakon Brčko Distrikta ne ne sadrsadržžee odredbeodredbe oo komandnojkomandnoj odgovornostiodgovornosti..

Najzad, Najzad, treću treću (najbrojniju) (najbrojniju) grupugrupu krivičnih djela krivičnih djela čine ona koja se, po svom zakonskom obilježju, čine ona koja se, po svom zakonskom obilježju, ne mogu svrstati u neku od navedenih grupa, a ne mogu svrstati u neku od navedenih grupa, a imaju svoj osnov u međunarodnom pravu imaju svoj osnov u međunarodnom pravu (međunarodnim ugovorima) na osnovu kojih su i (međunarodnim ugovorima) na osnovu kojih su i propisani u domaćem krivičnom zakonodavstvu. propisani u domaćem krivičnom zakonodavstvu. Radi se o sljedećim krivičnim djelima:Radi se o sljedećim krivičnim djelima:

– – zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosuropskom odnosu (član 185). Osnov za propisivanje (član 185). Osnov za propisivanje ovog krivičnog djela nalazi se u Dopunskoj konvenciji o ovog krivičnog djela nalazi se u Dopunskoj konvenciji o ukidanju ropstva, trgovine robljem i ustanova i praksi ukidanju ropstva, trgovine robljem i ustanova i praksi sličnih ropstvu, koja je usvojena 1956, a stupila na snagu sličnih ropstvu, koja je usvojena 1956, a stupila na snagu 30. aprila 1957. godine;30. aprila 1957. godine;

– – trgovina ljudimatrgovina ljudima (član 186). Međunarodnopravni (član 186). Međunarodnopravni osnov za ovu inkriminaciju je Konvencija Ujedinjenih osnov za ovu inkriminaciju je Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kao i Protokol za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje kao i Protokol za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, kojim je dopunjena ova konvencija;trgovine ljudima, kojim je dopunjena ova konvencija;

– – međunarodno vrbovanje radi prostitucijemeđunarodno vrbovanje radi prostitucije (član (član 187). U vezi sa ovim krivičnim djelom treba spomenuti 187). U vezi sa ovim krivičnim djelom treba spomenuti Konvenciju Ujedinjenih nacija o zabrani trgovine ljudima i Konvenciju Ujedinjenih nacija o zabrani trgovine ljudima i iskorišćavanja prostitucije drugih. Konvenciju je usvojila iskorišćavanja prostitucije drugih. Konvenciju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1949, a stupila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1949, a stupila je na snagu 25. jula 1951. godine;na snagu 25. jula 1951. godine;

– – krijumčarenje licakrijumčarenje lica (član 189). (član 189). Međunarodnopravni osnov ove inkriminacije je Međunarodnopravni osnov ove inkriminacije je Konvencija Ujedinjenih nacija protiv Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kao i transnacionalnog organizovanog kriminala, kao i Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnenim, Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnenim, morskim i vazdušnim putem, kojim je izvršena morskim i vazdušnim putem, kojim je izvršena dopuna navedene konvencije;dopuna navedene konvencije;

– – mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanjai ponižavajućeg postupanja (član 190). Osnov (član 190). Osnov ove inkriminacije nalazi se u Konvenciji Ujedinjenih ove inkriminacije nalazi se u Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili nacija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka;ponižavajućih kazni i postupaka;

– – uzimanje talacauzimanje talaca (član 191). Obaveza (član 191). Obaveza propisivanja ovog krivičnog djela sadržana je u propisivanja ovog krivičnog djela sadržana je u Međunarodnoj konvenciji Ujedinjenih nacija protiv Međunarodnoj konvenciji Ujedinjenih nacija protiv uzimanja talaca, koja je usvojena od strane uzimanja talaca, koja je usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 1979. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 1979. godine;godine;

– – neovlašćeno pribavljanje i raspolaganje neovlašćeno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalomnuklearnim materijalom (član 194). Ovo krivično (član 194). Ovo krivično djelo propisano je na osnovu Konvencije o fizičkoj djelo propisano je na osnovu Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (iz 1980. godine);zaštiti nuklearnog materijala (iz 1980. godine);

– – piratstvopiratstvo (član 196). Iako je ovo krivično djelo u (član 196). Iako je ovo krivično djelo u međunarodnom pravu nastalo običajnim putem, međunarodnom pravu nastalo običajnim putem, obaveza njegovog propisivanja određena je i dvjema obaveza njegovog propisivanja određena je i dvjema konvencijama Ujedinjenih nacija (Konvencija o konvencijama Ujedinjenih nacija (Konvencija o otvorenom moru iz 1958. Konvencija o pravu mora otvorenom moru iz 1958. Konvencija o pravu mora iz 1982. godine);iz 1982. godine);

– – otmica vazduhoplova ili broda otmica vazduhoplova ili broda (član 197). (član 197). Osnov ove inkriminacije sadržan je u tri konvencije Osnov ove inkriminacije sadržan je u tri konvencije (Konvencija o krivičnim djelima i nekim drugim (Konvencija o krivičnim djelima i nekim drugim aktima izvršenim u vazduhoplovima iz 1963. – tzv. aktima izvršenim u vazduhoplovima iz 1963. – tzv. Tokijska konvencija, Konvencija o suzbijanju Tokijska konvencija, Konvencija o suzbijanju nezakonite otmice vazduhoplova iz 1970. – tzv. nezakonite otmice vazduhoplova iz 1970. – tzv. Haška konvencija i Konvencija o suzbijanju Haška konvencija i Konvencija o suzbijanju nezakonitih akata uperenih protiv sigurnosti civilnog nezakonitih akata uperenih protiv sigurnosti civilnog vazduhoplovstva iz 1971. – tzv. Montrealska vazduhoplovstva iz 1971. – tzv. Montrealska konvencija);konvencija);

– – terorizamterorizam (član 201). Iako ne obavezuje na ovu (član 201). Iako ne obavezuje na ovu inkriminaciju, Evropska konvencija o suzbijanju inkriminaciju, Evropska konvencija o suzbijanju terorizma iz 1978. godine vrši snažan uticaj na terorizma iz 1978. godine vrši snažan uticaj na nacionalne zakonodavce u Evropi da radnje određene nacionalne zakonodavce u Evropi da radnje određene tom konvencijom propišu kao krivično djelo terorizma;tom konvencijom propišu kao krivično djelo terorizma;

– – finansiranje terorističkih aktivnostifinansiranje terorističkih aktivnosti (član 202). (član 202). Osnov ove inkriminacije nalazi se u Međunarodnoj Osnov ove inkriminacije nalazi se u Međunarodnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o suzbijanju finansiranja konvenciji Ujedinjenih nacija o suzbijanju finansiranja terorizma (iz 1999. godine);terorizma (iz 1999. godine);

– – neizvršavanje naredbi i presuda neizvršavanje naredbi i presuda Međunarodnog krivičnog sudaMeđunarodnog krivičnog suda (član 203). Ovo (član 203). Ovo krivično djelo može se učiniti samo u odnosu na krivično djelo može se učiniti samo u odnosu na naredbe i presude ICTY, što proizilazi iz člana 1 stav naredbe i presude ICTY, što proizilazi iz člana 1 stav (31) KZBiH. Naime, tom zakonskom odredbom, (31) KZBiH. Naime, tom zakonskom odredbom, sadržanom u pomenutom članu kojim se određuju sadržanom u pomenutom članu kojim se određuju značenja pojedinih izraza upotrijebljenih u zakonu, značenja pojedinih izraza upotrijebljenih u zakonu, propisano je da navedeni izraz “podrazumijeva propisano je da navedeni izraz “podrazumijeva Međunarodni krivični sud za područje bivše Međunarodni krivični sud za područje bivše Jugoslavije“;Jugoslavije“;

– – neovlašćeni promet hemikalijamaneovlašćeni promet hemikalijama (član (član 193b). Ovo krivično djelo u vezi je sa Konvencijom 193b). Ovo krivično djelo u vezi je sa Konvencijom o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korišćenja hemijskog oružja i njegovom korišćenja hemijskog oružja i njegovom uništavanju; uništavanju;

Od svih navedenih krivičnih djela u entitetskim Od svih navedenih krivičnih djela u entitetskim krivičnim zakonima i Krivičnom zakonu Brčko krivičnim zakonima i Krivičnom zakonu Brčko Distrikta sadržana su samo tri: uzimanje talaca, Distrikta sadržana su samo tri: uzimanje talaca, terorizam i finansiranje terorističkih djelatnosti. terorizam i finansiranje terorističkih djelatnosti.

V-Prostorno važenje krivičnog pravaV-Prostorno važenje krivičnog prava U pozitivnom zakonodavstvu BiH postoji pet načela U pozitivnom zakonodavstvu BiH postoji pet načela

pomoću kojih se uređuje njegovo prostorno važenje. pomoću kojih se uređuje njegovo prostorno važenje. To su:To su:

– – teritorijalno načelo;teritorijalno načelo; – – načelo personaliteta, u okviru kojeg se razlikuju načelo personaliteta, u okviru kojeg se razlikuju

aktivni i pasivni personalitet;aktivni i pasivni personalitet; – – realno ili zaštitno načelo;realno ili zaštitno načelo; – – univerzalno načelo;univerzalno načelo; – – načelo ustupanja krivičnog gonjenja stranoj državi. načelo ustupanja krivičnog gonjenja stranoj državi.

Strogo govoreći, ovim posljednjim načelom ne uređuje Strogo govoreći, ovim posljednjim načelom ne uređuje se prostorno važenje krivičnog zakonodavstva BiH (tj. se prostorno važenje krivičnog zakonodavstva BiH (tj. države koja ustupa krivično gonjenje), već mogućnost države koja ustupa krivično gonjenje), već mogućnost ustupanja krivičnog gonjenja određenih lica stranoj ustupanja krivičnog gonjenja određenih lica stranoj državi u slučaju kada su ta lica učinila krivično djelo na državi u slučaju kada su ta lica učinila krivično djelo na teritoriji BiH. Primjenom ovog načela omogućuje se teritoriji BiH. Primjenom ovog načela omogućuje se primjena krivičnog prava, ne BiH, već strane države. U primjena krivičnog prava, ne BiH, već strane države. U slučaju ostala četiri načela uvijek se primjenjuje slučaju ostala četiri načela uvijek se primjenjuje krivično pravo BiH.krivično pravo BiH.

5.1.Teritorijalno načelo5.1.Teritorijalno načelo

Ovo načelo je osnovno pri određivanju prostorne Ovo načelo je osnovno pri određivanju prostorne važnosti nacionalnog krivičnog zakonodavstva. važnosti nacionalnog krivičnog zakonodavstva. Iskazuje se i latinskim izrazom Iskazuje se i latinskim izrazom lex loci delicti commissilex loci delicti commissi. . Njegova sadržina svodi se na to da se krivično Njegova sadržina svodi se na to da se krivično zakonodavstvo države primjenjuje na svakoga ko na zakonodavstvo države primjenjuje na svakoga ko na njenoj teritoriji učini krivično djelo propisano tim njenoj teritoriji učini krivično djelo propisano tim zakonodavstvom. Od ovakve sadržine teritorijalnog zakonodavstvom. Od ovakve sadržine teritorijalnog načela postoje izuzeci, koji se odnose na lica koja načela postoje izuzeci, koji se odnose na lica koja uživaju imunitet od krivičnog gonjenja (naročito šefovi uživaju imunitet od krivičnog gonjenja (naročito šefovi stranih država, diplomatski predstavnici), te na objekte stranih država, diplomatski predstavnici), te na objekte koji su nepovredivi (npr. zgrade stranih ambasada).koji su nepovredivi (npr. zgrade stranih ambasada).

Šta obuhvata ta teritorija? Ovaj pojam obuhvata Šta obuhvata ta teritorija? Ovaj pojam obuhvata kopneno područje države, sve rijeke i jezera unutar kopneno područje države, sve rijeke i jezera unutar granica tog područja, pomorske teritorijalne vode, kao granica tog područja, pomorske teritorijalne vode, kao i vazdušni prostor iznad suvozemnog i vodenog dijela i vazdušni prostor iznad suvozemnog i vodenog dijela državne teritorije.državne teritorije.

Teritorijalno načelo predviđeno je i u KZBiH, u Teritorijalno načelo predviđeno je i u KZBiH, u članu 11. Ovaj član glasi:članu 11. Ovaj član glasi:

““(1) Krivično zakonodavstvo BiH se primjenjuje (1) Krivično zakonodavstvo BiH se primjenjuje prema svakom ko učini krivično djelo na teritoriji prema svakom ko učini krivično djelo na teritoriji BiH.BiH.

(2) Krivično zakonodavstvo BiH se primjenjuje (2) Krivično zakonodavstvo BiH se primjenjuje prema svakom ko učini krivično djelo na prema svakom ko učini krivično djelo na domaćem plovilu, bez obzira gdje se plovilo domaćem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvršenja krivičnog djela.nalazilo u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

(3) Krivično zakonodavstvo BiH se primjenjuje (3) Krivično zakonodavstvo BiH se primjenjuje prema svakom ko učini krivično djelo u domaćem prema svakom ko učini krivično djelo u domaćem civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvršenja se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.“krivičnog djela.“

5.2. Načelo personaliteta5.2. Načelo personaliteta Načelo personaliteta, kako mu i njegov naziv Načelo personaliteta, kako mu i njegov naziv

govori, tiče se važenja nacionalnog krivičnog govori, tiče se važenja nacionalnog krivičnog zakonodavstva prema zakonodavstva prema licimalicima (fizičkim ili pravnim) i (fizičkim ili pravnim) i ima dva oblika, zavisno od toga da li je riječ o ima dva oblika, zavisno od toga da li je riječ o domaćim ili stranim državljanima. U prvom slučaju domaćim ili stranim državljanima. U prvom slučaju riječ je o aktivnom, a u drugom o pasivnom riječ je o aktivnom, a u drugom o pasivnom personalitetu.personalitetu.

5.2.1. Načelo aktivnog personaliteta5.2.1. Načelo aktivnog personaliteta Ovo načelo je odraz personalnog suvereniteta Ovo načelo je odraz personalnog suvereniteta

države. U ovom slučaju suverenitet države se, države. U ovom slučaju suverenitet države se, dakle, ne ispoljava kroz odnos između nje i njene dakle, ne ispoljava kroz odnos između nje i njene teritorije, već kroz njen odnos prema svojim teritorije, već kroz njen odnos prema svojim državljanima u slučaju kada njeni državljani učine državljanima u slučaju kada njeni državljani učine krivično djelo u inostranstvu.krivično djelo u inostranstvu.

Ovo načelo izvodi se iz suvereniteta države prema Ovo načelo izvodi se iz suvereniteta države prema njenim državljanima, zbog čega se državi priznaje njenim državljanima, zbog čega se državi priznaje pravo da svoje državljane poziva na krivičnu pravo da svoje državljane poziva na krivičnu odgovornost i u slučaju kada su krivično djelo učinili u odgovornost i u slučaju kada su krivično djelo učinili u inostranstvu. Zatim se ističe da loše ponašanje njenih inostranstvu. Zatim se ističe da loše ponašanje njenih državljana, koje bi ostalo nekažnjeno od strane te državljana, koje bi ostalo nekažnjeno od strane te države, šteti njenom ugledu u inostranstvu. Ovo države, šteti njenom ugledu u inostranstvu. Ovo načelo se posmatra i kao izraz solidarnosti između načelo se posmatra i kao izraz solidarnosti između država, u smislu da se time doprinosi ostvarenju država, u smislu da se time doprinosi ostvarenju pravnog poretka strane države. Naime, ako ne bi pravnog poretka strane države. Naime, ako ne bi postojalo ovo načelo državljanin bi, povratkom u postojalo ovo načelo državljanin bi, povratkom u svoju zemlju, izbjegao od krivične odgovornosti što bi, svoju zemlju, izbjegao od krivične odgovornosti što bi, u krajnjem, onemogućilo primjenu pravnog poretka u krajnjem, onemogućilo primjenu pravnog poretka države u kojoj je učinio krivično djelo. države u kojoj je učinio krivično djelo.

KZBiH. Naime, u tom zakonu načelo aktivnog KZBiH. Naime, u tom zakonu načelo aktivnog personaliteta je propisano u članu 12 stav (2) i glasi: personaliteta je propisano u članu 12 stav (2) i glasi: “Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema “Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema državljaninu BiH koji izvan teritorije BiH učini bilo koje državljaninu BiH koji izvan teritorije BiH učini bilo koje drugo krivično djelo osim onih koja su obuhvaćena drugo krivično djelo osim onih koja su obuhvaćena odredbom stava 1 ovog člana“.odredbom stava 1 ovog člana“.

5.2.2. Načelo pasivnog personaliteta5.2.2. Načelo pasivnog personaliteta

Uzimajući ga kao žrtvu krivičnog djela koje je Uzimajući ga kao žrtvu krivičnog djela koje je stranac prema njemu učinio u inostranstvu, svom stranac prema njemu učinio u inostranstvu, svom državljaninu pruža pravnu zaštitu time što unaprijed državljaninu pruža pravnu zaštitu time što unaprijed određuje da se njeno krivično zakonodavstvo određuje da se njeno krivično zakonodavstvo primjenjuje prema primjenjuje prema strancustrancu koji izvan njene teritorije koji izvan njene teritorije učini krivično djelo prema njenom državljaninu. Kod učini krivično djelo prema njenom državljaninu. Kod ovog načela, dakle, domaći državljanin je trpio ovog načela, dakle, domaći državljanin je trpio određenu radnju na sebi (bio je pasivan), pa se zbog određenu radnju na sebi (bio je pasivan), pa se zbog toga ovdje radi o pasivnom personalitetu, za razliku toga ovdje radi o pasivnom personalitetu, za razliku od prethodnog slučaja kod kojeg je domaći od prethodnog slučaja kod kojeg je domaći državljanin bio aktivan u preduzimanju neke radnje državljanin bio aktivan u preduzimanju neke radnje u inostranstvu koja predstavlja krivično djelo. u inostranstvu koja predstavlja krivično djelo.

Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije BiH prema BiH ili njenom strancu koji izvan teritorije BiH prema BiH ili njenom državljaninu učini bilo koje krivično djelo koje nije državljaninu učini bilo koje krivično djelo koje nije obuhvaćeno odredbama stava 1 ovog člana“obuhvaćeno odredbama stava 1 ovog člana“

5.3. Realno ili zaštitno načelo5.3. Realno ili zaštitno načelo pomoću njega države propisuju primjenu svog pomoću njega države propisuju primjenu svog

krivičnog zakonodavstva prema licima koja su u krivičnog zakonodavstva prema licima koja su u inostranstvu učinila krivično djelo upereno protiv inostranstvu učinila krivično djelo upereno protiv njenih vitalnih interesa.njenih vitalnih interesa.

Za razliku od interesa države koji se štite načelom Za razliku od interesa države koji se štite načelom pasivnog personaliteta (interesi od kojih, rekli bismo, pasivnog personaliteta (interesi od kojih, rekli bismo, ne zavisi njen opstanak kao države), u slučaju realnog ne zavisi njen opstanak kao države), u slučaju realnog načela država njime štiti svoje najvažnije interese, tj. načela država njime štiti svoje najvažnije interese, tj. interese bez čije pune zaštite bi bio doveden u pitanje interese bez čije pune zaštite bi bio doveden u pitanje sam njen opstanak.sam njen opstanak.

Realno ili zaštitno načelo propisano je u članu 12 stav Realno ili zaštitno načelo propisano je u članu 12 stav 1 tač. a), b) i d) KZBiH na sljedeći način:1 tač. a), b) i d) KZBiH na sljedeći način:

““(1) Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema (1) Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema svakome ko izvan njene teritorije učini:svakome ko izvan njene teritorije učini:

a) bilo koje krivično djelo protiv integriteta BiH iz glave a) bilo koje krivično djelo protiv integriteta BiH iz glave XVI (XVI (Krivična djela protiv integriteta BiHKrivična djela protiv integriteta BiH) ovog zakona) ovog zakona

b) krivično djelo falsifikovanja novca ili b) krivično djelo falsifikovanja novca ili falsifikovanja hartija od vrijednosti BiH, krivično falsifikovanja hartija od vrijednosti BiH, krivično djelo falsifikovanja znakova za vrijednost ili djelo falsifikovanja znakova za vrijednost ili falsifikovanja znakova za obilježavanje robe, falsifikovanja znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova izdatih na osnovu propisa mjera i tegova izdatih na osnovu propisa institucija BiH iz čl. 205–208 ovog zakona;institucija BiH iz čl. 205–208 ovog zakona;

d) krivično djelo protiv službenog ili odgovornog d) krivično djelo protiv službenog ili odgovornog lica u institucijama BiH u vezi s njegovom lica u institucijama BiH u vezi s njegovom službom.“službom.“

država primjenom ovog načela štiti svoje vitalne država primjenom ovog načela štiti svoje vitalne interese (tačka a)), svoj finansijski i ekonomski interese (tačka a)), svoj finansijski i ekonomski sistem (tačka b)), odnosno rad službenih ili sistem (tačka b)), odnosno rad službenih ili odgovornih lica u njenim institucijama (tačka c)). odgovornih lica u njenim institucijama (tačka c)).

5.4. Načelo univerzalnosti5.4. Načelo univerzalnosti

U osnovi ovog načela je pravilo o postojanju U osnovi ovog načela je pravilo o postojanju određenih krivičnih djela koja predstavljaju određenih krivičnih djela koja predstavljaju najteže međunarodne zločine, prema čijim najteže međunarodne zločine, prema čijim učiniocima cijela međunarodna zajednica ima učiniocima cijela međunarodna zajednica ima interes da budu kažnjeni. interes da budu kažnjeni.

Drugi primjer pružaju sve četiri Ženevske Drugi primjer pružaju sve četiri Ženevske konvencije, od kojih ćemo ovdje spomenuti konvencije, od kojih ćemo ovdje spomenuti odredbu člana 49 stav 1 prve Ženevske odredbu člana 49 stav 1 prve Ženevske konvencije.konvencije.

““(1) Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se (1) Krivično zakonodavstvo BiH primjenjuje se prema svakome ko izvan njene teritorije učini:prema svakome ko izvan njene teritorije učini:

c) krivično djelo koje je BiH obavezna kažnjavati c) krivično djelo koje je BiH obavezna kažnjavati prema propisima međunarodnog prava, prema propisima međunarodnog prava, međunarodnih ili međudržavnih ugovora.“međunarodnih ili međudržavnih ugovora.“

Pored toga, ovo načelo propisano je i u stavu 4 istog Pored toga, ovo načelo propisano je i u stavu 4 istog člana KZBiH, prema kojem se njeno krivično člana KZBiH, prema kojem se njeno krivično zakonodavstvo primjenjuje prema svakom ko izvan zakonodavstvo primjenjuje prema svakom ko izvan njene teritorije “prema stranoj državi ili prema strancu njene teritorije “prema stranoj državi ili prema strancu učini krivično djelo za koje se po tom zakonodavstvu učini krivično djelo za koje se po tom zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna“.kazna“.

5.5. Načelo ustupanja krivičnog gonjenja stranoj državi5.5. Načelo ustupanja krivičnog gonjenja stranoj državi

Primjenom ovog načela omogućuje se prenos Primjenom ovog načela omogućuje se prenos nadležnosti krivičnog gonjenja nekog lica sa jedne nadležnosti krivičnog gonjenja nekog lica sa jedne države na drugu. U ovom slučaju se, ako su ispunjeni države na drugu. U ovom slučaju se, ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi, omogućuje da učiniocu zakonom propisani uslovi, omogućuje da učiniocu krivičnog djela bude suđeno ne u državi na čijoj krivičnog djela bude suđeno ne u državi na čijoj teritoriji je učinio to djelo, već u nekoj drugoj državi teritoriji je učinio to djelo, već u nekoj drugoj državi (najčešće u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima (najčešće u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište), što znači da će tada prema njemu biti prebivalište), što znači da će tada prema njemu biti primijenjeno krivično zakonodavstvo te države (lex primijenjeno krivično zakonodavstvo te države (lex fori). Jedan od uslova za primjenu ovog načela je da se fori). Jedan od uslova za primjenu ovog načela je da se strana država ne protivi preuzimanju krivičnog strana država ne protivi preuzimanju krivičnog gonjenja.gonjenja.

Načelo ustupanja krivičnog gonjenja kod nas nije Načelo ustupanja krivičnog gonjenja kod nas nije propisano KZBiH, već njenim ZKPBiH. Odredbe o tome propisano KZBiH, već njenim ZKPBiH. Odredbe o tome sadržane su u članu 412 ZKPBiH. Prema tom članu, sadržane su u članu 412 ZKPBiH. Prema tom članu, zahtijeva se ispunjenje nekoliko uslova za primjenu ovog zahtijeva se ispunjenje nekoliko uslova za primjenu ovog načela. Najprije se mora raditi o situaciji u kojoj je načela. Najprije se mora raditi o situaciji u kojoj je stranac učinio krivično djelo na teritoriji BiH. Zatim je stranac učinio krivično djelo na teritoriji BiH. Zatim je neophodno da se strana država, na čijoj teritoriji stranac neophodno da se strana država, na čijoj teritoriji stranac ima ima prebivalište,prebivalište, tome ne protivi, ali i u tom slučaju tome ne protivi, ali i u tom slučaju ustupanje neće biti dozvoljeno ako bi stranac mogao biti ustupanje neće biti dozvoljeno ako bi stranac mogao biti izložen nepravednom postupku, nehumanom i izložen nepravednom postupku, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Odlučivanje o ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Odlučivanje o ovim pitanjima zahtijeva prethodno upoznavanje ovim pitanjima zahtijeva prethodno upoznavanje tužioca, odnosno sudije za prethodno saslušanje, sa tužioca, odnosno sudije za prethodno saslušanje, sa odgovarajućim odredbama krivičnog zakonodavstva odgovarajućim odredbama krivičnog zakonodavstva (procesnog i materijalnog) strane države, s obzirom na (procesnog i materijalnog) strane države, s obzirom na to da odluku o ustupanju donosi tužilac BiH prije to da odluku o ustupanju donosi tužilac BiH prije podizanja optužnice, a nakon toga pa do dostavljanja podizanja optužnice, a nakon toga pa do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja glavnog predmeta sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa – odluku o ustupanju donosi sudija za pretresa – odluku o ustupanju donosi sudija za prethodno saslušanje Suda BiH. Iz ovoga se može prethodno saslušanje Suda BiH. Iz ovoga se može zaključiti da je ustupanje dozvoljeno samo do trenutka zaključiti da je ustupanje dozvoljeno samo do trenutka dok predmet nije dostavljen sudiji pojedincu, odnosno dok predmet nije dostavljen sudiji pojedincu, odnosno sudećem vijeću (predsjedniku tog vijeća) u rad radi sudećem vijeću (predsjedniku tog vijeća) u rad radi zakazivanja glavnog pretresa.zakazivanja glavnog pretresa.

Primjena ovog načela dolazi u obzir za sva Primjena ovog načela dolazi u obzir za sva krivična djela iz nadležnosti Suda BiH za koja se, krivična djela iz nadležnosti Suda BiH za koja se, prema KZBiH, može izreći kazna zatvora do deset prema KZBiH, može izreći kazna zatvora do deset godina. No, i u tom slučaju ne može se primijenti godina. No, i u tom slučaju ne može se primijenti ovaj član zakona ako je oštećeno lice državljanin ovaj član zakona ako je oštećeno lice državljanin BiH koji se protivi ustupanju krivičnog gonjenja, BiH koji se protivi ustupanju krivičnog gonjenja, ali ako je dato obezbjeđenje za ostvarivanje ali ako je dato obezbjeđenje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva – može doći njegovog imovinskopravnog zahtjeva – može doći do ustupanja i pored protivljenja oštećenog.do ustupanja i pored protivljenja oštećenog.

II – Opšti instituti međunarodnog materijalnog II – Opšti instituti međunarodnog materijalnog krivičnog pravakrivičnog prava

I – Opšti pojam međunarodnog krivičnog djelaI – Opšti pojam međunarodnog krivičnog djela

Sadržaj pojma međ.kriv.djela obuhvata ne samo krivična Sadržaj pojma međ.kriv.djela obuhvata ne samo krivična djela propisana međunarodnim pravom, već i ona djela propisana međunarodnim pravom, već i ona krivična djela sadržana u nacionalnom krivičnom krivična djela sadržana u nacionalnom krivičnom zakonodavstvu koja svoj pravni temelj imaju u zakonodavstvu koja svoj pravni temelj imaju u međunarodnim opštim pravnim aktima.međunarodnim opštim pravnim aktima.

Prema Prema normativnom stanovištunormativnom stanovištu suština međunarodnog suština međunarodnog krivičnog djela ispoljavala bi se u povredi pravne norme, krivičnog djela ispoljavala bi se u povredi pravne norme, zbog čega se to djelo smatra isključivo pravnim pojmom. zbog čega se to djelo smatra isključivo pravnim pojmom. Suprotno ovom stanovištu, Suprotno ovom stanovištu, realističko shvatanjerealističko shvatanje međunarodnog krivičnog djela ukazuje na značaj radnje i međunarodnog krivičnog djela ukazuje na značaj radnje i posljedice koja je nastala usljed te radnjeposljedice koja je nastala usljed te radnje

U konstrukciju međunarodnog krivičnog djela ulaze U konstrukciju međunarodnog krivičnog djela ulaze sljedeći elementi:sljedeći elementi:

– – djelo (ponašanje) čovjeka u koje, u stvari, spadaju djelo (ponašanje) čovjeka u koje, u stvari, spadaju radnja, njena posljedica i uzročna veza koja postoji radnja, njena posljedica i uzročna veza koja postoji između njih;između njih;

– – vinost učinioca;vinost učinioca; – – protivpravnost djela;protivpravnost djela; – – određenost djela u zakonu;određenost djela u zakonu; – – društvena opasnost djela.društvena opasnost djela. Ovi elementi mogu se dalje različito grupisati. Tako se, Ovi elementi mogu se dalje različito grupisati. Tako se,

najprije, može izvršiti njihovo grupisanje na objektivne i najprije, može izvršiti njihovo grupisanje na objektivne i subjektivne elemente. subjektivne elemente.

Objektivne elementeObjektivne elemente u ovom pojmu čine djelo, u ovom pojmu čine djelo, protivpravnost djela, njegova određenost u zakonu i protivpravnost djela, njegova određenost u zakonu i društvena opasnost, dok je vinost društvena opasnost, dok je vinost elemenat subjektivne elemenat subjektivne prirodeprirode. Unutar objektivnih elemenata može se vršiti . Unutar objektivnih elemenata može se vršiti dalje grupisanje na elemente formalnog i materijalnog dalje grupisanje na elemente formalnog i materijalnog karaktera. karaktera. Formalni elementiFormalni elementi su djelo, protivpravnost i su djelo, protivpravnost i određenost djela u zakonu, dok je društvena opasnost određenost djela u zakonu, dok je društvena opasnost djela njegov djela njegov materijalni elemenatmaterijalni elemenat..

Ovako određeni opšti pojam međunarodnog krivičnog Ovako određeni opšti pojam međunarodnog krivičnog djela, kako vidimo, u sebi sadrži sve elemente koje djela, kako vidimo, u sebi sadrži sve elemente koje sadrži i opšti pojam krivičnog djela u unutrašnjem sadrži i opšti pojam krivičnog djela u unutrašnjem pravu država, a razlika između njih ogleda se u pravu država, a razlika između njih ogleda se u činjenici što međunarodno krivično djelo u sebi sadrži činjenici što međunarodno krivično djelo u sebi sadrži elemenat inostranosti, a on postoji: ako je stranac elemenat inostranosti, a on postoji: ako je stranac izvršio krivično djelo u određenoj državi, ako je u izvršio krivično djelo u određenoj državi, ako je u određenoj državi krivično djelo izvršio domaći određenoj državi krivično djelo izvršio domaći državljanin na štetu stranca ili stranog dobra, ako bilo državljanin na štetu stranca ili stranog dobra, ako bilo koje lice izvrši krivično djelo na štetu strane države, koje lice izvrši krivično djelo na štetu strane države, ako je krivično djelo izvršeno na teritoriji više ako je krivično djelo izvršeno na teritoriji više država,ako je krivično djelo izvršeno na teritoriji koja država,ako je krivično djelo izvršeno na teritoriji koja je izvan suvereniteta bilo koje države, ako se radi o je izvan suvereniteta bilo koje države, ako se radi o krivičnom djelu za koje se vodi krivični postupak u krivičnom djelu za koje se vodi krivični postupak u inostranstvu, ako jedna država pruža drugoj državi inostranstvu, ako jedna država pruža drugoj državi određenu međunarodnopravnu pomoć, ako se radi o određenu međunarodnopravnu pomoć, ako se radi o krivičnom djelu koje je predviđeno odredbama krivičnom djelu koje je predviđeno odredbama međunarodnog prava, ako je predviđena nadležnost međunarodnog prava, ako je predviđena nadležnost međunarodnih sudskih organa u rješavanju sudskih međunarodnih sudskih organa u rješavanju sudskih predmeta i postupcima u vezi sa njima, ako se radi o predmeta i postupcima u vezi sa njima, ako se radi o krivičnom predmetu na kome treba posredno ili krivičnom predmetu na kome treba posredno ili neposredno primijeniti strano krivično pravo.neposredno primijeniti strano krivično pravo.

II – OSNOVE ELEMENATA OPŠTEG POJMA II – OSNOVE ELEMENATA OPŠTEG POJMA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELAMEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELA

2.1. Djelo (ponašanje) čovjeka2.1. Djelo (ponašanje) čovjeka Djelo čovjeka svojim sadržajem obuhvata: ljudsku Djelo čovjeka svojim sadržajem obuhvata: ljudsku

radnju, posljedicu koja je usljed te radnje nastala, radnju, posljedicu koja je usljed te radnje nastala, kao i uzročnu vezu između radnje i posljedice.kao i uzročnu vezu između radnje i posljedice.

Pojam radnje obuhvata ne samo tjelesni pokret Pojam radnje obuhvata ne samo tjelesni pokret čovjeka, kao spoljna manifestacija njegovog čovjeka, kao spoljna manifestacija njegovog ponašanja, već i njegov psihički odnos prema toj ponašanja, već i njegov psihički odnos prema toj radnji. Zbog toga se radnja, u njenom radnji. Zbog toga se radnja, u njenom krivičnopravnom značenju, može odrediti kao krivičnopravnom značenju, može odrediti kao djelatnost čovjeka koju on preduzima sa sviješću i djelatnost čovjeka koju on preduzima sa sviješću i određenim psihičkim odnosom kako prema njoj, tako određenim psihičkim odnosom kako prema njoj, tako i prema posljedici koja usljed te radnje nastupa.i prema posljedici koja usljed te radnje nastupa.

Radnja izvršenja međunarodnog krivičnog djela Radnja izvršenja međunarodnog krivičnog djela najčešće se preduzima nekim najčešće se preduzima nekim tjelesnim tjelesnim pokretompokretom (npr. lišenjem života nekog lica ili više (npr. lišenjem života nekog lica ili više njih u slučaju zločina protiv čovječnosti), ali se njih u slučaju zločina protiv čovječnosti), ali se ona može preduzeti i ona može preduzeti i verbalnoverbalno (npr. u slučaju (npr. u slučaju pozivanja na izvršenje zločina genocidapozivanja na izvršenje zločina genocida, , zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika ili ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika ili ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, što je kao krivično djelo ratnih zarobljenika, što je kao krivično djelo propisano u članu 176 stav 4 KZBiH). Pored toga, propisano u članu 176 stav 4 KZBiH). Pored toga, radnja međunarodnog krivičnog djela može se radnja međunarodnog krivičnog djela može se sastojati i usastojati i u nečinjenju nečinjenju. Primjer za to pruža nam . Primjer za to pruža nam član 180 stav 2 KZBiH član 180 stav 2 KZBiH u slučaju komandne u slučaju komandne odgovornosti.odgovornosti.

Tim članom je propisana krivična odgovornost Tim članom je propisana krivična odgovornost nadređenog lica za slučaj kada je njemu podređeno lice nadređenog lica za slučaj kada je njemu podređeno lice učinilo, na primjer, zločin genocida, ako je nadređeno učinilo, na primjer, zločin genocida, ako je nadređeno lice znalo ili moglo znati da se to njemu podređeno lice lice znalo ili moglo znati da se to njemu podređeno lice sprema učiniti takav zločin ili ga je već učinio, a sprema učiniti takav zločin ili ga je već učinio, a nadređeni je nadređeni je propustiopropustio da preduzme odgovarajuće mjere da preduzme odgovarajuće mjere da se zločin spriječi, odnosno da njegov učinilac bude da se zločin spriječi, odnosno da njegov učinilac bude kažnjenkažnjen. Sama obaveza na činjenje može nastati na . Sama obaveza na činjenje može nastati na osnovu zakona(krivičnog ili nekog drugog), osnovu zakona(krivičnog ili nekog drugog), profesionalne dužnosti, radnog odnosa i dr.profesionalne dužnosti, radnog odnosa i dr.

Radnja međunarodnog krivičnog djela ne ispoljava se Radnja međunarodnog krivičnog djela ne ispoljava se samo kroz preduzimanje radnje njegovog samo kroz preduzimanje radnje njegovog izvršenjaizvršenja, već , već i kroz i kroz podstrekavanjepodstrekavanje, , pomaganjepomaganje ili ili organizovanje organizovanje zločinačkog udruženjazločinačkog udruženja.. Kao primjer za ovaj posljednji Kao primjer za ovaj posljednji slučaj ponovo ćemo uzeti već pomenuti član 176 KZBiH. slučaj ponovo ćemo uzeti već pomenuti član 176 KZBiH. Stavom 1 tog člana kao radnja ovog krivičnog djela Stavom 1 tog člana kao radnja ovog krivičnog djela određeno je određeno je organizovanjeorganizovanje grupe ljudi radi izvršenja grupe ljudi radi izvršenja nekog od međunarodnih krivičnih djela određenih tom nekog od međunarodnih krivičnih djela određenih tom zakonskom odredbom.zakonskom odredbom.

U vezi sa radnjom izvršenja kod određenih U vezi sa radnjom izvršenja kod određenih međunarodnih krivičnih djela, traži se da budu međunarodnih krivičnih djela, traži se da budu izvršena izvršena na određeni načinna određeni način (npr. kršenjem (npr. kršenjem pravila međunarodnog prava, kakav je slučaj kod pravila međunarodnog prava, kakav je slučaj kod ratnog zločina protiv ratnih zarobljenikaratnog zločina protiv ratnih zarobljenika), ), odnosno prema određenim licima i grupamaodnosno prema određenim licima i grupama (prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima (prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju u slučaju ili sanitetskom ili vjerskom osoblju u slučaju ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika ili ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika ili prema nacionalnoj ili vjerskoj grupi u slučaju prema nacionalnoj ili vjerskoj grupi u slučaju zločina genocida). Neka međunarodna krivična zločina genocida). Neka međunarodna krivična djela mogu se izvršiti samo djela mogu se izvršiti samo dok postoje dok postoje određene okolnosti ili stanjeodređene okolnosti ili stanje (kao u slučaju (kao u slučaju zločina protiv čovječnosti koji se može učiniti u zločina protiv čovječnosti koji se može učiniti u okolnostima širokog ili sistematičnog napada okolnostima širokog ili sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva). usmjerenog protiv civilnog stanovništva).

Određena međunarodna krivična djela mogu se Određena međunarodna krivična djela mogu se učiniti samo učiniti samo u određeno vrijemeu određeno vrijeme (kao, na primjer, (kao, na primjer, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173 ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173 KZBiH, s obzirom na to da se ovo krivično djelo može KZBiH, s obzirom na to da se ovo krivično djelo može učiniti samo za vrijeme rata, oružanog sukoba ili učiniti samo za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije). Za postojanje krivične odgovornosti okupacije). Za postojanje krivične odgovornosti određenog lica kod nekih međunarodnih krivičnih određenog lica kod nekih međunarodnih krivičnih djela dovoljno je da je, uz ispunjenje ostalih uslova, djela dovoljno je da je, uz ispunjenje ostalih uslova, radnja izvršenja preduzeta i samo jednomradnja izvršenja preduzeta i samo jednom. . Takav primjer pruža nam član 7 Rimskog statuta ICC. Takav primjer pruža nam član 7 Rimskog statuta ICC. U stavu 1 tačka (a) tog člana propisano je da U stavu 1 tačka (a) tog člana propisano je da ubistvoubistvo (a to može biti i jedno ubistvo koje je, na (a to može biti i jedno ubistvo koje je, na primjer, izvršeno jednom radnjom – jednim hicem primjer, izvršeno jednom radnjom – jednim hicem ispaljenim iz vatrenog oružja) predstavlja zločin ispaljenim iz vatrenog oružja) predstavlja zločin protiv čovječnosti, uz uslov da je ova radnja izvršena protiv čovječnosti, uz uslov da je ova radnja izvršena kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada protiv bilo kog stanovništva, uz znanje učinioca za taj protiv bilo kog stanovništva, uz znanje učinioca za taj napad.napad.

Drugi elemenat kojeg svojim sadržajem obuhvata Drugi elemenat kojeg svojim sadržajem obuhvata pojam “djelo čovjeka“ jeste pojam “djelo čovjeka“ jeste posljedicaposljedica. Ona se . Ona se može odrediti kao proizvedena promjena ili stanje u može odrediti kao proizvedena promjena ili stanje u spoljnjem svijetu. Istina, posljedica koja nastupi spoljnjem svijetu. Istina, posljedica koja nastupi usljed krivičnog djela usljed krivičnog djela može se odnositi i na može se odnositi i na unutrašnji svijet čovjeka (njegovu psihu), kao unutrašnji svijet čovjeka (njegovu psihu), kao u slučaju zločina genocida koji se čini u slučaju zločina genocida koji se čini nanošenjem teških nanošenjem teških duševnih duševnih povreda povreda pripadnicima grupe ljudi zaštićene ovim pripadnicima grupe ljudi zaštićene ovim krivičnim djelomkrivičnim djelom. Posljedica određena bićem . Posljedica određena bićem nekog međunarodnog krivičnog djela može i da ne nekog međunarodnog krivičnog djela može i da ne nastupi u konkretnom slučaju, zbog čega se u tom nastupi u konkretnom slučaju, zbog čega se u tom slučaju može raditi o pokušaju krivičnog djela, a ne o slučaju može raditi o pokušaju krivičnog djela, a ne o svršenom krivičnom djelu. U slučaju većine krivičnih svršenom krivičnom djelu. U slučaju većine krivičnih djela posljedica je unijeta u zakonsko biće krivičnog djela posljedica je unijeta u zakonsko biće krivičnog djela, ali to ne mora biti niti je slučaj sa svim djela, ali to ne mora biti niti je slučaj sa svim krivičnim djelima. Ova činjenica predstavlja osnov za krivičnim djelima. Ova činjenica predstavlja osnov za podjelu krivičnih djela na podjelu krivičnih djela na materijalnamaterijalna (posljedica (posljedica unijeta u zakonsko biće)unijeta u zakonsko biće) i i formalna formalna (bez posljedice u (bez posljedice u zakonskom biću).zakonskom biću).

Primjer za ovu drugu vrstu krivičnih djela možemo Primjer za ovu drugu vrstu krivičnih djela možemo naći u članu 176 stav 4 KZBiH: “Ko poziva ili naći u članu 176 stav 4 KZBiH: “Ko poziva ili podstrekava na izvršenje krivičnih djela iz čl. 171-175 podstrekava na izvršenje krivičnih djela iz čl. 171-175 ovog zakona, kazniće se kaznom zatvora od jedne do ovog zakona, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.“deset godina.“

Iz ovakvog zakonskog obilježja se vidi da Iz ovakvog zakonskog obilježja se vidi da zakonodavac u njega nije unio odredbu o tome koja zakonodavac u njega nije unio odredbu o tome koja posljedica mora nastupiti usljed izvršenja ovog posljedica mora nastupiti usljed izvršenja ovog krivičnog djela. Ovakvo obilježje ukazuje na to da već krivičnog djela. Ovakvo obilježje ukazuje na to da već samim pozivanjem ili podstrekavanjem na samim pozivanjem ili podstrekavanjem na izvršenje navedenih krivičnih djela, dolazi do izvršenje navedenih krivičnih djela, dolazi do ugrožavanja zaštićenih dobara (čovječnosti i ugrožavanja zaštićenih dobara (čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), tj. do izazivanja opasnosti za ta dobra,tj. do izazivanja opasnosti za ta dobra, s s obzirom na to da u ovom slučaju, kako se ističe, obzirom na to da u ovom slučaju, kako se ističe, ““nije bitno je li pozivanje ili poticanje bilo nije bitno je li pozivanje ili poticanje bilo uspješnouspješno, odnosno da li je kod lica u odnosu na koje , odnosno da li je kod lica u odnosu na koje je preduzeta radnja pozivanja ili podsticanja stvorena je preduzeta radnja pozivanja ili podsticanja stvorena odluka za izvršenje navedenih krivičnih djela.odluka za izvršenje navedenih krivičnih djela.

Posljedica međunarodnog krivičnog djela može se Posljedica međunarodnog krivičnog djela može se ispoljiti u dva vida: u povredi ili ugrožavanju ispoljiti u dva vida: u povredi ili ugrožavanju zaštićenog dobra. Ovi vidovi su osnov za podjelu na zaštićenog dobra. Ovi vidovi su osnov za podjelu na krivična djela povrede i krivična djela ugrožavanja.krivična djela povrede i krivična djela ugrožavanja.

Kod posljedice u vidu povrede dolazi do uništenja, Kod posljedice u vidu povrede dolazi do uništenja, oštećenja ili činjenja neupotrebljivim zaštićenog oštećenja ili činjenja neupotrebljivim zaštićenog dobra. Kod krivičnih djela ugrožavanja, ugrožavanje dobra. Kod krivičnih djela ugrožavanja, ugrožavanje se može ogledati u konkretnoj i apstraktnoj se može ogledati u konkretnoj i apstraktnoj opasnosti. Kod konkretne opasnosti usljed radnje opasnosti. Kod konkretne opasnosti usljed radnje izvršenja nastupila je opasnost, tj. neko ili nešto je izvršenja nastupila je opasnost, tj. neko ili nešto je zaista dovedeno u opasnost. Kod apstraktne zaista dovedeno u opasnost. Kod apstraktne opasnosti, smatra se da je opasnost opasnosti, smatra se da je opasnost mogla mogla da da nastupi radnjom izvršenja, ali u konkretnom slučaju nastupi radnjom izvršenja, ali u konkretnom slučaju ona nije nastupila. Postojanje konkretne opasnosti ona nije nastupila. Postojanje konkretne opasnosti se u svakom konkretnom slučaju mora dokazati, se u svakom konkretnom slučaju mora dokazati, dok apstraktna opasnost uvijek pretpostavlja, pa dok apstraktna opasnost uvijek pretpostavlja, pa dokazivanje u suprotnom pravcu nije dozvoljeno.dokazivanje u suprotnom pravcu nije dozvoljeno.

PrimjerPrimjer za obje vrste međunarodnog krivičnog djela za obje vrste međunarodnog krivičnog djela ugrožavanja pruža nam član 194 KZBiH. Tim članom ugrožavanja pruža nam član 194 KZBiH. Tim članom propisano je propisano je krivično djelo neovlašćenog pribavljanja i krivično djelo neovlašćenog pribavljanja i raspolaganja nuklearnim materijalomraspolaganja nuklearnim materijalom, a , a međunarodnopravni osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u međunarodnopravni osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u Konvenciji o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala, otvorenoj Konvenciji o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala, otvorenoj za potpisivanje 3. marta 1980. godine. U stavu 1 za potpisivanje 3. marta 1980. godine. U stavu 1 pomenutog člana 194 kao radnje izvršenja ovog krivičnog pomenutog člana 194 kao radnje izvršenja ovog krivičnog djela, između ostalih, predviđene su pribavljanje, djela, između ostalih, predviđene su pribavljanje, posjedovanje, skladištenje i odlaganje nuklearnog posjedovanje, skladištenje i odlaganje nuklearnog materijala. Same ove radnje, dakle, predstavljaju oblik materijala. Same ove radnje, dakle, predstavljaju oblik izvršenja navedenog krivičnog djela, jer se polazi od toga izvršenja navedenog krivičnog djela, jer se polazi od toga da bi usljed njih da bi usljed njih mogla mogla da nastupi opasnost za bezbjednost da nastupi opasnost za bezbjednost ljudi ili imovine. To znači da se kod ovog oblika radi o ljudi ili imovine. To znači da se kod ovog oblika radi o apstraktnoj opasnosti koja je zakonodavni motiv apstraktnoj opasnosti koja je zakonodavni motiv inkriminacije. Međutim, u stavu 2 istog člana propisan je inkriminacije. Međutim, u stavu 2 istog člana propisan je takav oblik ovog krivičnog djela kod kojeg se posljedica takav oblik ovog krivičnog djela kod kojeg se posljedica jedino može ispoljiti u vidu konkretne opasnosti. To je jedino može ispoljiti u vidu konkretne opasnosti. To je učinjeno sljedećim riječima:učinjeno sljedećim riječima:

““Ko krivičnim djelom iz stava 1 ovog člana izazove opasnost Ko krivičnim djelom iz stava 1 ovog člana izazove opasnost za život ljudi ili opasnost većih razmjera za imovinu, kazniće za život ljudi ili opasnost većih razmjera za imovinu, kazniće se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.“se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.“

Najzad, da bi postojalo međunarodno krivično Najzad, da bi postojalo međunarodno krivično djelo, neophodno je da između radnje i njene djelo, neophodno je da između radnje i njene posljedice postoji uzročna veza.posljedice postoji uzročna veza. Posebno je Posebno je značajna kod krivičnih djela nečinjenja. S tim u značajna kod krivičnih djela nečinjenja. S tim u vezi ističe se vezi ističe se kako propuštanje određene dužnosti kako propuštanje određene dužnosti može biti uzrok posljedice: a) ako je postojala može biti uzrok posljedice: a) ako je postojala dužnost na otklanjanje posljedice; b) ako je bilo dužnost na otklanjanje posljedice; b) ako je bilo izvjesno ili bar veoma vjerovatno da bi posljedica izvjesno ili bar veoma vjerovatno da bi posljedica preduzimanjem obavezne radnje bila otklonjena preduzimanjem obavezne radnje bila otklonjena ili bi znatno kasnije nastupila ili bi u znatno ili bi znatno kasnije nastupila ili bi u znatno manjoj mjeri nastupila i c) ako je učiniocu bilo manjoj mjeri nastupila i c) ako je učiniocu bilo moguće da preduzme obaveznu radnju kojom bi moguće da preduzme obaveznu radnju kojom bi otklonio posljedicu“otklonio posljedicu“

2.3. Protivpravnost djela2.3. Protivpravnost djela Riječ o djelu (činjenju ili nečinjenju) koje je suprotno Riječ o djelu (činjenju ili nečinjenju) koje je suprotno

određenoj pravnoj normiodređenoj pravnoj normi. . Pravna norma može Pravna norma može nalagati određeno ponašanje ili ga zabranjivati, to nalagati određeno ponašanje ili ga zabranjivati, to se može govoriti o prohibitivnim normama (onim se može govoriti o prohibitivnim normama (onim koje zabranjuju neko ponašanje), kao i o koje zabranjuju neko ponašanje), kao i o imperativnim normama (koje naređuju određeno imperativnim normama (koje naređuju određeno ponašanje). Specifičnost određivanja ponašanje). Specifičnost određivanja protivpravnosti u međunarodnom krivičnom pravu protivpravnosti u međunarodnom krivičnom pravu je vezana za činjenicu da se pojam pravnih propisa je vezana za činjenicu da se pojam pravnih propisa u ovom slučaju ne može ograničiti samo na u ovom slučaju ne može ograničiti samo na unutrašnji pravni sistem određene države, jer unutrašnji pravni sistem određene države, jer postoji i čitav niz međunarodnih propisa kojim su postoji i čitav niz međunarodnih propisa kojim su utvrđena međunarodna krivična djela.utvrđena međunarodna krivična djela. Protivpravnost kao elemenat ovog krivičnog djela Protivpravnost kao elemenat ovog krivičnog djela znači, prije svega, protivnost propisima znači, prije svega, protivnost propisima međunarodnopravnog karaktera. međunarodnopravnog karaktera.

Od protivpravnosti kao elementa u opštem pojmu Od protivpravnosti kao elementa u opštem pojmu međunarodnog krivičnog djela potrebno je razlikovati međunarodnog krivičnog djela potrebno je razlikovati protivpravnost kao posebno obilježje nekog od tih protivpravnost kao posebno obilježje nekog od tih krivičnih djela. Primjer ovakvog krivičnog djela pruža krivičnih djela. Primjer ovakvog krivičnog djela pruža nam član 8 stav 2 tačka (viii) Rimskog statuta ICC. Tom nam član 8 stav 2 tačka (viii) Rimskog statuta ICC. Tom odredbom Statuta propisan je poseban oblik krivičnog odredbom Statuta propisan je poseban oblik krivičnog djela ratnog zločina koji se čini djela ratnog zločina koji se čini protivpravnomprotivpravnom deportacijom ili preseljenjem ili deportacijom ili preseljenjem ili protivpravnom protivpravnom internacijom.internacijom.

2.4. Određenost djela u zakonu2.4. Određenost djela u zakonu

Određenost djela u zakonu treba razlikovati od njegove Određenost djela u zakonu treba razlikovati od njegove protivpravnosti. Ta razlika se ogleda u činjenici što protivpravnosti. Ta razlika se ogleda u činjenici što protivpravnost znači protivnost naredbi ili zabrani protivpravnost znači protivnost naredbi ili zabrani sadržanoj u bilo kom pravnom propisu, dok je sadržanoj u bilo kom pravnom propisu, dok je određenost djela vezana samo za jednu vrstu tih određenost djela vezana samo za jednu vrstu tih propisa koji se označava riječju propisa koji se označava riječju zakonzakon. .

Rimski statut, koji je po načinu donošenja Rimski statut, koji je po načinu donošenja međunarodni ugovor, statuti ad hoc krivičnih međunarodni ugovor, statuti ad hoc krivičnih tribunala su u suštini akti sa zakonskom tribunala su u suštini akti sa zakonskom snagom za države na koje se odnosi.snagom za države na koje se odnosi. Međunarodni ugovor, nakon što je određena država Međunarodni ugovor, nakon što je određena država postala njegova članica, postaje sastavni dio njenog postala njegova članica, postaje sastavni dio njenog pravnog poretka u kojem ima jaču pravnu snagu od pravnog poretka u kojem ima jaču pravnu snagu od zakonazakona. Primjer je član II/2 Ustava BiH, po kome se . Primjer je član II/2 Ustava BiH, po kome se EKLJP, kao i njeni protokoli, neposredno primjenjuju EKLJP, kao i njeni protokoli, neposredno primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad svakim drugim zakonom. u BiH i imaju prioritet nad svakim drugim zakonom. Osim toga, Aneksom I na Ustav BiH određen je Osim toga, Aneksom I na Ustav BiH određen je značajan broj međunarodnih ugovora koji se značajan broj međunarodnih ugovora koji se primjenjuju u BiH: Konvencija o sprečavanju i primjenjuju u BiH: Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, sve četiri Ženevske kažnjavanju zločina genocida, sve četiri Ženevske konvencije sa dopunskim protokolima, Međunarodni konvencije sa dopunskim protokolima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija protiv mučenja i rasne diskriminacije, Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih,neljudskih ili ponižavajućih drugih svirepih,neljudskih ili ponižavajućih postupaka i kazni itd.postupaka i kazni itd.

Stoga bi se moglo reći kako se Stoga bi se moglo reći kako se u slučaju u slučaju ovakvih međunarodnih ugovora, iako ovakvih međunarodnih ugovora, iako nemaju taj naziv, radi o zakonima u nemaju taj naziv, radi o zakonima u materijalnom smislu pod kojima se u teoriji materijalnom smislu pod kojima se u teoriji prava smatra samo onaj pravni akt koji prava smatra samo onaj pravni akt koji sadrži opšte norme, dakle – svaki opšti akt, i sadrži opšte norme, dakle – svaki opšti akt, i to bez obzira na to kakva mu je formato bez obzira na to kakva mu je forma.. Osim Osim toga, pravila o dejstvu međunarodnih ugovora u toga, pravila o dejstvu međunarodnih ugovora u međunarodnom pravu daju međunarodnom međunarodnom pravu daju međunarodnom ugovoru snagu zakona(npr. , prema Član 27 ugovoru snagu zakona(npr. , prema Član 27 Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. god., Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. god., države se države se ne mogu pozivati na odredbe svog ne mogu pozivati na odredbe svog unutrašnjeg prava da bi opravdale neizvršenje unutrašnjeg prava da bi opravdale neizvršenje ugovora čije su stranke i koji je za njih na snazi).ugovora čije su stranke i koji je za njih na snazi).

Propisi kojima se određuje biće krivičnog djela Propisi kojima se određuje biće krivičnog djela moraju tumačiti restriktivno (član 22 stav 2 Rimskog moraju tumačiti restriktivno (član 22 stav 2 Rimskog statuta). Pored ova dva aspekta koja direktno statuta). Pored ova dva aspekta koja direktno proizilaze iz pravila proizilaze iz pravila nullum crimen sine legenullum crimen sine lege, u , u Rimskom statutu (član 22 stav 2) je sadržana i Rimskom statutu (član 22 stav 2) je sadržana i izričita zabrana primjena analogije, povezana i sa izričita zabrana primjena analogije, povezana i sa obavezom restriktivnog, odnosno uskog tumačenja obavezom restriktivnog, odnosno uskog tumačenja svih propisa kojima se određuje biće krivičnog djela. svih propisa kojima se određuje biće krivičnog djela. Važi i princip Važi i princip in dubio pro reoin dubio pro reo, jer u slučaju sumnje u , jer u slučaju sumnje u odnosu na značenje određenog propisa, on se odnosu na značenje određenog propisa, on se tumači uvijek u korist osumnjičenog (član 22 stav 2 tumači uvijek u korist osumnjičenog (član 22 stav 2 Rimskog statuta).Rimskog statuta).

2.5. Društvena opasnost djela2.5. Društvena opasnost djela

Materijalni, objektivni elemenat u pojmu Materijalni, objektivni elemenat u pojmu međunarodnog krivičnog djela. Pri tome, društvenu međunarodnog krivičnog djela. Pri tome, društvenu opasnost ovog djela treba shvatiti u širem smislu, tj. opasnost ovog djela treba shvatiti u širem smislu, tj. kao opasnost ne samo za društvo unutar granica kao opasnost ne samo za društvo unutar granica određene države, već kao opasnost za međunarodnu određene države, već kao opasnost za međunarodnu zajednicu.zajednicu.

Elemenat društvene opasnosti navode kao jedan od Elemenat društvene opasnosti navode kao jedan od razloga svog donošenja. To se obično čini u razloga svog donošenja. To se obično čini u preambulama ovih konvencija na način da se preambulama ovih konvencija na način da se izražava izražava zabrinutostzabrinutost, potreba , potreba sprečavanjasprečavanja određenih određenih ponašanja, kao i potreba zaštite društva od ponašanja, kao i potreba zaštite društva od određenih kriminalnih ponašanja. Preambula određenih kriminalnih ponašanja. Preambula Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije pokazuje koliko je društvena opasnost određenog pokazuje koliko je društvena opasnost određenog ponašanja (u ovom slučaju korupcije) bila razlog ponašanja (u ovom slučaju korupcije) bila razlog donošenja ove konvencije. donošenja ove konvencije. “Države stranke ove “Države stranke ove konvencije, konvencije, zabrinutezabrinute zbog zbog ozbiljnostiozbiljnosti problema i problema i prijetnji prijetnji koje korupcija predstavlja za stabilnost i sigurnost koje korupcija predstavlja za stabilnost i sigurnost društava, društava, podrivajući podrivajući institucije i vrijednostiinstitucije i vrijednosti demokratije, demokratije, etičke vrijednosti i pravdu, te etičke vrijednosti i pravdu, te ugrožavajućiugrožavajući održiv razvoj i održiv razvoj i vladavinu prava;“ (stav 1 Preambule), da su takođe vladavinu prava;“ (stav 1 Preambule), da su takođe zabrinutezabrinute

““zbog slučajeva korupcije koji uključuju ogromne količine zbog slučajeva korupcije koji uključuju ogromne količine imovine koja može predstavljati značajan dio resursa imovine koja može predstavljati značajan dio resursa država, a koji država, a koji prijete prijete političkoj stabilnosti i održivom političkoj stabilnosti i održivom razvoju tih država“ (stav 3 Preambule),razvoju tih država“ (stav 3 Preambule),

te da sute da su ““uvjerene da korupcija nije više lokalna stvar već uvjerene da korupcija nije više lokalna stvar već

transnacionalna pojava koja transnacionalna pojava koja pogađapogađa sva društva i sva društva i privrede;“.privrede;“.

Najzad, Rimskim statutom ICC (član 5) krivična djela Najzad, Rimskim statutom ICC (član 5) krivična djela iz nadležnosti tog suda su definisana kao djela koja iz nadležnosti tog suda su definisana kao djela koja izazivaju “izazivaju “zabrinutostzabrinutost čitave međunarodne čitave međunarodne zajednice“, što jasno ukazuje na značaj koji je dat zajednice“, što jasno ukazuje na značaj koji je dat elementu društvene opasnosti u tim djelima, jer ona elementu društvene opasnosti u tim djelima, jer ona (ta opasnost) nužno dovodi do zabrinutosti društva (ta opasnost) nužno dovodi do zabrinutosti društva zbog takvih djela.zbog takvih djela.

Zaštitni objekat međunarodnog krivičnog prava je Zaštitni objekat međunarodnog krivičnog prava je međunarodni mir i bezbjednosti. Osim njega, štite međunarodni mir i bezbjednosti. Osim njega, štite se i druge vrijednosti i dobra, npr. Konvencija o se i druge vrijednosti i dobra, npr. Konvencija o kibernetičkom kriminalu štiti normalno odvijanje kibernetičkom kriminalu štiti normalno odvijanje kompjuterskog saobraćaja unutar država i izvan kompjuterskog saobraćaja unutar država i izvan njih, na međunarodnom planu, npr. Neovlašćeno njih, na međunarodnom planu, npr. Neovlašćeno oštećivanje, brisanje, izmjena ili uništavanje oštećivanje, brisanje, izmjena ili uništavanje kompjuterskih podataka drugih lica.kompjuterskih podataka drugih lica.

III – BIĆE MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELAIII – BIĆE MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELA Elementi o kojima smo do sada govorili predstavljaju Elementi o kojima smo do sada govorili predstavljaju

elemente svojstvene svakom posebnom međunarodnom elemente svojstvene svakom posebnom međunarodnom krivičnom djelu. Oni su, dakle, opšteg karaktera, pa ih krivičnom djelu. Oni su, dakle, opšteg karaktera, pa ih zbog toga treba razlikovati od onih elemenata koji su zbog toga treba razlikovati od onih elemenata koji su svojstveni samo određenom međunarodnom krivičnom svojstveni samo određenom međunarodnom krivičnom djelu. Na osnovu toga se razlikuje opšti od posebnog djelu. Na osnovu toga se razlikuje opšti od posebnog pojma međunarodnog krivičnog djela, za koji je (za taj pojma međunarodnog krivičnog djela, za koji je (za taj poseban pojam) neraskidivo vezano biće ovog krivičnog poseban pojam) neraskidivo vezano biće ovog krivičnog djela. Zakonsko biće je sadržano u dispoziciji djela. Zakonsko biće je sadržano u dispoziciji međunarodnih krivičnih djela,a pod njim se međunarodnih krivičnih djela,a pod njim se podrazumijeva podrazumijeva skup posebnih elemenata skup posebnih elemenata određenog krivičnog djelaodređenog krivičnog djela.. Od zakonskog bića Od zakonskog bića krivičnog djela treba razlikovati zakonski opis krivičnog krivičnog djela treba razlikovati zakonski opis krivičnog djela, u koji pored bića ulaze još neki dodatni elementi, djela, u koji pored bića ulaze još neki dodatni elementi, npr. Objektivni uslov inkriminacije(kod krivičnog djela npr. Objektivni uslov inkriminacije(kod krivičnog djela falsifikovanja novca to je poremećaj u privredi BiH).falsifikovanja novca to je poremećaj u privredi BiH).

Kao elementi se mogu pojaviti mjesto ili vrijeme Kao elementi se mogu pojaviti mjesto ili vrijeme izvršenja krivičnog djela. Primjer u kom je mjesto izvršenja krivičnog djela. Primjer u kom je mjesto izvršenja obilježje djela, pruža nam krivično djelo izvršenja obilježje djela, pruža nam krivično djelo piratstva iz člana 196 KZBiH, jer se ono može učiniti piratstva iz člana 196 KZBiH, jer se ono može učiniti samo na mjestu koje se nalazi na otvorenom moru ili na samo na mjestu koje se nalazi na otvorenom moru ili na teritoriji koja nije pod vlašću nijedne države. teritoriji koja nije pod vlašću nijedne države.

Kod nekih međunarodnih krivičnih djela zahtijeva se Kod nekih međunarodnih krivičnih djela zahtijeva se određena namjera. Tipičan primjer takvog krivičnog određena namjera. Tipičan primjer takvog krivičnog djela je zločin genocida, kojeg nema ako kod lica koje je djela je zločin genocida, kojeg nema ako kod lica koje je optuženo za taj zločin nije utvrđeno postojanje namjere optuženo za taj zločin nije utvrđeno postojanje namjere da potpuno ili djelimično uništi nacionalnu, etničku, da potpuno ili djelimično uništi nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu ljudi. rasnu ili vjersku grupu ljudi.

Za pojedina međunarodna krivična djela zahtijeva se Za pojedina međunarodna krivična djela zahtijeva se postojanje znanja učinioca za određene okolnosti koje postojanje znanja učinioca za određene okolnosti koje moraju postojati u vrijeme izvršenja djela, a koje su moraju postojati u vrijeme izvršenja djela, a koje su elemenat osnovnog bića krivičnog djela. Takav je slučaj elemenat osnovnog bića krivičnog djela. Takav je slučaj sa zločinom protiv čovječnosti, kod kojeg učinilac u sa zločinom protiv čovječnosti, kod kojeg učinilac u vrijeme izvršenja djela mora znati da tada postoji široki vrijeme izvršenja djela mora znati da tada postoji široki ili sistematični napad usmjeren protiv civilnog ili sistematični napad usmjeren protiv civilnog stanovništva.stanovništva.

Od ovakvih okolnosti neophodno je razlikovati tzv. Od ovakvih okolnosti neophodno je razlikovati tzv. kvalifikatorne i privilegovane okolnosti koje su kvalifikatorne i privilegovane okolnosti koje su dopunski elementi osnovnog bića međunarodnog dopunski elementi osnovnog bića međunarodnog krivičnog djela. krivičnog djela. Kvalifikatorne okolnostiKvalifikatorne okolnosti predstavljaju dopunska obilježja bića krivičnog predstavljaju dopunska obilježja bića krivičnog djela kojim se određuju njegovi teži oblici, dok se djela kojim se određuju njegovi teži oblici, dok se privilegovanim privilegovanim okolnostima određuju njegovi lakši okolnostima određuju njegovi lakši oblici. Primjer za kvalifikatorne okolnosti pruža oblici. Primjer za kvalifikatorne okolnosti pruža nam krivično djelo međunarodnog vrbovanja radi nam krivično djelo međunarodnog vrbovanja radi prostitucije iz člana 187 KZBiH (u stavu 1 tog člana prostitucije iz člana 187 KZBiH (u stavu 1 tog člana je sadržano osnovno biće ovog krivičnog djela), a je sadržano osnovno biće ovog krivičnog djela), a njegov teži oblik (stav 3 tog člana) postoji ako je njegov teži oblik (stav 3 tog člana) postoji ako je učinjeno prema djetetu ili maloljetniku. Primjer učinjeno prema djetetu ili maloljetniku. Primjer privilegovanih okolnosti imamo u slučaju krivičnog privilegovanih okolnosti imamo u slučaju krivičnog djela neovlašćenog prometa oružjem i vojnom djela neovlašćenog prometa oružjem i vojnom opremom, te proizvodima dvojne upotrebe (član opremom, te proizvodima dvojne upotrebe (član 193 stav 1 KZBiH), kod kojeg lakši oblik postoji ako 193 stav 1 KZBiH), kod kojeg lakši oblik postoji ako je djelo učinjeno iz nehata.je djelo učinjeno iz nehata.

IV – OBJEKAT MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELAIV – OBJEKAT MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELA Ovaj pojam obuhvata određeno dobro ili interes koji se Ovaj pojam obuhvata određeno dobro ili interes koji se

krivičnopravnim normama želi zaštititi. No, kada se krivičnopravnim normama želi zaštititi. No, kada se posmatra iz ugla radnje izvršenja kojom se neko dobro posmatra iz ugla radnje izvršenja kojom se neko dobro ili interes povređuju ili ugrožavaju, onda se može ili interes povređuju ili ugrožavaju, onda se može govoriti o napadnom objektu. Imajući to u vidu, mogu govoriti o napadnom objektu. Imajući to u vidu, mogu se razlikovati dvije vrste objekata međunarodnog se razlikovati dvije vrste objekata međunarodnog krivičnog djela. U prvom slučaju radi se o zaštitnom krivičnog djela. U prvom slučaju radi se o zaštitnom objektu (objektu zaštite), dok je u drugom slučaju riječ objektu (objektu zaštite), dok je u drugom slučaju riječ o napadnom objektu ili objektu radnje. Kod ove vrste o napadnom objektu ili objektu radnje. Kod ove vrste krivičnog djela objekat zaštite su čovječnost i druge krivičnog djela objekat zaštite su čovječnost i druge vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom. Pojam vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom. Pojam čovječnosti obuhvata “dobra ili vrijednosti od opšteg čovječnosti obuhvata “dobra ili vrijednosti od opšteg civilizacijskog interesa za cijelu međunarodnu civilizacijskog interesa za cijelu međunarodnu zajednicu, za cijelo čovječanstvo“. U središtu ovog zajednicu, za cijelo čovječanstvo“. U središtu ovog pojma su ne samo čovjek i njegova prava i slobode, već pojma su ne samo čovjek i njegova prava i slobode, već i njegovi kolektiviteti poput nacionalnih, etničkih, rasnih i njegovi kolektiviteti poput nacionalnih, etničkih, rasnih i vjerskih grupa kojima pojedinac pripada.i vjerskih grupa kojima pojedinac pripada.

Druge vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom Druge vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom obuhvataju razne vrijednosti poput zdrave životne obuhvataju razne vrijednosti poput zdrave životne sredine čovjeka (u slučaju krivičnog djela neovlašćenog sredine čovjeka (u slučaju krivičnog djela neovlašćenog pribavljanja i raspolaganja nuklearnim materijalom), pribavljanja i raspolaganja nuklearnim materijalom), kulturni, istorijski ili religijski spomenici (u slučaju kulturni, istorijski ili religijski spomenici (u slučaju krivičnog djela uništavanja takvih spomenika), krivičnog djela uništavanja takvih spomenika), bezbjednost pomorske ili vazdušne plovidbe (u slučaju bezbjednost pomorske ili vazdušne plovidbe (u slučaju krivičnog djela piratstva, odnosno krivičnog djela krivičnog djela piratstva, odnosno krivičnog djela ugrožavanja bezbjednosti vazdušne plovidbe) itd.ugrožavanja bezbjednosti vazdušne plovidbe) itd.

Zaštitni objekat može biti opšti i grupni. Opšti zaštitni Zaštitni objekat može biti opšti i grupni. Opšti zaštitni objekat kod međunarodnih krivičnih djela je čovjek i objekat kod međunarodnih krivičnih djela je čovjek i društvo u cjelini, dok grupni zaštitini objekat predstavlja društvo u cjelini, dok grupni zaštitini objekat predstavlja objekat pojedine grupe krivičnih djela (npr. grupe objekat pojedine grupe krivičnih djela (npr. grupe krivičnih djela iz oblasti ratnog prava). Napadni objekat krivičnih djela iz oblasti ratnog prava). Napadni objekat takođe može biti različit, zavisno od bića konkretnog takođe može biti različit, zavisno od bića konkretnog međunarodnog krivičnog djela. Tako je kod zločina međunarodnog krivičnog djela. Tako je kod zločina genocida napadni objekat nacionalna, etnička, rasna i genocida napadni objekat nacionalna, etnička, rasna i vjerska grupa, kod zločina protiv čovječnosti to je bilo vjerska grupa, kod zločina protiv čovječnosti to je bilo koje civilno stanovništvo, kod ratnih zločina su to koje civilno stanovništvo, kod ratnih zločina su to ranjenici, bolesnici, zarobljenici, civilno stanovništvo, ranjenici, bolesnici, zarobljenici, civilno stanovništvo, sanitetsko i vjersko osoblje, parlamentari itd.sanitetsko i vjersko osoblje, parlamentari itd.

V – SUBJEKAT MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELAV – SUBJEKAT MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELA

Ovim pojmom u teoriji krivičnog prava obično se Ovim pojmom u teoriji krivičnog prava obično se označavaju dvije vrste lica, i to aktivni i pasivni označavaju dvije vrste lica, i to aktivni i pasivni subjekt. Za aktivnog subjekta se ističe da je to lice subjekt. Za aktivnog subjekta se ističe da je to lice koje svojom radnjom prouzrokuje posljedicu koje svojom radnjom prouzrokuje posljedicu krivičnog djela, dok se pasivnim subjektom krivičnog djela, dok se pasivnim subjektom označava lice koje je povrijeđeno ili ugroženo označava lice koje je povrijeđeno ili ugroženo krivičnim djelom. Istina, ovoj podjeli mogao bi se krivičnim djelom. Istina, ovoj podjeli mogao bi se staviti prigovor, i to terminu staviti prigovor, i to terminu aktivni aktivni subjekt, s subjekt, s obzirom na to da se krivično djelo može učiniti i obzirom na to da se krivično djelo može učiniti i nečinjenjem. U toj situaciji, dakle, učinilac nije bio nečinjenjem. U toj situaciji, dakle, učinilac nije bio aktivan, pa ga je zbog toga teško nazvati aktivnim aktivan, pa ga je zbog toga teško nazvati aktivnim subjektom krivičnog djela.subjektom krivičnog djela.

Aktivnim subjektom međunarodnog krivičnog djela Aktivnim subjektom međunarodnog krivičnog djela mogu se nazvati njegov izvršilac, saizvršilac i mogu se nazvati njegov izvršilac, saizvršilac i saučesnik (podstrekač, odnosno pomagač). saučesnik (podstrekač, odnosno pomagač).

Pravila i dosadašnja praksa Pravila i dosadašnja praksa ad hoc ad hoc međunarodnih međunarodnih krivičnih tribunala, kao i Rimski statut ICC, u vezi krivičnih tribunala, kao i Rimski statut ICC, u vezi sa tim pitanjem pokazuju da se sa tim pitanjem pokazuju da se kao aktivni kao aktivni subjekat subjekat ovog krivičnog djelaovog krivičnog djela može pojaviti može pojaviti samo lice koje ima 18 i više godinasamo lice koje ima 18 i više godina.. Istina, u Istina, u slučaju Statuta Specijalnog suda za Sijera Leone slučaju Statuta Specijalnog suda za Sijera Leone vidjeli smo kako je propisana mogućnost krivičnog vidjeli smo kako je propisana mogućnost krivičnog gonjenja maloljetnih učinilica krivičnih djela iz gonjenja maloljetnih učinilica krivičnih djela iz nadležnosti tog sudanadležnosti tog suda. . . Prema tom statutu, samo . Prema tom statutu, samo lica koja su, u vrijeme kada su učinila neko od lica koja su, u vrijeme kada su učinila neko od krivičnih djela iz nadležnosti ovog tribunala, bila krivičnih djela iz nadležnosti ovog tribunala, bila mlađa od 15 godina ne mogu podlijegati krivičnoj mlađa od 15 godina ne mogu podlijegati krivičnoj odgovornosti, dok licima između 15 i 18 godina odgovornosti, dok licima između 15 i 18 godina Tribunal, ako utvrdi njihovu krivičnu odgovornost, Tribunal, ako utvrdi njihovu krivičnu odgovornost, ne može izreći zatvorsku kaznu, već neku od ne može izreći zatvorsku kaznu, već neku od mjera koje su taksativno propisane Statutom.mjera koje su taksativno propisane Statutom.

Rimski statut ICC je, s tim u vezi, sasvim određen Rimski statut ICC je, s tim u vezi, sasvim određen kada u članu 26 propisuje da ovaj sud “nije kada u članu 26 propisuje da ovaj sud “nije nadležan za lica koja su bila mlađa od 18 godina u nadležan za lica koja su bila mlađa od 18 godina u vrijeme navodnog izvršenja krivičnog djela“. U vrijeme navodnog izvršenja krivičnog djela“. U nacionalnim krivičnim zakondavstvima maloljetna nacionalnim krivičnim zakondavstvima maloljetna lica se mogu pojaviti kao aktivni subjekti lica se mogu pojaviti kao aktivni subjekti međunarodnih krivičnih djela propisanih u međunarodnih krivičnih djela propisanih u odgovarajućim zakonima tih država. To je slučaj i odgovarajućim zakonima tih država. To je slučaj i sa KZBiH, prema kojem se maloljetna lica (mlađi i sa KZBiH, prema kojem se maloljetna lica (mlađi i stariji maloljetnici, lica od 14 do 18 godina) mogu stariji maloljetnici, lica od 14 do 18 godina) mogu pojaviti kao aktivni subjekti ovih krivičnih djela. pojaviti kao aktivni subjekti ovih krivičnih djela. Ukoliko se u konkretnom predmetu utvrdi njihova Ukoliko se u konkretnom predmetu utvrdi njihova krivična odgovornost, mogu im se izreći vaspitne krivična odgovornost, mogu im se izreći vaspitne mjere i mjere bezbjednosti, a starijem maloljetniku mjere i mjere bezbjednosti, a starijem maloljetniku se izuzetno može izreći i kazna maloljetničkog se izuzetno može izreći i kazna maloljetničkog zatvora koja ne može biti kraća od jedne ni duža zatvora koja ne može biti kraća od jedne ni duža od deset godina.od deset godina.

Naročito je važno pitanje da li se pravno lice može Naročito je važno pitanje da li se pravno lice može pojaviti kao aktivni subjekt međunarodnog krivičnog pojaviti kao aktivni subjekt međunarodnog krivičnog djela, a posebno da li to može biti država. U vezi s djela, a posebno da li to može biti država. U vezi s tim, treba podsjetiti na član 10 Statuta Nirnberškog tim, treba podsjetiti na član 10 Statuta Nirnberškog tribunala. Tim članom bilo je predviđeno da u tribunala. Tim članom bilo je predviđeno da u slučaju kada je Tribunal za neku grupu ili slučaju kada je Tribunal za neku grupu ili organizaciju utvrdio da je kriminalna, nacionalne organizaciju utvrdio da je kriminalna, nacionalne vlasti zemalja članica tog statuta imale su pravo da vlasti zemalja članica tog statuta imale su pravo da krivično gone pojedince zbog članstva u tim krivično gone pojedince zbog članstva u tim grupama, odnosno organizacijama. U praksi ovog grupama, odnosno organizacijama. U praksi ovog tribunala rukovodni organi Nacionalsocijalističke tribunala rukovodni organi Nacionalsocijalističke partije (Gestapo, SS i SD) bili su oglašeni kao partije (Gestapo, SS i SD) bili su oglašeni kao kriminalne organizacije. Međutim, činjenica je da u kriminalne organizacije. Međutim, činjenica je da u praksi ostalih praksi ostalih ad hocad hoc tribunala nije bilo slučajeva da tribunala nije bilo slučajeva da su pravna lica oglašavana krivim za neko su pravna lica oglašavana krivim za neko međunarodno krivično djelo, a Rimski statut ICC je, međunarodno krivično djelo, a Rimski statut ICC je, s tim u vezi, sasvim jasan kada u članu 25 stav 1 s tim u vezi, sasvim jasan kada u članu 25 stav 1 nadležnost tog suda ograničava samo na fizička nadležnost tog suda ograničava samo na fizička lica.lica.

KZBiH u Glavi XIV sadrži odredbe o krivičnoj KZBiH u Glavi XIV sadrži odredbe o krivičnoj odgovornosti pravnih lica, pri čemu su od te odgovornosti pravnih lica, pri čemu su od te odgovornosti, prema članu 122 stav 1 zakona, odgovornosti, prema članu 122 stav 1 zakona, izuzeti BiH, Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko izuzeti BiH, Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt, kantoni, gradovi, opštine i mjesne Distrikt, kantoni, gradovi, opštine i mjesne zajednice. Dakle, sva ostala pravna lica mogu biti zajednice. Dakle, sva ostala pravna lica mogu biti učinioci svakog od krivičnih djela propisanih tim učinioci svakog od krivičnih djela propisanih tim zakonom. Naime, u članu 124 tog zakona propisano zakonom. Naime, u članu 124 tog zakona propisano je da je pravno lice odgovorno za je da je pravno lice odgovorno za krivično djelokrivično djelo koje koje je učinilac izvršio u ime, za račun ili u korist pravnog je učinilac izvršio u ime, za račun ili u korist pravnog lica u jednom od sljedećih alternativno postavljenih lica u jednom od sljedećih alternativno postavljenih uslova: “a) kada smisao učinjenog krivičnog djela uslova: “a) kada smisao učinjenog krivičnog djela proizlazi iz zaključka, naloga ili odobrenja proizlazi iz zaključka, naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravnog lica; b) ili rukovodećih ili nadzornih organa pravnog lica; b) ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica uticali na učinioca ili mu omogućili da učini krivično uticali na učinioca ili mu omogućili da učini krivično djelo; c) ili kada pravno lice raspolaže protivpravno djelo; c) ili kada pravno lice raspolaže protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivičnim djelom; d) ili kada su rukovodeći ili nastale krivičnim djelom; d) ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica propustili dužni nadzor nadzorni organi pravnog lica propustili dužni nadzor nad zakonitošću rada radnika.“nad zakonitošću rada radnika.“

Kod nekih oblika ratnih zločina mislimo da se i pravno Kod nekih oblika ratnih zločina mislimo da se i pravno lice može pojaviti kao aktivni subjekt. Tako je, na lice može pojaviti kao aktivni subjekt. Tako je, na primjer, moguće da se pravno lice, na način određen u primjer, moguće da se pravno lice, na način određen u prethodno citiranoj tački c), pojavi kao aktivni subjekt prethodno citiranoj tački c), pojavi kao aktivni subjekt krivičnog djela ratnog zločina protiv ranjenika i krivičnog djela ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika, i to onog njegovog oblika koji je propisan u bolesnika, i to onog njegovog oblika koji je propisan u članu 174 stav 1 tačka c) KZBiH, jer se biće tog oblika članu 174 stav 1 tačka c) KZBiH, jer se biće tog oblika krivičnog djela, između ostalog, sastoji u vojnim krivičnog djela, između ostalog, sastoji u vojnim potrebama neopravdanom prisvajanju u velikim potrebama neopravdanom prisvajanju u velikim razmjerama materijala, sredstava sanitetskog razmjerama materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica. U transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica. U ovom slučaju pravno lice može koristiti ovakve ovom slučaju pravno lice može koristiti ovakve predmete nastale tim krivičnim djelom, pa se tako predmete nastale tim krivičnim djelom, pa se tako može pojaviti kao aktivni subjekt krivičnog djela. Kod može pojaviti kao aktivni subjekt krivičnog djela. Kod drugih međunarodnih krivičnih djela (poput drugih međunarodnih krivičnih djela (poput krijumčarenja lica, uzimanja talaca, neovlašćenog krijumčarenja lica, uzimanja talaca, neovlašćenog prometa oružjem i vojnom opremom, te proizvodima prometa oružjem i vojnom opremom, te proizvodima dvojne upotrebe i dr.) pravno lice može biti aktivni dvojne upotrebe i dr.) pravno lice može biti aktivni subjekt ovih krivičnih djela na bilo koji od načina subjekt ovih krivičnih djela na bilo koji od načina određenih u članu 124 KZBiH.određenih u članu 124 KZBiH.

Međutim, navedeni primjeri, kako u statutima i Međutim, navedeni primjeri, kako u statutima i praksi praksi ad hocad hoc međunarodnih krivičnih tribunala i međunarodnih krivičnih tribunala i ICC, tako i oni propisani u krivičnom ICC, tako i oni propisani u krivičnom zakonodavstvu BiH, pokazuju da se zakonodavstvu BiH, pokazuju da se država ne država ne može pojaviti kao aktivni subjekt može pojaviti kao aktivni subjekt međunarodnog krivičnog djela. međunarodnog krivičnog djela.

Pasivni subjekt međunarodnog krivičnog djela Pasivni subjekt međunarodnog krivičnog djela mogu biti ne samo fizičko i pravno lice čije dobro mogu biti ne samo fizičko i pravno lice čije dobro ili interes su povrijeđeni ovim krivičnim djelom, ili interes su povrijeđeni ovim krivičnim djelom, već i određene grupe ljudi čija egzistencija se želi već i određene grupe ljudi čija egzistencija se želi zaštititi međunarodnim krivičnopravnim zaštititi međunarodnim krivičnopravnim normama. Tipični primjeri za ovo posljednje su normama. Tipični primjeri za ovo posljednje su krivična djela genocida i zločina protiv krivična djela genocida i zločina protiv čovječnosti, kod kojih se kao zaštićene grupe ljudi čovječnosti, kod kojih se kao zaštićene grupe ljudi javljaju nacionalne, etničke, rasne i vjerske grupe javljaju nacionalne, etničke, rasne i vjerske grupe (genocid), odnosno bilo koje civilno stanovništvo (genocid), odnosno bilo koje civilno stanovništvo (zločin genocida). (zločin genocida).

VI – STADIJUMI OSTVARIVANJA MEĐUNARODNOG VI – STADIJUMI OSTVARIVANJA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG DJELAKRIVIČNOG DJELA

Nakon što neko lice donese odluku za izvršenje Nakon što neko lice donese odluku za izvršenje nekog krivičnog djela, pa do njegovog ostvarenja, nekog krivičnog djela, pa do njegovog ostvarenja, može postojati nekoliko stadijuma. Oni mogu može postojati nekoliko stadijuma. Oni mogu obuhvatati njegovo pripremanje, pokušaj i obuhvatati njegovo pripremanje, pokušaj i odustanak učinioca od izvršenja krivičnog djela. odustanak učinioca od izvršenja krivičnog djela.

6.1. Pripremanje međunarodnog krivičnog djela6.1. Pripremanje međunarodnog krivičnog djela

Pripremne radnje nisu sastavni dio same radnje Pripremne radnje nisu sastavni dio same radnje izvršenja kao obilježja bića krivičnog djela koje se izvršenja kao obilježja bića krivičnog djela koje se namjerava učiniti. Imajući u vidu opasnost i težinu namjerava učiniti. Imajući u vidu opasnost i težinu ovih krivičnih djela, nacionalni zakonodavci pridaju ovih krivičnih djela, nacionalni zakonodavci pridaju odgovarajući krivičnopravi značaj ovim radnjama. odgovarajući krivičnopravi značaj ovim radnjama.

KZBiH to čini na dva načina. Prvi od njih postoji u KZBiH to čini na dva načina. Prvi od njih postoji u situaciji kada se pripremanje propisuje kao posebno situaciji kada se pripremanje propisuje kao posebno krivično djelo, a drugi je kažnjivo pripremanje krivično djelo, a drugi je kažnjivo pripremanje određenog krivičnog djela. određenog krivičnog djela.

Primjer za propisivanje pripremanja (pripremnih Primjer za propisivanje pripremanja (pripremnih radnji) kao posebnog krivičnog djela pruža nam već radnji) kao posebnog krivičnog djela pruža nam već pominjani član 176 KZBiH kojim je inkriminisano samo pominjani član 176 KZBiH kojim je inkriminisano samo organizovanje grupe ljudi radi izvršenja krivičnih djela organizovanje grupe ljudi radi izvršenja krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Ovdje se radi o “specifičnom kažnjavanju za Ovdje se radi o “specifičnom kažnjavanju za pripremne radnje koje u ovom slučaju dobivaju pripremne radnje koje u ovom slučaju dobivaju karakter samostalnog kažnjivog djela...“karakter samostalnog kažnjivog djela...“

Primjeri kažnjivog pripremanja određenog krivičnog Primjeri kažnjivog pripremanja određenog krivičnog djela mogu se naći kod krivičnih djela krijumčarenja djela mogu se naći kod krivičnih djela krijumčarenja lica (član 189 stav 5 KZBiH) ili kod krivičnog djela lica (član 189 stav 5 KZBiH) ili kod krivičnog djela neovlašćenog prometa opojnim drogama (član 195 neovlašćenog prometa opojnim drogama (član 195 stav 2 KZBiH).stav 2 KZBiH).

Na međunarodnopravnom polju pitanje pripremnih Na međunarodnopravnom polju pitanje pripremnih radnji raspravljano je u okvirima zavjere i radnji raspravljano je u okvirima zavjere i podstrekavanja. Tako se ističe da se “zavjera i podstrekavanja. Tako se ističe da se “zavjera i podstrekavanje (se) kažnjavaju kao `preliminarna` podstrekavanje (se) kažnjavaju kao `preliminarna` (neizvršena) krivična djela, samo onda kada su (neizvršena) krivična djela, samo onda kada su vezana za najteži zločin – genocid“vezana za najteži zločin – genocid“. . ICTR je u ICTR je u predmetu predmetu MusemaMusema (prvostepena presuda ) (prvostepena presuda ) povodom ovog pitanja zauzeo sljedeći povodom ovog pitanja zauzeo sljedeći stav:”optuženi ne može osuditi i za genocid i za stav:”optuženi ne može osuditi i za genocid i za zavjeru da se genocid počini na osnovu istih radnji”.zavjeru da se genocid počini na osnovu istih radnji”. Drugi primjer pruža presuda ICTY u predmetu Drugi primjer pruža presuda ICTY u predmetu Kordić Kordić i Čerkezi Čerkez. U tom predmetu pretresno vijeće je stalo . U tom predmetu pretresno vijeće je stalo na stanovište da “optuženi može biti krivično na stanovište da “optuženi može biti krivično odgovoran i za samo planiranje“. Razloge za taj odgovoran i za samo planiranje“. Razloge za taj zaključak našlo je u tome da “planiranje predstavlja zaključak našlo je u tome da “planiranje predstavlja posebni oblik odgovornosti po članu 7 (1) Statuta“posebni oblik odgovornosti po članu 7 (1) Statuta“. . Pretresno vijeće je, ipak, izreklo dva upozorenja: Pretresno vijeće je, ipak, izreklo dva upozorenja:

Prvo, “lice za koje se utvrdi da je izvršilo zločin, Prvo, “lice za koje se utvrdi da je izvršilo zločin, neće se smatratineće se smatrati odgovornim i za planiranje istog odgovornim i za planiranje istog tog zločina“, drugo, “optuženi će biti smatran tog zločina“, drugo, “optuženi će biti smatran odgovornim za planiranje, podstrekavanje i odgovornim za planiranje, podstrekavanje i naređenje da se izvrši zločin samo ako je direktno naređenje da se izvrši zločin samo ako je direktno ili indirektno namjeravao da se zločin izvrši“.ili indirektno namjeravao da se zločin izvrši“.

Rimski statut ICC u članu 25 stav 3, u tač. (c) i (d) Rimski statut ICC u članu 25 stav 3, u tač. (c) i (d) propisuje sljedeće:propisuje sljedeće:

““3. U skladu sa ovim statutom lice je krivično 3. U skladu sa ovim statutom lice je krivično odgovorno i podliježe kazni za krivično djelo iz odgovorno i podliježe kazni za krivično djelo iz nadležnosti Suda ako to lice:nadležnosti Suda ako to lice:

(c) pomaže, podržava ili (c) pomaže, podržava ili na drugi način doprinosina drugi način doprinosi njegovom izvršenju ili pokušaju njegovog njegovom izvršenju ili pokušaju njegovog izvršenja da bi olakšao izvršenje tog krivičnog izvršenja da bi olakšao izvršenje tog krivičnog djela, uključujući obezbjeđenje sredstava za djela, uključujući obezbjeđenje sredstava za njegovo izvršenje;njegovo izvršenje;

(d) doprinosi na bilo koji drugi način da grupa lica (d) doprinosi na bilo koji drugi način da grupa lica koja djeluje sa zajedničkim ciljem, izvrši ili pokuša da koja djeluje sa zajedničkim ciljem, izvrši ili pokuša da izvrši takvo krivično djelo. Takav doprinos je izvrši takvo krivično djelo. Takav doprinos je namjeran i: (i) učinjen s ciljem da se doprinese namjeran i: (i) učinjen s ciljem da se doprinese zločinačkom djelovanju ili zločinačkoj svrsi grupe zločinačkom djelovanju ili zločinačkoj svrsi grupe kada takvo djelovanje ili svrha podrazumijeva kada takvo djelovanje ili svrha podrazumijeva izvršenje krivičnog djela iz nadležnosti Suda ili (ii) izvršenje krivičnog djela iz nadležnosti Suda ili (ii) učinjen sa znanjem o namjeri grupe da izvrši zločin“.učinjen sa znanjem o namjeri grupe da izvrši zločin“.

6.2. Pokušaj međunarodnog krivičnog djela6.2. Pokušaj međunarodnog krivičnog djela

Koncept pokušaja međunarodnog krivičnog djela nije Koncept pokušaja međunarodnog krivičnog djela nije bio uključen u statute međunarodnih krivičnih bio uključen u statute međunarodnih krivičnih tribunala u Nirnbergu i Tokiju, a statuti krivičnih tribunala u Nirnbergu i Tokiju, a statuti krivičnih tribunala za bivšu Jugoslaviju, odnosno za Ruandu tribunala za bivšu Jugoslaviju, odnosno za Ruandu uređuju pokušaj u odnosu na krivično djelo genocidauređuju pokušaj u odnosu na krivično djelo genocida..

Običajno pravo vezano za pokušaj međunarodnog Običajno pravo vezano za pokušaj međunarodnog krivičnog djela je tek nedavno kodifikovano u krivičnog djela je tek nedavno kodifikovano u članu 25 Rimskog statuta ICCčlanu 25 Rimskog statuta ICC, u kojem je , u kojem je propisano:propisano:

““U skladu sa ovim statutom, lice je krivično U skladu sa ovim statutom, lice je krivično odgovorno i podliježe kazni za krivično djelo iz odgovorno i podliježe kazni za krivično djelo iz nadležnosti Suda ako to lice:nadležnosti Suda ako to lice:

Pokuša da izvrši takvo krivično djelo Pokuša da izvrši takvo krivično djelo preduzimanjem radnje kojom započinje preduzimanjem radnje kojom započinje njegovo izvršenje sredstvima koja njegovo izvršenje sredstvima koja predstavljaju znatan korak ka izvršenju predstavljaju znatan korak ka izvršenju zločina, ali se krivično djelo ne dogodi zbog zločina, ali se krivično djelo ne dogodi zbog okolnosti nezavisnih od namjera tog licaokolnosti nezavisnih od namjera tog lica“. “.

Prema citiranoj odredbi Statuta, potrebna su tri Prema citiranoj odredbi Statuta, potrebna su tri elementa za postojanje pokušaja međunarodnog elementa za postojanje pokušaja međunarodnog krivičnog djela iz nadležnosti ICC:krivičnog djela iz nadležnosti ICC:

– – preduzimanje radnje kojom se započinje izvršenje preduzimanje radnje kojom se započinje izvršenje krivičnog djela;krivičnog djela;

– – radnja treba da je preduzeta sredstvima koja radnja treba da je preduzeta sredstvima koja predstavljaju predstavljaju znatan korak znatan korak ka izvršenju zločina;ka izvršenju zločina;

– – izostanak posljedice zbog okolnosti koje ne zavise od izostanak posljedice zbog okolnosti koje ne zavise od namjere učinioca.namjere učinioca.

Sredstva kojima se započinje radnja izvršenja treba da Sredstva kojima se započinje radnja izvršenja treba da predstavljaju znatan korak ka izvršenju, a odluka o predstavljaju znatan korak ka izvršenju, a odluka o tome šta predstavlja taj korak u svakom konkretnom tome šta predstavlja taj korak u svakom konkretnom slučaju očito je prepuštena ICC. Naime, ovaj dio očito slučaju očito je prepuštena ICC. Naime, ovaj dio očito predstavlja jedan pravni standard za koji je teško predstavlja jedan pravni standard za koji je teško uspostaviti neka opštevažeća pravila koja bi se mogla uspostaviti neka opštevažeća pravila koja bi se mogla primijeniti u svakom konkretnom slučaju.primijeniti u svakom konkretnom slučaju.

Taj dio Statuta može se razumjeti tako da je isključena Taj dio Statuta može se razumjeti tako da je isključena mogućnost postojanja krivičnog djela u slučaju mogućnost postojanja krivičnog djela u slučaju nepodobnog pokušaja, tj. kada sredstvo kojim se nepodobnog pokušaja, tj. kada sredstvo kojim se započinje radnja izvršenja zbog svoje nepodobnosti ne započinje radnja izvršenja zbog svoje nepodobnosti ne može predstavljati znatan korak u njegovom izvršenju.može predstavljati znatan korak u njegovom izvršenju.

Može se primijetiti da Statut u citiranoj odredbi ništa Može se primijetiti da Statut u citiranoj odredbi ništa ne govori o tome kojim oblikom vinosti se može ne govori o tome kojim oblikom vinosti se može pokušati izvršenje nekog od krivičnih djela iz pokušati izvršenje nekog od krivičnih djela iz nadležnosti Suda. Nesumnjivo je da to može biti nadležnosti Suda. Nesumnjivo je da to može biti umišljaj, dok nehat ne može doći u obzir, jer se umišljaj, dok nehat ne može doći u obzir, jer se protivi samoj prirodi termina “pokušaj“. U vezi sa protivi samoj prirodi termina “pokušaj“. U vezi sa ovim pitanjem i u teoriji se ističe da ovim pitanjem i u teoriji se ističe da kod pokušaja kod pokušaja krivičnog djela “međunarodno krivično pravo krivičnog djela “međunarodno krivično pravo kao subjektivni element traži umišljaj“.kao subjektivni element traži umišljaj“.

U KZBiH pokušaj krivičnog djela je određen u članu U KZBiH pokušaj krivičnog djela je određen u članu 26 na sljedeći način:26 na sljedeći način:

““(1) Ko s umišljajem započne izvršenje krivičnog (1) Ko s umišljajem započne izvršenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj djela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj krivičnog djela ako se za to krivično djelo može izreći krivičnog djela ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a za kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

(2) Učinilac će se za pokušaj krivičnog djela kazniti (2) Učinilac će se za pokušaj krivičnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivično djelo, a u granicama kazne propisane za to krivično djelo, a može se i blaže kazniti.“može se i blaže kazniti.“

Pokušaj krivičnog djela postoji kada je radnja Pokušaj krivičnog djela postoji kada je radnja krivičnog djela započeta, ali posljedica djela nije krivičnog djela započeta, ali posljedica djela nije nastupila. Pri tome, posljedica mora izostati bilo nastupila. Pri tome, posljedica mora izostati bilo zato što je sama radnja izvršenja ostala nedovršena zato što je sama radnja izvršenja ostala nedovršena ili je, pak, bila dovršena, ali posljedica opet nije ili je, pak, bila dovršena, ali posljedica opet nije nastupila. Upravo ove mogućnosti predstavljaju nastupila. Upravo ove mogućnosti predstavljaju osnov za razlikovanje pokušaja na nesvršeni i osnov za razlikovanje pokušaja na nesvršeni i svršeni. svršeni. Nesvršeni pokušajNesvršeni pokušaj bi postojao u situaciji u bi postojao u situaciji u kojoj je učinilac započeo radnju izvršenja, ali je nije kojoj je učinilac započeo radnju izvršenja, ali je nije dovršio. Na primjer, neko lice za vrijeme rata dovršio. Na primjer, neko lice za vrijeme rata započne radnju kojom na zgradi, koja je istorijski započne radnju kojom na zgradi, koja je istorijski spomenik, počne postavljati eksploziv kako bi je spomenik, počne postavljati eksploziv kako bi je uništio, a zatim, iz bilo kog razloga, prestane to uništio, a zatim, iz bilo kog razloga, prestane to činiti tako da zgrada ne bude uništena.činiti tako da zgrada ne bude uništena.

U ovom slučaju bi se radilo o nesvršenom pokušaju U ovom slučaju bi se radilo o nesvršenom pokušaju krivičnog djela uništavanja kulturnih, istorijskih i krivičnog djela uništavanja kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika propisanog u članu 183 stav 1 religijskih spomenika propisanog u članu 183 stav 1 KZBiH. KZBiH. Svršeni pokušajSvršeni pokušaj postoji kada je radnja postoji kada je radnja izvršenja dovršena, ali posljedica nije nastupila. Ovo, izvršenja dovršena, ali posljedica nije nastupila. Ovo, na primjer, može biti slučaj kada stražar u nekom na primjer, može biti slučaj kada stražar u nekom logoru u kom se drže ratni zarobljenici izvede nekog logoru u kom se drže ratni zarobljenici izvede nekog zarobljenika na koga puca iz vatrenog oružja kako bi zarobljenika na koga puca iz vatrenog oružja kako bi ga lišio života, ali ga promaši, nakon čega odustane ga lišio života, ali ga promaši, nakon čega odustane od dalje radnje. Ovdje bi se radilo o svršenom od dalje radnje. Ovdje bi se radilo o svršenom pokušaju krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih pokušaju krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, propisanog u članu 175 stav 1 tačka a) zarobljenika, propisanog u članu 175 stav 1 tačka a) KZBiH. Od nesvršenog i svršenog pokušaja potrebno KZBiH. Od nesvršenog i svršenog pokušaja potrebno je razlikovati je razlikovati kvalifikovani pokušajkvalifikovani pokušaj. Kod ove vrste . Kod ove vrste pokušaja učinilac radnjom kojom je pokušao da izvrši pokušaja učinilac radnjom kojom je pokušao da izvrši jedno krivično djelo, ostvaruje biće nekog drugog jedno krivično djelo, ostvaruje biće nekog drugog zakonom propisanog krivičnog djela. zakonom propisanog krivičnog djela.

U ovom slučaju radnja se kvalifikuje kao pokušaj U ovom slučaju radnja se kvalifikuje kao pokušaj onog prvog krivičnog djela, a činjenica da je tom onog prvog krivičnog djela, a činjenica da je tom radnjom ostvareno obilježje i nekog drugog radnjom ostvareno obilježje i nekog drugog krivičnog djela može se uzeti u obzir pri krivičnog djela može se uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne za pokušano krivično djelo.odmjeravanju kazne za pokušano krivično djelo.

Nepodobni pokušaj, kao što smo vidjeli, ne može Nepodobni pokušaj, kao što smo vidjeli, ne može predstavljati znatan korak ka izvršenju zločina(npr. predstavljati znatan korak ka izvršenju zločina(npr. trenutno neispravna puška iz koje učinilac, ne trenutno neispravna puška iz koje učinilac, ne znajući za tu činjenicu, povlačenjem okidača želi znajući za tu činjenicu, povlačenjem okidača želi lišiti života ratnog zarobljenika)lišiti života ratnog zarobljenika) . . U slučaju Čarls V. U slučaju Čarls V. Kinen, koji se pojavio pred Vojnim apelacionim Kinen, koji se pojavio pred Vojnim apelacionim sudom SAD, optuženom je njegov pretpostavljeni sudom SAD, optuženom je njegov pretpostavljeni naredio da `dovrši` jedno civilno lice ženskog roda naredio da `dovrši` jedno civilno lice ženskog roda u koje je on već pucao. Vojni apelacioni sud SAD je u koje je on već pucao. Vojni apelacioni sud SAD je u tom slučaju stao na stanovište da pokušaj ubistva u tom slučaju stao na stanovište da pokušaj ubistva treba isključiti jedino zbog toga što je potčinjeni, treba isključiti jedino zbog toga što je potčinjeni, kada je u nju pucao, znao da više nije živa“.kada je u nju pucao, znao da više nije živa“.

Nepodobni pokušaj je u krivičnom zakonodavstvu Nepodobni pokušaj je u krivičnom zakonodavstvu BiH uređen u članu 27 KZBiH. Tim članom BiH uređen u članu 27 KZBiH. Tim članom propisano je: “Učinilac koji pokuša učiniti krivično propisano je: “Učinilac koji pokuša učiniti krivično djelo nepodobnim sredstvom ili prema djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, može se osloboditi od nepodobnom predmetu, može se osloboditi od kazne ili se može blaže kazniti.“ Dakle, kazne ili se može blaže kazniti.“ Dakle, nepodoban pokušaj nije osnov isključenja nepodoban pokušaj nije osnov isključenja postojanja krivičnog djela ili krivične postojanja krivičnog djela ili krivične odgovornosti, već samo fakultativni osnov odgovornosti, već samo fakultativni osnov ublažavanja ili oslobođenja od kazne.ublažavanja ili oslobođenja od kazne.

Za Krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti Za Krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom pokušaj zaštićenih međunarodnim pravom pokušaj njihovog izvršenja nije propisan kao krivično njihovog izvršenja nije propisan kao krivično djelo,ali budući da je za većinu ovih djela djelo,ali budući da je za većinu ovih djela predviđena zatvorska kazna preko 3 godine, i predviđena zatvorska kazna preko 3 godine, i pokušaj je kažnjiv.pokušaj je kažnjiv.

6.3. Dobrovoljni odustanak od izvršenja međunarodnog 6.3. Dobrovoljni odustanak od izvršenja međunarodnog krivičnog djelakrivičnog djela

U vezi sa pokušajem međunarodnog krivičnog U vezi sa pokušajem međunarodnog krivičnog djela je i institut koji se naziva dobrovoljnim djela je i institut koji se naziva dobrovoljnim odustankom od izvršenja tog krivičnog djela. Veza odustankom od izvršenja tog krivičnog djela. Veza između njih ogleda se u činjenici što i u prvom i u između njih ogleda se u činjenici što i u prvom i u drugom slučaju izostaje posljedica krivičnog djela, drugom slučaju izostaje posljedica krivičnog djela, bilo zato što radnja izvršenja nije dovršena ili, pak, bilo zato što radnja izvršenja nije dovršena ili, pak, zato što je bila dovršena, ali posljedica i u tom zato što je bila dovršena, ali posljedica i u tom slučaju opet nije nastupila. Međutim, razlika slučaju opet nije nastupila. Međutim, razlika između njih je suštinska i ogleda se u tome što kod između njih je suštinska i ogleda se u tome što kod pokušaja posljedica krivičnog djela nije nastupila pokušaja posljedica krivičnog djela nije nastupila usljed nekih spoljnih okolnosti koji ne zavise od usljed nekih spoljnih okolnosti koji ne zavise od volje učinioca, dok u drugom slučaju do posljedice volje učinioca, dok u drugom slučaju do posljedice krivičnog djela nije došlo zbog razloga koji zavise krivičnog djela nije došlo zbog razloga koji zavise od volje učinioca.od volje učinioca. U ovom slučaju, dakle, učinilac U ovom slučaju, dakle, učinilac odustaje od radnje izvršenja koju je započeo ili, odustaje od radnje izvršenja koju je započeo ili, kad je tu radnju dovršio, preduzima aktivnosti kad je tu radnju dovršio, preduzima aktivnosti kojima sprečava da nastupi zabranjena posljedica.kojima sprečava da nastupi zabranjena posljedica.

Ovaj odustanak mora biti dobrovoljan, tj. takav da Ovaj odustanak mora biti dobrovoljan, tj. takav da učinilac u trenutku kada odustaje od započete radnje učinilac u trenutku kada odustaje od započete radnje izvršenja ili kada onemogućuje nastupanje izvršenja ili kada onemogućuje nastupanje zabranjene posljedice zabranjene posljedice – – zna da može dovršiti zna da može dovršiti započetu radnju ili pustiti da nastupi posljedica. No, započetu radnju ili pustiti da nastupi posljedica. No, on to neće pa upravo zato odustaje od izvršenja on to neće pa upravo zato odustaje od izvršenja krivičnog djela, bez obzira na to što mu na putu krivičnog djela, bez obzira na to što mu na putu njegovog ostvarenja ne stoje nikakve prepreke. njegovog ostvarenja ne stoje nikakve prepreke. Dakle, razlozi zbog kojih učinilac odustaje moraju da Dakle, razlozi zbog kojih učinilac odustaje moraju da budu u njemu, a ne u nekim spoljnim okolnostima. budu u njemu, a ne u nekim spoljnim okolnostima. Pri tome, kako se ističe, “za dobrovoljnost odustanka Pri tome, kako se ističe, “za dobrovoljnost odustanka nije bitno da su pobude učinioca moralne, etičke nije bitno da su pobude učinioca moralne, etičke prirode; ne traži se za dobrovoljnost odustajanja ni prirode; ne traži se za dobrovoljnost odustajanja ni da se učinilac kaje; postoji dobrovoljnost i onda ako da se učinilac kaje; postoji dobrovoljnost i onda ako učinilac odustane zbog straha pred kaznom ili zbog učinilac odustane zbog straha pred kaznom ili zbog kukavičluka ili od sramote za koju zna da ga čeka kukavičluka ili od sramote za koju zna da ga čeka ako bude otkriven ili od sažaljenja prema žrtvi; ako bude otkriven ili od sažaljenja prema žrtvi; odustanak je dobrovoljan i onda ako učinilac odustanak je dobrovoljan i onda ako učinilac odustane na molbu ili nagovor žrtve“.odustane na molbu ili nagovor žrtve“.

Prema članu 25 stav 3 tačka (f) Rimskog statuta Prema članu 25 stav 3 tačka (f) Rimskog statuta ICC, ICC, ako učinilac “prekine da radi na izvršenju ako učinilac “prekine da radi na izvršenju krivičnog djela ili na drugi način spriječi krivičnog djela ili na drugi način spriječi dovršenje krivičnog djela, ne podliježe kazni dovršenje krivičnog djela, ne podliježe kazni saglasno ovom statutu za krivično djelo u saglasno ovom statutu za krivično djelo u pokušaju, ako se potpuno i dobrovoljno pokušaju, ako se potpuno i dobrovoljno odrekao krivične svrhe“.odrekao krivične svrhe“. Iz citirane odredbe Iz citirane odredbe može se zaključiti da je za postojanje ovog instituta može se zaključiti da je za postojanje ovog instituta neophodno ispunjenje nekoliko uslova. Naime, neophodno ispunjenje nekoliko uslova. Naime, neophodno je da učinilac u toku radnje izvršenja od neophodno je da učinilac u toku radnje izvršenja od nje odustane (u kom slučaju se radi o nesvršenom nje odustane (u kom slučaju se radi o nesvršenom pokušaju) ili, pak, kad je tu radnju dovršio (u kom pokušaju) ili, pak, kad je tu radnju dovršio (u kom slučaju je riječ o svršenom pokušaju), spriječi slučaju je riječ o svršenom pokušaju), spriječi nastupanje njene posljedice. U bilo kojoj od ove nastupanje njene posljedice. U bilo kojoj od ove dvije situacije neophodno je ispunjenje još dva dvije situacije neophodno je ispunjenje još dva uslova. Učinilac, naime, mora odustati od svog djela uslova. Učinilac, naime, mora odustati od svog djela dobrovoljno, a taj odustanak mora biti potpun i dobrovoljno, a taj odustanak mora biti potpun i konačan. konačan.

Dobrovoljni odustanak od izvršenja krivičnog djela Dobrovoljni odustanak od izvršenja krivičnog djela nije uvijek moguć,nije uvijek moguć, npr.kod svršenog pokušaja(u cilju npr.kod svršenog pokušaja(u cilju lišenja života ispali hitac prema neprijateljskom lišenja života ispali hitac prema neprijateljskom vojniku koji je položio oružje,ali ga promaši).vojniku koji je položio oružje,ali ga promaši).

Dobrovoljni odustanak nije moguć ni kod krivičnih Dobrovoljni odustanak nije moguć ni kod krivičnih djela kod kojih je samim preduzimanjem radnje djela kod kojih je samim preduzimanjem radnje izvršenja ostvareno svršeno krivično djelo. To su izvršenja ostvareno svršeno krivično djelo. To su krivična djela kod kojih je njihov pokušaj obuhvaćen krivična djela kod kojih je njihov pokušaj obuhvaćen pojmom svršenog krivičnog djela. pojmom svršenog krivičnog djela. Dobrovoljni Dobrovoljni odustanak je prema ovom statutu opšti osnov za odustanak je prema ovom statutu opšti osnov za oslobođenje od kazne.oslobođenje od kazne. Radi se o obaveznom osnovu Radi se o obaveznom osnovu za oslobađanje od kazne(“učinilac ne podliježe kazni”), za oslobađanje od kazne(“učinilac ne podliježe kazni”), a ne fakultativnom(“može se osloboditi).a ne fakultativnom(“može se osloboditi).

Dobrovoljni odustanak od izvršenja krivičnog djela Dobrovoljni odustanak od izvršenja krivičnog djela propisan je u KZBiH u članu 28, koji glasi:propisan je u KZBiH u članu 28, koji glasi:

““(1) Učinilac koji je pokušao učiniti krivično djelo, ali je (1) Učinilac koji je pokušao učiniti krivično djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja, može se dobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja, može se osloboditi od kazne.osloboditi od kazne.

(2) U slučaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog (2) U slučaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja, učinilac će se kazniti za one radnje koje čine pokušaja, učinilac će se kazniti za one radnje koje čine neko drugo samostalno krivično djelo.“ neko drugo samostalno krivično djelo.“

Za razliku od Rimskog statuta, KZBiH sadrži odredbu Za razliku od Rimskog statuta, KZBiH sadrži odredbu (stav 2 člana 28) prema kojoj se u slučaju dobrovoljnog (stav 2 člana 28) prema kojoj se u slučaju dobrovoljnog odustanka učinilac kažnjava za one radnje koje čine odustanka učinilac kažnjava za one radnje koje čine neko drugo samostalno krivično djelo. Ovdje je potrebno neko drugo samostalno krivično djelo. Ovdje je potrebno naglasiti da se samostalnim krivičnim djelom treba naglasiti da se samostalnim krivičnim djelom treba smatrati samo ono djelo koje nije konzumirano krivičnim smatrati samo ono djelo koje nije konzumirano krivičnim djelom od čijeg izvršenja je učinilac dobrovoljno odustao. djelom od čijeg izvršenja je učinilac dobrovoljno odustao. Dakle, lice koje je, na primjer, pokušalo da izvrši krivično Dakle, lice koje je, na primjer, pokušalo da izvrši krivično djelo otmice vazduhoplova ili broda (član 197 stav 1 djelo otmice vazduhoplova ili broda (član 197 stav 1 KZBiH), pa je odustalo od izvršenja, ali je, pri tome, KZBiH), pa je odustalo od izvršenja, ali je, pri tome, člana posade teško tjelesno povrijedilo, odgovaraće i za člana posade teško tjelesno povrijedilo, odgovaraće i za krivično djelo teške tjelesne povrede, jer je to krivično djelo teške tjelesne povrede, jer je to samostalno krivično djelo u odnosu na krivično djelo samostalno krivično djelo u odnosu na krivično djelo otmice vazduhoplova ili broda. otmice vazduhoplova ili broda.

Za razliku od Rimskog statuta ICC, dobrovoljni Za razliku od Rimskog statuta ICC, dobrovoljni odustanak od izvršenja krivičnog djela prema KZBiH nije odustanak od izvršenja krivičnog djela prema KZBiH nije obavezan osnov za oslobađanje od kazne, već samo obavezan osnov za oslobađanje od kazne, već samo mogućnost koja je ostavljena sudu i koju može, ali ne mogućnost koja je ostavljena sudu i koju može, ali ne mora primijeniti u određenom predmetu, što zavisi od mora primijeniti u određenom predmetu, što zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. Ovo stoga što je u zakonu, okolnosti konkretnog slučaja. Ovo stoga što je u zakonu, s tim u vezi, propisano da se takav učinilac “može s tim u vezi, propisano da se takav učinilac “može osloboditi od kazne“, a ne, kao u slučaju Rimskog osloboditi od kazne“, a ne, kao u slučaju Rimskog statuta – da “ne podliježe kazni“.statuta – da “ne podliježe kazni“.

VII – STICAJ MEĐUNARODNIH KRIVIČNIH DJELAVII – STICAJ MEĐUNARODNIH KRIVIČNIH DJELA Sticaj krivičnih djela označava situacija u kojoj Sticaj krivičnih djela označava situacija u kojoj

postoji više krivičnih djela ostvarenih od istog lica. postoji više krivičnih djela ostvarenih od istog lica. Do toga može doći tako što učinilac jednom Do toga može doći tako što učinilac jednom radnjom izvrši više krivičnih djela ili, pak, tako što radnjom izvrši više krivičnih djela ili, pak, tako što sa više radnji izvrši više krivičnih djela. U prvom sa više radnji izvrši više krivičnih djela. U prvom slučaju radi se o slučaju radi se o idealnom sticajuidealnom sticaju, a u drugom , a u drugom slučaju o slučaju o realnom sticaju realnom sticaju krivičnih djela.krivičnih djela.

I idealni i realni sticaj mogu biti I idealni i realni sticaj mogu biti homogenihomogeni i i heterogeniheterogeni. Razlika između njih ogleda se u tome . Razlika između njih ogleda se u tome što kod homogenog sticaja učinilac sa jednom ili što kod homogenog sticaja učinilac sa jednom ili više radnji ostvari obilježja više radnji ostvari obilježja istorodnihistorodnih krivičnih krivičnih djela, dok kod heterogenog sticaja ostvari djela, dok kod heterogenog sticaja ostvari obilježja obilježja raznorodnih raznorodnih krivičnih djela.krivičnih djela.

Postoji i prividni sticaj-kada postoji privid Postoji i prividni sticaj-kada postoji privid postojanja više krivičnih djela, a ustvari se radi o postojanja više krivičnih djela, a ustvari se radi o jednom krivičnom djelu.jednom krivičnom djelu.

U vezi sa prividnim idealnim sticajem treba reći da U vezi sa prividnim idealnim sticajem treba reći da se on može pojaviti u vidu se on može pojaviti u vidu specijaliteta, specijaliteta, supsidijariteta i konsumpcijesupsidijariteta i konsumpcije.. Prividni idealni sticaj Prividni idealni sticaj po osnovu specijaliteta postoji kada se jedno po osnovu specijaliteta postoji kada se jedno krivično djelo pojavljuje kao poseban oblik nekog krivično djelo pojavljuje kao poseban oblik nekog opšteg krivičnog djela. Kada se pojavi ovakva opšteg krivičnog djela. Kada se pojavi ovakva situacija, odnos između ova dva krivična djela situacija, odnos između ova dva krivična djela razrješava se primjenom pravila razrješava se primjenom pravila lex specialis lex specialis derogat legi generaliderogat legi generali. Dakle, u ovoj situaciji neće . Dakle, u ovoj situaciji neće postojati dva već jedno krivično djelo, i to ono koje postojati dva već jedno krivično djelo, i to ono koje je poseban oblik nekog opšteg krivičnog djela.je poseban oblik nekog opšteg krivičnog djela. Prividni idealni sticaj po osnovu supsidijariteta Prividni idealni sticaj po osnovu supsidijariteta postoji kada je neko krivično djelo prethodni postoji kada je neko krivično djelo prethodni stadijum nekog drugog krivičnog djela. Prividni stadijum nekog drugog krivičnog djela. Prividni idealni sticaj po osnovu konsumpcije postoji kada idealni sticaj po osnovu konsumpcije postoji kada je jedno krivično djelo konzumirano drugim. je jedno krivično djelo konzumirano drugim.

Prividni realni sticaj postoji u slučajevima složenog, Prividni realni sticaj postoji u slučajevima složenog, kolektivnog i produženog krivičnog djela. kolektivnog i produženog krivičnog djela.

Složeno krivično djeloSloženo krivično djelo je zakonska konstrukcija kod je zakonska konstrukcija kod koje biće jednog krivičnog djela čine dva ili više koje biće jednog krivičnog djela čine dva ili više krivičnih djela. Dakle, privid kod ove konstrukcije se krivičnih djela. Dakle, privid kod ove konstrukcije se ogleda u tome što se, kada se čita zakonsko biće ogleda u tome što se, kada se čita zakonsko biće ovakvog krivičnog djela, stiče utisak o postojanju ovakvog krivičnog djela, stiče utisak o postojanju dva ili više krivičnih djela, ali je to samo privid, jer dva ili više krivičnih djela, ali je to samo privid, jer su sva ta krivična djela sadržana u jednom.su sva ta krivična djela sadržana u jednom. Takve Takve primjere pružaju nam upravo međunarodna krivična primjere pružaju nam upravo međunarodna krivična djela, kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti, djela, kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini protiv civilnog stanovništva i dr. , koji ratni zločini protiv civilnog stanovništva i dr. , koji mogu biti izvršeni bilo kojom od alternativno mogu biti izvršeni bilo kojom od alternativno određenih radnji, i u slučaju izvršenja više njih neće određenih radnji, i u slučaju izvršenja više njih neće postojati više djela, već samo jedno. postojati više djela, već samo jedno.

Kolektivno krivično djeloKolektivno krivično djelo je takvo djelo čiji učinilac je takvo djelo čiji učinilac prilikom njegovog izvršenja postupa u vidu zanata, prilikom njegovog izvršenja postupa u vidu zanata, u vidu zanimanja ili iz navike.u vidu zanimanja ili iz navike.

Najzad, Najzad, produženo krivično djeloproduženo krivično djelo postoji u postoji u situacijama u kojima više krivičnih djela zbog situacijama u kojima više krivičnih djela zbog međusobne povezanosti čine jedno krivično djelo. međusobne povezanosti čine jedno krivično djelo. Ovaj oblik prividnog realnog sticaja krivičnih djela Ovaj oblik prividnog realnog sticaja krivičnih djela nastao je kao konstrukcija sudske prakse, mada nastao je kao konstrukcija sudske prakse, mada sada ima svoje uporište i u KZBiH. U članu 54 sada ima svoje uporište i u KZBiH. U članu 54 ovog zakona, s tim u vezi, propisano je sljedeće:ovog zakona, s tim u vezi, propisano je sljedeće:

““(1) Odredbe ovog zakona o sticaju krivičnih djela (1) Odredbe ovog zakona o sticaju krivičnih djela neće se primijeniti kada učinilac učini produženo neće se primijeniti kada učinilac učini produženo krivično djelo.krivično djelo.

(2) Produženo krivično djelo je učinjeno kad je (2) Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinilac s umišljajem učinio više istih ili istovrsnih učinilac s umišljajem učinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela koja s obzirom na način izvršenja, krivičnih djela koja s obzirom na način izvršenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

(3) Kada se radi o produženom krivičnom djelu (3) Kada se radi o produženom krivičnom djelu istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu i istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. Ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima, sud će Ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.“najteže od tih djela.“

U teoriji se prihvata mogućnost postojanja prividnog U teoriji se prihvata mogućnost postojanja prividnog sticaja međunarodnih krivičnih djela po osnovu sticaja međunarodnih krivičnih djela po osnovu konsumpcije. Riječ je o predmetu konsumpcije. Riječ je o predmetu Prosecutor v. Clement Prosecutor v. Clement Kayishema and Obed RuzindanaKayishema and Obed Ruzindana, pred ICTR. U ovom , pred ICTR. U ovom slučaju radilo se o odnosu između krivičnog djela slučaju radilo se o odnosu između krivičnog djela genocida i krivičnog djela zločina protiv čovječnosti. genocida i krivičnog djela zločina protiv čovječnosti. Pretresno vijeće tog tribunala je u presudi stalo na Pretresno vijeće tog tribunala je u presudi stalo na stanovište da se, i pored tog što je tužilac okrivljene stanovište da se, i pored tog što je tužilac okrivljene optužio za oba krivična djela, ipak radi samo o optužio za oba krivična djela, ipak radi samo o krivičnom djelu genocidakrivičnom djelu genocida pod koje se, kako se ističe, pod koje se, kako se ističe, može supsumirati zločin protiv čovječnostimože supsumirati zločin protiv čovječnosti. Kao . Kao razloge za ovaj stav Pretresno vijeće je navelo sljedeće:razloge za ovaj stav Pretresno vijeće je navelo sljedeće:

“…“…U ovom konkretnom slučaju zločin genocida u U ovom konkretnom slučaju zločin genocida u potpunosti apsorbuje odnosne zločine protiv potpunosti apsorbuje odnosne zločine protiv čovječnosti. Sve tačke optužnice za te zločine zasnivaju čovječnosti. Sve tačke optužnice za te zločine zasnivaju se na istim činjenicama i istom krivičnom ponašanju. Ti se na istim činjenicama i istom krivičnom ponašanju. Ti su zločini počinjeni na istim mjestima pokolja, protiv su zločini počinjeni na istim mjestima pokolja, protiv istih ljudi, pripadnika etničke grupe Tutsija, sa istom istih ljudi, pripadnika etničke grupe Tutsija, sa istom namjerom da se ta grupa u cjelini ili djelimično uništi.namjerom da se ta grupa u cjelini ili djelimično uništi.

S obzirom na gore rečeno… [bilo bi] neumjesno S obzirom na gore rečeno… [bilo bi] neumjesno osuditi optužena lica i za genocid i za zločine protiv osuditi optužena lica i za genocid i za zločine protiv čovječnosti zasnovane na ubistvima i istrebljenju, jer čovječnosti zasnovane na ubistvima i istrebljenju, jer su ova dva druga krivična djela u potpunosti su ova dva druga krivična djela u potpunosti supsumirana tačkama optužnice za genocid…“supsumirana tačkama optužnice za genocid…“..

VIII – SAUČESNIŠTVO U MEĐUNARODNOM VIII – SAUČESNIŠTVO U MEĐUNARODNOM KRIVIČNOM DJELUKRIVIČNOM DJELU

Kada se pogledaju obilježja pojedinih međunarodnih Kada se pogledaju obilježja pojedinih međunarodnih krivičnih djela vidi se da je veoma teško da budu krivičnih djela vidi se da je veoma teško da budu učinjena od strane samo jednog lica. To je naročito učinjena od strane samo jednog lica. To je naročito slučaj sa krivičnim djelima kakva su genocid, zločini slučaj sa krivičnim djelima kakva su genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini protiv civilnog protiv čovječnosti, ratni zločini protiv civilnog stanovništva, terorizam i dr. Zbog toga je pojam stanovništva, terorizam i dr. Zbog toga je pojam saučesništva tako značajan u međ.kriv.pravu.saučesništva tako značajan u međ.kriv.pravu.

Pojam “saučesništva” podrazumijeva postojanje Pojam “saučesništva” podrazumijeva postojanje više lica koja su u vezi sa izvršenjem krivičnog više lica koja su u vezi sa izvršenjem krivičnog djela. Međutim, neka od tih lica preduzimaju samo djela. Međutim, neka od tih lica preduzimaju samo radnju izvršenja krivičnog djela, druga ih samo radnju izvršenja krivičnog djela, druga ih samo navode da to učine, a treća im pružaju pomoć kako navode da to učine, a treća im pružaju pomoć kako bi lakše preduzeli radnju izvršenja, pri čemu ova bi lakše preduzeli radnju izvršenja, pri čemu ova treća lica ne učestvuju u toj radnji. Najzad, moguće treća lica ne učestvuju u toj radnji. Najzad, moguće je da se radnje nekih lica svode na je da se radnje nekih lica svode na organizovanjeorganizovanje zločinačkog udruženjazločinačkog udruženja radi vršenja krivičnih djela. radi vršenja krivičnih djela. U prvom slučaju riječ je o izvršiocima, a s obzirom U prvom slučaju riječ je o izvršiocima, a s obzirom na to da ih na toj strani ima dva ili više za njih se na to da ih na toj strani ima dva ili više za njih se koristi i izraz koristi i izraz saizvršiocisaizvršioci. U drugom slučaju riječ je o . U drugom slučaju riječ je o podstrekačupodstrekaču, u trećem o , u trećem o pomagačupomagaču, dok je u , dok je u posljednjem slučaju riječ o organizatoru posljednjem slučaju riječ o organizatoru zločinačkog udruženja kao saučesniku. Dakle, zločinačkog udruženja kao saučesniku. Dakle, saučesništvo kao pojam svojim sadržajem saučesništvo kao pojam svojim sadržajem obuhvata saizvršilaštvo, podstrekavanje, obuhvata saizvršilaštvo, podstrekavanje, pomaganje i organizovanje zločinačkog udruženja. pomaganje i organizovanje zločinačkog udruženja.

U U okviru tog pojma može se izvršiti dalja podjela na okviru tog pojma može se izvršiti dalja podjela na saučesništvo u užem i širem smislu. saučesništvo u užem i širem smislu. Saučesništvo Saučesništvo u užem smislu u užem smislu obuhvata podstrekavanje, obuhvata podstrekavanje, pomaganje i organizovanje zločinačkog udruženja, pomaganje i organizovanje zločinačkog udruženja, dok se pojam dok se pojam saučesništva u širem smislu saučesništva u širem smislu dobija dobija kada se navedenim oblicima saučesništva dodaju kada se navedenim oblicima saučesništva dodaju izvršioci, odnosno saizvršioci.izvršioci, odnosno saizvršioci.

Članom 6 stav 3 Statuta NirnberČlanom 6 stav 3 Statuta Nirnberšškog tribunala kog tribunala propisano je da vođe, organizatori, podstrekači ili propisano je da vođe, organizatori, podstrekači ili saučesnici, koji su učestvovali u pravljenju ili saučesnici, koji su učestvovali u pravljenju ili izvršavanju zajedničkog plana ili zavjere radi izvršavanju zajedničkog plana ili zavjere radi izvršenja krivičnih djela iz nadležnosti tog izvršenja krivičnih djela iz nadležnosti tog tribunala, snose odgovornost za sva djela učinjena tribunala, snose odgovornost za sva djela učinjena od bilo kog lica radi izvršenja tog plana. Ovo je, od bilo kog lica radi izvršenja tog plana. Ovo je, dakle, način na koji pomenuti statut “uređuje“ dakle, način na koji pomenuti statut “uređuje“ oblike saučesništva kao što su podstrekavanje i oblike saučesništva kao što su podstrekavanje i pomaganje.pomaganje.

Praksa Nirnberškog tribunala koju prihvata i ICTY, Praksa Nirnberškog tribunala koju prihvata i ICTY, pravi razliku između saučesnika u udruživanju radi pravi razliku između saučesnika u udruživanju radi izvršenja zločinačkog poduhvata i saučesnika u izvršenja zločinačkog poduhvata i saučesnika u slučajevima gdje takvog poduhvata nemaslučajevima gdje takvog poduhvata nema. . Konkretno, radi se o slučaju Konkretno, radi se o slučaju Alfons Klajn i drugiAlfons Klajn i drugi iznijetom pred Vojnu komisiju SAD u Vizbadenu, u iznijetom pred Vojnu komisiju SAD u Vizbadenu, u kojem je sedmoro Nijemaca optuženo da su tokom kojem je sedmoro Nijemaca optuženo da su tokom 1944. i 1945.godine ubili 400 Poljaka i Rusa. Oni su, 1944. i 1945.godine ubili 400 Poljaka i Rusa. Oni su, svaki na svoj način, umišljajno doprinosili ubijanju svaki na svoj način, umišljajno doprinosili ubijanju ljudi ubrizgavanjem otrovnih supstanci žrtvama, ljudi ubrizgavanjem otrovnih supstanci žrtvama, krivotvorenjem medicinske dokumentacije, krivotvorenjem medicinske dokumentacije, pokopavanjem žrtava..pokopavanjem žrtava..

Svi su oni optuženi za `kršenje međunarodnog Svi su oni optuženi za `kršenje međunarodnog prava`, za, kako je to tužilac precizirao u uvodnoj prava`, za, kako je to tužilac precizirao u uvodnoj riječi, kršenje zakona ratovanja.riječi, kršenje zakona ratovanja. TTužilac je istakao da užilac je istakao da su svi oni koji učestvuju u zajedničkom zločinačkom su svi oni koji učestvuju u zajedničkom zločinačkom poduhvatu jednako krivi kao `poduhvatu jednako krivi kao `glavni saizvršiociglavni saizvršioci` bez ` bez obzira na to koju je ulogu imao pojedini učesnik.“obzira na to koju je ulogu imao pojedini učesnik.“

““Svako ko je u bilo kom obliku učestvovao u Svako ko je u bilo kom obliku učestvovao u postizanju posljedice [ubistva] kriv je u istoj mjeri postizanju posljedice [ubistva] kriv je u istoj mjeri kao i čovjek koji je stvarno povukao obarač… Zbog kao i čovjek koji je stvarno povukao obarač… Zbog toga je u Saveznom zakonu SAD potpuno izbrisano toga je u Saveznom zakonu SAD potpuno izbrisano razlikovanje između izvršilaca i između saučesnika razlikovanje između izvršilaca i između saučesnika prije izvršenja djela i saučesnika poslije izvršenja prije izvršenja djela i saučesnika poslije izvršenja djela. Svi oni koji učestvuju u vršenju nekog zločina, djela. Svi oni koji učestvuju u vršenju nekog zločina, bez obzira jesu li ranije nazivani saučesnicima ili ne, bez obzira jesu li ranije nazivani saučesnicima ili ne, sada se smatraju saizvršiocima.”sada se smatraju saizvršiocima.” “ “U tom Hadamaru U tom Hadamaru je radila proizvodna linija smrti. Nijedan od je radila proizvodna linija smrti. Nijedan od optuženih nije mogao da sam uradi sve ono što je optuženih nije mogao da sam uradi sve ono što je bilo potrebno za čitav lanac radnji.bilo potrebno za čitav lanac radnji.

Član 7 stav 1 Statuta ICTY sadrži odredbe o Član 7 stav 1 Statuta ICTY sadrži odredbe o individualnoj krivičnoj odgovornosti: Lice koje je individualnoj krivičnoj odgovornosti: Lice koje je planiralo, podstaklo, naredilo, učinilo ili na drugi planiralo, podstaklo, naredilo, učinilo ili na drugi način pomoglo i podržalo planiranje, pripremu ili način pomoglo i podržalo planiranje, pripremu ili izvršenje nekog od krivičnih djela iz nadležnosti ovog izvršenje nekog od krivičnih djela iz nadležnosti ovog tribunala, snosi ličnu odgovornost za to krivično tribunala, snosi ličnu odgovornost za to krivično djelo.djelo.

Dakle, u ovom slučaju, bez obzira na oblik Dakle, u ovom slučaju, bez obzira na oblik saučesništva, navedena lica snose krivičnu saučesništva, navedena lica snose krivičnu odgovornost za učinjeno krivično djelo.odgovornost za učinjeno krivično djelo.

Žalbeno vijeće ICTY u presudi u predmetu Tadić, u vezi Žalbeno vijeće ICTY u presudi u predmetu Tadić, u vezi s teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog s teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava (krivično djelo iz člana 2 Statuta ovog tribunala) prava (krivično djelo iz člana 2 Statuta ovog tribunala) je istaklo:je istaklo:

““Većina tih krivičnih djela nisu posljedica zločinačke Većina tih krivičnih djela nisu posljedica zločinačke sklonosti pojedinaca, nego predstavljaju manifestaciju sklonosti pojedinaca, nego predstavljaju manifestaciju kolektivnog kriminaliteta: zločine često izvršavaju kolektivnog kriminaliteta: zločine često izvršavaju grupe pojedinaca koji djeluju sprovodeći zajednički grupe pojedinaca koji djeluju sprovodeći zajednički kriminalni plan. Iako samo neki od članova grupe mogu kriminalni plan. Iako samo neki od članova grupe mogu fizički počiniti krivično djelo (ubistvo, istrebljenje, fizički počiniti krivično djelo (ubistvo, istrebljenje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, itd.), bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, itd.), učestvovanje i doprinos drugih članova grupe često je učestvovanje i doprinos drugih članova grupe često je ključno u omogućavanju izvršenja tog krivičnog djela. ključno u omogućavanju izvršenja tog krivičnog djela. Iz ovoga slijedi da moralna težina takvog učestvovanja Iz ovoga slijedi da moralna težina takvog učestvovanja često nije ni manja - zapravo ni različita od moralne često nije ni manja - zapravo ni različita od moralne težine onih koji izvrše navedena djela.težine onih koji izvrše navedena djela.

U tim okolnostima smatrati krivično odgovornom U tim okolnostima smatrati krivično odgovornom kao izvršioca samo osobu koja fizički izvodi krivično kao izvršioca samo osobu koja fizički izvodi krivično djelo, značilo bi zanemariti djelo, značilo bi zanemariti saizvršilačku ulogu svih saizvršilačku ulogu svih onihonih (naš kurziv) koji su na neki način omogućili (naš kurziv) koji su na neki način omogućili počiniocu da fizički izvrši to krivično djelo. počiniocu da fizički izvrši to krivično djelo. Istovremeno, ovisno o okolnostima, smatrati ove Istovremeno, ovisno o okolnostima, smatrati ove druge druge samo kao pomagače i podržavateljesamo kao pomagače i podržavatelje, moglo , moglo bi potcijeniti stepen njihove krivične odgovornosti“bi potcijeniti stepen njihove krivične odgovornosti“..

Posebna situacija nastupa u onim slučajevima Posebna situacija nastupa u onim slučajevima kada, u toku ostvarenja zajedničkog zločinačkog kada, u toku ostvarenja zajedničkog zločinačkog poduhvata, neko od učesnika u tom lancu učini poduhvata, neko od učesnika u tom lancu učini djelo koje nije bilo obuhvaćeno zločinačkim djelo koje nije bilo obuhvaćeno zločinačkim planom. Postavlja se pitanje odgovornosti ostalih planom. Postavlja se pitanje odgovornosti ostalih lica koja, iako učesnici tog poduhvata, nisu lica koja, iako učesnici tog poduhvata, nisu učestvovala u radnjama koje su izašle iz okvira učestvovala u radnjama koje su izašle iz okvira zločinačkog plana. Ovdje je riječ o odgovornosti za zločinačkog plana. Ovdje je riječ o odgovornosti za eksces nekog od učesnika zločinačkog poduhvata.eksces nekog od učesnika zločinačkog poduhvata.

Ovo pitanje u međunarodnom krivičnom pravu je opet Ovo pitanje u međunarodnom krivičnom pravu je opet raspravljeno u sudskoj praksi, i to od strane žalbenog raspravljeno u sudskoj praksi, i to od strane žalbenog vijeća ICTY u slučaju vijeća ICTY u slučaju TadićTadić. U ovom slučaju vijeće je . U ovom slučaju vijeće je

““Stalo (je) na stanovište da Stalo (je) na stanovište da do odgovornosti za do odgovornosti za zločin koji nije bio predviđen zajedničkim zločin koji nije bio predviđen zajedničkim planom dolazi samo ako se, sudeći prema planom dolazi samo ako se, sudeći prema okolnostima kada je počinjen (i) moglo okolnostima kada je počinjen (i) moglo predvidetipredvideti da bi ga mogao izvršiti neki od da bi ga mogao izvršiti neki od članova grupe i (ii) ako je optuženi članova grupe i (ii) ako je optuženi svesno svesno preuzeopreuzeo taj riziktaj rizik“.“.

Podstrekavanje “znači preduzimanje svih psiholoških Podstrekavanje “znači preduzimanje svih psiholoških ili fizičkih koraka kojima je cilj da se neko navede da ili fizičkih koraka kojima je cilj da se neko navede da počini zločin“, pri čemu se ističe da se ono “može počini zločin“, pri čemu se ističe da se ono “može sastojati od činjenja i nečinjenja“, da se “ne kažnjava sastojati od činjenja i nečinjenja“, da se “ne kažnjava kao takvo, nego samo onda ako dovede do izvršenja kao takvo, nego samo onda ako dovede do izvršenja zločina“, s tim što se subjektivni elemenat kod zločina“, s tim što se subjektivni elemenat kod podstrekača svodi na sljedeće: podstrekača svodi na sljedeće:

““(i) potrebno je da je lice imalo namjeru da nekoga (i) potrebno je da je lice imalo namjeru da nekoga navede da izvrši zločin, drugim riječima da je `direktno navede da izvrši zločin, drugim riječima da je `direktno namjeravalo da izazove izvršenje zločina` (namjeravalo da izazove izvršenje zločina` (Kordić i Kordić i Čerkez, § 387)Čerkez, § 387);; (ii) da je lice bar bilo svjesno (ii) da je lice bar bilo svjesno vjerovatnoće da će, kao posljedica njegovog djelovanja, vjerovatnoće da će, kao posljedica njegovog djelovanja, biti izvršen zločin; (iii) lice mora imati biti izvršen zločin; (iii) lice mora imati mens rea mens rea potreban za podstrekavanje na zločin“potreban za podstrekavanje na zločin“

Od pravila da se za podstrekavanje kažnjava samo ako Od pravila da se za podstrekavanje kažnjava samo ako je dovelo do izvršenja krivičnog djela, postoji izuzetak u je dovelo do izvršenja krivičnog djela, postoji izuzetak u slučaju zločina genocida.slučaju zločina genocida. Ovaj izuzetak postoji zato što Ovaj izuzetak postoji zato što je članom 3 stav 1 tačka (c) Konvencije o sprečavanju i je članom 3 stav 1 tačka (c) Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocidakažnjavanju zločina genocida samo pozivanje i samo pozivanje i podstrekavanje na genocid određeno kao krivično djelo.podstrekavanje na genocid određeno kao krivično djelo.

Pomaganje znači davanje pomoći nekome da učini Pomaganje znači davanje pomoći nekome da učini krivično djelo, pri čemu se ono ne mora sastojati samo krivično djelo, pri čemu se ono ne mora sastojati samo u obezbjeđivanju materijalnih sredstava ili pružanju u obezbjeđivanju materijalnih sredstava ili pružanju fizičke pomoći, već se može ogledati i u nečinjenju koje, fizičke pomoći, već se može ogledati i u nečinjenju koje, kako se navodi, ima odlučujući značaj za izvršenje kako se navodi, ima odlučujući značaj za izvršenje krivičnog djela, pod uslovom da je takvo nečinjenje krivičnog djela, pod uslovom da je takvo nečinjenje praćeno odgovarajućimpraćeno odgovarajućim oblikom vinosti.oblikom vinosti.

Kao primjer iz sudske prakse u kome je nečinjenje bilo Kao primjer iz sudske prakse u kome je nečinjenje bilo kvalifikovano kao pomaganje u izvršenju kvalifikovano kao pomaganje u izvršenju međunarodnog krivičnog djela može se navesti međunarodnog krivičnog djela može se navesti presuda pretresnog vijeća ICTY u slučaju presuda pretresnog vijeća ICTY u slučaju AleksovskiAleksovski. . Evo kako je tim povodom Pretresno vijeće izrazilo svoj Evo kako je tim povodom Pretresno vijeće izrazilo svoj stav:stav:

““..Vijeće procjenjuje da nije utvrđeno da je optuženi ..Vijeće procjenjuje da nije utvrđeno da je optuženi dao nalog da se počini to nasilje, no ubijeđeno je da je dao nalog da se počini to nasilje, no ubijeđeno je da je optuženi optuženi pomagao i doprinosiopomagao i doprinosio pri izvršenju. Budući da pri izvršenju. Budući da je je prisustvovao prisustvovao nasilju, a da nasilju, a da nije izrazio protivljenjenije izrazio protivljenje, , uprkos sistematskom karakteru tog zlostavljanja i uprkos sistematskom karakteru tog zlostavljanja i vlasti koju je imao nad počiniocima, Zlatko Aleksovski vlasti koju je imao nad počiniocima, Zlatko Aleksovski nije mogao a da ne bude svjestan da će počinioci nije mogao a da ne bude svjestan da će počinioci nasilja to prećutno odobravanje protumačiti kao izraz nasilja to prećutno odobravanje protumačiti kao izraz podrške i ohrabrenja, čime će znatno doprinijeti podrške i ohrabrenja, čime će znatno doprinijeti počinjenju dotičnih djela. Stoga se Zlatko Aleksovski počinjenju dotičnih djela. Stoga se Zlatko Aleksovski mora smatrati odgovornim za mora smatrati odgovornim za pomaganje i pomaganje i doprinošenjedoprinošenje u smislu člana 7 (1), pri fizičkom i u smislu člana 7 (1), pri fizičkom i psihičkom zlostavljanju kojem su podvrgnuti zatočenici psihičkom zlostavljanju kojem su podvrgnuti zatočenici tokom pretresa 15. i 16. aprila 1993. godine“tokom pretresa 15. i 16. aprila 1993. godine“

Donošenjem Rimskog statuta ICC učinjeni su značajni Donošenjem Rimskog statuta ICC učinjeni su značajni koraci na polju regulisanja instituta saučesništva u koraci na polju regulisanja instituta saučesništva u međunarodnom krivičnom djelu.međunarodnom krivičnom djelu. U tački (a) razlikuju se U tački (a) razlikuju se tri oblika izvršilaštva: neposredno izvršilaštvo tri oblika izvršilaštva: neposredno izvršilaštvo (izvršilac), saizvršilaštvo i (izvršilac), saizvršilaštvo i posredno izvršilaštvoposredno izvršilaštvo. Pri . Pri tome, u slučaju posrednog izvršioca ovaj odgovara za tome, u slučaju posrednog izvršioca ovaj odgovara za krivično djelo učinjeno na taj način bez obzira da li je krivično djelo učinjeno na taj način bez obzira da li je neposredni izvršilac krivično odgovoran. Ovo je od neposredni izvršilac krivično odgovoran. Ovo je od naročitog značaja kod određenih međunarodnih naročitog značaja kod određenih međunarodnih krivičnih djela koja se mogu učiniti samo sa namjerom, krivičnih djela koja se mogu učiniti samo sa namjerom, kao što je slučaj sa krivičnim djelom genocida. moguće kao što je slučaj sa krivičnim djelom genocida. moguće su situacije da određeno lice, koje ima ovakvu su situacije da određeno lice, koje ima ovakvu namjeru, ne preduzima samu fizičku radnju iz ovog namjeru, ne preduzima samu fizičku radnju iz ovog krivičnog djela već za to koristi neko drugo lice koje za krivičnog djela već za to koristi neko drugo lice koje za tu namjeru ne zna niti ona kod njega postoji. U tu namjeru ne zna niti ona kod njega postoji. U ovakvom slučaju to lice ne bi moglo odgovarati za ovakvom slučaju to lice ne bi moglo odgovarati za genocid, jer mu nedostaje ova namjera, ali će zato za genocid, jer mu nedostaje ova namjera, ali će zato za ovo krivično djelo kao posredni izvšilac odgovarati ono ovo krivično djelo kao posredni izvšilac odgovarati ono prvo lice koje se poslužilo licem koje je preduzelo samu prvo lice koje se poslužilo licem koje je preduzelo samu fizičku radnju ubijanja, teških tjelesnih povreda ili fizičku radnju ubijanja, teških tjelesnih povreda ili drugih oblika ostvarenja krivičnog djela genocida.drugih oblika ostvarenja krivičnog djela genocida.

Tačkom (b) podstrekavanje je određeno kao sljedeći oblik Tačkom (b) podstrekavanje je određeno kao sljedeći oblik saučesništva, mada se u okviru ove tačke nalaze i radnje saučesništva, mada se u okviru ove tačke nalaze i radnje naređivanja i vrbovanja na izvršenje međunarodnog naređivanja i vrbovanja na izvršenje međunarodnog krivičnog djela. Kod ovog oblika saučesništva do krivične krivičnog djela. Kod ovog oblika saučesništva do krivične odgovornosti prema Statutu može doći za uspjelo odgovornosti prema Statutu može doći za uspjelo podstrekavanje, koje postoji ako krivično djelo bude ne podstrekavanje, koje postoji ako krivično djelo bude ne samo izvršeno već i pokušano. Od ovog pravila izuzetak samo izvršeno već i pokušano. Od ovog pravila izuzetak je predviđen samo kod zločina genocida (tačka (e)), jer se je predviđen samo kod zločina genocida (tačka (e)), jer se u tom slučaju samo podstrekavanje kažnjava, bez obzira u tom slučaju samo podstrekavanje kažnjava, bez obzira što nije došlo do izvršenja ili pokušaja izvršenja tog što nije došlo do izvršenja ili pokušaja izvršenja tog krivičnog djela. Dakle, u ovom slučaju može doći do krivičnog djela. Dakle, u ovom slučaju može doći do krivične odgovornosti i za neuspjelo podstrekavanje.krivične odgovornosti i za neuspjelo podstrekavanje.

U tački (c) određeno je pomaganje, odnosno podržavanje, U tački (c) određeno je pomaganje, odnosno podržavanje, kao sljedeći oblik saučesništva. Ono se sastoji u kao sljedeći oblik saučesništva. Ono se sastoji u doprinosu u izvršenju ili pokušaju izvršenja krivičnog doprinosu u izvršenju ili pokušaju izvršenja krivičnog djela, kako bi se učiniocu olakšala radnja izvršenja što, djela, kako bi se učiniocu olakšala radnja izvršenja što, prema ovoj odredbi Statuta, uključuje obezbjeđivanje prema ovoj odredbi Statuta, uključuje obezbjeđivanje sredstava za izvršenje krivičnog djela. I u ovom slučaju sredstava za izvršenje krivičnog djela. I u ovom slučaju krivična odgovornost pomagača postoji kako kod krivična odgovornost pomagača postoji kako kod svršenog krivičnog djela, tako i u slučaju kada je došlo svršenog krivičnog djela, tako i u slučaju kada je došlo samo do pokušaja krivičnog djela.samo do pokušaja krivičnog djela.

Poseban oblik saučesništva, koji poznaje Statut, Poseban oblik saučesništva, koji poznaje Statut, propisan je u tački (d). On se sastoji u propisan je u tački (d). On se sastoji u doprinošenju na bilo koji način da grupa lica koja doprinošenju na bilo koji način da grupa lica koja djeluje sa zajedničkim ciljem izvrši ili pokuša da djeluje sa zajedničkim ciljem izvrši ili pokuša da izvrši krivično djelo. Taj doprinos mora biti izvrši krivično djelo. Taj doprinos mora biti namjeran i treba ispunjavati jedan od alternativno namjeran i treba ispunjavati jedan od alternativno postavljenih zahtjeva. Prvi zahtjev se odnosi na to postavljenih zahtjeva. Prvi zahtjev se odnosi na to da je namjerni doprinos učinjen s ciljem da je namjerni doprinos učinjen s ciljem doprinošenja zločinačkom djelovanju ili zločinačkoj doprinošenja zločinačkom djelovanju ili zločinačkoj svrsi grupe kada takvo djelovanje ili svrha svrsi grupe kada takvo djelovanje ili svrha podrazumijevaju izvršenje krivičnog djela. Drugim podrazumijevaju izvršenje krivičnog djela. Drugim zahtjevom se traži da ovo lice zna za namjeru zahtjevom se traži da ovo lice zna za namjeru grupe da izvrši zločin. U vezi sa ovim posljednjim grupe da izvrši zločin. U vezi sa ovim posljednjim oblikom saučesništva, ističe se da “bilo koja oblikom saučesništva, ističe se da “bilo koja radnja može prerasti u radnju saučesništva u radnja može prerasti u radnju saučesništva u slučaju postojanja zajedničkog cilja“slučaju postojanja zajedničkog cilja“

VIII – KRIVIČNA ODGOVORNOST I OSNOVI VIII – KRIVIČNA ODGOVORNOST I OSNOVI NJENOG ISKLJUČENJA U MEĐUNARODNOM NJENOG ISKLJUČENJA U MEĐUNARODNOM MATERIJALNOM KRIVIČNOM PRAVUMATERIJALNOM KRIVIČNOM PRAVU

8.1. Pojam i elementi krivične odgovornosti8.1. Pojam i elementi krivične odgovornosti

Krivična odgovornost pojmovno se može odrediti Krivična odgovornost pojmovno se može odrediti kao skup subjektivnih elemenata na strani kao skup subjektivnih elemenata na strani učinioca krivičnog djela pomoću kojih se određuju učinioca krivičnog djela pomoću kojih se određuju njegovo psihičko stanje i psihički odnos prema njegovo psihičko stanje i psihički odnos prema učinjenom krivičnom djelu,tj. koji ga čine učinjenom krivičnom djelu,tj. koji ga čine sposobnim da shvati značaj svog djela i da sposobnim da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima.upravlja svojim postupcima.

Krivična odgovornost ima dva elementa koji Krivična odgovornost ima dva elementa koji određuju sadržaj ovog pojma. Jedan od tih određuju sadržaj ovog pojma. Jedan od tih elemenata je elemenata je psihičko stanjepsihičko stanje učinioca, a drugi je učinioca, a drugi je njegov njegov psihički odnospsihički odnos prema učinjenom krivičnom prema učinjenom krivičnom djelu.djelu. Prvi se naziva vinost, a drugi uračunljivost.Prvi se naziva vinost, a drugi uračunljivost.

8.1.1. Uračunljivost8.1.1. Uračunljivost

Uračunljivost je osnov krivične odgovornosti.Uračunljivost je osnov krivične odgovornosti. Uračunljivost se pretpostavlja, jer se polazi od toga da je Uračunljivost se pretpostavlja, jer se polazi od toga da je najveći broj ljudi duševno zdrav, pri čemu se ova najveći broj ljudi duševno zdrav, pri čemu se ova pretpostavka uspostavlja u odnosu na određenu pretpostavka uspostavlja u odnosu na određenu starosnu dob. Ova pretpostavka za posljedicu ima to da starosnu dob. Ova pretpostavka za posljedicu ima to da se u krivičnom zakonodavstvu ne određuje pojam se u krivičnom zakonodavstvu ne određuje pojam uračunljivosti, tj. ne određuje se šta jeste uračunljivost, uračunljivosti, tj. ne određuje se šta jeste uračunljivost, već šta ona nije. Na ovaj način je postupljeno i u već šta ona nije. Na ovaj način je postupljeno i u Rimskom statutu ICC. Naime, ovaj statut uspostavlja Rimskom statutu ICC. Naime, ovaj statut uspostavlja nadležnost ICC u odnosu na sva lica koja su u vrijeme nadležnost ICC u odnosu na sva lica koja su u vrijeme izvršenja krivičnog djela imala 18 godina čime, na izvršenja krivičnog djela imala 18 godina čime, na posredan način, polazi od navedene pretpostavke da su posredan način, polazi od navedene pretpostavke da su sva lica od te starosne dobi sposobna za rasuđivanje i sva lica od te starosne dobi sposobna za rasuđivanje i upravljanje svojim postupcima (da su uračunljiva). No, upravljanje svojim postupcima (da su uračunljiva). No, kako se radi o oborivoj pretpostavci, Statut u članu 31 kako se radi o oborivoj pretpostavci, Statut u članu 31 stav 1 tačka (a) propisuje da nije krivično odgovorno lice stav 1 tačka (a) propisuje da nije krivično odgovorno lice ako ako u vrijeme izvršenja krivičnog djelau vrijeme izvršenja krivičnog djela iz nadležnosti ICC iz nadležnosti ICC “pati od duševne bolesti ili nedostatka koji razara “pati od duševne bolesti ili nedostatka koji razara sposobnost tog lica da procjenjuje nezakonitost ili narav sposobnost tog lica da procjenjuje nezakonitost ili narav svog djela ili sposobnost da kontroliše svoje ponašanje svog djela ili sposobnost da kontroliše svoje ponašanje da bi udovoljilo zakonskim uslovima“.da bi udovoljilo zakonskim uslovima“.

Iz navedene odredbe Statuta proizilazi da se Iz navedene odredbe Statuta proizilazi da se neuračunljivost može manifestovati u dva oblika. Prvi neuračunljivost može manifestovati u dva oblika. Prvi se ogleda u nesposobnosti učinioca da procjenjuje se ogleda u nesposobnosti učinioca da procjenjuje nezakonitost ili prirodu svog djela, a drugi u njegovoj nezakonitost ili prirodu svog djela, a drugi u njegovoj nesposobnosti da kontroliše svoje ponašanje. I u nesposobnosti da kontroliše svoje ponašanje. I u jednom i u drugom slučaju uzrok te nesposobnosti jednom i u drugom slučaju uzrok te nesposobnosti mora biti u duševnoj bolesti ili u duševnom nedostatku mora biti u duševnoj bolesti ili u duševnom nedostatku na strani učinioca. Duševna bolest ili nedostatak na strani učinioca. Duševna bolest ili nedostatak predstavlja biološki osnov neuračunljivosti, dok predstavlja biološki osnov neuračunljivosti, dok nesposobnost upravljanja svojim ponašanjem, nesposobnost upravljanja svojim ponašanjem, predstavlja psihološki osnov neuračunljivosti. predstavlja psihološki osnov neuračunljivosti. Neuračunljivost se u svakom konkretnom slučaju Neuračunljivost se u svakom konkretnom slučaju utvrđuje u odnosu na utvrđuje u odnosu na vrijeme izvršenja vrijeme izvršenja međunarodnog međunarodnog krivičnog djela i u tome nezamjenjivu ulogu imaju krivičnog djela i u tome nezamjenjivu ulogu imaju vještaci odgovarajuće medicinske struke, s obzirom na vještaci odgovarajuće medicinske struke, s obzirom na to da se radi o pitanjima iz domena medicinskih to da se radi o pitanjima iz domena medicinskih nauka. Istina, neuračunljivost predstavlja pravno nauka. Istina, neuračunljivost predstavlja pravno pitanje o kojem u konkretnom slučaju odluku donosi pitanje o kojem u konkretnom slučaju odluku donosi sud, ali pravilnu odluku o tome on ne može donijeti sud, ali pravilnu odluku o tome on ne može donijeti bez angažovanja odgovarajućih vještaka.bez angažovanja odgovarajućih vještaka.

Krivičnopravni značaj neuračunljivosti ogleda se u Krivičnopravni značaj neuračunljivosti ogleda se u tome što učinilac međunarodnog krivičnog djela na tome što učinilac međunarodnog krivičnog djela na čijoj strani je utvrđena neuračunljivost nije krivično čijoj strani je utvrđena neuračunljivost nije krivično odgovoran za to krivično djelo. Dakle, takav učinilac odgovoran za to krivično djelo. Dakle, takav učinilac ne može se oglasiti krivim, već se oslobađa od ne može se oglasiti krivim, već se oslobađa od optužbe zbog nepostojanja krivične odgovornosti. optužbe zbog nepostojanja krivične odgovornosti. Takvom učiniocu se ne izriču ni mjere bezbjednosti Takvom učiniocu se ne izriču ni mjere bezbjednosti (npr. obavezno liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj (npr. obavezno liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno na slobodi), s obzirom na to da ustanovi, odnosno na slobodi), s obzirom na to da Rimski statut ICC ne propisuje mogućnost izricanja Rimski statut ICC ne propisuje mogućnost izricanja ovih krivičnih sankcija.ovih krivičnih sankcija.

8.1.1.1. Bitno smanjena uračunljivost8.1.1.1. Bitno smanjena uračunljivost

Između uračunljivosti i neuračunljivosti postoji Između uračunljivosti i neuračunljivosti postoji prelazno stanje u kojem postoji duševna prelazno stanje u kojem postoji duševna poremećenost takvog stepena koja, istina, ne poremećenost takvog stepena koja, istina, ne isključuje u potpunosti uračunljivost nego je samo isključuje u potpunosti uračunljivost nego je samo umanjuje.umanjuje.

U domaćem zakonodavstvu za ovo stanje upotrebljava U domaćem zakonodavstvu za ovo stanje upotrebljava se izraz se izraz bitno smanjena uračunljivostbitno smanjena uračunljivost, dok se u stranoj , dok se u stranoj teoriji i judikaturi upotrebljava izraz teoriji i judikaturi upotrebljava izraz smanjena smanjena uračunljivosturačunljivost. . Ovaj oblik ne propisuje Rimski statut,dok Ovaj oblik ne propisuje Rimski statut,dok ICTY u slučaju smanjene uračunljivost ne oslobađa od ICTY u slučaju smanjene uračunljivost ne oslobađa od krivične odgovornosti ali se može uzeti u obzir kao krivične odgovornosti ali se može uzeti u obzir kao osnov za ublažavanje kazne.osnov za ublažavanje kazne. U predmetu protiv U predmetu protiv optuženog optuženog Esada LandžeEsada Landže ICTY je odbio pozivanje ICTY je odbio pozivanje odbrane na smanjenu uračunljivost optuženog u vrijeme odbrane na smanjenu uračunljivost optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog djela koje mu je optužnicom stavljeno izvršenja krivičnog djela koje mu je optužnicom stavljeno na teret,ali nije isključio mogućnost njenog postojanja u na teret,ali nije isključio mogućnost njenog postojanja u drugim slučajevima. Posebno je pitanje kako u takvim drugim slučajevima. Posebno je pitanje kako u takvim situacijama primijeniti ovaj institut, s obzirom na to da ni situacijama primijeniti ovaj institut, s obzirom na to da ni Statut ICTY, kao ni Rimski statut ne sadrži odredbe o Statut ICTY, kao ni Rimski statut ne sadrži odredbe o smanjenoj uračunljivosti. U tom smislu značajan je onaj smanjenoj uračunljivosti. U tom smislu značajan je onaj dio pomenute presude u kom Pretresno vijeće govori o dio pomenute presude u kom Pretresno vijeće govori o tome na koje izvore se poziva u razmatranju ovog tome na koje izvore se poziva u razmatranju ovog pitanja u konkretnom slučaju. S tim u vezi se kaže:pitanja u konkretnom slučaju. S tim u vezi se kaže:

““Čvrsto je uvriježeno da tumačenje članova Statuta i Čvrsto je uvriježeno da tumačenje članova Statuta i odredbi Pravilnika treba započeti podsjećanjem na odredbi Pravilnika treba započeti podsjećanjem na opšte principe tumačenja koji su kodifikovani u članu opšte principe tumačenja koji su kodifikovani u članu 31 Bečke konvencije o ugovornom pravu. Takođe, kao 31 Bečke konvencije o ugovornom pravu. Takođe, kao što je ranije obrazloženo, prihvatljivo je oslanjanje na što je ranije obrazloženo, prihvatljivo je oslanjanje na pravila tumačenja iz nacionalnih pravnih sistema gdje pravila tumačenja iz nacionalnih pravnih sistema gdje god se ona mogu primijeniti, a da se, pri tom, ostane god se ona mogu primijeniti, a da se, pri tom, ostane u okviru opštih principa prava..u okviru opštih principa prava.. Kad pojam nije Kad pojam nije definisan u Statutu ICTY, ali je jasno definisan i definisan u Statutu ICTY, ali je jasno definisan i artikulisan u odredbama više nacionalnih pravnih artikulisan u odredbama više nacionalnih pravnih sistema, i to na više načina, očito je dopustivo sistema, i to na više načina, očito je dopustivo pribjegavati takvim nacionalnim pravnim sistemima pribjegavati takvim nacionalnim pravnim sistemima radi razjašnjenja pojma koji je dat u Pravilniku.”radi razjašnjenja pojma koji je dat u Pravilniku.”

Odbrana smanjenom uračunljivošću priznata je u Odbrana smanjenom uračunljivošću priznata je u različitim oblicima, sa različitim pravnim različitim oblicima, sa različitim pravnim posljedicama, u mnogim nacionalnim pravnim posljedicama, u mnogim nacionalnim pravnim sistemima.sistemima.

Na primjer, u Engleskoj i Velsu licu za koje se ustanovi da Na primjer, u Engleskoj i Velsu licu za koje se ustanovi da mu je smanjena uračunljivost, ne može se suditi za mu je smanjena uračunljivost, ne može se suditi za ubistvo nego se mora izjasniti krivim za ubistvo na mah. ubistvo nego se mora izjasniti krivim za ubistvo na mah. U nekim evropskim zemljama lice koje pati od takvog U nekim evropskim zemljama lice koje pati od takvog poremećaja time stiče uslove za ublažavanje kazne“.poremećaja time stiče uslove za ublažavanje kazne“. Iz Iz citiranog slučaja može se uočiti kako Pretresno vijeće citiranog slučaja može se uočiti kako Pretresno vijeće ukazuje da smanjena uračunljivost učinioca ukazuje da smanjena uračunljivost učinioca međunarodnog krivičnog djela može biti od uticaja na međunarodnog krivičnog djela može biti od uticaja na presuđenje određene krivične stvari, i to na dvojak način. presuđenje određene krivične stvari, i to na dvojak način. Ona, naime, može biti razlog da se njegovo ponašanje Ona, naime, može biti razlog da se njegovo ponašanje pravno kvalifikuje kao blaže krivično djelo (ako se pravno kvalifikuje kao blaže krivično djelo (ako se prihvate sistemi Engleske i Velsa) ili, pak, tako što se prihvate sistemi Engleske i Velsa) ili, pak, tako što se uzima u obzir kao olakšavajuća okolnost prilikom uzima u obzir kao olakšavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne (kao u slučajevima Francuske, odmjeravanja kazne (kao u slučajevima Francuske, Njemačke, Italije, Južnoafričke Republike). No, u svakom Njemačke, Italije, Južnoafričke Republike). No, u svakom slučaju ova uračunljivost ne dovodi do isključenja krivične slučaju ova uračunljivost ne dovodi do isključenja krivične odgovornosti. odgovornosti.

Prema članu 145 stav 2 tačka (a) alineja (i) Pravilnika o Prema članu 145 stav 2 tačka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokazivanju ICC, postupku i dokazivanju ICC, bitno smanjena bitno smanjena uračunljivost uzima se u obzir kao posebna uračunljivost uzima se u obzir kao posebna olakšavajuća okolnostolakšavajuća okolnost..

8.1.1.2. Krivična odgovornost po osnovu 8.1.1.2. Krivična odgovornost po osnovu actiones liberae in actiones liberae in causacausa

Moguće su situacije u kojima se učinilac krivičnog Moguće su situacije u kojima se učinilac krivičnog djela, prije nego što će ga učiniti, upotrebom djela, prije nego što će ga učiniti, upotrebom alkohola ili droga dovede u stanje alkohola ili droga dovede u stanje neuračunljivosti. . Članom 31 stav 1 tačka (b) neuračunljivosti. . Članom 31 stav 1 tačka (b) Rimskog statuta propisano je da lice nije krivično Rimskog statuta propisano je da lice nije krivično odgovorno ako u vrijeme izvršenja krivičnog djela odgovorno ako u vrijeme izvršenja krivičnog djela “stanje opijenosti razara sposobnost tog lica da “stanje opijenosti razara sposobnost tog lica da procijeni nezakonitost ili prirodu svog djela ili procijeni nezakonitost ili prirodu svog djela ili sposobnost da kontroliše svoje ponašanje da bi sposobnost da kontroliše svoje ponašanje da bi udovoljilo zakonskim uslovima, osim ako je udovoljilo zakonskim uslovima, osim ako je opijenost bila dobrovoljna pod okolnostima pod opijenost bila dobrovoljna pod okolnostima pod kojima je lice znalo ili prenebreglo opasnost da će kojima je lice znalo ili prenebreglo opasnost da će usljed opijenosti vjerovatno izvršiti djelo koje usljed opijenosti vjerovatno izvršiti djelo koje predstavlja krivično djelo iz nadležnosti Suda“.predstavlja krivično djelo iz nadležnosti Suda“.

8.1.2. Vinost8.1.2. Vinost

Psihičkog odnosa Psihičkog odnosa učinioca prema svom djelu, koji učinioca prema svom djelu, koji se ogleda u njegovoj svijesti i volji prema se ogleda u njegovoj svijesti i volji prema određenom krivičnom djelu. U međunarodnom određenom krivičnom djelu. U međunarodnom krivičnom pravu označava se izrazom krivičnom pravu označava se izrazom mens reamens rea. . Razlika između uračunljivosti i vinosti se ogleda u Razlika između uračunljivosti i vinosti se ogleda u tome što se kod uračunljivosti utvrđuje da li je tome što se kod uračunljivosti utvrđuje da li je učinilac bio učinilac bio uopšteuopšte sposoban da shvati značaj sposoban da shvati značaj svog djela, odnosno da li je svog djela, odnosno da li je uopšte uopšte mogao da mogao da upravlja svojim postupcima, dok se kod vinosti upravlja svojim postupcima, dok se kod vinosti utvrđuje da li je učinilac bio svjestan utvrđuje da li je učinilac bio svjestan određenogodređenog krivičnog djela i da li je to djelo htio. Kao i u krivičnog djela i da li je to djelo htio. Kao i u slučaju uračunljivosti, i kod vinosti se ona mora slučaju uračunljivosti, i kod vinosti se ona mora utvrđivati u svakom konkretnom slučaju.utvrđivati u svakom konkretnom slučaju. I u I u međunarodnom materijalnom krivičnom pravu međunarodnom materijalnom krivičnom pravu postoje dva oblika vinosti: postoje dva oblika vinosti: umišljajumišljaj i i nehat nehat..

8.1.2.1. Umišljaj8.1.2.1. Umišljaj

Direktni umišljaj Direktni umišljaj postoji u situaciji kada je učinilac postoji u situaciji kada je učinilac svjestan svog djela i hoće njegovo izvršenje, a svjestan svog djela i hoće njegovo izvršenje, a eventualni umišljajeventualni umišljaj znači da je učinilac svjestan znači da je učinilac svjestan da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, pa i pored toga nastupiti zabranjena posljedica, pa i pored toga pristaje na njeno nastupanje. pristaje na njeno nastupanje.

Pored toga, u obilježjima nekih međunarodnih Pored toga, u obilježjima nekih međunarodnih krivičnih djela traži se da učinilac ima znanje o krivičnih djela traži se da učinilac ima znanje o određenim okolnostima ili posljedicama. To je, na određenim okolnostima ili posljedicama. To je, na primjer, slučaj sa krivičnim djelom zločina protiv primjer, slučaj sa krivičnim djelom zločina protiv čovječnosti iz člana 7 Rimskog statuta ICC. čovječnosti iz člana 7 Rimskog statuta ICC. Naime, biće ovog krivičnog djela, koje se može Naime, biće ovog krivičnog djela, koje se može učiniti kao dio rasprostranjenog ili sistematskog učiniti kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada protiv bilo kog civilnog stanovništva, traži napada protiv bilo kog civilnog stanovništva, traži da učinilac ovog zločina zna za takav napad. da učinilac ovog zločina zna za takav napad.

U slučaju nekih međunarodnih krivičnih djela njihovo U slučaju nekih međunarodnih krivičnih djela njihovo zakonsko biće zahtijeva postojanje određene zakonsko biće zahtijeva postojanje određene namjere kod učinioca u vrijeme izvršenja krivičnih namjere kod učinioca u vrijeme izvršenja krivičnih djela. Tipičan primjer ovakvog krivičnog djela je djela. Tipičan primjer ovakvog krivičnog djela je zločin genocida. Prema članu 6 Rimskog statuta, za zločin genocida. Prema članu 6 Rimskog statuta, za postojanje ovog zločina traži se namjera učinioca da postojanje ovog zločina traži se namjera učinioca da u potpunosti ili djelimično uništi određenu u potpunosti ili djelimično uništi određenu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu. Ukoliko nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu. Ukoliko predstava o cilju djeluje kao motiv za preduzimanje predstava o cilju djeluje kao motiv za preduzimanje izvjesne radnje – tada postoji namjera, kao jedan izvjesne radnje – tada postoji namjera, kao jedan isključivo psihički fenomen. S namjerom postupa ono isključivo psihički fenomen. S namjerom postupa ono lice koje pod dejstvom predstave o cilju preduzima lice koje pod dejstvom predstave o cilju preduzima radnju da bi ostvarilo cilj.radnju da bi ostvarilo cilj.

Kako vidimo, Statut zahtijeva postojanje i namjere i Kako vidimo, Statut zahtijeva postojanje i namjere i znanja kod učinioca prilikom izvršenja nekog od znanja kod učinioca prilikom izvršenja nekog od krivičnih djela iz nadležnosti ICC, a to su, prije svega, krivičnih djela iz nadležnosti ICC, a to su, prije svega, elementi direktnog umišljaja.elementi direktnog umišljaja.

Prema Statutu moguće su i situacije u kojima se krivična Prema Statutu moguće su i situacije u kojima se krivična odgovornost učinioca temelji na njegovom eventualnom odgovornost učinioca temelji na njegovom eventualnom umišljaju, odnosno nehatu. Takve situacije su moguće umišljaju, odnosno nehatu. Takve situacije su moguće kod komandne odgovornosti, jer Statut u članu 28 kod komandne odgovornosti, jer Statut u članu 28 predviđa krivičnu odgovornost vojnih komandanata ili predviđa krivičnu odgovornost vojnih komandanata ili lica koja su stvarno djelovala u tom svojstvu, za lica koja su stvarno djelovala u tom svojstvu, za nepropisno kontrolisanje i nadzor svojih snaga i u slučaju nepropisno kontrolisanje i nadzor svojih snaga i u slučaju svjesnog prenebregavanjasvjesnog prenebregavanja obavještenja koja su jasno obavještenja koja su jasno ukazivala da podređeni izvršavaju ili će izvršiti krivična ukazivala da podređeni izvršavaju ili će izvršiti krivična djela, odnosno ako komandanti nisu znali da njihove djela, odnosno ako komandanti nisu znali da njihove snage izvršavaju ili će izvršiti krivična djela, iako su snage izvršavaju ili će izvršiti krivična djela, iako su usljed okolnostiusljed okolnosti u to vrijeme u to vrijeme trebali da znaju trebali da znaju za to.za to.

8.1.2.2. Nehat8.1.2.2. Nehat

Drugi oblik vinosti je nehat koji je, u odnosu na umišljaj, Drugi oblik vinosti je nehat koji je, u odnosu na umišljaj, blaži oblik vinosti.blaži oblik vinosti.

I kod nehata učinilac krivičnog djela ima određeni I kod nehata učinilac krivičnog djela ima određeni psihički odnos prema djelu koji se može izražavati na psihički odnos prema djelu koji se može izražavati na dva načina. Učinilac je u prvom slučaju svjestan da dva načina. Učinilac je u prvom slučaju svjestan da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali olako drži da će je moći zabranjena posljedica, ali olako drži da će je moći spriječiti ili da ona uopšte neće nastupiti. Ovdje se spriječiti ili da ona uopšte neće nastupiti. Ovdje se radi o radi o svjesnom nehatusvjesnom nehatu. U drugom slučaju učinilac . U drugom slučaju učinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, ali je prema okolnostima konkretnog posljedice, ali je prema okolnostima konkretnog slučaja i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i slučaja i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan takve mogućnosti. Ovakav nehat mogao biti svjestan takve mogućnosti. Ovakav nehat naziva se naziva se nesvjesnim nehatomnesvjesnim nehatom. u teoriji se kao . u teoriji se kao poseban oblik navodi poseban oblik navodi profesionalni nehatprofesionalni nehat. Ovaj oblik . Ovaj oblik nehata se veže za određena ljudska zanimanja nehata se veže za određena ljudska zanimanja (profesije) kod kojih se od lica koja ih obavljaju traži (profesije) kod kojih se od lica koja ih obavljaju traži pažljivije postupanje nego što bi se u istoj situaciji pažljivije postupanje nego što bi se u istoj situaciji tražilo od drugih ljudi koji se ne bave tom profesijom. tražilo od drugih ljudi koji se ne bave tom profesijom.

Iz odredbi Rimskog statuta proizilazi mogućnost komandne Iz odredbi Rimskog statuta proizilazi mogućnost komandne odgovornosti i po osnovu nesvjesnog nehata, na koji odgovornosti i po osnovu nesvjesnog nehata, na koji zaključak naročito ukazuje onaj dio odredbe Statuta u kome zaključak naročito ukazuje onaj dio odredbe Statuta u kome se od pretpostavljenog lica zahtijeva da je „...se od pretpostavljenog lica zahtijeva da je „...trebalo da trebalo da zna zna da snage izvršavaju ili će izvršiti ta krivična djela...“.da snage izvršavaju ili će izvršiti ta krivična djela...“.

Rimski statut ICC predviđa mogućnost krivične Rimski statut ICC predviđa mogućnost krivične odgovornosti po osnovu nehata vojnih komandanata ili lica odgovornosti po osnovu nehata vojnih komandanata ili lica koja stvarno djeluju u tom svojstvu. Ta mogućnost koja stvarno djeluju u tom svojstvu. Ta mogućnost propisana je u članu 28 stav 1 tačka (a) alineja (i) Statuta i propisana je u članu 28 stav 1 tačka (a) alineja (i) Statuta i u dijelu koji se odnosi na nehat glasi:u dijelu koji se odnosi na nehat glasi:

““Pored drugih osnova krivične odgovornosti prema ovom Pored drugih osnova krivične odgovornosti prema ovom statutu za krivična djela iz nadležnosti Suda:statutu za krivična djela iz nadležnosti Suda:

a) vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje kao vojni a) vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje kao vojni zapovjednik krivično je odgovorno za krivična djela iz zapovjednik krivično je odgovorno za krivična djela iz nadležnosti Suda koje su počinile snage pod njegovom nadležnosti Suda koje su počinile snage pod njegovom stvarnom komandom i nadzorom, odnosno stvarnom vlašću stvarnom komandom i nadzorom, odnosno stvarnom vlašću i nadzorom zato što nisu propisno kontrolisali te snage:i nadzorom zato što nisu propisno kontrolisali te snage:

(i) ako su taj vojni zapovjednik ili lice… usljed (i) ako su taj vojni zapovjednik ili lice… usljed okolnosti u to vrijeme trebalo da znaju da snage okolnosti u to vrijeme trebalo da znaju da snage izvršavaju ili će izvršiti ta krivična djela i izvršavaju ili će izvršiti ta krivična djela i

(ii) ako taj vojni zapovjednik ili lice nisu preduzeli (ii) ako taj vojni zapovjednik ili lice nisu preduzeli sve potrebne i razumne mjere u svojoj moći da sve potrebne i razumne mjere u svojoj moći da spriječe ili suzbiju njihovo izvršenje ili stvar predaju spriječe ili suzbiju njihovo izvršenje ili stvar predaju nadležnim organima radi istrage i gonjenja.“nadležnim organima radi istrage i gonjenja.“

U ovakvim situacijama se od komandanta “traži da U ovakvim situacijama se od komandanta “traži da sazna i provjeri neophodne informacije potrebne za sazna i provjeri neophodne informacije potrebne za praćenje ponašanja potčinjenih.praćenje ponašanja potčinjenih.

8.2. Ostali osnovi isključenja krivične odgovornosti8.2. Ostali osnovi isključenja krivične odgovornosti

Pored neuračunjivnosti i opijenosti koja nije Pored neuračunjivnosti i opijenosti koja nije samoskrivljena, Rimski statut ICC predviđa još samoskrivljena, Rimski statut ICC predviđa još neke osnove isključenja krivične odgovornosti:neke osnove isključenja krivične odgovornosti:

8.2.1. Nužna odbrana8.2.1. Nužna odbrana

Ovaj krivičnopravni institut propisan je u članu 31 Ovaj krivičnopravni institut propisan je u članu 31 stav 1 tačka (c) Rimskog statuta. Iz te odredbe stav 1 tačka (c) Rimskog statuta. Iz te odredbe Statuta proizilazi da nužna odbrana postoji ako lice Statuta proizilazi da nužna odbrana postoji ako lice “postupa opravdano da bi odbranilo sebe ili drugo “postupa opravdano da bi odbranilo sebe ili drugo lice ili, u slučaju ratnih zločina, da bi odbranilo lice ili, u slučaju ratnih zločina, da bi odbranilo imovinu koja je bitna za opstanak tog lica ili drugog imovinu koja je bitna za opstanak tog lica ili drugog lica ili imovinu bitnu za ostvarenje vojnog zadatka, lica ili imovinu bitnu za ostvarenje vojnog zadatka, od neposredne i nezakonite upotrebe sile na način od neposredne i nezakonite upotrebe sile na način srazmjeran stepenu opasnosti koja prijeti tom ili srazmjeran stepenu opasnosti koja prijeti tom ili drugom licu ili zaštićenoj imovini.“Kao i kod nužne drugom licu ili zaštićenoj imovini.“Kao i kod nužne odbrane prema nacionalnom krivičnom odbrane prema nacionalnom krivičnom zakonodavstvu, navedeni uslovi mogu se podijeliti u zakonodavstvu, navedeni uslovi mogu se podijeliti u dvije grupe. Prvu od njih čine uslovi na strani dvije grupe. Prvu od njih čine uslovi na strani napadnutog lica (uslovi odbrane), a drugu uslovi koji napadnutog lica (uslovi odbrane), a drugu uslovi koji moraju postojati na strani napadača (uslovi napada).moraju postojati na strani napadača (uslovi napada).

Uslovi koji moraju postojati na strani napadača Uslovi koji moraju postojati na strani napadača ((uslovi napadauslovi napada) su:) su:

(1) Potrebno je, najprije, da (1) Potrebno je, najprije, da postoji napadpostoji napad, pod , pod kojim se može smatrati svaka radnja upravljena na kojim se može smatrati svaka radnja upravljena na povredu života ili tijela, a u slučaju ratnih zločina i povredu života ili tijela, a u slučaju ratnih zločina i napad na imovinunapad na imovinu koja je bitna za opstanak koja je bitna za opstanak napadnutog ili nekog trećeg lica ili na imovinu koja napadnutog ili nekog trećeg lica ili na imovinu koja je bitna za ostvarenje vojnog zadatka. Šta je bitna za ostvarenje vojnog zadatka. Šta predstavlja imovinu bitnu za opstanak nekog lica, predstavlja imovinu bitnu za opstanak nekog lica, odnosno za ostvarenje vojnog zadatka, predstavlja odnosno za ostvarenje vojnog zadatka, predstavlja faktičko pitanje na koje se odgovor treba dati u faktičko pitanje na koje se odgovor treba dati u svakom konkretnom slučaju, zavisno od svih svakom konkretnom slučaju, zavisno od svih okolnosti tog slučaja.okolnosti tog slučaja.

(2) (2) Napadač može biti samo čovjekNapadač može biti samo čovjek, jer se u , jer se u slučaju ugrožavanja putem prirodne sile ili od slučaju ugrožavanja putem prirodne sile ili od strane životinje, može raditi o opasnosti kao strane životinje, može raditi o opasnosti kao elementu krajnje nužde.elementu krajnje nužde.

(3) Iako Statut u citiranoj odredbi govori o (3) Iako Statut u citiranoj odredbi govori o nezakonitoj upotrebi sile, očito je da se misli na nezakonitoj upotrebi sile, očito je da se misli na protivpravnost napadaprotivpravnost napada kao elementa nužne kao elementa nužne odbrane.odbrane.

(4) Napad mora biti (4) Napad mora biti stvaran i neposredanstvaran i neposredan, pri čemu , pri čemu se neposrednim napadom može smatrati i onaj koji se neposrednim napadom može smatrati i onaj koji neposredno predstoji, tj. situacija u kojoj napadnuti neposredno predstoji, tj. situacija u kojoj napadnuti svakog trenutka može očekivati da će biti napadnut. U svakog trenutka može očekivati da će biti napadnut. U slučaju da napadnuti pogrešno smatra da je napadnut, slučaju da napadnuti pogrešno smatra da je napadnut, odnosno da mu prijeti neposredna opasnost od odnosno da mu prijeti neposredna opasnost od napada, može da se, kako se ističe, “poziva na stvarnu napada, može da se, kako se ističe, “poziva na stvarnu zabludu u skladu sa odredbom člana 32 Statuta“zabludu u skladu sa odredbom člana 32 Statuta“..

Uslovi koji prema citiranoj odredbi Statuta moraju Uslovi koji prema citiranoj odredbi Statuta moraju postojati na strani napadnutog (postojati na strani napadnutog (uslovi odbraneuslovi odbrane) su:) su:

(1) (1) Odbrana Odbrana napadnutog napadnutog mora se sastojati u mora se sastojati u odbijanju napada od njegaodbijanju napada od njega ili nekog drugog lica, ili nekog drugog lica, odnosno, u slučaju ratnih zločina, odnosno, u slučaju ratnih zločina, u odbijanju u odbijanju napada na imovinunapada na imovinu koja je bitna za opstanak koja je bitna za opstanak napadnutog lica ili nekog drugog lica ili na imovinu napadnutog lica ili nekog drugog lica ili na imovinu bitnu za ostvarenje vojnog zadatka. Tom prilikom bitnu za ostvarenje vojnog zadatka. Tom prilikom napadnuti povređuje napadača, ali to čini kako bi odbio napadnuti povređuje napadača, ali to čini kako bi odbio njegov napad.njegov napad.

(2) Odbijanje napada mora biti (2) Odbijanje napada mora biti usmjereno protiv usmjereno protiv napadačanapadača, s tim što će ovaj uslov postojati ako lice koje , s tim što će ovaj uslov postojati ako lice koje se brani tom prilikom napada bilo koje dobro napadača se brani tom prilikom napada bilo koje dobro napadača kako bi odbilo njegov napad.kako bi odbilo njegov napad.

(3) Neophodno je da postoji (3) Neophodno je da postoji istovremenost između istovremenost između napada i odbranenapada i odbrane, što će biti kako u slučaju kada je , što će biti kako u slučaju kada je napad započeo tako i kada on neposredno predstoji. napad započeo tako i kada on neposredno predstoji. Kada je napad odbijen ili je usljed drugih razloga Kada je napad odbijen ili je usljed drugih razloga prestao, pa napadnuti nakon toga i dalje djeluje protiv prestao, pa napadnuti nakon toga i dalje djeluje protiv napadača, takve njegove djelatnosti ne bi se mogle napadača, takve njegove djelatnosti ne bi se mogle smatrati nužnom odbranom.smatrati nužnom odbranom.

(4) Mora postojati (4) Mora postojati srazmjernost između napada i srazmjernost između napada i odbraneodbrane, pri čemu se postojanje srazmjere procjenjuje , pri čemu se postojanje srazmjere procjenjuje u svakom konkretnom slučaju prema stepenu opasnosti u svakom konkretnom slučaju prema stepenu opasnosti koja je prijetila napadnutom. koja je prijetila napadnutom.

Ukoliko su u konkretnom slučaju ispunjeni navedeni Ukoliko su u konkretnom slučaju ispunjeni navedeni uslovi, lice koje se poziva na ovaj institut nije krivično uslovi, lice koje se poziva na ovaj institut nije krivično odgovorno (član 31 stav 1 Statuta). Međutim, to što je odgovorno (član 31 stav 1 Statuta). Međutim, to što je lice učestvovalo u odbrambenim dejstvima svojih snaga, lice učestvovalo u odbrambenim dejstvima svojih snaga, samo po sebi, ne isključuje njegovu krivičnu samo po sebi, ne isključuje njegovu krivičnu odgovornost. odgovornost.

Ova odredba sadržana je u drugoj rečenici tačke (d) Ova odredba sadržana je u drugoj rečenici tačke (d) člana 31 Statuta, a kao razlog za nju iznosi se potreba člana 31 Statuta, a kao razlog za nju iznosi se potreba da se ne miješa “nužna odbrana sa kolektivnom da se ne miješa “nužna odbrana sa kolektivnom odbranom u defanzivnoj vojnoj operaciji“.odbranom u defanzivnoj vojnoj operaciji“. U U odluci odluci Pretresnog vijeća ICTY u predmetu Pretresnog vijeća ICTY u predmetu Kordić Kordić i i ČerkezČerkez je je advokat odbrane “tvrdio da su bosanski Hrvati ušli u advokat odbrane “tvrdio da su bosanski Hrvati ušli u oružanu borbu pod vođstvom dva optužena, oružanu borbu pod vođstvom dva optužena, postupajući u samoodbrani, reagujući na agresivnu postupajući u samoodbrani, reagujući na agresivnu politiku bosanskih Muslimana. Pretresno veće ICTY je s politiku bosanskih Muslimana. Pretresno veće ICTY je s pravom odbacilo ovu argumentaciju, navodeći da vojne pravom odbacilo ovu argumentaciju, navodeći da vojne operacije vođene u samoodbrani nisu po operacije vođene u samoodbrani nisu po međunarodnom humanitarnom pravu predviđene kao međunarodnom humanitarnom pravu predviđene kao osnov za isključenje protivpravnosti“osnov za isključenje protivpravnosti“. . Nužna odbrana Nužna odbrana po međunarodnom krivičnom pravu “se ne smije po međunarodnom krivičnom pravu “se ne smije pobrkati sa samoodbranom po međunarodnom javnom pobrkati sa samoodbranom po međunarodnom javnom pravu“, jer se ova potonja “odnosi na postupke država i pravu“, jer se ova potonja “odnosi na postupke država i njima sličnih entiteta“, dok se nužna odbrana po njima sličnih entiteta“, dok se nužna odbrana po međunarodnom krivičnom pravu “odnosi na postupke međunarodnom krivičnom pravu “odnosi na postupke pojedinaca prema drugim pojedincima“. pojedinaca prema drugim pojedincima“.

8.2.2. Krajnja nužda i prinuda8.2.2. Krajnja nužda i prinuda

Navedeni instituti, kao osnov za oslobađanje od Navedeni instituti, kao osnov za oslobađanje od krivične odgovornosti, propisani su u članu 31 stav krivične odgovornosti, propisani su u članu 31 stav 1 tačka (d) Rimskog statuta. Prema toj odredbi, 1 tačka (d) Rimskog statuta. Prema toj odredbi, učinilac nije krivično odgovoran ako u vrijeme učinilac nije krivično odgovoran ako u vrijeme izvršenja djela “postupak koji, prema navodima, izvršenja djela “postupak koji, prema navodima, predstavlja krivično djelo iz nadležnosti Suda, predstavlja krivično djelo iz nadležnosti Suda, proizilazi iz prinude kao posljedice prijetnje proizilazi iz prinude kao posljedice prijetnje neposredno predstojećom smrću ili trajnom ili neposredno predstojećom smrću ili trajnom ili neposrednom ozbiljnom tjelesnom povredom tog neposrednom ozbiljnom tjelesnom povredom tog ili drugog lica, te lice postupa na neophodan i ili drugog lica, te lice postupa na neophodan i razložan način da bi izbjeglo tu prijetnju ukoliko ne razložan način da bi izbjeglo tu prijetnju ukoliko ne namjerava da uzrokuje veću štetu od one koju želi namjerava da uzrokuje veću štetu od one koju želi da izbjegne. Takva prijetnja može poteći:da izbjegne. Takva prijetnja može poteći:

(i) od drugih lica ili(i) od drugih lica ili (ii) od drugih okolnosti van kontrole tog (ii) od drugih okolnosti van kontrole tog

lica.“lica.“

Prvu grupu čine uslovi koji moraju postojati na strani Prvu grupu čine uslovi koji moraju postojati na strani lica koje se poziva na ovaj institut (lice kojem se lica koje se poziva na ovaj institut (lice kojem se prijeti), dok drugu grupu čine uslovi koji postoje na prijeti), dok drugu grupu čine uslovi koji postoje na strani lica ili određenih okolnosti od kojih potiče ova strani lica ili određenih okolnosti od kojih potiče ova prijetnja. prijetnja. PrijetnjaPrijetnja koja je usmjerena prema koja je usmjerena prema određenom licu određenom licu mora biti neposredna i takvog mora biti neposredna i takvog kvaliteta da dovodi do smrti, trajne ili kvaliteta da dovodi do smrti, trajne ili neposredne ozbiljne tjelesne povrede tog ili neposredne ozbiljne tjelesne povrede tog ili drugog licadrugog lica. Dakle, ova prijetnja može biti usmjerena . Dakle, ova prijetnja može biti usmjerena na život ili tijelo tog ili drugog lica, a ne i protiv drugog na život ili tijelo tog ili drugog lica, a ne i protiv drugog pravnog dobra. pravnog dobra. Lice koje otklanja ovakvu Lice koje otklanja ovakvu prijetnjuprijetnju, pri tome, , pri tome, mora djelovati razumnomora djelovati razumno, , njegovo postupanje mora biti na njegovo postupanje mora biti na način kojinačin koji mu mu je je neophodan da bi otklonio prijetnjuneophodan da bi otklonio prijetnju, tj. treba da se , tj. treba da se radi o načinu koji mu je u datoj situaciji bio jedino na radi o načinu koji mu je u datoj situaciji bio jedino na raspolaganju. Najzad, uslov za primjenu ovog instituta raspolaganju. Najzad, uslov za primjenu ovog instituta je da je da licelice koje otklanja opasnost od sebe ili drugog koje otklanja opasnost od sebe ili drugog lica lica nema namjeru da nanese veću štetu od one nema namjeru da nanese veću štetu od one koja je njemu ili drugom licu prijetila.koja je njemu ili drugom licu prijetila.

Kada se pažljivo čita citirana odredba Statuta, ne Kada se pažljivo čita citirana odredba Statuta, ne može se izbjeći utisak da se u njoj prepliću elementi može se izbjeći utisak da se u njoj prepliću elementi prinude i krajnje nužde i da je to, kako se ističe, prinude i krajnje nužde i da je to, kako se ističe, učinjeno na način da se te dvije situacije ne mogu učinjeno na način da se te dvije situacije ne mogu jasno razlikovati.jasno razlikovati. O prinudi bi se radilo ako prijetnja O prinudi bi se radilo ako prijetnja potiče od nekog lica, dok bi krajnja nužda postojala potiče od nekog lica, dok bi krajnja nužda postojala ako opasnost potiče od okolnosti van kontrole lica ako opasnost potiče od okolnosti van kontrole lica prema kojem je upravljena.prema kojem je upravljena.

Prema članu 145 stav 2 tačka (a) alineja (i) Pravilnika Prema članu 145 stav 2 tačka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokazivanju ICC, o postupku i dokazivanju ICC, prinuda se uzima u prinuda se uzima u obzir kao posebna olakšavajuća okolnostobzir kao posebna olakšavajuća okolnost..

8.2.3. Stvarna i pravna zabluda8.2.3. Stvarna i pravna zabluda

Odredbe o stvarnoj i pravnoj zabludi sadržane su u Odredbe o stvarnoj i pravnoj zabludi sadržane su u članu 32 Rimskog statuta, pod naslovom “Činjenična članu 32 Rimskog statuta, pod naslovom “Činjenična greška ili pravna greška“. greška ili pravna greška“.

U vezi sa stvarnom zabludom treba podsjetiti da U vezi sa stvarnom zabludom treba podsjetiti da ona predstavlja pogrešnu predstavu učinioca ona predstavlja pogrešnu predstavu učinioca krivičnog djela o nekoj stvarnoj okolnosti, koja se krivičnog djela o nekoj stvarnoj okolnosti, koja se može odnositi na obilježja iz zakonskog bića može odnositi na obilježja iz zakonskog bića krivičnog djela ili, pak, na stvarnu okolnost koja nije krivičnog djela ili, pak, na stvarnu okolnost koja nije sadržaj tog bića. Ovo predstavlja osnov za podjelu sadržaj tog bića. Ovo predstavlja osnov za podjelu na dvije vrste stvarne zablude: stvarnu zabludu u na dvije vrste stvarne zablude: stvarnu zabludu u užem smislu i stvarnu zabludu u širem smislu. užem smislu i stvarnu zabludu u širem smislu. Stvarna zabluda u užem smisluStvarna zabluda u užem smislu postoji kada je postoji kada je učinilac imao pogrešnu predstavu o nekoj stvarnoj učinilac imao pogrešnu predstavu o nekoj stvarnoj okolnosti koja je dio sadržaja zakonskog bića okolnosti koja je dio sadržaja zakonskog bića krivičnog djela koje je učinio, dok krivičnog djela koje je učinio, dok stvarnastvarna zabluda u zabluda u širem smisluširem smislu postoji kada je učinilac bio svjestan postoji kada je učinilac bio svjestan svih obilježja krivičnog djela koje čini, ali je svih obilježja krivičnog djela koje čini, ali je pogrešno držao da postoje neke stvarne okolnosti pogrešno držao da postoje neke stvarne okolnosti izvan tog bića koje bi, da su stvarno postojale, izvan tog bića koje bi, da su stvarno postojale, činile dopuštenim to njegovo djelo.činile dopuštenim to njegovo djelo. II jedna i druga jedna i druga zabluda isključuju postojanje umišljaja na strani zabluda isključuju postojanje umišljaja na strani učinioca, ali ne uvijek i njegovog nehata. učinioca, ali ne uvijek i njegovog nehata.

S tim u vezi, u oba slučaja je od značaja da li se S tim u vezi, u oba slučaja je od značaja da li se radilo o otklonjivoj ili neotklonjivoj stvarnoj radilo o otklonjivoj ili neotklonjivoj stvarnoj zabludi, s obzirom na to da samo neotklonjiva zabludi, s obzirom na to da samo neotklonjiva stvarna zabluda (u užem ili širem smislu) stvarna zabluda (u užem ili širem smislu) predstavlja osnov za oslobađanje od krivične predstavlja osnov za oslobađanje od krivične odgovornosti jer isključuje postojanje kako odgovornosti jer isključuje postojanje kako umišljaja tako i nehata. Ako je učinilac krivičnog umišljaja tako i nehata. Ako je učinilac krivičnog djela bio u otklonjivoj stvarnoj zabludi (u užem ili djela bio u otklonjivoj stvarnoj zabludi (u užem ili širem smislu), krivično je odgovoran ako zakon za širem smislu), krivično je odgovoran ako zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje za nehat. to krivično djelo propisuje kažnjavanje za nehat. Kod otklonjive stvarne zablude učinilac nije imao Kod otklonjive stvarne zablude učinilac nije imao pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima (onim pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima (onim iz zakonskog bića krivičnog djela ili onim izvan iz zakonskog bića krivičnog djela ili onim izvan tog bića), ali se smatra krivično odgovornim zato tog bića), ali se smatra krivično odgovornim zato što je bio dužan i mogao imati pravilnu predstavu što je bio dužan i mogao imati pravilnu predstavu o tim okolnostima.o tim okolnostima.

Imajući u vidu citiranu odredbu Rimskog statuta, te Imajući u vidu citiranu odredbu Rimskog statuta, te dovodeći je u vezu sa članom 30 stav 1 Statuta dovodeći je u vezu sa članom 30 stav 1 Statuta prema kojem je lice, u pravilu, krivično odgovorno prema kojem je lice, u pravilu, krivično odgovorno samo ako su materijalni elementi krivičnog djela samo ako su materijalni elementi krivičnog djela učinjeni sa učinjeni sa namjeromnamjerom i znanjemi znanjem, jasno je da , jasno je da neotklonjiva stvarna zabluda isključuje neotklonjiva stvarna zabluda isključuje krivičnu odgovornost za učinjeno krivično djelo krivičnu odgovornost za učinjeno krivično djelo iz nadležnosti ICC.iz nadležnosti ICC. Međutim, Statut propisuje i Međutim, Statut propisuje i mogućnost nehatne krivične odgovornosti (kao u mogućnost nehatne krivične odgovornosti (kao u slučaju komandne odgovornosti po članu 28 stav 1 slučaju komandne odgovornosti po članu 28 stav 1 tačka (a) alineja (i) Statuta) u kom slučaju tačka (a) alineja (i) Statuta) u kom slučaju otklonjiva stvarna zabluda ne bi isključivala otklonjiva stvarna zabluda ne bi isključivala odgovornost za nehat pretpostavljenog. odgovornost za nehat pretpostavljenog. U U slučaju slučaju W.List and OthersW.List and Others (the “ (the “HostagesHostages“ case) o “ case) o kojem je odlučivao Vojni sud SAD–a okrivljeni je bio kojem je odlučivao Vojni sud SAD–a okrivljeni je bio optužen za razaranje gradova, varoši i sela i druga optužen za razaranje gradova, varoši i sela i druga razaranja koji nisu bili opravdani vojnim potrebama razaranja koji nisu bili opravdani vojnim potrebama na okupiranim teritorijama prilikom povlačenja na okupiranim teritorijama prilikom povlačenja njegovih jedinica iz Finske u zapadnu Norvešku. njegovih jedinica iz Finske u zapadnu Norvešku.

U vezi s tim, optuženi je pogrešno držao da je U vezi s tim, optuženi je pogrešno držao da je ruska armija bila neposredno pred njim, zbog čega ruska armija bila neposredno pred njim, zbog čega je naredio potpuno razaranje kako iza njegovih je naredio potpuno razaranje kako iza njegovih snaga ne bi ostalo ništa ruskoj armiji. U toku snaga ne bi ostalo ništa ruskoj armiji. U toku postupka na osnovu dokaza je utvrđeno da je postupka na osnovu dokaza je utvrđeno da je optuženi imao pogrešnu predstavu o tome da je optuženi imao pogrešnu predstavu o tome da je ruska armija bila neposredno pred njegovim ruska armija bila neposredno pred njegovim snagama, jer je utvrđeno da se očekivalo da će snagama, jer je utvrđeno da se očekivalo da će snage optuženog prilikom povlačenja biti snage optuženog prilikom povlačenja biti napadnute od te armije. Zbog toga je sud, nakon napadnute od te armije. Zbog toga je sud, nakon razmatranja svih činjenica i okolnosti vezanih za razmatranja svih činjenica i okolnosti vezanih za situaciju u kojoj se nalazio optuženi u vrijeme situaciju u kojoj se nalazio optuženi u vrijeme događaja, stao na stanovište da takvo ponašanje događaja, stao na stanovište da takvo ponašanje optuženog nije krivično djelo, bez obzira što je optuženog nije krivično djelo, bez obzira što je naknadno utvrđeno da je u vrijeme kritičnog naknadno utvrđeno da je u vrijeme kritičnog događaja predstava optuženog da je ruska armija događaja predstava optuženog da je ruska armija neposredno pred njegovim snagama bila pogrešna.neposredno pred njegovim snagama bila pogrešna.

Prema članu 32 stav 2 Rimskog statuta, pravna Prema članu 32 stav 2 Rimskog statuta, pravna zabluda nije osnov isključenja krivične zabluda nije osnov isključenja krivične odgovornosti, ali to izuzetno može biti, i to u dva odgovornosti, ali to izuzetno može biti, i to u dva slučaja:slučaja:

U prvoj situaciji ona može biti taj osnov ako negira U prvoj situaciji ona može biti taj osnov ako negira duševni element koji se, kako smo rekli, u pravilu duševni element koji se, kako smo rekli, u pravilu sastoji od namjere i znanja o materijalnim sastoji od namjere i znanja o materijalnim elementima iz bića krivičnih djela propisanih elementima iz bića krivičnih djela propisanih Statutom. Odgovor na ova pitanja je veoma složen Statutom. Odgovor na ova pitanja je veoma složen i može se davati samo u konkretnom slučaju, i može se davati samo u konkretnom slučaju, zavisno od svih okolnosti tog slučaja.zavisno od svih okolnosti tog slučaja.

U vezi sa drugom situacijom Statut upućuje na svoj U vezi sa drugom situacijom Statut upućuje na svoj član 33 u kom su sadržane odredbe o mogućnosti član 33 u kom su sadržane odredbe o mogućnosti oslobađanja od krivične odgovornosti ako je djelo oslobađanja od krivične odgovornosti ako je djelo učinjeno po naredbi vlade ili pretpostavljenog. U učinjeno po naredbi vlade ili pretpostavljenog. U tom slučaju, podređeni ne odgovara za učinjeno tom slučaju, podređeni ne odgovara za učinjeno djelo ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: djelo ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: da je bio pravno obavezan da posluša naređenje; da je bio pravno obavezan da posluša naređenje; ako podređeni nije znao da je naređenje ako podređeni nije znao da je naređenje nezakonito, te ako naređenje nije bilo očigledno nezakonito, te ako naređenje nije bilo očigledno nezakonito. Međutim, prema Statutu je neoboriva nezakonito. Međutim, prema Statutu je neoboriva pretpostavka da su naređenja za izvršenje pretpostavka da su naređenja za izvršenje genocida ili zločina protiv čovječnosti očigledno genocida ili zločina protiv čovječnosti očigledno nezakonita.nezakonita.

8.2.4. Naređenje pretpostavljenog8.2.4. Naređenje pretpostavljenog

Članom 33 Rimskog statuta propisano je da:Članom 33 Rimskog statuta propisano je da: ““1. Činjenica da je krivično djelo iz nadležnosti 1. Činjenica da je krivično djelo iz nadležnosti

Suda učinilo lice na osnovu naređenja vlade ili Suda učinilo lice na osnovu naređenja vlade ili pretpostavljenog, bilo vojnog bilo civilnog, ne pretpostavljenog, bilo vojnog bilo civilnog, ne oslobađa to lice krivične odgovornosti osim:oslobađa to lice krivične odgovornosti osim:

(a) ako je to lice bilo pravno obavezno da posluša (a) ako je to lice bilo pravno obavezno da posluša naređenje vlade ili datog pretpostavljenog;naređenje vlade ili datog pretpostavljenog;

(b) ako lice nije znalo da je naređenje nezakonito i(b) ako lice nije znalo da je naređenje nezakonito i (c) ako naređenje nije bilo očigledno nezakonito.(c) ako naređenje nije bilo očigledno nezakonito. 2. Za svrhu ovog člana, naređenja da se izvrši 2. Za svrhu ovog člana, naređenja da se izvrši

genocid ili zločini protiv čovječnosti su očigledno genocid ili zločini protiv čovječnosti su očigledno nezakonita.“nezakonita.“

Dakle, naređenje pretpostavljenog, u pravilu, ne Dakle, naređenje pretpostavljenog, u pravilu, ne oslobađa učinioca međunarodnog krivičnog djela oslobađa učinioca međunarodnog krivičnog djela od krivične odgovornosti, osim ukoliko nisu bila od krivične odgovornosti, osim ukoliko nisu bila ispunjena tri navedena uslova.ispunjena tri navedena uslova.

To znači da je primjena ovog instituta ograničena na To znači da je primjena ovog instituta ograničena na krivično djelo ratnih zločina, ali i u tom slučaju pod krivično djelo ratnih zločina, ali i u tom slučaju pod dosta restriktivnim uslovima.dosta restriktivnim uslovima.

I KZBiH predviđa naređenje vlade ili pretpostavljenog I KZBiH predviđa naređenje vlade ili pretpostavljenog kao institut na koji se može pozivati optuženi (član kao institut na koji se može pozivati optuženi (član 180 stav 3). Radi se o mogućnosti koja je ograničena 180 stav 3). Radi se o mogućnosti koja je ograničena na određena krivična djela (genocid, zločini protiv na određena krivična djela (genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, protivpravno ubijanje i protiv ratnih zarobljenika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, protivpravno oduzimanje ranjavanje neprijatelja, protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu, povrede stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu, povrede zakona ili običaja rata). Prema toj odredbi zakona, zakona ili običaja rata). Prema toj odredbi zakona, pozivanje na naređenje vlade ili pretpostavljenog, ne pozivanje na naređenje vlade ili pretpostavljenog, ne oslobađa učinioca od krivične odgovornosti, ali može oslobađa učinioca od krivične odgovornosti, ali može uticati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to uticati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravičnosti zahtijevaju.interesi pravičnosti zahtijevaju.

8.2.5. Ostale situacije u kojima se postavlja pitanje 8.2.5. Ostale situacije u kojima se postavlja pitanje postojanja krivične odgovornostipostojanja krivične odgovornosti

Članom 31 stav 3 Rimskog statuta propisano je da Članom 31 stav 3 Rimskog statuta propisano je da tokom glavnog pretresa ICC može da razmotri osnov tokom glavnog pretresa ICC može da razmotri osnov za isključenje krivične odgovornosti koji nije naveden za isključenje krivične odgovornosti koji nije naveden u stavu 1 (neuračunljivost, nesamoskrivljena u stavu 1 (neuračunljivost, nesamoskrivljena opijenost, nužna odbrana, krajnja nužda i prinuda). U opijenost, nužna odbrana, krajnja nužda i prinuda). U sudskoj praksi se pojavilo nekoliko situacija u kojima sudskoj praksi se pojavilo nekoliko situacija u kojima su se optuženi pozivali na: načelo zakonitosti, su se optuženi pozivali na: načelo zakonitosti, pravilo pravilo tu quoquetu quoque, pravilo o samoodbrani(prema , pravilo o samoodbrani(prema članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija) i diskriminatornoj članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija) i diskriminatornoj pravdi.pravdi.

Pozivanje na načelo zakonitostiPozivanje na načelo zakonitosti. U predmetu . U predmetu Furundžija pred ICTY problem se pojavio zbog toga Furundžija pred ICTY problem se pojavio zbog toga što član 5 Statuta ICTY u propisivanju krivičnog djela što član 5 Statuta ICTY u propisivanju krivičnog djela zločina protiv čovječnosti, kao jednu od radnji zločina protiv čovječnosti, kao jednu od radnji njegovog izvršenja određuje silovanje, ali, pri tome, njegovog izvršenja određuje silovanje, ali, pri tome, nije definisano šta ta radnja podrazumijeva.nije definisano šta ta radnja podrazumijeva.

Postavilo se pitanje da li okrivljeni, koji je žrtvu Postavilo se pitanje da li okrivljeni, koji je žrtvu prinudio na oralni seks, može biti optužen za prinudio na oralni seks, može biti optužen za silovanje. Pretresno vijeće II zauzelo je stav da nije silovanje. Pretresno vijeće II zauzelo je stav da nije protivno opštem načelu protivno opštem načelu nullum crimen sine legenullum crimen sine lege da da okrivljeni u takvom slučaju bude optužen za silovanje, okrivljeni u takvom slučaju bude optužen za silovanje, iako prema nacionalnom krivičnom zakonodavstvu na iako prema nacionalnom krivičnom zakonodavstvu na prostoru sa kojeg potiče optuženi u ovom slučaju ne prostoru sa kojeg potiče optuženi u ovom slučaju ne bi mogao biti optužen za krivično djelo silovanja. bi mogao biti optužen za krivično djelo silovanja.

““Štaviše, Pretresno vijeće je mišljenja da nije u Štaviše, Pretresno vijeće je mišljenja da nije u suprotnosti sa opštim pravnim principom suprotnosti sa opštim pravnim principom nullum nullum crimen sine legecrimen sine lege da se optuženi za prisilni oralni seks da se optuženi za prisilni oralni seks tereti kao za silovanje ako bi ga se u nekim tereti kao za silovanje ako bi ga se u nekim nacionalnim jurisdikcijama, uključujući i njegovu, za nacionalnim jurisdikcijama, uključujući i njegovu, za ista djela moglo teretiti samo kao za seksualni ista djela moglo teretiti samo kao za seksualni nasrtaj.. optuženi nije oštećen time što je prisilni nasrtaj.. optuženi nije oštećen time što je prisilni oralni seks okvalifikovan kao silovanje a ne seksualni oralni seks okvalifikovan kao silovanje a ne seksualni nasrtaj. “nasrtaj. “

Tu quoqueTu quoque. Ovo pravilo, u suštini, označava situaciju . Ovo pravilo, u suštini, označava situaciju u kojoj optuženo lice svoje radnje izvršenja u kojoj optuženo lice svoje radnje izvršenja opravdava prethodnim istim takvim radnjama lica opravdava prethodnim istim takvim radnjama lica koje je oštećeno njegovim krivičnim djelom. Ovdje se koje je oštećeno njegovim krivičnim djelom. Ovdje se okrivljeni poziva na to da je i oštećeni prethodno okrivljeni poziva na to da je i oštećeni prethodno takođe učinio ono za šta je okrivljeni optužen, pa se takođe učinio ono za šta je okrivljeni optužen, pa se postavlja pitanje da li optuženi zbog toga može postavlja pitanje da li optuženi zbog toga može krivično odgovaratikrivično odgovarati . . U presudi U presudi Kupreškić i drugiKupreškić i drugi pred pred ICTY pretresno vijeće je u vezi sa institutom ICTY pretresno vijeće je u vezi sa institutom tu tu quoquequoque istaklo sljedeće:istaklo sljedeće:

“ “ [...]činjenica da protivnik postupa protivpravno i [...]činjenica da protivnik postupa protivpravno i progoni i ubija civile, ne može biti opravdanje za progoni i ubija civile, ne može biti opravdanje za slično i recipročno ponašanje. Budući da se ovaj slično i recipročno ponašanje. Budući da se ovaj sudski postupak bavi Hrvatima koji su optuženi za sudski postupak bavi Hrvatima koji su optuženi za učestvovanje u toj politici, pitanje razmjera u kojima učestvovanje u toj politici, pitanje razmjera u kojima su Muslimani takođe progonili Hrvate nije bitno.su Muslimani takođe progonili Hrvate nije bitno.

.…Pretresno vijeće želi da naglasi irelevantnost .…Pretresno vijeće želi da naglasi irelevantnost reciprociteta, naročito u vezi s obavezama reciprociteta, naročito u vezi s obavezama sadržanim u međunarodnom humanitarnom pravu, sadržanim u međunarodnom humanitarnom pravu, a koje imaju apsolutan karakter i ne može ih se a koje imaju apsolutan karakter i ne može ih se derogirati. Iz toga slijedi da odbrani derogirati. Iz toga slijedi da odbrani tu quoquetu quoque nema mjesta u savremenom međunarodnom nema mjesta u savremenom međunarodnom humanitarnom pravu. Umjesto toga, definirajuća humanitarnom pravu. Umjesto toga, definirajuća karakteristika modernog humanitarnog prava jeste karakteristika modernog humanitarnog prava jeste zapravo obaveza da se poštuju glavne postavke zapravo obaveza da se poštuju glavne postavke ove grupe pravnih normi, bez obzira na ponašanje ove grupe pravnih normi, bez obzira na ponašanje boraca neprijateljske strane. …boraca neprijateljske strane. …

… … u međunarodnom pravu ne postoji opravdanje za u međunarodnom pravu ne postoji opravdanje za napade na civile koji su izvedeni ili po principu napade na civile koji su izvedeni ili po principu tu tu quoquequoque (tj. argument po kojem činjenica da (tj. argument po kojem činjenica da neprijatelj vrši slične zločine predstavlja validnu neprijatelj vrši slične zločine predstavlja validnu odbranu za zločine koje vrši zaraćena strana) ili po odbranu za zločine koje vrši zaraćena strana) ili po principu odmazde. Stoga se optuženi ne mogu principu odmazde. Stoga se optuženi ne mogu pozivati na činjenicu da su navodno i Muslimani pozivati na činjenicu da su navodno i Muslimani činili zvjerstva nad hrvatskim civilima“.činili zvjerstva nad hrvatskim civilima“.

S tim u vezi, treba spomenuti i jedan zanimljiv stav S tim u vezi, treba spomenuti i jedan zanimljiv stav koje je Pretresno vijeće takođe zauzelo u presudi koje je Pretresno vijeće takođe zauzelo u presudi Kupreškić: “Kupreškić: “U slučaju kada civili očigledno U slučaju kada civili očigledno zloupotrebljavaju svoja prava, međunarodna zloupotrebljavaju svoja prava, međunarodna pravila im pravila im ne pružajune pružaju zaštitu koja bi im inače zaštitu koja bi im inače pripadala. Tako, na primjer, prema članu 19 pripadala. Tako, na primjer, prema članu 19 Ženevske konvencije IV, specijalna zaštita protiv Ženevske konvencije IV, specijalna zaštita protiv napada koju uživaju civilne bolnice, prestaće, uz napada koju uživaju civilne bolnice, prestaće, uz ispunjenje drugih uslova, ukoliko se bolnica, pored ispunjenje drugih uslova, ukoliko se bolnica, pored njenih humanitarnih dužnosti, koristi za nanošenje njenih humanitarnih dužnosti, koristi za nanošenje štete neprijatelju, kao, na primjer, ukoliko se na štete neprijatelju, kao, na primjer, ukoliko se na krov bolnice postavi artiljerijski položaj. krov bolnice postavi artiljerijski položaj. ““. . Slično Slično tome, ukoliko se grupa civila na okupiranoj teritoriji tome, ukoliko se grupa civila na okupiranoj teritoriji naoruža i uključi u borbu protiv neprijateljske naoruža i uključi u borbu protiv neprijateljske zaraćene strane, njih neprijateljska zaraćena zaraćene strane, njih neprijateljska zaraćena strana legitimno može napastistrana legitimno može napasti.”.”

Samoodbrana prema članu 51 Povelje UN–aSamoodbrana prema članu 51 Povelje UN–a. Tim . Tim članom je propisano:članom je propisano:

““Ništa u ovoj povelji ne umanjuje urođeno pravo Ništa u ovoj povelji ne umanjuje urođeno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u slučaju oružanog napada protiv člana Ujedinjenih slučaju oružanog napada protiv člana Ujedinjenih nacija, dok Savjet bezbjednosti ne preduzme nacija, dok Savjet bezbjednosti ne preduzme mjere potrebne za očuvanje međunarodnog mira i mjere potrebne za očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti. O mjerama koje preduzmu članovi bezbjednosti. O mjerama koje preduzmu članovi pri vršenju ovog prava na samoodbranu, biće pri vršenju ovog prava na samoodbranu, biće odmah obaviješten Savjet bezbjednosti i one neće odmah obaviješten Savjet bezbjednosti i one neće ni na koji način da dovedu u pitanje ovlašćenja i ni na koji način da dovedu u pitanje ovlašćenja i odgovornost Savjeta bezbjednosti da po ovoj odgovornost Savjeta bezbjednosti da po ovoj povelji preduzme u svako doba takvu akciju ako povelji preduzme u svako doba takvu akciju ako je smatra nužnom radi održanja ili uspostavljanja je smatra nužnom radi održanja ili uspostavljanja međunarodnog mira i bezbjednosti“. međunarodnog mira i bezbjednosti“.

Diskriminatorna pravdaDiskriminatorna pravda. Ovdje se radi o situaciji u . Ovdje se radi o situaciji u kojoj se optuženi poziva na to da su se ranije zbila ili kojoj se optuženi poziva na to da su se ranije zbila ili se zbivaju krivična djela poput onog za koje je on se zbivaju krivična djela poput onog za koje je on optužen, a u tim ranijim slučajevima druga lica nisu optužen, a u tim ranijim slučajevima druga lica nisu bila krivično gonjena niti osuđena. Uprošćeno bi se bila krivično gonjena niti osuđena. Uprošćeno bi se moglo reći da je to situacija u kojoj optuženi kaže: moglo reći da je to situacija u kojoj optuženi kaže: “Zašto mene optužujete, kada ranije za ovako nešto “Zašto mene optužujete, kada ranije za ovako nešto niste gonili druga lica“. U predmetu niste gonili druga lica“. U predmetu Joseph Joseph Kanyabashi Kanyabashi pred ICTR branilac je iznosio ranije pred ICTR branilac je iznosio ranije slučajeve konflikata i incidenata, poput onih u slučajeve konflikata i incidenata, poput onih u Kongu, Liberiji i Somaliji, u kojima Savjet Kongu, Liberiji i Somaliji, u kojima Savjet bezbijednosti nije preduzimao akcije radi osnivanja bezbijednosti nije preduzimao akcije radi osnivanja tribunala koji bi sudio učiniocima krivičnih djela u tribunala koji bi sudio učiniocima krivičnih djela u tamošnjim sukobima. Zbog toga, prema stavu tamošnjim sukobima. Zbog toga, prema stavu odbrane, to ne bi trebalo činiti ni u slučaju Ruande. odbrane, to ne bi trebalo činiti ni u slučaju Ruande. Ovaj prigovor je odbijen posebnom odlukom od Ovaj prigovor je odbijen posebnom odlukom od strane Pretresnog vijeća II ICTR, sa obrazloženjem da strane Pretresnog vijeća II ICTR, sa obrazloženjem da je on neprihvatljiv argument protiv uvođenja mjera je on neprihvatljiv argument protiv uvođenja mjera za kažnjavanje ozbiljnih kršenja međunarodnog za kažnjavanje ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava kada one (te mjere) postanu humanitarnog prava kada one (te mjere) postanu mogućnost prema međunarodnom pravu.mogućnost prema međunarodnom pravu.

IX – KOMANDNA ODGOVORNOSTIX – KOMANDNA ODGOVORNOST U teoriji se o ovom pitanju vrlo često navodi kako se U teoriji se o ovom pitanju vrlo često navodi kako se

komandna odgovornost prvi put javlja u slučaju komandna odgovornost prvi put javlja u slučaju japanskog generala Jamašitejapanskog generala Jamašite, nakon drugog , nakon drugog svjetskog rata. Međutim, i prije toga, u brojnim svjetskog rata. Međutim, i prije toga, u brojnim instrumentima, posebno u nekim vojnim zakonima i instrumentima, posebno u nekim vojnim zakonima i priručnicima još iz XV vijeka, pominjana je doktrina priručnicima još iz XV vijeka, pominjana je doktrina komandne odgovornosti( vojna uredba Karla VII iz komandne odgovornosti( vojna uredba Karla VII iz Orleansa iz 1439., Engleski ratni zakon, Priručnik Orleansa iz 1439., Engleski ratni zakon, Priručnik švedskog kralja Gustava, Mađarski vojni priručnik, švedskog kralja Gustava, Mađarski vojni priručnik, Liberov Zakon). Još je 1474. održano suđenje Liberov Zakon). Još je 1474. održano suđenje vojvodi od Burgundije nakon čega je donijeta vojvodi od Burgundije nakon čega je donijeta presuda kojom je oglašen krivim, a koja je sadržala i presuda kojom je oglašen krivim, a koja je sadržala i komandnu odgovornost. Poznat je i slučaj komandnu odgovornost. Poznat je i slučaj njemačkog kapetana Emila njemačkog kapetana Emila MüllerMüllera koji je po a koji je po završetku Prvog svjetskog rata bio optužen i osuđen završetku Prvog svjetskog rata bio optužen i osuđen pred Vrhovnim sudom Njemačke 1920.godine.pred Vrhovnim sudom Njemačke 1920.godine.

OOdređeni principi koji su se pojavili na “Lajpciškim dređeni principi koji su se pojavili na “Lajpciškim suđenjima“ bili su važni i relevantni suđenjima“ bili su važni i relevantni i u kontekstui u kontekstu savremenog međunarodnog prava. Između savremenog međunarodnog prava. Između ostalog, doktrina komandne odgovornosti je bila ostalog, doktrina komandne odgovornosti je bila očigledna. Dva slučaja, slučaj dvorca Lendoveri očigledna. Dva slučaja, slučaj dvorca Lendoveri ((LiandoveryLiandovery castlecastle casecase) i slučaj dvorca Dover ) i slučaj dvorca Dover ((DoverDover CastleCastle casecase), bili su veoma značajni sa ), bili su veoma značajni sa aspekta komandne odgovornosti. U oba slučaja aspekta komandne odgovornosti. U oba slučaja radiradilolo se o komandantima se o komandantima nnjemačke podmornice, jemačke podmornice, čija je posada bila podređena njemačkoj vojnoj čija je posada bila podređena njemačkoj vojnoj komandi koja joj je naredila da ubija neprijateljsku komandi koja joj je naredila da ubija neprijateljsku posadu sa brodova koje je torpedovala njemačka posadu sa brodova koje je torpedovala njemačka podmornica. Neki članovi posade, koji su postupili podmornica. Neki članovi posade, koji su postupili po tim naređenjima, pucali su na neprijateljske po tim naređenjima, pucali su na neprijateljske brodolomnike. Nereagovanje komandanta brodolomnike. Nereagovanje komandanta podmornice u slučaju Dover, kada nije sprpodmornice u slučaju Dover, kada nije sprijiječio ili ečio ili kaznio svoje podređene za ubijanje neprijateljskih kaznio svoje podređene za ubijanje neprijateljskih brodolomnika, dovelo je do utvrđivanja njegove brodolomnika, dovelo je do utvrđivanja njegove odgovornosti. odgovornosti.

U drugom slučaju Miler (U drugom slučaju Miler (MullerMuller casecase), ), koji je takokoji je takođđe e procesuiran predprocesuiran pred V Vrhovnim sudomrhovnim sudom u Lajpcigu, sud u Lajpcigu, sud je zaključio da komandant logora koji je preduzeo je zaključio da komandant logora koji je preduzeo dovoljne mere da sprdovoljne mere da sprijiječi zlostavljanja i druge eči zlostavljanja i druge zločine nad ratnim zarobljenicima, kao i koji se zločine nad ratnim zarobljenicima, kao i koji se trudio da nabavi dovoljno hrane za zarobljenike, ne trudio da nabavi dovoljno hrane za zarobljenike, ne bi trebalo da bude odgovoran za druge nedaće bi trebalo da bude odgovoran za druge nedaće koje su mogle zadesiti zarobljenike. Sud je išao koje su mogle zadesiti zarobljenike. Sud je išao logikom da sve dok je komandant preduzimao logikom da sve dok je komandant preduzimao odgovarajuće modgovarajuće mjjere i prijavljivao dešavanja svojim ere i prijavljivao dešavanja svojim nadređenima, krivično odgovorni, u tom slučaju, nadređenima, krivično odgovorni, u tom slučaju, bili su njegovi nadređeni, i to ne samo po osnovu bili su njegovi nadređeni, i to ne samo po osnovu komandne odgovornosti, već i kao neposredni komandne odgovornosti, već i kao neposredni izvršioci. izvršioci.

U predmetu U predmetu JamašitaJamašita ((Tomoyuki Yamashita caseTomoyuki Yamashita case) ) radilo se o generalu japanske vojske (radilo se o generalu japanske vojske (Tomojuki Tomojuki JamašitaJamašita) koji je od vlasti SAD uhapšen, te je bio ) koji je od vlasti SAD uhapšen, te je bio optužen pred Vojnom komisijom SAD–a.optužen pred Vojnom komisijom SAD–a.

Optužen je za kršenja zakona ratovanja, a na teret Optužen je za kršenja zakona ratovanja, a na teret mu je stavljeno kršenje dužnosti da, kao vojni mu je stavljeno kršenje dužnosti da, kao vojni komandant koji je komandovao japanskom komandant koji je komandovao japanskom vojskom na Filipinima, kontroliše svoje snage i da vojskom na Filipinima, kontroliše svoje snage i da im je omogućio da vrše zločine, što je dovelo do im je omogućio da vrše zločine, što je dovelo do ubistva više od 25.000 nenaoružanih muškaraca, ubistva više od 25.000 nenaoružanih muškaraca, žena i djece koji nisu bili borci.žena i djece koji nisu bili borci. Vojna komisijaVojna komisija je u je u svojoj odluci istakla da kada osvetničke akcije svojoj odluci istakla da kada osvetničke akcije predstavljaju raširene zločine i kada nema predstavljaju raširene zločine i kada nema efektivnog pokušaja komandanta da otkrije i efektivnog pokušaja komandanta da otkrije i kontroliše te kriminalne akte, takav komandant se kontroliše te kriminalne akte, takav komandant se može smatrati i krivično odgovornim.može smatrati i krivično odgovornim. General General Jamašita bio je osuđen na smrtnu kaznu, koja je Jamašita bio je osuđen na smrtnu kaznu, koja je izvršena 1946.godine njegovim vješanjem. izvršena 1946.godine njegovim vješanjem. Slučaj Slučaj generala Jamašite jedan je od najznačajnijih generala Jamašite jedan je od najznačajnijih slučajeva koji je doprinio razvoju doktrine slučajeva koji je doprinio razvoju doktrine komandne odgovornosti.komandne odgovornosti.

Pravni nalazi do kojih se došlo u ovom slučaju važni Pravni nalazi do kojih se došlo u ovom slučaju važni su iz dva razloga. Prsu iz dva razloga. Prijije svega, zato što su korišćeni u e svega, zato što su korišćeni u drugim suđenjima za zločine počinjene tokom Drugog drugim suđenjima za zločine počinjene tokom Drugog svsvjjetskog rata. Ovi pravni nalazi su korišćeni od etskog rata. Ovi pravni nalazi su korišćeni od strane Međunarodne pravne komisije Ujedinjenih strane Međunarodne pravne komisije Ujedinjenih nacija prilikom izrade nacrta Zakonika o zločinima nacija prilikom izrade nacrta Zakonika o zločinima protiv mira i bezbprotiv mira i bezbjjednosti čovednosti čovjječanstva Takođe su bili ečanstva Takođe su bili dragocjeni kao precedentni prilikom izrade Statuta dragocjeni kao precedentni prilikom izrade Statuta Međunarodnog krivičnog suda Međunarodnog krivičnog suda pedesepedesetih, tih, šestdesešestdesetih tih i i sedamdesetsedamdesetih godina, a korišćeni su i pred ih godina, a korišćeni su i pred nacionalnim sudovima tokom perioda “hladnog rata“. nacionalnim sudovima tokom perioda “hladnog rata“. Slučaj Jamašite postaće kasnije predmetom Slučaj Jamašite postaće kasnije predmetom neslaganja u stručnoj javnosti oko odgovornosti neslaganja u stručnoj javnosti oko odgovornosti generala Jamašitegenerala Jamašite, , jer je, kako se ističe, bio jer je, kako se ističe, bio “proglašen odgovornim iako nije imao efektivnu “proglašen odgovornim iako nije imao efektivnu kontrolu nad trupama kojima je bio pretpostavljeni, kontrolu nad trupama kojima je bio pretpostavljeni, zbog čega nije ni mogao da spriječi krivična djela koja zbog čega nije ni mogao da spriječi krivična djela koja su pojedini pripadnici tih grupa vršili“.su pojedini pripadnici tih grupa vršili“.

Pitanjem komandne odgovornosti bavio se i Pitanjem komandne odgovornosti bavio se i Tribunal u Tokiju u slučaju japanske invazije na Tribunal u Tokiju u slučaju japanske invazije na Kinu iz 1931.godine, kada su Kinu iz 1931.godine, kada su japanske snage pod japanske snage pod vođstvom generala Macuivođstvom generala Macuijja ušle a ušle uu kineski grad kineski grad Nanking, gdje su masakrirale lokalno stanovništvo. Nanking, gdje su masakrirale lokalno stanovništvo. Izvještaji procenjuju da je tada oko pola miliona Izvještaji procenjuju da je tada oko pola miliona ljudi ubijenoljudi ubijeno, i to, i to pod jako surovim i gnusnim pod jako surovim i gnusnim okolnostima. Kada su japanske snage ušle u okolnostima. Kada su japanske snage ušle u NankingNanking,, Macui nije ništa preduzeo da bi spr Macui nije ništa preduzeo da bi sprijiječio ečio zločine. General Macui je na suđenju, u cilju svoje zločine. General Macui je na suđenju, u cilju svoje odbrane, sudu predao neke naredbe koje je on odbrane, sudu predao neke naredbe koje je on lično izdao svojim trupama kako bi prekinule sa lično izdao svojim trupama kako bi prekinule sa ubistubistvvima. Tribunal je procima. Tribunal je procijijenio da su te naredbe enio da su te naredbe bile slabe i neuvbile slabe i neuvjjerljive. erljive. TTakođe je ustanovljeno da akođe je ustanovljeno da on nije procesuirao nikoga od počinilaca, niti on nije procesuirao nikoga od počinilaca, niti preduzeo bilo koju drugu akciju. Uslpreduzeo bilo koju drugu akciju. Usljjed ovih ed ovih činjenica, postojanje ovakvih naredbi nije imalo činjenica, postojanje ovakvih naredbi nije imalo nikakvu važnost i optuženi je osuđen zbog toga što nikakvu važnost i optuženi je osuđen zbog toga što nije sprnije sprijiječio, niti kaznio počinioce ovih zločina.ečio, niti kaznio počinioce ovih zločina.

U drugim slučajevima pred TribunalomU drugim slučajevima pred Tribunalom u Tokiju u Tokiju u ulozi okrivljenih nalazili su se ne samo vojni u ulozi okrivljenih nalazili su se ne samo vojni komandanti, već i predstavnici civilne vlasti, komandanti, već i predstavnici civilne vlasti, što je po prvi put prouzrokovalo proširenje što je po prvi put prouzrokovalo proširenje primjene doktrine komandne odgovornosti i na primjene doktrine komandne odgovornosti i na ova lica.ova lica. Jedan od njih bio je i slučaj ministra Jedan od njih bio je i slučaj ministra inostranih poslova Hirote. On je bio na ovoj funkciji u inostranih poslova Hirote. On je bio na ovoj funkciji u vreme japanske vojne kampanje tokom Drugog vreme japanske vojne kampanje tokom Drugog svsvjjetskog rata. Utvrđeno je da je Hirota, dok je bio na etskog rata. Utvrđeno je da je Hirota, dok je bio na ovom položaju, bio odgovoran za logore za ratne ovom položaju, bio odgovoran za logore za ratne zarobljenike, posebno na teritorijama koje su bile pod zarobljenike, posebno na teritorijama koje su bile pod okupacijom japanskih snaga. Ministar Hirota je lično okupacijom japanskih snaga. Ministar Hirota je lično postavljao ili odobravao postavljanje komandanata postavljao ili odobravao postavljanje komandanata logora koji su dozvoljavali svojim vojnicima da čine logora koji su dozvoljavali svojim vojnicima da čine zločine nad zarobljenicima. U ovom slučaju Tribunal zločine nad zarobljenicima. U ovom slučaju Tribunal je zauzeo stav da ministar inostranih poslova koji se je zauzeo stav da ministar inostranih poslova koji se nalazi na teritoriji svoje zemljenalazi na teritoriji svoje zemlje,, može biti odgovoran može biti odgovoran za zločine koji su počinjeni od strane podređenih za zločine koji su počinjeni od strane podređenih snaga u drugim dsnaga u drugim dijijelovima svelovima svijijeta.eta.

I uI u slučaj slučajuu Vrhovne komande iz 1948. godine ( Vrhovne komande iz 1948. godine (High High Command caseCommand case),), kao i kao i u u slučajslučajuu Taoci ( Taoci (Hostages Hostages casecase)) pojavio se problem komandne odgovornosti. pojavio se problem komandne odgovornosti. Slučaj Vrhovne komande odnosio se na generale Slučaj Vrhovne komande odnosio se na generale Trećeg rajha koji su bili odgovorni za nemačku vojnu Trećeg rajha koji su bili odgovorni za nemačku vojnu kampanju u Sovjetskom Savezu. Dok su neki bili kampanju u Sovjetskom Savezu. Dok su neki bili oslobođeni optužbi, uprkos tome što su uglavnom bili oslobođeni optužbi, uprkos tome što su uglavnom bili optuženi da su neposredno učestvovali u izvršenju optuženi da su neposredno učestvovali u izvršenju zločina putem izdavanja naredbi za počinjenje ratnih zločina putem izdavanja naredbi za počinjenje ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, postojale su i zločina i zločina protiv čovečnosti, postojale su i optužbe po osnovoptužbe po osnovuu komandne odgovornosti. Ovi komandne odgovornosti. Ovi generali su u osnovi bili optuženi zato što je Hitler generali su u osnovi bili optuženi zato što je Hitler izdavao niz nezakonitih naređenja tokom rata, do te izdavao niz nezakonitih naređenja tokom rata, do te mmjjere da su zarobljeni sovjetski komesari morali biti ere da su zarobljeni sovjetski komesari morali biti pogubljeni na licu mesta (naređenje o komesarima); pogubljeni na licu mesta (naređenje o komesarima); da su uhvaćeni komandosi morali biti likvidirani da su uhvaćeni komandosi morali biti likvidirani (naredba o komandosima)(naredba o komandosima),, a takođe su morali biti a takođe su morali biti ubijani i civili koji su pružali otpor. Ovakva naređenja ubijani i civili koji su pružali otpor. Ovakva naređenja su nesu nezzakonita prema međunarodnom humanitarnom akonita prema međunarodnom humanitarnom pravu zbog toga što je ubijanje civila bez izuzetaka pravu zbog toga što je ubijanje civila bez izuzetaka zabranjeno, a isto se odnosi i na zarobljene borce. zabranjeno, a isto se odnosi i na zarobljene borce.

Ono što je takođe veoma zOno što je takođe veoma znnačajno kad su u ačajno kad su u pitanju suđenja za zločine počinjena tokom pitanju suđenja za zločine počinjena tokom Drugog svDrugog svjjetskog rata jeetskog rata jesteste i i širenje doktrine širenje doktrine komandne odgovornosti i na lica koja nisu u komandne odgovornosti i na lica koja nisu u aktivnoj vojnoj službiaktivnoj vojnoj službi. Najznačajniji prim. Najznačajniji primjjer je er je slučaj preduzeća “Rehling“ (slučaj preduzeća “Rehling“ (Roechling Enterprise Roechling Enterprise casecase). Ovaj slučaj se odnosi). Ovaj slučaj se odnosioo na n na njjemačke emačke industrijalce kojima je tokom Drugog svindustrijalce kojima je tokom Drugog svjjetskog etskog rata dodrata dodijijeljen jedan broj civila koji su služili kao eljen jedan broj civila koji su služili kao robovska radna snaga. To su najčešće bili Jevreji, robovska radna snaga. To su najčešće bili Jevreji, koji su poslati u Nkoji su poslati u Njjemačku sa okupiranemačku sa okupiraniih teritorija h teritorija i nati natjjerani da rade u robovskim uslovima u erani da rade u robovskim uslovima u fabrikama koje su bile u posfabrikama koje su bile u posjjedu nedu njjemačkih emačkih industrijalaca. U slučaju Rehling preduzeća industrijalaca. U slučaju Rehling preduzeća utvrđeno je da su vlasnici ove firme krivično utvrđeno je da su vlasnici ove firme krivično odgovorni po osnovu komandne odgovornosti, odgovorni po osnovu komandne odgovornosti, zzbog nesprečavanja robovskog rada, kao i zbog bog nesprečavanja robovskog rada, kao i zbog toga što nisu učinili najviše što su mogli u cilju toga što nisu učinili najviše što su mogli u cilju unapređenja uslova rada u fabrici. Pod sličnim unapređenja uslova rada u fabrici. Pod sličnim okolnostima, ista odluka je bila donokolnostima, ista odluka je bila donijijeta i u eta i u slučaju Krup (slučaju Krup (Krupp caseKrupp case). ).

Najznačajnija obavezujuća formulacija Najznačajnija obavezujuća formulacija ddoktrine oktrine komandne odgovornostikomandne odgovornosti n naalazi se u čllazi se u čl.. 86 i 87 86 i 87 Dopunskog protokola Dopunskog protokola II uz Ženevske konvencije uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba iz 1977.godineiz 1977.godine. . NNjihova formulajihova formulaccija predstavljaija predstavlja,, u stvariu stvari,, kodifikaciju međunarodnog običajnog kodifikaciju međunarodnog običajnog pravaprava kada je u pitanju komadna odgovornost kada je u pitanju komadna odgovornost..

U članu 86 stav 2 stoji: “Činjenica da je povredu U članu 86 stav 2 stoji: “Činjenica da je povredu Konvencija ili ovog protokola izvršio neki potčinjeni, Konvencija ili ovog protokola izvršio neki potčinjeni, ne oslobađa njegove starješine krivične ili ne oslobađa njegove starješine krivične ili disciplinske odgovornosti, već prema slučaju, ukoliko disciplinske odgovornosti, već prema slučaju, ukoliko su oni znali ili imali informacije koje su im omogućile su oni znali ili imali informacije koje su im omogućile da zaključe pod okolnostima koje su vladale u to da zaključe pod okolnostima koje su vladale u to vrijeme, da je on izvršio ili da će izvršiti i takvu vrijeme, da je on izvršio ili da će izvršiti i takvu povredu i ako nisu preduzeli sve moguće mjere u povredu i ako nisu preduzeli sve moguće mjere u granicama svoje moći da spriječe ili suzbiju granicama svoje moći da spriječe ili suzbiju povredu“.povredu“.

Komandanti su odgovorni za nepreduzimanje Komandanti su odgovorni za nepreduzimanje mmjjera (nečinjenje) u pogledu sprečavanja ili era (nečinjenje) u pogledu sprečavanja ili kažnjavanja.kažnjavanja. Ovaj princip je postavljen Ovaj princip je postavljen alternativalternativnno, a ne kumulativno.o, a ne kumulativno. Član 87 stav 1 Član 87 stav 1 Dopunskog protokola Dopunskog protokola I I opisuje odnos između opisuje odnos između komandanata i njegovih podređenih. Ovo se odnosi komandanata i njegovih podređenih. Ovo se odnosi na pripadnike oružanih snaga i drugih lica pod na pripadnike oružanih snaga i drugih lica pod njihovom kontrolom.njihovom kontrolom. S tim u vezi ističu se dvije vrste S tim u vezi ističu se dvije vrste subordinacije: psubordinacije: prvarva,, de iurede iure,, ureuređđena zakonomena zakonom, , kakva se kakva se u najveu najveććem broju sluem broju sluččajeva moajeva možže nae naćći u i u zvanizvaniččnoj hijerarhiji svake vojskenoj hijerarhiji svake vojske ili političkog ili političkog vođstvavođstva , po kojoj je neophodno utvrditi zvaničnu , po kojoj je neophodno utvrditi zvaničnu strukturu vojske, te lanac komandovanja, da bi se strukturu vojske, te lanac komandovanja, da bi se neko lice smatralo odgovornim- neko lice smatralo odgovornim- princip komandeprincip komande, i , i druga, de facto kontrola, koja iako se ne nalazi u druga, de facto kontrola, koja iako se ne nalazi u okviru zakona, jeste bazirana na mogućnosti nekog okviru zakona, jeste bazirana na mogućnosti nekog lica da vrši vlast i nametne svoju volju drugima – lica da vrši vlast i nametne svoju volju drugima – princip kontroleprincip kontrole..

Prema članu 87 stav 3 Dopunskog protokola I, Prema članu 87 stav 3 Dopunskog protokola I, “visoke strane ugovornice i strane u sukobu treba da “visoke strane ugovornice i strane u sukobu treba da nalože svakom komandantu kome je poznato da će nalože svakom komandantu kome je poznato da će njegovi potčinjeni ili druga lica pod njegovom njegovi potčinjeni ili druga lica pod njegovom kontrolom izvršiti povredu Konvencija ili ovog kontrolom izvršiti povredu Konvencija ili ovog protokola da preduzme mjere koje su potrebne da se protokola da preduzme mjere koje su potrebne da se spriječi takva povreda, a ako je povreda Konvencija spriječi takva povreda, a ako je povreda Konvencija ili ovog protokola izvršena, da pokrenu disciplinski ili ili ovog protokola izvršena, da pokrenu disciplinski ili krivični postupak protiv izvršilaca.“krivični postupak protiv izvršilaca.“UU č članulanu 7 7 stavstav 3 3 statutastatuta ICTY ICTY odreodređđenaena jeje komandnakomandna odgovornostodgovornost kojakoja jeje definisanadefinisana takotako dada akoako susu navedeninavedeni zlozloččiniini bilibili uuččinjeniinjeni odod stranestrane potpotččinjenoginjenog, , neneććee osloboditiosloboditi njegovognjegovog pretpostavljenogpretpostavljenog krivikriviččnene odgovornostiodgovornosti, , akoako jeje znaoznao iliili jeje mogaomogao dada znazna dada jeje tajtaj potpotččinjeniinjeni imaoimao vezeveze sasa izvrizvrššenjemenjem takvetakve radnjeradnje iliili juju jeje izvrizvrššioio, , aa pretpostavljenipretpostavljeni jeje propustiopropustio neophodneneophodne ii razumnerazumne mjeremjere dada sprijespriječčii izvrizvrššenjeenje takvetakve radnjeradnje iliili gaga zbogzbog njihnjih kaznikazni. .

PremaPrema tometome, , popo č članulanu 7 7 stavstav 3 3 StatutaStatuta ICTYICTY krivikriviččnana odgovornostodgovornost popo osnovuosnovu komandnekomandne odgovornostiodgovornosti postojipostoji kadakada jeje pretpostavljenipretpostavljeni: (: (aa) ) znaoznao dada potpotččinjeniinjeni imaima vezeveze sasa izvrizvrššenjemenjem navedenihnavedenih zlozloččineine, (, (bb) ) kadakada jeje mogaomogao dada znazna dada potpotččinjeniinjeni imaima vezeveze sasa timtim zlozloččinimainima, , aa pretpostavljenipretpostavljeni jeje ii uu jednomjednom ii uu drugomdrugom slusluččajuaju propustiopropustio dada preduzmepreduzme neophodneneophodne razumnerazumne mjeremjere dada sprijespriječčii izvrizvrššenjeenje takvihtakvih radnjiradnji ii ( (cc) ) propustiopropustio dada zbogzbog tihtih radnjiradnji kaznikazni njihovenjihove izvrizvrššioceioce. . PremaPrema tometome, , mogumoguććii oblicioblici vinostivinosti popo osnovuosnovu č članalana 7 7 stavstav 3 3 susu umiumiššljajljaj - - nehatnehat, š, štoto, , drugimdrugim rijeriječčimaima, , znaznaččii dada tzvtzv. . komandnakomandna odgovornostodgovornost popoččivaiva nana principimaprincipima krivikriviččnene odgovornostiodgovornosti popo osnovuosnovu subjektivnesubjektivne odgovornostiodgovornosti, , ii toto popo osnovuosnovu umiumiššljajaljaja ii nehatanehata.. Značaj citiranih Značaj citiranih odredbi je u tome što će one, u bitnom, biti osnova odredbi je u tome što će one, u bitnom, biti osnova za odgovarajuće odredbe koje su o ovom institutu za odgovarajuće odredbe koje su o ovom institutu sadržane u Rimskom statutu ICC. sadržane u Rimskom statutu ICC.

Komandnu odgovornost se ne odnosi na one Komandnu odgovornost se ne odnosi na one situacije u kojima je pretpostavljeni svojim situacije u kojima je pretpostavljeni svojim potčinjenim naredio izvršenje krivičnih djelapotčinjenim naredio izvršenje krivičnih djela , , jer je u toj situaciji jasno da se pretpostavljeni jer je u toj situaciji jasno da se pretpostavljeni smatra izvršiocem takvih krivičnih djelasmatra izvršiocem takvih krivičnih djela. Dakle, . Dakle, pretpostavljeni tada odgovara kao izvršilac, jer je pretpostavljeni tada odgovara kao izvršilac, jer je članom 25 stav 3 tačka (b) Rimskog statuta članom 25 stav 3 tačka (b) Rimskog statuta propisano da je lice krivično odgovorno i podliježe propisano da je lice krivično odgovorno i podliježe kazni za krivično djelo iz nadležnosti ICC ako kazni za krivično djelo iz nadležnosti ICC ako naredi naredi izvršenje krivičnog djela koje se dogodi ili pokuša.izvršenje krivičnog djela koje se dogodi ili pokuša.

Prema članu 28 stav 1 tačka (a) Statuta, ”pored Prema članu 28 stav 1 tačka (a) Statuta, ”pored drugih osnova krivične odgovornosti prema ovom drugih osnova krivične odgovornosti prema ovom statutu za krivična djela iz nadležnosti Suda: (a) statutu za krivična djela iz nadležnosti Suda: (a) vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje kao vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje kao vojni zapovjednik, krivično je odgovorno za krivična vojni zapovjednik, krivično je odgovorno za krivična djela iz nadležnosti Suda koje su počinile snage pod djela iz nadležnosti Suda koje su počinile snage pod njegovom stvarnom komandom i nadzorom, njegovom stvarnom komandom i nadzorom, odnosno stvarnom vlašću zato što odnosno stvarnom vlašću zato što nisu propisno nisu propisno kontrolisali te snagekontrolisali te snage“. “.

Ovakvom odredbom Statuta stvoren je prostor za Ovakvom odredbom Statuta stvoren je prostor za krivično gonjenje i oglašavanje krivim ne samo onih krivično gonjenje i oglašavanje krivim ne samo onih lica koja u vojnoj strukturi formalno imaju status lica koja u vojnoj strukturi formalno imaju status vojnih zapovjednika, već i svakog lica koje vojnih zapovjednika, već i svakog lica koje formalno-pravno nema takav status ako je ono, u formalno-pravno nema takav status ako je ono, u konkretnom slučaju, stvarno komandovalo snagama konkretnom slučaju, stvarno komandovalo snagama čiji pripadnici su učinili neki od zločina iz nadležnosti čiji pripadnici su učinili neki od zločina iz nadležnosti ICC. Odgovornost ovih lica, kako vidimo, postoji ICC. Odgovornost ovih lica, kako vidimo, postoji zbog propuštanja zbog propuštanja propisnogpropisnog kontrolisanja svojih kontrolisanja svojih snagasnaga, što znači da je neophodno prethodno , što znači da je neophodno prethodno postojanje određene pravne dužnosti činjenja postojanje određene pravne dužnosti činjenja sadržane u odgovarajućim blanketnim propisima.sadržane u odgovarajućim blanketnim propisima. Ova odgovornost će postojati:Ova odgovornost će postojati:

– – ako su vojni zapovjednik ili lice koje stvarno ako su vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje u tom svojstvu znali ili su, usljed okolnosti u djeluje u tom svojstvu znali ili su, usljed okolnosti u to vrijeme, trebali da znaju da njihove snage to vrijeme, trebali da znaju da njihove snage izvršavaju ili će izvršiti krivična djela. izvršavaju ili će izvršiti krivična djela.

Ovakvom formulacijom data je mogućnost da se ova lica Ovakvom formulacijom data je mogućnost da se ova lica oglase krivim za neko od navedenih krivičnih djela i ako oglase krivim za neko od navedenih krivičnih djela i ako su postupala nehatnim oblikom vinosti, s obzirom na onaj su postupala nehatnim oblikom vinosti, s obzirom na onaj dio formulacije u kojem se kaže da su “dio formulacije u kojem se kaže da su “trebali znatitrebali znati da da njihove snage izvršavaju ili će izvršiti krivična djela“.njihove snage izvršavaju ili će izvršiti krivična djela“.

– – ako vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje u ako vojni zapovjednik ili lice koje stvarno djeluje u tom svojstvu nisu preduzeli sve potrebne i razumne tom svojstvu nisu preduzeli sve potrebne i razumne mjere u svojoj moći da spriječe ili suzbiju izvršenje mjere u svojoj moći da spriječe ili suzbiju izvršenje nekog od navedenih krivičnih djela ili da predmetni nekog od navedenih krivičnih djela ili da predmetni slučaj, kada se već dogodio, predaju nadležnim slučaj, kada se već dogodio, predaju nadležnim organima radi istrage i gonjenja.organima radi istrage i gonjenja.

Za razliku od ove odgovornosti, kod koje je primat, kako Za razliku od ove odgovornosti, kod koje je primat, kako smo ukazali, dat na propuštanje komandanata da smo ukazali, dat na propuštanje komandanata da kontrolišu svoje kontrolišu svoje snagesnage, Statut u tački (b) člana 28 , Statut u tački (b) člana 28 propisuje krivičnu odgovornost propisuje krivičnu odgovornost civilnih zapovjednikacivilnih zapovjednika za za krivična djela iz nadležnosti ICC koja su izvršili njima krivična djela iz nadležnosti ICC koja su izvršili njima podređenapodređena licalica, , ako nisu propisno nadzirali ta njima ako nisu propisno nadzirali ta njima podređena lica. podređena lica.

Dakle, kao i u prethodnom slučaju, Statut stvara Dakle, kao i u prethodnom slučaju, Statut stvara pravni osnov za krivičnu odgovornost pravni osnov za krivičnu odgovornost pretpostavljenih (u koju kategoriju u ovom slučaju, pretpostavljenih (u koju kategoriju u ovom slučaju, kako se navodi, “...ulaze kako se navodi, “...ulaze čelnici političkih čelnici političkih stranaka, državni službenici i poslovni ljudistranaka, državni službenici i poslovni ljudi...“) ...“) po osnovu po osnovu nečinjenjanečinjenja kao oblika izvršenja krivičnog kao oblika izvršenja krivičnog djela, s tom razlikom što se ovdje ta odgovornost djela, s tom razlikom što se ovdje ta odgovornost uspostavlja ne zbog nepreduzimanja dužnog nadzora uspostavlja ne zbog nepreduzimanja dužnog nadzora nad snagama, već nad snagama, već zbog nepreduzimanja nadzora zbog nepreduzimanja nadzora nad pojedincima pod svojom stvarnom vlašću i nad pojedincima pod svojom stvarnom vlašću i nadzorom. nadzorom. Kod ovog oblika odgovornosti potrebno je naglasiti Kod ovog oblika odgovornosti potrebno je naglasiti dada civilni zapovjednik, osim po osnovu civilni zapovjednik, osim po osnovu umišljaja, može odgovarati još samo za svjesni umišljaja, može odgovarati još samo za svjesni nehat, dok je za odgovornost vojnih nehat, dok je za odgovornost vojnih komandanata dovoljan i nesvjesni nehat. Dok komandanata dovoljan i nesvjesni nehat. Dok je krivica vojnih zapovjednika koncipirana šire je krivica vojnih zapovjednika koncipirana šire pa ju je onda i lakše dokazati, pa ju je onda i lakše dokazati, , , krivnja civilnih krivnja civilnih zapovjednika je suženazapovjednika je sužena i teže ju je dokazati. i teže ju je dokazati. Civilni zapovjednikCivilni zapovjednik

odgovara samo za radnje koje njegovi podređeni odgovara samo za radnje koje njegovi podređeni poduzmu u vezi s njihovom djelatnošću, za poduzmu u vezi s njihovom djelatnošću, za razliku od vojnih zapovjednika koji odgovaraju razliku od vojnih zapovjednika koji odgovaraju za sva djela svih lica nad kojima imaju faktičnu za sva djela svih lica nad kojima imaju faktičnu vlast.vlast. U ovom slučaju za odgovornost je takođe U ovom slučaju za odgovornost je takođe neophodno postojanje određene pravne dužnosti neophodno postojanje određene pravne dužnosti činjenja, što proizilazi iz obaveze ovih lica izražene činjenja, što proizilazi iz obaveze ovih lica izražene riječima “zato što nisu riječima “zato što nisu propisno propisno nadzirali nadzirali podređene“. Do ove odgovornosti prema Statutu podređene“. Do ove odgovornosti prema Statutu može doći:može doći:

– – ako je nadređeno lice znalo ili svjesno zanemarilo ako je nadređeno lice znalo ili svjesno zanemarilo obavještenja koja su jasno ukazivala da podređeni obavještenja koja su jasno ukazivala da podređeni izvršavaju ili će izvršiti neko od krivičnih djela iz izvršavaju ili će izvršiti neko od krivičnih djela iz nadležnosti ICC;nadležnosti ICC;

– – ako se ta krivična djela tiču radnji koje ako se ta krivična djela tiču radnji koje spadaju u djelokrug stvarne odgovornosti i spadaju u djelokrug stvarne odgovornosti i nadzora nadređenog.nadzora nadređenog.

Ovo je osnov kojeg, kao što smo vidjeli, nema kada je Ovo je osnov kojeg, kao što smo vidjeli, nema kada je riječ o krivičnoj odgovornosti komandanata u slučaju riječ o krivičnoj odgovornosti komandanata u slučaju njihovog propuštanja vršenja kontrole nad snagama njihovog propuštanja vršenja kontrole nad snagama pod svojom komandom;pod svojom komandom;

– – ako nadređeno lice nije preduzelo sve potrebne i ako nadređeno lice nije preduzelo sve potrebne i razumne mjere u svojoj moći da spriječi ili suzbije razumne mjere u svojoj moći da spriječi ili suzbije izvršenje tih djela ili da, kad su djela već učinjena, izvršenje tih djela ili da, kad su djela već učinjena, stvar preda nadležnim organima radi istrage i stvar preda nadležnim organima radi istrage i gonjenja.gonjenja.

Institut komandne odgovornosti propisan je i u Institut komandne odgovornosti propisan je i u KZBiHKZBiH, u članu 180 stav 2. Prema toj odredbi, , u članu 180 stav 2. Prema toj odredbi, ““činjenica da je neko od krivičnih djela iz čl. činjenica da je neko od krivičnih djela iz čl. 171–175 i čl. 177–179 ovog zakona učinjeno od 171–175 i čl. 177–179 ovog zakona učinjeno od strane podređenog, ne oslobađa njemu strane podređenog, ne oslobađa njemu nadređeno lice krivične odgovornosti ukoliko je nadređeno lice krivične odgovornosti ukoliko je to nadređeno lice znalo ili je to nadređeno lice znalo ili je moglo znatimoglo znati da se da se njegov podređeni sprema učiniti takvo djelo ili njegov podređeni sprema učiniti takvo djelo ili da je već učinio takvo djelo, a nadređeno lice je da je već učinio takvo djelo, a nadređeno lice je propustilo da preduzme nužne i razumne mjere propustilo da preduzme nužne i razumne mjere da spriječi izvršenje krivičnog djela, odnosno da spriječi izvršenje krivičnog djela, odnosno da učinilac tog djela bude kažnjen.“da učinilac tog djela bude kažnjen.“

X – KRIVIČNE SANKCIJEX – KRIVIČNE SANKCIJE Na osnovu komparativnog pregleda statuta Na osnovu komparativnog pregleda statuta

međunarodnih međunarodnih ad hoc ad hoc krivičnih tribunala, kao i krivičnih tribunala, kao i Rimskog statuta ICC, može se zaključiti da je kazna Rimskog statuta ICC, može se zaključiti da je kazna jedina krivična sankcija koju je do sada poznavalo jedina krivična sankcija koju je do sada poznavalo međunarodno materijalno krivično pravo.međunarodno materijalno krivično pravo. U slučaju U slučaju tribunala u Nirnbergu i Tokiju to su bile smrtna tribunala u Nirnbergu i Tokiju to su bile smrtna kazna i kazna zatvora (ova druga je mogla biti kazna i kazna zatvora (ova druga je mogla biti doživotna i vremenski ograničenadoživotna i vremenski ograničena). ). Prema Statutu Prema Statutu Nirnberškog tribunala, taj tribunal je imao pravo da Nirnberškog tribunala, taj tribunal je imao pravo da optuženom licu izrekne i sporednu kaznu, koja se optuženom licu izrekne i sporednu kaznu, koja se sastojala u oduzimanju ukradene stvari.sastojala u oduzimanju ukradene stvari.

Prema članu 24 Statuta ICTY:Prema članu 24 Statuta ICTY: ““1. Kazna koju izrekne pretresno vijeće ograničava 1. Kazna koju izrekne pretresno vijeće ograničava

se na kaznu zatvora. Prilikom odmjeravanja kazne se na kaznu zatvora. Prilikom odmjeravanja kazne pretresno vijeće imaće u vidu opštu praksu izricanja pretresno vijeće imaće u vidu opštu praksu izricanja zatvorskih kazni na sudovima bivše Jugoslavije.zatvorskih kazni na sudovima bivše Jugoslavije.

2. Prilikom izricanja kazni, pretresna vijeća uzimaju 2. Prilikom izricanja kazni, pretresna vijeća uzimaju u obzir faktore poput težine krivičnog djela i ličnih u obzir faktore poput težine krivičnog djela i ličnih prilika osuđenog lica.prilika osuđenog lica.

3. Uz kaznu zatvora pretresna vijeća mogu narediti 3. Uz kaznu zatvora pretresna vijeća mogu narediti vraćanje pravnim vlasnicima imovine i imovinske vraćanje pravnim vlasnicima imovine i imovinske koristi pribavljene krivičnim postupanjem, uključujući koristi pribavljene krivičnim postupanjem, uključujući i kada je do toga došlo sredstvima prinude.“i kada je do toga došlo sredstvima prinude.“

Iz ove odredbe Statuta se vidi da ICTY može izricati Iz ove odredbe Statuta se vidi da ICTY može izricati kazne zatvora, kao i vraćanje imovinske koristi kazne zatvora, kao i vraćanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Istina, Statut samo pribavljene krivičnim djelom. Istina, Statut samo uopšteno propisuje da ICTY može izricati kaznu uopšteno propisuje da ICTY može izricati kaznu zatvora, ali ne određuje njen opšti minimum, zatvora, ali ne određuje njen opšti minimum, odnosno maksimum, niti to čini kod pojedinih odnosno maksimum, niti to čini kod pojedinih krivičnih djela iz nadležnosti ICTY. U vezi s tim krivičnih djela iz nadležnosti ICTY. U vezi s tim pitanjem, od važnosti je pitanjem, od važnosti je Pravilo 101 Pravilnika o Pravilo 101 Pravilnika o postupku i dokazima ICTY.postupku i dokazima ICTY. Prema toj odredbi, Prema toj odredbi, “(A) “(A) Lice oglašeno krivim može biti osuđeno na Lice oglašeno krivim može biti osuđeno na kaznu zatvora, uključujući i doživotnu kaznu kaznu zatvora, uključujući i doživotnu kaznu zatvorazatvora.“ .“

Član 101 pomenutog pravilnika od važnosti je i Član 101 pomenutog pravilnika od važnosti je i zbog toga što u svom drugom dijelu sadrži zbog toga što u svom drugom dijelu sadrži odredbe o odmjeravanju kazne licu koje je odredbe o odmjeravanju kazne licu koje je oglašeno krivim, kao i o uračunavanju pritvora u oglašeno krivim, kao i o uračunavanju pritvora u izrečenu kaznu. Te odredbe sadržane su u izrečenu kaznu. Te odredbe sadržane su u stavovima (B) i (C), koji glase:stavovima (B) i (C), koji glase:

““(B) Prilikom odmjeravanja kazne pretresno vijeće (B) Prilikom odmjeravanja kazne pretresno vijeće uzima u obzir faktore spomenute u članu 24 (2) uzima u obzir faktore spomenute u članu 24 (2) Statuta, kao i faktore kao što su:Statuta, kao i faktore kao što su:

(i) sve otežavajuće okolnosti;(i) sve otežavajuće okolnosti; (ii) sve olakšavajuće okolnosti, uključujući i (ii) sve olakšavajuće okolnosti, uključujući i

značajnu saradnju osuđenog s tužiocem prije ili značajnu saradnju osuđenog s tužiocem prije ili poslije izricanja presude;poslije izricanja presude;

(iii) opšta praksa izricanja zatvorskih kazni na (iii) opšta praksa izricanja zatvorskih kazni na sudovima bivše Jugoslavije;sudovima bivše Jugoslavije;

(iv) koliko je osuđeni izdržao od bilo koje (iv) koliko je osuđeni izdržao od bilo koje kazne koju je sud bilo koje države izrekao za isto kazne koju je sud bilo koje države izrekao za isto djelo, kao što je spomenuto u članu 10 (3) Statutadjelo, kao što je spomenuto u članu 10 (3) Statuta

(C) Osuđenom će se uračunati eventualno vrijeme koje (C) Osuđenom će se uračunati eventualno vrijeme koje je proveo u pritvoru čekajući na predaju Međunarodnom je proveo u pritvoru čekajući na predaju Međunarodnom sudu ili čekajući na suđenje ili žalbeni postupak“.sudu ili čekajući na suđenje ili žalbeni postupak“.

Upoređivanjem ovog člana Pravilnika sa članom 24 stav Upoređivanjem ovog člana Pravilnika sa članom 24 stav 1 Statuta proizilazi da ICTY, i prema jednom i prema 1 Statuta proizilazi da ICTY, i prema jednom i prema drugom propisu, pri izricanju kazni uzima u obzir opštu drugom propisu, pri izricanju kazni uzima u obzir opštu praksu izricanja zatvorskih kazni od strane sudova sa praksu izricanja zatvorskih kazni od strane sudova sa teritorije bivše Jugoslavije.teritorije bivše Jugoslavije. Međutim, Međutim, U predmetu U predmetu Mucić Mucić i ostalii ostali Žalbeno vijeće je u odluci od 20. februara 2001. Žalbeno vijeće je u odluci od 20. februara 2001. godine reklo da pomenuta praksa “...ne obavezuje godine reklo da pomenuta praksa “...ne obavezuje Pretresno vijeće da postupa prema toj praksi; to Pretresno vijeće da postupa prema toj praksi; to Pretresno vijeće obavezuje samo na to da tu praksu Pretresno vijeće obavezuje samo na to da tu praksu uzima u obzir“uzima u obzir“. . U predmetu U predmetu Jelisić Jelisić žalbeno vijeće je u žalbeno vijeće je u odluci od 5. jula 2001. godine u bitnom ponovilo odluci od 5. jula 2001. godine u bitnom ponovilo navedeni stav rekavši:“Opšta praksa pruža opšte upute navedeni stav rekavši:“Opšta praksa pruža opšte upute i ne obavezuje Pretresno vijeće da postupa tačno onako i ne obavezuje Pretresno vijeće da postupa tačno onako kako bi postupio neki sud u bivšoj Jugoslaviji. Npr. čak i kako bi postupio neki sud u bivšoj Jugoslaviji. Npr. čak i

da opšta praksa jeste drukčija, to ne bi onemogućilo da opšta praksa jeste drukčija, to ne bi onemogućilo izricanje kazne doživotnog zatvora.”izricanje kazne doživotnog zatvora.”

U stavu B tačka 4 člana 101 Pravilnika o postupku i U stavu B tačka 4 člana 101 Pravilnika o postupku i dokazima, navedeno je da će pretresno vijeće kao jedan dokazima, navedeno je da će pretresno vijeće kao jedan od faktora prilikom odmjeravanja kazne licu koje je od faktora prilikom odmjeravanja kazne licu koje je oglašeno krivim uzeti obzir “oglašeno krivim uzeti obzir “koliko je osuđeni izdržao koliko je osuđeni izdržao od bilo koje kazne koju je sud bilo koje države od bilo koje kazne koju je sud bilo koje države izrekao za isto djeloizrekao za isto djelo, kao što je spomenuto u članu 10 , kao što je spomenuto u članu 10 (3) Statuta. “(3) Statuta. “Prema tom članu Statuta, ICTY je pri Prema tom članu Statuta, ICTY je pri odlučivanju o kazni dužan uzeti u obzir koliko je optuženi odlučivanju o kazni dužan uzeti u obzir koliko je optuženi već izdržao od kazne koja mu je izrečena od strane suda već izdržao od kazne koja mu je izrečena od strane suda države za isto krivično djelo. Ovu odredbu treba države za isto krivično djelo. Ovu odredbu treba posmatrati u vezi sa stavom 2 člana 10 Statuta, koji sadrži posmatrati u vezi sa stavom 2 člana 10 Statuta, koji sadrži odstupanje od načela odstupanje od načela non bis in idemnon bis in idem. Naime, prema . Naime, prema tom stavu, ICTY može ponovo suditi licu protiv kojeg tom stavu, ICTY može ponovo suditi licu protiv kojeg je pred nacionalnim sudom već vođen postupak je pred nacionalnim sudom već vođen postupak zbog djela koja predstavljaju ozbiljna kršenja zbog djela koja predstavljaju ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava.međunarodnog humanitarnog prava. To može biti To može biti učinjeno ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:učinjeno ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:

da je to lice od strane nacionalnog suda, da je to lice od strane nacionalnog suda, umjesto za pomenuta ozbiljna kršenja, bilo umjesto za pomenuta ozbiljna kršenja, bilo osuđeno za obično krivično djelo; odnosno ako osuđeno za obično krivično djelo; odnosno ako postupak pred nacionalnim sudom nije bio postupak pred nacionalnim sudom nije bio nepristrasan ili nezavisan već je bio vođen da nepristrasan ili nezavisan već je bio vođen da bi se optuženom pružila zaštita od bi se optuženom pružila zaštita od međunarodne krivične odgovornosti, kao i ako međunarodne krivične odgovornosti, kao i ako nacionalni tužilac nije pravilno optužio u nacionalni tužilac nije pravilno optužio u konkretnom slučaju.konkretnom slučaju.

Kada je riječ o Statutu ICTR, može se reći da i on (u Kada je riječ o Statutu ICTR, može se reći da i on (u članu 23) sadrži identične odredbe kao što su one članu 23) sadrži identične odredbe kao što su one propisane u članu 24 Statuta ICTY. Razlika je samo propisane u članu 24 Statuta ICTY. Razlika je samo u tome što je u stavu 1 (druga rečenica) člana 23 u tome što je u stavu 1 (druga rečenica) člana 23 tog statuta propisano da pretresna vijeća prilikom tog statuta propisano da pretresna vijeća prilikom odmjeravanja kazne vode računa o opštoj praksi u odmjeravanja kazne vode računa o opštoj praksi u pogledu zatvorskih kazni u sudovima Ruande.pogledu zatvorskih kazni u sudovima Ruande.

Odredbe o krivičnim sankcijama koje može izreći Odredbe o krivičnim sankcijama koje može izreći ICC propisane su u članu 77 Rimskog statuta. Prema ICC propisane su u članu 77 Rimskog statuta. Prema tom tom

članu, ICC može izreći kaznu zatvora u određenom članu, ICC može izreći kaznu zatvora u određenom trajanju koje ne može biti duže od 30 godina. trajanju koje ne može biti duže od 30 godina. Pored ove, ICC može izreći i kaznu doživotnog Pored ove, ICC može izreći i kaznu doživotnog zatvora u slučajevima u kojima njeno izricanje zatvora u slučajevima u kojima njeno izricanje opravdavaju izuzetna težina krivičnog djela i lične opravdavaju izuzetna težina krivičnog djela i lične okolnosti optuženog lica. Statut, dakle, ne okolnosti optuženog lica. Statut, dakle, ne propisuje opšti minimum kazne zatvora, ali se u propisuje opšti minimum kazne zatvora, ali se u teoriji ističe da “...iz pravila da se ona izriče na teoriji ističe da “...iz pravila da se ona izriče na pune godine, proizlazi da ona ne može biti kraća pune godine, proizlazi da ona ne može biti kraća od jedne godine“od jedne godine“..

Pored zatvorske kazne, ICC može naložiti novčanu Pored zatvorske kazne, ICC može naložiti novčanu kaznu, kao i trajno oduzimanje prihoda, imovine i kaznu, kao i trajno oduzimanje prihoda, imovine i dobara koji su neposredno ili posredno pribavljeni dobara koji su neposredno ili posredno pribavljeni izvršenjem krivičnog djela. Kada ICC izrekne mjeru izvršenjem krivičnog djela. Kada ICC izrekne mjeru oduzimanja imovinske koristi, time se ne dira u oduzimanja imovinske koristi, time se ne dira u prava lica koja su u pogledu te imovine postupala prava lica koja su u pogledu te imovine postupala u dobroj vjeri (u dobroj vjeri (bona fidebona fide).). Novčanu kaznu ICC može Novčanu kaznu ICC može izreći kao glavnu kaznu ili kao sporednu kaznu uz izreći kao glavnu kaznu ili kao sporednu kaznu uz kaznu zatvora. kaznu zatvora.

Da li će je izreći kao sporednu kaznu, zavisi od Da li će je izreći kao sporednu kaznu, zavisi od procjene ICC da li je zatvorska kazna u konkretnom procjene ICC da li je zatvorska kazna u konkretnom slučaju dovoljna. Ovo proizilazi iz člana 146 stav 1 slučaju dovoljna. Ovo proizilazi iz člana 146 stav 1 Pravilnika o postupku i dokazivanju ICC. Prema tom Pravilnika o postupku i dokazivanju ICC. Prema tom članu Pravilnika, prilikom odlučivanja o izricanju članu Pravilnika, prilikom odlučivanja o izricanju ove kazne ICC uzima u obzir da li je i u kojoj mjeri ove kazne ICC uzima u obzir da li je i u kojoj mjeri lična imovinska korist bila pobuda za krivično djelo, lična imovinska korist bila pobuda za krivično djelo, a kod odlučivanja o njenoj visini (stav 2 istog člana) a kod odlučivanja o njenoj visini (stav 2 istog člana) uzimaju se u obzir prouzrokovana šteta i povrede, uzimaju se u obzir prouzrokovana šteta i povrede, kao i srazmjerna korist koju je učinilac stekao kao i srazmjerna korist koju je učinilac stekao izvršenjem krivičnog djela. Pravilnik ne precizira izvršenjem krivičnog djela. Pravilnik ne precizira maksimalni iznos novčane kazne, već umjesto toga maksimalni iznos novčane kazne, već umjesto toga sadrži odredbu prema kojoj ukupan iznos novčane sadrži odredbu prema kojoj ukupan iznos novčane kazne “ne može da premaši 75 odsto vrijednosti kazne “ne može da premaši 75 odsto vrijednosti utvrdivih dobara, likvidnih ili ostvarivih, te imovine utvrdivih dobara, likvidnih ili ostvarivih, te imovine osuđenog lica poslije odbitka odgovarajućeg iznosa osuđenog lica poslije odbitka odgovarajućeg iznosa koji bi pokrio finansijske potrebe osuđenog lica i koji bi pokrio finansijske potrebe osuđenog lica i lica koje on izdržava“.lica koje on izdržava“.

U članu 78 stav 1 Statuta propisana su pravila o U članu 78 stav 1 Statuta propisana su pravila o odmjeravanju zatvorske kazne. Ovim stavom je samo odmjeravanju zatvorske kazne. Ovim stavom je samo propisano da prilikom odmjeravanja ove kazne sud propisano da prilikom odmjeravanja ove kazne sud uzima u obzir težinu krivičnog djela i lične okolnosti uzima u obzir težinu krivičnog djela i lične okolnosti optuženog. Članom 145 Pravilnika o postupku i optuženog. Članom 145 Pravilnika o postupku i dokazivanju ICC je obavezan da prilikom odlučivanja dokazivanju ICC je obavezan da prilikom odlučivanja o kazni uzme u obzir sljedeće: (1) da kazna odražava o kazni uzme u obzir sljedeće: (1) da kazna odražava stepen krivice osuđenog lica; (2) sve otežavajuće i stepen krivice osuđenog lica; (2) sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti koje su vezane za učinioca i olakšavajuće okolnosti koje su vezane za učinioca i krivično djelo; (3) razmjere uzrokovane štete, krivično djelo; (3) razmjere uzrokovane štete, posebno one nanijete žrtvama i njihovim posebno one nanijete žrtvama i njihovim porodicama; (4) prirodu nezakonitog ponašanja i porodicama; (4) prirodu nezakonitog ponašanja i sredstva korišćena za izvršenje krivičnog djela; (5) sredstva korišćena za izvršenje krivičnog djela; (5) stepen učešća osuđenog lica, stepen njegove stepen učešća osuđenog lica, stepen njegove namjere, njegov uzrast, obrazovanje, socijalne i namjere, njegov uzrast, obrazovanje, socijalne i materijalne uslove i (6) okolnosti načina, vremena i materijalne uslove i (6) okolnosti načina, vremena i mjesta izvršenja krivičnog djela. Pored olakšavajućih mjesta izvršenja krivičnog djela. Pored olakšavajućih i otežavajućih okolnosti, stavom 2 istog člana ICC je i otežavajućih okolnosti, stavom 2 istog člana ICC je obavezan da uzme u obzir i posebno olakšavajuće i obavezan da uzme u obzir i posebno olakšavajuće i posebno otežavajuće okolnosti. Posebno posebno otežavajuće okolnosti. Posebno olakšavajuće olakšavajuće

okolnosti su: bitno smanjena uračunljivost, prinuda okolnosti su: bitno smanjena uračunljivost, prinuda i ponašanje osuđenog lica poslije djela, uključujući i ponašanje osuđenog lica poslije djela, uključujući napore tog lica da nadoknadi štetu žrtvama i napore tog lica da nadoknadi štetu žrtvama i njegova saradnja sa ICC.njegova saradnja sa ICC. Posebne otežavajuće Posebne otežavajuće okolnosti su: ranija osuđivanost optuženog za okolnosti su: ranija osuđivanost optuženog za krivična djela iz nadležnosti ICC ili za djela slične krivična djela iz nadležnosti ICC ili za djela slične prirode, zloupotreba vlasti ili službenog položaja, prirode, zloupotreba vlasti ili službenog položaja, izvršenje krivičnog djela kada je žrtva bila posebno izvršenje krivičnog djela kada je žrtva bila posebno nezaštićena, posebno svirepo izvršenje krivičnog nezaštićena, posebno svirepo izvršenje krivičnog djela ili postojanje većeg broja žrtava i izvršenje djela ili postojanje većeg broja žrtava i izvršenje krivičnog djela iz ma koje pobude diskriminacijske krivičnog djela iz ma koje pobude diskriminacijske prirode.prirode.

Član 78 stav 3 Rimskog statuta predviđa apsorpciju Član 78 stav 3 Rimskog statuta predviđa apsorpciju i kumulaciju kao načine na koje se učiniocu može i kumulaciju kao načine na koje se učiniocu može izreći kazna za krivična djela u sticaju. Takav izreći kazna za krivična djela u sticaju. Takav zaključak proizilazi iz činjenice da je ovom zaključak proizilazi iz činjenice da je ovom odredbom Statuta propisano da ICC u takvom odredbom Statuta propisano da ICC u takvom slučaju najprije izriče kaznu za svako krivično djelo, slučaju najprije izriče kaznu za svako krivično djelo, a onda ukupnu kaznu. Pri tome, ukupna kazna ne a onda ukupnu kaznu. Pri tome, ukupna kazna ne smije biti manja od najveće pojedinačne izrečene smije biti manja od najveće pojedinačne izrečene kazne niti duža od 30 godina zatvora, niti doživotne kazne niti duža od 30 godina zatvora, niti doživotne zatvorske kazne.zatvorske kazne.

Vrijeme koje je po nalogu ICC provedeno u pritvoru se, Vrijeme koje je po nalogu ICC provedeno u pritvoru se, prema stavu 2 istog člana Statuta, uračunava u prema stavu 2 istog člana Statuta, uračunava u izrečenu zatvorsku kaznu.izrečenu zatvorsku kaznu.

Član 110 Statuta daje pravo ICC da nakon izricanja Član 110 Statuta daje pravo ICC da nakon izricanja zatvorske kazne preispita mogućnost njenog zatvorske kazne preispita mogućnost njenog smanjenja. To ICC može učiniti kada je osuđeno lice smanjenja. To ICC može učiniti kada je osuđeno lice izdržalo dvije trećine kazne, odnosno 25 godina u izdržalo dvije trećine kazne, odnosno 25 godina u slučaju kada mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. slučaju kada mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Pri odlučivanju o ovom pitanju, ICC može smanjiti kaznu Pri odlučivanju o ovom pitanju, ICC može smanjiti kaznu ako nađe da u konkretnom slučaju postoji neki od ako nađe da u konkretnom slučaju postoji neki od sljedećih razloga:sljedećih razloga:

– – rana i stalna spremnost osuđenog da sarađuje sa ICC rana i stalna spremnost osuđenog da sarađuje sa ICC u istragama i krivičnom gonjenju;u istragama i krivičnom gonjenju;

– – dobrovoljna pomoć osuđenog u izvršenju presuda i dobrovoljna pomoć osuđenog u izvršenju presuda i naloga Suda u drugim predmetima, a naročito njegova naloga Suda u drugim predmetima, a naročito njegova pomoć u pronalaženju dobara koja podliježu nalozima o pomoć u pronalaženju dobara koja podliježu nalozima o novčanoj kazni, trajnom oduzimanju ili reparacijama novčanoj kazni, trajnom oduzimanju ili reparacijama koji mogu poslužiti u korist žrtvama krivičnog djela;koji mogu poslužiti u korist žrtvama krivičnog djela;

– – druge činjenice kojima se utvrđuje jasna i druge činjenice kojima se utvrđuje jasna i značajna promjena okolnosti dovoljna da opravda značajna promjena okolnosti dovoljna da opravda smanjenje kazne osuđenom.smanjenje kazne osuđenom.

XI – NEZASTARIVOST MEĐUNARODNIH XI – NEZASTARIVOST MEĐUNARODNIH KRIVIČNIH DJELAKRIVIČNIH DJELA

Imajući u vidu prirodu i opasnost krivičnih djela iz Imajući u vidu prirodu i opasnost krivičnih djela iz nadležnosti ICC, razumljivo je što je članom 29 nadležnosti ICC, razumljivo je što je članom 29 Rimskog statuta propisano da zločini iz Rimskog statuta propisano da zločini iz nadležnosti tog suda ne zastarijevaju.nadležnosti tog suda ne zastarijevaju. To je u To je u skladu i sa Konvencijom o nezastarivosti ratnih skladu i sa Konvencijom o nezastarivosti ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti iz 1968. zločina i zločina protiv čovječnosti iz 1968. godine.godine. Navedena odredba Statuta treba se tumačiti tako Navedena odredba Statuta treba se tumačiti tako da znači kako nezastarivost krivičnog gonjenja, da znači kako nezastarivost krivičnog gonjenja, tako i nezastarivost izvršenja kazni izrečenih za tako i nezastarivost izvršenja kazni izrečenih za navedena krivična djela. navedena krivična djela.

No, kako smo rekli i u prvom dijelu rada, ovu No, kako smo rekli i u prvom dijelu rada, ovu odredbu treba dovoditi u vezu sa članom 11 odredbu treba dovoditi u vezu sa članom 11 Statuta, prema kojoj se nezastarivost krivičnog Statuta, prema kojoj se nezastarivost krivičnog gonjenja odnosi samo na navedene zločine gonjenja odnosi samo na navedene zločine učinjene nakon što je Statut stupio na snagu. učinjene nakon što je Statut stupio na snagu. Vrijeme stupanja na snagu Statuta u odnosu na Vrijeme stupanja na snagu Statuta u odnosu na državu koja mu je pristupila nakon 1. jula 2002. državu koja mu je pristupila nakon 1. jula 2002. godine, računa se od trenutka kada je Statut godine, računa se od trenutka kada je Statut stupio na snagu u odnosu na tu državu. stupio na snagu u odnosu na tu državu.

KZBiH u članu 19 propisuje nezastarivost KZBiH u članu 19 propisuje nezastarivost krivičnog gonjenja i izvršenja kazni izrečenih za krivičnog gonjenja i izvršenja kazni izrečenih za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Pored toga, istom odredbom je i ratnih zločina. Pored toga, istom odredbom je propisano da nezastarivost ne nastupa ni za propisano da nezastarivost ne nastupa ni za druga krivična djela za koja po međunarodnom druga krivična djela za koja po međunarodnom pravu nezastarivost ne može nastupiti.pravu nezastarivost ne može nastupiti.

T r e ć i d i oT r e ć i d i oMEĐUNARODNA KRIVIČNA DJELAMEĐUNARODNA KRIVIČNA DJELA

MeMeđđunarodnaunarodna krivikriviččnana djeladjela susu postupcipostupci kojikoji sese univerzalnouniverzalno prihvatajuprihvataju kaokao krivikriviččnini, , aa izazivajuizazivaju tolikotoliko ozbiljnuozbiljnu memeđđunarodnuunarodnu zabrinutostzabrinutost dada nene mogumogu ostatiostati unutarunutar izriizriččiteite nadlenadležžnostinosti drdržžaveave uu kojojkojoj jeje uuččinjenoinjeno krivikriviččnono djelodjelo. Međunarodna krivična djela mogu se . Međunarodna krivična djela mogu se podijeliti na ona u užem i širem smislu. U teoriji se u podijeliti na ona u užem i širem smislu. U teoriji se u međunarodna krivična djela u užem smislu ubrajaju međunarodna krivična djela u užem smislu ubrajaju genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, te genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, te zločini protiv mira (agresija), dok drugu grupu čine zločini protiv mira (agresija), dok drugu grupu čine brojna druga krivična djela.brojna druga krivična djela. U vezi sa krivičnim djelom zločina protiv čovječnosti U vezi sa krivičnim djelom zločina protiv čovječnosti treba reći da ono predstavlja novinu u krivičnom treba reći da ono predstavlja novinu u krivičnom zakonodavstvu BiH koje se kao takvo mora propisati, zakonodavstvu BiH koje se kao takvo mora propisati, s obzirom na činjenicu da je BiH ratifikovala Rimski s obzirom na činjenicu da je BiH ratifikovala Rimski statut ICC, čime je preuzela obavezu propisivanja statut ICC, čime je preuzela obavezu propisivanja ovog krivičnog djela.ovog krivičnog djela.

I – GENOCIDI – GENOCID

Međunarodnopravni osnov postojanja ovog krivičnog Međunarodnopravni osnov postojanja ovog krivičnog djela nalazi se u Konvenciji Ujedinjenih nacija o djela nalazi se u Konvenciji Ujedinjenih nacija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.godine. No, sam termin genocid nastao je nešto ranije, No, sam termin genocid nastao je nešto ranije, kada je poljski teoretičar Rafael Lemkin, pod utiskom kada je poljski teoretičar Rafael Lemkin, pod utiskom zločina nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, zločina nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, skovao ovaj termin. Učinio je to tako što je grčku riječ skovao ovaj termin. Učinio je to tako što je grčku riječ genos genos (rod, pleme) i latinsku riječ (rod, pleme) i latinsku riječ occidere occidere (ubiti) spojio (ubiti) spojio u jednu te je tako napravio do tada novi termin, termin u jednu te je tako napravio do tada novi termin, termin genocida.genocida. Članom II Konvencije o sprečavanju i Članom II Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kao i članom 6 Statuta kažnjavanju zločina genocida, kao i članom 6 Statuta ICC ovaj pojam određen je na sljedeći način:ICC ovaj pojam određen je na sljedeći način:

““U ovoj konvenciji genocid znači bilo koje od sljedećih U ovoj konvenciji genocid znači bilo koje od sljedećih djela učinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimično djela učinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa:uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa:

(a) ubistvo članova grupe;(a) ubistvo članova grupe; (b) nanošenje teške tjelesne ili duševne povrede (b) nanošenje teške tjelesne ili duševne povrede

članovima grupe;članovima grupe; (c) namjerno podvrgavanje grupe takvim uslovima (c) namjerno podvrgavanje grupe takvim uslovima

života smišljenim da dovedu do njenog potpunog ili života smišljenim da dovedu do njenog potpunog ili djelimičnog uništenja;djelimičnog uništenja;

(d) nametanje takvih mjera kojima se želi spriječiti (d) nametanje takvih mjera kojima se želi spriječiti rađanje u okviru grupe;rađanje u okviru grupe;

(e) prisilno premještanje djece iz jedne grupe u (e) prisilno premještanje djece iz jedne grupe u drugu.“drugu.“

Citiranom odredbom Konvencije pružena je Citiranom odredbom Konvencije pružena je međunarodnopravna zaštita određenim ljudskim međunarodnopravna zaštita određenim ljudskim kolektivitetima a to su, kako vidimo, nacionalna, kolektivitetima a to su, kako vidimo, nacionalna, etnička, rasna i vjerska grupa. Dakle, Konvencijom etnička, rasna i vjerska grupa. Dakle, Konvencijom nisu obuhvaćene druge ljudske grupe, poput nisu obuhvaćene druge ljudske grupe, poput političkih ili kulturnih. U vezi sa značenjem pojmova političkih ili kulturnih. U vezi sa značenjem pojmova nacionalnanacionalna, , etničkaetnička, , rasnarasna ili ili vjerska vjerska grupa u odluci grupa u odluci ICTR u predmetu ICTR u predmetu AkayesuAkayesu ti pojmovi protumačeni na ti pojmovi protumačeni na sljedeći način:sljedeći način:

Nacionalna grupaNacionalna grupa je skup pojedinaca koji imaju istu pravnu je skup pojedinaca koji imaju istu pravnu vezu zasnovanu na zajedničkom državljanstvu.vezu zasnovanu na zajedničkom državljanstvu.

Etnička grupa Etnička grupa je ona grupa čiji članovi dijele isti jezik i je ona grupa čiji članovi dijele isti jezik i kulturu, pri čemu grupa na taj način može biti identifikovana kulturu, pri čemu grupa na taj način može biti identifikovana kako od njenih članova tako i od drugih lica koji joj ne kako od njenih članova tako i od drugih lica koji joj ne pripadaju, uključujući i lice koje je izvršilo genocid.pripadaju, uključujući i lice koje je izvršilo genocid.

Rasna grupaRasna grupa se, prema ovom shvatanju, razlikuje od drugih se, prema ovom shvatanju, razlikuje od drugih takvih grupa po nasljednim fizičkim crtama koje se često takvih grupa po nasljednim fizičkim crtama koje se često identifikuju geografskim područjem, nezavisno od jezičkih, identifikuju geografskim područjem, nezavisno od jezičkih, kulturnih, nacionalnih ili religijskih činilaca.kulturnih, nacionalnih ili religijskih činilaca.

Najzad, Najzad, vjerska grupavjerska grupa je grupa pojedinaca koji dijele istu je grupa pojedinaca koji dijele istu vjeru, ispovijedanje vjere, odnosno obavljanja molitve, kao i vjeru, ispovijedanje vjere, odnosno obavljanja molitve, kao i zajednička religijska vjerovanja.zajednička religijska vjerovanja.

Prema članu III Konvencije, Prema članu III Konvencije, kažnjivim se smatraju ne kažnjivim se smatraju ne samo radnje izvršenja genocidasamo radnje izvršenja genocida, određene na navedeni , određene na navedeni način, način, nego i zavjera da se izvrši genocidnego i zavjera da se izvrši genocid, , neposredno neposredno i javno podstrekavanje na izvršenje genocida, i javno podstrekavanje na izvršenje genocida, pokušaj njegovog izvršenja, kao i saučesništvo u pokušaj njegovog izvršenja, kao i saučesništvo u genocidugenocidu. . Bilo koja od ovih radnji može biti učinjena Bilo koja od ovih radnji može biti učinjena kako u ratu tako i za vrijeme mirakako u ratu tako i za vrijeme mira, što jasno proizilazi iz , što jasno proizilazi iz člana I Konvencije.člana I Konvencije.

Konvencija u članu IV određuje kažnjivost svih lica Konvencija u članu IV određuje kažnjivost svih lica koja učine genocid ili preduzmu neku od radnji koja učine genocid ili preduzmu neku od radnji određenih u njenom članu III, bez obzira na to što se u određenih u njenom članu III, bez obzira na to što se u konkretnom slučaju može raditi o državnim konkretnom slučaju može raditi o državnim funkcionerima ili običnim pojedincima. Genocid i funkcionerima ili običnim pojedincima. Genocid i druga djela određena u članu III Konvencije nisu druga djela određena u članu III Konvencije nisu prepreka za ekstradiciju njihovih učinilaca, jer se ne prepreka za ekstradiciju njihovih učinilaca, jer se ne smatraju političkim krivičnim djelima. S tim u vezi, smatraju političkim krivičnim djelima. S tim u vezi, zanimljivo je ukazati na činjenicu da ovom zanimljivo je ukazati na činjenicu da ovom konvencijom nije predviđena nezastarivost krivičnog konvencijom nije predviđena nezastarivost krivičnog gonjenja učinilaca genocida. No, nezastarivost ovog gonjenja učinilaca genocida. No, nezastarivost ovog krivičnog djela (krivičnog gonjenja i izvršenja kazne) krivičnog djela (krivičnog gonjenja i izvršenja kazne) predviđena je u Konvenciji o nezastarivosti ratnih predviđena je u Konvenciji o nezastarivosti ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti iz 1968. godine.zločina i zločina protiv čovječnosti iz 1968. godine. Članom VIII Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju Članom VIII Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida određeno je da svaka država njena zločina genocida određeno je da svaka država njena članica može zahtijevati od nadležnih organa UN-a da članica može zahtijevati od nadležnih organa UN-a da preduzmu, u skladu sa Poveljom UN-a, mjere koje preduzmu, u skladu sa Poveljom UN-a, mjere koje smatraju prikladnim za sprečavanje i kažnjavanje djela smatraju prikladnim za sprečavanje i kažnjavanje djela genocida ili djela određenih članom III Konvencije.genocida ili djela određenih članom III Konvencije.

Bitan elemenat u pojmu genocida prema navedenoj Bitan elemenat u pojmu genocida prema navedenoj konvenciji je i namjera učinioca ovog djela da u konvenciji je i namjera učinioca ovog djela da u potpunosti ili djelimično uništi neku od zaštićenih grupa.potpunosti ili djelimično uništi neku od zaštićenih grupa.

U Obilježjima krivičnih djela koja su uz Rimski statut U Obilježjima krivičnih djela koja su uz Rimski statut predstavljaju izvor prava koji se odnosi na djelovanje predstavljaju izvor prava koji se odnosi na djelovanje ICC, daju se određena dodatna obilježja predviđenih ICC, daju se određena dodatna obilježja predviđenih radnji i ponašanja u samom Rimskom statutu u odnosu radnji i ponašanja u samom Rimskom statutu u odnosu na oblike izvršenja genocida. Prema Obilježjima krivičnih na oblike izvršenja genocida. Prema Obilježjima krivičnih djela (uz tačku b)), nanošenje teških tjelesnih povreda ili djela (uz tačku b)), nanošenje teških tjelesnih povreda ili prouzrokovanje teških duševnih patnji, postoji kada su prouzrokovanje teških duševnih patnji, postoji kada su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: (1) učinilac je u kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: (1) učinilac je u odnosu na jedno ili više lica prouzrokovao tešku tjelesnu odnosu na jedno ili više lica prouzrokovao tešku tjelesnu povredu ili tešku duševnu bol; (2) to lice ili ta lica su povredu ili tešku duševnu bol; (2) to lice ili ta lica su pripadnici određene nacionalne, etničke, rasne ili pripadnici određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe; (3) učinilac je imao namjeru da tu vjerske grupe; (3) učinilac je imao namjeru da tu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu kao takvu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu kao takvu uništi, u potpunosti ili djelimično; ; (4) ponašanje uništi, u potpunosti ili djelimično; ; (4) ponašanje učinioca se dogodilo u kontekstu očiglednog obrasca učinioca se dogodilo u kontekstu očiglednog obrasca sličnog ponašanja usmjerenog protiv te grupe ili se sličnog ponašanja usmjerenog protiv te grupe ili se radilo oradilo o

ponašanju koje je samo po sebi moglo prouzrokovati ponašanju koje je samo po sebi moglo prouzrokovati uništenje grupe. uništenje grupe.

Prema Obilježjima krivičnih djela (uz tačku c)), da bi Prema Obilježjima krivičnih djela (uz tačku c)), da bi se radilo o namjernom podvrgavanju grupe takvim se radilo o namjernom podvrgavanju grupe takvim životnim uslovima koji će sračunato dovesti do životnim uslovima koji će sračunato dovesti do njenog potpunog ili djelimičnog uništenja, potrebno njenog potpunog ili djelimičnog uništenja, potrebno je kumulativno ispunjenje sljedećih uslova: (1) je kumulativno ispunjenje sljedećih uslova: (1) učinilac je jedno ili više lica podvrgao određenim učinilac je jedno ili više lica podvrgao određenim životnim uslovima; (2) to lice ili ta lica su pripadnici životnim uslovima; (2) to lice ili ta lica su pripadnici određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe; (3) učinilac je imao namjeru da u potpunosti grupe; (3) učinilac je imao namjeru da u potpunosti ili djelimično tu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku ili djelimično tu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu kao takvu uništi; (4) životni uslovi su bili grupu kao takvu uništi; (4) životni uslovi su bili sračunato tako projektovani da prouzrokuju potpuno sračunato tako projektovani da prouzrokuju potpuno ili djelimično fizičko uništenje te grupe; (5) ili djelimično fizičko uništenje te grupe; (5) ponašanje učinioca se dogodilo u kontekstu jasnog ponašanje učinioca se dogodilo u kontekstu jasnog (očiglednog) obrasca sličnog ponašanja upravljenog (očiglednog) obrasca sličnog ponašanja upravljenog protiv te grupe ili je bilo u pitanju ponašanje koje je protiv te grupe ili je bilo u pitanju ponašanje koje je samo po sebi moglo prouzrokovati takva uništenja. samo po sebi moglo prouzrokovati takva uništenja.

Da li se radi o takvim životnim uslovima koji će Da li se radi o takvim životnim uslovima koji će sračunato dovesti do potpunog ili djelimičnog sračunato dovesti do potpunog ili djelimičnog uništenja određene grupe, faktičko je pitanje. To uništenja određene grupe, faktičko je pitanje. To može da bude nepreduzimanje mjera zaštite u može da bude nepreduzimanje mjera zaštite u vrijeme haranja neke teške epidemije, namjerno vrijeme haranja neke teške epidemije, namjerno izgladnjavanje pripadnika grupe, primoravanje da izgladnjavanje pripadnika grupe, primoravanje da žive u krajnje nezdravim uslovima i sl.žive u krajnje nezdravim uslovima i sl.

Na osnovu Obilježja krivičnih djela (uz tačku d)), Na osnovu Obilježja krivičnih djela (uz tačku d)), preduzimanje mjera usmjerenih na sprečavanje preduzimanje mjera usmjerenih na sprečavanje rađanja djece unutar grupe, postoji ukoliko su rađanja djece unutar grupe, postoji ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: (1) učinilac je kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: (1) učinilac je jednom ili više lica nametnuo određene mjere, jednom ili više lica nametnuo određene mjere, odnosno prema njima ih primijenio; (2) to lice ili ta odnosno prema njima ih primijenio; (2) to lice ili ta lica pripadaju određenoj nacionalnoj, etničkoj, rasnoj lica pripadaju određenoj nacionalnoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj grupi; ili vjerskoj grupi; ; ; (3) učinilac je imao namjeru da tu (3) učinilac je imao namjeru da tu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu u cjelini nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu u cjelini ili djelimično uništi kao takvu; (4) cilj nametnutih ili djelimično uništi kao takvu; (4) cilj nametnutih mjera je bio da se spriječi rađanje u okviru te grupe; mjera je bio da se spriječi rađanje u okviru te grupe; ((5) ponašanje učinoca se 5) ponašanje učinoca se

dogodilo u kontekstu jasnog (očiglednog) obrasca dogodilo u kontekstu jasnog (očiglednog) obrasca sličnog ponašanja usmjerenog protiv te grupe ili se sličnog ponašanja usmjerenog protiv te grupe ili se radilo o ponašanju koje samo po sebi moglo radilo o ponašanju koje samo po sebi moglo prouzrokovati takvo uništenje.prouzrokovati takvo uništenje.

Prema Obilježjima krivičnih djela (uz tačku e)), Prema Obilježjima krivičnih djela (uz tačku e)), prinudno premještanje djece postoji ako su ispunjeni prinudno premještanje djece postoji ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uslovi: (1) učinilac je prisilno sljedeći kumulativni uslovi: (1) učinilac je prisilno premještao jedno ili više lica; (2) to lice ili ta lica premještao jedno ili više lica; (2) to lice ili ta lica pripadaju određenoj nacionalnoj, etničkoj, rasnoj ili pripadaju određenoj nacionalnoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj grupi; (3) učinilac je imao namjeru da tu vjerskoj grupi; (3) učinilac je imao namjeru da tu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu kao nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu kao takvu uništi u potpunosti ili djelimično; (4) došlo je takvu uništi u potpunosti ili djelimično; (4) došlo je do prebacivanja (transfer) iz jedne grupe u drugu; do prebacivanja (transfer) iz jedne grupe u drugu; (5) lice ili lica koja su prebacivana nisu imala (5) lice ili lica koja su prebacivana nisu imala navršenih 15 godina; (6) učinilac je znao ili je morao navršenih 15 godina; (6) učinilac je znao ili je morao znati da je to lice ili da su ta lica, osobe mlađe od 18 znati da je to lice ili da su ta lica, osobe mlađe od 18 godina; godina; ; (; (7) ponašanje se dogodilo u kontekstu 7) ponašanje se dogodilo u kontekstu

jasnog (očiglednog) obrasca sličnog ponašanja jasnog (očiglednog) obrasca sličnog ponašanja usmjerenog protiv te grupe ili je to bilo ponašanje usmjerenog protiv te grupe ili je to bilo ponašanje koje je samo po sebi bilo pogodno da prouzrokuje koje je samo po sebi bilo pogodno da prouzrokuje takvo uništenje. takvo uništenje.

Namjera učinioca je bitan elemenat bića krivičnog Namjera učinioca je bitan elemenat bića krivičnog djela genocida. Radi se o elementu koji je svojstven djela genocida. Radi se o elementu koji je svojstven samo ovom krivičnom djelu, po čemu se ono samo ovom krivičnom djelu, po čemu se ono razlikuje od ostalih krivičnih djela iz nadležnosti ICC. razlikuje od ostalih krivičnih djela iz nadležnosti ICC. Imajući u vidu taj elemenat, izvršilac ovog krivičnog Imajući u vidu taj elemenat, izvršilac ovog krivičnog djela može biti kako lice koje je neposredno djela može biti kako lice koje je neposredno preduzelo neku od alternativno propisanih radnji preduzelo neku od alternativno propisanih radnji izvršenja, tako i lice (pretpostavljeni) koje je izdalo izvršenja, tako i lice (pretpostavljeni) koje je izdalo naredbu za izvršenje ovog djela. naredbu za izvršenje ovog djela.

S obzirom na to da se radi o tzv. namjernom S obzirom na to da se radi o tzv. namjernom krivičnom djelu, za krivičnu odgovornost njegovog krivičnom djelu, za krivičnu odgovornost njegovog učinioca neophodno je utvrditi postojanje direktnog učinioca neophodno je utvrditi postojanje direktnog umišljaja. umišljaja.

Kada je riječ o namjeri kao subjektivnom elementu Kada je riječ o namjeri kao subjektivnom elementu ovog krivičnog djela, u teoriji se, u vezi sa onim ovog krivičnog djela, u teoriji se, u vezi sa onim oblikom komandne odgovornosti koji se u osnovi oblikom komandne odgovornosti koji se u osnovi svodi na propuštanje pretpostavljenog, ukazuje da svodi na propuštanje pretpostavljenog, ukazuje da je proširivanje te odgovornosti i na genocid je proširivanje te odgovornosti i na genocid neprihvatljivo “...zbog prirode ovog krivičnog djela neprihvatljivo “...zbog prirode ovog krivičnog djela kod kojeg je subjektivni elemenat posebno izražen. kod kojeg je subjektivni elemenat posebno izražen. Obavezno postojanje genocidne namjere kod Obavezno postojanje genocidne namjere kod učinioca ovog krivičnog djela nespojivo je sa učinioca ovog krivičnog djela nespojivo je sa mogućnošću da pretpostavljeni kod komandne mogućnošću da pretpostavljeni kod komandne odgovornosti odgovara i za nesvjesni nehat.“odgovornosti odgovara i za nesvjesni nehat.“

Ovo krivično djelo se, imajući u vidu moguće radnje Ovo krivično djelo se, imajući u vidu moguće radnje njegovog izvršenja, u pravilu vrši preduzimanjem njegovog izvršenja, u pravilu vrši preduzimanjem više radnji izvršenja. Međutim, više radnji izvršenja. Međutim, ono se može ono se može učiniti i preduzimanjem jedne radnje i u učiniti i preduzimanjem jedne radnje i u odnosu na jedno lice, pod uslovom da je to odnosu na jedno lice, pod uslovom da je to učinjeno u namjeri koju Statut traži za učinjeno u namjeri koju Statut traži za postojanje ovog krivičnog djela.postojanje ovog krivičnog djela. Genocid se Genocid se smatra dovršenim preduzimanjem neke od radnji smatra dovršenim preduzimanjem neke od radnji izvršenja, pri čemu nije bitno što učinilac nije izvršenja, pri čemu nije bitno što učinilac nije ostvario svoju namjeru. ostvario svoju namjeru.

Pasivni subjekat ovog krivičnog djela nije pojedinac Pasivni subjekat ovog krivičnog djela nije pojedinac pripadnik grupe, nego zaštićena grupa. Učinilac mora pripadnik grupe, nego zaštićena grupa. Učinilac mora imati namjeru da uništi značajan dio populacije imati namjeru da uništi značajan dio populacije zaštićene grupe ili, pak, da uništi određene dijelove te zaštićene grupe ili, pak, da uništi određene dijelove te grupe kao što su njene političke vođe, vjerske vođe ili grupe kao što su njene političke vođe, vjerske vođe ili intelektualce.intelektualce.

Biće ovog krivičnog djela u bitnom je na isti način Biće ovog krivičnog djela u bitnom je na isti način određeno i u KZBiH (član 171). Jedina razlika je u tome određeno i u KZBiH (član 171). Jedina razlika je u tome što je u biću krivičnog djela određenom u ovom zakonu što je u biću krivičnog djela određenom u ovom zakonu kao radnja izvršenja izričito propisano i naređenje za kao radnja izvršenja izričito propisano i naređenje za izvršenje neke od radnji ovog krivičnog djela.izvršenje neke od radnji ovog krivičnog djela.

II – ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTIII – ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI

Zločini protiv čovZločini protiv čovjječnostiečnosti,, kao posebna kategorija u kao posebna kategorija u međunarodnom krivičnom pravumeđunarodnom krivičnom pravu,, prvi put se pominju u prvi put se pominju u

Statutu Međunarodnog vojnog suda za suđenje Statutu Međunarodnog vojnog suda za suđenje najtežih ratnih zločinaca koji je bio dodat najtežih ratnih zločinaca koji je bio dodat Londonskom sporazumu iz avgusta 1945. Londonskom sporazumu iz avgusta 1945. godine.godine. U U njemu je data i prva definicija zločina protiv njemu je data i prva definicija zločina protiv čovječnosti koja je kasnije, sa nekim izmjenama čovječnosti koja je kasnije, sa nekim izmjenama preuzeta u Statutu Tribunala u Tokiju. preuzeta u Statutu Tribunala u Tokiju. ”Zločinima ”Zločinima protiv čovječnosti se napadaju neka od vrijednosti protiv čovječnosti se napadaju neka od vrijednosti koje su karakteristične za čovječanstvo kao cjelinu, koje su karakteristične za čovječanstvo kao cjelinu, odnosno one koje se moraju smatrati odnosno one koje se moraju smatrati opštehumanim opštehumanim vrijednostima.vrijednostima. Na razvoj koncepcije o zločinu protiv Na razvoj koncepcije o zločinu protiv čovječnosti su presudno uticale ideje o osnovnim čovječnosti su presudno uticale ideje o osnovnim ljudskim pravima, dok je za moderno humanitarno ljudskim pravima, dok je za moderno humanitarno pravo karakteristično da polazi od postavke da kako pravo karakteristično da polazi od postavke da kako države, tako i međunarodna zajednica, imaju države, tako i međunarodna zajednica, imaju dužnost da zaštite ljudska prava.”dužnost da zaštite ljudska prava.” SamaSama pojavapojava pojmapojma zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti sese vezujevezuje zaza 1915. 1915. godinugodinu ii slusluččajaj masovnogmasovnog ubijanaubijana JermenaJermena uu OtomanskomOtomanskom carstvucarstvu. .

U Statutu U Statutu NirnberškogNirnberškog tribunala utvr tribunala utvrđđeno je da eno je da tribunal treba da sudi i licima koja su kriva za zlotribunal treba da sudi i licima koja su kriva za zloččine ine protivprotiv č čovjeovječčnostinosti..

Generalna skupGeneralna skupšština UNtina UN–a –a jeje 1946. 1946. godine usvojila godine usvojila Rezoluciju kojom su potvrRezoluciju kojom su potvrđđena naena naččela Statutaela Statuta NNirnberškog tribunala i presude tribunalairnberškog tribunala i presude tribunala. . PojamPojam zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti, , kaokao samostalnogsamostalnog deliktadelikta, , potvrpotvrđđenen je je uu memeđđunarodnomunarodnom pravupravu ii kasnijimkasnijim memeđđunarodnimunarodnim ugovorimaugovorima, , kaokao š štoto susu: : KonvencijaKonvencija oo genocidugenocidu iziz 1948, 1948, KonvencijaKonvencija oo nezastarijevanjunezastarijevanju ratnihratnih zlozloččinaina ii zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti (1968) (1968) ii KonvencijaKonvencija oo aparthejduaparthejdu (1973). (1973). OvaOva evolucijaevolucija institutainstituta zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti jeje danasdanas artikulisanaartikulisana ii odgovarajuodgovarajuććimim odredbamaodredbama statutastatuta ICTYICTY (1993) i ICTR (1994), (1993) i ICTR (1994), kaokao ii odredbamaodredbama RimskogRimskog statutastatuta ICCICC (1998). (1998).

DanasDanas jeje pojampojam zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti uu memeđđunarodnomunarodnom pravupravu š širokoiroko definisandefinisan ii obuhvataobuhvata sljedesljedeććee elementeelemente: (1) : (1) zlozloččinin protivprotiv č čovjeovječčnostinosti moramora bitibiti djelodjelo č čijimijim č činjenjeminjenjem sese vrvrššii naronaroččitoito tetešškoko krkrššenjeenje ljudskogljudskog dostojanstvadostojanstva ii poniponižžavanjeavanje jednogjednog iliili viviššee ljudskihljudskih bibiććaa; ;

(2) (2) zlozloččinin protivprotiv č čovjeovječčnostinosti moramora bitibiti djelodjelo kojekoje nijenije izolovaniizolovani iliili sporadisporadiččnini dogadogađđajaj, , veveć ć predstavljapredstavlja diodio politikepolitike nekeneke vladevlade iliili moramora predstavljatipredstavljati š širokuiroku iliili sistematskusistematsku praksupraksu vrvrššenjaenja zlozloččinaina kojakoja sese toleritoleriššee, , praprašštata iliili nana njunju pristajepristaje nekaneka vladavlada iliili faktifaktiččkaka vlastvlast nana odreodređđenojenoj teritorijiteritoriji; (3) ; (3) zlozloččinin protivprotiv č čovjeovječčnostinosti moramora bitibiti vrvrššenjeenje djeladjela kojekoje jeje zabranjenozabranjeno memeđđunarodnimunarodnim pravompravom ii kojekoje shodnoshodno tometome moramora bitibiti kakažžnjenonjeno; (4) ; (4) žžrtvertve zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti mogumogu bitibiti civilicivili iliili, , akoako jeje djelodjelo uuččinjenoinjeno uu tokutoku oruoružžanoganog sukobasukoba, , licalica kojakoja nene uuččestvujuestvuju, , odnosnoodnosno viviššee nene uuččestvujuestvuju uu oruoružžanimanim neprijateljstvimaneprijateljstvima . . UU samojsamoj praksipraksi, , kadakada sese govorigovori oo kakažžnjavanjunjavanju licalica kojakoja susu uuččinilainila zlozloččinin protivprotiv ččovjeovječčnostinosti, , kaokao najbitnijinajbitniji ii neophodnineophodni elementelement bibiććaa ovogovog krivikriviččnognog djeladjela istiističčee sese sistematskasistematska prirodapriroda ovogovog ratnogratnog zlozloččinaina, , odnosnoodnosno uslovuslov dada jeje krkrššenjeenje ljudskihljudskih pravaprava izrazitoizrazito tetešškoko ii dada nene predstavljapredstavlja sporadisporadiččanan dogadogađđajaj veveć ć jeje deodeo š šireire zlozloččinainaččkeke politikepolitike..

UjednoUjedno, , ovajovaj subjektivnisubjektivni elementelement zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti jeje osnovnaosnovna distinkcijadistinkcija popo kojojkojoj sese zlozloččinin protivprotiv č čovjeovječčnostinosti razlikujerazlikuje odod ratnogratnog zlozloččinaina, , iakoiako jeje č čestoesto nanaččinin izvrizvrššenjaenja djeladjela istiisti.. NajvaNajvažžnijanija osobinaosobina zlozloččinaina protivprotiv ččovjeovječčnostinosti jestejeste dada susu diodio š širokeiroke iliili sistemskesistemske prakseprakse zlozloččinaina, š, štoto obiobiččnono znaznaččii dada ihih sprovodisprovodi vlastvlast.. ZatoZato susu uuččiniociinioci ovihovih tetešškihkih krivikriviččnihnih djeladjela najnajččeešćšćee pripadnicipripadnici drdržžavnogavnog aparataaparata – – vojskevojske iliili policijepolicije iliili nekeneke oruoružžaneane grupegrupe..

Odredbe o ovom međunarodnom krivičnom djelu Odredbe o ovom međunarodnom krivičnom djelu sadržane su u članu 7 Rimskog statuta, dok KZBiH sadržane su u članu 7 Rimskog statuta, dok KZBiH (član 172) te radnje i značenje upotrijebljenih (član 172) te radnje i značenje upotrijebljenih izraza, u bitnom, određuje na način na koji je to izraza, u bitnom, određuje na način na koji je to učinjeno i u Rimskom statutu.učinjeno i u Rimskom statutu.

Da bi neka od navedenih radnji mogla biti Da bi neka od navedenih radnji mogla biti kvalifikovana kao zločin protiv čovječnosti kvalifikovana kao zločin protiv čovječnosti neophodno je da su predu-neophodno je da su predu-

zete zete kao dio kao dio rasprostranjenograsprostranjenog ili ili sistematskog sistematskog napada napada koji je uperen prema bilo kojem civilnom koji je uperen prema bilo kojem civilnom stanovništvu, stanovništvu, uz znanjeuz znanje učinioca o takvom napadu. učinioca o takvom napadu.

Kako vidimo, za postojanje ovog krivičnog djela neophodna Kako vidimo, za postojanje ovog krivičnog djela neophodna su su dva veoma bitna elementadva veoma bitna elementa. Jedan od njih jeste da se . Jedan od njih jeste da se određene radnje u okviru njega određene radnje u okviru njega vrše sistematski, planski vrše sistematski, planski i masovno“, a drugi je znanje učinioca o takvom i masovno“, a drugi je znanje učinioca o takvom napadunapadu. U vezi sa tim znanjem, ukazuje se kako nije . U vezi sa tim znanjem, ukazuje se kako nije neophodno da učinilac zna o samoj kriminalnoj politici ili neophodno da učinilac zna o samoj kriminalnoj politici ili planu kojim su osmišljeni ovi rasprostranjeni ili sistematski planu kojim su osmišljeni ovi rasprostranjeni ili sistematski napadi, već da ima znanje da su njegove radnje izvršenja napadi, već da ima znanje da su njegove radnje izvršenja dio tih napada na civilno stanovništvo i u skladu sa tom dio tih napada na civilno stanovništvo i u skladu sa tom politikom, odnosno planom. politikom, odnosno planom. Bez takvog znanja na strani Bez takvog znanja na strani učinioca, ne može postojati njegova krivična učinioca, ne može postojati njegova krivična odgovornost za ovo krivično djelo, već se može raditi odgovornost za ovo krivično djelo, već se može raditi o odgovornosti za neko drugo krivično djelo(npr. o odgovornosti za neko drugo krivično djelo(npr. krivično djelo ubistva, silovanja i dr.).krivično djelo ubistva, silovanja i dr.). Imajući u vidu da Imajući u vidu da se traži znanje o napadu, svakako da se psihički odnos se traži znanje o napadu, svakako da se psihički odnos učinioca prema djelu može ogledati u direktnom umišljaju, učinioca prema djelu može ogledati u direktnom umišljaju, mada Kaseze ističe da taj odnos može biti i u obliku mada Kaseze ističe da taj odnos može biti i u obliku eventualnog umišljaja.eventualnog umišljaja.

Kako bi se zločin protiv čovječnosti razlikovao Kako bi se zločin protiv čovječnosti razlikovao od drugih krivičnih djela, odnosno da bi ovo od drugih krivičnih djela, odnosno da bi ovo krivično djelo “...dobilo karakter međunarodnog krivično djelo “...dobilo karakter međunarodnog krivičnog djela, potrebno je i to da se ono vrši krivičnog djela, potrebno je i to da se ono vrši uz sudjelovanje ili tolerisanje od strane države uz sudjelovanje ili tolerisanje od strane države ili neke političke organizacije, tj. organizacije ili neke političke organizacije, tj. organizacije koja de koja de factofacto ili ili de iurede iure ima političku moć. ima političku moć.

Pasivni subjekt ovog krivičnog djela su pripadnici bilo Pasivni subjekt ovog krivičnog djela su pripadnici bilo kojeg civilnog stanovništva, pri čemu napadni objekt, kojeg civilnog stanovništva, pri čemu napadni objekt, kako ćemo vidjeti, mogu biti ne samo nacionalne, kako ćemo vidjeti, mogu biti ne samo nacionalne, rasne, etničke i vjerske grupe, nego i i druge grupe rasne, etničke i vjerske grupe, nego i i druge grupe (kao što su političke ili kulturne grupe), što se može (kao što su političke ili kulturne grupe), što se može uočiti kod radnje izvršenja koja se sastoji u progonu uočiti kod radnje izvršenja koja se sastoji u progonu bilo koje prepoznatljive grupe ili zajednice.bilo koje prepoznatljive grupe ili zajednice.

Uz postojanje naprijed navedenih uslova zločinom Uz postojanje naprijed navedenih uslova zločinom protiv čovječnosti smatraju se sljedeće radnje protiv čovječnosti smatraju se sljedeće radnje izvršenja:izvršenja:

– – ubistvo;ubistvo; – – istrebljenje;istrebljenje; – – porobljavanje;porobljavanje; - deportacija- deportacija ili prisilno premještanje stanovništva;ili prisilno premještanje stanovništva; – – zatočenje ili drugo teško lišenje fizičke slobode zatočenje ili drugo teško lišenje fizičke slobode

kojim se narušavaju temeljna pravila međunarodnog kojim se narušavaju temeljna pravila međunarodnog prava;prava;

– – mučenje;mučenje; – – silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija,

iznuđena trudnoća, prisilna sterilizacija ili svaki drugi iznuđena trudnoća, prisilna sterilizacija ili svaki drugi oblik seksualnog nasilja slične težine;oblik seksualnog nasilja slične težine;

– – progon bilo koje prepoznatljive grupe ili zajednice progon bilo koje prepoznatljive grupe ili zajednice na na političkoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, političkoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, polnoj osnovi vjerskoj, polnoj osnovi ili na drugoj osnovi koja je ili na drugoj osnovi koja je opštepriznata kao nedopustiva saglasno opštepriznata kao nedopustiva saglasno međunarodnom pravu. međunarodnom pravu.

– – prisilan nestanak lica;prisilan nestanak lica; – – zločin aparthejda;zločin aparthejda; – – druga nečovječna djela slične prirode kojima se druga nečovječna djela slične prirode kojima se

namjerno izazivaju teška stradanja ili ozbiljne namjerno izazivaju teška stradanja ili ozbiljne tjelesne povrede ili povrede mentalnog zdravlja.tjelesne povrede ili povrede mentalnog zdravlja.

Imajući u vidu mnoštvo upotrijebljenih izraza, Statut Imajući u vidu mnoštvo upotrijebljenih izraza, Statut u članu 7 stav 2 daje sljedeće pojašnjenje njihovog u članu 7 stav 2 daje sljedeće pojašnjenje njihovog značenja:značenja:

““napad uperen protiv bilo kog civilnog stanovništvanapad uperen protiv bilo kog civilnog stanovništva“ “ znači ponašanje koje obuhvata znači ponašanje koje obuhvata višestrukovišestruko izvršenje izvršenje neke od navedenih radnji protiv civilnog neke od navedenih radnji protiv civilnog stanovništva. Pri tome je bitno da je to ponašanje stanovništva. Pri tome je bitno da je to ponašanje u u skladu sa državnom ili organizacijskom politikom da skladu sa državnom ili organizacijskom politikom da se izvrši takav napad ili u cilju pomaganja toj politicise izvrši takav napad ili u cilju pomaganja toj politici;;

““istrebljenjeistrebljenje“ uključuje namjerno nametanje životnih “ uključuje namjerno nametanje životnih uslova, uključujući onemogućavanje pristupa hrani iuslova, uključujući onemogućavanje pristupa hrani i

lijekovima, sračunato na dovođenje do uništenja lijekovima, sračunato na dovođenje do uništenja dijela stanovništva;dijela stanovništva;

““porobljavanjeporobljavanje“ znači primjenu nekog ili svih “ znači primjenu nekog ili svih ovlašćenja vezanih za pravo svojine nad licem i ovlašćenja vezanih za pravo svojine nad licem i uključuje primjenu takve vlasti u trgovini licima, uključuje primjenu takve vlasti u trgovini licima, posebno ženama i djecom;posebno ženama i djecom;

““deportacija ili prisilno premještanje stanovništvadeportacija ili prisilno premještanje stanovništva“ “ znači iznuđeno preseljenje civilnog stanovništva znači iznuđeno preseljenje civilnog stanovništva protjerivanjem ili drugim vrstama prinude iz područja protjerivanjem ili drugim vrstama prinude iz područja gdje su ta lica zakonito prisutna, a da za to ne postoji gdje su ta lica zakonito prisutna, a da za to ne postoji osnov prema međunarodnom pravu. Takav osnov, na osnov prema međunarodnom pravu. Takav osnov, na primjer, postoji u članu 49 Četvrte ženevske primjer, postoji u članu 49 Četvrte ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata. konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata. Prema stavu 2 tog člana, okupirajuća sila može da Prema stavu 2 tog člana, okupirajuća sila može da pristupi potpunoj ili djelimičnoj evakuaciji određene pristupi potpunoj ili djelimičnoj evakuaciji određene okupirane oblasti ako to zahtijevaju bezbjednost okupirane oblasti ako to zahtijevaju bezbjednost stanovništva ili imperativni vojni razlozi. Ova stanovništva ili imperativni vojni razlozi. Ova evakuacija može da se izvrši preseljenjem zaštićenih evakuacija može da se izvrši preseljenjem zaštićenih lica samo u unutrašnjost okupirane teritorije,lica samo u unutrašnjost okupirane teritorije, osim u osim u slučaju slučaju

materijalne nemogućnosti. I prema članu 17 stav 1 materijalne nemogućnosti. I prema članu 17 stav 1 Dopunskog protokola II uz Ženevske konvencije, može Dopunskog protokola II uz Ženevske konvencije, može se narediti premještanje civilnog stanovništva ukoliko se narediti premještanje civilnog stanovništva ukoliko to zahtijevaju razlozi bezbjednosti tog stanovništva ili to zahtijevaju razlozi bezbjednosti tog stanovništva ili imperativni vojni razlozi;imperativni vojni razlozi;

““mučenjemučenje“ znači namjerno nanošenje teškog tjelesnog ili “ znači namjerno nanošenje teškog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje licu koje je pod nadzorom ili duševnog bola ili patnje licu koje je pod nadzorom ili pod kontrolom okrivljenog, s tim što mučenje ne pod kontrolom okrivljenog, s tim što mučenje ne uključuje bol ili patnju koji su samo posljedica zakonite uključuje bol ili patnju koji su samo posljedica zakonite kazne, njoj pripadaju ili je prate;kazne, njoj pripadaju ili je prate;

““iznuđena trudnoćaiznuđena trudnoća“ znači protivzakonito zatočenje žene “ znači protivzakonito zatočenje žene koja je zatrudnila pod prinudom, u namjeri da se utiče koja je zatrudnila pod prinudom, u namjeri da se utiče na etnički sastav stanovništva ili izvrše druge teške na etnički sastav stanovništva ili izvrše druge teške povrede međunarodnog prava.povrede međunarodnog prava. Pri tome se ova Pri tome se ova definicija ni na koji način neće tumačiti tako da utiče definicija ni na koji način neće tumačiti tako da utiče na nacionalne zakone vezane za trudnoću. . To bi, npr. na nacionalne zakone vezane za trudnoću. . To bi, npr. moglo značiti da neće postojati ova radnja izvršenja moglo značiti da neće postojati ova radnja izvršenja ako ako

se ženi ne dozvoljava prekid trudnoće zato što je se ženi ne dozvoljava prekid trudnoće zato što je u poodmakloj fazi trudnoće – zbog čega bi njen u poodmakloj fazi trudnoće – zbog čega bi njen prekid mogao biti opasan po život trudnice. prekid mogao biti opasan po život trudnice. Ovdje, dakle, treba imati u vidu da nacionalni Ovdje, dakle, treba imati u vidu da nacionalni zakon kojim se uređuje pitanje prekida trudnoće, zakon kojim se uređuje pitanje prekida trudnoće, vodeći računa o zaštiti zdravlja i života trudnice, vodeći računa o zaštiti zdravlja i života trudnice, dozvoljava prekid trudnoće samo do njenog dozvoljava prekid trudnoće samo do njenog određenog stadijuma jer bi, u protivnom, prekid određenog stadijuma jer bi, u protivnom, prekid trudnoće mogao oštetiti zdravlje žene ili biti trudnoće mogao oštetiti zdravlje žene ili biti fatalan po njen život. Doduše, ako je fatalan po njen život. Doduše, ako je istoisto lice prije lice prije toga do ovakvog stadijuma trudnoće prinudilo toga do ovakvog stadijuma trudnoće prinudilo ženu da održava trudnoću, ne bi se, nakon što ženu da održava trudnoću, ne bi se, nakon što nastupi ovaj stadijum, moglo pozivati na to da je nastupi ovaj stadijum, moglo pozivati na to da je u toj fazi bilo opasno po zdravlje ili život žene u toj fazi bilo opasno po zdravlje ili život žene prekidati trudnoću; prekidati trudnoću;

““progonprogon“ znači namjerno i teško oduzimanje “ znači namjerno i teško oduzimanje temeljnih prava usljed istovjetnosti grupe ili temeljnih prava usljed istovjetnosti grupe ili zajednice suprotno međunarodnom pravu;zajednice suprotno međunarodnom pravu;

““zločin aparthejdazločin aparthejda“ znači nečovječna djela koja su po “ znači nečovječna djela koja su po karakteru slična radnjama izvršenja zločina protiv karakteru slična radnjama izvršenja zločina protiv čovječnosti, a učinjena su u kontekstu čovječnosti, a učinjena su u kontekstu institucionalizovanog režima sistemskog ugnjetavanja i institucionalizovanog režima sistemskog ugnjetavanja i prevlasti jedne rasne grupe nad drugom rasnom prevlasti jedne rasne grupe nad drugom rasnom grupom ili grupama, u namjeri da se taj režim održi;grupom ili grupama, u namjeri da se taj režim održi;

““prisilan nestanak licaprisilan nestanak lica“ znači lišenje slobode, pritvor ili “ znači lišenje slobode, pritvor ili otmicu lica od strane ili otmicu lica od strane ili sa ovlašćenjem, podrškom ili sa ovlašćenjem, podrškom ili prećutnim pristankom državne ili političke organizacijeprećutnim pristankom državne ili političke organizacije, , uz odbijanje da se takvo lišenje slobode prizna ili da se uz odbijanje da se takvo lišenje slobode prizna ili da se daju obavještenja o sudbini ili boravištu tih lica u daju obavještenja o sudbini ili boravištu tih lica u namjeri da im se za duži vremenski period uskrati namjeri da im se za duži vremenski period uskrati pravna zaštita.pravna zaštita.

III – RATNI ZLOČINIIII – RATNI ZLOČINI 3.1. Ratni zločini propisani u Rimskom statutu3.1. Ratni zločini propisani u Rimskom statutu

Kao i kod zločina protiv čovječnosti, Rimski statut ICC u Kao i kod zločina protiv čovječnosti, Rimski statut ICC u članu 8 sadrži veoma opsežan spisak mogućih radnji članu 8 sadrži veoma opsežan spisak mogućih radnji

izvršenja ovog krivičnog djela, s tim što je taj spisak izvršenja ovog krivičnog djela, s tim što je taj spisak još duži u poređenju sa onim određenim kod još duži u poređenju sa onim određenim kod krivičnog djela zločina protiv čovječnosti. To je krivičnog djela zločina protiv čovječnosti. To je posljedica činjenice da Statut ove radnje ne razdvaja posljedica činjenice da Statut ove radnje ne razdvaja u posebna krivična djela. Pri tome, treba imati u vidu u posebna krivična djela. Pri tome, treba imati u vidu da se neke od njih mogu preduzeti samo u da se neke od njih mogu preduzeti samo u međunarodnom oružanom sukobu, dok se druge međunarodnom oružanom sukobu, dok se druge radnje mogu učiniti u unutrašnjem oružanom sukobu, radnje mogu učiniti u unutrašnjem oružanom sukobu, a kod nekih radnji nije bitno da li su učinjene u a kod nekih radnji nije bitno da li su učinjene u međunarodnom ili unutrašnjem oružanom sukobu. međunarodnom ili unutrašnjem oružanom sukobu. Zbog toga je potrebno prethodno u najkraćem Zbog toga je potrebno prethodno u najkraćem podsjetiti na pravnu razliku između ovih pojmova. podsjetiti na pravnu razliku između ovih pojmova.

U klasičnom ratnom pravu pod ratom se smatra U klasičnom ratnom pravu pod ratom se smatra oružani sukob dvije ili više suverenih država, jer se oružani sukob dvije ili više suverenih država, jer se prema tom shvatanju rat posmatra „…kao osnovni prema tom shvatanju rat posmatra „…kao osnovni atribut suverenosti i pravo na rat pripadalo je samo atribut suverenosti i pravo na rat pripadalo je samo suverenim državama“.suverenim državama“.

““Za razliku od ovog pojmaZa razliku od ovog pojma,, unutrašnji oružani unutrašnji oružani sukobi sukobi ““…odigravaju se unutar jedne državne …odigravaju se unutar jedne državne teritorije, između antagonističkih grupa, državljana teritorije, između antagonističkih grupa, državljana te iste države. To sete iste države. To se,, po pravilu po pravilu,, dešava kada se na dešava kada se na čelu zemlje nađe vlada nemoćna da kontroliše čelu zemlje nađe vlada nemoćna da kontroliše situaciju i usmjeri političke procese u pravcu situaciju i usmjeri političke procese u pravcu miroljubivog rmiroljubivog rјјešenja spora.ešenja spora. U slučaju unutrašnjih U slučaju unutrašnjih oružanih sukoba potrebno je razlikovati građanski oružanih sukoba potrebno je razlikovati građanski rat od obične pobune. Da li se neki unutrašnji rat od obične pobune. Da li se neki unutrašnji oružani sukob može podvesti pod jedan ili drugi oružani sukob može podvesti pod jedan ili drugi pojampojam,, zavisi, kako se ističe, od kriterijuma kao što zavisi, kako se ističe, od kriterijuma kao što su su ““…intenzitet oružanih akcija i obim angažovanih …intenzitet oružanih akcija i obim angažovanih snaga, a zatim trajanje akcija i njihov teritorijalni snaga, a zatim trajanje akcija i njihov teritorijalni opseg“.opseg“. U vezi sa ovim shvatanjemU vezi sa ovim shvatanjem,, treba imati u treba imati u vidu odredbu člana 8 stav 2 tačka (f) Rimskog vidu odredbu člana 8 stav 2 tačka (f) Rimskog statuta prema kojoj se odredbe tačke (e) istog člana statuta prema kojoj se odredbe tačke (e) istog člana (druge ozbiljne povrede zakona i običaja rata u (druge ozbiljne povrede zakona i običaja rata u oružanim sukobima nemeđunarodnog karaktera) oružanim sukobima nemeđunarodnog karaktera) primjenjuju na oružane sukobe na teritoriji države primjenjuju na oružane sukobe na teritoriji države kada dođe do kada dođe do dužeg dužeg oružanog sukoba između oružanog sukoba između vladinih organa i vladinih organa i organizovanih organizovanih oružanih grupa ili oružanih grupa ili između takvih grupa.između takvih grupa.

NNavedene razlike neophodno je imati u vidu s avedene razlike neophodno je imati u vidu s obzirom na to da se odredbe člana 8 Rimskog obzirom na to da se odredbe člana 8 Rimskog statuta odnose na rat i unutrašnje oružane sukobe statuta odnose na rat i unutrašnje oružane sukobe tipa građanskih ratova. Kada budemo izlagali tipa građanskih ratova. Kada budemo izlagali pojedine odredbe ovog člana, vidjećemo da se u pojedine odredbe ovog člana, vidjećemo da se u nekim izričito propisuje da se one ne primjenjuju nekim izričito propisuje da se one ne primjenjuju na unutrašnje nemire i napetosti, kao što su na unutrašnje nemire i napetosti, kao što su neredi, izolovane i sporadične nasilne radnje ili neredi, izolovane i sporadične nasilne radnje ili druga slična djela. S tim u vezi, takođe treba imati druga slična djela. S tim u vezi, takođe treba imati u vidu odredbu stava 3 ovog člana prema kojoj, u u vidu odredbu stava 3 ovog člana prema kojoj, u slučaju unutrašnjeg oružanog sukoba, ništa ne slučaju unutrašnjeg oružanog sukoba, ništa ne utiče na odgovornost vlada da održavaju ili utiče na odgovornost vlada da održavaju ili uspostavljaju red i mir u državi ili da brane uspostavljaju red i mir u državi ili da brane jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države svim jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države svim zakonitim sredstvima.zakonitim sredstvima.

Prema stavu 1 člana 8 Rimskog statuta, ICC Prema stavu 1 člana 8 Rimskog statuta, ICC je nadležan za ratne zločine, je nadležan za ratne zločine, a posebno kada a posebno kada su ti zločini počinjeni kao dio plana ili politike su ti zločini počinjeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog izvršenja tih zločinaili kao dio masovnog izvršenja tih zločina..

Statut, u vezi s tim, ratne zločine najprije definiše Statut, u vezi s tim, ratne zločine najprije definiše kao teške povrede Ženevskih konvencija od 12. kao teške povrede Ženevskih konvencija od 12. avgusta 1949. godine, a to su sljedeće konvencije: avgusta 1949. godine, a to su sljedeće konvencije:

– – Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu (I Ženevska bolesnika u oružanim snagama u ratu (I Ženevska konvencija);konvencija);

– – Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oružanih snaga na moru bolesnika i brodolomnika oružanih snaga na moru (II Ženevska konvencija);(II Ženevska konvencija);

– – Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima (III Ženevska konvencija);(III Ženevska konvencija);

– – Konvencija o zaštiti građanskih lica za vrijeme Konvencija o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata (IV Ženevska konvencija).rata (IV Ženevska konvencija).

Teškim povredama ovih konvencija smatra se Teškim povredama ovih konvencija smatra se svaka od navedenih radnji izvršenja, kada je svaka od navedenih radnji izvršenja, kada je učinjena protiv lica ili imovine koje štite odredbe učinjena protiv lica ili imovine koje štite odredbe neke od navedenih konvencija. Riječ je o sljedećim neke od navedenih konvencija. Riječ je o sljedećim radnjama:radnjama:

– – namjerno ubijanje;namjerno ubijanje; – – mučenje ili nečovječno postupanje, uključujući biološke mučenje ili nečovječno postupanje, uključujući biološke

eksperimente;eksperimente; – – namjerno izazivanje velike patnje ili ozbiljne tjelesne namjerno izazivanje velike patnje ili ozbiljne tjelesne

povrede ili narušavanja zdravlja;povrede ili narušavanja zdravlja; – – velika razaranja i prisvajanje imovine, koji nisu opravdani velika razaranja i prisvajanje imovine, koji nisu opravdani

vojnom nuždom i sprovode se nezakonito i obijesnovojnom nuždom i sprovode se nezakonito i obijesno – – prisiljavanje ratnog zarobljenika ili drugog zaštićenog lica prisiljavanje ratnog zarobljenika ili drugog zaštićenog lica

da služi u snagama neprijateljske sile;da služi u snagama neprijateljske sile; – – namjerno lišavanje ratnog zarobljenika ili drugog namjerno lišavanje ratnog zarobljenika ili drugog

zaštićenog lica prava na pravičan i uredan sudski zaštićenog lica prava na pravičan i uredan sudski postupak;postupak;

– – protivzakonita deportacija ili preseljenje ili protivzakonita protivzakonita deportacija ili preseljenje ili protivzakonita internacija. U vezi sa ovom radnjom izvršenja, treba reći internacija. U vezi sa ovom radnjom izvršenja, treba reći da deportacija označava radnju premještanja zaštićenih da deportacija označava radnju premještanja zaštićenih lica sa teritorije države u kojoj zakonito žive na teritoriju lica sa teritorije države u kojoj zakonito žive na teritoriju neke druge države, dok internacija označava radnju neke druge države, dok internacija označava radnju premještanja tih lica unutar iste države.premještanja tih lica unutar iste države.

– – uzimanje talaca.uzimanje talaca.

Pored kršenja pomenutih Ženevskih konvencija, Pored kršenja pomenutih Ženevskih konvencija, Statut za slučaj međunarodnih oružanih sukoba Statut za slučaj međunarodnih oružanih sukoba inkriminiše i radnje izvršenja koje predstavljaju inkriminiše i radnje izvršenja koje predstavljaju druge teške povrede zakona i običaja koji važe u druge teške povrede zakona i običaja koji važe u tim sukobima. Spisak ovih radnji je najduži u članu tim sukobima. Spisak ovih radnji je najduži u članu 8 Statuta. Riječ je o sljedećim radnjama izvršenja:8 Statuta. Riječ je o sljedećim radnjama izvršenja:

– – namjerno usmjeravanje napada na civilno namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao takvo ili na pojedine civile koji ne stanovništvo kao takvo ili na pojedine civile koji ne učestvuju u neprijateljstvima neposredno;učestvuju u neprijateljstvima neposredno;

–– namjerno usmjeravanje napada na civilne namjerno usmjeravanje napada na civilne objekte, odnosno objekte koji nisu vojni ciljevi;objekte, odnosno objekte koji nisu vojni ciljevi;

– – namjerno usmjeravanje napada na osoblje, namjerno usmjeravanje napada na osoblje, postrojenja, materijal, jedinice ili vozila koji postrojenja, materijal, jedinice ili vozila koji učestvuju u humanitarnoj pomoći ili mirovnoj misiji učestvuju u humanitarnoj pomoći ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, sve dok u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, sve dok imaju pravo na zaštitu koja se pruža civilima ili imaju pravo na zaštitu koja se pruža civilima ili civilnim objektima, saglasno međunarodnom pravu civilnim objektima, saglasno međunarodnom pravu oružanog sukoba;oružanog sukoba;

– – namjeran napad uz znanje da će takav napad biti namjeran napad uz znanje da će takav napad biti popraćen gubitkom života ili povredama civila ili popraćen gubitkom života ili povredama civila ili oštećenjem civilnih objekata ili će prouzrokovati oštećenjem civilnih objekata ili će prouzrokovati rasprostranjenu, dugoročnu i tešku štetu prirodnoj rasprostranjenu, dugoročnu i tešku štetu prirodnoj okolini, koji bi bili očigledno pretjerani u odnosu na okolini, koji bi bili očigledno pretjerani u odnosu na predviđenu konkretnu i neposrednu ukupnu vojnu predviđenu konkretnu i neposrednu ukupnu vojnu prednost;prednost;

– – napad ili gađanje ma kojim sredstvima gradova, sela, napad ili gađanje ma kojim sredstvima gradova, sela, staništa ili zgrada koji se ne brane i nisu vojni ciljevi;staništa ili zgrada koji se ne brane i nisu vojni ciljevi;

– – ubijanje ili ranjavanje borca koji se predao položivši ubijanje ili ranjavanje borca koji se predao položivši oružje ili više nema sredstava za odbranu;oružje ili više nema sredstava za odbranu;

– – nepropisna upotreba zastave primirja, zastave ili nepropisna upotreba zastave primirja, zastave ili vojnih oznaka i uniforme neprijatelja ili Ujedinjenih vojnih oznaka i uniforme neprijatelja ili Ujedinjenih nacija, kao i karakterističnih obilježja Ženevskih nacija, kao i karakterističnih obilježja Ženevskih konvencija, koja dovodi do smrti ili ozbiljne lične konvencija, koja dovodi do smrti ili ozbiljne lične povrede;povrede;

– – neposredno ili posredno preseljavanje dijelova neposredno ili posredno preseljavanje dijelova civilnog stanovništva okupacione sile na teritoriju koju civilnog stanovništva okupacione sile na teritoriju koju je okupirala ili deportacija ili preseljavanje ukupnog ili je okupirala ili deportacija ili preseljavanje ukupnog ili dijelova stanovništva okupirane teritorije unutar ili van dijelova stanovništva okupirane teritorije unutar ili van te teritorije;te teritorije;

– – namjerno usmjeravanje napada na zgrade namjerno usmjeravanje napada na zgrade namijenjene vjerskoj, obrazovnoj, umjetničkoj, namijenjene vjerskoj, obrazovnoj, umjetničkoj, naučnoj ili dobrotvornoj svrsi, istorijske spomenike, naučnoj ili dobrotvornoj svrsi, istorijske spomenike, bolnice i mjesta gdje se sakupljaju bolesnici i bolnice i mjesta gdje se sakupljaju bolesnici i ranjenici, ukoliko ne predstavljaju vojne ciljeve;ranjenici, ukoliko ne predstavljaju vojne ciljeve;

– – podvrgavanje lica u vlasti protivničke strane podvrgavanje lica u vlasti protivničke strane fizičkom sakaćenju ili medicinskim ili naučnim fizičkom sakaćenju ili medicinskim ili naučnim opitima ma koje vrste, koji nisu opravdani opitima ma koje vrste, koji nisu opravdani medicinskim, zubnim ili bolničkim liječenjem tog medicinskim, zubnim ili bolničkim liječenjem tog lica niti se sprovode u njegovom interesu, a koja lica niti se sprovode u njegovom interesu, a koja uzrokuju smrt ili ozbiljno ugrožavaju zdravlje tog uzrokuju smrt ili ozbiljno ugrožavaju zdravlje tog lica;lica;

– – podmuklo ubijanje ili ranjavanje pojedinaca koji podmuklo ubijanje ili ranjavanje pojedinaca koji pripadaju neprijateljskoj državi ili armiji;pripadaju neprijateljskoj državi ili armiji;

– – izjavljivljanje da neće biti milosti;izjavljivljanje da neće biti milosti; – – uništavanje ili zapljenu imovine neprijatelja, osim uništavanje ili zapljenu imovine neprijatelja, osim

ako ratna nužda apsolutno ne zahtijeva to ako ratna nužda apsolutno ne zahtijeva to uništavanje ili zapljenu;uništavanje ili zapljenu;

– – izjavljivljanje da se prava i djelovanje državljana izjavljivljanje da se prava i djelovanje državljana neprijateljske strane ukidaju, suspenduju ili ne neprijateljske strane ukidaju, suspenduju ili ne prihvataju u postupcima pred sudom;prihvataju u postupcima pred sudom;

– – prisiljavanje državljana neprijateljske strane da prisiljavanje državljana neprijateljske strane da učestvuju u ratnim dejstvima uperenim protiv učestvuju u ratnim dejstvima uperenim protiv njihove sopstvene zemlje, čak i ako su ta lica prije njihove sopstvene zemlje, čak i ako su ta lica prije početka rata bili u službi zaraćene strane;početka rata bili u službi zaraćene strane;

– – pljačkanje gradova ili mjesta čak i kada su zauzeti pljačkanje gradova ili mjesta čak i kada su zauzeti u jurišu;u jurišu;

– – upotrebu otrova ili otrovnog oružja;upotrebu otrova ili otrovnog oružja; – – upotrebu zagušljivih, otrovnih ili drugih gasova i upotrebu zagušljivih, otrovnih ili drugih gasova i

svih sličnih tečnosti, materijala ili naprava;svih sličnih tečnosti, materijala ili naprava; – – upotrebu metaka koji se lako nadimaju ili upotrebu metaka koji se lako nadimaju ili

spljošćuju u ljudskom tijelu, kao što su meci sa spljošćuju u ljudskom tijelu, kao što su meci sa tvrdim omotačem koji ne pokriva potpuno jezgro tvrdim omotačem koji ne pokriva potpuno jezgro metka ili ima usjeke;metka ili ima usjeke;

– – povrede ličnog dostojanstva, a posebno povrede ličnog dostojanstva, a posebno ponižavajuće i omalovažavajuće postupanje;ponižavajuće i omalovažavajuće postupanje;

– – silovanje, seksualno ropstvo, prinudna prostitucija, silovanje, seksualno ropstvo, prinudna prostitucija, prisilna trudnoća, prinudna sterilizacija ili svaki drugi prisilna trudnoća, prinudna sterilizacija ili svaki drugi oblik seksualnog nasilja koji predstavlja tešku oblik seksualnog nasilja koji predstavlja tešku povredu Ženevskih konvencija;povredu Ženevskih konvencija;

– – korišćenje prisustva civila ili drugog zaštićenog lica korišćenje prisustva civila ili drugog zaštićenog lica da bi određene tačke, područja ili vojne snage dobili da bi određene tačke, područja ili vojne snage dobili imunitet od vojnih dejstava;imunitet od vojnih dejstava;

– – namjerno usmjeravanje napada na zgrade, namjerno usmjeravanje napada na zgrade, materijal, zdravstvene ekipe i transporte, kao i na materijal, zdravstvene ekipe i transporte, kao i na osoblje koje koristi karakteristična obilježja osoblje koje koristi karakteristična obilježja Ženevskih konvencija, saglasno međunarodnom Ženevskih konvencija, saglasno međunarodnom pravu;pravu;

– – namjerno izgladnjivanje civila kao metoda namjerno izgladnjivanje civila kao metoda ratovanja čime se namjerno sprečavanje dopremanja ratovanja čime se namjerno sprečavanje dopremanja pomoći kako predviđaju Ženevske konvencije;pomoći kako predviđaju Ženevske konvencije;

– – regrutovanje ili angažovanje djece mlađe od 15 regrutovanje ili angažovanje djece mlađe od 15 godina za državne oružane snage ili njihovo aktivno godina za državne oružane snage ili njihovo aktivno korišćenje u neprijateljstvima.korišćenje u neprijateljstvima.

Sve navedene radnje izvršenja, kako u slučaju teških Sve navedene radnje izvršenja, kako u slučaju teških povreda Ženevskih konvencija, tako i u slučaju drugih povreda Ženevskih konvencija, tako i u slučaju drugih teških povreda zakona i običaja ratovanja, mogu se teških povreda zakona i običaja ratovanja, mogu se učiniti u međunarodnim oružanim sukobima. Od njih učiniti u međunarodnim oružanim sukobima. Od njih treba razlikovati radnje izvršenja ovog krivičnog djela treba razlikovati radnje izvršenja ovog krivičnog djela koje Statut propisuje za slučaj unutrašnjeg oružanog koje Statut propisuje za slučaj unutrašnjeg oružanog sukoba. U tom slučaju, pravi se razlika između sukoba. U tom slučaju, pravi se razlika između ozbiljnih povreda člana 3 zajedničkog za sve četiri ozbiljnih povreda člana 3 zajedničkog za sve četiri Ženevske konvencije i drugih ozbiljnih povreda Ženevske konvencije i drugih ozbiljnih povreda zakona i običaja koji se primjenjuju u oružanim zakona i običaja koji se primjenjuju u oružanim sukobima nemeđunarodnog karaktera.sukobima nemeđunarodnog karaktera.

U prvom slučaju, ozbiljnim povredama člana 3 U prvom slučaju, ozbiljnim povredama člana 3 smatraju se navedena djela počinjena protiv lica koja smatraju se navedena djela počinjena protiv lica koja ne učestvuju aktivno u neprijateljstvima, u koja ne učestvuju aktivno u neprijateljstvima, u koja spadaju i pripadnici oružanih snaga koji su položili spadaju i pripadnici oružanih snaga koji su položili oružje, kao i oni pripadnici tih snaga koji su stavljeni oružje, kao i oni pripadnici tih snaga koji su stavljeni van stroja usljed bolesti, rana, zatočeništva ili bilo kog van stroja usljed bolesti, rana, zatočeništva ili bilo kog drugog razloga. Riječ je o sljedećim radnjama drugog razloga. Riječ je o sljedećim radnjama izvršenja:izvršenja:

– – nasilje nad životom i ličnošću, a posebno sve vrste nasilje nad životom i ličnošću, a posebno sve vrste ubistava, sakaćenja, svirepog postupanja i mučenja;ubistava, sakaćenja, svirepog postupanja i mučenja;

– – povrede ličnog dostojanstva, a posebno povrede ličnog dostojanstva, a posebno ponižavajuće i omalovažavajuće postupanje;ponižavajuće i omalovažavajuće postupanje;

– – uzimanje talaca;uzimanje talaca; – – donošenje presuda i izvršenje pogubljenja bez donošenje presuda i izvršenje pogubljenja bez

prethodne presude izrečene od strane uredno prethodne presude izrečene od strane uredno ustanovljenog suda koji nudi sve sudske garancije ustanovljenog suda koji nudi sve sudske garancije opštepriznate kao neophodne.opštepriznate kao neophodne.

U drugom slučaju, ozbiljnim povredama zakona i U drugom slučaju, ozbiljnim povredama zakona i običaja koji se primjenjuju u oružanim sukobima običaja koji se primjenjuju u oružanim sukobima nemeđunarodnog karaktera smatraju se sljedeće nemeđunarodnog karaktera smatraju se sljedeće radnje izvršenja:radnje izvršenja:

– – namjerno usmjeravanje napada na civilno namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao takvo ili na pojedine civile koji ne stanovništvo kao takvo ili na pojedine civile koji ne učestvuju neposredno u neprijateljstvima;učestvuju neposredno u neprijateljstvima;

– – namjerno usmjeravanje napada na zgrade, namjerno usmjeravanje napada na zgrade, materijal, zdravstvene ekipe i transport, kao i osoblje materijal, zdravstvene ekipe i transport, kao i osoblje koje koristi karakteristična obilježja Ženevskih koje koristi karakteristična obilježja Ženevskih konvencija u skladu sa međunarodnim pravom;konvencija u skladu sa međunarodnim pravom;

– – namjerno usmjeravanje napada na osoblje, namjerno usmjeravanje napada na osoblje, postrojenja, materijal, jedinice ili vozila koja postrojenja, materijal, jedinice ili vozila koja učestvuju u humanitarnoj pomoći ili mirovnoj misiji u učestvuju u humanitarnoj pomoći ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, sve dok imaju skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, sve dok imaju pravo na zaštitu koja se pruža civilima ili civilnim pravo na zaštitu koja se pruža civilima ili civilnim objektima saglasno međunarodnom pravu oružanog objektima saglasno međunarodnom pravu oružanog sukoba;sukoba;

– – namjerno usmjeravanje napada na zgrade namjerno usmjeravanje napada na zgrade namijenjene vjerskoj, obrazovnoj, umjetničkoj, namijenjene vjerskoj, obrazovnoj, umjetničkoj, naučnoj ili dobrotvornoj svrsi, istorijske spomenike, naučnoj ili dobrotvornoj svrsi, istorijske spomenike, bolnice i mjesta gdje se sakupljaju bolesnici i bolnice i mjesta gdje se sakupljaju bolesnici i ranjenici ukoliko ne predstavljaju vojne ciljeve;ranjenici ukoliko ne predstavljaju vojne ciljeve;

– – pljačkanje gradova ili mjesta čak i ako su zauzeti u pljačkanje gradova ili mjesta čak i ako su zauzeti u jurišu;jurišu;

– – silovanje, seksualno ropstvo, prinudnu prostituciju, silovanje, seksualno ropstvo, prinudnu prostituciju, prisilnu trudnoću, prinudnu sterilizaciju ili bilo koji prisilnu trudnoću, prinudnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja koji predstavlja tešku drugi oblik seksualnog nasilja koji predstavlja tešku povredu Ženevskih konvencija;povredu Ženevskih konvencija;

– – regrutovanje ili angažovanje djece mlađe od 15 regrutovanje ili angažovanje djece mlađe od 15 godina za državne oružane snage ili njihovo aktivno godina za državne oružane snage ili njihovo aktivno korišćenje u neprijateljstvima;korišćenje u neprijateljstvima;

- naredbe za raseljavanje civilnog stanovništva iz - naredbe za raseljavanje civilnog stanovništva iz razloga vezanih za sukob, osim ako to traže razloga vezanih za sukob, osim ako to traže bezbjednost tih civila ili vrhunski vojni razlozi;bezbjednost tih civila ili vrhunski vojni razlozi;

– – podmuklo ubijanje ili ranjavanje protivničkog borca;podmuklo ubijanje ili ranjavanje protivničkog borca; – – izjavljivanje da neće biti milosti;izjavljivanje da neće biti milosti; – – podvrgavanje lica u vlasti druge sukobljene strane podvrgavanje lica u vlasti druge sukobljene strane

tjelesnom sakaćenju ili medicinskim ili naučnim tjelesnom sakaćenju ili medicinskim ili naučnim opitima bilo koje vrste, koji nisu opravdani opitima bilo koje vrste, koji nisu opravdani medicinskim, zubnim ili bolničkim liječenjem tog lica, medicinskim, zubnim ili bolničkim liječenjem tog lica, niti se sprovode u njegovom interesu, a koji uzrokuju niti se sprovode u njegovom interesu, a koji uzrokuju smrt ili ozbiljno ugrožavaju zdravlje tog lica;smrt ili ozbiljno ugrožavaju zdravlje tog lica;

– – uništavanje ili zapljenu imovine protivnika, osim uništavanje ili zapljenu imovine protivnika, osim ako potrebe sukoba čine takvo uništavanje ili ako potrebe sukoba čine takvo uništavanje ili zapljenu apsolutno neophodnim.zapljenu apsolutno neophodnim.

I u jednom i u drugom slučaju Statutom je I u jednom i u drugom slučaju Statutom je propisano da se te njegove odredbe ne propisano da se te njegove odredbe ne primjenjuju na slučajeve primjenjuju na slučajeve unutrašnjih nemira i unutrašnjih nemira i napetosti kao što su neredi, izolovane i napetosti kao što su neredi, izolovane i sporadične nasilne radnje ili druga slična djelasporadične nasilne radnje ili druga slična djela. .

Biće krivičnog djela iz ovog člana Statuta je Biće krivičnog djela iz ovog člana Statuta je blanketnog karaktera, jer u svakom konkretnom blanketnog karaktera, jer u svakom konkretnom slučaju upućuje na primjenu odredbi slučaju upućuje na primjenu odredbi odgovarajuće Ženevske konvencije, ali ne samo odgovarajuće Ženevske konvencije, ali ne samo njih već, kod određenih oblika ovog krivičnog njih već, kod određenih oblika ovog krivičnog djela, i drugih zakona i običaja rata.djela, i drugih zakona i običaja rata.

3.2. Ratni zločini propisani u Krivičnom zakonu Bosne i 3.2. Ratni zločini propisani u Krivičnom zakonu Bosne i HercegovineHercegovine

Krivična djela ratnih zločina propisana u ovom Krivična djela ratnih zločina propisana u ovom zakonu mogu se svrstati u četiri grupe, pri čemu zakonu mogu se svrstati u četiri grupe, pri čemu kriterijum za tu podjelu predstavlja objekat kriterijum za tu podjelu predstavlja objekat krivičnopravne zaštite. Te četiri grupe su:krivičnopravne zaštite. Te četiri grupe su:

– – ratni zločin protiv civilnog stanovništva;ratni zločin protiv civilnog stanovništva; – – ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika;ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika; – – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika;ratni zločin protiv ratnih zarobljenika; – – ostali ratni zločini.ostali ratni zločini.

3.2.1. Ratni zločin protiv civilnog stanovništva3.2.1. Ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Ovo krivično djelo propisano je u članu 173 KZBiH.Ovo krivično djelo propisano je u članu 173 KZBiH.

Radnja njegovog izvršenja može se preduzeti za Radnja njegovog izvršenja može se preduzeti za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, a čini vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, a čini se tako što određeno lice (to može biti bilo koje se tako što određeno lice (to može biti bilo koje lice), kršeći pravila međunarodnog prava, lice), kršeći pravila međunarodnog prava, naredi naredi ili učiniili učini neko od sljedećih djela: neko od sljedećih djela:

– – napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedina napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedina civilna lica ili lica onesposobljena za borbu, a taj civilna lica ili lica onesposobljena za borbu, a taj napad je za posljedicu imao smrt, tešku tjelesnu napad je za posljedicu imao smrt, tešku tjelesnu povredu ili teško narušenje zdravlja ljudi;povredu ili teško narušenje zdravlja ljudi;

– – napad bez izbora cilja kojim se povređuje civilno napad bez izbora cilja kojim se povređuje civilno stanovništvo;stanovništvo;

– – ubijanje, namjerno nanošenje licu snažnog ubijanje, namjerno nanošenje licu snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje, nečovječno tjelesnog ili duševnog bola ili patnje, nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge naučne postupanje, biološke, medicinske ili druge naučne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanošenje velikih patnji ili transplantacije, nanošenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja;povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja;

– – raseljenje, preseljenje ili prisilno odnarođavanje ili raseljenje, preseljenje ili prisilno odnarođavanje ili prevođenje na drugu vjeru;prevođenje na drugu vjeru;

–– prisiljavanje drugog lica, upotrebom sile ili prijetnje prisiljavanje drugog lica, upotrebom sile ili prijetnje neposrednim napadom na njegov život ili tijelo ili na neposrednim napadom na njegov život ili tijelo ili na život ili tijelo njemu bliskog lica, na seksualni odnos ili život ili tijelo njemu bliskog lica, na seksualni odnos ili s njim izjednačenu seksualnu radnju (silovanje), s njim izjednačenu seksualnu radnju (silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera zastrašivanja i terora, uzimanje talaca; kolektivno zastrašivanja i terora, uzimanje talaca; kolektivno kažnjavanje, protivpravno odvođenje u kažnjavanje, protivpravno odvođenje u koncentracione logore i druga protivzakonita koncentracione logore i druga protivzakonita zatvaranja, oduzimanje prava na pravično i zatvaranja, oduzimanje prava na pravično i nepristrasno suđenje; prisiljavanje na službu u nepristrasno suđenje; prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj obavještajnoj službi ili upravi;obavještajnoj službi ili upravi;

– – prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje stanovništva, konfiskacija imovine, pljačkanje imovine stanovništva, konfiskacija imovine, pljačkanje imovine stanovništva, protivpravno, samovoljno i vojnim stanovništva, protivpravno, samovoljno i vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzimanje nezakonite i imovine u velikim razmjerama, uzimanje nezakonite i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti domaće novčane jedinice ili smanjenje vrijednosti domaće novčane jedinice ili protivzakonito izdavanje novca.protivzakonito izdavanje novca.

Poseban oblik ovog krivičnog djela čini lice koje za Poseban oblik ovog krivičnog djela čini lice koje za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, kršeći vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, kršeći pravila međunarodnog prava, pravila međunarodnog prava, naredi ili učininaredi ili učini neko neko od sljedećih djela:od sljedećih djela:

– – napad na objekte posebno zaštićene napad na objekte posebno zaštićene međunarodnim pravom ili opšteopasne objekte i međunarodnim pravom ili opšteopasne objekte i postrojenja kao što su brane, nasipi i nuklearne postrojenja kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane;elektrane;

–– napad bez izbora cilja na civilne objekte koji su napad bez izbora cilja na civilne objekte koji su pod posebnom zaštitom međunarodnog prava, pod posebnom zaštitom međunarodnog prava, nebranjena mjesta i demilitarizovane zone;nebranjena mjesta i demilitarizovane zone;

– – dugotrajno oštećenje prirodne okoline velikih dugotrajno oštećenje prirodne okoline velikih srazmjera, koje može da šteti zdravlju ili opstanku srazmjera, koje može da šteti zdravlju ili opstanku stanovništva.stanovništva.

Najzad, ovo krivično djelo čini i lice koje kao Najzad, ovo krivično djelo čini i lice koje kao okupator okupator naredi ili učininaredi ili učini preseljenje dijelova svog preseljenje dijelova svog civilnog stanovništva na okupiranu teritoriju.civilnog stanovništva na okupiranu teritoriju.

Za bilo koji od navedenih oblika ovog krivičnog djela Za bilo koji od navedenih oblika ovog krivičnog djela propisano je da će se učinilac kazniti kaznom od propisano je da će se učinilac kazniti kaznom od najmanje deset godina zatvora ili kaznom najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora.dugotrajnog zatvora.

3.2.2. Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika3.2.2. Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika U članu 174 KZBiH propisano je da ovo krivično djelo U članu 174 KZBiH propisano je da ovo krivično djelo

čini lice (to može biti svako lice) koje, kršeći pravila čini lice (to može biti svako lice) koje, kršeći pravila međunarodnog prava, prema ranjenicima, bolesnicima, međunarodnog prava, prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju brodolomnicima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili učini koje od sljedećih djela:naredi ili učini koje od sljedećih djela:

– – ubistva navedenih lica ili namjerna nanošenja tim ubistva navedenih lica ili namjerna nanošenja tim licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje, licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje, nečovječno postupanje prema njima, kao i biološke, nečovječno postupanje prema njima, kao i biološke, medicinske ili druge naučne eksperimente, kao i medicinske ili druge naučne eksperimente, kao i uzimanje njihovog tkiva ili organa radi transplantacije;uzimanje njihovog tkiva ili organa radi transplantacije;

– – nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povrede nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povrede zdravlja;zdravlja;

– – protivpravno, samovoljno, vojnim potrebama protivpravno, samovoljno, vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje u velikim neopravdano uništavanje ili prisvajanje u velikim razmjerama materijala, sredstava sanitetskog razmjerama materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica.transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica.

I u slučaju ovog krivičnog djela zakonom je propisano I u slučaju ovog krivičnog djela zakonom je propisano da će se njegov učinilac kazniti kaznom zatvora da će se njegov učinilac kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

3.2.3. Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika3.2.3. Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika Ovo krivično djelo propisano je u članu 175 KZBiH. S Ovo krivično djelo propisano je u članu 175 KZBiH. S

njim u vezi, najprije treba reći koje lice se, u smislu njim u vezi, najprije treba reći koje lice se, u smislu međunarodnog prava, smatra ratnim zarobljenikom. međunarodnog prava, smatra ratnim zarobljenikom. Odredbe o tome sadržane su u članu 4 III Ženevske Odredbe o tome sadržane su u članu 4 III Ženevske konvencije (Konvencije o postupanju sa ratnim konvencije (Konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima). Ovim članom je određeno da se zarobljenicima). Ovim članom je određeno da se ratnim zarobljenicima smatraju sljedeća lica, ratnim zarobljenicima smatraju sljedeća lica, pod pod uslovom da su pala pod vlast neprijateljauslovom da su pala pod vlast neprijatelja::

– – pripadnici oružanih snaga jedne strane u sukobu, pripadnici oružanih snaga jedne strane u sukobu, kao i pripadnici milicija i dobrovoljačkih jedinica koji kao i pripadnici milicija i dobrovoljačkih jedinica koji ulaze u sastav tih oružanih snaga;ulaze u sastav tih oružanih snaga;

– – pripadnici ostalih milicija i ostalih dobrovoljačkih pripadnici ostalih milicija i ostalih dobrovoljačkih jedinica, pod kojima se podrazumijevaju i pripadnici jedinica, pod kojima se podrazumijevaju i pripadnici organizovanog pokreta otpora, koji pripadaju jednoj organizovanog pokreta otpora, koji pripadaju jednoj strani u sukobu i koji djeluju izvan ili u okviru svoje strani u sukobu i koji djeluju izvan ili u okviru svoje vlastite teritorije, čak i kada je ta teritorija okupirana, vlastite teritorije, čak i kada je ta teritorija okupirana, ako ispunjavaju sljedeće uslove: da na čelu imaju lice ako ispunjavaju sljedeće uslove: da na čelu imaju lice odgovorno za svoje potčinjene; da imaju određen odgovorno za svoje potčinjene; da imaju određen znak za razlikovanje koji se može uočiti na odstojanju; znak za razlikovanje koji se može uočiti na odstojanju; da otvoreno nose oružje; da se pri svojim da otvoreno nose oružje; da se pri svojim djelovanjimadjelovanjima

pridržavaju ratnih zakona i običaja;pridržavaju ratnih zakona i običaja; – – pripadnici redovnih oružanih snaga koji izjavljuju da pripadnici redovnih oružanih snaga koji izjavljuju da

pripadaju jednoj vladi ili vlasti koju nije priznala sila pripadaju jednoj vladi ili vlasti koju nije priznala sila pod čijom vlašću se nalaze;pod čijom vlašću se nalaze;

– – lica koja prate oružane snage iako neposredno ne lica koja prate oružane snage iako neposredno ne ulaze u njihov sastav, kao što su civilni članovi ulaze u njihov sastav, kao što su civilni članovi posada vojnih aviona, ratni dopisnici, snabdjevači, posada vojnih aviona, ratni dopisnici, snabdjevači, članovi radnih jedinica ili službi čija je dužnost da se članovi radnih jedinica ili službi čija je dužnost da se staraju o udobnosti oružanih snaga, pod uslovom da staraju o udobnosti oružanih snaga, pod uslovom da su za to dobila dozvolu od oružanih snaga u čijoj su za to dobila dozvolu od oružanih snaga u čijoj pratnji se nalaze, dok su te snage dužne da im u tu pratnji se nalaze, dok su te snage dužne da im u tu svrhu izdaju ličnu kartu sličnu obrascu koji je prilog svrhu izdaju ličnu kartu sličnu obrascu koji je prilog ove konvencije;ove konvencije;

– – članovi posada, podrazumijevajući komandante, članovi posada, podrazumijevajući komandante, pilote i učenike trgovačke mornarice i posade civilnog pilote i učenike trgovačke mornarice i posade civilnog vazduhoplovstva, strana u sukobu koji ne uživaju vazduhoplovstva, strana u sukobu koji ne uživaju povoljniji postupak na osnovu drugih odredaba povoljniji postupak na osnovu drugih odredaba međunarodnog prava;međunarodnog prava;

– – stanovništvo neokupirane teritorije koje se, stanovništvo neokupirane teritorije koje se, usljed približavanja neprijatelja, dobrovoljno diže usljed približavanja neprijatelja, dobrovoljno diže na oružje da bi pružilo otpor neprijateljskoj na oružje da bi pružilo otpor neprijateljskoj najezdi, pri čemu to stanovništvo nije imalo najezdi, pri čemu to stanovništvo nije imalo vremena da se organizuje, ako ono otvoreno nosi vremena da se organizuje, ako ono otvoreno nosi oružje i ako poštuje ratne zakone i običaje.oružje i ako poštuje ratne zakone i običaje.

Pored navedenih lica, ratnim zarobljenicima se Pored navedenih lica, ratnim zarobljenicima se prema istom članu Konvencije smatraju i:prema istom članu Konvencije smatraju i:

– – lica koja pripadaju ili su pripadala oružanim lica koja pripadaju ili su pripadala oružanim snagama okupirane zemlje ako, s obzirom na tu snagama okupirane zemlje ako, s obzirom na tu pripadnost, okupatorska sila smatra potrebnim da pripadnost, okupatorska sila smatra potrebnim da pristupi njihovom interniranju, naročito poslije pristupi njihovom interniranju, naročito poslije neuspjelog pokušaja tih lica da se spoje sa neuspjelog pokušaja tih lica da se spoje sa oružanim snagama kojima pripadaju, a koje su oružanim snagama kojima pripadaju, a koje su stupile u borbu ili ako se ta lica ne odazovu stupile u borbu ili ako se ta lica ne odazovu pozivu koji im je upućen radi interniranja;pozivu koji im je upućen radi interniranja;

– – lica koja pripadaju nekoj od navedenih kategorija, a lica koja pripadaju nekoj od navedenih kategorija, a koja su neutralne ili nezaraćene sile primile na svoju koja su neutralne ili nezaraćene sile primile na svoju teritoriju i koje su dužne da interniraju na osnovu teritoriju i koje su dužne da interniraju na osnovu međunarodnog prava, pri čemu te sile imaju pravo da međunarodnog prava, pri čemu te sile imaju pravo da tim licima priznaju pravo na povoljnije postupanje.tim licima priznaju pravo na povoljnije postupanje.

Od navedenih kategorija lica treba razlikovati Od navedenih kategorija lica treba razlikovati sanitetsko i vjersko osoblje čiji položaj nakon sanitetsko i vjersko osoblje čiji položaj nakon zarobljavanja nije uređen ovim članom, nego članom zarobljavanja nije uređen ovim članom, nego članom 33 iste konvencije. Tim članom je propisano da se ova 33 iste konvencije. Tim članom je propisano da se ova lica ne smatraju ratnim zarobljenicima, ali im se lica ne smatraju ratnim zarobljenicima, ali im se omogućuje da uživaju bar sve koristi i zaštitu iz te omogućuje da uživaju bar sve koristi i zaštitu iz te konvencije, kao i sve potrebne olakšice koje će im konvencije, kao i sve potrebne olakšice koje će im dozvoliti da ukazuju ljekarsku, odnosno vjersku pomoć dozvoliti da ukazuju ljekarsku, odnosno vjersku pomoć ratnim zarobljenicima. ratnim zarobljenicima.

Biće predmetnog krivičnog djela predstavlja neka od Biće predmetnog krivičnog djela predstavlja neka od radnji određenih zakonom, koju određeno lice (i ovdje radnji određenih zakonom, koju određeno lice (i ovdje učinilac može biti svako lice), kršeći pravila učinilac može biti svako lice), kršeći pravila međunarodnog prava, međunarodnog prava, naredinaredi da bude učinjena prema da bude učinjena prema ratnim zarobljenicima ratnim zarobljenicima ili je samo učiniili je samo učini. Radi se o . Radi se o sljedećim radnjama izvršenja:sljedećim radnjama izvršenja:

– – ubistva ratnih zarobljenika, namjerno nanošenje ubistva ratnih zarobljenika, namjerno nanošenje tim licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili tim licima snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje, nečovječno postupanje prema njima, kao i patnje, nečovječno postupanje prema njima, kao i biološki, medicinski ili drugi naučni eksperimenti biološki, medicinski ili drugi naučni eksperimenti na njima ili uzimanje njihovog tkiva ili organa radi na njima ili uzimanje njihovog tkiva ili organa radi transplantacije;transplantacije;

– – nanošenje ratnim zarobljenicima velikih patnji, nanošenje ratnim zarobljenicima velikih patnji, ozljeda tijela ili povreda zdravlja;ozljeda tijela ili povreda zdravlja;

– – prisiljavanje tih lica na službu u neprijateljskim prisiljavanje tih lica na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili lišavanje prava na pravično oružanim snagama ili lišavanje prava na pravično i nepristrasno suđenje.i nepristrasno suđenje.

Učinilac ovog krivičnog djela kažnjava se kaznom Učinilac ovog krivičnog djela kažnjava se kaznom od najmanje deset godina zatvora ili kaznom od najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora. dugotrajnog zatvora.

3.2.4. Ostali ratni zločini3.2.4. Ostali ratni zločini Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijateljaProtivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja . Osnovni . Osnovni

oblik ovog krivičnog djela propisan je u članu 177 stav 1 oblik ovog krivičnog djela propisan je u članu 177 stav 1 KZBiH. Čini ga lice koje kao učesnik rata ili oružanog KZBiH. Čini ga lice koje kao učesnik rata ili oružanog sukoba, kršeći pravila međunarodnog prava, ubije ili rani sukoba, kršeći pravila međunarodnog prava, ubije ili rani neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuslovno predao neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuslovno predao ili nema sredstava za odbranu. Za ovo krivično djelo ili nema sredstava za odbranu. Za ovo krivično djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. Teži oblik propisan je u stavu 2 istog člana i postoji ako Teži oblik propisan je u stavu 2 istog člana i postoji ako je ubistvo učinjeno na svirep ili podmukao način, iz je ubistvo učinjeno na svirep ili podmukao način, iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda, kao i ako je koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda, kao i ako je ubijeno više lica. Za ovaj oblik propisana je kazna ubijeno više lica. Za ovaj oblik propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Ovo krivično djelo ima još jedan oblik koji zatvora. Ovo krivično djelo ima još jedan oblik koji postoji kada se, kršenjem pravila međunarodnog prava, postoji kada se, kršenjem pravila međunarodnog prava, za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi ne za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi ne smije biti preživjelih pripadnika neprijateljske vojske ili smije biti preživjelih pripadnika neprijateljske vojske ili kada se naredi vođenje borbe protiv neprijatelja na toj kada se naredi vođenje borbe protiv neprijatelja na toj osnovi. S obzirom na prirodu ovog oblika, ističe se da je osnovi. S obzirom na prirodu ovog oblika, ističe se da je njegov učinilac “…lice na nekom visokom, državnom ili njegov učinilac “…lice na nekom visokom, državnom ili vojnom položaju ili funkciji…“. Učinilac ovog krivičnog vojnom položaju ili funkciji…“. Učinilac ovog krivičnog djela kažnjava se kaznom zatvora od deset godina ili djela kažnjava se kaznom zatvora od deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.kaznom dugotrajnog zatvora.

Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratišturanjenih na ratištu. Ovo krivično djelo propisano je . Ovo krivično djelo propisano je u članu 178 KZBiH. Njegov osnovni oblik sastoji se u članu 178 KZBiH. Njegov osnovni oblik sastoji se u naređivanju da se protivpravno oduzimaju stvari u naređivanju da se protivpravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu ili u samoj radnji od ubijenih ili ranjenih na ratištu ili u samoj radnji tog protivpravnog oduzimanja. Protivpravnost tog protivpravnog oduzimanja. Protivpravnost oduzimanja se, po prirodi stvari, ne može odnositi oduzimanja se, po prirodi stvari, ne može odnositi na oružje i predmete naoružanja. Učinilac ovog na oružje i predmete naoružanja. Učinilac ovog krivičnog djela kažnjava se kaznom zatvora od šest krivičnog djela kažnjava se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Teži oblik ovog krivičnog mjeseci do pet godina. Teži oblik ovog krivičnog djela postoji ako je osnovno djelo učinjeno na djela postoji ako je osnovno djelo učinjeno na svirep način. U tom slučaju za učinioca je svirep način. U tom slučaju za učinioca je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina.propisana kazna zatvora od jedne do deset godina.

Povreda zakona ili običaja rataPovreda zakona ili običaja rata. Ovaj oblik ratnog . Ovaj oblik ratnog zločina propisan je u članu 179 KZBiH i čini ga ko zločina propisan je u članu 179 KZBiH i čini ga ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se povrijede zakoni ili običaji rata ili ih sam povrijedi. povrijede zakoni ili običaji rata ili ih sam povrijedi. Ove povrede, prema zakonu, uključuju:Ove povrede, prema zakonu, uključuju:

– – upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s ciljem izazivanja nepotrebne patnje;ciljem izazivanja nepotrebne patnje;

– – bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnim potrebama;pustošenje koje nije opravdano vojnim potrebama;

– – napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada;nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada;

– – pljenidbu, uništavanje ili namjerno oštećenje pljenidbu, uništavanje ili namjerno oštećenje ustanova namijenjenih vjerskim, dobrotvornim ili ustanova namijenjenih vjerskim, dobrotvornim ili obrazovnim potrebama, nauci i umjetnosti, istorijskih obrazovnim potrebama, nauci i umjetnosti, istorijskih spomenika i naučnih i umjetničkih djela;spomenika i naučnih i umjetničkih djela;

– – pljačku javne i privatne imovine.pljačku javne i privatne imovine. Učinilac ovog krivičnog djela se kažnjava kaznom Učinilac ovog krivičnog djela se kažnjava kaznom

zatvora najmanje deset godina ili kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.dugotrajnog zatvora.

Povreda parlamentaraPovreda parlamentara. U vezi sa ovim krivičnim . U vezi sa ovim krivičnim djelom potrebno je prethodno objasniti šta sadržajno djelom potrebno je prethodno objasniti šta sadržajno obuhvata pojam parlamentara.obuhvata pojam parlamentara.

Taj pojam označava lice, obično oficira, koji Taj pojam označava lice, obično oficira, koji “predstavlja jednu zaraćenu stranu i koje je ovlašćeno “predstavlja jednu zaraćenu stranu i koje je ovlašćeno od nadležnog višeg zapovjednika da pođe drugoj od nadležnog višeg zapovjednika da pođe drugoj strani (neprijatelju) i tamo povede pregovore koji se strani (neprijatelju) i tamo povede pregovore koji se mogu odnositi na vrlo različite predmete (obustava mogu odnositi na vrlo različite predmete (obustava vatre, predaja, razmjena ranjenika, sklanjanje vatre, predaja, razmjena ranjenika, sklanjanje mrtvaca)“. Za to vrijeme ova lica, kao i njihova mrtvaca)“. Za to vrijeme ova lica, kao i njihova potrebna pratnja, uživaju zaštitu koja se ogleda u potrebna pratnja, uživaju zaštitu koja se ogleda u njihovoj nepovredivosti. Ovo krivično djelo propisano njihovoj nepovredivosti. Ovo krivično djelo propisano je u članu 181 KZBiH. Čini ga učesnik rata ili oružanog je u članu 181 KZBiH. Čini ga učesnik rata ili oružanog sukoba koji, kršeći pravila međunarodnog prava, za sukoba koji, kršeći pravila međunarodnog prava, za vrijeme rata ili oružanog sukoba vrijeđa, zlostavlja ili vrijeme rata ili oružanog sukoba vrijeđa, zlostavlja ili zadrži parlamentara ili njegovu pratnju, spriječi im zadrži parlamentara ili njegovu pratnju, spriječi im povratak ili na drugi način povrijedi njihovu povratak ili na drugi način povrijedi njihovu nepovredivost. Za učinioca ovog krivičnog djela nepovredivost. Za učinioca ovog krivičnog djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.godina.

Neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenikaNeopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika. . Članom 118 III Ženevske konvencije određeno je da ćeČlanom 118 III Ženevske konvencije određeno je da će

ratni zarobljenici po okončanju aktivnih neprijateljstava ratni zarobljenici po okončanju aktivnih neprijateljstava bez odlaganja biti oslobođeni i repatrirani (stav 1 tog bez odlaganja biti oslobođeni i repatrirani (stav 1 tog člana). U slučaju da sporazum između zaraćenih člana). U slučaju da sporazum između zaraćenih strana, zaključen u cilju okončanja neprijateljstava strana, zaključen u cilju okončanja neprijateljstava između njih, ne sadrži odredbe o ovom pitanju, svaka između njih, ne sadrži odredbe o ovom pitanju, svaka strana koja drži ratne zarobljenike dužna je da sama strana koja drži ratne zarobljenike dužna je da sama sastavi i izvrši plan repatrijacije ovih zarobljenika (stav sastavi i izvrši plan repatrijacije ovih zarobljenika (stav 2 istog člana). Ovo je, dakle, međunarodnopravni 2 istog člana). Ovo je, dakle, međunarodnopravni osnov navedene inkriminacije, kojem treba dodati i osnov navedene inkriminacije, kojem treba dodati i član 85 stav 4 tačka (b) Dopunskog protokola I uz član 85 stav 4 tačka (b) Dopunskog protokola I uz Ženevske konvencije, kojim je određeno da Ženevske konvencije, kojim je određeno da neopravdano odlaganje repatrijacije ratnih zarobljenika neopravdano odlaganje repatrijacije ratnih zarobljenika ili civila predstavlja teške povrede tog protokola kada ili civila predstavlja teške povrede tog protokola kada je izvršeno namjerno i uz kršenje Konvencija ili njihovih je izvršeno namjerno i uz kršenje Konvencija ili njihovih Protokola I i II. Ovo krivično djelo propisano je u članu Protokola I i II. Ovo krivično djelo propisano je u članu 182 KZBiH. Čini ga ko, kršeći pravila međunarodnog 182 KZBiH. Čini ga ko, kršeći pravila međunarodnog prava, nakon završetka rata ili oružanog sukoba naredi prava, nakon završetka rata ili oružanog sukoba naredi ili izvrši neopravdano odlaganje povratka ratnih ili izvrši neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica. Za učinioca je propisana zarobljenika ili civilnih lica. Za učinioca je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uništavanje kulturnih, istorijskih i religijskih spomenikaUništavanje kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika. Ovo . Ovo krivično djelo propisano je u članu 183 KZBiH. Njegov krivično djelo propisano je u članu 183 KZBiH. Njegov učinilac može biti svako lice koje, kršeći pravila učinilac može biti svako lice koje, kršeći pravila međunarodnog prava, za vrijeme rata ili oružanog sukoba međunarodnog prava, za vrijeme rata ili oružanog sukoba uništava kulturne, istorijske ili vjerske spomenike, uništava kulturne, istorijske ili vjerske spomenike, građevine ili ustanove namijenjene nauci, umjetnosti, građevine ili ustanove namijenjene nauci, umjetnosti, odgoju, humanitarnim ili religijskim ciljevima. To je osnovni odgoju, humanitarnim ili religijskim ciljevima. To je osnovni oblik ovog krivičnog djela, za čijeg učinioca je propisana oblik ovog krivičnog djela, za čijeg učinioca je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Teži oblik ovog kazna zatvora od jedne do deset godina. Teži oblik ovog krivičnog djela postoji ako je radnjom izvršenja osnovnog krivičnog djela postoji ako je radnjom izvršenja osnovnog djela uništen jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno i djela uništen jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno i duhovno nasljeđe naroda pod posebnom zaštitom duhovno nasljeđe naroda pod posebnom zaštitom međunarodnog prava. Učinilac ovog oblika krivičnog djela međunarodnog prava. Učinilac ovog oblika krivičnog djela kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Zloupotreba međunarodnih znakovaZloupotreba međunarodnih znakova. Radnja izvršenja ovog . Radnja izvršenja ovog krivičnog djela, propisanog u članu 184 KZBiH, sastoji se u krivičnog djela, propisanog u članu 184 KZBiH, sastoji se u zloupotrebi ili neovlašćenom nošenju zastave ili znaka zloupotrebi ili neovlašćenom nošenju zastave ili znaka Organizacije Ujedinjenih nacija, znakova ili zastava Crvenog Organizacije Ujedinjenih nacija, znakova ili zastava Crvenog krsta ili znakova koji njima odgovaraju, kao i drugih krsta ili znakova koji njima odgovaraju, kao i drugih priznatih međunarodnih znakova kojima se obilježavaju priznatih međunarodnih znakova kojima se obilježavaju određeni objekti radi zaštite od vojnih djelovanja. određeni objekti radi zaštite od vojnih djelovanja.

Učinilac može biti svako lice, koje se za ovo krivično Učinilac može biti svako lice, koje se za ovo krivično djelo može kazniti novčanom kaznom ili kaznom djelo može kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Teži oblik postoji kada je zatvora do tri godine. Teži oblik postoji kada je osnovno krivično djelo učinjeno za vrijeme ratnog osnovno krivično djelo učinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti. Za ovaj oblik stanja ili neposredne ratne opasnosti. Za ovaj oblik propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.godina.

IV - AGRESIJAIV - AGRESIJA

U slučaju agresije (zločina protiv mira) može se reći da U slučaju agresije (zločina protiv mira) može se reći da je do sada ona kao krivično djelo bila određena samo u je do sada ona kao krivično djelo bila određena samo u članu 6 stav 2 tačka (a) Statuta Nirnberškog tribunala, članu 6 stav 2 tačka (a) Statuta Nirnberškog tribunala, kao i u članu 5 stav 2 tačka (a) Statuta Tribunala u kao i u članu 5 stav 2 tačka (a) Statuta Tribunala u Tokiju. Pomenutom odredbom Statuta Nirnberškog Tokiju. Pomenutom odredbom Statuta Nirnberškog tribunala bilo je propisano da u nadležnost tog tribunala bilo je propisano da u nadležnost tog tribunala, između ostalih, spadaju i zločini protiv mira tribunala, između ostalih, spadaju i zločini protiv mira koji su određeni kao “planiranje, pripremanje, koji su određeni kao “planiranje, pripremanje, započinjanje i vođenje agresorskog rata ili rata kojim započinjanje i vođenje agresorskog rata ili rata kojim se kršese krše

međunarodni ugovori, sporazumi ili garancije ili međunarodni ugovori, sporazumi ili garancije ili učestvovanje u zajedničkom planu zavjere da se učini neko učestvovanje u zajedničkom planu zavjere da se učini neko od navedenih djela“. Na ovaj način zločini protiv mira su od navedenih djela“. Na ovaj način zločini protiv mira su bili određeni i u Statutu Tribunala u Tokiju, s jedinom bili određeni i u Statutu Tribunala u Tokiju, s jedinom razlikom što su ispred riječi “…agresorskog rata…“ bile razlikom što su ispred riječi “…agresorskog rata…“ bile unijete riječi “…objavljenog ili neobjavljenog…“, što je, unijete riječi “…objavljenog ili neobjavljenog…“, što je, kako se ukazuje, bilo učinjeno radi toga da bi se kako se ukazuje, bilo učinjeno radi toga da bi se preduprijedili eventualni prigovori da Japan tehnički nije preduprijedili eventualni prigovori da Japan tehnički nije bio u ratu protiv bilo koje države, s obzirom na to da bio u ratu protiv bilo koje države, s obzirom na to da formalno nije objavio rat protiv bilo koga.formalno nije objavio rat protiv bilo koga.

Od tada pa do danas ovo djelo više nije bilo određivano Od tada pa do danas ovo djelo više nije bilo određivano kao krivično djelo, a u Rimskom statutu ICC samo je kao krivično djelo, a u Rimskom statutu ICC samo je predviđeno da će taj sud imati nadležnost za krivično djelo predviđeno da će taj sud imati nadležnost za krivično djelo agresije, ali tek nakon što protekne sedam godina od agresije, ali tek nakon što protekne sedam godina od njegovog stupanja na snagu. Nakon toga se, dakle, može njegovog stupanja na snagu. Nakon toga se, dakle, može odrediti agresija (njena obilježja), te utvrditi uslovi pod odrediti agresija (njena obilježja), te utvrditi uslovi pod kojima ICC stiče nadležnost za ovaj zločin. Kao razlog za kojima ICC stiče nadležnost za ovaj zločin. Kao razlog za ovakvu odredbu Statuta navodi se da nije određen pojam ovakvu odredbu Statuta navodi se da nije određen pojam agresije zbog njegovog spornog značenja. agresije zbog njegovog spornog značenja.

Međutim, u vezi s tim treba ukazati da je 14. decembra Međutim, u vezi s tim treba ukazati da je 14. decembra 1974. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1974. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju broj 3314-XXIX kojom je usvojila usvojila Rezoluciju broj 3314-XXIX kojom je usvojila definiciju agresije.definiciju agresije.

Članom 1 Rezolucije agresija je definisana kao Članom 1 Rezolucije agresija je definisana kao upotreba “vojne sile od strane jedneupotreba “vojne sile od strane jedne države protiv države protiv suvereniteta, teritorijalnog integriteta ili političke suvereniteta, teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti druge države ili na bilo koji način koji nezavisnosti druge države ili na bilo koji način koji nije u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija...“kao i nije u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija...“kao i onim što je istaknuto u toj definiciji. Pri tome se onim što je istaknuto u toj definiciji. Pri tome se prva upotreba sile od strane jedne države, koja je prva upotreba sile od strane jedne države, koja je suprotna Povelji Ujedinjenih nacija, smatra kao suprotna Povelji Ujedinjenih nacija, smatra kao prima facieprima facie dokaz akta agresije i u slučajevima dokaz akta agresije i u slučajevima manjih nasilnih akata koji nemaju naročitu težinu. manjih nasilnih akata koji nemaju naročitu težinu. U rezoluciji su navedeni akti koji se smatraju U rezoluciji su navedeni akti koji se smatraju agresijom. Prema članu 3 Rezolucije, bilo koji od agresijom. Prema članu 3 Rezolucije, bilo koji od navedenih akata, bez obzira što mu je eventualno navedenih akata, bez obzira što mu je eventualno prethodila objava rata, kvalifikuje se kao agresija: prethodila objava rata, kvalifikuje se kao agresija:

– – invazija ili napad oružanih snaga jedne države na invazija ili napad oružanih snaga jedne države na teritoriju druge ili vojna okupacija bez obzira da li teritoriju druge ili vojna okupacija bez obzira da li je privremena ili ne, koja je rezultat invazije, je privremena ili ne, koja je rezultat invazije, napada ili aneksije teritorije druge države, izvršena napada ili aneksije teritorije druge države, izvršena upotrebom sile;upotrebom sile;

– – bombardovanje od strane oružanih snaga jedne bombardovanje od strane oružanih snaga jedne države protiv teritorije druge države ili upotreba države protiv teritorije druge države ili upotreba bilo kakvog oružja jedne države protiv teritorije bilo kakvog oružja jedne države protiv teritorije druge;druge;

– – blokada luka ili obala jedne države koju izvrše blokada luka ili obala jedne države koju izvrše oružane snage druge države;oružane snage druge države;

– – napad oružanih snaga jedne države na kopno, napad oružanih snaga jedne države na kopno, more, vazdušni prostor ili mornaricu druge države;more, vazdušni prostor ili mornaricu druge države;

– – upotreba oružanih snaga jedne države koje se upotreba oružanih snaga jedne države koje se nalaze na teritoriji druge države na osnovu nalaze na teritoriji druge države na osnovu sporazuma sa njom, pri čemu je ta upotreba sporazuma sa njom, pri čemu je ta upotreba suprotna uslovima sporazuma ili bilo kakvo suprotna uslovima sporazuma ili bilo kakvo produženje boravka tih snaga na teritoriji druge produženje boravka tih snaga na teritoriji druge države nakon isteka sporazuma;države nakon isteka sporazuma;

– – odluka jedne države da svoju teritoriju koju je odluka jedne države da svoju teritoriju koju je stavila na raspolaganje drugoj državi, ta druga stavila na raspolaganje drugoj državi, ta druga država koristi za izvođenje akata agresije na treću država koristi za izvođenje akata agresije na treću državu;državu;

– – slanje od strane države, bilo u njeno ili u ime slanje od strane države, bilo u njeno ili u ime neke druge države, oružanih bandi, grupa, neke druge države, oružanih bandi, grupa, pripadnika neredovnih snaga ili plaćenika da pripadnika neredovnih snaga ili plaćenika da protiv određene države izvrše akte oružanog protiv određene države izvrše akte oružanog nasilja, a da se ti akti po svojoj težini mogu nasilja, a da se ti akti po svojoj težini mogu uporediti sa navedenim aktima ili su od uporediti sa navedenim aktima ili su od izuzetnog značaja za sudbinu napadnute države.izuzetnog značaja za sudbinu napadnute države.

Prema članu 4 Rezolucije, navedenim aktima se Prema članu 4 Rezolucije, navedenim aktima se ne iscrpljuju načini izvršenja agresije, jer Savjet ne iscrpljuju načini izvršenja agresije, jer Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija može odrediti da i bezbjednosti Ujedinjenih nacija može odrediti da i drugi akti predstavljaju agresiju.drugi akti predstavljaju agresiju.

Č e t v r t i d i oČ e t v r t i d i oMEĐUNARODNO KRIVIČNO MEĐUNARODNO KRIVIČNO

PROCESNO PRAVOPROCESNO PRAVOII - OPŠTA PITANJA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG - OPŠTA PITANJA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG

PROCESNOG PRAVAPROCESNOG PRAVA1.1. Pojam međunarodnog krivičnog procesnog prava1.1. Pojam međunarodnog krivičnog procesnog prava

Međunarodno krivično procesno pravo u Međunarodno krivično procesno pravo u opštem opštem smislusmislu predstavlja skup normi sadržanih u predstavlja skup normi sadržanih u Rimskom statutu i Pravilniku o postupku i dokazima Rimskom statutu i Pravilniku o postupku i dokazima ICC, kao i drugim izvorima prava na temelju ICC, kao i drugim izvorima prava na temelju Rimskog statuta. U ove druge izvore spadaju, prije Rimskog statuta. U ove druge izvore spadaju, prije svega, pravila iz nacionalnih krivičnih postupka svega, pravila iz nacionalnih krivičnih postupka kojima se omogućava odnos organa njihovog kojima se omogućava odnos organa njihovog pravosuđa sa ICC, kao i položaj subjekata krivičnog pravosuđa sa ICC, kao i položaj subjekata krivičnog postupka i drugih subjekata država članica postupka i drugih subjekata država članica Rimskog statuta pred tim sudom.Rimskog statuta pred tim sudom.

Ovako definisano međunarodno krivično procesno Ovako definisano međunarodno krivično procesno pravo u opštem smislu ima svoj širi i uži smisao.pravo u opštem smislu ima svoj širi i uži smisao.

U U užem smisluužem smislu međunarodno krivično procesno međunarodno krivično procesno pravo se, prije svega, odnosi na problematiku pravo se, prije svega, odnosi na problematiku krivičnog postupka koji se primjenjuje pred ICC, a u krivičnog postupka koji se primjenjuje pred ICC, a u širem smisluširem smislu, u njega spadaju još i dijelovi , u njega spadaju još i dijelovi nacionalnih krivičnoprocesnih zakonodavstva, u onoj nacionalnih krivičnoprocesnih zakonodavstva, u onoj mjeri, u kojoj se u njima rješava pitanje odnosa mjeri, u kojoj se u njima rješava pitanje odnosa konkretnih država i njihovih organa sa ICC i akterima konkretnih država i njihovih organa sa ICC i akterima postupka pred tim sudom, kao i drugi dijelovi postupka pred tim sudom, kao i drugi dijelovi nacionalnih krivičnoprocesnih zakonodavstava, koji nacionalnih krivičnoprocesnih zakonodavstava, koji se odnose na međunarodnu saradnju, gdje, prije se odnose na međunarodnu saradnju, gdje, prije svega, spadaju pitanja ekstradicije i pružanja svega, spadaju pitanja ekstradicije i pružanja međunarodne krivičnopravne pomoći, ali i međunarodne krivičnopravne pomoći, ali i problematika uslovljavanja krivičnog gonjenja problematika uslovljavanja krivičnog gonjenja postojanjem odgovarajućeg odobrenja, ako postoji postojanjem odgovarajućeg odobrenja, ako postoji određeni element inostranosti u konkretnoj krivičnoj određeni element inostranosti u konkretnoj krivičnoj stvari, pitanje međunarodnog krivičnopravnog stvari, pitanje međunarodnog krivičnopravnog imuniteta, primjena međunarodnih krivičnopravnih imuniteta, primjena međunarodnih krivičnopravnih standarda u nacionalnim krivičnim postupcima, kada standarda u nacionalnim krivičnim postupcima, kada je to predviđeno zakonom ili, prije svega, je to predviđeno zakonom ili, prije svega, ustavnopravnim normama itd.ustavnopravnim normama itd.

1.2. Izvori prava koje se primjenjuje u postupku pred 1.2. Izvori prava koje se primjenjuje u postupku pred Međunarodnim krivičnim sudomMeđunarodnim krivičnim sudom

Osnovni izvor prava koje se primjenjuje u postupku Osnovni izvor prava koje se primjenjuje u postupku pred ICC je Statut o osnivanju ICC, koji je donesen u pred ICC je Statut o osnivanju ICC, koji je donesen u Rimu, na Diplomatskoj konferenciji ovlašćenih Rimu, na Diplomatskoj konferenciji ovlašćenih predstavnika vlada država članica Ujedinjenih nacija, predstavnika vlada država članica Ujedinjenih nacija, 17. jula 1998. godine. 17. jula 1998. godine. Usvajanje Rimskog statuta ICCUsvajanje Rimskog statuta ICC smatra se potencijalnom prekretnicom u smatra se potencijalnom prekretnicom u međunarodnim odnosimameđunarodnim odnosima.. Prije svega, ICC će Prije svega, ICC će ohrabriti države na istragu i gonjenje ohrabriti države na istragu i gonjenje lilica optuženih ca optuženih za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a i sam ICC će u pogodnim okolnostima istraživati i a i sam ICC će u pogodnim okolnostima istraživati i goniti učinioce ovih zločina.goniti učinioce ovih zločina. Konačni podsticaj za Konačni podsticaj za realizaciju ideje stalnog i univerzalnog, realizaciju ideje stalnog i univerzalnog, međunarodnog krivičnog suda došao je gotovo međunarodnog krivičnog suda došao je gotovo slučajno, kada je tokom sjednice Generalne skupštine slučajno, kada je tokom sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija posvećene suzbijanju zloupotrebe Ujedinjenih nacija posvećene suzbijanju zloupotrebe droga (juni 1989. godine) delegacija Trinidada i droga (juni 1989. godine) delegacija Trinidada i Tobaga predložilaTobaga predložila

da se u cilju suzbijanja međunarodnog ilegalnog da se u cilju suzbijanja međunarodnog ilegalnog prometa drogama, osnuje međunarodni krivični sud. prometa drogama, osnuje međunarodni krivični sud.

Rimski statut Rimski statut sadrsadržžii 13 13 dijelovadijelova, , sasa osnovnim osnovnim odredbama materijalnog krivičnog prava, a pored odredbama materijalnog krivičnog prava, a pored toga, on ima i niz krivičnoprocesnih odredbi. toga, on ima i niz krivičnoprocesnih odredbi.

Prvi dio Rimskog statuta sadrži odredbe koje se Prvi dio Rimskog statuta sadrži odredbe koje se odnose na organizaciona pitanja. odnose na organizaciona pitanja. On uređuje On uređuje uspostavljanje ICC, i to na način da se taj sud uspostavljanje ICC, i to na način da se taj sud uspostavlja kao stalni organ. ICC je nezavisna uspostavlja kao stalni organ. ICC je nezavisna međunarodna organizacija. Ovaj dio, takođe, međunarodna organizacija. Ovaj dio, takođe, propisuje da je sjedište ICC u Hagu (propisuje da je sjedište ICC u Hagu (Den Haag)Den Haag), , HolandijaHolandija..

Drugim dijelom se reguliše problematika nadležnosti Drugim dijelom se reguliše problematika nadležnosti ICC, dopuštenosti pokretanja i vođenja krivičnog ICC, dopuštenosti pokretanja i vođenja krivičnog postupka, kao i pravo koje se primjenjuje. postupka, kao i pravo koje se primjenjuje. JurisdikcijaJurisdikcija ICCICC jeje inicijalnoinicijalno ograniograniččenaena nana najtenajtežžee zlozloččineine kojikoji sese titiččuu cijelecijele memeđđunarodneunarodne zajednicezajednice: : genocidgenocid, , zlozloččinin protivprotiv č čovjeovječčnostinosti ii ratniratni zlozloččinin..

ICCICC jeje nadlenadležžanan samosamo zaza pomenutepomenute zlozloččineine ukolikoukoliko susu onioni uuččinjeniinjeni nakonnakon š štoto jeje StatutStatut stupiostupio nana snagusnagu, , drugimdrugim rijeriječčimaima 1. 1. julajula 2002. 2002. godinegodine. . SluSluččajeveajeve predpred ICCICC mogumogu pokrenutipokrenuti SavjetSavjet bezbjednostibezbjednosti, , drdržžavaava strankastranka iliili exex officioofficio tutužžilacilac, , djelujudjelujuććii popo informacijamainformacijama dobivenimdobivenim odod ž žrtavartava iliili nevladinihnevladinih organizacijaorganizacija.. KadaKada sese slusluččajaj podnesepodnese ICCICC odod stranestrane drdržžaveave č članicelanice iliili tutužžiocaioca exex officioofficio, , ICCICC momožžee vrvrššitiiti nadlenadležžnostnost samosamo uu slusluččajevimaajevima kadakada jeje drdržžavaava nana č čijojijoj jeje teritorijiteritoriji uuččinjeninjen zlozloččinin iliili drdržžavaava č čijiiji jeje drdržžavljaninavljanin optuoptužženen dada jeje uuččinioinio zlozloččinin, , ratifikovalaratifikovala StatutStatut iliili jeje putemputem deklaracijedeklaracije prihvatilaprihvatila nadlenadležžnostnost ICCICC. . BezBez sumnjesumnje, , jedanjedan odod osnovnihosnovnih principaprincipa nana kojimakojima popoččivaiva RimskiRimski statutstatut jestejeste dada onon dopunjujedopunjuje nacionalnenacionalne jurisdikcijejurisdikcije ii dada ICCICC momožžee vrvrššitiiti nadlenadležžnostnost samosamo ukolikoukoliko drdržžaveave uu pitanjupitanju nisunisu uu mogumoguććnostinosti iliili nene ž želeele procesuiratiprocesuirati uuččinioceinioce zlozloččinaina kojekoje potpadajupotpadaju podpod jurisdikcijujurisdikciju ICCICC..

TreTreććii diodio odnosiodnosi sese nana generalnegeneralne iliili opopšštete principeprincipe krivikriviččnognog pravaprava ii ustanovljavaustanovljava individualnuindividualnu odgovornostodgovornost, , dokdok krivikriviččnunu odgovornostodgovornost drdržžavaava iliili pravnihpravnih entitetaentiteta ( (nprnpr. . asocijacijaasocijacija, , kompanijakompanija) ) iskljuisključčujeuje iziz domenadomena nadlenadležžnostinosti ICCICC. . TakoTakođđee, , jasnojasno trebatreba naglasitinaglasiti dada jeje sudskasudska nadlenadležžnostnost striktnostriktno vezanavezana zaza licalica starijastarija odod 18 18 godinagodina uu vrijemevrijeme izvrizvrššenjaenja zlozloččinaina. . PozicijaPozicija š šefaefa drdržžaveave iliili š šefaefa vladevlade iliili bilobilo kojakoja drugadruga zvanizvaniččnana pozicijapozicija, , nene sprespreččavaava ICCICC dada vrvrššii jurisdikcijujurisdikciju nadnad timtim licemlicem.. Statut Statut, , takotakođđee, , pretpostavljapretpostavlja ii zapovjednuzapovjednu odgovornostodgovornost zaza vojnevojne š šefoveefove iliili civilnecivilne zapovjednikezapovjednike zaza zlozloččineine kojikoji susu uuččinjeniinjeni odod stranestrane njihovihnjihovih potpotččinjenihinjenih, , ukolikoukoliko susu onioni znaliznali zaza njihnjih, , aliali nisunisu preduzelipreduzeli potrebnepotrebne mjeremjere kakokako bibi titi zlozloččiniini bilibili sprijespriječčenieni..

Četvrti dio se odnosi na Četvrti dio se odnosi na sastav ICCsastav ICC i sudsku upravu. i sudsku upravu. OrganiOrgani sudasuda susu: (: (aa) ) PredsjedniPredsjednišštvotvo, , kojekoje sese sastojisastoji odod predsjednikapredsjednika ii prvogprvog ii drugogdrugog potpredsjednikapotpredsjednika,,

((bb) ) ŽŽalbenialbeni odjelodjel, , RaspravniRaspravni odjelodjel ii PredraspravniPredraspravni odjelodjel, (, (cc) ) UredUred tutužžiocaioca ii ( (dd) ) SekretarijatSekretarijat. . RadniRadni jezicijezici ICCICC susu engleskiengleski ii francuskifrancuski. . SluSlužžbenibeni jezicijezici susu engleskiengleski, , arapskiarapski, , kineskikineski, š, španskipanski, , francuskifrancuski ii ruskiruski. . PremaPrema č članulanu 36 36 RimskogRimskog statutastatuta, , ICCICC imaima 18 18 sudijasudija kojikoji ć ćee predstavljatipredstavljati najvenajveććee svjetskesvjetske pravnepravne sistemesisteme, , aa vodivodiććee sese raraččunauna ii oo ravnomjernojravnomjernoj geografskojgeografskoj zastupljenostizastupljenosti. . ICCICC ć ćee imatiimati jednogjednog predsjedavajupredsjedavajuććegeg sudijusudiju, , aa jednojedno sudskosudsko vijevijeććee odod tritri sudijesudije ć ćee bitibiti zaduzadužženoeno zaza potvrpotvrđđivanjeivanje optuoptužžnicanica ii predsudskepredsudske procedureprocedure. . OstalaOstala tritri sudskasudska vijevijeććaa imaimaććee popo tritri sudijesudije ii jednojedno ž žalbenoalbeno vijevijeććee kojekoje ć ćee sese sastojatisastojati odod petpet sudijasudija. . DaDa bibi sese odrodržžalaala distancadistanca izmeizmeđđuu sudskihsudskih ii apelacionihapelacionih vijevijeććaa, , ččlanlan 39 39 zabranjujezabranjuje rotacijurotaciju izmeizmeđđuu sudskihsudskih ii ž žalbenogalbenog vijevijeććaa. Č. Članomlanom 40 40 osigurana je detaljnija garancija osigurana je detaljnija garancija nezavisnosti sudskih vijenezavisnosti sudskih vijeććaa..

Peti dio sadrži pravila o istrazi i krivičnom gonjenju. Peti dio sadrži pravila o istrazi i krivičnom gonjenju. PokretanjePokretanje istrageistrage jeje iskljuisključčivoivo uu nadlenadležžnostinosti tutužžiocaioca, , podpod kontrolomkontrolom PredraspravnogPredraspravnog vijevijeććaa, , sastavljenogsastavljenog odod jednogjednog iliili trojicetrojice sudijasudija, , zavisnozavisno odod pojedinogpojedinog slusluččajaaja. . To vijeće je jedino nadležno za izdavanje naloga za To vijeće je jedino nadležno za izdavanje naloga za pristupanje ICCpristupanje ICC––u i naloga za hapšenje. Predraspravno u i naloga za hapšenje. Predraspravno vijeće može održati raspravu kako bi potvrdilo optužbu vijeće može održati raspravu kako bi potvrdilo optužbu na osnovu koje tužilac traži suđenje. na osnovu koje tužilac traži suđenje.

Šesti dio se odnosi na samo suđenje.Šesti dio se odnosi na samo suđenje. Suđenje se neće Suđenje se neće održati u odsustvu optuženog, jer sudski postupci koji održati u odsustvu optuženog, jer sudski postupci koji se vodese vode in absentia in absentia nisu dozvoljeni pred ICC. Optuženi nisu dozvoljeni pred ICC. Optuženi ima pravo na besplatnog branioca, ukoliko ga sam ne ima pravo na besplatnog branioca, ukoliko ga sam ne može plaćati, a žrtve imaju pravo dati izjavu, kao i može plaćati, a žrtve imaju pravo dati izjavu, kao i pravo da ih zastupa advokat.pravo da ih zastupa advokat. Odjeljenje za žrtve i Odjeljenje za žrtve i svjedoke je odgovorno, putem Sekretarijata, za svjedoke je odgovorno, putem Sekretarijata, za pružanje podrške i pomoći svjedocima i žrtvama koji se pružanje podrške i pomoći svjedocima i žrtvama koji se pojavljuju pred ICC. Odluku o postojanju ili nepostojanju pojavljuju pred ICC. Odluku o postojanju ili nepostojanju krivice sudije donose većinom glasova. ICC ima krivice sudije donose većinom glasova. ICC ima ovlašćenje da odobrava odštetu žrtvama, što ovlašćenje da odobrava odštetu žrtvama, što podrazumijeva restituciju, podrazumijeva restituciju,

naknadu ili rehabilitaciju.naknadu ili rehabilitaciju. U sedmom dijelu se govori o primjenjivim kaznama. S U sedmom dijelu se govori o primjenjivim kaznama. S

obzirom na to da je smrtna kazna izostavljena, najteža obzirom na to da je smrtna kazna izostavljena, najteža kazna koja se nekome može dosuditi jeste osuda na kazna koja se nekome može dosuditi jeste osuda na doživotni zatvor. ICC može, uz zatvorsku kaznu, doživotni zatvor. ICC može, uz zatvorsku kaznu, dosuditi i određenu novčanu kaznu, kao i oduzimanje dosuditi i određenu novčanu kaznu, kao i oduzimanje prihoda, imovine ili sredstava koja su direktno ili prihoda, imovine ili sredstava koja su direktno ili indirektno ostvarena putem izvršenog krivičnog djela. indirektno ostvarena putem izvršenog krivičnog djela. Sud može donijeti odluku da se novčana sredstva koja Sud može donijeti odluku da se novčana sredstva koja se dobiju od ovih novčanih kazni i oduzimanja uplate u se dobiju od ovih novčanih kazni i oduzimanja uplate u Fond u korist žrtava i njihovih porodice koji je Fond u korist žrtava i njihovih porodice koji je Skupština država stranaka osnovala u septembru Skupština država stranaka osnovala u septembru 2002. godine.2002. godine.

Osmi dio sadrži pravila koja se odnose na mogućnost Osmi dio sadrži pravila koja se odnose na mogućnost ulaganja pravnih lijekova (ulaganja pravnih lijekova (pravo napravo na ž žalbu i revizijualbu i reviziju). ). Žalba i revizija se upućuju žalbenom vijeću koje se Žalba i revizija se upućuju žalbenom vijeću koje se sastoji od pet sudija.sastoji od pet sudija.

Deveti dio Rimskog statuta odnosi se na pitanja Deveti dio Rimskog statuta odnosi se na pitanja međunarodne saradnje i pravne pomoći. međunarodne saradnje i pravne pomoći. ObavezaObaveza jeje drdržžavaava č članica dalanica da uu potpunostipotpunosti sarasarađđujuuju sasa ICCICC, , naronaroččitoito kadakada sese radiradi oo izruizruččivanjuivanju licalica protivprotiv

kojihkojih jeje ICCICC pokrenuopokrenuo krivikriviččnono gonjenjegonjenje iliili oo tratražženjuenju dokaznogdokaznog materijalamaterijala.. KakoKako bibi toto moglimogli ostvarivatiostvarivati, , drdržžaveave č članicelanice morajumoraju utemeljitiutemeljiti procedureprocedure kojekoje omoguomoguććavajuavaju uspostavljanjeuspostavljanje ovakvogovakvog oblikaoblika saradnjesaradnje. . SudSud momožžee zahtijevatizahtijevati uspostavljanjeuspostavljanje saradnjesaradnje ii nana adad hochoc osnoviosnovi sasa drdržžavamaavama kojekoje nisunisu č članicelanice RimskogRimskog statutastatuta iliili saradnjusaradnju sasa memeđđuvladinimuvladinim organizacijamaorganizacijama..

DesetiDeseti diodio StatutaStatuta govorigovori oo izvrizvrššenjuenju kaznikazni ii mjeramjera oduzimanjaoduzimanja imovineimovine ii osiguravaosigurava dada sese zatvorskezatvorske kaznekazne izdrizdržžavajuavaju uu drdržžaviavi kojukoju ICCICC odabereodabere sasa popisapopisa drdržžavaava kojekoje susu izrazileizrazile svojusvoju spremnostspremnost dada prihvateprihvate osuosuđđenikeenike. . SudSud jeje ovlaovlašćšćenen dada donesedonese odlukuodluku oo smanjenjusmanjenju kaznekazne ii moramora ponovnoponovno preispitatipreispitati kaznukaznu kakokako bibi utvrdioutvrdio postojipostoji lili razlograzlog zbogzbog kojegkojeg bibi sese kaznakazna moglamogla smanjitismanjiti, , ii toto nakonnakon š štoto jeje osuosuđđenieni izdrizdržžaoao dvijedvije tretreććineine kaznekazne iliili, , uu slusluččajuaju osudeosude nana dodožživotniivotni zatvorzatvor, , nakonnakon š štoto jeje osuosuđđenieni izdrizdržžaoao 25 25 godinagodina zatvorskezatvorske kaznekazne. . SudSud neneććee preispitivatipreispitivati osudeosude prijeprije istekaisteka navedenognavedenog vremenskogvremenskog periodaperioda..

UU jedanaestomjedanaestom dijeludijelu RimskogRimskog statutastatuta govorigovori sese oo SkupSkupšštinitini drdržžavaava stranakastranaka, , kojukoju č činiini popo jedanjedan predstavnikpredstavnik iziz svakesvake drdržžaveave č članicelanice. . SvakiSvaki predstavnikpredstavnik nosinosiććee jedanjedan glasglas, , aa odlukeodluke ć ćee donositidonositi iliili konsenzusomkonsenzusom iliili nekomnekom vrstomvrstom veveććinskoginskog glasanjaglasanja. . OstaleOstale drdržžaveave kojekoje susu potpisalepotpisale RimskiRimski statutstatut iliili konakonaččnini aktakt RimskeRimske diplomatskediplomatske konferencijekonferencije, , mogumogu bitibiti č članovilanovi SkupSkupšštinetine sasa statusomstatusom posmatraposmatraččaa. . OvaOva skupskupšštinatina jeje, , izmeizmeđđuu ostalogostalog, , odgovornaodgovorna zaza biranjebiranje sudijasudija ii tutužžilacailaca, , usvajanjeusvajanje budbudžžetaeta zaza radrad ICCICC ii donodonoššenjeenje odlukaodluka oo tometome dada lili ć ćee sese, , ukolikoukoliko sese ukaukažžee potrebapotreba zaza timtim, , brojbroj sudijasudija promijenitipromijeniti..

DvanaestiDvanaesti diodio sese odnosiodnosi nana finansiranjefinansiranje ii utvrutvrđđujeuje dada sese trotrošškovikovi ICCICC finansirajufinansiraju iziz obaveznihobaveznih novnovččanihanih doprinosadoprinosa drdržžavaava stranakastranaka ii, , zavisnozavisno odod togatoga dada lili ć ćee toto SkuSkušštinatina odobritiodobriti, , iziz finansijskihfinansijskih sredstavasredstava kojakoja obezbijedeobezbijede UjedinjeneUjedinjene nacijenacije, , naronaroččitoito kadakada sese radiradi oo trotrošškovimakovima kojikoji nastajunastaju kadakada SavjetSavjet bezbjednostibezbjednosti uputiuputi nekineki slusluččajaj ICCICC. . Novčani doprinosi država stranaka Novčani doprinosi država stranaka određuju se prema omjeru uloga koji se temelji na određuju se prema omjeru uloga koji se temelji na omjeru za budžetomjeru za budžet

Ujedinjenih nacija. Sud, takođe, može prihvatiti Ujedinjenih nacija. Sud, takođe, može prihvatiti dobrovoljne doprinose od vlada, međunarodnih dobrovoljne doprinose od vlada, međunarodnih organizacija, pojedinaca, korporacija ili drugih izvora.organizacija, pojedinaca, korporacija ili drugih izvora.

Konačno, trinaesti dio Rimskog statuta sadrži završne Konačno, trinaesti dio Rimskog statuta sadrži završne odredbe. Nakon isteka sedam godina od stupanja na odredbe. Nakon isteka sedam godina od stupanja na snagu ovog statuta, tj. 2009. godine, svaka država snagu ovog statuta, tj. 2009. godine, svaka država stranka može predložiti njegove izmjene.stranka može predložiti njegove izmjene. U članu 126 U članu 126 se propisuje da će Rimski statut stupiti na snagu se propisuje da će Rimski statut stupiti na snagu nakon deponovanja 60 isprava o ratifikaciji, tako da je nakon deponovanja 60 isprava o ratifikaciji, tako da je on stupio na snagu 1. jula 2002. godine.on stupio na snagu 1. jula 2002. godine. Bosna i Bosna i Hercegovina je ratifikovala Rimski statut odlukom Hercegovina je ratifikovala Rimski statut odlukom Predsjedništva BiH, od 5. februara 2002. godine, Predsjedništva BiH, od 5. februara 2002. godine, nakon što je prethodno dobijena saglasnost nakon što je prethodno dobijena saglasnost Parlamentarne skupštine BiHParlamentarne skupštine BiH.. Sve države Sve države strankstranke imaju krivičnu jurisdikciju za djela e imaju krivičnu jurisdikciju za djela koja su izvršili državljani tih država na teritoriji tih koja su izvršili državljani tih država na teritoriji tih država.država. Nadležnost ICC je “produžena domaćeNadležnost ICC je “produžena domaće

krivične nadležnosti država krivične nadležnosti država člančlanica. Sud je ica. Sud je komplementaran domaćem sudstvu, čija je primarna komplementaran domaćem sudstvu, čija je primarna odgovornost istraživanje i krivično gonjenje za genocid, odgovornost istraživanje i krivično gonjenje za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; ICC će ICC će prepustiti rješavanje predmeta domaćim vlastima, prepustiti rješavanje predmeta domaćim vlastima, osim u slučaju da države osim u slučaju da države člančlanice prepuste ice prepuste predmete ICC ili ne pokažu odgovarajuću predmete ICC ili ne pokažu odgovarajuću aktivnostaktivnost,, a tamo gdje domaći sistem postupi po a tamo gdje domaći sistem postupi po predmetima – ICC će djelovati samo ondje gdje je predmetima – ICC će djelovati samo ondje gdje je jasno vidljivo da država jasno vidljivo da država člančlanica ne pokazuje volju ica ne pokazuje volju ili nije u mogućnosti da postupi na pravi način. ili nije u mogućnosti da postupi na pravi način.

ICC jeICC je stalni, univerzalni sudski organ za vostalni, univerzalni sudski organ za vođđenje enje krivičnog postupka i presuđenje najtežih krivičnog postupka i presuđenje najtežih međunarodnih krivičnih djela.međunarodnih krivičnih djela. Suočavanje sa Suočavanje sa izuzećem od kazne za najteže zločine biće postignuto izuzećem od kazne za najteže zločine biće postignuto primarno kroz pravni sistem država primarno kroz pravni sistem država člančlanica i sekundarno ica i sekundarno preko ICC, uz neizbježnu pomoć država preko ICC, uz neizbježnu pomoć država člačlanica.nica.

Efikasnost ICC, stoga, zavisi od uspješne inkorporacije Efikasnost ICC, stoga, zavisi od uspješne inkorporacije SStatuta u domaće zakone - kako u pogledu vođenja tatuta u domaće zakone - kako u pogledu vođenja domaćih postupaka tako i vezano za saradnju sa ICC.domaćih postupaka tako i vezano za saradnju sa ICC.

Za postupak pred ICC veliki značaj ima i Za postupak pred ICC veliki značaj ima i Pravilnik o Pravilnik o postupku i dokazimapostupku i dokazima. Ova pravila je u formi nacrta . Ova pravila je u formi nacrta pripremila Posebna komisija (pripremila Posebna komisija (Preparatory Preparatory CommissionCommission), 2000. godine, a na osnovu ovlašćenja ), 2000. godine, a na osnovu ovlašćenja sadržanih u Rimskom statutu. Ona stupaju na snagu sadržanih u Rimskom statutu. Ona stupaju na snagu nakon što budu usvojena dvotrećinskom većinom nakon što budu usvojena dvotrećinskom većinom glasova članova Skupštine država stranaka (član 51 glasova članova Skupštine država stranaka (član 51 stav 1 Rimskog statuta). Statutom je predviđena i stav 1 Rimskog statuta). Statutom je predviđena i mogućnost mijenjanja Pravilnika o postupku i mogućnost mijenjanja Pravilnika o postupku i dokazima: izmjene mogu da predlože: (1) svaka dokazima: izmjene mogu da predlože: (1) svaka država stranka; (2) sudije, ali samo ako o tome država stranka; (2) sudije, ali samo ako o tome postignu apsolutnu većinu i (3) tužilac. Amandmani postignu apsolutnu većinu i (3) tužilac. Amandmani stupaju na snagu nakon što budu usvojeni stupaju na snagu nakon što budu usvojeni dvotrećinskom većinom glasova članova Skupštine dvotrećinskom većinom glasova članova Skupštine država stranaka (član 51 stav 2 Rimskog statuta). država stranaka (član 51 stav 2 Rimskog statuta).

Sudije mogu dvotrećinskom trećinom da sastave i Sudije mogu dvotrećinskom trećinom da sastave i privremena pravila koja će se primjenjivati sve dok privremena pravila koja će se primjenjivati sve dok na sljedećem redovnom ili vanrednom zasjedanju na sljedećem redovnom ili vanrednom zasjedanju Skupštine država stranaka ne budu: (1) usvojena kao Skupštine država stranaka ne budu: (1) usvojena kao zvanična, (2) izmijenjena ili (3) odbijena. Mogućnost zvanična, (2) izmijenjena ili (3) odbijena. Mogućnost donošenja privremenih pravila je uslovljena donošenja privremenih pravila je uslovljena kumulativno, i to sa dva zahtjeva: prvim, koji se kumulativno, i to sa dva zahtjeva: prvim, koji se odnosi na određenu procesnu ili faktičku odnosi na određenu procesnu ili faktičku neophodnost (hitan slučaj) i drugim, koji se odnosi neophodnost (hitan slučaj) i drugim, koji se odnosi na činjenicu postojanja određene pravne praznine u na činjenicu postojanja određene pravne praznine u važećim pravilima (potrebno je da za takvu situaciju važećim pravilima (potrebno je da za takvu situaciju Pravila ne predviđaju specifično rješenje) – član 51 Pravila ne predviđaju specifično rješenje) – član 51 stav 3 Rimskog statuta.stav 3 Rimskog statuta.

U odnosu na Pravilnik o postupku i dokazima, U odnosu na Pravilnik o postupku i dokazima, Rimski statut ima Rimski statut ima primarni karakterprimarni karakter, tj. on , tj. on posjeduje posjeduje veću pravnu snagu.veću pravnu snagu. Pravilnik o Pravilnik o postupku i dokazima, njegove izmjene i bilo koje postupku i dokazima, njegove izmjene i bilo koje privremeno pravilo, moraju da budu u skladu sa privremeno pravilo, moraju da budu u skladu sa Statutom (član 51 stav 4 Statuta), a Statutom (član 51 stav 4 Statuta), a ukoliko su ukoliko su Statut i Pravilnik o postupku i dokazima ”u Statut i Pravilnik o postupku i dokazima ”u sukobu” - Statut će imati prednostsukobu” - Statut će imati prednost (član 51 (član 51 stav 5 Rimskog statuta). stav 5 Rimskog statuta).

Pored već spomenutog Pravilnika o postupku i Pored već spomenutog Pravilnika o postupku i dokazima, navedena Posebna komisija (dokazima, navedena Posebna komisija (Preparatory Preparatory CommissionCommission) je donijela i druge akte od kojih je ) je donijela i druge akte od kojih je svakako najznačajniji nacrt koji se odnosi na svakako najznačajniji nacrt koji se odnosi na Elemente krivičnih djela (Elemente krivičnih djela (Elements of CrimesElements of Crimes), čime ), čime se, u stvari, daje određeno tumačenje izraza se, u stvari, daje određeno tumačenje izraza upotrijebljenih u konkretnim inkriminacijama koje upotrijebljenih u konkretnim inkriminacijama koje sadrži Rimski statut.sadrži Rimski statut. . Ova komisija je pripremila i . Ova komisija je pripremila i nacrte nekih drugih dokumenata: Ugovor o odnosima nacrte nekih drugih dokumenata: Ugovor o odnosima ICC i Ujedinjenih nacija (2001), Finansijska pravila ICC i Ujedinjenih nacija (2001), Finansijska pravila (2001), Sporazum o privilegijama i imunitetima ICC (2001), Sporazum o privilegijama i imunitetima ICC (2001), Pravila o radu Skupštine država stranaka (2001), Pravila o radu Skupštine država stranaka (2001), Rezolucija Skupštine država stranaka o (2001), Rezolucija Skupštine država stranaka o osnivanju Odbora za budžet i finansije (2001) itd.osnivanju Odbora za budžet i finansije (2001) itd.

U izvore prava koji se primjenjuju pred ICC spadaju i U izvore prava koji se primjenjuju pred ICC spadaju i primjenjivi međunarodni ugovori i načela i pravila primjenjivi međunarodni ugovori i načela i pravila međunarodnog prava, uključujući i utvrđena načela međunarodnog prava, uključujući i utvrđena načela međunarodnog prava oružanih sukoba (čl. 21 st.1.tb).međunarodnog prava oružanih sukoba (čl. 21 st.1.tb).

U supsidijarne i uslovljene izvore prava koje se U supsidijarne i uslovljene izvore prava koje se primjenjuje u postupku pred ICC, spadaju: (1) opšta primjenjuje u postupku pred ICC, spadaju: (1) opšta pravna načela koje je ICC izveo iz nacionalnih zakona pravna načela koje je ICC izveo iz nacionalnih zakona svjetskih pravnih sistema i (2) nacionalni zakoni država svjetskih pravnih sistema i (2) nacionalni zakoni država koje bi inače bile redovno nadležne povodom koje bi inače bile redovno nadležne povodom konkretnog krivičnog djela (član 21 stav 1 tačka c) konkretnog krivičnog djela (član 21 stav 1 tačka c) Rimskog statuta). Ovi izvori prava su Rimskog statuta). Ovi izvori prava su supsidijarnisupsidijarni, jer , jer do njihove primjene može doći jedino ukoliko se za do njihove primjene može doći jedino ukoliko se za određeni slučaj ne može primijeniti nijedan od određeni slučaj ne može primijeniti nijedan od prethodno pomenutih izvora prava, koji stoga prethodno pomenutih izvora prava, koji stoga predstavljaju primarne izvore prava koje se primjenjuje predstavljaju primarne izvore prava koje se primjenjuje u postupku pred stalnim ICC.u postupku pred stalnim ICC.

Kao formalni izvor prava fakultativnog karaktera Kao formalni izvor prava fakultativnog karaktera predviđeni su načela i pravna pravila na način kako ih predviđeni su načela i pravna pravila na način kako ih je tumačio ICC u svojim ranijim odlukama (član 21 stav je tumačio ICC u svojim ranijim odlukama (član 21 stav 2 Rimskog statuta). U pitanju je 2 Rimskog statuta). U pitanju je precedentno dejstvoprecedentno dejstvo ranijih odlukaranijih odluka, što inače predstavlja jedno od tipičnih , što inače predstavlja jedno od tipičnih svojstava anglosaksonske krivične procedure, mada se svojstava anglosaksonske krivične procedure, mada se ni u tim sistemima ne smatra da same sudske odluke ni u tim sistemima ne smatra da same sudske odluke mogu u potpunosti da zamijene zakon.mogu u potpunosti da zamijene zakon.

Primjena i tumačenje prava sadržanog u Rimskom Primjena i tumačenje prava sadržanog u Rimskom statutu mora biti u skladu sa međunarodno priznatim statutu mora biti u skladu sa međunarodno priznatim ljudskim pravima i biti bez ikakvog nepovoljnog ljudskim pravima i biti bez ikakvog nepovoljnog razlikovanja po osnovama, kao što su pol (kako je razlikovanja po osnovama, kao što su pol (kako je definisan u članu 3 stav 3), dob, rasa, boja, jezik, vjera definisan u članu 3 stav 3), dob, rasa, boja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili socijalno prorijeklo, imetak, rođenje ili drugi etničko ili socijalno prorijeklo, imetak, rođenje ili drugi status – član 21 stav 3 Rimskog statuta. status – član 21 stav 3 Rimskog statuta.

1.3.1. Začeci međunarodnog krivičnog pravosuđa1.3.1. Začeci međunarodnog krivičnog pravosuđa

Misao o stvaranju jednog međunarodnog krivičnog suda Misao o stvaranju jednog međunarodnog krivičnog suda jeje davnašnja.davnašnja. , u literaturi se navodi kao interesantan , u literaturi se navodi kao interesantan primjer iz istorije suđenje Peteru von Hagenbachu, primjer iz istorije suđenje Peteru von Hagenbachu, vojvodi od Burgundije, u Brajzahu (vojvodi od Burgundije, u Brajzahu (Breisach)Breisach), 1474. , 1474. godine. Hagenbach je bio optužen da je na tom godine. Hagenbach je bio optužen da je na tom područjupodručju

kao guverner okupatorske sile, bio odgovoran za niz kao guverner okupatorske sile, bio odgovoran za niz zločina - ubistva, silovanja i konfiskovanje privatne zločina - ubistva, silovanja i konfiskovanje privatne svojine građana. Građani Brajzaha su formirali svojine građana. Građani Brajzaha su formirali multinacionalni tribunal sastavljen od 28 sudija - multinacionalni tribunal sastavljen od 28 sudija - osam iz samog Brajzaha i po dvojica iz drugih osam iz samog Brajzaha i po dvojica iz drugih obližnjih regija (Alzasa, Njemačke i Švajcarske). Iako obližnjih regija (Alzasa, Njemačke i Švajcarske). Iako se Hagenbach branio tvrdeći da ne snosi ličnu se Hagenbach branio tvrdeći da ne snosi ličnu odgovornost, jer je samo slijedio naređenja odgovornost, jer je samo slijedio naređenja pretpostavljenog lorda, oglašen je krivim i osuđen na pretpostavljenog lorda, oglašen je krivim i osuđen na smrtnu kaznu, koja je i izvršena. Ovo suđenje se, sa smrtnu kaznu, koja je i izvršena. Ovo suđenje se, sa stanovišta savremenih krivičnopravnih standarda, stanovišta savremenih krivičnopravnih standarda, teško može smatrati ozbiljnim međunarodnim teško može smatrati ozbiljnim međunarodnim krivičnim suđenjem, ali ono svakako ima određeni krivičnim suđenjem, ali ono svakako ima određeni istorijski značaj, a načinom odbrane okrivljenog i istorijski značaj, a načinom odbrane okrivljenog i konačnom presudom, kao da je anticipiralo i neka konačnom presudom, kao da je anticipiralo i neka pitanja koja imaju veliku važnost u savremenom pitanja koja imaju veliku važnost u savremenom međunarodnom krivičnom pravu, što se, prije svega, međunarodnom krivičnom pravu, što se, prije svega, odnosi na postupanje po naređenju, individualnu odnosi na postupanje po naređenju, individualnu krivičnu odgovornost i komandnu odgovornostkrivičnu odgovornost i komandnu odgovornost.. Među preteče međunarodnog krivičnog suda Među preteče međunarodnog krivičnog suda svrstava se i suđenje za ”ratne zločine” svrstava se i suđenje za ”ratne zločine” Conradinu Conradinu von Hohenstafenuvon Hohenstafenu u Napulju, 1268. godine. u Napulju, 1268. godine.

Prva detaljna kodifikacija ratnih zakona u modernim Prva detaljna kodifikacija ratnih zakona u modernim vremenima bio je tzv. vremenima bio je tzv. LiebersovLiebersov zakon, koji je zakon, koji je donesen na zahtjev američkog predsjednika donesen na zahtjev američkog predsjednika Abrahama Linkolna 1863. godine.Abrahama Linkolna 1863. godine.

””Važan događaj u razvoju međunarodnog ratnog i Važan događaj u razvoju međunarodnog ratnog i humanitarnog prava bio je osnivanje Crvenog krsta humanitarnog prava bio je osnivanje Crvenog krsta 1863. godine. Nakon velikog pokolja u bici kod 1863. godine. Nakon velikog pokolja u bici kod Solferina u junu 1859. godine, kada je Francuska Solferina u junu 1859. godine, kada je Francuska porazila austrougarsku vojsku, jedan od svjedoka porazila austrougarsku vojsku, jedan od svjedoka strahota koje su se dogodile i jedan od organizatora strahota koje su se dogodile i jedan od organizatora medicinske pomoći za ranjenike, medicinske pomoći za ranjenike, Henry DunantHenry Dunant, , švajcarski preduzetnik i filantrop, izdao je 1862. švajcarski preduzetnik i filantrop, izdao je 1862. godine knjigu o toj bitki. U njoj je predložio osnivanje godine knjigu o toj bitki. U njoj je predložio osnivanje posebne organizacije za pomoć ranjenicima i posebne organizacije za pomoć ranjenicima i zaključivanje međunarodnog sporazuma o zaključivanje međunarodnog sporazuma o čovječnom postupanju sa bolesnicima i ranjenicima čovječnom postupanju sa bolesnicima i ranjenicima tokom ratnih sukoba.”tokom ratnih sukoba.” Njegove preporuke će se Njegove preporuke će se ostvariti osnivanjem Crvenog krsta i zaključivanjem ostvariti osnivanjem Crvenog krsta i zaključivanjem Ženevske konvencije iz 1864. godine. Ženevske konvencije iz 1864. godine.

Crveni krst odigrao je značajnu ulogu u razvoju Crveni krst odigrao je značajnu ulogu u razvoju međunarodnog humanitarnog prava, a pomoć međunarodnog humanitarnog prava, a pomoć koju je pružio brojnim ranjenicima, bolesnicima i koju je pružio brojnim ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima, neprocjenjiva jeratnim zarobljenicima, neprocjenjiva je. .

Dalji korak je učinjen prihvatanjem Petrogradske Dalji korak je učinjen prihvatanjem Petrogradske deklaracije od 1868. godine, kojom je zabranjena deklaracije od 1868. godine, kojom je zabranjena upotreba takvih oruđa koja nepotrebno upotreba takvih oruđa koja nepotrebno povećavaju patnju ljudi izbačenih iz borbe i koja povećavaju patnju ljudi izbačenih iz borbe i koja se smatraju protivnim zakonima čovječnosti.se smatraju protivnim zakonima čovječnosti.

Užasnut svirepostima iz njemačko-francuskog Užasnut svirepostima iz njemačko-francuskog rata, iz 1870/71 godine, tadašnji predsjednik rata, iz 1870/71 godine, tadašnji predsjednik Međunarodnog Crvenog krsta, Švajcarac Međunarodnog Crvenog krsta, Švajcarac Gustave Gustave Moynijer,Moynijer, predložio je osnivanje jednog predložio je osnivanje jednog međunarodnog krivičnogmeđunarodnog krivičnog suda.suda. Međutim, ni ova Međutim, ni ova ideja, ma koliko bila plemenita, nije realizovanaideja, ma koliko bila plemenita, nije realizovana..

Nakon i kao posljedica Krimskog rata, američkog Nakon i kao posljedica Krimskog rata, američkog građanskog rata i francusko-pruskog rata iz 1870. građanskog rata i francusko-pruskog rata iz 1870. godine, javno mnijenje u Evropi i Americi se ujedinjuje godine, javno mnijenje u Evropi i Americi se ujedinjuje oko ideje da bi na međunarodnom nivou trebalo doći oko ideje da bi na međunarodnom nivou trebalo doći do kodifikacije ratnog prava. Kao rezultat ove javne do kodifikacije ratnog prava. Kao rezultat ove javne kampanje, potpisana je serija međunarodnih ugovora, kampanje, potpisana je serija međunarodnih ugovora, danas poznatijih kao Haška (1907) i Ženevska danas poznatijih kao Haška (1907) i Ženevska konvencija (1929). One predstavljaju najveći uspjeh u konvencija (1929). One predstavljaju najveći uspjeh u regulisanju ratnog prava. U želji da se u takvim regulisanju ratnog prava. U želji da se u takvim slučajevima suzbije neograničeno pravo ratujućih slučajevima suzbije neograničeno pravo ratujućih strana, usvojena je strana, usvojena je Martensova klauzulaMartensova klauzula kojom se kojom se nalaže državama, kao zaraćenim stranama, da se u nalaže državama, kao zaraćenim stranama, da se u slučajevima koji nisu regulisani odredbama slučajevima koji nisu regulisani odredbama konvencije, imaju pridržavati načela međunarodnog konvencije, imaju pridržavati načela međunarodnog prava koja prističu iz običaja ustanovljenih među prava koja prističu iz običaja ustanovljenih među prosvijećenim narodima, zakona čovječanstva i prosvijećenim narodima, zakona čovječanstva i zahtjeva javne svijestizahtjeva javne svijesti..

Haške humanitarne konvencije i deklaracije, donesene Haške humanitarne konvencije i deklaracije, donesene u 1899. i 1907. godini, regulišu ratna stanja i rješavaju u 1899. i 1907. godini, regulišu ratna stanja i rješavaju probleme razoružanja, polažu temelje za stvaranjeprobleme razoružanja, polažu temelje za stvaranje

buduće međunarodne organizacije, kodifikovanje buduće međunarodne organizacije, kodifikovanje pravila ratnog prava i neutralnosti i donose propise o pravila ratnog prava i neutralnosti i donose propise o mirnom rješavanju međunarodnih sporova. mirnom rješavanju međunarodnih sporova. HaHašškeke konvencijekonvencije iziz 1899. 1899. ii 1907. 1907. godinegodine predstavljajupredstavljaju prviprvi pokupokuššajaj dada sese izvrizvrššii kodifikacijakodifikacija pravaprava ii dudužžnostinosti zarazaraććenihenih stranastrana ii dada sese precizirajupreciziraju pravilapravila oo vovođđenjuenju suvozemnogsuvozemnog ratarata, , posebnoposebno dada sese ograniograniččii naorunaoružžanjeanje, , zabranizabrani upotrebaupotreba odreodređđenihenih sredstavasredstava borbeborbe ii osiguraosigura mirnomirno rjerješšavanjeavanje sporovasporova memeđđuu zemljamazemljama.. Na prvoj Na prvoj od tih konferencija u Hagu, 1899. godine, donesene od tih konferencija u Hagu, 1899. godine, donesene su dvije konvencije i tri deklaracije: Konvencija o su dvije konvencije i tri deklaracije: Konvencija o položaju ranjenika i pravila ponašanja prema njima, položaju ranjenika i pravila ponašanja prema njima, kako u kopnenim tako i u pomorskim sukobima; kako u kopnenim tako i u pomorskim sukobima; Konvencija o zakonima i običajima suvozemnog rata; Konvencija o zakonima i običajima suvozemnog rata; Deklaracija o zabrani bombardovanja iz balona i Deklaracija o zabrani bombardovanja iz balona i sličnih naprava; Deklaracija o zabrani upotrebe sličnih naprava; Deklaracija o zabrani upotrebe projektila sa zapaljivim i otvorenim gasovima i projektila sa zapaljivim i otvorenim gasovima i Deklaracija o zabrani upotrebe rasprskavajućih zrna Deklaracija o zabrani upotrebe rasprskavajućih zrna (dum-dum). (dum-dum). Nedostatak ovako donijetih konvencija i Nedostatak ovako donijetih konvencija i rezolucija se nalazi u činjenici da se one odnose na rezolucija se nalazi u činjenici da se one odnose na rat i vođenje rata, ali ne i na osiguranje mirarat i vođenje rata, ali ne i na osiguranje mira.. ..

Na Drugoj haškoj mirovnoj konferenciji, održanoj na Na Drugoj haškoj mirovnoj konferenciji, održanoj na inicijativu predsjednika SAD–inicijativu predsjednika SAD–aa Ruzvelta i ruskog Ruzvelta i ruskog cara Nikolaja II, od 15. juna do 18. oktobra 1907. cara Nikolaja II, od 15. juna do 18. oktobra 1907. godine, doneseno je 13 mirovnih konvencija. One godine, doneseno je 13 mirovnih konvencija. One su još plodnije i obuhvataju materiju o otvaranju su još plodnije i obuhvataju materiju o otvaranju neprijateljstva, pravima i dužnostima neutralnih neprijateljstva, pravima i dužnostima neutralnih država, položaju trgovačkih brodova neprijateljskih država, položaju trgovačkih brodova neprijateljskih strana, pretvaranju ovih u ratne brodove, strana, pretvaranju ovih u ratne brodove, pomorskom bombardovanju kopna i položaju pomorskom bombardovanju kopna i položaju ranjenika u suvozemnom ratu. Njihove odredbe ranjenika u suvozemnom ratu. Njihove odredbe nemaju karakter inkriminisanih normi kao garancija nemaju karakter inkriminisanih normi kao garancija poštovanju, već važe kao upozoravajuće i poštovanju, već važe kao upozoravajuće i preporučujuće.preporučujuće.

Četvrta konvencija o zakonima i običajima rata na Četvrta konvencija o zakonima i običajima rata na kopnu (sa Pravilnikom o kopnenom ratu) u članu 3 kopnu (sa Pravilnikom o kopnenom ratu) u članu 3 sadrži odredbu da je država odgovorna za kršenje sadrži odredbu da je država odgovorna za kršenje haških pravila od strane bilo kojeg njenog subjekta. haških pravila od strane bilo kojeg njenog subjekta.

Međutim, iako je Haškim pravilnikom o suvozemnom Međutim, iako je Haškim pravilnikom o suvozemnom ratovanju izgrađen sistem pravila o dopuštenom i ratovanju izgrađen sistem pravila o dopuštenom i nedopuštenom u vođenju rata, ta pravila ne sadrže nedopuštenom u vođenju rata, ta pravila ne sadrže krivične sankcije, koje bi obezbijedile njihovo krivične sankcije, koje bi obezbijedile njihovo poštovanje. Iako član 3 Četvrte haške konvencije poštovanje. Iako član 3 Četvrte haške konvencije predviđa odgovornost za naknadu štete od strane predviđa odgovornost za naknadu štete od strane države za ratne zločine, riječ je samo o građanskoj, države za ratne zločine, riječ je samo o građanskoj, ne i o krivičnoj odgovornosti. Ipak se ne može ne i o krivičnoj odgovornosti. Ipak se ne može osporavati vrijednost haških konvencija i njihov osporavati vrijednost haških konvencija i njihov značaj za razvoj međunarodnog krivičnog prava, značaj za razvoj međunarodnog krivičnog prava, pogotovo kada je u pitanju izgrađivanje pojma pogotovo kada je u pitanju izgrađivanje pojma krivične odgovornosti. Za međunarodnu će zajednicu krivične odgovornosti. Za međunarodnu će zajednicu haške konvencije imati značaj ratnih zakona i ona će haške konvencije imati značaj ratnih zakona i ona će se na njih pozivati i u Prvom i u Drugom svjetskom se na njih pozivati i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu da bi osudila nečuvene zločine koje je ljudsko ratu da bi osudila nečuvene zločine koje je ljudsko društvo doživjelo bez obzira na to što su one daleko društvo doživjelo bez obzira na to što su one daleko prevaziđene razvojem tehnikeprevaziđene razvojem tehnike koja je diktirala koja je diktirala sasvim drugi način ratovanja.sasvim drugi način ratovanja.

1.3.2. 1.3.2. PokuPokuššajiaji ustanovljenjaustanovljenja memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog sudasuda uu prvojprvoj polovinipolovini XXXX vijekavijeka

MirovnimMirovnim ugovoromugovorom silasila AntanteAntante ss NjemaNjemaččkomkom kojikoji jeje sklopljensklopljen uu VersajuVersaju ( (VersaillesuVersaillesu), 28. ), 28. junajuna 1918. 1918. godinegodine ( (stupiostupio nana snagusnagu 10. 10. januarajanuara 1920. 1920. godinegodine) ) predvipredviđđenoeno jeje susuđđenjeenje zaza ” ”ratneratne zlozloččineine”, ”, odnosnoodnosno ””tetešškeke povredepovrede memeđđunarodnogunarodnog moralamorala ii svetostisvetosti ugovoraugovora” (č” (čll. 227–230) . 227–230) njemanjemaččkomkom carucaru WilhelmuWilhelmu IIII. . HohenzollernuHohenzollernu ii njegovimnjegovim oficirimaoficirima, , kojikoji susu zapovijedalizapovijedali njemanjemaččkomkom vojskomvojskom uu PrvomPrvom svjetskomsvjetskom raturatu. . Ovim je Ovim je odredbama bilo predviđeno i osnivanje posebnog suda odredbama bilo predviđeno i osnivanje posebnog suda koji bi vodio krivični postupakkoji bi vodio krivični postupak.. Budući da je car Budući da je car Wilhelm II. dobio utočište (egzil) u Holandiji, a ni Wilhelm II. dobio utočište (egzil) u Holandiji, a ni države Antante se nisu previše trudile da ga izvedu države Antante se nisu previše trudile da ga izvedu pred sud koji nije ni ustanovljen, do sudenja nije ni pred sud koji nije ni ustanovljen, do sudenja nije ni došlo.došlo. Holandska vlada je odlučila da ne izruči Holandska vlada je odlučila da ne izruči Wilhelma II. pozivajući se na to da krivična djela za Wilhelma II. pozivajući se na to da krivična djela za koja se tražilo njegovo izručenje nisu predviđena koja se tražilo njegovo izručenje nisu predviđena ugovorima koje Holandija ima sa drugimugovorima koje Holandija ima sa drugim

zemljama, kao i da je Holandija uvijek pružala azil zemljama, kao i da je Holandija uvijek pružala azil pobijeđenim u međunarodnim sukobimapobijeđenim u međunarodnim sukobima.. Osim toga, Osim toga, Holandija se pozivala na odsustvo međunarodnog akta Holandija se pozivala na odsustvo međunarodnog akta kojima bi se zabranjivalo započinjanje, vođenje ili kojima bi se zabranjivalo započinjanje, vođenje ili naređivanje vođenja agresorskog rata.naređivanje vođenja agresorskog rata.

Versajski ugovor je označio kraj Prvom svjetskom ratu i Versajski ugovor je označio kraj Prvom svjetskom ratu i imao za cilj da izgradi jedno novo društvo na bazi mira imao za cilj da izgradi jedno novo društvo na bazi mira i solidarnosti među nacijama. ”Versajskim ugovorom i solidarnosti među nacijama. ”Versajskim ugovorom je uspostavljeno načelo da je međunarodno pravosuđe je uspostavljeno načelo da je međunarodno pravosuđe nadležno za vođenje postupka kod krivičnih djela čije nadležno za vođenje postupka kod krivičnih djela čije su posljedice nastupile na teritoriji više država. Pri su posljedice nastupile na teritoriji više država. Pri tome, nije isključena i nadležnost unutrašnjih sudova.tome, nije isključena i nadležnost unutrašnjih sudova. To se manifestovalo u tri grupe pravila: (1) napuštanje To se manifestovalo u tri grupe pravila: (1) napuštanje klasičnog pravila da svaka država ima neograničeno klasičnog pravila da svaka država ima neograničeno pravo u pogledu vođenja rata i da ona ne može da pravo u pogledu vođenja rata i da ona ne može da bude odgovorna ukoliko je otpočela rat na jedan bude odgovorna ukoliko je otpočela rat na jedan formalno priznat način (putem objavljivanja rata)formalno priznat način (putem objavljivanja rata) ;;

(2) potvrđen je princip pune materijalne (2) potvrđen je princip pune materijalne odgovornosti za štetu koja nastane u toku rata; (3) odgovornosti za štetu koja nastane u toku rata; (3) istaknuta je lična krivična odgovornost za ratne istaknuta je lična krivična odgovornost za ratne zločine. Ratni zločinci nisu samo u nadležnosti zločine. Ratni zločinci nisu samo u nadležnosti sudova odnosne države nego i u prvom redu pred sudova odnosne države nego i u prvom redu pred sudovima država na čijim su teritorijama počinjena sudovima država na čijim su teritorijama počinjena djela, pri čemu položaj i funkcije ne daju potpuno djela, pri čemu položaj i funkcije ne daju potpuno opravdanje za učinjene zločine. opravdanje za učinjene zločine.

Prevagnule su političke kalkulacije, iako se i s pravne Prevagnule su političke kalkulacije, iako se i s pravne strane moglo prigovoriti da tadašnje međunarodno strane moglo prigovoriti da tadašnje međunarodno krivično pravo nije kao zločin predviđalo pokretanje krivično pravo nije kao zločin predviđalo pokretanje agresivnog napadačkog rata, što je bila glavna agresivnog napadačkog rata, što je bila glavna politička optužba protiv njemačkog cara.politička optužba protiv njemačkog cara. Ni tada se Ni tada se ne bi moglo govoriti o nekom potpuno nezavisnom ne bi moglo govoriti o nekom potpuno nezavisnom pravosuđu, jer su sve inicijative za suđenje dolazile pravosuđu, jer su sve inicijative za suđenje dolazile isključivo od strane sila pobjednica, a bile isključivo isključivo od strane sila pobjednica, a bile isključivo uperene protiv poražene strane.uperene protiv poražene strane.

Nakon I svjetskog rata Međunarodni krivični sudNakon I svjetskog rata Međunarodni krivični sud nije nije osnovanosnovan zbog protivljenja SAD–a i Japana, koji su zbog protivljenja SAD–a i Japana, koji su smatrali da osnivanje međunarodnog suda za suđenje smatrali da osnivanje međunarodnog suda za suđenje pojedincima nije primjereno s obzirom na suverenost pojedincima nije primjereno s obzirom na suverenost državedržave..

1928. godine donijet 1928. godine donijet Pariski paktPariski pakt i Generalni akt i Generalni akt Društva naroda kojim je bilo predviđeno da je kažnjivo Društva naroda kojim je bilo predviđeno da je kažnjivo vođenje rata kojim se stvaraju međunarodni sukobi i vođenje rata kojim se stvaraju međunarodni sukobi i kao instrument politike u međunarodnim odnosima kao instrument politike u međunarodnim odnosima država. Poseban značaj za međunarodno krivično država. Poseban značaj za međunarodno krivično pravo ima pravo ima Pariski paktPariski pakt, poznat pod imenom , poznat pod imenom Kellog-Kellog-BriandBriand-ov pakt koji je bio potpisan od 15 zemalja. Ovaj -ov pakt koji je bio potpisan od 15 zemalja. Ovaj pakt je poznat kao pakt je poznat kao ugovor o odricanju od rata kao ugovor o odricanju od rata kao sredstva nacionalne politike: on zabranjuje rat i stavlja sredstva nacionalne politike: on zabranjuje rat i stavlja ga van zakonaga van zakona.. Rat se može dozvoliti jedino u slučaju zakonite odbrane Rat se može dozvoliti jedino u slučaju zakonite odbrane – ako je jedna zemlja ugrožena napadom, a ne postoji – ako je jedna zemlja ugrožena napadom, a ne postoji mogućnost za pregovoranje ili posredovanje. mogućnost za pregovoranje ili posredovanje.

Međunarodna zajednica ne može više da bude Međunarodna zajednica ne može više da bude indiferentna i neutralna, a države nemaju više indiferentna i neutralna, a države nemaju više nesporno pravo da same odlučuju da li će pristupiti nesporno pravo da same odlučuju da li će pristupiti ratu u cilju ostvarenja svojih interesa. Međutim, ratu u cilju ostvarenja svojih interesa. Međutim, iako ovaj pakt smatra agresivni rat nezakonitim, iako ovaj pakt smatra agresivni rat nezakonitim, smatrajući ga zločinom, on ne propisuje sankcije za smatrajući ga zločinom, on ne propisuje sankcije za kažnjavanje budućih učinioca ovih zločina niti kažnjavanje budućih učinioca ovih zločina niti predviđa formiranje međunarodnog krivičnog predviđa formiranje međunarodnog krivičnog pravosuđa. Navedeni pakt i Haške konvencije su pravosuđa. Navedeni pakt i Haške konvencije su predstavljale dobru osnovu za formiranje predstavljale dobru osnovu za formiranje međunarodnog krivičnog prava, ali još, ipak, nije međunarodnog krivičnog prava, ali još, ipak, nije uspostavljena spremnost, odobrenje svih država, uspostavljena spremnost, odobrenje svih država, niti pojedinaca ili, pak, organizacija da se donese niti pojedinaca ili, pak, organizacija da se donese međunarodni zakon i formira stalni sud koji bi sudio međunarodni zakon i formira stalni sud koji bi sudio na osnovu tog zakona učiniocima međunarodnih na osnovu tog zakona učiniocima međunarodnih krivičnih djela u budućim eventualnim sukobima. krivičnih djela u budućim eventualnim sukobima. Ipak, Savjet Društva naroda je 1920. godine Ipak, Savjet Društva naroda je 1920. godine formirao Komitet koji je pripremio projekat za formirao Komitet koji je pripremio projekat za ustanovljavanje stalnog međunarodnog suda ustanovljavanje stalnog međunarodnog suda pravde. Iako je bilo mišljenje da je projekat dobar, pravde. Iako je bilo mišljenje da je projekat dobar, preovladala su suprotna mišljenja, te je projekat preovladala su suprotna mišljenja, te je projekat propao. propao.

DrugiDrugi pokupokuššajaj osnivanjaosnivanja memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog sudasuda uslijediouslijedio jeje uu tadatadaššnjojnjoj memeđđunarodnojunarodnoj organizacijiorganizaciji – – DruDrušštvutvu narodanaroda, , aa biobio jeje potaknutpotaknut ii atentatimaatentatima nana nekeneke drdržžavnikeavnike ii politipolitiččareare ( (LouisLouis BarthuBarthu, , jugoslovenskijugoslovenski kraljkralj AleksandarAleksandar II, , kancelarkancelar DolfussDolfuss). Pakt Društva naroda ). Pakt Društva naroda nije otišao dalje u pogledu odgovornosti fizičkog lica od nije otišao dalje u pogledu odgovornosti fizičkog lica od Versajskog ugovora, jer su načela, prihvaćena na Versajskog ugovora, jer su načela, prihvaćena na Mirovnoj konferenciji, bila istovremeno i njegova Mirovnoj konferenciji, bila istovremeno i njegova osnova. Prema Paktu, kao i prema Versajskom osnova. Prema Paktu, kao i prema Versajskom ugovoru, razlikuju se dvije vrste ratova: ratovi koji su ugovoru, razlikuju se dvije vrste ratova: ratovi koji su dozvoljeni, tj. legalni i ilegalni, tj. Zabranjeni.dozvoljeni, tj. legalni i ilegalni, tj. Zabranjeni. Tu se u Tu se u stvari radi o odbrambenim i napadačkim ratovima, pri stvari radi o odbrambenim i napadačkim ratovima, pri čemu Pakt osuđuje ovu drugu vrstu i smatra je čemu Pakt osuđuje ovu drugu vrstu i smatra je nezakonitom. Međutim, i u slučaju kada je rat nezakonitom. Međutim, i u slučaju kada je rat dozvoljen, on ne može biti opravdan ako nisu dozvoljen, on ne može biti opravdan ako nisu primijenjena sva sredstva za mirno rješavanje nastalog primijenjena sva sredstva za mirno rješavanje nastalog spora među državama i izbjegavanje rataspora među državama i izbjegavanje rata Isto tako, Isto tako, PaktPakt nene predvipredviđđaa krivikriviččnene sankcijesankcije protivprotiv onihonih kojikoji otpootpoččnunu neopravdanneopravdan ratrat. . UU tomtom pogledupogledu onon nene ideide mnogomnogo daljedalje odod HaHašškihkih konvencijakonvencija, , jerjer

nene preciziraprecizira pojampojam zlozloččinaina nitiniti odreodređđujeuje kaznekazne zaza pojedinapojedinaččnana djeladjela.. Na 32. Konferenciji Udruženja za Na 32. Konferenciji Udruženja za međunarodno pravo (međunarodno pravo (Internatioanal Law AssociationInternatioanal Law Association) u ) u Buenos Airesu (1922) generalni sekretar, profesor Buenos Airesu (1922) generalni sekretar, profesor Belot (Belot (BelotBelot) je predložio da se ustanovi i međunarodni ) je predložio da se ustanovi i međunarodni krivični sud za suđenje za ratne zločine u širem smislukrivični sud za suđenje za ratne zločine u širem smislu Konferencija je smatrala da je osnivanje Konferencija je smatrala da je osnivanje međunarodnog krivičnog suda hitno i naložila je međunarodnog krivičnog suda hitno i naložila je profesoru Belotu da izradi nacrt njegovog statuta. U profesoru Belotu da izradi nacrt njegovog statuta. U izveštaju podnijetom 33. Konferenciji (Stokholm, 1924. izveštaju podnijetom 33. Konferenciji (Stokholm, 1924. godine) Belot je predložio stvaranje suda, u obliku godine) Belot je predložio stvaranje suda, u obliku krivičnog odeljenja stalnog suda međunarodne pravde.krivičnog odeljenja stalnog suda međunarodne pravde. Iste godine je, na svom prvom kongresu (Brisel, 1926) Iste godine je, na svom prvom kongresu (Brisel, 1926) Međunarodno udruženje za krivično pravo, na prijedlog Međunarodno udruženje za krivično pravo, na prijedlog dvojice izvjestilaca (dvojice izvjestilaca (Donnedieu de Vabres Donnedieu de Vabres ii Pella Pella), ), usvojilo rezoluciju u koji se zalaže za stvaranje usvojilo rezoluciju u koji se zalaže za stvaranje krivičnog odeljenja stalnog suda međunarodne pravde. krivičnog odeljenja stalnog suda međunarodne pravde. Prihvaćen je i stav o krivičnojPrihvaćen je i stav o krivičnoj

odgovornosti država i pojedinaca. Odlučeno je da odgovornosti država i pojedinaca. Odlučeno je da posebna komisija izradi nacrt statuta suda. Nacrt posebna komisija izradi nacrt statuta suda. Nacrt statuta (koji je izradio statuta (koji je izradio PellaPella) razmatran je i usvojen na ) razmatran je i usvojen na drugom kongresu Udruženja (Bukurešt, 1929), svakako drugom kongresu Udruženja (Bukurešt, 1929), svakako pod snažnim uticajem raspoloženja stvorenog pod snažnim uticajem raspoloženja stvorenog Kellog-Kellog-BriandBriand-ovim paktom.-ovim paktom.

Od 1929. do 1935. godine dva udruženja su radila Od 1929. do 1935. godine dva udruženja su radila zajednički i obrazovala komisiju stručnjakazajednički i obrazovala komisiju stručnjaka započevši započevši 1935. godine sa radom na formulisanju Svjetskog 1935. godine sa radom na formulisanju Svjetskog krivičnog zakona. Dakle, međunarodna zajednica već krivičnog zakona. Dakle, međunarodna zajednica već tada uviđa potrebu da se stvore uslovi za izvođenje tada uviđa potrebu da se stvore uslovi za izvođenje pred sud, i to međunarodni, vinovnika najtežih zločina pred sud, i to međunarodni, vinovnika najtežih zločina počinjenih u ratnim sukobima kako bi se suprotstavila počinjenih u ratnim sukobima kako bi se suprotstavila međudržavnom saradnjom u suzbijanju zločina protiv međudržavnom saradnjom u suzbijanju zločina protiv mira i čovječnosti. Sve to je, kao i radovi pojedinaca i mira i čovječnosti. Sve to je, kao i radovi pojedinaca i pojačani oblici terorizma, doprinijelo da se, 16. pojačani oblici terorizma, doprinijelo da se, 16. novembra 1937. godine, usvoji Konvencija o osnivanju novembra 1937. godine, usvoji Konvencija o osnivanju međunarodnog krivičnog suda za suđenje teroristima, međunarodnog krivičnog suda za suđenje teroristima, ss ProtokolomProtokolom kojimkojim jeje predvipredviđđenoeno ustanovljavanjeustanovljavanje takvogtakvog

sudasuda. Sud je trebalo da, u načelu, zasjeda u Hagu, a . Sud je trebalo da, u načelu, zasjeda u Hagu, a njegov rad je zavisio od spremnosti država da mu njegov rad je zavisio od spremnosti država da mu izdaju lica optužena za terorizam. Međutim, ovu izdaju lica optužena za terorizam. Međutim, ovu konvenciju je potpisalo svega 13 država, a do početka konvenciju je potpisalo svega 13 država, a do početka Drugog svjetskog rata nije stupila na snagu.Drugog svjetskog rata nije stupila na snagu. Budu Buduććii dada ovaova konvencijakonvencija nijenije nikadanikada stupilastupila nana snagusnagu, , naravnonaravno dada nini ustanovljenjeustanovljenje memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog sudasuda zaza zlozloččineine terorizmaterorizma nijenije dodoššlolo uu obzirobzir.. Tome je doprinio i Tome je doprinio i italijansko-etiopijski rat, odnosno invazija koju je italijansko-etiopijski rat, odnosno invazija koju je fašistička Italija izvršila na Etiopiju. Naravno, ni fašistička Italija izvršila na Etiopiju. Naravno, ni politička klima tadašnje svjetske zajednice nije bila politička klima tadašnje svjetske zajednice nije bila nimalo povoljna za realno oživotvorenje ovakve ideje, nimalo povoljna za realno oživotvorenje ovakve ideje, jer se radilo o vremenu izrazitog jačanja fašističkih jer se radilo o vremenu izrazitog jačanja fašističkih režima, stabilizaciji nacističke vlasti u Njemačkoj, režima, stabilizaciji nacističke vlasti u Njemačkoj, građanskom ratu u Španiji i osjećaju jedne izrazite građanskom ratu u Španiji i osjećaju jedne izrazite političke, ekonomske i vojne slabosti država, političke, ekonomske i vojne slabosti država, nekadašnjih pobjednica u Prvom svjetskom ratu.nekadašnjih pobjednica u Prvom svjetskom ratu. Protiv Protiv osnivanja međunarodnog krivičnog suda bila je Velika osnivanja međunarodnog krivičnog suda bila je Velika Britanjija, smatrajući da još nije došao trenutak za Britanjija, smatrajući da još nije došao trenutak za stvaranjestvaranje

takvog suda.takvog suda. Rad na tome nije prestajao ni tokom Drugog svjetskog Rad na tome nije prestajao ni tokom Drugog svjetskog

rata, kako na nevladinom tako i na međunarodnom rata, kako na nevladinom tako i na međunarodnom nivou. Još od početka Drugog svjetskog rata surovi i nivou. Još od početka Drugog svjetskog rata surovi i nečovječni postupci nacista ne samo u tretiranju nečovječni postupci nacista ne samo u tretiranju ratnih zarobljenika i ranjenika nego i u maltretiranju i ratnih zarobljenika i ranjenika nego i u maltretiranju i istrebljenju civilnog stanovništva, ukazali su na istrebljenju civilnog stanovništva, ukazali su na potrebu da se skrene pažnja da takvi zločini ne mogu potrebu da se skrene pažnja da takvi zločini ne mogu da ostanu nekažnjeni. To je našlo izraza u Atlantskoj da ostanu nekažnjeni. To je našlo izraza u Atlantskoj povelji od 1941. godine koja ”predstavlja zvaničnu povelji od 1941. godine koja ”predstavlja zvaničnu opomenu izvršiocima zločina da moraju računati na opomenu izvršiocima zločina da moraju računati na to da će ih međunarodna zajednica pozvati na to da će ih međunarodna zajednica pozvati na odgovornost za njihovu kriminalnu djelatnost”. Isti odgovornost za njihovu kriminalnu djelatnost”. Isti značaj ima i u deklaracija saveznika donijeta u Saint-značaj ima i u deklaracija saveznika donijeta u Saint-James-u 1942. godine.James-u 1942. godine.

Međunarodna skupština (osnovana 1941. godine kao Međunarodna skupština (osnovana 1941. godine kao nevladina organizacija pod pokroviteljstvom Unije za nevladina organizacija pod pokroviteljstvom Unije za Društvo naroda) takođe je u Londonu (21. juna Društvo naroda) takođe je u Londonu (21. juna 1943. 1943.

godine), usvojila nacrt konvencije koji sadrži statut godine), usvojila nacrt konvencije koji sadrži statut međunarodnog krivičnog suda i krivična djela za koja bi međunarodnog krivičnog suda i krivična djela za koja bi on bio nadležan.on bio nadležan.

Sa stanovišta međunarodnog krivičnog prava, od Sa stanovišta međunarodnog krivičnog prava, od najvećeg je značaja Moskovska deklaracija najvećeg je značaja Moskovska deklaracija na na konferenciji koja je održana konferenciji koja je održana odod 19. do 30. oktobra 1943. 19. do 30. oktobra 1943. godine koja izražava riješenost tri velike sile (godine koja izražava riješenost tri velike sile (SADSAD, , SSSRSSSR ii VelikaVelika BritanijaBritanija) da se po završetku Drugog svjetskog ) da se po završetku Drugog svjetskog rata preduzme gonjenje krivaca za izazivanje ovog rata rata preduzme gonjenje krivaca za izazivanje ovog rata i za počinjene zločine.i za počinjene zločine. U njemu je predviđena U njemu je predviđena bezizuzetna obaveza svih vlasti kod kojih se nađu lica bezizuzetna obaveza svih vlasti kod kojih se nađu lica pod sumnjom da su vršila neke od povreda ratnog i pod sumnjom da su vršila neke od povreda ratnog i humanhumanitaritarog prava, da ih izdaju zemlji na čijoj teritoriji og prava, da ih izdaju zemlji na čijoj teritoriji su izvršeni zločini - radi suđenja pred unutrašnjim su izvršeni zločini - radi suđenja pred unutrašnjim sudovima te zemljesudovima te zemlje.. Ovdje se radi o transformaciji Ovdje se radi o transformaciji načela iz Haških konvencija – ne ostavlja načela iz Haških konvencija – ne ostavlja se državi da sudi pripadnicima svojih oružanih snaga i se državi da sudi pripadnicima svojih oružanih snaga i političkim ličnostima za zločine izvršene za vrijeme političkim ličnostima za zločine izvršene za vrijeme rata, ”već se ta kompetencija prenosi na povrijeđene rata, ”već se ta kompetencija prenosi na povrijeđene države. države.

Ratni zločini su priznati kao međunarodni i za njih će biti Ratni zločini su priznati kao međunarodni i za njih će biti nadležan međunarodni sud”.nadležan međunarodni sud”.

1.3.3. 1.3.3. DvaDva memeđđunarodnaunarodna vojnavojna sudasuda poslijeposlije DrugogDrugog svjetskogsvjetskog ratarata

ČČetirietiri velikevelike silesile uu DrugomDrugom svjetskomsvjetskom raturatu ( (SADSAD, , FrancuskaFrancuska, , VelikaVelika BritanijaBritanija ii SovjetskiSovjetski SavezSavez) ) susu LondonskimLondonskim sporazumomsporazumom odod 8. 8. avgustaavgusta 1945. 1945. godinegodine osnovaleosnovale adad hochoc MeMeđđunarodniunarodni vojnivojni sudsud uu NirnberguNirnbergu zaza susuđđenjeenje pojedincimapojedincima, , uuččiniocimainiocima zlozloččinaina protivprotiv miramira, , ratnihratnih zlozloččinaina ii zlozloččinaina protivprotiv č čovjeovječčnostinosti ( (NirnberNirnberšškiki tribunaltribunal). ). Sam sporazum predstavlja, s jedne strane, Sam sporazum predstavlja, s jedne strane, potvrdu i ozvaničenje ukupnih napora činjenih od 1941. potvrdu i ozvaničenje ukupnih napora činjenih od 1941. godine, povodom kažnjavanja ratnih zločinaca, ali i godine, povodom kažnjavanja ratnih zločinaca, ali i mnogih iskustava i prmnogih iskustava i prijijedloga iz međuratnog razdoblja. edloga iz međuratnog razdoblja.

ZaZa zlozloččineine uuččinjeneinjene nana DalekomDalekom istokuistoku ustanovljenustanovljen jeje drugidrugi MeMeđđunarodniunarodni vojnivojni sudsud zaza DalekiDaleki istokistok, , uu TokijuTokiju, , 19. 19. januarajanuara 1919. 1919. godinegodine.. UstanovljenjeUstanovljenje tata dvadva sudasuda, , sadrsadržžajiaji njihovihnjihovih statutastatuta, , postupakpostupak predpred njimanjima ii izreizreččeneene presudepresude, , kojekoje susu izvrizvrššeneene, , predstavljajupredstavljaju prelomniprelomni dogadajdogadaj uu istorijiistoriji memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog pravaprava ii signifikantnisignifikantni presedanpresedan uu nastojanjimanastojanjima uspostavljanjauspostavljanja djelotvornogdjelotvornog sistemasistema memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog pravosupravosuđđa a . . Krivično Krivično pravo primijenjeno u Nirnbergu je i formalno postalo pravo primijenjeno u Nirnbergu je i formalno postalo okosnica međunarodnog krivičnog prava, jer je na okosnica međunarodnog krivičnog prava, jer je na prvoj sjednici Generalne skupštine OUN, Rezolucijom prvoj sjednici Generalne skupštine OUN, Rezolucijom broj 95 od 11. decembra 1946. godine, proglašeno broj 95 od 11. decembra 1946. godine, proglašeno dijelom Opšteg međunarodnog krivičnog prava.dijelom Opšteg međunarodnog krivičnog prava.

””Normativno-funkcionalna uspostava sistema Normativno-funkcionalna uspostava sistema državnog terora, kao suverenog prava više rase da državnog terora, kao suverenog prava više rase da odlučuje oodlučuje o

sudbini čovječanstva, praćena opštom destrukcijom, sudbini čovječanstva, praćena opštom destrukcijom, organizovanim masovnim ubijanjima pojedinaca i organizovanim masovnim ubijanjima pojedinaca i čitavih društvenih grupacija, donijela je nacističkoj čitavih društvenih grupacija, donijela je nacističkoj Njemačkoj epitet najmonstruoznije državnopolitičke Njemačkoj epitet najmonstruoznije državnopolitičke tvorevine modernog doba. Ratni zločini, materijalna tvorevine modernog doba. Ratni zločini, materijalna razaranja, i užasi koji su se događali u konclogorima, razaranja, i užasi koji su se događali u konclogorima, bili su takvog presedanskog karaktera, da su zaprijetili bili su takvog presedanskog karaktera, da su zaprijetili osnovnim vrijednostima ljudske civilizacije, a prije osnovnim vrijednostima ljudske civilizacije, a prije svega duhovno-kulturološkom i fizičko-biološkom svega duhovno-kulturološkom i fizičko-biološkom integritetu evropskog kontinenta. Otuda je priroda integritetu evropskog kontinenta. Otuda je priroda Drugog svjetskog rata bila suštinski različita od prirode Drugog svjetskog rata bila suštinski različita od prirode ratova ranijih perioda. Otuda i politički ciljevi ratova ranijih perioda. Otuda i politički ciljevi savezničkih sila nisu mogli, niti smjeli biti limitirani savezničkih sila nisu mogli, niti smjeli biti limitirani samo na vojni poraz osovinskih država, već je uporedno samo na vojni poraz osovinskih država, već je uporedno sa borbom na bojnom polju, vođena i borba za sa borbom na bojnom polju, vođena i borba za pravnopolitičku prekompoziciji `starog svijeta`. Zlo koje pravnopolitičku prekompoziciji `starog svijeta`. Zlo koje se nadvilo nad čitavim čovječanstvom približilo je se nadvilo nad čitavim čovječanstvom približilo je zajedničkom stolu do tada nepomirljive političke zajedničkom stolu do tada nepomirljive političke koncepte. Ideološke barijere su, zarad opšteg interesa, koncepte. Ideološke barijere su, zarad opšteg interesa, postale premostive, što je na pravnom polju značilo postale premostive, što je na pravnom polju značilo opredjeljivanje saveznika za stvaranje materijalnih i opredjeljivanje saveznika za stvaranje materijalnih i organizacionih pretpostavki kažnjavanja nacističkih organizacionih pretpostavki kažnjavanja nacističkih zločinaca”.zločinaca”.

Ove zamisli realizovane su i u različitim dokumentima Ove zamisli realizovane su i u različitim dokumentima usvajanim tokom Drugog svjetskog rata (Atlanska usvajanim tokom Drugog svjetskog rata (Atlanska povelja, Moskovska deklaracija i dr). Najzad, na povelja, Moskovska deklaracija i dr). Najzad, na osnovu Lodonskog sporazuma, formiran je osnovu Lodonskog sporazuma, formiran je NirnberNirnberšškiki tribunaltribunal čiji su sastav, nadležnosti i funkcije određeni čiji su sastav, nadležnosti i funkcije određeni Statutom koji je pridodat osnovnom tekstu sporazuma.Statutom koji je pridodat osnovnom tekstu sporazuma. Sudski proces koji je tada vođen protiv vojnih i Sudski proces koji je tada vođen protiv vojnih i političkih lidera nacističke Njemačke prva je u političkih lidera nacističke Njemačke prva je u istoriji primjena međunarodnog krivičnog prava istoriji primjena međunarodnog krivičnog prava kroz institucije međunarodnog pravosuđakroz institucije međunarodnog pravosuđa.. Sud u Sud u NNiirnbergu je bio prvi međunarodni sud koji je, u rnbergu je bio prvi međunarodni sud koji je, u ime svjetske zajednice, nastupajući sa pozicija ime svjetske zajednice, nastupajući sa pozicija zaštite univerzalnih svjetskih vrijednosti, donio zaštite univerzalnih svjetskih vrijednosti, donio pravnosnažnu presudupravnosnažnu presudu..

BezBez obziraobzira š štoto nijenije sadrsadržžanan uu odredbamaodredbama StatutaStatuta oo stvarnojstvarnoj nadlenadležžnostinosti NirnberNirnberšškogkog tribunalatribunala, , genocidgenocid sese izriizriččitoito spominjespominje uu osnovnojosnovnoj optuoptužžnicinici KomitetaKomiteta glavnihglavnih tutužžilacailaca. .

ToTo jeje prviprvi zvanizvaniččnini memeđđunarodniunarodni dokumentdokument uu kojemkojem jeje upotrebljenupotrebljen termintermin genocidgenocid. ”. ”OptuOptužžnicanica nijenije bilabila vezanavezana zaza StatutStatut nitiniti jeje podnijetapodnijeta nana osnovuosnovu StatutaStatuta, , papa nini tutužžiociioci uu izboruizboru svojihsvojih formulacijaformulacija ii terminatermina nisunisu bilibili ograniograniččenieni, pa je , pa je jasnojasno zbogzbog č čegaega jeje upravoupravo uu njojnjoj, , aa nene ii uu presudipresudi upotrebljenupotrebljen termintermin genocidgenocid”. ”. TerminTermin genocidgenocid sese pominjepominje ii nana susuđđenjimaenjima kojakoja susu uu saveznisavezniččkimkim okupacionimokupacionim zonamazonama organizovanaorganizovana nana osnovuosnovu ZakonaZakona brojbroj 10, 10, kojikoji jeje usvojenusvojen odod stranestrane KontrolnogKontrolnog savjetasavjeta zaza NjemaNjemaččkuku. . U svim ovim U svim ovim slusluččajevima je genocid tretiran kao dio zloajevima je genocid tretiran kao dio zloččina protivina protiv ččovjeovječčnostinosti. . MeMeđđutimutim, , uu svojojsvojoj presudipresudi NirnberNirnberšškiki tribunaltribunal nijenije optuoptužženeene proglasioproglasio krivimkrivim zaza genocidgenocid nitiniti jeje obrazloobrazložženjuenju presudepresude objasnioobjasnio zazašštoto nijenije odgovorioodgovorio nana jedanjedan diodio optuoptužžnicenice. . IakoIako susu dokazidokazi kojikoji susu potvrpotvrđđivaliivali izvrizvrššenjeenje genocidagenocida bilibili viviššee negonego dovoljnidovoljni, , TribunalTribunal nijenije imaoimao pravnogpravnog osnovaosnova dada formalnoformalno prihvatiprihvati termintermin genocidgenocid, , aa jojoš š manjemanje dada oglasioglasi optuoptužženeene krivimkrivim zaza djelodjelo kojekoje kaokao takvotakvo nijenije sadrsadržžanoano uu njegovomnjegovom StatutuStatutu, , nitiniti uu nekomnekom drugomdrugom memeđđunarodnomunarodnom

memeđđunarodnomunarodnom aktuaktu legislativnoglegislativnog karakterakaraktera. . MeMeđđutimutim, , iziz obimnogobimnog dokaznogdokaznog materijalamaterijala nedvosmislenonedvosmisleno susu proizilaziliproizilazili najbitnijinajbitniji elementielementi genocidagenocida..

Sudski postupak i pravila dokazivanja su bila uređena Sudski postupak i pravila dokazivanja su bila uređena dijelom odredbama Statuta, a dijelom je sam sud u dijelom odredbama Statuta, a dijelom je sam sud u toku postupka donosio procesna pravila. Inače, sam toku postupka donosio procesna pravila. Inače, sam se postupak sastojao iz sljedećih faza: (1) prethodna se postupak sastojao iz sljedećih faza: (1) prethodna izjava tužioca, (2) dokazna sredstva optužbe i odbrane, izjava tužioca, (2) dokazna sredstva optužbe i odbrane, (3) saslušanje svjedoka, (4) riječi odbrane i optužbe, (3) saslušanje svjedoka, (4) riječi odbrane i optužbe, (5) izjava optuženog i (6) presuda. (5) izjava optuženog i (6) presuda. Kada je riječ o Kada je riječ o postupku koji je primjenjivan na suđenju u Nirnbergu, u postupku koji je primjenjivan na suđenju u Nirnbergu, u pitanju je u osnovi anglosaksonski tip krivične pitanju je u osnovi anglosaksonski tip krivične procedure.procedure. Osnovna odlika ovog postupka je pasivna Osnovna odlika ovog postupka je pasivna uloga suda u samom prikupljanju i ocjeni dokaza, što uloga suda u samom prikupljanju i ocjeni dokaza, što je, prije svega, bio osnovni zadatak stranaka (optužbe i je, prije svega, bio osnovni zadatak stranaka (optužbe i odbrane). Kao važno načelo ovog postupka odbrane). Kao važno načelo ovog postupka uspostavljeno je dominantno načelo anglosaksonskog uspostavljeno je dominantno načelo anglosaksonskog tipa postupka, a to je principtipa postupka, a to je princip fair trial, fair trial, što, u stvari, u što, u stvari, u osnovi predstavlja pravo okrivljenog na pošteno osnovi predstavlja pravo okrivljenog na pošteno suđenje.suđenje.

Uz određene razlike, pravila Tribunala Uz određene razlike, pravila Tribunala uu TokijuTokiju su su veoma slična onima koja su se primjenjivala u veoma slična onima koja su se primjenjivala u Nirnbergu, a pravila postupka, takođe, u osnovi, Nirnbergu, a pravila postupka, takođe, u osnovi, izrazito anglosaksonskog tipa.izrazito anglosaksonskog tipa. Svi okrivljeni na Svi okrivljeni na procesu u Tokiju su oglašeni krivim, a izrečeno je procesu u Tokiju su oglašeni krivim, a izrečeno je sedam smrtnih kazni.sedam smrtnih kazni. Dominantno je mišljenje da su ti procesi u Dominantno je mišljenje da su ti procesi u Nirnbergu Nirnbergu i Tokijui Tokiju, uprkos određenim slabostima, bili pravno i , uprkos određenim slabostima, bili pravno i moralno utemeljeni, te da predstavljaju važan korak moralno utemeljeni, te da predstavljaju važan korak u razvoju međunarodnog krivičnog pravau razvoju međunarodnog krivičnog prava.. OOva dva va dva suđenja i danas predstavljaju osnovne polazišne suđenja i danas predstavljaju osnovne polazišne stavove većine izlaganja o korijenima međunarodnih stavove većine izlaganja o korijenima međunarodnih krivičnih sudova i iskustva iz njihovog rada se krivičnih sudova i iskustva iz njihovog rada se smatraju nezobilaznim u analiziranju prakse smatraju nezobilaznim u analiziranju prakse međunarodnog krivičnog pravosuđa.međunarodnog krivičnog pravosuđa. Tribunali Tribunali uu NirnberguNirnbergu ii TokijuTokiju susu oožživjeliivjeli idejuideju oo osnivanjuosnivanju stalnogstalnog memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog sudasuda.. Me Međđutimutim, , vanjskavanjska politikapolitika velikihvelikih silasila uu erieri hladnoghladnog ratarata bilabila jeje uzrokuzrok š štoto pravnipravni prethodniciprethodnici iziz NirnbergaNirnberga ii TokijaTokija, , kojikoji susu moglimogli bitibiti popoččetaketak razvijanjarazvijanja vrijednihvrijednih instrumenatainstrumenata zaza zazašštitutitu ljudskihljudskih pravaprava nana memeđđunarodnomunarodnom nivounivou, , nisunisu korikorišćšćenieni skoroskoro pedesetpedeset godinagodina..

DaljiDalji razvojrazvoj memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog pravaprava odvijaoodvijao sese uu okviruokviru ii podpod okriljemokriljem OrganizacijeOrganizacije UjedinjenihUjedinjenih nacijanacija. . PrvoPrvo jeje GeneralnaGeneralna skupskupšštinatina OUNOUN ( (uu decembrudecembru 1946. 1946. godinegodine) ) potvrdilapotvrdila principeprincipe NirnberNirnberšškogkog tribunalatribunala ( (tzvtzv. . nirbernirberšškoko pravopravo)) progla proglaššavajuavajuććii ihih kaokao opopšštevatevažžeeććaa nanaččelaela memeđđunarodnogunarodnog pravaprava.. Od Od tadatada papa dodo danasdanas donijetodonijeto jeje viviššee memeđđunarodnopravnihunarodnopravnih akataakata odod znaznaččajaaja zaza daljidalji razvojrazvoj memeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog pravaprava, , memeđđuu kojimakojima sese istiističčuu: : KonvencijaKonvencija oo sprespreččavanjuavanju ii kakažžnjavanjunjavanju genocidagenocida iziz 1948. 1948. godinegodine, Ž, Ženevskeenevske konvencijekonvencije iziz 1949. 1949. godinegodine ( (KonvencijaKonvencija oo postupanjupostupanju sasa ratnimratnim zarobljenicimazarobljenicima, , KonvencijaKonvencija oo poboljpoboljššanjuanju sudbinesudbine ranjenikaranjenika, , bolesnikabolesnika ii brodolomnikabrodolomnika oruoružžanihanih pomorskihpomorskih snagasnaga, , KonvencijaKonvencija oo zazašštitititi gragrađđanskihanskih licalica zaza vrijemevrijeme ratarata ii KonvencijaKonvencija oo poboljpoboljššanjuanju sudbinesudbine ranjenikaranjenika ii bolesnikabolesnika oruoružžanihanih snagasnaga uu raturatu), ), MeMeđđunarodniunarodni paktpakt oo gragrađđanskimanskim ii politipolitiččkimkim pravimapravima ii MeMeđđunarodniunarodni paktpakt oo ekonomskimekonomskim, , socijalnimsocijalnim ii kulturnimkulturnim pravimapravima iziz 1996. 1996. godinegodine, , KonvencijaKonvencija oo uklanjanjuuklanjanju svihsvih oblikaoblika rasnerasne

diskriminacije,diskriminacije,KonvencijaKonvencija oo neprimjenjivanjuneprimjenjivanju zakonskezakonske zastarjelostizastarjelosti zaza ratneratne zlozloččineine ii zlozloččineine protivprotiv č čovjeovječčnostinosti iziz 1968. 1968. godinegodine,, Konvencija Konvencija UNUN––aa protivprotiv transnacionalnogtransnacionalnog organizovanogorganizovanog kriminalakriminala iziz 2000. 2000. godinegodine itditd..

1.3.4. 1.3.4. MeMeđđunarodniunarodni krivikriviččnini sudovisudovi uu posljednjojposljednjoj decenijideceniji XXXX vijekavijeka

SavjetSavjet bezbjednostibezbjednosti UjedinjenihUjedinjenih nacijanacija jeje svojomsvojom rezolucijomrezolucijom brojbroj 808 808 pokrenuopokrenuo postupakpostupak kojikoji jeje okonokonččanan 25. 25. majamaja 1993. 1993. godinegodine, , usvajanjemusvajanjem RezolucijeRezolucije brojbroj 827, 827, prihvatanjemprihvatanjem IzvjeIzvješštajataja generalnoggeneralnog sekretarasekretara UNUN––aa ii donodonoššenjemenjem StatutaStatuta MeMeđđunarodnogunarodnog krivikriviččnognog sudasuda zaza tetešškaka krkrššenjaenja memeđđunarodnogunarodnog humanitarnoghumanitarnog pravaprava nana podrupodruččjuju bivbivššee JugoslavijeJugoslavije odod 1991. 1991. godinegodine ( (ICTYICTY). ).

StvarnaStvarna nadlenadležžnostnost togtog sudasuda, , odreodređđenaena StatutomStatutom, , odnosiodnosi sese nana tetešškaka krkrššenjaenja Ž Ženevskihenevskih konvencijakonvencija iziz 1949. 1949. godinegodine (č (članlan 2), 2), krkrššenjaenja zakonazakona ii obiobiččajaaja ratovanjaratovanja (č (članlan 3), 3), genocidgenocid (č (članlan 4) 4) ii zlozloččineine protivprotiv ččovjeovječčnostinosti (č (članlan 5). 5). NadleNadležžnostnost ss obziromobzirom nana licalica odreodređđenaena jeje č članomlanom 6 6 StatutaStatuta ii odnosiodnosi sese nana fizifiziččkaka licalica, , ii toto onaona kojakoja susu popo č članulanu 7 7 planiralaplanirala, , podsticalapodsticala, , naredilanaredila, , uuččinilainila iliili nana drugidrugi nanaččinin pomoglapomogla uu uuččeešćšćuu uu planiranjuplaniranju, , pripremanjupripremanju ii izvrizvrššenjuenju zlozloččinaina.. Druga Druga vavažžnana odredbaodredba StatutaStatuta jestejeste dada autoriziraautorizira tutužžiocaioca kojikoji ććee provoditiprovoditi nezavisnenezavisne istrageistrage uu kojimakojima momožžee koristitikoristiti svesve raspoloraspoložživeive vladinevladine ii nevladinenevladine izvoreizvore. . TuTužžilacilac nijenije odgovoranodgovoran nikomenikome zaza podizanjepodizanje optuoptužžnicenice, , osimosim kadakada moramora dada jeje odbraniodbrani ispredispred trotroččlanoglanog sudskogsudskog vijevijeććaa..

Sudije tog suda donijele su na osnovu člana 15 Sudije tog suda donijele su na osnovu člana 15 Statuta (11. februara 1994. godine) Pravilnik o Statuta (11. februara 1994. godine) Pravilnik o postupku ipostupku i

dokazima koji je stupio na snagu 14. marta 1994. dokazima koji je stupio na snagu 14. marta 1994. godine. Sjedište suda je u Den Hagu (Holandija).godine. Sjedište suda je u Den Hagu (Holandija).

Po uzoru i na osnovu iskustva o ustanovljavanju ICTY, Po uzoru i na osnovu iskustva o ustanovljavanju ICTY, Savjet bezbjednosti je svojom Rezolucijom broj 955 Savjet bezbjednosti je svojom Rezolucijom broj 955 (1994), od 8. novembra 1994. godine (takođe s (1994), od 8. novembra 1994. godine (takođe s pozivom na glavu VII Povelje Ujedinjenih nacija), pozivom na glavu VII Povelje Ujedinjenih nacija), donio Statut za Međunarodni krivični sud za Ruandu donio Statut za Međunarodni krivični sud za Ruandu (ICTR), sa sjedištem u Arushi, u susjednoj Tanzaniji.(ICTR), sa sjedištem u Arushi, u susjednoj Tanzaniji. Članom 12 stav 1 Statuta ICTR propisano je da će Članom 12 stav 1 Statuta ICTR propisano je da će članovi žalbenog vijeća ICTY služiti i kao članovi članovi žalbenog vijeća ICTY služiti i kao članovi žalbenog vijeća ICTR. Dakle, sudije izabrane u ICTR žalbenog vijeća ICTR. Dakle, sudije izabrane u ICTR služe samo kao članovi prvostepenih vijećasluže samo kao članovi prvostepenih vijeća..

ICTYICTY i i ICTRICTR su samostaln su samostalnii međunarodn međunarodnii pravosudn pravosudni i organiorgani.. Premda je MPremda je Meeđđunarodniunarodni sudsud pravdepravde “osnovni “osnovni pravni organ“ (član 92 Povelje Ujedinjenih nacija)pravni organ“ (član 92 Povelje Ujedinjenih nacija),, u u sistemu Ujedinjenih nacija kojem privremensistemu Ujedinjenih nacija kojem privremenii tribunal tribunalii pripadaju – između ova dva pripadaju – između ova dva tribunalatribunala nema nema

hijerarhijshijerarhijskkog odnosaog odnosa.. Iako će zajedničko Iako će zajedničko žžalbeno valbeno viijeće jeće ICTYICTY i i ICTRICTR morati da ima u vidu druge odluke morati da ima u vidu druge odluke međunarodnih sudova, ono poslmeđunarodnih sudova, ono poslijije pažljive rasprave e pažljive rasprave može doći do drumože doći do drukkčijih zaključaka“čijih zaključaka“..

PremaPrema ranijemranijem tekstateksta č članulanu 15 15 stavstav 3 3 StatutaStatuta, , tutužžilacilac ICTYICTY takotakođđee jeje sluslužžioio ii kaokao tutužžilacilac ICTRICTR. . OdOd septembraseptembra 2003. 2003. godinegodine SavjetSavjet bezbjednostibezbjednosti jeje imenovaoimenovao posebnogposebnog tutužžiocaioca ICTRICTR. . SviSvi ostaleostale odredbeodredbe StatutaStatuta ICTRICTR jednakejednake susu onimaonima iziz StatutaStatuta ICTYICTY. . JednakiJednaki susu ii pravilnicipravilnici oo postupkupostupku ii dokazimadokazima..

Na primjeru Na primjeru SijeraSijera LeoneaLeonea ii KambodKambodžžee memeđđunarodnaunarodna zajednicazajednica je pokazala z je pokazala znatnonatno manjemanje odluodlučnčnostiosti, , gdjegdje susu politipolitiččkiki kompromisikompromisi omeliomeli ostvarivanjeostvarivanje pravdepravde.. Specijalni sud za Siera Leone, koji takođe predstavlja Specijalni sud za Siera Leone, koji takođe predstavlja jedan tipjedan tip ad hoc ad hoc tribunala, se, ipak, ne može smatrati tribunala, se, ipak, ne može smatrati potpuno međunarodnim, odnosno on je to samo potpuno međunarodnim, odnosno on je to samo djelimično, s obzirom na to da je njegov sastav djelimično, s obzirom na to da je njegov sastav mješovit - čine ga kako sudije iz inostranstva mješovit - čine ga kako sudije iz inostranstva (međunarodne sudije), tako i domaće sudije, a nije (međunarodne sudije), tako i domaće sudije, a nije nastao odlukom Savjetanastao odlukom Savjeta

bezbjednosti, bezbjednosti, (kao (kao ad hoc ad hoc tribunali za nekadašnju tribunali za nekadašnju Jugoslaviju i Ruandu), već posebnim ugovorom između Jugoslaviju i Ruandu), već posebnim ugovorom između Ujedinjenih nacija i Vlade Siera Leonea.Ujedinjenih nacija i Vlade Siera Leonea. Takvo Takvo polazipolazišštete bitnobitno jeje drukdrukččijeije, , sadrsadržžii slabijuslabiju pozicijupoziciju memeđđunarodneunarodne zajednicezajednice.. NNadleadležžnostnost SpecijalnogSpecijalnog sudasuda konkurikonkuriššee nadlenadležžnostinosti nacionalnihnacionalnih sudovasudova, , sasa prioritetomprioritetom SpecijalnogSpecijalnog suda suda ; ; vremenskavremenska nadlenadležžnostnost jeje, , kaokao ii uu StatutuStatutu ICTYICTY, , otvorenaotvorena ii obuhvataobuhvata zlozloččineine popoččinjeneinjene odod 30. 30. novembranovembra 1996. 1996. godinegodine..

Sva tri navedena međunarodna krivična suda su po Sva tri navedena međunarodna krivična suda su po svojim ciljevima supranacionalni sudovi koji primjenjuju svojim ciljevima supranacionalni sudovi koji primjenjuju međunarodno krivično pravo, a po svom su trajanju međunarodno krivično pravo, a po svom su trajanju privremeni, tj. ustanovljeni samo za odredenu svrhu (privremeni, tj. ustanovljeni samo za odredenu svrhu (ad ad hochoc). ). Različiti pristup međunarodne zajednice Različiti pristup međunarodne zajednice kažnjavaju zločine na teritoriji bivše Jugoslavije i u kažnjavaju zločine na teritoriji bivše Jugoslavije i u Ruandi u odnosu na zločine u Sijera Leoneu i Kambodži, Ruandi u odnosu na zločine u Sijera Leoneu i Kambodži, može se objasniti samo političkim razlozima i može se objasniti samo političkim razlozima i kompromiserstvom odlučujućih faktora u svjetskoj kompromiserstvom odlučujućih faktora u svjetskoj politici. politici.

S druge strane, S druge strane, ad hocad hoc sudovi za bivšu Jugoslaviju i sudovi za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, ”bez obzira na to koliko trpjeli od Ruandu, ”bez obzira na to koliko trpjeli od prigovara da su selektivni i nejednakih prigovara da su selektivni i nejednakih kriterijuma, te suđenja pred nacionalnim kriterijuma, te suđenja pred nacionalnim sudovima, kojima se često mogu upututi slični sudovima, kojima se često mogu upututi slični prigovori, ipak su u značajnoj mjeri podigli prigovori, ipak su u značajnoj mjeri podigli senzibilnost čovječanstva prema ratnim senzibilnost čovječanstva prema ratnim zločinimazločinima..

1.3.5. 1.3.5. Međunarodni Međunarodni kkrivični rivični ttribunal ribunal zza a bbivšu Jugoslavijuivšu Jugoslaviju

Savjet bezbjednosti je svojom Rezolucijom 827 Savjet bezbjednosti je svojom Rezolucijom 827 (1993) od 25. maja 1993. (1993) od 25. maja 1993. godinegodine prihvatilo prihvatilo izvještaj i Statut suda, te odlučilo izvještaj i Statut suda, te odlučilo osnovatiosnovati sud koji sud koji je dobio službeni naziv ”Međunarodni tribunal za je dobio službeni naziv ”Međunarodni tribunal za gonjenje lica koja su odgovorna za teške povrede gonjenje lica koja su odgovorna za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava na području međunarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavijebivše Jugoslavije.. Rezolucijom 827 Savjeta Rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti položen jebezbjednosti položen je, prema tome, prema tome, , po prvi put po prvi put nakon poznatih suđenja zločincima iz Drugog nakon poznatih suđenja zločincima iz Drugog svjetskog rata – tzv. svjetskog rata – tzv. nirnberških, te tokijskog nirnberških, te tokijskog procesa pravni osnov za djelovanje jednog procesa pravni osnov za djelovanje jednog međunarodnog krivičnog sudameđunarodnog krivičnog suda. Time je učinjen . Time je učinjen vrlo krupan pravni korakvrlo krupan pravni korak,, jer je sudska funkcija jer je sudska funkcija jedan od temeljnih elemenata državnog jedan od temeljnih elemenata državnog suverenitetasuvereniteta.. StogaStoga,, njeno preuzimanje od strane njeno preuzimanje od strane međunarodne zajednice nesporno znači međunarodne zajednice nesporno znači ograničenje suvereniteta državeograničenje suvereniteta države..

Rezolucijom Savjeta bezbjednosti brojRezolucijom Savjeta bezbjednosti broj 1503 (2003) 1503 (2003) i i izjavom predsjednika Savjeta bezbjednostiizjavom predsjednika Savjeta bezbjednosti dajedaje se se podrpodršška Strategiji ICTYka Strategiji ICTY i ukazuje na obavezu da sei ukazuje na obavezu da se ” ”ni ni na jedan nana jedan naččin ne ometa obaveza zemalja da provode in ne ometa obaveza zemalja da provode istrage koje se odnose na optuistrage koje se odnose na optužžena lica kojima se neena lica kojima se nećće e suditi u Tribunalu i da se preduzimaju odgovarajusuditi u Tribunalu i da se preduzimaju odgovarajućće e radnje u vezi s podizanjem opturadnje u vezi s podizanjem optužžnica i krivinica i kriviččnim nim gonjenjemgonjenjem, , imajuimajućći istovremeno na umu da Tribunal i istovremeno na umu da Tribunal ima primat nad domaima primat nad domaććim sudovimaim sudovima.” .” I ne samo to. Za I ne samo to. Za razliku od obaveze saradnje s ICTY koja postoji za sve razliku od obaveze saradnje s ICTY koja postoji za sve države međunarodne zajednice, potpisnice Dejtonsko-države međunarodne zajednice, potpisnice Dejtonsko-pariskog sporazuma su se u ovoj stvari i izričito pariskog sporazuma su se u ovoj stvari i izričito obavezale na saradnju, novembra 1995. godine. Prema obavezale na saradnju, novembra 1995. godine. Prema članu IX Opšteg okvirnog sporazuma o miru u BiH članu IX Opšteg okvirnog sporazuma o miru u BiH (Dejtonsko-pariski sporazum), države potpisnice su se (Dejtonsko-pariski sporazum), države potpisnice su se obavezale na ”saglasno svojim obavezama, saradnju u obavezale na ”saglasno svojim obavezama, saradnju u istrazi i gonjenju ratnih zločina i drugih povreda istrazi i gonjenju ratnih zločina i drugih povreda međunarodnog humanitarnog prava”.međunarodnog humanitarnog prava”.

Šta više, Aneksom 1-A uz ovaj sporazum, članom X koji Šta više, Aneksom 1-A uz ovaj sporazum, članom X koji nosi naziv ”Saradnja”, strane potpisnice su se nosi naziv ”Saradnja”, strane potpisnice su se obavezale i precizno na saradnju sa svima koji su obavezale i precizno na saradnju sa svima koji su ”inače ovlašćeni od strane Savjeta bezbjednosti UN–”inače ovlašćeni od strane Savjeta bezbjednosti UN–aa, , uključujući i Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju”. uključujući i Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju”.

SStvaranjtvaranjee ICTYICTY je sve presedan je sve presedan koji je imao značaj ne koji je imao značaj ne samo za razrješavanje političke krize nastale ratom na samo za razrješavanje političke krize nastale ratom na teritoriji bivše Jugoslavije, nego i za daljni razvoj teritoriji bivše Jugoslavije, nego i za daljni razvoj međunarodnog (krivičnog) prava, pa i međunarodnih međunarodnog (krivičnog) prava, pa i međunarodnih odnosa uopšteodnosa uopšte.. ICTYICTY je osnovan kao je osnovan kao ad hocad hoc sud na sud na način koji mu način koji mu jeje u u tadatadaššnjinjim međunarodnim m međunarodnim okolnostima trebaokolnostima trebaoo osigurati najveći efekat osigurati najveći efekat.. Naravno,Naravno, onon se, se, u nekim svojim elementima, oslanja na svo u nekim svojim elementima, oslanja na svojeje prethodnikprethodnikee, , NNirnberirnberški tribunal i Tribunalški tribunal i Tribunal i Tokiju. i Tokiju. Osnovna Osnovna razlika između razlika između ICTYICTY i i NNirnberirnberškog tribunalaškog tribunala je je u tome što jeu tome što je N Nirnberirnberški tribunalški tribunal predstavljao sud kojeg predstavljao sud kojeg su ustanovile države pobjednice u Drugom svjetskom su ustanovile države pobjednice u Drugom svjetskom raturatu da bi sudioda bi sudio

zločincima, dok je zločincima, dok je ICTYICTY osnovala međunarodna osnovala međunarodna zajednica, za suđenje kršiocima međunarodnog zajednica, za suđenje kršiocima međunarodnog humanitarnog prava i aktima humanitarnog prava i aktima varvavarvarstva koje je rstva koje je učininilo bilo koje lice koje je državljanin neke od učininilo bilo koje lice koje je državljanin neke od nasljednica (sukcesora) bivše Jugoslavije, bez obzira na nasljednica (sukcesora) bivše Jugoslavije, bez obzira na to što rat na tim to što rat na tim teritorijamateritorijama još nije bio okončan još nije bio okončan. . Druga je razlika u tome što je Druga je razlika u tome što je NNirnberirnberški tribunalški tribunal morao sam ustanoviti materijalnopravne norme za morao sam ustanoviti materijalnopravne norme za krivičnopravnu odgovornost lica kojima je sudio - i time krivičnopravnu odgovornost lica kojima je sudio - i time se izvrgao prigovoru da retroaktivno primjenjuje se izvrgao prigovoru da retroaktivno primjenjuje krivično pravo, kršeći tako osnovno načelo propisanosti krivično pravo, kršeći tako osnovno načelo propisanosti kažnjivih djela i kazni u zakonu (kažnjivih djela i kazni u zakonu (nullum crimen, nulla nullum crimen, nulla poena sine lege praeviapoena sine lege praevia)). Naprotiv, za . Naprotiv, za ICTYICTY taj je taj je problem utoliko riješen što su materijalni uslovi problem utoliko riješen što su materijalni uslovi kažnjivosti prije početka njegovog djelovanja ispunjeni kažnjivosti prije početka njegovog djelovanja ispunjeni i prema međunarodnom i unutrašnjem krivičnom i prema međunarodnom i unutrašnjem krivičnom pravu.pravu. Prema međunarodnom krivičnom pravu, načelo Prema međunarodnom krivičnom pravu, načelo nullumnullum crimencrimen, , nullanulla poenapoena sinesine legelege ispunjeno je u ispunjeno je u odnosu na odnosu na ICTYICTY po tome što njegov Statut propisuje po tome što njegov Statut propisuje četiri kategorije kažnjivih djela. Premačetiri kategorije kažnjivih djela. Prema

unutrašnjem krivičnom pravu, nema nikakve sumnje da unutrašnjem krivičnom pravu, nema nikakve sumnje da je na teritoriji bivše Jugoslavije krivično je na teritoriji bivše Jugoslavije krivično zakonodavstvo inkriminisalo sva kršenja zakonodavstvo inkriminisalo sva kršenja međunarodnog humanitarnog pravameđunarodnog humanitarnog prava.. Konačno, treća Konačno, treća velika razlika je što velika razlika je što ICTYICTY, premda organizovan kao , premda organizovan kao međunarodna sudska vlast koja ne izvire iz međunarodna sudska vlast koja ne izvire iz nacionalnog suvereniteta, ne potire u cijelosti taj nacionalnog suvereniteta, ne potire u cijelosti taj suverenitetsuverenitet.. Statut Statut ICTYICTY uspostavlja međunarodnu uspostavlja međunarodnu jurisdikciju za određeni tip krivičnih djela kao jurisdikciju za određeni tip krivičnih djela kao paralelnu s jurisdikcijom domaćih sudova (država paralelnu s jurisdikcijom domaćih sudova (država nasljednica bivše SFRJ) i u članu 10 stav 2 kaže da će nasljednica bivše SFRJ) i u članu 10 stav 2 kaže da će lice kojem je bilo suđeno pred nacionalnim lice kojem je bilo suđeno pred nacionalnim sudom za neko od krivičnih djela iz njegove sudom za neko od krivičnih djela iz njegove nadležnosti biti suđeno supsidijarno, tj. ”samo nadležnosti biti suđeno supsidijarno, tj. ”samo ako je djelo za koje je suđeno bilo kvalifikovano ako je djelo za koje je suđeno bilo kvalifikovano kao obično kkao obično krivičnrivično djelo ili o djelo ili ako ako postupak pred postupak pred nacionalnim sudom nije bio nepristrasan ili nacionalnim sudom nije bio nepristrasan ili nezavisannezavisan, ako je smišljen da optuženog zaštiti , ako je smišljen da optuženog zaštiti od međunarodne krivične odgovrnosti ili ako od međunarodne krivične odgovrnosti ili ako krivični postupak nije bio revnosno provedenkrivični postupak nije bio revnosno proveden”.”.

1.3.5.2. 1.3.5.2. OOsnivansnivanjje e ICTYICTY U razdoblju od nekoliko mjeseci, od početka februara U razdoblju od nekoliko mjeseci, od početka februara

1993. godine, odnosno Rezolucije 808, pa do 1993. godine, odnosno Rezolucije 808, pa do donošenja Rezolucije 827 (1993) Savjeta bezbjednosti, donošenja Rezolucije 827 (1993) Savjeta bezbjednosti, generalni sekretar je primio veći broj prgeneralni sekretar je primio veći broj prijijedloga i edloga i komentara pojedinih država članica UNkomentara pojedinih država članica UN–a–a, nevladinih , nevladinih organizacija i ekspertnih grupa u pogledu osnivanja organizacija i ekspertnih grupa u pogledu osnivanja ICTYICTY. Zapravo, već su tokom 1992. održani brojni . Zapravo, već su tokom 1992. održani brojni stručni i politički skupovi na kojima se raspravljalo o stručni i politički skupovi na kojima se raspravljalo o zločinima učinjenim ili koji se vrše na teritoriji bivše zločinima učinjenim ili koji se vrše na teritoriji bivše Jugoslavije i zbog kojih su generalnom sekretaru UN–Jugoslavije i zbog kojih su generalnom sekretaru UN–aa ili Savjetu bezbjednosti upućivani apeli za ili Savjetu bezbjednosti upućivani apeli za preduzimanje efikasnih koraka u cilju njihovog preduzimanje efikasnih koraka u cilju njihovog sprečavanja.sprečavanja.

U Statutu se, inače, jasno ističe podjela na U Statutu se, inače, jasno ističe podjela na materijalnopravni (čl. 2materijalnopravni (čl. 2––10), organizacijski (čl.1110), organizacijski (čl.11––17) i 17) i procesnopravni dio (čl.18procesnopravni dio (čl.18––29). Statut ima preambulu 29). Statut ima preambulu (koja navodi puni naziv (koja navodi puni naziv ICTYICTY i poziva se na i poziva se na VIIVII poglavlje poglavlje Povelje UNPovelje UN–a–a na kojem je zasnovana odluka Savjeta na kojem je zasnovana odluka Savjeta

bezbjednosti o osnivanju bezbjednosti o osnivanju ICTYICTY), te 34 člana. Član 1 ), te 34 člana. Član 1 ustanovljava jurisdikciju Tribunala za ”gonjenje” kršioca ustanovljava jurisdikciju Tribunala za ”gonjenje” kršioca međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije, a čl. 2–5 regulišu njegovu nadležnost (sudi Jugoslavije, a čl. 2–5 regulišu njegovu nadležnost (sudi za teške povrede Ženevskih konvencija od 12. avgusta za teške povrede Ženevskih konvencija od 12. avgusta 1949 godine, kršenje zakona i običaja rata, genocid, te 1949 godine, kršenje zakona i običaja rata, genocid, te zločine protiv čovječnosti).zločine protiv čovječnosti). Prema članu 8 Statuta, Prema članu 8 Statuta, ICICTTYY sudi samo fizičkim licima za djela učinjena od 1. januara sudi samo fizičkim licima za djela učinjena od 1. januara 1991. godine. Članovi 9 i 10 uspostavljaju paralelnu 1991. godine. Članovi 9 i 10 uspostavljaju paralelnu jurisdikciju jurisdikciju ICTYICTY sa onom nacionalnih sudova, vodeći sa onom nacionalnih sudova, vodeći brigu o načelu brigu o načelu nonnon bis in idem bis in idem, , ali ali ICICTTYY daju pravo da, u daju pravo da, u određenim slučajevima, stupi na mjesto nacionalnog određenim slučajevima, stupi na mjesto nacionalnog suda. Članovi 11–17 uređuju organizaciju suda. Članovi 11–17 uređuju organizaciju ICTYICTY ((pretresna vijećapretresna vijeća, ”komore” engl. , ”komore” engl. TrialTrial ChambersChambers, , čine čine 16 stalnih sudija koji ne smiju biti državljani iste države i 16 stalnih sudija koji ne smiju biti državljani iste države i najviše devet najviše devet ad litemad litem sudija, sudija, te jedno te jedno žalbeno vijećežalbeno vijeće, , thethe AppealsAppeals ChamberChamber, sastavljeno od sedam , sastavljeno od sedam stalnih stalnih sudija, sudija, tete tužioca, tj. koji nastupa nezavisno, kao tužioca, tj. koji nastupa nezavisno, kao

samostalni organ). samostalni organ). Član 15 daje ovlašćenje Tribunalu da sam, autonomno, Član 15 daje ovlašćenje Tribunalu da sam, autonomno,

pobliže uredi postupak i izvođenje dokaza, a čl. 18–pobliže uredi postupak i izvođenje dokaza, a čl. 18–28 regulišu samo neka važnija pitanja iz pojedinih 28 regulišu samo neka važnija pitanja iz pojedinih stadijuma postupka. Suđenja moraju biti (u pravilu) stadijuma postupka. Suđenja moraju biti (u pravilu) javna, javna, fairfair (”pravična”) i ekspeditivna; optuženi pred (”pravična”) i ekspeditivna; optuženi pred sudom ima sva prava odbrane, uključujući pravo na sudom ima sva prava odbrane, uključujući pravo na poznavanje predmeta optužbe, pravo na slobodan poznavanje predmeta optužbe, pravo na slobodan izbor branioca na koje mora biti upozoren, pravo na izbor branioca na koje mora biti upozoren, pravo na predlaganje vlastitih dokaza i kritičkog preispitivanja predlaganje vlastitih dokaza i kritičkog preispitivanja dokaza optužbe, pravo na šutnju i sl. (član 21). dokaza optužbe, pravo na šutnju i sl. (član 21). ICTYICTY mora preduzeti posebne mjere zaštite svjedoka i mora preduzeti posebne mjere zaštite svjedoka i žrtava (član 22). Presude se donose većinom žrtava (član 22). Presude se donose većinom glasova, moraju se uvijek javno objaviti i biti glasova, moraju se uvijek javno objaviti i biti obrazložene (član 2obrazložene (član 233). Izrečena sankcija može biti ). Izrečena sankcija može biti samo zatvorska kazna, ali samo zatvorska kazna, ali ICTYICTY može odrediti i može odrediti i povrat imovine, odnosno oduzimanje imovinske povrat imovine, odnosno oduzimanje imovinske koristi (član 24). Statut predviđa žalbeni postupak koristi (član 24). Statut predviđa žalbeni postupak zbog pogrešaka u utvrđenju činjeničnog stanja i zbog pogrešaka u utvrđenju činjeničnog stanja i povreda zakona, kao i ponavljanje postupka zbog povreda zakona, kao i ponavljanje postupka zbog novih dokaza (čl. 25 i 26).novih dokaza (čl. 25 i 26).

Kazne zatvora će se izvršavati, pod nadzorom Kazne zatvora će se izvršavati, pod nadzorom ICTYICTY, u , u državama članicama UN–državama članicama UN–aa koje se za to ponude (član koje se za to ponude (član 27). Član 29 traži od svih država da sarađuju sa 27). Član 29 traži od svih država da sarađuju sa ICTYICTY, te , te udovolje njegovim zahtjevima i naredbama, uključujući i udovolje njegovim zahtjevima i naredbama, uključujući i naredbu za predaju ili transfer optuženog lica naredbu za predaju ili transfer optuženog lica ICTYICTY. . Poslednjih pet članova (30–34) odnose se na status, Poslednjih pet članova (30–34) odnose se na status, privilegije i imunitete članova privilegije i imunitete članova ICTYICTY, sjedište Tribunala (u , sjedište Tribunala (u DenDen HaguHagu), troškove i službene jezike, te obavezu ), troškove i službene jezike, te obavezu ICTYICTY na podnošenju godišnjih izvještaja o radu.na podnošenju godišnjih izvještaja o radu.

Osnovni izvor prava koji se odnosi na postupak pred Osnovni izvor prava koji se odnosi na postupak pred ICTY, kao i njegovu organizaciju, jeste akt kojim je ICTY ICTY, kao i njegovu organizaciju, jeste akt kojim je ICTY i osnovan, a to je Statuti osnovan, a to je Statut, , usvojen od Savjeta usvojen od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na osnovu Glave VII bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na osnovu Glave VII Povelje UNPovelje UN––aa i rezolucijom 827 od 25. maja 1993. i rezolucijom 827 od 25. maja 1993. godine. Statutom sam postupak nije detaljnije godine. Statutom sam postupak nije detaljnije regulisan, već je objašnjen samo u osnovnom crtama. regulisan, već je objašnjen samo u osnovnom crtama. Na osnovu člana 15 Statuta, Na osnovu člana 15 Statuta, ICTYICTY je na opštoj sjednici je na opštoj sjednici održanoj održanoj 11. februara 1994. godine usvojio ”11. februara 1994. godine usvojio ”PraviPravilniklnik o postupku i dokazio postupku i dokazimama””, , a na opštoj sjednici 5. maja a na opštoj sjednici 5. maja 1994. godine 1994. godine

””Pravila koja se primjenjuju na pritvorena lica koja čekaju Pravila koja se primjenjuju na pritvorena lica koja čekaju suđenje ili na drugi način zatočena lica pod nadzorom suđenje ili na drugi način zatočena lica pod nadzorom TribunTribunalaala”.”.

PravilPravilniknik, , u opštem konceptualnom smislu, u opštem konceptualnom smislu, počiva, počiva, uglavnom, na klasičnom modelu akuzatorskoguglavnom, na klasičnom modelu akuzatorskog (optužnog) (optužnog) postupkpostupkaa u kojem teret dokaza leži na u kojem teret dokaza leži na tužiocu i u kojem stranke, a ne sud izvode dokaze tužiocu i u kojem stranke, a ne sud izvode dokaze prema strogom načelu kontradiktornosti (tzv. unakrsno prema strogom načelu kontradiktornosti (tzv. unakrsno saslušanje svjedoka i vještaka). No, od saslušanje svjedoka i vještaka). No, od togatoga postoje dva postoje dva važna izuzetka. Prije svega, važna izuzetka. Prije svega, PPravilravilniknik ne sadrži ne sadrži razrađenu regulativu o dopustivosti upotrebe pojedinih razrađenu regulativu o dopustivosti upotrebe pojedinih dokaza, te dokaza, te ICTYICTY daj dajee dosta široka diskrecijska dosta široka diskrecijska ovlašćenja da dokaze pribavlja i po vlastitoj inicijativi, ovlašćenja da dokaze pribavlja i po vlastitoj inicijativi, exex proprioproprio motumotu.. Posebnu pažnju Posebnu pažnju PravilnikPravilnik posvećuj posvećujee specifičnim pitanjima zaštite svjedoka koji su bili žrtve specifičnim pitanjima zaštite svjedoka koji su bili žrtve zločina, kao i problemu suđenja u odsustvu, zločina, kao i problemu suđenja u odsustvu, inin absentiaabsentia reusreus.. Ono nije u načelu dopušteno; ali, ako nakon Ono nije u načelu dopušteno; ali, ako nakon završene istrage protiv nekog završene istrage protiv nekog

okrivljenog sudija (pojedinac) potvrdi optužnicu, te ona okrivljenog sudija (pojedinac) potvrdi optužnicu, te ona bude objavljena, a država prebivališta optuženog bude objavljena, a država prebivališta optuženog odbije izvršiti nalog za hapšenjem i predajom ili se odbije izvršiti nalog za hapšenjem i predajom ili se ogluši na takav zahtjev ogluši na takav zahtjev ICTYICTY, optužnicu će ponovo , optužnicu će ponovo potvrditi raspravno vijeće potvrditi raspravno vijeće ICTYICTY, za optuženim izdati , za optuženim izdati međunarodnu potjernicu i o odbijanju saradnje međunarodnu potjernicu i o odbijanju saradnje njegove države obavijestiti Savjet bezbjednosti. njegove države obavijestiti Savjet bezbjednosti. Članom 9 stav 2 Statuta se izričito kaže da Članom 9 stav 2 Statuta se izričito kaže da ICTY ICTY ”ima primat nad nacionalnim sudovima”,”ima primat nad nacionalnim sudovima”, te da te da on u svakoj fazi postupka ”može od on u svakoj fazi postupka ”može od nacionalnog suda službeno zatražiti da nacionalnog suda službeno zatražiti da prepusti nadležnostprepusti nadležnost, u skladu sa ovim statutom i , u skladu sa ovim statutom i Pravilnikom o postupku i dokazima ICTY”. Ta Pravilnikom o postupku i dokazima ICTY”. Ta odredba predstavlja veliku novinu u međunarodnom odredba predstavlja veliku novinu u međunarodnom pravu, ali ona je ograničenog dometa: može se pravu, ali ona je ograničenog dometa: može se ostvariti samo prema odredbama Statuta i Pravilnika ostvariti samo prema odredbama Statuta i Pravilnika o postupku i dokazima.o postupku i dokazima.

Iako Iako ICTYICTY nije zamišljen da nacionalnim sudovima nije zamišljen da nacionalnim sudovima oduzme njihovu jurisdikciju, u (izuzetnim) slučajevima oduzme njihovu jurisdikciju, u (izuzetnim) slučajevima u kojima će on nastupiti, njegova jurisdikcija ima u kojima će on nastupiti, njegova jurisdikcija ima prednost pred nacionalnim sudovima: prednost pred nacionalnim sudovima: nacionalni nacionalni sudovi više ne mogu ponovo suditi u slučajevima sudovi više ne mogu ponovo suditi u slučajevima u kojima je presudio u kojima je presudio ICTYICTY ( (nonnon bisbis inin idemidem), ali), ali ICTYICTY može, može, u dva slučaja,u dva slučaja, ponovo voditi postupak ponovo voditi postupak za već presuđenu stvar (za već presuđenu stvar (resres iudicataiudicata) pred ) pred nacionalnim sudom – ako je optuženi pred njim nacionalnim sudom – ako je optuženi pred njim osuđen samo za obično krivično djelo, a ne zločin osuđen samo za obično krivično djelo, a ne zločin koji predstavlja povredu međunarodnog koji predstavlja povredu međunarodnog humanitarnog prava ili ako je postupak pred humanitarnog prava ili ako je postupak pred njim vođen pristranjim vođen pristrassno, neobjektivnono, neobjektivno;; bio je bio je pokrenut da optuženog zaštiti od međunarodne pokrenut da optuženog zaštiti od međunarodne krivične odgovornosti, odnosno ako krivični krivične odgovornosti, odnosno ako krivični postupak nije bio ”revnosno” provedenpostupak nije bio ”revnosno” proveden (član 10 (član 10 Statuta). Statuta). ICTY, naravno, lako može postaviti razliku ICTY, naravno, lako može postaviti razliku između pravnih kvalifikacija ratnih zločina i običnog između pravnih kvalifikacija ratnih zločina i običnog kriminaliteta, pa do ocjena da li je suđenje bilo kriminaliteta, pa do ocjena da li je suđenje bilo ”nepristrasno i nezavisno”, ”nepristrasno i nezavisno”,

držeći se standarda i u mnogobrojnim presudama držeći se standarda i u mnogobrojnim presudama međunarodnih sudskih organa, npr. ESLJP.međunarodnih sudskih organa, npr. ESLJP. Isto Isto tako, prvenstvo tako, prvenstvo ICTYICTY se vidi i iz toga što Statut (čl. se vidi i iz toga što Statut (čl. 7 i 29)7 i 29) i i Pravilnik (Pravilnik (pravilapravila 8 8––13) izričito derogiraju 13) izričito derogiraju određene norme unutrašnjeg prava, koje biodređene norme unutrašnjeg prava, koje bi,, inače inače,, predstavljale smetnje za izručenje optuženog ili predstavljale smetnje za izručenje optuženog ili mogućnost vođenja postupka protiv njega. No, mogućnost vođenja postupka protiv njega. No, prvenstvo jurisdikcije prvenstvo jurisdikcije ICTYICTY nad nacionalnim nad nacionalnim sudovima ne znači samo dužnost poštsudovima ne znači samo dužnost poštoovanja vanja odluka toga suda, nego i dužnost država članica odluka toga suda, nego i dužnost država članica UN–UN–aa da preduzmu odgovarajuće zakonodavne da preduzmu odgovarajuće zakonodavne mjere na usklađivanju svog unutrašnjeg prava sa mjere na usklađivanju svog unutrašnjeg prava sa načelima Statuta i otklanjanju eventualnih kolizija. načelima Statuta i otklanjanju eventualnih kolizija. Korake u tom smislu prva je preduzela Italija, koja Korake u tom smislu prva je preduzela Italija, koja je 14. februara 1994. godine donijela zakon broj je 14. februara 1994. godine donijela zakon broj 120 kojim se regulišu nacionalni postupci u vezi sa 120 kojim se regulišu nacionalni postupci u vezi sa odlukama i zahtjevima odlukama i zahtjevima ICTYICTY. .

1.3.5.3. Organizacija 1.3.5.3. Organizacija ICTYICTY

ICTYICTY č čine sljedeine sljedećći organii organi: (: (aa) ) sudska vijesudska vijeććaa, , koja se sastoje od tri pretresna vijekoja se sastoje od tri pretresna vijećća i a i jednogjednog ž žalbenog vijealbenog vijeććaa; (; (bb) ) tutužžilacilac, , ii ( (cc) ) sekretarijatsekretarijat (engl. (engl. registryregistry)), , koji opslukoji opslužžuje i uje i sudska vijesudska vijećća i tua i tužžiocaioca (č (članlan 11 11 StatutaStatuta). ). Ne Ne postoji ured tzv. ”javnog branioca”, koji bi, slično postoji ured tzv. ”javnog branioca”, koji bi, slično kao u SADkao u SAD––aa, bio sastavljen od advokata koji bi , bio sastavljen od advokata koji bi pružali usluge odbrane siromašnim okrivljenim. pružali usluge odbrane siromašnim okrivljenim. Osim tih organa, prema Pravilniku postoje još i Osim tih organa, prema Pravilniku postoje još i neka druga (potpredsjednik Suda, zamjenik neka druga (potpredsjednik Suda, zamjenik tužioca, Sekretarijat, Služba za žrtve i svjedoke, tužioca, Sekretarijat, Služba za žrtve i svjedoke, Kolegij, Koordinaciono vijeće i Rukovodni odbor). Kolegij, Koordinaciono vijeće i Rukovodni odbor).   

SudskaSudska vijevijeććaa č činiini 16 16 stalnihstalnih nezavisnihnezavisnih sudijasudija, , kojikoji nene smijusmiju bitibiti drdržžavljaniavljani isteiste drdržžaveave, , ii najvinajviššee devetdevet nezavisnihnezavisnih sudijasudija adad litemlitem istovremenoistovremeno, , naimenovanihnaimenovanih uu skladuskladu sasa č članomlanom 13 13 terter stavstav 2 2 StatutaStatuta, , kojikoji nene smijusmiju bitibiti drdržžavljaniavljani isteiste drdržžaveave (član 12 stav 1 Statuta). (član 12 stav 1 Statuta). Svako pretresno vijeSvako pretresno vijećće sastoji se od troje stalnih sudija e sastoji se od troje stalnih sudija i najvii najviššee š šest sudijaest sudija ad litem ad litem istovremeno istovremeno. . Svako Svako pretresno vijepretresno vijećće u koje su rasporee u koje su raspoređđene sudijeene sudije ad litem ad litem momožže se podijeliti u sekcije od po troje sudijae se podijeliti u sekcije od po troje sudija, , memeđđu u kojima su i stalne sudije i sudijekojima su i stalne sudije i sudije ad litem ad litem. . Sekcija Sekcija pretresnog vijepretresnog vijećća ima iste nadlea ima iste nadležžnosti i odgovornosti nosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijekoje po Statutu pripadaju pretresnom vijećću i donosi u i donosi presudu u skladu s istim pravilimapresudu u skladu s istim pravilima.. Žalbeno vijeće čini Žalbeno vijeće čini sedam stalnih sudija. Žalbeno vijeće u svakom sedam stalnih sudija. Žalbeno vijeće u svakom žalbenom postupku čini pet njegovih članova žalbenom postupku čini pet njegovih članova (član 1(član 122 stav stav 33 Statuta). Statuta). Osoba koja se, u smislu uslova za Osoba koja se, u smislu uslova za članstvo u vijećima ICTY, može smatrati državljaninom članstvo u vijećima ICTY, može smatrati državljaninom više od jedne države, smatraćeviše od jedne države, smatraće

se državljaninom one države u kojoj inače ostvaruje se državljaninom one države u kojoj inače ostvaruje svoja građanska i politička prava.svoja građanska i politička prava.

Pitanje kvalifikacije sudije uređuje član 13 Pitanje kvalifikacije sudije uređuje član 13 Statuta. Statuta. Kvalifikacije za izbor sudija sadrže dva Kvalifikacije za izbor sudija sadrže dva aspekta: prvi, koji se odnosi na etičke osobine aspekta: prvi, koji se odnosi na etičke osobine ličnosti i drugi, u pogledu njihovih stručnih ličnosti i drugi, u pogledu njihovih stručnih kvalifikacija. U prvi spada neophodnost da sudije kvalifikacija. U prvi spada neophodnost da sudije budu lica visokih moralnih osobina, nepristrasna i budu lica visokih moralnih osobina, nepristrasna i sa integritetom. U drugu spada neophodnost da sa integritetom. U drugu spada neophodnost da sudije poseduju kvalifikacije koje se zahtijevaju u sudije poseduju kvalifikacije koje se zahtijevaju u njihovim zemljama za postavljanje na najviša njihovim zemljama za postavljanje na najviša sudska mjesta. Prilikom sastavljanja vijeća dužna sudska mjesta. Prilikom sastavljanja vijeća dužna pažnja će biti posvećena iskustvu sudija u oblasti pažnja će biti posvećena iskustvu sudija u oblasti krivičnog prava, kao i međunarodnog prava, krivičnog prava, kao i međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, kao uključujući međunarodno humanitarno pravo, kao i ljudska prava (član 13 stav 1 Statuta). i ljudska prava (član 13 stav 1 Statuta).     

1.3.5.3.1. 1.3.5.3.1. IzborIzbor sudijasudija ii njihovnjihov polopoložžajaj

Za izbor sudija Statut predviđa demokratsku Za izbor sudija Statut predviđa demokratsku proceduru u kojoj učestvuju sve države članice UNproceduru u kojoj učestvuju sve države članice UN––aa. . Postupak izbora sudija ima dvije osnovene faze: prvu, Postupak izbora sudija ima dvije osnovene faze: prvu, koja se odlikuje djelatnošću generalnog sekretara UNkoja se odlikuje djelatnošću generalnog sekretara UN––aa i drugu, koja predstavlja neposredni izbor od strane i drugu, koja predstavlja neposredni izbor od strane Generalne skupštine UNGeneralne skupštine UN––aa (č (član lan 13 13 bisbis - - Izbor stalnih Izbor stalnih sudijasudija).). IzborIzbor 14 14 stalnih sudija ICTY vrstalnih sudija ICTY vršši Generalna i Generalna skupskupšština sa popisa koji joj dostavlja Savjet tina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednostibezbjednosti, , na sljedena sljedećći nai naččinin: (: (aa) ) generalni sekretar generalni sekretar poziva drpoziva držžaveave č članice Ujedinjenih nacija i drlanice Ujedinjenih nacija i držžave ave neneččlanice koje imaju stalne posmatralanice koje imaju stalne posmatraččke misije u ke misije u sjedisjedišštu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudijetu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije;; ((bb) ) u u roku odroku od 60 60 dana od poziva generalnog sekretaradana od poziva generalnog sekretara, , svaka drsvaka držžava moava možže predloe predložžiti najviiti najvišše dva kandidata e dva kandidata razlirazliččitog dritog držžavljanstvaavljanstva, č, čije kvalifikacije odgovaraju ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim uonima navedenim u č članulanu 13 13 StatutaStatuta, , s tim da nijedan s tim da nijedan od njih ne smije biti drod njih ne smije biti držžavljanin iste dravljanin iste držžave kao bilo ave kao bilo koji drugi sudijakoji drugi sudija č članlan ž žalbenog vijealbenog vijeććaa, , koji je izabran ilikoji je izabran ili

naimenovan za stalnog sudijunaimenovan za stalnog sudiju ICTR ICTR u skladu sau skladu sa č članomlanom 12 12 bisbis Statuta tog suda Statuta tog suda; (; (cc) ) generalni sekretar generalni sekretar prosljeprosljeđđujeuje primljene kandidature Savjetu primljene kandidature Savjetu bezbjednostibezbjednosti. . Na osnovu primljenih kandidatura Savjet Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanjebezbjednosti sastavlja popis sa najmanje 28 28 i najvii najviššee 42 42 kandidatakandidata, , starajustarajućći se da budu adekvatno i se da budu adekvatno zastupljeni glavni svjetski pravni sistemizastupljeni glavni svjetski pravni sistemi; (; (dd) ) predsjedavajupredsjedavajućći Savjeta bezbjednosti prosljei Savjeta bezbjednosti prosljeđđuje popis uje popis kandidata predsjedavajukandidata predsjedavajuććem Generalne skupem Generalne skupšštinetine, a , a GeneralnaGeneralna skupskupšštinatina sasa togtog popisapopisa birabira 14 14 stalnihstalnih sudijasudija ICTYICTY. . Kandidati koji dobiju apsolutnu veKandidati koji dobiju apsolutnu veććinu inu glasova drglasova držžavaava č članica Ujedinjenih nacija i drlanica Ujedinjenih nacija i držžava ava neneččlanica koje imaju stalnu posmatralanica koje imaju stalnu posmatraččku misiju u ku misiju u sjedisjedišštu Ujedinjenih nacijatu Ujedinjenih nacija, , proglasiproglasićće se izabranime se izabranim. . U U slusluččaju da dva kandidata istog draju da dva kandidata istog držžavljanstva dobiju avljanstva dobiju potrebnu vepotrebnu veććinu glasovainu glasova, , izabranimizabranim ć će se smatrati e se smatrati onaj koji je dobio veonaj koji je dobio većći broj glasovai broj glasova..

U sluU sluččaju upraaju upražžnjenog mjesta u sudskim vijenjenog mjesta u sudskim vijeććima meima međđu u stalnim sudijamastalnim sudijama koje su izabrane ili naimenovane u koje su izabrane ili naimenovane u skladu saskladu sa č članomlanom 13 13 bisbis,, nakon konsultacije sa nakon konsultacije sa predsjedavajupredsjedavajuććim Savjeta bezbjednosti i Generalne im Savjeta bezbjednosti i Generalne skupskupšštinetine, , generalni sekretar na uprageneralni sekretar na upražžnjeno mjesto do njeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene ukvalifikacije navedene u č članulanu 13 13 StatutaStatuta. Redovan . Redovan način sticanja sudijske funkcije je, dakle, izbor, ali je način sticanja sudijske funkcije je, dakle, izbor, ali je moguć i izuzetan način sticanja ove funkcije - moguć i izuzetan način sticanja ove funkcije - imenovanje od strane generalnog sekretara. Iz ovoga imenovanje od strane generalnog sekretara. Iz ovoga proizilazi da načelo izbornosti sudija u Tribunalu ima proizilazi da načelo izbornosti sudija u Tribunalu ima ograničen značaj, jer je izbor pravilo, ali je postavljanje ograničen značaj, jer je izbor pravilo, ali je postavljanje sudije mogući izuzetak. To znači da je izbor sudija sudije mogući izuzetak. To znači da je izbor sudija primarnogprimarnog karaktera, dok samokaraktera, dok samo supsidijarnosupsidijarno,, kada za to kada za to postoje određeni uslovi, dolazi u obzir postavljanje postoje određeni uslovi, dolazi u obzir postavljanje sudije odlukom generalnog sekretara UN–sudije odlukom generalnog sekretara UN–aa..

Stalne sudije izabrane u skladu saStalne sudije izabrane u skladu sa č članom lanom 13 13 bisbis biraju biraju se na mandat odse na mandat od č četiri godineetiri godine. . Uslovi sluUslovi služžbe su isti kao i be su isti kao i za sudije Meza sudije Međđunarodnog suda pravdeunarodnog suda pravde. . Sudije mogu bitiSudije mogu biti

ponovo izabraneponovo izabrane. Prije stupanja na dužnost svaki sudija je . Prije stupanja na dužnost svaki sudija je obavezan da dâ svečanu izjavu koju u prisustvu obavezan da dâ svečanu izjavu koju u prisustvu generalnog sekretara UN–generalnog sekretara UN–aa ili njegovog predstavnika ili njegovog predstavnika potpisuje, a ona se zatim zadržava u arhivi ICTY. Tekst potpisuje, a ona se zatim zadržava u arhivi ICTY. Tekst svečane izjave je sljedeći: ”Svečano izjavljujem da ću svečane izjave je sljedeći: ”Svečano izjavljujem da ću kao sudija Međunarodnog tribunala za suđenje licima kao sudija Međunarodnog tribunala za suđenje licima odgovornim za teške povrede međunarodnog odgovornim za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava učinjene na teritoriji bivše humanitarnog prava učinjene na teritoriji bivše Jugoslavije, svoje dužnosti i ovlašćenja vrštiti i obavljati Jugoslavije, svoje dužnosti i ovlašćenja vrštiti i obavljati časno, pošteno, nepristrasno i savjesno” (član 14B časno, pošteno, nepristrasno i savjesno” (član 14B Pravilnika). Pravilnika).

Izbor i naimenovanje sudijaIzbor i naimenovanje sudija ad litem ad litem ureuređđujeuje ččlanlan 13 13 ter ter StatutaStatuta. . IzborIzbor aadd litemlitem sudijasudija ICTYICTY vrvrššii GeneralnaGeneralna skupskupšštinatina sasa popisapopisa kojikoji jojjoj dostavljadostavlja SavjetSavjet bezbjednostibezbjednosti, , ii toto nana sljedesljedeććii nanaččinin: : aa) ) generalnigeneralni sekretarsekretar pozivapoziva drdržžaveave č članicelanice UjedinjenihUjedinjenih nacijanacija ii drdržžaveave neneččlanicelanice kojekoje imajuimaju stalnestalne posmatraposmatraččkeke misijemisije uu sjedisjedišštutu UjedinjenihUjedinjenih nacijanacija dada kandidujukandiduju sudijesudije adad litemlitem ICTYICTY; ;

((bb) ) uu rokuroku odod 60 60 danadana odod pozivapoziva generalnoggeneralnog sekretarasekretara, , svakasvaka drdržžavaava momožžee predlopredložžitiiti popo č četirietiri kandidatakandidata č čijeije kvalifikacijekvalifikacije odgovarajuodgovaraju onimaonima navedenimnavedenim uu č članulanu 13 13 StatutaStatuta, , vodevodeććii pritompritom raraččunauna oo pravilnojpravilnoj zastupljenostizastupljenosti kandidatakandidata ž ženskogenskog ii mumušškogkog polapola; (; (cc) ) generalnigeneralni sekretarsekretar prosljeprosljeđđujeuje primljeneprimljene kandidaturekandidature SavjetuSavjetu bezbjednostibezbjednosti. . NaNa osnovuosnovu primljenihprimljenih kandidaturakandidatura SavjetSavjet bezbjednostibezbjednosti sastavljasastavlja popispopis sasa najmanjenajmanje pedesetpedeset č četirietiri kandidatakandidata, , starajustarajuććii sese dada budubudu adekvatnoadekvatno zastupljenizastupljeni glavniglavni svjetskisvjetski pravnipravni sistemisistemi, , tete vodevodeććii raraččunauna oo ravnopravnojravnopravnoj geografskojgeografskoj zastupljenostizastupljenosti; (; (dd) ) predsjedavajupredsjedavajuććii SavjetaSavjeta bezbjednostibezbjednosti prosljeprosljeđđujeuje popispopis kandidatakandidata predsjedavajupredsjedavajuććemem GeneralneGeneralne skupskupšštinetine, , aa Generalna skupGeneralna skupšština sa tog popisa biratina sa tog popisa bira 27 27 sudijasudija ad ad litemlitem ICTY ICTY. . Kandidati koji dobiju apsolutnu veKandidati koji dobiju apsolutnu veććinu inu glasova drglasova držžavaava č članica Ujedinjenih nacija i drlanica Ujedinjenih nacija i držžava ava neneččlanica koje imaju stalne posmatralanica koje imaju stalne posmatraččke misije u ke misije u sjedisjedišštu Ujedinjenih nacijatu Ujedinjenih nacija, , proglasiproglasićće se izabranime se izabranim; (; (ee) ) sudijesudije ad litem ad litem se biraju na mandat od se biraju na mandat od č četiri godine i etiri godine i ne mogu biti ponovo izabranene mogu biti ponovo izabrane. .

Za vrijeme njihovog mandata generalni sekretarZa vrijeme njihovog mandata generalni sekretar ć ćee, , po po zahtjevu predsjednika ICTY imenovati sudijezahtjevu predsjednika ICTY imenovati sudije ad litem ad litem u u pretresna vijepretresna vijećća za jedno ili via za jedno ili višše sue suđđenjaenja, , i to na i to na ukupan period do tri godineukupan period do tri godine. . Prilikom podnoPrilikom podnoššenja enja zahtjeva za imenovanje sudijezahtjeva za imenovanje sudije ad litem ad litem, , predsjednik predsjednik ICTY mora imati na umu kriterije izICTY mora imati na umu kriterije iz č članalana 13 13 Statuta Statuta koji se odnose na sastav vijekoji se odnose na sastav vijećća i sekcija pretresnih a i sekcija pretresnih vijevijeććaa, , odredbe stavaodredbe stava 1 ( 1 (bb) ) ii ( (cc) č) članalana 13 13 terter Statuta Statuta, , te broj glasova koje jete broj glasova koje je sudijasudija ad litem ad litem dobio u dobio u Generalnoj skupGeneralnoj skupšštinitini..

ČČlanlan 13 13 quarterquarter Statuta odnosi se na status sudija Statuta odnosi se na status sudija ad ad litemlitem. . NaimeNaime, , tokom perioda na koji su imenovani da tokom perioda na koji su imenovani da rade u ICTYrade u ICTY, , sudijesudije ad litem ad litem: (: (aa) ) imaju iste uslove imaju iste uslove sluslužžbebe, , mutatis mutandismutatis mutandis, , kao i stalne sudije ICTYkao i stalne sudije ICTY; (; (bb) ) imaju ista ovlaimaju ista ovlašćšćenja kao i stalne sudije ICTYenja kao i stalne sudije ICTY, , uz uz ograde navedene u stavuograde navedene u stavu 2 č 2 članalana 13 13 quarterquarter; (; (cc) ) imaju imaju povlastice i imunitetpovlastice i imunitet, , izuzeizuzećća i olaka i olakššice kakve ice kakve pripadaju sudijama ICTYpripadaju sudijama ICTY; (; (dd) ) imaju ovlaimaju ovlašćšćenje da enje da rjerješšavaju u pretpretresnim postupcima u onim avaju u pretpretresnim postupcima u onim predmetima u kojima nisu rasporepredmetima u kojima nisu raspoređđeni kaoeni kao č članovi lanovi pretresnog vijepretresnog vijeććaa..

UzUz toto, , tokom perioda na koji su imenovani da rade u tokom perioda na koji su imenovani da rade u ICTYICTY, , sudijesudije ad litem ad litem: (: (aa) ) nemaju pravo da biraju ni da nemaju pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika ICTY niti za budu birani za predsjednika ICTY niti za predsjedavajupredsjedavajuććeg pretresnog vijeeg pretresnog vijećća premaa prema č članulanu 14 14 StatutaStatuta; (; (bb) ) nemaju ovlanemaju ovlašćšćenjeenje: (: (ii) ) da usvajaju pravila o da usvajaju pravila o postupku i dokazima u skladu sapostupku i dokazima u skladu sa č članomlanom 15 15 StatutaStatuta; ; ((iiii) ) da pregledaju optuda pregledaju optužžnicu u skladu sanicu u skladu sa č članomlanom 19 19 StatutaStatuta; (; (iiiiii) ) da uda uččestvuju u konsultacijama sa estvuju u konsultacijama sa predsjednikom u vezi s rasporepredsjednikom u vezi s raspoređđivanjem sudija u ivanjem sudija u skladu saskladu sa č članomlanom 14 14 StatutaStatuta, , niti u vezi sa niti u vezi sa pomilovanjem ili ublapomilovanjem ili ublažžavanjem kazne u skladu saavanjem kazne u skladu sa ččlanomlanom 28 28 StatutaStatuta..

Predsjednika ICTY biraju stalne sudije iz svojih redovaPredsjednika ICTY biraju stalne sudije iz svojih redova (č(članlan 14 14 stavstav 1 1 StatutaStatuta)). . On je čOn je članlan ž žalbenog vijealbenog vijećća i a i predsjedava njegovim radompredsjedava njegovim radom. . Nakon konsultacija sa Nakon konsultacija sa stalnim sudijama ICTYstalnim sudijama ICTY, , predsjednik rasporepredsjednik raspoređđujeuje ččetvoro stalnih sudijaetvoro stalnih sudija, , izabranih ili naimenovanih u izabranih ili naimenovanih u skladu saskladu sa č članomlanom 13 13 bisbis Statuta Statuta, , uu ž žalbeno vijealbeno vijeććee, , a a devetoro u pretresna vijedevetoro u pretresna vijeććaa.. Uz toUz to, , predsjednik ICTRpredsjednik ICTR, , u u konsultaciji sa predsjednikom ICTYkonsultaciji sa predsjednikom ICTY, , odreodređđuje dvoje uje dvoje stalnih sudijastalnih sudija

ICTRICTR, , izabranih ili naimenovanih u skladu saizabranih ili naimenovanih u skladu sa č članomlanom 12 12 StatutaStatuta ICTRICTR, , zaza č članovelanove ž žalbenog vijealbenog vijećća i za stalne a i za stalne sudije ICTYsudije ICTY (č (članlan 14 14 stavstav 4 4 StatutaStatuta)).. Nakon konsultacija Nakon konsultacija sa stalnim sudijamasa stalnim sudijama, , predsjednik rasporepredsjednik raspoređđuje u uje u pretresna vijepretresna vijećća sudijea sudije ad litem ad litem koje povremeno budu koje povremeno budu imenovane da rade u Haimenovane da rade u Hašškom tribunalukom tribunalu. . Sudija moSudija možže e bitibiti č član samo onog vijelan samo onog vijećća u koje je rasporea u koje je raspoređđenen. . PredsjedavajuPredsjedavajuććeg sudiju koji nadgleda cjelokupni rad eg sudiju koji nadgleda cjelokupni rad pretresnog vijepretresnog vijećća biraju stalne sudije tog pretresnog a biraju stalne sudije tog pretresnog vijevijećća iz svojih redovaa iz svojih redova..

1.3.5.3.2. Izuzeće sudije1.3.5.3.2. Izuzeće sudije

Postoje dvije grupe razloga za izuzeće sudija: (1) oni Postoje dvije grupe razloga za izuzeće sudija: (1) oni koji se odnose na postojanje okolnosti koje dovode u koji se odnose na postojanje okolnosti koje dovode u sumnju sudijsku nepristrasnost i (2) razlozi koji se sumnju sudijsku nepristrasnost i (2) razlozi koji se zasnivaju na funkcionalnoj povezanosti sudije sa zasnivaju na funkcionalnoj povezanosti sudije sa konkretnim krivičnimkonkretnim krivičnim

postupkom. postupkom. Razlozi izuzeća sadržani su najprije u Razlozi izuzeća sadržani su najprije u uopštenoj klauzuli po kojoj sudija ne može obavljati uopštenoj klauzuli po kojoj sudija ne može obavljati svoju dužnost u bilo kojem predmetu u kojem ima svoju dužnost u bilo kojem predmetu u kojem ima ”lični interes” ili postoje, odnosno postojale su ”lični interes” ili postoje, odnosno postojale su okolnosti koje bi mogle uticati na njegovu okolnosti koje bi mogle uticati na njegovu nepristranostnepristranost (član 15A Pravilnika). Izuzeće sudije iz (član 15A Pravilnika). Izuzeće sudije iz ovih razloga se odnosi kako na suđenje (prvostepeni ovih razloga se odnosi kako na suđenje (prvostepeni postupak), tako i na postupak po žalbi. Funkcionalna postupak), tako i na postupak po žalbi. Funkcionalna povezanost sudije sa konkretnim krivičnim postupkom povezanost sudije sa konkretnim krivičnim postupkom postoji ukoliko je sudija u određenom krivičnom postoji ukoliko je sudija u određenom krivičnom postupku već obavljao određenu procesnu ulogu, tj. postupku već obavljao određenu procesnu ulogu, tj. vršio jedan oblik sudijske funkcijevršio jedan oblik sudijske funkcije . . Ovaj razlog izuzeća Ovaj razlog izuzeća se odnosi na sudiju koji je ispitivao optužnicu u smislu se odnosi na sudiju koji je ispitivao optužnicu u smislu člana 19 Statuta i pravila 47, tako da on ne može da člana 19 Statuta i pravila 47, tako da on ne može da bude član pretresnog vijeća na suđenju optuženom na bude član pretresnog vijeća na suđenju optuženom na koga se odnosi optužnica koju je ispitivao (pravilo koga se odnosi optužnica koju je ispitivao (pravilo 15C). 15C). Ti razlozi sadržani su i u odredbi koja u istom Ti razlozi sadržani su i u odredbi koja u istom predmetu uvijek isključuje sudiju u drugom stepenu predmetu uvijek isključuje sudiju u drugom stepenu koji je ranije odlučivao na glavnom pretresu (koji je ranije odlučivao na glavnom pretresu (pravilo pravilo 15D).15D). Kada sudija sazna za postojanje razloga zaKada sudija sazna za postojanje razloga za

izuzeće,izuzeće, mora zastati sa postupanjem i povući se iz mora zastati sa postupanjem i povući se iz rješavanja predmeta, a predsjednik rješavanja predmeta, a predsjednik ICTYICTY mora odrediti mora odrediti drugog sudiju (drugog sudiju (pravilopravilo 15A); stranke mogu zatražiti 15A); stranke mogu zatražiti izuzeće sudija iz istih razloga od predsjedavajućeg izuzeće sudija iz istih razloga od predsjedavajućeg sudije raspravnog vijeća koji mora, nakon što sasluša sudije raspravnog vijeća koji mora, nakon što sasluša sudiju, ako je to potrebno, zahtjev iznijeti pred sudiju, ako je to potrebno, zahtjev iznijeti pred kkolegij olegij predsjednika predsjednika ICTYICTY na konačnu odluku ( na konačnu odluku (pravilo pravilo 15B).15B).

1.3.5.3.3. 1.3.5.3.3. Prestanak sudijske funkcije i odsustvo sudijePrestanak sudijske funkcije i odsustvo sudije

Prije svega, sudijska funkcija prestaje istekom roka na Prije svega, sudijska funkcija prestaje istekom roka na koji je sudija biran, tj. protekom njegovog mandata, ali koji je sudija biran, tj. protekom njegovog mandata, ali postoji i mogućnost reizbora. Drugi način prestanka postoji i mogućnost reizbora. Drugi način prestanka sudijske funkcije jeste ostavka (povlačenje sudije), koju sudijske funkcije jeste ostavka (povlačenje sudije), koju on može pismeno podnijeti predsjedniku Tribunala koji on može pismeno podnijeti predsjedniku Tribunala koji će potom dostaviti generalnom sekretaru UN–će potom dostaviti generalnom sekretaru UN–aa (pravilo (pravilo 16). Ništa nije rečeno o razlozima, pa se može 16). Ništa nije rečeno o razlozima, pa se može zaključiti da sudija nije dužan da svoju ostavku zaključiti da sudija nije dužan da svoju ostavku obrazloži, a osimobrazloži, a osim

ostavke nijedan drugi način prestanka funkcije sudije ostavke nijedan drugi način prestanka funkcije sudije nije uređen ni Statutom niti Pravilnikom, što nije uređen ni Statutom niti Pravilnikom, što predstavlja jednu ozbiljnu pravnu prazninu.predstavlja jednu ozbiljnu pravnu prazninu.

Pitanje odsustva sudije se rješava pravilom 15Pitanje odsustva sudije se rješava pravilom 15bisbis. . Postoje pravila koja regulišu kratkotrajno odsustvo Postoje pravila koja regulišu kratkotrajno odsustvo sudije, od njegovog dužeg, odnosno potpunog sudije, od njegovog dužeg, odnosno potpunog odsustva, i to u slučajevima kada je svojom voljom ili odsustva, i to u slučajevima kada je svojom voljom ili nezavisno od nje, izgubio status sudije ICTY. Ako se nezavisno od nje, izgubio status sudije ICTY. Ako se radi o bolesti sudije ili nekoj njihovoj drugoj radi o bolesti sudije ili nekoj njihovoj drugoj spriječenosti, predsjednik ICTY može, ako smatra da spriječenosti, predsjednik ICTY može, ako smatra da je to u interesu pravičnosti, ovlastiti vijeće u je to u interesu pravičnosti, ovlastiti vijeće u preostalom sastavu, da obavlja rutinske poslove, kao preostalom sastavu, da obavlja rutinske poslove, kao što su dostavljanje odluka (član 15što su dostavljanje odluka (član 15bisbis F Pravilnika). F Pravilnika).

Ukoliko je sudija zbog bolesti ili drugih hitnih ličnih Ukoliko je sudija zbog bolesti ili drugih hitnih ličnih razloga ili drugih važnih razloga spriječen da bude razloga ili drugih važnih razloga spriječen da bude član vijeća u određenom kratkom periodu, ostali član vijeća u određenom kratkom periodu, ostali članovi vijeća mogu, ukoliko je to u skladu sa članovi vijeća mogu, ukoliko je to u skladu sa zahtjevima pravičnosti, dozvoliti da se postupak zahtjevima pravičnosti, dozvoliti da se postupak nastavi beznastavi bez

odsutnog sudije, ali postupak u odsustvu tog sudije ne odsutnog sudije, ali postupak u odsustvu tog sudije ne može trajati duže od pet radnih dana (pravilo 15može trajati duže od pet radnih dana (pravilo 15bisbis A).A). Ukoliko članovi vijeća smatraju da nije u interesu Ukoliko članovi vijeća smatraju da nije u interesu pravičnosti da se postupak nastavi u kratkotrajnom pravičnosti da se postupak nastavi u kratkotrajnom odsustvu sudije, postupak se neće nastaviti, ali i odsustvu sudije, postupak se neće nastaviti, ali i pored toga, preostale sudije u vijeću mogu donijeti pored toga, preostale sudije u vijeću mogu donijeti odluku da se postupak nastavi, s tim da postupak odluku da se postupak nastavi, s tim da postupak tada može prekinuti sudija koji je predsjednik vijeća tada može prekinuti sudija koji je predsjednik vijeća (pravilo 15(pravilo 15bis bis B).B).

Pravilo 15Pravilo 15bisbis C reguliše situaciju trajnog ili veoma C reguliše situaciju trajnog ili veoma dugog odsustva sudije, pri čemu se ovim pravilom dugog odsustva sudije, pri čemu se ovim pravilom utvrđuje redovan način rješavanja takve situacije, dok utvrđuje redovan način rješavanja takve situacije, dok se sljedećim pravilom (15se sljedećim pravilom (15bisbis D) određuje jedan D) određuje jedan izuzetan način na koji se ovakva situacija rješava.izuzetan način na koji se ovakva situacija rješava. Ukoliko sudija umre, bude bolestan, da ostavku na Ukoliko sudija umre, bude bolestan, da ostavku na mjesto sudije u ICTY ili ne bude reizabran,mjesto sudije u ICTY ili ne bude reizabran, , kao i ako , kao i ako postoji bilo koji drugi razlog koji ga onemogućava da postoji bilo koji drugi razlog koji ga onemogućava da za duži periodza duži period

kao i ako postoji bilo koji drugi razlog koji ga kao i ako postoji bilo koji drugi razlog koji ga onemogućava da za duži period učestvuje u suđenju, o onemogućava da za duži period učestvuje u suđenju, o tome predsjednik vijeća obavještava predsjednika ICTY tome predsjednik vijeća obavještava predsjednika ICTY koji će odrediti drugog sudiju za to suđenje, kao i koji će odrediti drugog sudiju za to suđenje, kao i narediti da pretres započne iz početka ili da se samo narediti da pretres započne iz početka ili da se samo nastavi, što zavisi od njegove procjene (pravilo 15nastavi, što zavisi od njegove procjene (pravilo 15bisbis D). D). Međutim, ako su stranke već dale svoja uvodna Međutim, ako su stranke već dale svoja uvodna izlaganja u skladu sa pravilom osamdeset četiri i izlaganja u skladu sa pravilom osamdeset četiri i započelo je izvođenje dokaza (pravilo osamdeset pet), započelo je izvođenje dokaza (pravilo osamdeset pet), nastavak postupka sa novim sudijom u vijeću se može nastavak postupka sa novim sudijom u vijeću se može narediti samo uz saglasnost optuženog (pravilo 15narediti samo uz saglasnost optuženog (pravilo 15bisbis D).D).

Ako optuženi uskrati svoju saglasnost za zamjenu sudije u Ako optuženi uskrati svoju saglasnost za zamjenu sudije u prvostepenom vijeću, ostale sudije članovi vijeća mogu prvostepenom vijeću, ostale sudije članovi vijeća mogu odlučiti da se postupak nastavi sa novim sudijom, ako odlučiti da se postupak nastavi sa novim sudijom, ako uz uzimanje u obzir svih okolnosti jednoglasno procijene uz uzimanje u obzir svih okolnosti jednoglasno procijene da bi takvo rješenje bilo u interesu pravičnosti. Ovakva da bi takvo rješenje bilo u interesu pravičnosti. Ovakva odluka preostalih članova vijeća o ovom pitanju se može odluka preostalih članova vijeća o ovom pitanju se može pobijati žalbom, o kojoj odlučje žalbeno vijeće u punom pobijati žalbom, o kojoj odlučje žalbeno vijeće u punom sastavu, a pravo na žalbu imaju obje stranke. sastavu, a pravo na žalbu imaju obje stranke.

Žalba protiv odluke preostalih čanova vijeća se Žalba protiv odluke preostalih čanova vijeća se može podnijeti u roku od sedam dana od može podnijeti u roku od sedam dana od dostavljanja odluke koja se pobija, a ako je takva dostavljanja odluke koja se pobija, a ako je takva odluka donesena verbalno, od momenta kada je odluka donesena verbalno, od momenta kada je saopštena (pravilo 15saopštena (pravilo 15bisbis E). Ukoliko žalba nije E). Ukoliko žalba nije podnesena, odluka vijeća u nepotpunom sastavu podnesena, odluka vijeća u nepotpunom sastavu počinje da se primjenjuje i predsjednik ICTY će počinje da se primjenjuje i predsjednik ICTY će odrediti sudiju koji će popuniti vijeće, ali taj sudija odrediti sudiju koji će popuniti vijeće, ali taj sudija ne može da učestvuje u suđenju prije nego što se ne može da učestvuje u suđenju prije nego što se potpuno upozna sa predmetom postupka. Na isti potpuno upozna sa predmetom postupka. Na isti način će se postupiti i kada je žalba protiv odluke način će se postupiti i kada je žalba protiv odluke o nastavku postupka sa zamijenjenim sudijom o nastavku postupka sa zamijenjenim sudijom odbijena od strane žalbenog vijeća. Tokom istog odbijena od strane žalbenog vijeća. Tokom istog postupka moguća je samo jedna zamjena sudija u postupka moguća je samo jedna zamjena sudija u jednom vijeću (pravilo 15jednom vijeću (pravilo 15bisbis D). D).

1.3.5.3.4. 1.3.5.3.4. TuTužžilacilac Položaj tužioca u organizacionom smislu nije sasvim Položaj tužioca u organizacionom smislu nije sasvim

jasan, jer su osnovna pravila o tužiocu sadržana u jasan, jer su osnovna pravila o tužiocu sadržana u Statutu i izložena odmah poslije pravila o sudijama i Statutu i izložena odmah poslije pravila o sudijama i unutrašnjoj organizaciji ICTY, dok se u Pravilimaunutrašnjoj organizaciji ICTY, dok se u Pravilima osnovna odredba o tužiocu nalazi u Glavi III koja nosi osnovna odredba o tužiocu nalazi u Glavi III koja nosi naslov ”Organizacija ICTY”, u šestom odjeljku, iza naslov ”Organizacija ICTY”, u šestom odjeljku, iza pravila o registru, pa bi se, stoga, sistematskim pravila o registru, pa bi se, stoga, sistematskim tumačenjem moglo zaključiti da je u organizacionom tumačenjem moglo zaključiti da je u organizacionom smislu tužilac funkcioner koji pripada ICTY, mada su, s smislu tužilac funkcioner koji pripada ICTY, mada su, s druge strane, njegova ovlašćenja u postupku relativno druge strane, njegova ovlašćenja u postupku relativno autonomnaautonomna

Ured tužioca sastoji se od tužioca i Ured tužioca sastoji se od tužioca i zamjenika zamjenika ((ppravilo 38),ravilo 38), koje na pr koje na prijijedlog edlog generalnog sekretara imenuje Savjet generalnog sekretara imenuje Savjet bezbjednosti, te odgovarajućeg broja osoblja.bezbjednosti, te odgovarajućeg broja osoblja. Interesantno je da je za tužioca nisu propisani nikakvi Interesantno je da je za tužioca nisu propisani nikakvi uslovi koji bi se odnosili na njegovu stručnu spremu i uslovi koji bi se odnosili na njegovu stručnu spremu i obrazovanje, već je Statutom samo uređeno da on obrazovanje, već je Statutom samo uređeno da on moramora, takođe, odgovarati visokim moralnim kvalitetima i , takođe, odgovarati visokim moralnim kvalitetima i posjedovati najviši stepen stručnosti i iskustva u posjedovati najviši stepen stručnosti i iskustva u vođenju istraga i krivičnog gonjenja u krivičnim vođenju istraga i krivičnog gonjenja u krivičnim predmetima (član 16 predmetima (član 16 stavstav 4 Statuta). 4 Statuta).

U statusu, tužilac je izjednačen sa podsekretarom U statusu, tužilac je izjednačen sa podsekretarom Ujedinjenih nacija. Ujedinjenih nacija. Mandat tužioca traje četiri godine Mandat tužioca traje četiri godine i postoji mogućnost da on ponovo bude biran (član i postoji mogućnost da on ponovo bude biran (član 16 stav 4). Tužilac može predložiti generalnom 16 stav 4). Tužilac može predložiti generalnom sekretaru UN–a da imenuje pomoćnika tužioca, koji sekretaru UN–a da imenuje pomoćnika tužioca, koji onda vrši svoje aktivnosti u odsutnosti tužioca ili onda vrši svoje aktivnosti u odsutnosti tužioca ili onda kada je ovaj spriječen, a prema njegovim onda kada je ovaj spriječen, a prema njegovim uputstvima (član 38A i B Pravila). uputstvima (član 38A i B Pravila). Tužilac nastupa Tužilac nastupa potpuno nezavisno od presuđujućeg dijela potpuno nezavisno od presuđujućeg dijela ICTYICTY i i njegov je ured institucionalno odnjegov je ured institucionalno odiijeljen od pretresnih jeljen od pretresnih vijeća i žalbenog vijeća, te vijeća i žalbenog vijeća, te on ne smije tražiti ili on ne smije tražiti ili primati upute za svoj rad od bilo koje vlade ili primati upute za svoj rad od bilo koje vlade ili drugog izvoradrugog izvora (član 16 stav 2 Statuta). (član 16 stav 2 Statuta). Prema članu Prema članu 16 stav 1 Statuta, 16 stav 1 Statuta, tužilac će biti odgovoran za tužilac će biti odgovoran za istragu i optuženje lica odgovorna za teška istragu i optuženje lica odgovorna za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava kršenja međunarodnog humanitarnog prava učinjena na teritoriji bivše Jugoslavije. učinjena na teritoriji bivše Jugoslavije.

Mora se dodati i to da on Mora se dodati i to da on započinje istragu započinje istragu exex officioofficio, na osnovu informacija prikupljenih od bilo kog , na osnovu informacija prikupljenih od bilo kog izvora, te mora podići optužnicu ako na završetku izvora, te mora podići optužnicu ako na završetku istrage ocijeni da postoji osnovana sumnja (engl. istrage ocijeni da postoji osnovana sumnja (engl. primaprima faciefacie casecase) da je određeno lice učinilo krivično djelo iz ) da je određeno lice učinilo krivično djelo iz nadležnosti nadležnosti ICTYICTY (član 18 st. 1 i 4 Statuta). Ove (član 18 st. 1 i 4 Statuta). Ove odredbe daju osnova za zaključak da u pogledu odredbe daju osnova za zaključak da u pogledu pokretanja postupka pred pokretanja postupka pred ICTYICTY za tužioca vrijedi za tužioca vrijedi načelo legaliteta krivičnog gonjenjanačelo legaliteta krivičnog gonjenja; zapravo, ; zapravo, tužilac se u postupku pred tužilac se u postupku pred ICTYICTY ne javlja samo kao ne javlja samo kao obična protivstranka u sporu, nego, ujedno, i kao organ obična protivstranka u sporu, nego, ujedno, i kao organ krivičnog gonjenja koji ima jedan od glavnih zadataka krivičnog gonjenja koji ima jedan od glavnih zadataka ICTYICTY. .

Svoju optužnicu tužilac podnosi ukoliko se tokom Svoju optužnicu tužilac podnosi ukoliko se tokom istrage uvjeri da postoji dovoljno dokaza za osnovanu istrage uvjeri da postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je osumnjičeni učinio krivično djelo iz sumnju da je osumnjičeni učinio krivično djelo iz nadležnosti ICTY. Optužnica se upućuje sekretaru koji nadležnosti ICTY. Optužnica se upućuje sekretaru koji je, uz popratni materijal, upućuje jednom od sudija, je, uz popratni materijal, upućuje jednom od sudija, koji će je razmotriri, te nakon toga odlučiti da li da je koji će je razmotriri, te nakon toga odlučiti da li da je prihvati ili odbije (pravilo 47). Prema pravilu 51, tužilac prihvati ili odbije (pravilo 47). Prema pravilu 51, tužilac može da povuče optužnicu, bez posebnog odobrenja, u može da povuče optužnicu, bez posebnog odobrenja, u svakom trenutku prije nego što je ona potvrđena, ali svakom trenutku prije nego što je ona potvrđena, ali nakon toganakon toga

samo uz odobrenje sudije koji je potvrdio optužnicu ili samo uz odobrenje sudije koji je potvrdio optužnicu ili ako je iznošenje dokaza u smislu pravila 85 otpočelo ako je iznošenje dokaza u smislu pravila 85 otpočelo – samo uz odobrenje prvostepenog vijeća. – samo uz odobrenje prvostepenog vijeća.

1.3.5.3.5. 1.3.5.3.5. SekretarijatSekretarijat ICTY ICTY

Efikasna sudska uprava zahtijeva postojanje još nekih Efikasna sudska uprava zahtijeva postojanje još nekih organa u okviru organa u okviru ICTYICTY koji sudijama pomažu pri koji sudijama pomažu pri njihovoj djelatnosti. njihovoj djelatnosti. Smatra se da sekretar (registrar) Smatra se da sekretar (registrar) ima veoma važnu ulogu u funkcionisanju ICTY. ima veoma važnu ulogu u funkcionisanju ICTY. Tako, Tako, po članu 17 Statuta, Sekretarijat na čelu sa po članu 17 Statuta, Sekretarijat na čelu sa sekretarom (engl. sekretarom (engl. thethe RegistrarRegistrar) obavlja ) obavlja organizacione i druge poslove za potrebe sudskih organizacione i druge poslove za potrebe sudskih vijeća i tužioca. vijeća i tužioca. U nadležnost registrature spada U nadležnost registrature spada vođenje administracije ICTY i pružanje odgovarajućih vođenje administracije ICTY i pružanje odgovarajućih usluga (pomoć sudskim vijećima, opštoj sjednici usluga (pomoć sudskim vijećima, opštoj sjednici ICTY, sudijama i tužiocu). Registaturom, tj. njenim ICTY, sudijama i tužiocu). Registaturom, tj. njenim osobljem, rukovodi šef, u čiju funkciju spadaju osobljem, rukovodi šef, u čiju funkciju spadaju sljedeće aktivnosti: sljedeće aktivnosti:

(1) javno informisanje i spoljni odnosi; (2) priprema (1) javno informisanje i spoljni odnosi; (2) priprema satnice sastanaka; (3) funcionisanje konferencijskih satnice sastanaka; (3) funcionisanje konferencijskih službi; (4) štampanje i publikovanje određenih službi; (4) štampanje i publikovanje određenih dokumenata; (5) realizovanje obraćanja prema ICTY dokumenata; (5) realizovanje obraćanja prema ICTY i od njega (”i od njega (”public relationpublic relation” poslovi); (6) obavljanje ” poslovi); (6) obavljanje drugih administrativnih aktivnosti, bavljenje drugih administrativnih aktivnosti, bavljenje budžetom i personalnom evidencijom.budžetom i personalnom evidencijom. U obzir U obzir dolaze i druge djelatnosti koje spadaju u vršenje dolaze i druge djelatnosti koje spadaju u vršenje odgovarajućih organizacionih usluga vezanih za odgovarajućih organizacionih usluga vezanih za aktivnosti ICTY. Registrar obavlja i klasične tehničke aktivnosti ICTY. Registrar obavlja i klasične tehničke aktivnosti koje se odnose na registrovanje iskaza i aktivnosti koje se odnose na registrovanje iskaza i dokumentovanje preduzetih procesnih i dokumentovanje preduzetih procesnih i organizacionih radnji. Služba kojom rukovodi pravi organizacionih radnji. Služba kojom rukovodi pravi bilješke sa plenarnih sastanaka ICTY i zasjedanja bilješke sa plenarnih sastanaka ICTY i zasjedanja vijeća, osim kada je u pitanju donošnje odluka vijeća, osim kada je u pitanju donošnje odluka vijeća na sjednicama sa kojih je isključena javnost vijeća na sjednicama sa kojih je isključena javnost (pravilo 35). Takođe, vodi knjigu zapisnika u kojoj se (pravilo 35). Takođe, vodi knjigu zapisnika u kojoj se bilježe sve pojedinosti svakog slučaja o kome je bilježe sve pojedinosti svakog slučaja o kome je rješavo Tribunal (pravilo 36).rješavo Tribunal (pravilo 36). Ova knjiga mora da Ova knjiga mora da bude dostupna javnosti,bude dostupna javnosti, što predstavlja jedan vid što predstavlja jedan vid ostvarivanja načela javnosti u odnosu na aktivnosti ostvarivanja načela javnosti u odnosu na aktivnosti ICTY.ICTY.

Registrar obavlja i funkcije koje se odnose na Registrar obavlja i funkcije koje se odnose na organizaciju i vođenje organizaciju i vođenje Odeljenja za pomoć Odeljenja za pomoć žrtvama i svjedocimažrtvama i svjedocima. Ovo odeljenje predlaže . Ovo odeljenje predlaže mjere za žrtve i svjedoke u smislu člana 22 Statuta, mjere za žrtve i svjedoke u smislu člana 22 Statuta, daje svjedocima i žrtvama savjete i podršku, daje svjedocima i žrtvama savjete i podršku, posebno u slučajevima silovanja ili drugih posebno u slučajevima silovanja ili drugih seksualnih delikata, radi čega će prilikom seksualnih delikata, radi čega će prilikom postavljanja osoblja, biti poklonjena posebna postavljanja osoblja, biti poklonjena posebna pažnja angažovanju ženskih službenika pažnja angažovanju ženskih službenika odgovarajućih stručnih profila (član 34 Pravila).odgovarajućih stručnih profila (član 34 Pravila).

Sekretara SekretSekretara Sekretaarijata, nakon rijata, nakon konsultacijakonsultacija sa sa predsjednikom predsjednikom ICTYICTY, imenuje generalni sekretar na , imenuje generalni sekretar na vrijeme od četiri godine, a osoblje Sekretvrijeme od četiri godine, a osoblje Sekretaarijata rijata – – generalni sekretar na preporuku sekretara generalni sekretar na preporuku sekretara ICTYICTY. Za . Za pomaganje predsjedniku pomaganje predsjedniku ICTYICTY pri vođenju sudske pri vođenju sudske uprave, te koordinaciju tekućih poslova, postoji uprave, te koordinaciju tekućih poslova, postoji ii Kolegij koji se sastoji od predsjednika Kolegij koji se sastoji od predsjednika ICTYICTY, , potpredsjednika i predsjedavajućih sudija u potpredsjednika i predsjedavajućih sudija u vijećima (vijećima (ppravilo 23), koji ima konsultativnu ulogu.ravilo 23), koji ima konsultativnu ulogu.

1.3.5.3.6. Imunitet1.3.5.3.6. Imunitet

Sve sudije, tužilac i sekretar Sekretarijata uživaju puni Sve sudije, tužilac i sekretar Sekretarijata uživaju puni diplomatski imunitet po pravilima međunarodnog diplomatski imunitet po pravilima međunarodnog prava, a službeno osoblje Sekretarijata i ureda tužioca prava, a službeno osoblje Sekretarijata i ureda tužioca privilegije i imunitete prema čl. privilegije i imunitete prema čl. V V i i VIIVII Konvencije o Konvencije o povlasticama i imunitetima UNpovlasticama i imunitetima UN–a–a od 13. februara od 13. februara 1946. godine (tzv. funkcionalni imunitet).1946. godine (tzv. funkcionalni imunitet). Sve sudije Sve sudije ICTYICTY su ravnopravni u izvršavanju svojih pravosudnih su ravnopravni u izvršavanju svojih pravosudnih funkcija (funkcija (ppravilo 17A), bez obzira na vrijeme izbora ili ravilo 17A), bez obzira na vrijeme izbora ili imenovanje, starosnu dob ili rok službe u imenovanje, starosnu dob ili rok službe u ICTYICTY. Ali, za . Ali, za potrebe unutrašnje organizacije, po rangu je prvi potrebe unutrašnje organizacije, po rangu je prvi predsjednik predsjednik ICTYICTY, potom potpredsjednik, a onda , potom potpredsjednik, a onda predsjedavajuće sudije pretresnih vijeća, i to po predsjedavajuće sudije pretresnih vijeća, i to po godinama starosti. Kod ostalih stalnih sudija godinama starosti. Kod ostalih stalnih sudija prvenstvo ima onaj koji je ranije izabran ili imenovan, prvenstvo ima onaj koji je ranije izabran ili imenovan, a ako su ove sudije izabrani ili imenovani istog dana, a ako su ove sudije izabrani ili imenovani istog dana, onaj koji je stariji (onaj koji je stariji (ppravilo 17B i C). Sudije ravilo 17B i C). Sudije ad litemad litem imaju primat nakon stalnih sudija, a prema datumu imaju primat nakon stalnih sudija, a prema datumu svog imenovanja, a akosvog imenovanja, a ako

su imenovane istog dana su imenovane istog dana –– imaju prioritet po godinama imaju prioritet po godinama starosti (starosti (ppravilo 17E). ravilo 17E).

1.3.5.4. N1.3.5.4. Nadležnost adležnost ICTY ICTY

ICTYICTY je stvarno nadležan za teške povrede je stvarno nadležan za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava gdje spadaju: međunarodnog humanitarnog prava gdje spadaju: teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine, teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine, povrede ratnog prava ili ratnih običaja, genocid i zločin povrede ratnog prava ili ratnih običaja, genocid i zločin protiv čovječnosti. Ona se u osnovi odnosi na tzv. protiv čovječnosti. Ona se u osnovi odnosi na tzv. ženevsko i haško pravo, genocid(prema Konvenciji o ženevsko i haško pravo, genocid(prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju tog zločina), kao i zločin sprečavanju i kažnjavanju tog zločina), kao i zločin protiv čovječnosti, u smislu tzv. protiv čovječnosti, u smislu tzv. Martensove klauzuleMartensove klauzule (sadržane u IV haškoj konvenciji o zakonima i običajima (sadržane u IV haškoj konvenciji o zakonima i običajima rata na kopnu).rata na kopnu). Individualno krivično gonjenje pred ICTY Individualno krivično gonjenje pred ICTY je zasnovano na teritorijalnom principu, a njegova je zasnovano na teritorijalnom principu, a njegova vremenska nadležnost nije ograničena. vremenska nadležnost nije ograničena.

Prema Statutu, Prema Statutu, ICTYICTY je stvarno nadležan za je stvarno nadležan za suđenje krivičnih djela određene vrste i težine suđenje krivičnih djela određene vrste i težine učinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. učinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (član 1), navedenih kao: godine (član 1), navedenih kao: ((a) teške povrede a) teške povrede ”ženevskog prava” iz 1949. godine (član 2), ”ženevskog prava” iz 1949. godine (član 2), ((b) b) povredepovrede ”haškog prava”, tj. ”haškog prava”, tj. zakona ili običaja zakona ili običaja ratovanjaratovanja (član 3), (član 3), ((c) c) genocidgenocid (član 4), te (član 4), te ((d) d) zločine protiv čovječnostizločine protiv čovječnosti učinjene protiv civilnog učinjene protiv civilnog stanovništva, bez obzira na međunarodni i unutrašnji stanovništva, bez obzira na međunarodni i unutrašnji karakter sukoba (član 5). Nadležnost karakter sukoba (član 5). Nadležnost ICTYICTY je da sudi je da sudi za teške povrede četiri ženevske konvencije o zaštiti za teške povrede četiri ženevske konvencije o zaštiti žrtava oružanog sukoba iz 1949. godine (član 2 žrtava oružanog sukoba iz 1949. godine (član 2 Statuta). Navodi se osam njihovih kategorija: od Statuta). Navodi se osam njihovih kategorija: od umišljajnog ubistava, preko mučenja ili nečovječnog umišljajnog ubistava, preko mučenja ili nečovječnog postupanja, uništavanja ili oduzimanja imovine velikih postupanja, uništavanja ili oduzimanja imovine velikih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, pa do razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, pa do uzimanja civila za taoce. uzimanja civila za taoce. ICTYICTY je nadležan da sudi za je nadležan da sudi za povrede zakona i običaja ratovanja povrede zakona i običaja ratovanja kojikoji postavlja postavljajuju nedvosmislena ograničenja u pogledu načina i nedvosmislena ograničenja u pogledu načina i sredstava ratovanja, da bi se spriječile sredstava ratovanja, da bi se spriječile ljudskeljudske

patnje i razaranja koja nisu opravdana vojnim potrebama. patnje i razaranja koja nisu opravdana vojnim potrebama. Postupanje u okviru tih ograničenja predstavlja regularne Postupanje u okviru tih ograničenja predstavlja regularne ili dopuštene radnje u ratu; njihovo kršenje, naprotiv, čini ili dopuštene radnje u ratu; njihovo kršenje, naprotiv, čini učinioca krivično odgovornim. učinioca krivično odgovornim. DDefiniciju efiniciju genocida genocida preuzeo je i član 4 stav 2 Statuta koji navedene preuzeo je i član 4 stav 2 Statuta koji navedene modalitete radnje izvršenja navodi indikativno. Uz to, modalitete radnje izvršenja navodi indikativno. Uz to, dodaje i dodaje i nadležnost nadležnost ICTYICTY da sudi za djela povezana da sudi za djela povezana sa genocidom, kao što su: udruživanje radi sa genocidom, kao što su: udruživanje radi izvršenja genocida, direktno i javno podsticanje na izvršenja genocida, direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida, pokušaj izvršenja genocida i izvršenje genocida, pokušaj izvršenja genocida i saučesništvo u genocidusaučesništvo u genocidu (član 4 stav 3 Statuta). (član 4 stav 3 Statuta).

Statut jeStatut je ustanovio nadležnost ustanovio nadležnost ICTYICTY kao paralelnu, kao paralelnu, ”konkurirajuću”, sa nadležnošću domaćih sudova država ”konkurirajuću”, sa nadležnošću domaćih sudova država nasljednica bivše SFRJ (član 9 stav 1 Statuta).nasljednica bivše SFRJ (član 9 stav 1 Statuta). No, u No, u stavu 2 istog člana odredio je da nadležnost stavu 2 istog člana odredio je da nadležnost ICTYICTY ima ima prednost pred nacionalnim sudom,prednost pred nacionalnim sudom, te da se u svakoj fazi te da se u svakoj fazi postupka postupka ICTYICTY može obratiti službeno nacionalnom sudu može obratiti službeno nacionalnom sudu

da mu ustupi nadležnost, u skladu sa ovim statutom i da mu ustupi nadležnost, u skladu sa ovim statutom i PravilnikomPravilnikom o postupku i dokazima o postupku i dokazima. Ta je odredba . Ta je odredba nesumnjivo velika novina u međunarodnom pravu, nesumnjivo velika novina u međunarodnom pravu, ograničenog dometaograničenog dometa. . NajprijeNajprije, prvenstvo jurisdikcije , prvenstvo jurisdikcije ICTYICTY pred nacionalnim sudom može se ostvariti samo pred nacionalnim sudom može se ostvariti samo prema odredbama Statuta i Pravilnika, a oni u tom prema odredbama Statuta i Pravilnika, a oni u tom pogledu predviđaju samo dva slučaja ustupanja pogledu predviđaju samo dva slučaja ustupanja nadležnosti (član 10 stav 2 Statuta), te inicijativu za nadležnosti (član 10 stav 2 Statuta), te inicijativu za izdavanje zahtjeva nacionalnom sudu, pod uslovima izdavanje zahtjeva nacionalnom sudu, pod uslovima iz ta dva slučaja, daju isključivo tužiocu (iz ta dva slučaja, daju isključivo tužiocu (ppravilo 9).ravilo 9).

UU članu 10 stav 2 Statuta navedeno članu 10 stav 2 Statuta navedeno je je da će lice kojem da će lice kojem je bilo suđeno pred nacionalnim sudom za neko od je bilo suđeno pred nacionalnim sudom za neko od krivičnih djela iz njegove nadležnosti biti pred krivičnih djela iz njegove nadležnosti biti pred ICTYICTY suđeno supsidijarano, tj. samo ako je djelo: suđeno supsidijarano, tj. samo ako je djelo: ((a) pred a) pred nacionalnim sudom bilo okvalifikovano kao ”obično nacionalnim sudom bilo okvalifikovano kao ”obično krivično djelo” ili je krivično djelo” ili je ((b) postupak pred nacionalnim b) postupak pred nacionalnim sudom vođen pristrasudom vođen pristrassno ili neobjektivno ili je bio no ili neobjektivno ili je bio smišljen da optuženog zaštiti od međunarodne smišljen da optuženog zaštiti od međunarodne krivične odgovornosti ili ako krivični postupak nije bio krivične odgovornosti ili ako krivični postupak nije bio revnosnorevnosno

proveden. proveden. Kada se vijeće Kada se vijeće ICTYICTY složi sa zahtjevom složi sa zahtjevom tužioca, izdaće službeni zahtjev državi da tužioca, izdaće službeni zahtjev državi da sud te države ustupi nadležnost sud te države ustupi nadležnost ICTYICTY. Ako ta . Ako ta država, u roku od 60 dana ne dostavi odgovor država, u roku od 60 dana ne dostavi odgovor koji će pretresno vijeće koji će pretresno vijeće ICTYICTY uvjeriti da je ta uvjeriti da je ta država preduzela ili preduzima mjere za država preduzela ili preduzima mjere za usvajanje formalnog zahtjeva, to vijeće može usvajanje formalnog zahtjeva, to vijeće može zatražiti od predsjednika zatražiti od predsjednika ICTYICTY da o tome da o tome obavijesti Savjet bezbjednosti UN–obavijesti Savjet bezbjednosti UN–aa ( (ppravilo ravilo 11). 11).

1.3.5.5. 1.3.5.5. Postupak Postupak ppred red ICTYICTY

Postupak pred Postupak pred ICTY ICTY izgleda kao proces sagrađen na izgleda kao proces sagrađen na modelu akuzatorskog krivičnog postupka, tj. modelu akuzatorskog krivičnog postupka, tj. pravnog spora dviju stranaka (tužioca i optuženog) pravnog spora dviju stranaka (tužioca i optuženog) pred sudom, pri čemu je na strankama pred sudom, pri čemu je na strankama (prvenstveno tužiocu) inicijativa za pokretanje i (prvenstveno tužiocu) inicijativa za pokretanje i održavanje u toku postupka, te prikupljanje i održavanje u toku postupka, te prikupljanje i izvođenje dokaza. Međutim, postupak pred izvođenje dokaza. Međutim, postupak pred ICTYICTY nije nije sasvim ”čisti” akuzatorski postupak,sasvim ”čisti” akuzatorski postupak, jer ima ijer ima i

elemente inkvizitornog i mješovitog tipa krivičnog elemente inkvizitornog i mješovitog tipa krivičnog postupka (naglasak na podjelu postupka na stadijume, postupka (naglasak na podjelu postupka na stadijume, kumulacija funkcije gonjenja i istraživanja u istrazi u kumulacija funkcije gonjenja i istraživanja u istrazi u rukama tužioca – član 18 Statuta); pravo tužioca da rukama tužioca – član 18 Statuta); pravo tužioca da ispituje okrivljenog u istrazi (član 18 stav 2 Statuta) i ispituje okrivljenog u istrazi (član 18 stav 2 Statuta) i na pripremnom ročištu za glavni pretres (na pripremnom ročištu za glavni pretres (ppravilo 63); ravilo 63); inkvizitorno ovlašćenje raspravnog vijeća da i po inkvizitorno ovlašćenje raspravnog vijeća da i po vlastitoj inicijativi učestvuje u postupku prikupljanja vlastitoj inicijativi učestvuje u postupku prikupljanja ((ppravilo 85B) i izvođenja dokaza (ravilo 85B) i izvođenja dokaza (ppravilo 98) itd.ravilo 98) itd.

1.3.5.5.1. Subjekti postupka1.3.5.5.1. Subjekti postupka

U osnovne subjekte postupka pred ICTY spadaju subjekti U osnovne subjekte postupka pred ICTY spadaju subjekti koji vrše tri osnovne procesne funkcije, a to su: (1) koji vrše tri osnovne procesne funkcije, a to su: (1) ICTY koji vrši funkciju vođenja postupka i funkciju ICTY koji vrši funkciju vođenja postupka i funkciju presuđivanja krivične stvari, (2) tužilac koji obavlja presuđivanja krivične stvari, (2) tužilac koji obavlja funkciju krivičnog gonjenja i optuženja, ali mu takođe funkciju krivičnog gonjenja i optuženja, ali mu takođe pripada i funkcija istrage, koja nije sudskog karaktera, pripada i funkcija istrage, koja nije sudskog karaktera,

već prije predstavlja neku vrstu pretkrivičnog postupka i već prije predstavlja neku vrstu pretkrivičnog postupka i ima jednostranački karakter i (3) okrivljeni, lice protiv ima jednostranački karakter i (3) okrivljeni, lice protiv koga se odvija postupak a koji ima pravo na odbranu, koga se odvija postupak a koji ima pravo na odbranu, tj. može vršiti funkciju odbrane u krivičnom postupku.tj. može vršiti funkciju odbrane u krivičnom postupku. Optuženi i tužilac imaju svojstvo stranke u postupku Optuženi i tužilac imaju svojstvo stranke u postupku (pravilo 2A). ICTY vrši funkciju vođenja krivičnog (pravilo 2A). ICTY vrši funkciju vođenja krivičnog postupka i presuđivanja, što, u stvari, znači da on postupka i presuđivanja, što, u stvari, znači da on obavlja klasičnu funkciju krivičnog suda.obavlja klasičnu funkciju krivičnog suda.

1.3.5.5.1.1. Okrivljeni 1.3.5.5.1.1. Okrivljeni

Okrivljeni jeOkrivljeni je fizičko lice fizičko lice za kojeg postojeza kojeg postoje osnovan osnovanaa sumnjsumnja a da je od 1. januara 1991. godine na teritoriji da je od 1. januara 1991. godine na teritoriji bivše Jugoslavije učinilo krivično djelo iz nadležnosti bivše Jugoslavije učinilo krivično djelo iz nadležnosti ICTYICTY. . Termin okrivljeni se, inače, ne koristi uvijek u Termin okrivljeni se, inače, ne koristi uvijek u Statutu i u Pravilniku o postupku i dokazima. Naime, u Statutu i u Pravilniku o postupku i dokazima. Naime, u tim aktima se koriste tri različita termina za lice protiv tim aktima se koriste tri različita termina za lice protiv koga se postupak vodi, odnosno protiv koga je koga se postupak vodi, odnosno protiv koga je postupak okončan osuđujućom presudom: (1) postupak okončan osuđujućom presudom: (1) osumnjičeni, osumnjičeni,

(2) optuženi i (3) osuđeni. (2) optuženi i (3) osuđeni. Osumnjičeni (Osumnjičeni (suspectsuspect) je lice za koje tužilac posjeduje ) je lice za koje tužilac posjeduje

pouzdane informacije koje ukazuju na to da je mogao pouzdane informacije koje ukazuju na to da je mogao učiniti krivično dijelo u odnosu na koje ICTY ima učiniti krivično dijelo u odnosu na koje ICTY ima nadležnost (pravilo 2). Optuženi (nadležnost (pravilo 2). Optuženi (accused)accused) se određuje se određuje kao lice protiv koga je u smislu pravila 47 podignuta kao lice protiv koga je u smislu pravila 47 podignuta optužnica (pravilo 2). Osuđeni (optužnica (pravilo 2). Osuđeni (convictiedconvictied) se ne ) se ne definiše ni u Statutu, niti u Pravilniku, ali je to lice koje definiše ni u Statutu, niti u Pravilniku, ali je to lice koje je pravnosnažno oglašeno krivim. je pravnosnažno oglašeno krivim. Statut i PravilStatut i Pravilniknik oo postupkupostupku ii dokazimadokazima ne određuju donju dobnu granicu ne određuju donju dobnu granicu za procesnu sposobnost okrivljenog, pa se može za procesnu sposobnost okrivljenog, pa se može pretpostaviti da su ih njihovi tvorci zamislili za pretpostaviti da su ih njihovi tvorci zamislili za punoljetna lica prema pravu zemlje državljanstva, što punoljetna lica prema pravu zemlje državljanstva, što je inače ustanovljeno pravno načeloje inače ustanovljeno pravno načelo..

Pravni položaj okrivljenog predPravni položaj okrivljenog pred ICTY ICTY obilježen je, kao i obilježen je, kao i u svakom nacionalnom krivičnom postupku, prvo u svakom nacionalnom krivičnom postupku, prvo činjenicom da je okrivljeni procesna stranka (što tražičinjenicom da je okrivljeni procesna stranka (što traži

punu ravnopravnost sa njegovim procesnim protivnikom) punu ravnopravnost sa njegovim procesnim protivnikom) i, drugo, da je izvor saznanja o činjenicama, koji mora i, drugo, da je izvor saznanja o činjenicama, koji mora biti zaštićen od prekomjernih zahvata državnih vlasti u biti zaštićen od prekomjernih zahvata državnih vlasti u njegova osnovna prava i slobodenjegova osnovna prava i slobode.. Zato Zato izvještaj izvještaj generalnog sekretara UN–generalnog sekretara UN–aa od 3. maja 1993. godine od 3. maja 1993. godine traži da postupak pred traži da postupak pred ICTYICTY u svim svojim stadijima u svim svojim stadijima mora potpuno poštmora potpuno poštoovati međunarodno priznate vati međunarodno priznate standarde prava okrivljenog, posebno one koji su standarde prava okrivljenog, posebno one koji su sadržani u odredbama člana 14 Međunarodnog pakta o sadržani u odredbama člana 14 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Član 21 Statuta građanskim i političkim pravima. Član 21 Statuta donosi cjelokupni katalog prava odbrane okrivljenog, donosi cjelokupni katalog prava odbrane okrivljenog, počev od pretpostavke nevinosti (stav 3), pa do prava počev od pretpostavke nevinosti (stav 3), pa do prava na tumača i zabrane da bude primoran ”svjedočiti na tumača i zabrane da bude primoran ”svjedočiti protiv sebe ni priznati krivicu” (stav 4 tač. f) i g))protiv sebe ni priznati krivicu” (stav 4 tač. f) i g)).. Pred Pred ICTY nije moguće suđenje u odsustvom okrivljenog, što ICTY nije moguće suđenje u odsustvom okrivljenog, što takođe predstavlja jedno od tipičnih rješenja klasične takođe predstavlja jedno od tipičnih rješenja klasične anglosaksonske krivične procedure, u kojoj je prisustvo anglosaksonske krivične procedure, u kojoj je prisustvo okrivljenog tokom krivičnog postupka, apsolutno bitna okrivljenog tokom krivičnog postupka, apsolutno bitna procesna pretpostavka, mada se to prihvata i mnogim procesna pretpostavka, mada se to prihvata i mnogim evropskim zakonodavstvima.evropskim zakonodavstvima.

1.3.5.5.1.2. Branilac okrivljenog1.3.5.5.1.2. Branilac okrivljenog

Okrivljeni ima pravo na branioca, ali je primarno Okrivljeni ima pravo na branioca, ali je primarno njegovo pravo da se sam brani. njegovo pravo da se sam brani. Okrivljeni se može Okrivljeni se može braniti sam, a ima pravo na slobodan izbor branioca; braniti sam, a ima pravo na slobodan izbor branioca; ako ga ne može platiti, ima pravo na besplatnu ako ga ne može platiti, ima pravo na besplatnu stručnu pravnu pomoć branioca ”svaki put kada to stručnu pravnu pomoć branioca ”svaki put kada to zahtijevaju interesi pravde”zahtijevaju interesi pravde”.. To istovremeno znači To istovremeno znači da pred ICTY ne postoji institut obavezne odbrane, da pred ICTY ne postoji institut obavezne odbrane, već se čak mogućnost okrivljenog da se sam, već se čak mogućnost okrivljenog da se sam, odnosno bez branioca brani, konstituiše kao jedno odnosno bez branioca brani, konstituiše kao jedno njegovo posebno i neprikosnoveno pravo, koje se njegovo posebno i neprikosnoveno pravo, koje se mora ostvariti ”bez ikakvih predrasuda”, a odnosi se mora ostvariti ”bez ikakvih predrasuda”, a odnosi se na kako na osumnjičenog u toku istrage, tako i na na kako na osumnjičenog u toku istrage, tako i na optuženog protiv koga je optužnica stupila na optuženog protiv koga je optužnica stupila na pravnu snagu.pravnu snagu. O O tim pravima mora biti uvijek tim pravima mora biti uvijek poučen (član 21 stav 4 tačka d) Statutapoučen (član 21 stav 4 tačka d) Statuta).).

Postoji Uputstvo za dodjelu branioca po službenoj Postoji Uputstvo za dodjelu branioca po službenoj dužnosti dužnosti koje je stupilo na snagu 1994.godine koje koje je stupilo na snagu 1994.godine koje propisuje propisuje uslove i način dodjele branioca po službenoj uslove i način dodjele branioca po službenoj dužnostidužnosti.. Pravo na branioca, i to bez štete po pravo Pravo na branioca, i to bez štete po pravo optuženog da se sam brani, imaju: ( i) osumnjičeni optuženog da se sam brani, imaju: ( i) osumnjičeni kojeg tužilac namjerava ispitivati u sklopu istražnog kojeg tužilac namjerava ispitivati u sklopu istražnog postupka; (ii)  optuženi kojem je lično uručena postupka; (ii)  optuženi kojem je lično uručena optužnica i  (iii)  svako lice pritvoreno po ovlašćenju optužnica i  (iii)  svako lice pritvoreno po ovlašćenju ICTY, uključujući i lica pritvorena u skladu sa pravilom ICTY, uključujući i lica pritvorena u skladu sa pravilom 9090bisbis. .

Osumnjičeni i optuženi koji nemaju sredstava da sami Osumnjičeni i optuženi koji nemaju sredstava da sami plate naknadu braniocu, imaju pravo da im se dodijeli plate naknadu braniocu, imaju pravo da im se dodijeli branilac po službenoj dužnosti kojeg plaća ICTY. Smatra branilac po službenoj dužnosti kojeg plaća ICTY. Smatra se da osumnjičeni, odnosno optuženi nema sredstava se da osumnjičeni, odnosno optuženi nema sredstava da plati naknadu braniocu ukoliko ne posjeduje da plati naknadu braniocu ukoliko ne posjeduje dovoljno sredstava da plati naknadu braniocu po dovoljno sredstava da plati naknadu braniocu po tarifama koje su propisane ovim uputstvom.  tarifama koje su propisane ovim uputstvom.  Osumnjičenim i optuženim koji posjeduju sredstva da Osumnjičenim i optuženim koji posjeduju sredstva da plate dio naknade braniocu, ICTY će platiti onaj dio plate dio naknade braniocu, ICTY će platiti onaj dio naknade koji oni nisu u stanju da plate (član 6 naknade koji oni nisu u stanju da plate (član 6 Uputstva). Uputstva).

U svrhu utvrđivanja da li je osumnjičeni, odnosno U svrhu utvrđivanja da li je osumnjičeni, odnosno optuženi u nemogućnosti da plaća branioca, uzimaju optuženi u nemogućnosti da plaća branioca, uzimaju se u obzir sva sredstva koja on direktno ili indirektno se u obzir sva sredstva koja on direktno ili indirektno uživa ili slobodno njima raspolaže, uključujući, uživa ili slobodno njima raspolaže, uključujući, između ostalog, direktne prihode, bankovne račune, između ostalog, direktne prihode, bankovne račune, nepokretnu i pokretnu imovinu, penziju, dionice, nepokretnu i pokretnu imovinu, penziju, dionice, obveznice i ostalu imovinu koju ima, pri čemu se ne obveznice i ostalu imovinu koju ima, pri čemu se ne uzimaju u obzir porodični doplaci ni socijalne uzimaju u obzir porodični doplaci ni socijalne naknade na koje eventualno ima pravo. U procjeni naknade na koje eventualno ima pravo. U procjeni tih sredstava takođe treba uzeti u obzir sredstva tih sredstava takođe treba uzeti u obzir sredstva bračnog druga osumnjičenog, odnosno optuženog, bračnog druga osumnjičenog, odnosno optuženog, kao i sredstva lica s kojima živi u zajedničkom kao i sredstva lica s kojima živi u zajedničkom domaćinstvu (član 8B Uputstva). Osumnjičeni kojem domaćinstvu (član 8B Uputstva). Osumnjičeni kojem je odbijen zahtjev za dodjelu branioca po službenoj je odbijen zahtjev za dodjelu branioca po službenoj dužnosti, može u roku od 15 dana od prijema dužnosti, može u roku od 15 dana od prijema obavijesti o tome zatražiti da predsjednik ICTY obavijesti o tome zatražiti da predsjednik ICTY preispita odluku sekretara. Predsjednik može preispita odluku sekretara. Predsjednik može potvrditi odluku sekretara ili, pak, odlučiti da treba potvrditi odluku sekretara ili, pak, odlučiti da treba dodijeliti branioca po službenoj dužnosti.dodijeliti branioca po službenoj dužnosti.

Branilac pred ICTY može da bude samo lice koje Branilac pred ICTY može da bude samo lice koje ispunjava određene pretpostavke (član 14 ispunjava određene pretpostavke (član 14 UputstvaUputstva zaza dodjeludodjelu braniocabranioca popo sluslužžbenojbenoj dudužžnostinosti): (1) stručno–): (1) stručno–profesionalne–da mu je država odobrila advokatsku profesionalne–da mu je država odobrila advokatsku praksu ili da je univerzitetski profesor prava; (2) da praksu ili da je univerzitetski profesor prava; (2) da govori jedan od radnih jezika ICTY, tj. engleski ili govori jedan od radnih jezika ICTY, tj. engleski ili francuski; (3) da pristane da ga ICTY odredi kao francuski; (3) da pristane da ga ICTY odredi kao branioca; (4) da je njegovo ime na popisu predviđenom branioca; (4) da je njegovo ime na popisu predviđenom pravilom 45(A) Pravilnika o postupku i dokazima. pravilom 45(A) Pravilnika o postupku i dokazima. Pravilo 44 dopušta da formalnu odbranu okrivljenog Pravilo 44 dopušta da formalnu odbranu okrivljenog obavlja fizičko lice koje u svojoj zemlji ispunjava obavlja fizičko lice koje u svojoj zemlji ispunjava pretpostavke za obavljanje advokatskog poziva ili koji pretpostavke za obavljanje advokatskog poziva ili koji je (u bilo kojoj državi) univerzitetski profesor pravaje (u bilo kojoj državi) univerzitetski profesor prava. .

Odnos između okrivljenog i branioca je odnos Odnos između okrivljenog i branioca je odnos povjerenja, zaštićen odredbama povjerenja, zaštićen odredbama ppravila 97: sve ravila 97: sve komunikacije u tom odnosu su tajna i ne mogu se komunikacije u tom odnosu su tajna i ne mogu se iznositi tokom suđenja, osim ako sam okrivljeni to iznositi tokom suđenja, osim ako sam okrivljeni to zatraži ili dobrovoljno otkrije sadržaj komunikacije zatraži ili dobrovoljno otkrije sadržaj komunikacije trećem licu i to lice onda svjedoči o tom trećem licu i to lice onda svjedoči o tom objelodanjivanju (objelodanjivanju (ppravilo 97).ravilo 97).

Profesionalni kodeks branilaca koji se pojavljuju pred Profesionalni kodeks branilaca koji se pojavljuju pred međunarodnim sudom je sekretar Suda objavio 12. međunarodnim sudom je sekretar Suda objavio 12. juna 1997. godine, a izmijenjen je i dopunjen odlukom juna 1997. godine, a izmijenjen je i dopunjen odlukom sudija ICTY, 12. jula 2002. godinesudija ICTY, 12. jula 2002. godine. . Ovaj kodeks se Ovaj kodeks se naročito zasniva na sljedećim temeljnim načelima: ( i)   naročito zasniva na sljedećim temeljnim načelima: ( i)   klijenti imaju pravo na pravnu pomoć po vlastitom klijenti imaju pravo na pravnu pomoć po vlastitom izboru; (ii)  branioci, kao osobe koje se bave pravnim izboru; (ii)  branioci, kao osobe koje se bave pravnim zastupanjem, dužni su održavati visoke standarde zastupanjem, dužni su održavati visoke standarde profesionalnog ponašanja; (iii)  zbog svoje advokatske profesionalnog ponašanja; (iii)  zbog svoje advokatske funkcije u sprovođenju pravde, branioci su dužni funkcije u sprovođenju pravde, branioci su dužni postupati časno, nezavisno, pravično, vješto, savjesno, postupati časno, nezavisno, pravično, vješto, savjesno, efikasno i hrabro; (iv)  branioci su obavezni na lojalnost efikasno i hrabro; (iv)  branioci su obavezni na lojalnost prema svojim klijentima usporedno sa svojom prema svojim klijentima usporedno sa svojom dužnošću prema ICTY da u sprovođenju pravde dužnošću prema ICTY da u sprovođenju pravde postupaju nezavisno; (v) branioci su dužni činiti sve postupaju nezavisno; (v) branioci su dužni činiti sve kako svojim djelovanjem ne bi narušili ugled rada ICTY kako svojim djelovanjem ne bi narušili ugled rada ICTY i (vi) protiv branilaca može biti pokrenut disciplinski i (vi) protiv branilaca može biti pokrenut disciplinski postupak, pa ih treba upoznati s okolnostima u kojima postupak, pa ih treba upoznati s okolnostima u kojima do takvog postupka može doći, kao i s njihovim do takvog postupka može doći, kao i s njihovim pravima i obavezama u tim postupcima.pravima i obavezama u tim postupcima.

Branilac se ne smije konsultovati s klijentom koji je Branilac se ne smije konsultovati s klijentom koji je privremeno pušten na slobodu ili se nalazi na privremeno pušten na slobodu ili se nalazi na slobodi u mjestu boravka klijenta. Izuzetno, može slobodi u mjestu boravka klijenta. Izuzetno, može se konsultovati s klijentom u njegovom mjestu se konsultovati s klijentom u njegovom mjestu boravka, po mogućnosti u prisustvu nezavisne boravka, po mogućnosti u prisustvu nezavisne osobe, ako bolest, tjelesna nesposobnost ili drugi osobe, ako bolest, tjelesna nesposobnost ili drugi faktori klijentu ograničavaju mogućnost kretanja faktori klijentu ograničavaju mogućnost kretanja (član 17 Kodeksa).(član 17 Kodeksa).

U vezi sa ponašanjem pred ICTY, branilac se mora U vezi sa ponašanjem pred ICTY, branilac se mora uvijek pridržavati Statuta, Pravilnika, ovog kodeksa uvijek pridržavati Statuta, Pravilnika, ovog kodeksa i drugog mjerodavnog prava, uključujući i odluke i drugog mjerodavnog prava, uključujući i odluke koje se odnose na ponašanje i proceduru koje ICTY koje se odnose na ponašanje i proceduru koje ICTY donese u postupcima koje rješava. Branilac je donese u postupcima koje rješava. Branilac je dužan uvijek pomno paziti na pravičnost vođenja dužan uvijek pomno paziti na pravičnost vođenja postupka (član 20 Kodeksa). Uz to, branilac je lično postupka (član 20 Kodeksa). Uz to, branilac je lično odgovoran ICTY za svoje postupke i zastupanje odgovoran ICTY za svoje postupke i zastupanje stvari svog klijenta i ne smije svjesno: stvari svog klijenta i ne smije svjesno:

(i)  ICTY neistinito prikazati pravno relevantne (i)  ICTY neistinito prikazati pravno relevantne činjenice ili pravno pitanje, niti (ii)  predlagati dokaze činjenice ili pravno pitanje, niti (ii)  predlagati dokaze za koje zna da su netačni.za koje zna da su netačni.

SljedeSljedeććii postupcipostupci, , izmeizmeđđuu ostalihostalih, , predstavljajupredstavljaju ponaponaššanjeanje braniocabranioca kojekoje nene dolikujedolikuje profesijiprofesiji: : ((ii))  kr  krššenjeenje iliili pokupokuššajaj krkrššenjaenja StatutaStatuta, , PravilnikaPravilnika, , ovogovog kodeksakodeksa ii drugogdrugog mjerodavnogmjerodavnog pravaprava iliili svjesnosvjesno pomaganjepomaganje iliili navonavođđenjeenje drugihdrugih osobaosoba dada toto ččineine iliili izvrizvrššenjeenje takvetakve radnjeradnje krozkroz postupkepostupke drugihdrugih osobaosoba; (; (iiii))  po  poččinjenjeinjenje krivikriviččnognog djeladjela kojekoje sese negativnonegativno odraodražžavaava nana popošštenjetenje, , vjerodostojnostvjerodostojnost iliili prikladnostprikladnost braniocabranioca zaza tajtaj posaoposao; (; (iiiiii) ) postupcipostupci kojikoji ukljuuključčujuuju neponepošštenjetenje, , prevaruprevaru, , obmanuobmanu iliili iznoiznoššenjeenje neistinitihneistinitih tvrdnjitvrdnji; (; (iviv) ) postupcipostupci kojikoji š štetetete urednomurednom sprovosprovođđenjuenju pravdepravde predpred ICTYICTY iliili ( (vv))   prupružžanjeanje netanetaččnihnih informacijainformacija iliili neotkrivanjeneotkrivanje informacijainformacija oo strustruččnostinosti braniocabranioca zaza radrad uu ICTYICTY uu skladuskladu ss odredbamaodredbama PravilnikaPravilnika ii, , akoako jeje branilacbranilac klijentuklijentu dodijeljendodijeljen popo sluslužžbenojbenoj dudužžnostinosti, , UputstvaUputstva (č (članlan 35 35 KodeksaKodeksa).).

1.3.5.5.1.3. Pritvor i hapšenje okrivljenog1.3.5.5.1.3. Pritvor i hapšenje okrivljenog Mjere koje ICTY stoje na raspolaganju radi Mjere koje ICTY stoje na raspolaganju radi

obezbjeđenja prisustva okrivljenog su iste kojima obezbjeđenja prisustva okrivljenog su iste kojima se može obezbjeđivati i prisustvo svjedoka. To su: se može obezbjeđivati i prisustvo svjedoka. To su: poziv i nalog za dovođenjepoziv i nalog za dovođenje, a jedina mjera koja , a jedina mjera koja je specifična za okrivljenog jeste ona koja je je specifična za okrivljenog jeste ona koja je istovremeno najteža istovremeno najteža –– to je to je pritvorpritvor. Pritvor . Pritvor predstavlja oblik preventivnog lišenja slobode, predstavlja oblik preventivnog lišenja slobode, koje se svodi na određeno zadržavanje, a osim koje se svodi na određeno zadržavanje, a osim ovog oblika lišenja slobode, Pravilnikom je ovog oblika lišenja slobode, Pravilnikom je predviđeno i predviđeno i hapšenje hapšenje okrivljenog. Formalni okrivljenog. Formalni uslov za hapšenje određenog lica jeste postojanje uslov za hapšenje određenog lica jeste postojanje odluke sudije ili pretresnog vijeća. Na zahtjev odluke sudije ili pretresnog vijeća. Na zahtjev stranaka ili stranaka ili proprie motuproprie motu, sudija ili pretresno , sudija ili pretresno vijeće mogu izdati naredbe, pozive i naloge za vijeće mogu izdati naredbe, pozive i naloge za hapšenje - ako je to neophodno u cilju vođenja hapšenje - ako je to neophodno u cilju vođenja istrage ili radi pripreme ili sprovođenja pretresa istrage ili radi pripreme ili sprovođenja pretresa (pravilo 54).(pravilo 54).

Prema pravilu 64, nakon što bude prebačen u sjedište Prema pravilu 64, nakon što bude prebačen u sjedište ICTY, optuženi će biti pritvoren u prostorijama ICTY, optuženi će biti pritvoren u prostorijama obezbijeđenim od strane države domaćina” (Hag u obezbijeđenim od strane države domaćina” (Hag u Holandiji) ili od strane druge države. Može se Holandiji) ili od strane druge države. Može se zaključiti da je pritvor obavezan po dolasku zaključiti da je pritvor obavezan po dolasku (“prebacivanju“) okrivljenog u sjedište ICTY. Prema (“prebacivanju“) okrivljenog u sjedište ICTY. Prema pravilu 65A, pravilu 65A, nakon pritvaranja okrivljenog, on nakon pritvaranja okrivljenog, on može da bude pušten na slobodu, ali samo na može da bude pušten na slobodu, ali samo na osnovu odluke pretresnog vijeća ICTY. osnovu odluke pretresnog vijeća ICTY.

Između ostalih obaveza koje države imaju prema Između ostalih obaveza koje države imaju prema ICTY, ICTY, član 29 Statuta od država traži da na član 29 Statuta od država traži da na zahtjev ICTY, zahtjev ICTY, bez nepotrebnog odgabez nepotrebnog odgađđanjaanja, , udovolji svakom zahtjevu za pomoudovolji svakom zahtjevu za pomoć ć ili nalogu ili nalogu koji je izdalo pretresno vijekoji je izdalo pretresno vijeććee, š, štoto, , izmeizmeđđu u ostalogostalog, , ukljuuključčuje sljedeuje sljedeććee: : ((aa) ) utvrutvrđđivanje ivanje identiteta i pronalaidentiteta i pronalažženje licaenje lica; (; (bb) ) uzimanje uzimanje iskaza i dostavu dokazaiskaza i dostavu dokaza; (; (cc) ) uruuruččenje enje dokumenatadokumenata; (; (dd) ) haphapššenje ili pritvaranje licaenje ili pritvaranje lica;; ; ; ((ee) ) predaju ili dovopredaju ili dovođđenje optuenje optužženih predenih pred ICTYICTY..

Nakon hapšenja, države obaveštavaju sekretara ICTY, Nakon hapšenja, države obaveštavaju sekretara ICTY, a način predaje optuženog ICTY rješava se a način predaje optuženog ICTY rješava se posebnim dogovorom države i ICTY (pravila 55posebnim dogovorom države i ICTY (pravila 55––57). 57).

PravilnikPravilnik oo pritvorupritvoru licalica kojekoje č čekajuekaju nana susuđđenjeenje iliili žžalbenialbeni postupakpostupak predpred ICTYICTY iliili susu iziz nekognekog drugogdrugog razlogarazloga pritvorenapritvorena popo ovlaovlašćšćenjuenju ovogovog sudasuda(“Pravilnik o pritvorskom postupku)(“Pravilnik o pritvorskom postupku) usvojenusvojen jeje 1994. 1994. godinegodine.. Svrha Svrha ovogovog pravilnikapravilnika jestejeste dada regulireguliššee upravljanjeupravljanje pritvorskompritvorskom jedinicomjedinicom zaza pritvorenikepritvorenike kojikoji č čekajuekaju nana susuđđenjeenje iliili ž žalbenialbeni postupakpostupak predpred ICTYICTY ii svihsvih drugihdrugih licalica pritvorenihpritvorenih popo ovlaovlašćšćenjuenju ICTYICTY, , tete dada osiguraosigura stalnustalnu primjenuprimjenu ii zazašštitutitu njihovihnjihovih liliččnihnih pravaprava dokdok sese nalazenalaze uu pritvorupritvoru.. Osnovni Osnovni principiprincipi nana kojimakojima popoččivaiva ovajovaj pravilnikpravilnik odraodražžavajuavaju prioritetneprioritetne zahtjevezahtjeve ččovjeovječčnostinosti, , popošštovanjatovanja ljudskogljudskog dostojanstvadostojanstva ii presumpcijepresumpcije nevinostinevinosti. . PosebnaPosebna jeje namjenanamjena ovogovog pravilnikapravilnika dada regulireguliššee uu opopšštimtim crtamacrtama pravaprava ii obavezeobaveze pritvorenikapritvorenika uu svimsvim fazamafazama odod prijemaprijema dodo pupušštanjatanja ii dada prupružžii osnovneosnovne kriterijekriterije zaza upravljanjeupravljanje pritvorskompritvorskom jedinicomjedinicom. .

SveSve informacijeinformacije oo pritvorenicimapritvorenicima tretirajutretiraju sese kaokao povjerljivepovjerljive ii dostupnedostupne susu samosamo pritvorenikupritvoreniku, , njegovomnjegovom pravnompravnom zastupnikuzastupniku ii licimalicima kojekoje jeje ovlastioovlastio sekretarsekretar, , aa pritvorenikpritvorenik ć ćee sese oo tometome obavijestitiobavijestiti popo njegovomnjegovom prispijeprispijeććuu uu pritvorskupritvorsku jedinicujedinicu. . UU skladuskladu sasa pravilompravilom 4545AA ovogovog pravilnikapravilnika, , pritvorenikpritvorenik momožžee bitibiti stavljenstavljen uu izolacijskuizolacijsku jedinicujedinicu samosamo podpod sljedesljedeććimim okolnostimaokolnostima: : ((ii) ) nalogomnalogom sekretarasekretara kojikoji postupapostupa uu konsultacijikonsultaciji ss predsjednikompredsjednikom;; ii ii) ) nalogomnalogom upravnikaupravnika, , kakokako bibi sese pritvorenikpritvorenik sprijespriječčioio uu nanonanoššenjuenju ozljedaozljeda drugimdrugim pritvorenicimapritvorenicima iliili kakokako bibi sese sasaččuvalauvala sigurnostsigurnost ii redred uu pritvorskojpritvorskoj jedinicijedinici; (; (iiiiii) ) kaokao kaznakazna nana osnovuosnovu pravilapravila 38.38. Me Međđutimutim, , nijedannijedan pritvorenikpritvorenik sese uu principuprincipu nene momožžee drdržžatiati uu izolacijskojizolacijskoj jedinicijedinici dudužžee odod sedamsedam danadana uzastopnouzastopno ( (pravilopravilo 49). 49). Ako Ako jeje potrebnapotrebna daljnjadaljnja izolacijaizolacija, , upravnikupravnik ć ćee oo tometome obavijestitiobavijestiti sekretarasekretara prijeprije istekaisteka sedmodnevnogsedmodnevnog periodaperioda, , aa glavniglavni ljekarljekar potvrdipotvrdiććee fizifiziččkuku ii dudušševnuevnu sposobnostsposobnost pritvorenikapritvorenika dada nastavinastavi ss izolacijomizolacijom zaza jojoš š jedanjedan periodperiod

odod najvinajviššee sedamsedam danadana. . Svako produženje upotrebe Svako produženje upotrebe izolacijske jedinice mora proći kroz istu proceduru.izolacijske jedinice mora proći kroz istu proceduru.

Kućni red za pritvorenike usvojen je 1995. godine. Kućni red za pritvorenike usvojen je 1995. godine. Ovaj tekst sadrži osnovne informacije koje je Ovaj tekst sadrži osnovne informacije koje je potrebno znati o kućnom redu i opštem upravljanju potrebno znati o kućnom redu i opštem upravljanju pritvorskom jedinicom. Pritvorenik, između ostalog, pritvorskom jedinicom. Pritvorenik, između ostalog, ima pravo da angažuje advokata po sopstvenom ima pravo da angažuje advokata po sopstvenom izboru koji će mu pomagati u postupku pred ICTY. izboru koji će mu pomagati u postupku pred ICTY. Ako nema dovoljno finansijskih sredstava za Ako nema dovoljno finansijskih sredstava za angažovanje advokata, ICTY će mu dodijeliti angažovanje advokata, ICTY će mu dodijeliti advokata i snositi njegove troškove. advokata i snositi njegove troškove. Telefonski Telefonski razgovori između pritvorenog i advokata se neće razgovori između pritvorenog i advokata se neće prisluškivati ni snimati. Advokat može da posjeti prisluškivati ni snimati. Advokat može da posjeti pritvorenika u bilo koje vrijeme između 9 i 17 pritvorenika u bilo koje vrijeme između 9 i 17 časova. Izvan ovog vremena posjete su moguće časova. Izvan ovog vremena posjete su moguće samo na osnovu posebnog dogovora. Tokom ovih samo na osnovu posebnog dogovora. Tokom ovih posjeta razgovori se neće snimati, mada mogu biti posjeta razgovori se neće snimati, mada mogu biti pod nadzorom osoblja pritvorske jedinice. pod nadzorom osoblja pritvorske jedinice.

Pritvorenici će poštovati sve naredbe i uputstva data Pritvorenici će poštovati sve naredbe i uputstva data od strane osoblja pritvorske jedinice. od strane osoblja pritvorske jedinice. Oni imaju pravo Oni imaju pravo da zatraže zdravstvene usluge od glavnog ljekara da zatraže zdravstvene usluge od glavnog ljekara zatvora–domaćina u bilo koje vrijemezatvora–domaćina u bilo koje vrijeme.. Dnevno se Dnevno se dobijaju dva hladna i jedan topao obrokdobijaju dva hladna i jedan topao obrok.. Pritvorska Pritvorska jedinica raspolaže vlastitim dvorištem za vježbe na jedinica raspolaže vlastitim dvorištem za vježbe na otvorenom prostoru. Upravnik može da odobri grupi otvorenom prostoru. Upravnik može da odobri grupi od najviše četiri zatvorenika da u isto vrijeme koriste od najviše četiri zatvorenika da u isto vrijeme koriste dvorište u rekreativne svrhe. Svaki pritvorenik ima dvorište u rekreativne svrhe. Svaki pritvorenik ima pravo da provedepravo da provede najmanje jedan sat dnevno u najmanje jedan sat dnevno u dvorištu. Pored toga, knjige se jednom nedeljno mogu dvorištu. Pored toga, knjige se jednom nedeljno mogu pozajmljivati iz biblioteke zatvora–domaćina. pozajmljivati iz biblioteke zatvora–domaćina. Pritvorenici imaju pravo da telefoniraju, o sopstvenom Pritvorenici imaju pravo da telefoniraju, o sopstvenom trošku, radnim danom u bilo koje vrijeme, i to između trošku, radnim danom u bilo koje vrijeme, i to između 9 i 17 časova. Ukoliko nemaju finansijskih sredstava, 9 i 17 časova. Ukoliko nemaju finansijskih sredstava, od upravnika mogu tražiti da telefoniraju na račun od upravnika mogu tražiti da telefoniraju na račun ICTY. Telefonski razgovori se, u principu, neće ICTY. Telefonski razgovori se, u principu, neće prisluškivati ni snimati, pod uslovom da, na zahtjev prisluškivati ni snimati, pod uslovom da, na zahtjev tužioca, nisu od strane ICTY nametnuta posebna tužioca, nisu od strane ICTY nametnuta posebna organičenja u tom pogledu. organičenja u tom pogledu.

U vezi sa duhovnim potreba, pritvorenici imaju pravo U vezi sa duhovnim potreba, pritvorenici imaju pravo da traže da ih posjeti lokalni predstavnik njihove da traže da ih posjeti lokalni predstavnik njihove vjeroispovijesti koga će ICTY odobriti. Takođe, mogu vjeroispovijesti koga će ICTY odobriti. Takođe, mogu da zadrže knjige ili literaturu kojom raspolažu, a koje da zadrže knjige ili literaturu kojom raspolažu, a koje služe za zadovoljavanje njihovih vjerskih, duhovnih ili služe za zadovoljavanje njihovih vjerskih, duhovnih ili moralnih potreba. Od upravnika mogu da traže da moralnih potreba. Od upravnika mogu da traže da prisustvuju službi ili duhovnim skupovima koji se prisustvuju službi ili duhovnim skupovima koji se održavaju u pritvorskoj jedinici. Pored toga, imaju održavaju u pritvorskoj jedinici. Pored toga, imaju pravo da traže dozvolu za posjetu vjerskom objektu u pravo da traže dozvolu za posjetu vjerskom objektu u krugu zatvora, što će se organizovati ukoliko bude krugu zatvora, što će se organizovati ukoliko bude moguće. moguće. 

Sve žalbe ili zahtjevi moraju se prvo uputiti upravniku Sve žalbe ili zahtjevi moraju se prvo uputiti upravniku koji će odmah razmotriti da li su opravdani i da li koji će odmah razmotriti da li su opravdani i da li spadaju u njegovu nadležnost. Formalna žalba se spadaju u njegovu nadležnost. Formalna žalba se može podnijeti sekretaru ICTY u bilo kom trenutku, može podnijeti sekretaru ICTY u bilo kom trenutku, pod uslovom da od trenutka incidenta povodom kojeg pod uslovom da od trenutka incidenta povodom kojeg se ulaže žalba nije proteklo više od dvije nedjelje. se ulaže žalba nije proteklo više od dvije nedjelje. Prijem svake takve žalba se mora potvrditi u roku od Prijem svake takve žalba se mora potvrditi u roku od 24 sata i razmotriti u roku od dvije nedelje od trenutka 24 sata i razmotriti u roku od dvije nedelje od trenutka prijema.prijema.

1.3.5.5.1.4. Oštećeni1.3.5.5.1.4. Oštećeni Oštećeni, odnosno žrtva krivičnog djela ima u Oštećeni, odnosno žrtva krivičnog djela ima u

postupku pred postupku pred ICTYICTY posebno uređen položaj. Član posebno uređen položaj. Član 22 Statuta nametnuo je 22 Statuta nametnuo je ICTYICTY obavezu da posebnim obavezu da posebnim pravilima o postupku i dokazima osigura zaštitu pravilima o postupku i dokazima osigura zaštitu žrtava krivičnih djela i svjedoka. Statut ne određuje žrtava krivičnih djela i svjedoka. Statut ne određuje u čemu bi se ta zaštita sastojala (osim što utvrđuje u čemu bi se ta zaštita sastojala (osim što utvrđuje da zaštitne mjere obuhvataju vođenje postupka da zaštitne mjere obuhvataju vođenje postupka inin cameracamera ii zaštitu identiteta žrtava), već njene mjere zaštitu identiteta žrtava), već njene mjere i postupak prepušta i postupak prepušta ICTYICTY. . PPropisuje, ropisuje, memeđđutimutim, da u , da u akuzatorskom postupku inače osnovno pravo akuzatorskom postupku inače osnovno pravo okrivljenog na pravično i javno suđenje, može biti okrivljenog na pravično i javno suđenje, može biti ograničeno pravilima o zaštiti žrtava i svjedoka ograničeno pravilima o zaštiti žrtava i svjedoka (član 21 stav 2 Statuta). Tako, (član 21 stav 2 Statuta). Tako, tužilac može, već tužilac može, već tokom istrage, zatražiti od raspravnog vijeća tokom istrage, zatražiti od raspravnog vijeća da u ”izuzetnim okolnostima” donese da u ”izuzetnim okolnostima” donese naredbu o zabrani objelodanjivanja naredbu o zabrani objelodanjivanja identiteta žrtve ili svjedoka koji mogu biti identiteta žrtve ili svjedoka koji mogu biti izloženi opasnosti ili riziku, sve dok ne budu izloženi opasnosti ili riziku, sve dok ne budu stavljeni pod zaštitu stavljeni pod zaštitu ICTYICTY ( (ppravilo 69A). ravilo 69A).

Osim toga, Osim toga, u fazi priprema za glavni pretres i na u fazi priprema za glavni pretres i na samom glavnom pretresu sudija ili pretresno samom glavnom pretresu sudija ili pretresno vijeće mogu, na zahtjev stranke ili po vlastitoj vijeće mogu, na zahtjev stranke ili po vlastitoj inicijativi, odrediti mjere za prikrivanje inicijativi, odrediti mjere za prikrivanje identiteta i zaštitu žrtava i svjedokaidentiteta i zaštitu žrtava i svjedoka, vodeći , vodeći brigu o tome da te mjere budu u skladu sa pravima brigu o tome da te mjere budu u skladu sa pravima optuženog optuženog ((ppravilo 75A).ravilo 75A). Pravilo 75C zahtijeva Pravilo 75C zahtijeva od pretresnog vijeća da posebnu pažnju obrati od pretresnog vijeća da posebnu pažnju obrati načinu stranačkog ispitivanja žrtava i svjedoka, načinu stranačkog ispitivanja žrtava i svjedoka, kako bi se izbjeglo svako kako bi se izbjeglo svako zlostavljzlostavljanje ili anje ili zastrašivanjezastrašivanje.. Konačno, Konačno, Pravilo 96 predviđa da Pravilo 96 predviđa da je iskaz žrtve silovanja vjerodostojan i bez je iskaz žrtve silovanja vjerodostojan i bez ”dodatnog potkrjepljivanja”, da se u ”dodatnog potkrjepljivanja”, da se u određenim slučajevima optuženom neće određenim slučajevima optuženom neće dopustiti da se brani pristankom žrtve, te da se dopustiti da se brani pristankom žrtve, te da se ranije seksualno ponašanje žrtve ne može ranije seksualno ponašanje žrtve ne može koristiti kao dokaz u postupkukoristiti kao dokaz u postupku. Osim obaveze . Osim obaveze ICTYICTY da se brine za zaštitu žrtava i svjedoka, i da se brine za zaštitu žrtava i svjedoka, i sekretar Sekretarijata ima dužnost da upravlja sekretar Sekretarijata ima dužnost da upravlja Odjeljenjem Odjeljenjem za žrtve i svjedokeza žrtve i svjedoke, koju čine , koju čine kvalifikovani stručnjaci, među kojima mora biti kvalifikovani stručnjaci, među kojima mora biti odgovarajući broj ženskih lica. odgovarajući broj ženskih lica.

Njihov je zadatak da predlažu zaštitne mjere u Njihov je zadatak da predlažu zaštitne mjere u konkretnim slučajevima, te da obezbijede savjete i konkretnim slučajevima, te da obezbijede savjete i podršku žrtvama i svjedocima, posebno u slučajevima podršku žrtvama i svjedocima, posebno u slučajevima silovanja i seksualnog delikta (Pravilo 34).silovanja i seksualnog delikta (Pravilo 34).

Iako Statut i Pravilnik ne predviđaju mogućnost da se Iako Statut i Pravilnik ne predviđaju mogućnost da se oštećeni sa svojim imovinskopravnim zahtjevom, oštećeni sa svojim imovinskopravnim zahtjevom, nastalim zbog izvršenja krivičnog djela, pridruži nastalim zbog izvršenja krivičnog djela, pridruži krivičnom postupku pred krivičnom postupku pred ICTYICTY, ipak postupak pred , ipak postupak pred ICTYICTY sadrži nekoliko pravila koja oštećenom mogu sadrži nekoliko pravila koja oštećenom mogu znatno olakšati ostvarenje tog zahtjeva. Tako, Pravilo znatno olakšati ostvarenje tog zahtjeva. Tako, Pravilo 105A predviđa da 105A predviđa da nakon izricanja osuđujuće nakon izricanja osuđujuće presude koja sadrži i povrat imovine koja je bila presude koja sadrži i povrat imovine koja je bila pribavljena zločinom, Sud može, pribavljena zločinom, Sud može, proprioproprio motumotu ili na zahtjev tužioca, održati posebnu raspravu ili na zahtjev tužioca, održati posebnu raspravu sa ciljem donošenja odluke o sa ciljem donošenja odluke o povratu povratu imovine ili imovine ili novčane naknadenovčane naknade, te narediti privremene mjere , te narediti privremene mjere obezbjeđenjaobezbjeđenja.. Ta se rasprava može održati i ako se Ta se rasprava može održati i ako se imovina nalazi kod trećeg lica; u takvom slučaju imovina nalazi kod trećeg lica; u takvom slučaju ICTYICTY

mora pozvati to lice i dati mu priliku da pred mora pozvati to lice i dati mu priliku da pred pretresnim vijećem dokaže da ima pravo na pretresnim vijećem dokaže da ima pravo na imovinu ili imovinu ili novčanu naknadunovčanu naknadu ( (ppravilo 105C).ravilo 105C). Ako Ako u nastalom sporu o svojini pretresno vijeće utvrdi u nastalom sporu o svojini pretresno vijeće utvrdi vlasnika, odrediće, po svome nahođenju, vlasnika, odrediće, po svome nahođenju, povratpovrat imovine imovine ili novčane naknade ili donijeti drugu ili novčane naknade ili donijeti drugu odgovarajuću odluku odgovarajuću odluku ((ppravilo 105D); u suprotnom ravilo 105D); u suprotnom slučaju obavijestiće o tome nadležne organe slučaju obavijestiće o tome nadležne organe nacionalne države i zatražiti od njih da to oni nacionalne države i zatražiti od njih da to oni utvrde (utvrde (ppravilo 105E). ravilo 105E). Navedena pravila ne Navedena pravila ne sprečavaju oštećenog da pred nacionalnim sprečavaju oštećenog da pred nacionalnim organima određene države potražuje organima određene države potražuje naknadu štete od lica koje je osudio naknadu štete od lica koje je osudio ICTYICTY po po opštim propisima o odštetnoj odgovornostiopštim propisima o odštetnoj odgovornosti; ; u tom cilju, presuda u tom cilju, presuda ICTYICTY veže organ nacionalne veže organ nacionalne države u pogledu prejudicijalnog pitanja krivične države u pogledu prejudicijalnog pitanja krivične odgovornosti osuđenog za štetu (odgovornosti osuđenog za štetu (ppravilo 106). ravilo 106).

1.3.5.5.1.5. 1.3.5.5.1.5. Amicus curiaeAmicus curiae (prijatelj suda) (prijatelj suda)

Funkcija prijatelja suda Funkcija prijatelja suda amicus curiae amicus curiae je veoma je veoma specifična, radi se o učesniku u postupku čije specifična, radi se o učesniku u postupku čije pojavljivanje nije tipično u klasičnom pojavljivanje nije tipično u klasičnom savremenom krivičnom postupku.savremenom krivičnom postupku. Angažovanje Angažovanje prijatelja suda je fakultativnog karaktera jer prijatelja suda je fakultativnog karaktera jer sudsko vijeće može, ako to smatra poželjnim u sudsko vijeće može, ako to smatra poželjnim u cilju pravilnog odlučivanja, tj. radi donošenja cilju pravilnog odlučivanja, tj. radi donošenja odgovarajuće odluke u konkretnom slučaju, odgovarajuće odluke u konkretnom slučaju, pozvati određene subjekte ili im odobriti pristup, pozvati određene subjekte ili im odobriti pristup, odnosno pojavljivanje pred vijećem, kao i odnosno pojavljivanje pred vijećem, kao i prilaganje podnesaka o bilo kom pitanju koje prilaganje podnesaka o bilo kom pitanju koje odredi raspravno vijeće.odredi raspravno vijeće. U te subjekte spadaju: U te subjekte spadaju: (1) neka država, (2) određena organizacija ili (3) (1) neka država, (2) određena organizacija ili (3) fizičko lice.fizičko lice.

1.5.5.5.2. Tok postupka1.5.5.5.2. Tok postupka Postupak pred ICTY sastoji se iz Postupak pred ICTY sastoji se iz tri stadijatri stadija: :

pripremni postupak, glavni pretres i žalbeni pripremni postupak, glavni pretres i žalbeni postupakpostupak. . Prvi dio postupka pred Prvi dio postupka pred ICTYICTY služi za služi za prikupljanje dokaza optužbe i slijedi američki model prikupljanje dokaza optužbe i slijedi američki model postupka, dok druga faza tog dijela postupka, dok druga faza tog dijela odstupa od odstupa od američkog modela i približava se kontinentalnom američkog modela i približava se kontinentalnom evropskom evropskom postupku, postupku, jer do prvog ročišta pred jer do prvog ročišta pred ICTYICTY dolazi tek nakon potvrde optužnice i ono ima svrhu dolazi tek nakon potvrde optužnice i ono ima svrhu pripremanja glavnog pretresa. pripremanja glavnog pretresa.

1.3.5.5.2.1. Istraga1.3.5.5.2.1. Istraga

Pripremni postupak započinje istragom tužioca. Pripremni postupak započinje istragom tužioca. Tužilac mora započeti svoju istragu kada sam, Tužilac mora započeti svoju istragu kada sam, exex officioofficio, prikupi ili od drugih subjekata (vlada, organa , prikupi ili od drugih subjekata (vlada, organa UN–UN–aa, međuvladinih i nevladinih organizacija i sl.) , međuvladinih i nevladinih organizacija i sl.) dobije informacije o učinjenom krivičnom djelu ili dobije informacije o učinjenom krivičnom djelu ili djelima iz nadležnosti djelima iz nadležnosti ICTYICTY (član 18 stav 1 Statuta). (član 18 stav 1 Statuta).

O početku svoje istrage on ne donosi nikakav O početku svoje istrage on ne donosi nikakav formalni aktformalni akt, , već se samo radi o faktičkom već se samo radi o faktičkom preduzimanju određenih radnji.preduzimanju određenih radnji. Istraga se sastoji od Istraga se sastoji od raznovrsnih radnji raznovrsnih radnji prikupljanja dokazaprikupljanja dokaza (pozivanje i (pozivanje i ispitivanje osumnjičenog, žrtava i svjedoka, prikupljanje ispitivanje osumnjičenog, žrtava i svjedoka, prikupljanje dokaza i sl.) za čije preduzimanje dokaza i sl.) za čije preduzimanje tužilac možetužilac može, kada , kada je to prikladno, je to prikladno, zatražiti pomoć od relevantnih zatražiti pomoć od relevantnih državnih vlastidržavnih vlasti. U hitnim slučajevima . U hitnim slučajevima tužilac može tužilac može od bilo koje države zatražitiod bilo koje države zatražiti privremene mjereprivremene mjere (”privremeni pritvor” osumnjičenog, zapljena (”privremeni pritvor” osumnjičenog, zapljena materijalnih dokaza, materijalnih dokaza, odnosno preduzimanje mjera za odnosno preduzimanje mjera za obezbjeđenje dokaza i sprečavanje bjekstva obezbjeđenje dokaza i sprečavanje bjekstva osumnjičenog i osumnjičenog i sl. sl. –– ppravilo 40). U skladu sa članom 21 ravilo 40). U skladu sa članom 21 Statuta, Pravilnik posebno razrađuje prava Statuta, Pravilnik posebno razrađuje prava osumnjičenog na odbranu u slučaju kada ga ispituje osumnjičenog na odbranu u slučaju kada ga ispituje tužilactužilac, a , a ispitivanje mora biti registrovano i audio, ispitivanje mora biti registrovano i audio, odnosno video snimkom odnosno video snimkom (p(pravilravilo o 43). 43).

Tužilac ima mogućnost i da ispituje osumnjičenog Tužilac ima mogućnost i da ispituje osumnjičenog tokom istrage, kome tada pripadaju i posebna prava tokom istrage, kome tada pripadaju i posebna prava kao elementi njegovog prava na odbranu:(1) kao elementi njegovog prava na odbranu:(1) pravo na pravo na stručnu odbranustručnu odbranu, tj. pravo da mu pomoć pruži , tj. pravo da mu pomoć pruži branilac koga sam izabere ili da mu se besplatno branilac koga sam izabere ili da mu se besplatno postavipostavi

branilac, ukoliko nema dovoljno sredstava da ga sam branilac, ukoliko nema dovoljno sredstava da ga sam plati; (2) plati; (2) pravo na usluge tumačapravo na usluge tumača, ukoliko ne govori , ukoliko ne govori ili ne razumije jezik koji se upotrebljava prilikom ili ne razumije jezik koji se upotrebljava prilikom ispitivanja; (3) pravo na uzdržavanje od aktivne ispitivanja; (3) pravo na uzdržavanje od aktivne odbrane, odnosno odbrane, odnosno pravo na ćutanjepravo na ćutanje, što uključuje i , što uključuje i njegovo pravo da bude upozoren da će svaki iskaz koji njegovo pravo da bude upozoren da će svaki iskaz koji da, biti zabilježen, te se može koristiti kao dokaz da, biti zabilježen, te se može koristiti kao dokaz (pravilo 42A). Ispitivanje osumnjučenog se može (pravilo 42A). Ispitivanje osumnjučenog se može obaviti bez prisustva branioca ako on dobrovoljno na to obaviti bez prisustva branioca ako on dobrovoljno na to pristane, a ako želi branioca, ispitivanje se prekida dok pristane, a ako želi branioca, ispitivanje se prekida dok on sam ne angažuje branioca, odnosno dok mu se on sam ne angažuje branioca, odnosno dok mu se branilac ne postavi. branilac ne postavi.

Nakon obavljene istrage tužilac odlučuje da li Nakon obavljene istrage tužilac odlučuje da li postoje osnovipostoje osnovi za podizanje optužnice za podizanje optužnice, tj. postoje , tj. postoje li tzv. li tzv. primaprima faciefacie dokazi o krivičnoj odgovornosti dokazi o krivičnoj odgovornosti okrivljenog. okrivljenog. Izraz Izraz prima facie prima facie slučaj predstavlja termin slučaj predstavlja termin koji upućuje na određeni stepen sumnje, koji se, u koji upućuje na određeni stepen sumnje, koji se, u suštini, može upodobiti izrazu iz našeg krivičnog suštini, može upodobiti izrazu iz našeg krivičnog procesnog prava ”osnovana sumnja” ili drugim sličnim procesnog prava ”osnovana sumnja” ili drugim sličnim procesnim terminima, kao što su ”procesnim terminima, kao što su ”razumna sumnjarazumna sumnja”, ”, ””ozbiljna sumnjaozbiljna sumnja” i sl., a u suštini se radi o ” i sl., a u suštini se radi o odgovarajućoj procjeni tužioca koja se mora temeljiti odgovarajućoj procjeni tužioca koja se mora temeljiti na ozbiljnim i relevantnim dokazima.na ozbiljnim i relevantnim dokazima.

Ako to zaključi, tužilac mora pripremiti Ako to zaključi, tužilac mora pripremiti optužnicuoptužnicu i i dostaviti dostaviti je je preko sekretara sudiji pretresnog preko sekretara sudiji pretresnog vijećavijeća (član 18 stav 4 Statuta (član 18 stav 4 Statuta i p i pravilo 47A i B).ravilo 47A i B).

1.3.5.5.2.2. Postupak optuženja1.3.5.5.2.2. Postupak optuženja

Optužnica mora sadržavati Optužnica mora sadržavati sljedeće podatke: (1) sljedeće podatke: (1) identifikacione podatke o okrivljenom (identifikacione podatke o okrivljenom (ime i ostale ime i ostale podatke o okrivljenompodatke o okrivljenom) ) ii (2) podatke o krivičnom (2) podatke o krivičnom djelu koje je predmet optužnice (djelu koje je predmet optužnice (sažet prikaz sažet prikaz činjenica iz predmeta, kao i krivičnog djelačinjenica iz predmeta, kao i krivičnog djela) – ) – ppravilo 47C. ravilo 47C. Funkcionalna Funkcionalna nadležnost za nadležnost za kontrolu optužnice pripada sudiji kontrolu optužnice pripada sudiji prvostepenog pretresnog vijeća koga prvostepenog pretresnog vijeća koga određuje predsjednik ICTY u dogovoru sa određuje predsjednik ICTY u dogovoru sa drugim sudijamadrugim sudijama (Pravilo 28). (Pravilo 28).

Nakon što ju je primio od sekretara, sudija koji Nakon što ju je primio od sekretara, sudija koji potvrđuje optužnicu obavještava tužioca o potvrđuje optužnicu obavještava tužioca o ročištu ročištu za kontrolu osnovanosti optužniceza kontrolu osnovanosti optužnice. Na tom . Na tom ročištu ročištu sudija koji potvrđuje optužnicu, nakon sudija koji potvrđuje optužnicu, nakon saslušanja tužiocasaslušanja tužioca, , te ispitivanjte ispitivanjaa optužnice optužnice, , možemože: : (a) zatražiti od tužioca da dostavi (a) zatražiti od tužioca da dostavi dodatne materijale za neku ili sve tačke dodatne materijale za neku ili sve tačke optužnice ili da preduzme sve daljne mjere optužnice ili da preduzme sve daljne mjere koje se čine odgovarajućim; (b) potvrditi koje se čine odgovarajućim; (b) potvrditi optužnicu u cijelosti ili u pojedinim tačkama; optužnicu u cijelosti ili u pojedinim tačkama; (c) odbaciti optužnicu u cijelosti ili u pojedinim (c) odbaciti optužnicu u cijelosti ili u pojedinim tačkama; (d) odgoditi pregled optužnice kako tačkama; (d) odgoditi pregled optužnice kako bi tužiocu dao priliku da izmijeni optužnicubi tužiocu dao priliku da izmijeni optužnicu (Pravilo 47(Pravilo 47FF). ). U pitanju je procesni mehanizam U pitanju je procesni mehanizam obavezne sudske kontrole optužnice, koji predstavlja obavezne sudske kontrole optužnice, koji predstavlja inkvizicioni element, koji je inače u različitim inkvizicioni element, koji je inače u različitim procesnim oblicima prisutan u mnogim nacionalnim procesnim oblicima prisutan u mnogim nacionalnim krivičnoprocesnim zakonodavstvima.krivičnoprocesnim zakonodavstvima. Odbacivanje Odbacivanje pojedinih tačaka optužnice ne sprečava tužioca pojedinih tačaka optužnice ne sprečava tužioca da naknadno podigne izmijenjenu i dopunjenu da naknadno podigne izmijenjenu i dopunjenu optužnicu, ukoliko priloži dodatne dokazeoptužnicu, ukoliko priloži dodatne dokaze (Pravilo 47I). (Pravilo 47I).

Potvrđena optužnica stvara efekat sličan Potvrđena optužnica stvara efekat sličan pravnosnažnosti: tužilac je više ne može pravnosnažnosti: tužilac je više ne može izmijeniti niti povući bez dopuštenja sudije izmijeniti niti povući bez dopuštenja sudije koji ju je potvrdio ili (na glavnokoji ju je potvrdio ili (na glavnom pretresum pretresu) ) bez dopuštenja sudskog vijeća (bez dopuštenja sudskog vijeća (ppravilo 51ravilo 51AA).). Potvrđivanje optužnice se u ovom slučaju zasniva Potvrđivanje optužnice se u ovom slučaju zasniva na na opštem kriterijumuopštem kriterijumu koji se odnosi na njenu koji se odnosi na njenu dokaznu ubjedljivostdokaznu ubjedljivost, odnosno sudija mora da bude , odnosno sudija mora da bude uvjeren da postoji odgovarajući stepen sumnje u uvjeren da postoji odgovarajući stepen sumnje u odnosu na moguću kriminalnu aktivnost optuženog, odnosu na moguću kriminalnu aktivnost optuženog, te da su optužni navodi dovoljno ozbiljni da bi se na te da su optužni navodi dovoljno ozbiljni da bi se na osnovu njih moglo pokrenuti suđenje u kome će se, osnovu njih moglo pokrenuti suđenje u kome će se, nakon izvođenja relevantnih dokaza, moći doći do nakon izvođenja relevantnih dokaza, moći doći do zaključka o potvrđivanju ili negiranju verzije koja je zaključka o potvrđivanju ili negiranju verzije koja je sadržana u optužnici.sadržana u optužnici. U suprotnom, ukoliko sudija U suprotnom, ukoliko sudija ne stekne takvo svoje ubjeđenje i smatra da se ne ne stekne takvo svoje ubjeđenje i smatra da se ne radi o radi o prima facieprima facie slučaju, on će optužnicu odbaciti. slučaju, on će optužnicu odbaciti. Prema tome, jedini kriterijum za ovakvu kontrolu je Prema tome, jedini kriterijum za ovakvu kontrolu je dokazna ubjedljivost optužnih navoda.dokazna ubjedljivost optužnih navoda.

Nakon što je optužnicu potvrdio sudija ili Nakon što je optužnicu potvrdio sudija ili pretresno vijeće, optužnica postaje dostupna pretresno vijeće, optužnica postaje dostupna javnosti, ali sudija može, nakon saslušanja javnosti, ali sudija može, nakon saslušanja tužioca, odrediti da se ona ne objavi dok se ne tužioca, odrediti da se ona ne objavi dok se ne uruči optuženomuruči optuženom (ili kod spojenog postupka protiv (ili kod spojenog postupka protiv više lica, svim optuženim u zajedničkoj optužnici); više lica, svim optuženim u zajedničkoj optužnici); može se odrediti i samo djelimična objava može se odrediti i samo djelimična objava optužnice, ako je to ”na bilo koji način u interesu optužnice, ako je to ”na bilo koji način u interesu pravde” (pravde” (ppravila 52 i 53). ravila 52 i 53). Na zahtjev tužioca, Na zahtjev tužioca, sekretar će tekst oglasa sa sadržajem sekretar će tekst oglasa sa sadržajem potvrđene optužnice uputiti nacionalnim potvrđene optužnice uputiti nacionalnim vlastima države ili država na čijvlastima države ili država na čijojoj se se teritoriji teritoriji, , prema mišljenju tužioca, optuženi nalazi i prema mišljenju tužioca, optuženi nalazi i zatražiti od njih da oglas objave u novinama ili zatražiti od njih da oglas objave u novinama ili emituju putem radija ili televizije emituju putem radija ili televizije ((ppravilo 60). ravilo 60). Potvrdom optužnice se završava neka vrsta Potvrdom optužnice se završava neka vrsta pripremnog postupka pred ICTY i stvaraju pripremnog postupka pred ICTY i stvaraju uslovi za ulazak u fazu glavnog pretresa, za uslovi za ulazak u fazu glavnog pretresa, za čije je održavanje procesna pretpostavka čije je održavanje procesna pretpostavka prisustvo optuženog, s obzirom na to da prisustvo optuženog, s obzirom na to da u u ovom postupku ni izuzetno nije moguće ovom postupku ni izuzetno nije moguće suđenje u odsustvusuđenje u odsustvu..

1.3.5.5.2.3. Glavni pretres1.3.5.5.2.3. Glavni pretres

Potvrdom optužnice završen je pripremni Potvrdom optužnice završen je pripremni postupakpostupak i predmet prelazi u sljedeći stadijum: glavni i predmet prelazi u sljedeći stadijum: glavni pretres. Ali, kako je pretres. Ali, kako je svrha pripremnog postupka ne svrha pripremnog postupka ne samo da se prikupe potrebni dokazi i odluči o samo da se prikupe potrebni dokazi i odluči o podizanju optužnice nego i da se obezbijedi podizanju optužnice nego i da se obezbijedi prisustvo okrivljenog prisustvo okrivljenog i drugih lica potrebnih za i drugih lica potrebnih za uspješno vođenje postupka, Statut i Pravilnik uspješno vođenje postupka, Statut i Pravilnik predviđaju u tu svrhu nekoliko prinudnih mjera,predviđaju u tu svrhu nekoliko prinudnih mjera, između između kojih su, kao najvažnije,kojih su, kao najvažnije, hapšenje i pritvor hapšenje i pritvor optuženog sa njegovom predajomoptuženog sa njegovom predajom (izručenjem) (izručenjem) ICTYICTY.. Prema članu 19 stav 2 Statuta, Prema članu 19 stav 2 Statuta, sudske naloge i sudske naloge i naloge za hapšenje, pritvor, predaju ili transfer naloge za hapšenje, pritvor, predaju ili transfer lica, kao i sve druge naloge potrebne za vođenje lica, kao i sve druge naloge potrebne za vođenje suđenja mogu se donositi nakon što je optužnica suđenja mogu se donositi nakon što je optužnica potvrđenapotvrđena. . Nalog za hapšenje potpisuje sudija i Nalog za hapšenje potpisuje sudija i on obuhvata nalog za transfer optuženog do on obuhvata nalog za transfer optuženog do ICTYICTY odmah nakon njegovog hapšenjaodmah nakon njegovog hapšenja ( (ppravilo 55A).ravilo 55A).

Glavni pretres predstavlja osnovni dio postupka i ima Glavni pretres predstavlja osnovni dio postupka i ima najveći dokazni značaj. najveći dokazni značaj. U skladu sa U skladu sa akuzatorskim akuzatorskim modelom krivičnog postupkamodelom krivičnog postupka, glavni pretres pred , glavni pretres pred ICTYICTY zamišljen je kao centralni dio postupka u kojem bi zamišljen je kao centralni dio postupka u kojem bi se prvi put trebao iznijeti najveći dio dokaznog se prvi put trebao iznijeti najveći dio dokaznog materijalamaterijala. On ima pretežno . On ima pretežno adversarni karakteradversarni karakter, koji , koji jeje tipičan za anglosaksonski tip krivičnog tipičan za anglosaksonski tip krivičnog postupkapostupka. Naime, glavni pretres je konstruisan prije . Naime, glavni pretres je konstruisan prije svega kao svojevrstan krivičnoprocesni, odnosno svega kao svojevrstan krivičnoprocesni, odnosno pretežno dokazni pretežno dokazni dvobojdvoboj ili ili procesni sukobprocesni sukob, procesna , procesna borba borba između stranaka u krivičnom postupkuizmeđu stranaka u krivičnom postupku, dakle , dakle između između optužbe i odbraneoptužbe i odbrane, pri čemu je , pri čemu je uloga suda uloga suda tokom izvođenja dokazatokom izvođenja dokaza i uopšte stranačkih i uopšte stranačkih aktivnosti tokom pretresa, relativno aktivnosti tokom pretresa, relativno pasivnapasivna.. Njegova Njegova je glavna karakteristika da dokazni postupak predstavlja je glavna karakteristika da dokazni postupak predstavlja ”dvoboj” optužbe i odbrane, tj. njihovih suprotstavljenih ”dvoboj” optužbe i odbrane, tj. njihovih suprotstavljenih ”teza” o pitanju krivične odgovornosti optuženog”teza” o pitanju krivične odgovornosti optuženog.. Sud u Sud u tom dvoboju ne učestvuje, on ga pasivno posmatra i tom dvoboju ne učestvuje, on ga pasivno posmatra i izvlači zaključke o istinitosti iznijetih tezaizvlači zaključke o istinitosti iznijetih teza..

Početak glavnog suđenja je funkcionalno povezan sa Početak glavnog suđenja je funkcionalno povezan sa dovođenjem optuženog u sjedište ICTY. Iako nije dovođenjem optuženog u sjedište ICTY. Iako nije rijedak slučaj dobrovoljnog pristupa optuženog, u rijedak slučaj dobrovoljnog pristupa optuženog, u samim pravilima se implicira da će u najvećem broju samim pravilima se implicira da će u najvećem broju slučajeva optuženi pred sudom biti izvedeni nakon slučajeva optuženi pred sudom biti izvedeni nakon primjene prinudnih mjera. U tom kontekstu se u primjene prinudnih mjera. U tom kontekstu se u pravilu 62 govori o ”transferu” optuženog u sjedište pravilu 62 govori o ”transferu” optuženog u sjedište Tribunala, poslije čega se on, bez odlaganja, izvodi Tribunala, poslije čega se on, bez odlaganja, izvodi pred pretresno vijeće i formalno optužuje.pred pretresno vijeće i formalno optužuje.

Odmah nakon dovođenja u sjedište Odmah nakon dovođenja u sjedište ICTYICTY optuženi mora biti izveden pred pretresno optuženi mora biti izveden pred pretresno vijeće, gdje će biti formalno optuženvijeće, gdje će biti formalno optužen. . To vijećeTo vijeće će: će: a)a) da provjer da provjeri dai da li li je je u ranijem postupku u ranijem postupku poštpoštoovano pravo okrivljenog na branioca, vano pravo okrivljenog na branioca, dada li li je je optuženi razumio pročitanu mu optužnicu i optuženi razumio pročitanu mu optužnicu i izjavljuje li da je kriv ili nevinizjavljuje li da je kriv ili nevin ( (ppravilo 62); ravilo 62); ((b) b) ispitati optuženogispitati optuženog ( (ppravilo 63); ravilo 63); ((c) c) odlučiti hoće li odlučiti hoće li optuženi biti zadržan u pritvoruoptuženi biti zadržan u pritvoru (u državi sjedišta (u državi sjedišta suda ili nekoj drugoj zamoljenoj državi, suda ili nekoj drugoj zamoljenoj državi, ppravilo 64) ravilo 64) ili ili će, izuzetno, bitiće, izuzetno, biti

privremeno pušten na sloboduprivremeno pušten na slobodu, , uz određene uslove uz određene uslove i jemstvai jemstva koja pretresno vijeće određuje po svojoj koja pretresno vijeće određuje po svojoj ocjeni, ocjeni, ppravilo 65); ravilo 65); ((d) d) omogućiti da se stranke omogućiti da se stranke međusobno upoznaju sa dokazima koje međusobno upoznaju sa dokazima koje namjeravaju izvoditi na glavnom pretresunamjeravaju izvoditi na glavnom pretresu ( (ppravila ravila 66–68); 66–68); ((e) u izuzetnim slučajevima, ”ako je to u e) u izuzetnim slučajevima, ”ako je to u interesu pravde”, zapisnički obezbijediti iskaze lica koji interesu pravde”, zapisnički obezbijediti iskaze lica koji će se pročitati na glavnom pretresu (će se pročitati na glavnom pretresu (ppravilo 71), te ravilo 71), te ((f) f) odrediti datum održavanja glavnog pretresodrediti datum održavanja glavnog pretresaa..

PremaPrema pravilupravilu 65 65 terter,, predsjedavajupredsjedavajuććii sudijasudija pretresnogpretresnog vijevijeććaa moramora najkasnijenajkasnije sedamsedam danadana nakonnakon prvogprvog dolaskadolaska optuoptužženogenog predpred sudsud odreditiodrediti jednogjednog odod sudijasudija svogsvog vijevijeććaa zaza sudijusudiju zaduzadužženogenog zaza pretpretresnipretpretresni postupakpostupak ( (pretpretresnipretpretresni sudijasudija). ). PoPo ovlaovlašćšćenjuenju ii podpod nadzoromnadzorom pretresnogpretresnog vijevijeććaa kojekoje rjerješšavaava predmetpredmet, , pretpretresnipretpretresni sudijasudija koordinirakoordinira komunikacijukomunikaciju izmeizmeđđuu stranastrana tokomtokom pretpretresnepretpretresne fazefaze, , brine brine se se da se da se postupak nepotrebno ne odugovlači i preduzima sve postupak nepotrebno ne odugovlači i preduzima sve mjere potrebne da se predmet pripremi za pravično i mjere potrebne da se predmet pripremi za pravično i ekspeditivno suđenjeekspeditivno suđenje..

S tim u vezi, on može naložiti stranama da predaju S tim u vezi, on može naložiti stranama da predaju pismene podneske pretpretresnom sudiji ili pismene podneske pretpretresnom sudiji ili pretresnom vijećupretresnom vijeću, , proprio motu proprio motu saslušati strane bez saslušati strane bez prisustva optuženogprisustva optuženog(čak i (čak i u svom kabinetu, a u tom u svom kabinetu, a u tom slučaju predstavnik Sekretarijata će voditi zapisnik slučaju predstavnik Sekretarijata će voditi zapisnik sastankasastanka).).

Po priPo prijemujemu izvještaja pretpretresnog sudije, pretresno izvještaja pretpretresnog sudije, pretresno vijeće će, ukoliko to bude potrebno, odlučiti kakve vijeće će, ukoliko to bude potrebno, odlučiti kakve sankcije valja izreći strani koja nije ispunila svoje sankcije valja izreći strani koja nije ispunila svoje obaveze iz ovog pravila. Te sankcije mogu uključiti obaveze iz ovog pravila. Te sankcije mogu uključiti izuzimanje svjedočenja i dokumentarnih dokaza.izuzimanje svjedočenja i dokumentarnih dokaza.

Optuženi može iznijeti nekoliko preliminarnih Optuženi može iznijeti nekoliko preliminarnih podnesakapodnesaka ( (prethodni prigovoriprethodni prigovori)) kojima se dovode kojima se dovode u pitanje neke glavne pretpostavke za suđenje: u pitanje neke glavne pretpostavke za suđenje: nadležnost nadležnost ICTYICTY, valjanost forme optužnice, , valjanost forme optužnice, razdvajanje tačaka združenih u jednoj optužnici, te razdvajanje tačaka združenih u jednoj optužnici, te dodjeljivanje branioca sa popisa branioca za dodjeljivanje branioca sa popisa branioca za siromašne okrivljene (siromašne okrivljene (ppravilo 72 A-B).ravilo 72 A-B).

Ovi podnesci se podnose u izvornom obliku, i to Ovi podnesci se podnose u izvornom obliku, i to najkasnije u roku od 30 dana nakon što je tužilac najkasnije u roku od 30 dana nakon što je tužilac objelodanio sav materijal i izjave navedene u objelodanio sav materijal i izjave navedene u ppravilu 66A(i).ravilu 66A(i).

Glavni pretresGlavni pretres pred pred ICTYICTY može se podijeliti na može se podijeliti na fazufazu uvodnih izlaganja stranakauvodnih izlaganja stranaka, , izvođenja izvođenja dokaza, zavdokaza, zavrršnih govora, vijećanja i glasanja šnih govora, vijećanja i glasanja o presudi, te objave presudeo presudi, te objave presude. Da bi se glavni . Da bi se glavni pretres mogao nesmetano voditi, Pravilnik predviđa pretres mogao nesmetano voditi, Pravilnik predviđa posebne mjere nadzora nad odvijanjem postupka posebne mjere nadzora nad odvijanjem postupka ((ppravilo 80). Osim toga, rezultati glavnog pretresa ravilo 80). Osim toga, rezultati glavnog pretresa zapisnički se registruju: sekretar je zadužen da vodi zapisnički se registruju: sekretar je zadužen da vodi potpun i tačan zapisnik cijele rasprave, koji potpun i tačan zapisnik cijele rasprave, koji uključuje i zvučne zapise, transkripte i kada to uključuje i zvučne zapise, transkripte i kada to vijeće smatra potrebnim - video snimke. Ostali vijeće smatra potrebnim - video snimke. Ostali procesni subjekti mogu koristiti fotografisanje i procesni subjekti mogu koristiti fotografisanje i video ili audio snimanje suđenja samo uz odobrenje video ili audio snimanje suđenja samo uz odobrenje pretresnog vijeća (pretresnog vijeća (ppravilo ravilo osamdeset jedanosamdeset jedan).).

Prvo uvodno izlaganje daje tužilac u skladu s Prvo uvodno izlaganje daje tužilac u skladu s načelom kontradiktornosti, a slijedi mu izlaganje načelom kontradiktornosti, a slijedi mu izlaganje odbrane. No, odbrane. No, odbrana može odlučiti da svoje odbrana može odlučiti da svoje uvodno izlaganje iznese tek nakon što je uvodno izlaganje iznese tek nakon što je tužilac završio sa izvođenjem svojih dokaza, tužilac završio sa izvođenjem svojih dokaza, prije nego što sama izvede svoje (prije nego što sama izvede svoje (ppravilo ravilo osamdeset četiriosamdeset četiri).). PremaPrema pravilupravilu osamdeset osamdeset četiri četiri bisbis,, nnakon uvodnih rakon uvodnih riiječi strana ili ako ječi strana ili ako odbrana odlodbrana odluuči da odgodi svoju uvodnu rči da odgodi svoju uvodnu riiječ u ječ u skladu sa pravilom skladu sa pravilom osamdeset četiriosamdeset četiri, nakon , nakon eevveentualne uvodne rntualne uvodne riiječi tužioca, optuženi može, ječi tužioca, optuženi može, ukoliko on to želi i pretresno vukoliko on to želi i pretresno viijeće tako odluči, jeće tako odluči, dadatiti i iskazskaz p predred pretres pretresnimnim v viijećjećemem. . UU tomtom slusluččajuaju, , ooptuženi neće biti prisiljen daptuženi neće biti prisiljen datiti svečanu izjavu i svečanu izjavu i neće biti neće biti dodatno dodatno ispitivan o sadržaju svog iskazaispitivan o sadržaju svog iskaza.. OO eventualnoj dokaznoj vr eventualnoj dokaznoj vrijijednosti takve izjave ednosti takve izjave odluodluččujeuje ppretresno vretresno viijećejeće..

1.3.5.5.2.3.1. 1.3.5.5.2.3.1. Osnovna pravila izvođenja dokaza Osnovna pravila izvođenja dokaza Glavni pretres je akuzatorne prirode i teret dokaza Glavni pretres je akuzatorne prirode i teret dokaza

je na tužiocu. Prvo, stranke drže je na tužiocu. Prvo, stranke drže uvodna uvodna izlaganjaizlaganja (engl. (engl. opening statementsopening statements). Odbrana ). Odbrana može odlučiti da svoje uvodno izlaganje održi može odlučiti da svoje uvodno izlaganje održi nakon što tužilac prezentuje svoje dokaze. Nakon nakon što tužilac prezentuje svoje dokaze. Nakon toga, slijedi toga, slijedi izvođenje dokazaizvođenje dokaza (engl. (engl. presentation presentation of evidenceof evidence). Prvo svoje dokaze izvodi optužba, a ). Prvo svoje dokaze izvodi optužba, a zatim odbrana. Svjedoci se unakrsno ispituju. zatim odbrana. Svjedoci se unakrsno ispituju. Nakon toga, izvode se dokazi optužbe kojima se Nakon toga, izvode se dokazi optužbe kojima se nastoje opovrgnuti dokazi odbrane, pa dokazi nastoje opovrgnuti dokazi odbrane, pa dokazi odbrane kojima ona uzvraća tužiocuodbrane kojima ona uzvraća tužiocu..

Svaka stranka ima pravo da poziva svjedoke i Svaka stranka ima pravo da poziva svjedoke i izvodi dokaze, a ako prvostepeno sudsko vijeće ne izvodi dokaze, a ako prvostepeno sudsko vijeće ne odredi drukčije, što je moguće samo ako je takva odredi drukčije, što je moguće samo ako je takva odluka u skladu sa razlozima pravičnosti, dokazi se odluka u skladu sa razlozima pravičnosti, dokazi se izvode sljedećim redosljedom: izvode sljedećim redosljedom:

(1) dokazi u korist tužioca, odnosno dokazi koji (1) dokazi u korist tužioca, odnosno dokazi koji potkrjepljuju navode sadržane u optužnom aktu; (2) potkrjepljuju navode sadržane u optužnom aktu; (2) dokazi u korist odbrane, odnosno dokazi koji dokazi u korist odbrane, odnosno dokazi koji negiraju navode iz optužnog akta ili u bilo kom negiraju navode iz optužnog akta ili u bilo kom drugom smislu doprinose povoljnijem položaju drugom smislu doprinose povoljnijem položaju okrivljenog; (3) dokazi tužilaštva kojima ono nastoji okrivljenog; (3) dokazi tužilaštva kojima ono nastoji da pobije navode odbrane; (4) dokazi odbrane u vidu da pobije navode odbrane; (4) dokazi odbrane u vidu replike i (5) dokazi čije je izvođenje odredilo replike i (5) dokazi čije je izvođenje odredilo prvostepeno sudsko vijeće u smislu pravila 98, prvostepeno sudsko vijeće u smislu pravila 98, prema kome prvostepeno sudsko vijeće može prema kome prvostepeno sudsko vijeće može narediti svakoj od stranaka da dostavi naknadne narediti svakoj od stranaka da dostavi naknadne dokaze, a i ono samo može pozvati svjedoke i dokaze, a i ono samo može pozvati svjedoke i narediti da oni budu prisutni (pravilo 85A). Uvijek se narediti da oni budu prisutni (pravilo 85A). Uvijek se dopušta glavno ispitivanje, odnosno unakrsno i dopušta glavno ispitivanje, odnosno unakrsno i dodatno ispitivanje, a stranka koja je pozvala dodatno ispitivanje, a stranka koja je pozvala svjedoka vodi glavno (osnovno) ispitivanje, s tim da svjedoka vodi glavno (osnovno) ispitivanje, s tim da sudija može u svakom trenutku i sam postaviti sudija može u svakom trenutku i sam postaviti pitanja svjedoku, a okrivljeni ako to želi–može pitanja svjedoku, a okrivljeni ako to želi–može svjedočiti u korist svoje odbrane (pravilo 85B i C). svjedočiti u korist svoje odbrane (pravilo 85B i C).

Postupak pred ICTY konstruisan je tako da Postupak pred ICTY konstruisan je tako da dokaze dokaze prvo prezentira tužilacprvo prezentira tužilac, kao i da , kao i da te dokaze treba te dokaze treba učiniti dostupnim drugoj strankiučiniti dostupnim drugoj stranki. . Zato je tužilac Zato je tužilac dužan, čim to bude moguće, nakon prvog dužan, čim to bude moguće, nakon prvog pojavljivanja okrivljenog u postupku, dati pojavljivanja okrivljenog u postupku, dati odbrani kopije propratnog materijala koji je kao odbrani kopije propratnog materijala koji je kao dokazni prilog išao uz optužnicudokazni prilog išao uz optužnicu, kada se tražila , kada se tražila njena potvrda, njena potvrda, kao i sve ranije iskaze koje je kao i sve ranije iskaze koje je tužilac dobio od optuženog ili od svjedoka tužilac dobio od optuženog ili od svjedoka optužbeoptužbe (pravilo 66A). (pravilo 66A). Tužilac je dužan da Tužilac je dužan da odbrani, na njen zahtjev, dopusti pregled svake odbrani, na njen zahtjev, dopusti pregled svake knjige, dokumenta, fotografije ili predmeta koje knjige, dokumenta, fotografije ili predmeta koje sam ima u posjedu ili pod svojim nadzorom, a sam ima u posjedu ili pod svojim nadzorom, a koji su relevantni za pripremu odbrane, ili ih koji su relevantni za pripremu odbrane, ili ih tužilac namjerava upotrijebiti kao dokaz tokom tužilac namjerava upotrijebiti kao dokaz tokom suđenja ili su pripadali okrivljenom, odnosno od suđenja ili su pripadali okrivljenom, odnosno od njega dobijeninjega dobijeni (pravilo 66B). (pravilo 66B).

U odnosu na svoju dužnost činjenja dokaza dostupnim U odnosu na svoju dužnost činjenja dokaza dostupnim okrivljenom, odnosno odbrani, tužilac može zatražiti okrivljenom, odnosno odbrani, tužilac može zatražiti odod

suda oslobođenje od te dužnosti. Uslov je da su u odnosu suda oslobođenje od te dužnosti. Uslov je da su u odnosu na informacije koje posjeduje, ispunjeni sljedeći na informacije koje posjeduje, ispunjeni sljedeći alternativno određeni uslovi koji se svode na opasnost alternativno određeni uslovi koji se svode na opasnost po određene subjekte ili postupak: (1) ako bi njihovo po određene subjekte ili postupak: (1) ako bi njihovo objavljivanje moglo prejudicirati buduću ili tekuću objavljivanje moglo prejudicirati buduću ili tekuću istragu; (2) istragu; (2) ukoliko biukoliko bi iz nekog drugog razloga iz nekog drugog razloga objavljivanje tih informacija moglo biti u objavljivanje tih informacija moglo biti u suprotnosti sa javnim interesomsuprotnosti sa javnim interesom; (3) ; (3) ako bi se ako bi se time mogli ugroziti bezbjednosni interesi neke time mogli ugroziti bezbjednosni interesi neke državedržave. Ukoliko je prema mišljenju tužioca ispunjen . Ukoliko je prema mišljenju tužioca ispunjen neki od ovih uslova ili više njih istovremeno, on neki od ovih uslova ili više njih istovremeno, on može može zatražiti od prvostepenog sudskog vijećazatražiti od prvostepenog sudskog vijeća koje koje zasjeda zasjeda in camerain camera da bude oslobođen svoje da bude oslobođen svoje obaveze činjenja dokaza dostupnim odbraniobaveze činjenja dokaza dostupnim odbrani (pravilo 66C).(pravilo 66C).

Iz pravila o krivičnom postupku pred ICTY koji ima izrazito Iz pravila o krivičnom postupku pred ICTY koji ima izrazito stranački karakter, proizilazi i pravilo o recipročnoj stranački karakter, proizilazi i pravilo o recipročnoj dostavi dokaza optužbe i odbrane, čime se omogućava dostavi dokaza optužbe i odbrane, čime se omogućava uzajamni uvid u dokaze suprotne stranke.uzajamni uvid u dokaze suprotne stranke. Tako Tako,, unutarunutar rokaroka kojikoji odrediodredi pretresnopretresno vijevijeććee iliili pretpretresnipretpretresni sudijasudija

imenovan imenovan šštoto jeje prijeprije mogumoguććee, , aa svakakosvakako prijeprije popoččetkaetka susuđđenja ienja i tutužžilacilac ć ćee obavijestitiobavijestiti odbranuodbranu oo imenimaimenima svjedokasvjedoka kojekoje namjeravanamjerava dada pozovepozove radiradi dokazivanjadokazivanja krivicekrivice optuoptužženogenog ii pobijanjapobijanja odbraneodbrane. . SS drugedruge stranestrane, , odbranaodbrana ć ćee obavijestitiobavijestiti tutužžiocaioca oo svojojsvojoj namjerinamjeri dada ponudiponudi: (: (aa) ) odbranuodbranu alibijemalibijem, , uu kojemkojem sese slusluččajuaju uu obavjeobavješštenjutenju moramora navestinavesti mjestamjesta nana kojimakojima optuoptužženieni tvrditvrdi dada sese nalazionalazio uu vrijemevrijeme krivikriviččnognog djeladjela zaza kojekoje sese teretitereti, , imenaimena ii adreseadrese svjedokasvjedoka ii savsav drugidrugi dokaznidokazni materijalmaterijal nana kojikoji sese optuoptužženieni namjeravanamjerava pozvatipozvati kakokako bibi dokazaodokazao tajtaj alibialibi; ; ((bb) ) nekuneku posebnuposebnu odbranuodbranu, , ukljuuključčujuujuććii odbranuodbranu smanjenomsmanjenom urauraččunljivounljivošćšćuu iliili neuraneuraččunljivounljivošćšćuu, , uu kojemkojem slusluččajuaju uu obavjeobavješštenjutenju morajumoraju bitibiti navedenanavedena imenaimena ii adreseadrese svjedokasvjedoka ii savsav drugidrugi dokaznidokazni materijalmaterijal nana kojikoji sese optuoptužženieni namjeravanamjerava pozvatipozvati kakokako bibi dokazaodokazao tutu posebnuposebnu odbranuodbranu. . UkolikoUkoliko odbranaodbrana podnesepodnese zahtjevzahtjev uu skladuskladu ss pravilompravilom 66 ( 66 (BB), ), tutužžilacilac ććee imatiimati pravopravo dada pregledapregleda svesve knjigeknjige, , dokumentedokumente, , fotografijefotografije ii fizifiziččkeke predmetepredmete kojikoji sese nalazenalaze uu posjeduposjedu iliili podpod nadzoromnadzorom odbraneodbrane ii kojekoje odbranaodbrana namjeravanamjerava dada upotrijebiupotrijebi kaokao dokaznidokazni materijalmaterijal nana susuđđenjuenju..

Posebno je značajna Posebno je značajna dužnost tužioca da odbrani dužnost tužioca da odbrani stavi na raspolaganje dokaze koji okrivljenog stavi na raspolaganje dokaze koji okrivljenog oslobađaju od kriviceoslobađaju od krivice. . PremaPrema PraviluPravilu 68, 68, tutužžilacilac ć ćee, , šštoto jeje prijeprije mogumoguććee, , odbraniodbrani objelodanitiobjelodaniti svesve materijalematerijale kojikoji popo tutužžioioččevimevim saznanjimasaznanjima mogumogu upuupuććivatiivati nana nevinostnevinost, , odnosnoodnosno ublaublažžitiiti krivicukrivicu optuoptužženogenog iliili sese negativnonegativno odrazitiodraziti nana vjerodostojnostvjerodostojnost dokazadokaza optuoptužžbebe. . TuTužžilacilac ć ćee odbraniodbrani dostavitidostaviti zbirkezbirke predmetnogpredmetnog materijalamaterijala uu svomsvom posjeduposjedu, , ii toto uu elektronskomelektronskom oblikuobliku, , zajednozajedno sasa odgovarajuodgovarajuććimim raraččunarskimunarskim programomprogramom kakokako bibi odbranaodbrana tete zbirkezbirke moglamogla elektronskielektronski pretrapretražživatiivati. . TuTužžilacilac ć ćee odod vijevijeććaa, , nana sjednicisjednici inin cameracamera tratražžitiiti dada gaga oslobodioslobodi obavezeobaveze iziz PravilnikaPravilnika dada objelodaniobjelodani informacijeinformacije kojekoje posjedujeposjeduje ukolikoukoliko bibi toto objelodanjivanjeobjelodanjivanje moglomoglo nanijetinanijeti š štetutetu daljnjimdaljnjim iliili tekutekuććimim istragamaistragama iliili bibi sese iziz nekognekog drugogdrugog razlogarazloga moglomoglo kositikositi ss javnimjavnim interesimainteresima iliili ugrozitiugroziti bezbjednosnebezbjednosne intereseinterese bilobilo kojekoje drdržžaveave. .

U odnosu na izvođenje dokaza relevantni su jedino U odnosu na izvođenje dokaza relevantni su jedino izvori prava koji se primjenjuju u postupku pred izvori prava koji se primjenjuju u postupku pred ICTY, što znači da se dokazi izvode u skladu sa ICTY, što znači da se dokazi izvode u skladu sa pravilima sadržanim u Statutu i Pravilniku o pravilima sadržanim u Statutu i Pravilniku o postupku i dokazima. Primjena nacionalnih postupku i dokazima. Primjena nacionalnih krivičnoprocesnih pravila je u ovom slučaju krivičnoprocesnih pravila je u ovom slučaju isključena, čak i kada su u pitanju pravne praznine.isključena, čak i kada su u pitanju pravne praznine. Naime, vijeće neće biti vezano nacionalnim Naime, vijeće neće biti vezano nacionalnim pravilima o dokazima, a ukoliko neki slučaj nije pravilima o dokazima, a ukoliko neki slučaj nije predviđen pravilima, vijeće će primijeniti pravila predviđen pravilima, vijeće će primijeniti pravila dokazivanja koja najbolje odgovaraju predmetu dokazivanja koja najbolje odgovaraju predmetu suđenja i koja su u skladu sa Statutom i opštim suđenja i koja su u skladu sa Statutom i opštim pravnim načelima (pravilo 89A i B).pravnim načelima (pravilo 89A i B). Načelo Načelo slobodne ocjene dokazaslobodne ocjene dokaza nije formulisano na nije formulisano na izrazito eksplicitan način, kao što je to uobičajeno u izrazito eksplicitan način, kao što je to uobičajeno u većini savremenih nacionalnih krivičnoprocesnih većini savremenih nacionalnih krivičnoprocesnih sistema, ali je, ipak, dovoljno jasno istaknuto sistema, ali je, ipak, dovoljno jasno istaknuto njegovo važenje, i to u određenoj kombinaciji sa njegovo važenje, i to u određenoj kombinaciji sa principom principom fairfair postupka, tako što je utvrđeno da postupka, tako što je utvrđeno da vijeće može dopustiti izvođenje svakog vijeće može dopustiti izvođenje svakog relevantnog dokaza za koji smatra da ima relevantnog dokaza za koji smatra da ima dokaznu vrijednostdokaznu vrijednost (pravilo 89C). (pravilo 89C).

1.3.5.5.2.3.2. Priznanje okrivljenog tužiocu 1.3.5.5.2.3.2. Priznanje okrivljenog tužiocu

Kada je okrivljeni dao priznanje tužiocu tokom Kada je okrivljeni dao priznanje tužiocu tokom ispitivanja u istrazi, pod uslovima da su tada ispitivanja u istrazi, pod uslovima da su tada ispoštovani zahtjevi iz pravila 63, ispoštovani zahtjevi iz pravila 63, postoji postoji pretpostavka da je takvo priznanje dato bez pretpostavka da je takvo priznanje dato bez pritiska i dobrovoljno, dok se ne dokaže pritiska i dobrovoljno, dok se ne dokaže suprotnosuprotno. Iz ovog proizilazi da je ovakva . Iz ovog proizilazi da je ovakva pretpostavka oboriva, s tim da se pretpostavka oboriva, s tim da se teret teret dokazivanja prebacuje na stranku koja tvrdi dokazivanja prebacuje na stranku koja tvrdi suprotnosuprotno, , a toa to će, po logici stvari, biti će, po logici stvari, biti okrivljeniokrivljeni, , odnosno odbranaodnosno odbrana u krivičnom postupku. u krivičnom postupku. Pravilom 63 se omogućava da okrivljeni bude Pravilom 63 se omogućava da okrivljeni bude ispitan od strane tužioca, i to u prisustvu branioca, ispitan od strane tužioca, i to u prisustvu branioca, a takvo se ispitivanje snima na audio ili video a takvo se ispitivanje snima na audio ili video traku, uz upozorenje okrivljenom da ne mora reći traku, uz upozorenje okrivljenom da ne mora reći ništa (ako ne želi), ali da sve što kaže ništa (ako ne želi), ali da sve što kaže –– može biti može biti upotrijebljeno kao dokaz.upotrijebljeno kao dokaz.

1.3.5.5.2.3.3. Posebna pravila o dokazima1.3.5.5.2.3.3. Posebna pravila o dokazima Dokaz o dosljednom modelu ponašanja za razna Dokaz o dosljednom modelu ponašanja za razna

kršenja međunarodnog humanitarnog prava može biti kršenja međunarodnog humanitarnog prava može biti prihvaćen u interesu pravde (pravilo 93). Pod prihvaćen u interesu pravde (pravilo 93). Pod dokazom ovog tipa se, u stvari, podrazumijeva dokazom ovog tipa se, u stvari, podrazumijeva sklonost određenog lica, njegove navike, ranije sklonost određenog lica, njegove navike, ranije ponašanje, ranije iskustvo u kršenju zakona i sl.ponašanje, ranije iskustvo u kršenju zakona i sl. Posebno pravilo postoji i u odnosu na tzv. Posebno pravilo postoji i u odnosu na tzv. opštepoznate činjenice. Prvostepeno sudsko vijeće opštepoznate činjenice. Prvostepeno sudsko vijeće neće zahtijevati dokaz o postojanju neće zahtijevati dokaz o postojanju opštepoznatih opštepoznatih činjenicačinjenica, već će smatrati da su one utvrđene (pravilo , već će smatrati da su one utvrđene (pravilo 94). 94). PPostoji pretpostavka o njihovoj istinitosti i onda je ostoji pretpostavka o njihovoj istinitosti i onda je na odbrani da pokana odbrani da pokažže da jee da je č činjenica neinjenica neistinita. istinita.

PremaPrema PraviluPravilu, , 94 94 bisbis, , potpunapotpuna izjavaizjava svakogsvakog vjevješštakataka kojegkojeg pozivapoziva stranastrana uu postupkupostupku objelodanjujeobjelodanjuje sese unutarunutar rokaroka kojikoji postavipostavi pretresnopretresno vijevijeććee iliili pretpretresnipretpretresni sudijasudija. . UU rokuroku odod 30 30 danadana odod danadana objelodanjivanjaobjelodanjivanja izjaveizjave vjevješštakataka iliili uu rokuroku kojikoji odrediodredi pretresnopretresno vijevijeććee iliili pretpretresnipretpretresni sudijasudija, , suprotnasuprotna stranastrana ć ćee dostavitidostaviti sluslužžbenobeno obavjeobavješštenjetenje oo tometome dada lili: :

((ii) ) prihvataprihvata izjavuizjavu vjevješštakataka iliili ( (iiii) ) vjevješštakataka ž želieli dada unakrsnounakrsno ispitaispita ii ( (iiiiii) ) dada lili osporavaosporava kvalifikovanostkvalifikovanost svjedokasvjedoka kaokao vjevješštakataka iliili relevantnostrelevantnost cijelogcijelog izvjeizvješštajataja iliili nekognekog njegovognjegovog dijeladijela, , navodenavodeććii kojekoje dijelovedijelove izvjeizvješštajataja osporavaosporava.. AkoAko suprotnasuprotna stranastrana prihvatiprihvati izjavuizjavu vjevješštakataka, , tutu izjavuizjavu pretresnopretresno vijevijeććee momožžee dada uvrstiuvrsti uu dokaznidokazni materijalmaterijal, , aa dada sese svjedoksvjedok nene pozovepozove liliččnono dada svjedosvjedoččii.. Zabranjeno je izvođenje dokaza kod kojih Zabranjeno je izvođenje dokaza kod kojih postoji ozbiljna sumnja u njihovu vjerodostojnost ili do postoji ozbiljna sumnja u njihovu vjerodostojnost ili do kojih se došlo na neetičan način ili bi ozbiljno narušili kojih se došlo na neetičan način ili bi ozbiljno narušili besprijekornost postupka (pravilo 95).besprijekornost postupka (pravilo 95).

Kada su u pitanju Kada su u pitanju indirektni dokaziindirektni dokazi, treba istaći da su , treba istaći da su oni prilično široko korišćeni u praksi ICTY, što je često oni prilično široko korišćeni u praksi ICTY, što je često nailazilo na kritike. U posebnu vrstu indirektnih dokaza nailazilo na kritike. U posebnu vrstu indirektnih dokaza spada i izjava svjedoka koji se ne saslušava direktno od spada i izjava svjedoka koji se ne saslušava direktno od strane vijeća, već samo daje svoju izjavu u posebnom strane vijeća, već samo daje svoju izjavu u posebnom postupku van suđenja.postupku van suđenja. Po pravilu, svjedoci se Po pravilu, svjedoci se saslušavaju neposrednosaslušavaju neposredno, , ali jeali je, , izuzetno, moguće izuzetno, moguće ii

davanje njihove izjave van pretresadavanje njihove izjave van pretresa. S obzirom na . S obzirom na način davanja ovakve izjave, način davanja ovakve izjave, njen dokazni značaj njen dokazni značaj je u suštini jednakje u suštini jednak kao i kada je u pitanju kao i kada je u pitanju izjava data tokom suđenjaizjava data tokom suđenja, jer su odgovarajućim , jer su odgovarajućim procesnim mehanizmima, a prije svega procesnim mehanizmima, a prije svega obaveznim obaveznim učešćem protivne stranke u takvom učešćem protivne stranke u takvom saslušanjusaslušanju, obezbijeđeni uslovi za načelni dokazni , obezbijeđeni uslovi za načelni dokazni kredibilitet iskaza datog van glavnog pretresa.kredibilitet iskaza datog van glavnog pretresa. Naravno, ovakvi iskazi, ipak, ne smiju da budu Naravno, ovakvi iskazi, ipak, ne smiju da budu suviše često zastupljeni u bilo kom konkretnom suviše često zastupljeni u bilo kom konkretnom krivičnom postupku, jer bi se, u suprotnom, narušilo krivičnom postupku, jer bi se, u suprotnom, narušilo pravilo o izuzetnom karakteru takvih svjedočenja.pravilo o izuzetnom karakteru takvih svjedočenja. Na Na zahtjev bilo koje stranke, prvostepeno vijeće može zahtjev bilo koje stranke, prvostepeno vijeće može narediti da se van pretresa uzme iskaz svjedoka koji narediti da se van pretresa uzme iskaz svjedoka koji će biti upotrijebljen na suđenju i radi toga određuje će biti upotrijebljen na suđenju i radi toga određuje konkretno službeno lice, što je moguće ako postoje konkretno službeno lice, što je moguće ako postoje posebne okolnosti i da je u interesu pravde (pravilo posebne okolnosti i da je u interesu pravde (pravilo 71 A). Oba navedena uslova su materijalnog 71 A). Oba navedena uslova su materijalnog karaktera i svode se na procjenu prvostepenog karaktera i svode se na procjenu prvostepenog vijeća. vijeća.

Zahtjev stranke koja zahtijeva vanpretresno saslušanje Zahtjev stranke koja zahtijeva vanpretresno saslušanje svjedoka se podnosi u pisanom obliku i mora sadržavati svjedoka se podnosi u pisanom obliku i mora sadržavati tri vrste podataka: (1) podaci o svjedoku (ime, prezime i tri vrste podataka: (1) podaci o svjedoku (ime, prezime i mjesto prebivališta); (2) podaci o prostornoj i mjesto prebivališta); (2) podaci o prostornoj i vremenskoj lokalizaciji iskaza koji bi svjedok mogao da vremenskoj lokalizaciji iskaza koji bi svjedok mogao da pruži (datum i mjesto davanja iskaza) i (3) podaci o pruži (datum i mjesto davanja iskaza) i (3) podaci o očekivanoj sadržini iskaza i razlozima iz kojih se očekivanoj sadržini iskaza i razlozima iz kojih se predlaže vanpretresno saslušanje (izjava o činjenicama predlaže vanpretresno saslušanje (izjava o činjenicama o kojima bi lice trebalo da bude saslušano, kao i o kojima bi lice trebalo da bude saslušano, kao i navođenje posebnih okolnosti koje opravdavaju takav navođenje posebnih okolnosti koje opravdavaju takav način dobijanja iskaza) - pravilo 71B.način dobijanja iskaza) - pravilo 71B.

I prilikom vanpretresnog saslušanja svjedoka, odnosno I prilikom vanpretresnog saslušanja svjedoka, odnosno uzimanja iskaza van samog suđenja – načelno je uzimanja iskaza van samog suđenja – načelno je obezbijeđeno djelovanje načela ravnopravnosti. Ukoliko obezbijeđeno djelovanje načela ravnopravnosti. Ukoliko je zahtjev odobren, stranka koja je zahtjev podnijela je zahtjev odobren, stranka koja je zahtjev podnijela dužna je da u razumnom roku obavijesti drugu stranku, dužna je da u razumnom roku obavijesti drugu stranku, koja ima pravo prisustvovanja takvom vanpretresnom koja ima pravo prisustvovanja takvom vanpretresnom saslušanju svjedoka i svjedoka može unakrsno saslušanju svjedoka i svjedoka može unakrsno ispitivati, a samo uzimanje iskaza takođe može biti ispitivati, a samo uzimanje iskaza takođe može biti snimano isnimano i

i video kamerom (pravilo 71C i D). Službeno lice će se i video kamerom (pravilo 71C i D). Službeno lice će se pobrinuti da se iskaz uzme u obzir skladu sa pravilima pobrinuti da se iskaz uzme u obzir skladu sa pravilima postupka pred ICTY, što uključuje i unakrsno postupka pred ICTY, što uključuje i unakrsno ispitivanje, kao i mogućnost ulaganja prigovora od ispitivanje, kao i mogućnost ulaganja prigovora od strane bilo koje procesne stranke, a o takvim strane bilo koje procesne stranke, a o takvim prigovorima odluku donosi prvostepeno vijeće (pravilo prigovorima odluku donosi prvostepeno vijeće (pravilo 71E).71E).

1.3.5.5.2.3.4. Svjedočenje1.3.5.5.2.3.4. Svjedočenje

Pod svjedocima se u postupku pred ICTY, po uzoru na Pod svjedocima se u postupku pred ICTY, po uzoru na anglosaksonske tipove krivičnog postupka, anglosaksonske tipove krivičnog postupka, podrazumijeva znatno širi krug lica, nego što je to podrazumijeva znatno širi krug lica, nego što je to uobičajeno u većini kontinentalno-evropskih krivičnih uobičajeno u većini kontinentalno-evropskih krivičnih procedura. Osim lica koja posjeduju određena procedura. Osim lica koja posjeduju određena sopstvena saznanja vezana za krivično djelo i mogućeg sopstvena saznanja vezana za krivično djelo i mogućeg učinioca, u svjedoke spadaju i svjedoci eksperti, koji učinioca, u svjedoke spadaju i svjedoci eksperti, koji su, u stvari, vještaci, ali takođe određeni na vrlo širok su, u stvari, vještaci, ali takođe određeni na vrlo širok način i ponekad u odnosu na pitanja za koja se, inače, način i ponekad u odnosu na pitanja za koja se, inače, možemože

smatrati da načelno nisu pogodna da budu predmet smatrati da načelno nisu pogodna da budu predmet ekspertiza.ekspertiza. Pored toga, i sam okrivljeni može da bude Pored toga, i sam okrivljeni može da bude saslušan kao svjedok u korist svoje odbrane, pod saslušan kao svjedok u korist svoje odbrane, pod uslovom da to sam želi, što je takođe vezano sa uslovom da to sam želi, što je takođe vezano sa mnogim spornim pitanjima.mnogim spornim pitanjima. Svjedoke može saslušavati Svjedoke može saslušavati i sam tužilac, i to već u toku istrage: može ih pozivati i i sam tužilac, i to već u toku istrage: može ih pozivati i sačiniti zapisnik o njihovim izjavama (pravilo 39). sačiniti zapisnik o njihovim izjavama (pravilo 39).

Svjedok je dužan dati iskaz pred ICTY i odgovarati na Svjedok je dužan dati iskaz pred ICTY i odgovarati na pitanja koja mu se postave. Po logici stvari, svjedok je pitanja koja mu se postave. Po logici stvari, svjedok je dužan da govori istinu, odnosno da iskazuje ono za šta dužan da govori istinu, odnosno da iskazuje ono za šta sam vjeruje da je istina, kao što je to i inače uobičajeno sam vjeruje da je istina, kao što je to i inače uobičajeno u svim nacionalnim krivičnim postupcima, u kojima su u svim nacionalnim krivičnim postupcima, u kojima su takođe predviđene i određene sankcije za davanje takođe predviđene i određene sankcije za davanje lažnog iskaza.lažnog iskaza.

Način ispitivanja svjedoka samo je okvirno određen i Način ispitivanja svjedoka samo je okvirno određen i odgovara klasičnom modelu ”odgovara klasičnom modelu ”unakrsnog ispitivanjaunakrsnog ispitivanja” ” commoncommon lawlaw--aa: svjedoka najprije ispituje stranka koja : svjedoka najprije ispituje stranka koja ga je ponudila (tzv. glavno ispitivanje, ga je ponudila (tzv. glavno ispitivanje, examinationexamination - - inin - - chiefchief)), potom protivstranka (protivispitivanje, , potom protivstranka (protivispitivanje, crosscross - - examinationexamination) i ponovno stranka koja ga je predložila ) i ponovno stranka koja ga je predložila ((rere--examinationexamination). Ovaj način ispitivanja vrijedi ne samo ). Ovaj način ispitivanja vrijedi ne samo nana

glavnom pretresu,glavnom pretresu, nego uvijek, čak i kada se svjedok nego uvijek, čak i kada se svjedok ispituje van njeispituje van njegaga..

Svaki svjedok prije davanja iskaza daje svečanu Svaki svjedok prije davanja iskaza daje svečanu izjavu, koja glasi: ”Svečano izjavljujem da ću govoriti izjavu, koja glasi: ”Svečano izjavljujem da ću govoriti istinu, cijelu istinu i ništa osim istine” (pravilo 90B). istinu, cijelu istinu i ništa osim istine” (pravilo 90B). Pravilo 90 Pravilo 90 bis bis omogućava omogućava ICTYICTY da osigura dovođenje da osigura dovođenje lica koje traži kao svjedoka, a koje je u pritvoru u lica koje traži kao svjedoka, a koje je u pritvoru u nekoj državinekoj državi..

Svjedok se ne upozorava obavezno prije davanja Svjedok se ne upozorava obavezno prije davanja iskaza na svoju dužnost da govori istinu, mada je on iskaza na svoju dužnost da govori istinu, mada je on na to dovoljno jasno upozoren samim tim što je dao na to dovoljno jasno upozoren samim tim što je dao svečanu izjavu kojom se lično obavezao na istinito svečanu izjavu kojom se lično obavezao na istinito iskazivanje. Vijeće može, po sopstvenoj inicijativi ili iskazivanje. Vijeće može, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev bilo koje stranke, da upozori svjedoka na na zahtjev bilo koje stranke, da upozori svjedoka na dužnost kazivanja istine, kao i na posljedice davanja dužnost kazivanja istine, kao i na posljedice davanja lažnog iskaza (pravilo 91A). Ukoliko vijeće osnovano lažnog iskaza (pravilo 91A). Ukoliko vijeće osnovano vjeruje da je svjedok svjesno i namjerno dao lažan vjeruje da je svjedok svjesno i namjerno dao lažan iskaz, ono može uputiti tužioca da tu stvar istraži i iskaz, ono može uputiti tužioca da tu stvar istraži i ako je potrebno, pripremiti i dostaviti optužnicu za ako je potrebno, pripremiti i dostaviti optužnicu za lažno svjedočenje (Pravilo 91 B). lažno svjedočenje (Pravilo 91 B).

AAko pretresno vijeće ima ”čvrstih razloga” da je svjedok ko pretresno vijeće ima ”čvrstih razloga” da je svjedok svjesno i namjerno dao lažni iskaz, može zatražiti od svjesno i namjerno dao lažni iskaz, može zatražiti od tužioca da istraži slučaj u cilju pripremanja i podizanja tužioca da istraži slučaj u cilju pripremanja i podizanja optužnice za lažno svjedočenje kažnjivo nakon optužnice za lažno svjedočenje kažnjivo nakon davanja svečane izjave novčanom kaznom do davanja svečane izjave novčanom kaznom do 100.000 E100.000 EVVRR––aa ili zatvorom do sedam godina ili ili zatvorom do sedam godina ili objema kaznama zajednoobjema kaznama zajedno (Pravilo 91B i G). (Pravilo 91B i G).

1.3.5.5.2.3.5. Svjedoci eksperti1.3.5.5.2.3.5. Svjedoci eksperti

U praksi ICTY je u više navrata korišćena posebna U praksi ICTY je u više navrata korišćena posebna kategorija svjedoka – tzv. kategorija svjedoka – tzv. svjedoci ekspertisvjedoci eksperti, koji , koji mnogo liče ustanovi vještaka u kontinentalno-mnogo liče ustanovi vještaka u kontinentalno-evropskom krivičnom postupku. Međutim, za razliku evropskom krivičnom postupku. Međutim, za razliku od vještačenja u klasičnom krivičnom postupku, koje od vještačenja u klasičnom krivičnom postupku, koje se nužno ograničava na rješavanja određenih se nužno ograničava na rješavanja određenih faktičkih stručnih pitanja, bez upuštanja u analizu faktičkih stručnih pitanja, bez upuštanja u analizu pravnih pitanjapravnih pitanja (za koja je shodno pravilu (za koja je shodno pravilu iura novit iura novit curiacuria) kompetentan je jedino sud) kompetentan je jedino sud u postupku pred u postupku pred ICTY su svjedoci eksperti često pozivani baš radi ICTY su svjedoci eksperti često pozivani baš radi razjašnjavanja određenih pravnih razjašnjavanja određenih pravnih

pitanja, posebno onda kada se određena dokazna pitanja, posebno onda kada se određena dokazna problematika odnosila na norme jugoslovenskog problematika odnosila na norme jugoslovenskog pravnog sistema, prije svega krivičnog prava, sa pravnog sistema, prije svega krivičnog prava, sa kojim naravno sudije i tužioci u ICTY nisu bili detaljno kojim naravno sudije i tužioci u ICTY nisu bili detaljno upoznati.upoznati. Pored ovoga, druga interesantna i atipična Pored ovoga, druga interesantna i atipična situacija u odnosu na klasične krivične postupke situacija u odnosu na klasične krivične postupke ogledala se u pozivanju svjedoka – vještaka, koji bi ogledala se u pozivanju svjedoka – vještaka, koji bi svojim svjedočenjem objasnili istorijsku i političku svojim svjedočenjem objasnili istorijsku i političku pozadinu određenog slučaja, čime se određeni pozadinu određenog slučaja, čime se određeni pojedinačni slučaj ili gonjenje za neko djelo, dovodilo pojedinačni slučaj ili gonjenje za neko djelo, dovodilo u vezu sa čitavim nizom istorijskih i političkih u vezu sa čitavim nizom istorijskih i političkih okolnosti.okolnosti.

1.3.5.5.2.3.6. Zaštita svjedoka 1.3.5.5.2.3.6. Zaštita svjedoka

U Statutu ICTY je jednom normom opšteg karaktera U Statutu ICTY je jednom normom opšteg karaktera uređeno i pitanje zaštite žrtava i svjedoka, dok jeuređeno i pitanje zaštite žrtava i svjedoka, dok je

konkretizacija tog pitanja prepuštena pravilima. ICTY će konkretizacija tog pitanja prepuštena pravilima. ICTY će svojim pravilima obezbijediti zaštitu žrtava i svjedoka, svojim pravilima obezbijediti zaštitu žrtava i svjedoka, a zaštitne mjere će uključivati, ali neće samo na to biti a zaštitne mjere će uključivati, ali neće samo na to biti ograničene, vođenje postupka ograničene, vođenje postupka in camera in camera i zaštitu i zaštitu identiteta žrtve (član 22 Statuta). Statutom je, dakle, identiteta žrtve (član 22 Statuta). Statutom je, dakle, predviđeno postojanje više mjera zaštite žrtava i predviđeno postojanje više mjera zaštite žrtava i svjedoka, pri čemu su dvije obavezne i utvrđuju se kao svjedoka, pri čemu su dvije obavezne i utvrđuju se kao takve u samom Statutu, to su: (1) takve u samom Statutu, to su: (1) isključenje isključenje javnosti radi zaštite žrtava i svjedokajavnosti radi zaštite žrtava i svjedoka (2) (2) zaštita zaštita identiteta žrtveidentiteta žrtve. Zaštitu svjedoka obezbjeđuje . Zaštitu svjedoka obezbjeđuje sekretar, odnosno registrator koji uspostavlja posebno sekretar, odnosno registrator koji uspostavlja posebno Odjeljenje za žrtve i svjedoke ICTYOdjeljenje za žrtve i svjedoke ICTY. Odjeljenje za . Odjeljenje za žrtve i svjedoke se sastoji od kvalifikovanog osoblja i žrtve i svjedoke se sastoji od kvalifikovanog osoblja i ima ima zadatak zadatak da: (1) preporuči zaštitne mjere za žrtve da: (1) preporuči zaštitne mjere za žrtve i svjedoke u skladu sa opštom normom Statuta (član i svjedoke u skladu sa opštom normom Statuta (član 22) i (2) omogući svjedocima i žrtvama stručne 22) i (2) omogući svjedocima i žrtvama stručne savjete i podršku, posebno u slučajevima silovanja i savjete i podršku, posebno u slučajevima silovanja i seksualnog nasilja (pravilo 34A). Inače, prednost u seksualnog nasilja (pravilo 34A). Inače, prednost u izboru osoblja u ovom odjeljenju se daje zapošljavanju izboru osoblja u ovom odjeljenju se daje zapošljavanju ”kvalifikovanih”kvalifikovanih

žena” (pravilo 34B), što je prilično neodređen termin i tu žena” (pravilo 34B), što je prilično neodređen termin i tu se vjerovatno misli na žene psihologe ili one koje imaju se vjerovatno misli na žene psihologe ili one koje imaju posebna viktimološka iskustva, s tim da je takva ”rodna” posebna viktimološka iskustva, s tim da je takva ”rodna” usmjerenost, prije svega, posljedica ovdje prisutne usmjerenost, prije svega, posljedica ovdje prisutne fokusiranosti na žrtve seksualnih krivičnih djela.fokusiranosti na žrtve seksualnih krivičnih djela.

1.3.5.5.2.3.7. Posebna dokazna pravila u slučajevima 1.3.5.5.2.3.7. Posebna dokazna pravila u slučajevima seksualnih napada seksualnih napada

Radi se o tzv. seksualnim krivičnim djelima, odnosno Radi se o tzv. seksualnim krivičnim djelima, odnosno djelima kojima se napada seksualni integritet pasivnog djelima kojima se napada seksualni integritet pasivnog subjekta, kao što su silovanje, razni oblici prinude na subjekta, kao što su silovanje, razni oblici prinude na obljubu itd., s tim da su takva djela, kada je u pitanju obljubu itd., s tim da su takva djela, kada je u pitanju stvarna nadležnost ICTY, samo određeni oblici izvršenja stvarna nadležnost ICTY, samo određeni oblici izvršenja drugih krivičnih djela, kao npr. zločina protiv čovječnosti, drugih krivičnih djela, kao npr. zločina protiv čovječnosti, ako su ispunjeni i drugi uslovi za postojanje krivičnog ako su ispunjeni i drugi uslovi za postojanje krivičnog djela koje spada u stvarnu nadležnost ovog tribunala. djela koje spada u stvarnu nadležnost ovog tribunala. Pravila koja se odnose na ovo pitanje mogu se svrstati u Pravila koja se odnose na ovo pitanje mogu se svrstati u nekoliko grupa. nekoliko grupa.

Prva grupa se odnosi na nemogućnost da se traži Prva grupa se odnosi na nemogućnost da se traži potvrda svjedočenja žrtve (pravilo 96 (i)). Drugo potvrda svjedočenja žrtve (pravilo 96 (i)). Drugo pravilo se tiče isključenja određenog pravca odbrane pravilo se tiče isključenja određenog pravca odbrane okrivljenog, koji ne može da se brani tvrdnjom da je okrivljenog, koji ne može da se brani tvrdnjom da je žrtva pristala na seksualni čin, ukoliko postoje žrtva pristala na seksualni čin, ukoliko postoje sljedeće alternativno formulisane okolnosti: (a) ako sljedeće alternativno formulisane okolnosti: (a) ako je žrtva bila izložena nasilju, zlostavljanju, lišenju je žrtva bila izložena nasilju, zlostavljanju, lišenju slobode ili psihičkom pritisku ili ako je žrtvi time slobode ili psihičkom pritisku ili ako je žrtvi time prijećeno, odnosno ako je ona imala razloga da se prijećeno, odnosno ako je ona imala razloga da se boji takvog postupanja prema njoj; (b) ako je žrtva boji takvog postupanja prema njoj; (b) ako je žrtva imala osnova za vjerovanje da će, ako ne popusti, imala osnova za vjerovanje da će, ako ne popusti, neko drugi biti izložen prethodno navedenim neko drugi biti izložen prethodno navedenim nasilnim postupcima, odnosno da će na takav način nasilnim postupcima, odnosno da će na takav način biti zastrašen (pravilo 96 (ii)). Mogućnost okrivljenog biti zastrašen (pravilo 96 (ii)). Mogućnost okrivljenog da se poziva na pristanak žrtve ipak postoji, o čemu da se poziva na pristanak žrtve ipak postoji, o čemu govori treće pravilo ove vrste, ali je ona, ipak, govori treće pravilo ove vrste, ali je ona, ipak, uslovljena time što prije nego što takav dokaz bude uslovljena time što prije nego što takav dokaz bude dopušten, okrivljeni treba da uvijeri prvostepeno dopušten, okrivljeni treba da uvijeri prvostepeno vijeće vijeće in camerain camera da je dokaz relevantan i da je dokaz relevantan i vjerodostojan (pravilo 98 (iii)). vjerodostojan (pravilo 98 (iii)).

Prema četvrtom pravilu ove vrste, Prema četvrtom pravilu ove vrste, zabranjeni su zabranjeni su dokazi o prethodnom seksualnom ponašanju dokazi o prethodnom seksualnom ponašanju žrtvežrtve, , što predstavlja jednu od klasičnih što predstavlja jednu od klasičnih dokaznih zabrana u savremenom krivičnom dokaznih zabrana u savremenom krivičnom postupku, čiji je postupku, čiji je ratio legis ratio legis da, s jedne strane, da, s jedne strane, zaštiti žrtvu od šikaniranja u krivičnom postupku zaštiti žrtvu od šikaniranja u krivičnom postupku i dokaznih prijedloga čija bi jedina svrha bila da i dokaznih prijedloga čija bi jedina svrha bila da nju ponize i uvrijede, te da je time i kao svjedoka nju ponize i uvrijede, te da je time i kao svjedoka omalovaže, a da, s druge strane, isključi uvođenje omalovaže, a da, s druge strane, isključi uvođenje u postupak dokaza koji nisu relevantni za u postupak dokaza koji nisu relevantni za predmet krivičnog postupka, a tzv. seksualna predmet krivičnog postupka, a tzv. seksualna istorija žrtve nema nikakvog značaja za krivični istorija žrtve nema nikakvog značaja za krivični postupak čiji je predmet konkretno seksualno postupak čiji je predmet konkretno seksualno krivično djelokrivično djelo

1.3.5.5.2.3.8. 1.3.5.5.2.3.8. ZZavršni govoravršni govorii ii presudapresuda I kod završnih govora prvi govor drži tužilac, potom I kod završnih govora prvi govor drži tužilac, potom

branilac, nakon toga tužilac smije replicirati odbrani, branilac, nakon toga tužilac smije replicirati odbrani, a odbrana na tu repliku odgovoriti (a odbrana na tu repliku odgovoriti (ppravilo 86). ravilo 86). Bitne osobine završne riječi stranaka se svode na: Bitne osobine završne riječi stranaka se svode na: (a) (a) stadijumsko konstruisanjestadijumsko konstruisanje, kroz smjenu u četiri , kroz smjenu u četiri moguće faze: (1) prvo izlaganja tužioca, pa tome moguće faze: (1) prvo izlaganja tužioca, pa tome slijedi (2) odgovor odbrane, uz (3) odgovor tužioca slijedi (2) odgovor odbrane, uz (3) odgovor tužioca na već dati odgovor odbrane i konačno, (4) još na već dati odgovor odbrane i konačno, (4) još jedan odgovor odbrane na posljednje izlaganje jedan odgovor odbrane na posljednje izlaganje tužioca, te (b) tužioca, te (b) fakultativnost,fakultativnost, kako uopšte u davanju kako uopšte u davanju završne riječi, jer stranka može izlagati, ali ne mora, završne riječi, jer stranka može izlagati, ali ne mora, stranka može davati odgovor na prethodno stranka može davati odgovor na prethodno izlaganje protivne stranke, ali ni to ne mora da čini, izlaganje protivne stranke, ali ni to ne mora da čini, ukoliko ne želi, odnosno ne smatra neophodnim.ukoliko ne želi, odnosno ne smatra neophodnim.

Nakon Nakon završnih završnih govora stranka, predsjedavajući govora stranka, predsjedavajući sudija proglašava da je rasprava zaključena, a sudija proglašava da je rasprava zaključena, a pretresno vijeće se povlači na vijećanje i glasanje pretresno vijeće se povlači na vijećanje i glasanje iza zatvorenih vrata. iza zatvorenih vrata.

Pravilo 87A propisuje da se Pravilo 87A propisuje da se osuđujuća odluka osuđujuća odluka može donijeti samo ”kada se većina može donijeti samo ”kada se većina pretrespretresnog vijeća uvjerila da je krivnog vijeća uvjerila da je krivicaica dokazana dokazana izizvan svake razumne sumnjevan svake razumne sumnje””.. Način Način glasanja je predviđen samo djelimično: vijeće glasa glasanja je predviđen samo djelimično: vijeće glasa posebno o svakoj tački optužnice, te o svakom posebno o svakoj tački optužnice, te o svakom optuženom posebno - ako se zajedno sudi dvojici ili optuženom posebno - ako se zajedno sudi dvojici ili više optuženih (više optuženih (ppravilo 87B). ravilo 87B).

Postoje dvije vrste presuda u postupku pred ICTY: Postoje dvije vrste presuda u postupku pred ICTY: (1) presuda kojom se optuženi oglašava krivim (1) presuda kojom se optuženi oglašava krivim (osuđujuća presuda) i (2) presuda kojom se optuženi (osuđujuća presuda) i (2) presuda kojom se optuženi oslobađa optužbe, odnosno oslobađa krivice oslobađa optužbe, odnosno oslobađa krivice (oslobađajuća presuda).(oslobađajuća presuda). II pored toga što je donijeta pored toga što je donijeta oslobađajuća presuda, postoji mogućnost da se i oslobađajuća presuda, postoji mogućnost da se i tada produži pritvor optuženog, što zavisi od tada produži pritvor optuženog, što zavisi od ispunjenosti dva kumulativno formulisana uslova: (1) ispunjenosti dva kumulativno formulisana uslova: (1) od inicijative tužioca koji je najavio ulaganje od inicijative tužioca koji je najavio ulaganje redovnog pravnog lijeka i (2) stav suda o takvom redovnog pravnog lijeka i (2) stav suda o takvom prijedlogu tužioca. Naime, ako u vrijeme izricanja prijedlogu tužioca. Naime, ako u vrijeme izricanja oslobađajuće oslobađajuće presude tužilacoslobađajuće oslobađajuće presude tužilac

obavijesti prvostepeno pretresno vijeće o svojoj obavijesti prvostepeno pretresno vijeće o svojoj namjeri da uloži žalbu u skladu sa pravilom 108, namjeri da uloži žalbu u skladu sa pravilom 108, pretresno vijeće, može na zahtjev tužioca, izdati pretresno vijeće, može na zahtjev tužioca, izdati nalog za nalog za nastavljanje pritvoranastavljanje pritvora optuženog, koji optuženog, koji odmah stupa na pravnu snagu – odmah stupa na pravnu snagu – dok se ne presudi dok se ne presudi o žalbi o žalbi (pravilo 99 B).(pravilo 99 B).

Oslobađajuća presuda ima samo jedan dio, odnosno Oslobađajuća presuda ima samo jedan dio, odnosno odluku o nepostojanju krivice, dakle o oslobođenju odluku o nepostojanju krivice, dakle o oslobođenju optuženog u odnosu na optužbu. optuženog u odnosu na optužbu. OOsuđujućasuđujuća presudapresuda se sastoji iz dva dijela: od proglašenja se sastoji iz dva dijela: od proglašenja optuženog krivim optuženog krivim –– nakon čega stranke imaju nakon čega stranke imaju pravo iznijeti sve relevantne informacije koje mogu pravo iznijeti sve relevantne informacije koje mogu pretresnom vijeću pomoći prilikom odmjeravanja pretresnom vijeću pomoći prilikom odmjeravanja kazne, te od osude na kaznu, koja se javno izriče u kazne, te od osude na kaznu, koja se javno izriče u prisustvu optuženog, osim ako prisustvu optuženog, osim ako ppravilom 102B nije ravilom 102B nije drukčije utvrđeno (drukčije utvrđeno (ppravilo 100B). Presude moraju ravilo 100B). Presude moraju biti pismeno obrazložene (član 23 stav 2 Statuta).biti pismeno obrazložene (član 23 stav 2 Statuta).

Pri odmjeravanju kazne prvostepeno sudsko Pri odmjeravanju kazne prvostepeno sudsko vijeće uzima u obzir činjenice navedene u članu 24 vijeće uzima u obzir činjenice navedene u članu 24 stav 2 Statuta, u kome se, prije svega, utvrđuje da stav 2 Statuta, u kome se, prije svega, utvrđuje da kazna koju izrekne vijeće mora biti ograničena na kazna koju izrekne vijeće mora biti ograničena na zatvorsku kaznuzatvorsku kaznu, a da će pri njenom određivanju , a da će pri njenom određivanju uzeti u obzir opšta sudska praksa osuda na kaznu uzeti u obzir opšta sudska praksa osuda na kaznu zatvora u nekadašnjoj Jugoslaviji, te okolnosti kao zatvora u nekadašnjoj Jugoslaviji, te okolnosti kao što su težina krivičnog djela i lične okolnosti što su težina krivičnog djela i lične okolnosti osuđenog lica. U pravilima se navode otežavajuće iosuđenog lica. U pravilima se navode otežavajuće i olakšavajuće okolnostiolakšavajuće okolnosti, što uključuje i , što uključuje i značajnu značajnu saradnju osuđenog sa tužiocem, saradnju osuđenog sa tužiocem, prije ili poslije prije ili poslije izricanja presude, izricanja presude, opštu praksu pri izricanju opštu praksu pri izricanju kazne zatvora pred sudovima nekadašnje kazne zatvora pred sudovima nekadašnje Jugoslavije Jugoslavije i vrijeme koje je osuđeno lice provelo i vrijeme koje je osuđeno lice provelo na izvršenju kazne, koju mu je izrekao sud druge na izvršenju kazne, koju mu je izrekao sud druge države, u pogledu djela za koje mu se sudi i pred države, u pogledu djela za koje mu se sudi i pred ICTY (pravilo 101B). Pravosnažnost i izvršnost ICTY (pravilo 101B). Pravosnažnost i izvršnost presuda stiče istekom roka za žalbu, ako žalba nije presuda stiče istekom roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena, ili njenim odbijanjem.izjavljena, ili njenim odbijanjem.

1.3.5.5.2.4. 1.3.5.5.2.4. Žalbeni postupakŽalbeni postupak

Žalbeni postupak poznaje dvije vrste pravnih lijekova: Žalbeni postupak poznaje dvije vrste pravnih lijekova: redovni – žalba, te vanredni – redovni – žalba, te vanredni – ponavljenje postupka. ponavljenje postupka. Član 25 Statuta dopušta žalbu objema strankama Član 25 Statuta dopušta žalbu objema strankama zbog: (a) greške u primjeni pravnog pitanja zbog: (a) greške u primjeni pravnog pitanja ((materijalnogmaterijalnog iliili procesnogprocesnog) koja ”odluku čini ) koja ”odluku čini nevanevaljanljanom”, te (b) greške u utvrđivanju činjeničnog om”, te (b) greške u utvrđivanju činjeničnog stanja zbog koje je došlo do ”neostvarenja pravde”. stanja zbog koje je došlo do ”neostvarenja pravde”. Prema opštem načelu Prema opštem načelu commoncommon lawlaw, kojeg određuje , kojeg određuje ppravilo 5, samo su one pravne greške razlog za žalbu ravilo 5, samo su one pravne greške razlog za žalbu ako neku procesnu radnju ili odluku čine nespojivom ako neku procesnu radnju ili odluku čine nespojivom sa ”sa ”osnovosnovnim načelima pravednosti”. Kako, osim nim načelima pravednosti”. Kako, osim toga, o povredama zakona i greškama pri utvrđenju toga, o povredama zakona i greškama pri utvrđenju činjeničnog stanja žalbeni sud nikada ne vodi brigu po činjeničnog stanja žalbeni sud nikada ne vodi brigu po službenoj dužnosti, izlazi da podnosilac žalbe mora službenoj dužnosti, izlazi da podnosilac žalbe mora vrlo dobro specifikovati i obrazložiti svoju žalbuvrlo dobro specifikovati i obrazložiti svoju žalbu.. U U tom cilju, tom cilju, ppravilravilaa ureuređujđujuu da da

stranke određuju koji su dijelovi raspravnog stranke određuju koji su dijelovi raspravnog sudskog sudskog spisa potrebni za postupak pred žalbenim vijećem, spisa potrebni za postupak pred žalbenim vijećem, kao ikao i da je sekretar dužan pr da je sekretar dužan pripremipremiti dovoljan broj iti dovoljan broj kopija žalbenog spisa za žalbeno vijeće i stranke kopija žalbenog spisa za žalbeno vijeće i stranke ((ppravila 109 i 110).ravila 109 i 110).

Strana koja namjerava da uloži Strana koja namjerava da uloži žalbu žalbu protiv presude ili protiv presude ili kazne, predaje je sekretaru kazne, predaje je sekretaru uu roku od 30 dana od roku od 30 dana od dana kada je donijeta presuda ili kaznadana kada je donijeta presuda ili kazna, a , a takođe šalje pisano obavještenje drugim stranama takođe šalje pisano obavještenje drugim stranama (pravilo 108A). (pravilo 108A). Žalba je dvostrani, devolutivni i Žalba je dvostrani, devolutivni i suspenzivni pravni lijek i kompatibilan je sa žalbom u suspenzivni pravni lijek i kompatibilan je sa žalbom u našem postupkunašem postupku.. Nakon isticanja rokova za Nakon isticanja rokova za podnošenje odgovora na žalbu u roku od 30 dana od podnošenje odgovora na žalbu u roku od 30 dana od dana kada je žalba deponovana kod sekretara dana kada je žalba deponovana kod sekretara (registratora), te replike žalioca u odnosu na (registratora), te replike žalioca u odnosu na odgovor na žalbu, u roku od 15 dana od odgovor na žalbu, u roku od 15 dana od deponovanja odgovora kod sekretara (pravila 111–deponovanja odgovora kod sekretara (pravila 111–113), žalbeno vijeće određuje datum održavanja 113), žalbeno vijeće određuje datum održavanja pretresa čiji je predmet žalba, o čemu se stranke pretresa čiji je predmet žalba, o čemu se stranke obavještavaju od strane sekretara (pravilo 114). obavještavaju od strane sekretara (pravilo 114).

Nakon isteka navedenih rokova, stranka ima Nakon isteka navedenih rokova, stranka ima mogućnost da podneskom zahtijeva izvođenje mogućnost da podneskom zahtijeva izvođenje dodatnih dokaza pred žalbenim sudskim vijećem, ako dodatnih dokaza pred žalbenim sudskim vijećem, ako su u pitanju dokazi koji joj nisu bili dostupni tokom su u pitanju dokazi koji joj nisu bili dostupni tokom suđenja, a takav zahtjev se mora dostaviti protivnoj suđenja, a takav zahtjev se mora dostaviti protivnoj stranci i sekretaru, najkasnije 15 dana prije početka stranci i sekretaru, najkasnije 15 dana prije početka drugostepenog pretresa (pravilo 115A). Žalbeno drugostepenog pretresa (pravilo 115A). Žalbeno vijeće će odobriti izvođenje novih dokaza ako smatra vijeće će odobriti izvođenje novih dokaza ako smatra da to zahtijevaju interesi pravičnosti (Pravilo 115 B). da to zahtijevaju interesi pravičnosti (Pravilo 115 B). ŽŽalbena rasprava sealbena rasprava se vodi po istim pravilima kao i vodi po istim pravilima kao i rasprava pred vijećem u prvom stepenu (rasprava pred vijećem u prvom stepenu (ppravilo 107).ravilo 107).

Žalbeno vijeće donosi svoju presudu na osnovu Žalbeno vijeće donosi svoju presudu na osnovu materijala sadržanog u žalbi, kao i na temelju materijala sadržanog u žalbi, kao i na temelju dodatnih dokaza koji su mu dostavljeni (pravilo dodatnih dokaza koji su mu dostavljeni (pravilo 117A). Presuda se donosi većinom glasova sudija. 117A). Presuda se donosi većinom glasova sudija. Presudu će ”pratiti”, što je prije moguće, pisano Presudu će ”pratiti”, što je prije moguće, pisano obrazloženo mišljenje, koje mogu biti pridodata obrazloženo mišljenje, koje mogu biti pridodata izdvojena mišljenja, odnosno mišljenja sudija koji nisu izdvojena mišljenja, odnosno mišljenja sudija koji nisu saglasni sa presudom (pravilo 117B).saglasni sa presudom (pravilo 117B).

Prvostepenu Prvostepenu presudu, žalbeno vijeće može, po odredbi presudu, žalbeno vijeće može, po odredbi člana 25 stav 2 Statuta, potvrditi, ukinuti ili izmijeniti. člana 25 stav 2 Statuta, potvrditi, ukinuti ili izmijeniti. U odgovarajućim okolnostima žalbeno vijeće može U odgovarajućim okolnostima žalbeno vijeće može narediti da okrivljenom bude ponovo suđeno na narediti da okrivljenom bude ponovo suđeno na osnovu zakona (pravilo 117C). osnovu zakona (pravilo 117C). Kao podloga za Kao podloga za presudu poslužiće mu žalbeni spis, te, eventualno, presudu poslužiće mu žalbeni spis, te, eventualno, dodatni dokazi koji su pred njim izvedeni (dodatni dokazi koji su pred njim izvedeni (ppravilo ravilo 117A). 117A).

Presuda žalbenog vijeća se javno objavljuje, a o Presuda žalbenog vijeća se javno objavljuje, a o datumu njenog donošenja i javne objave se stranke i datumu njenog donošenja i javne objave se stranke i branioci obavještavaju i oni imaju pravo da tome branioci obavještavaju i oni imaju pravo da tome prisustvuju (pravilo 117 D). prisustvuju (pravilo 117 D). Presuda se proglašava, u Presuda se proglašava, u pravilu, u prisustvu optuženopravilu, u prisustvu optuženogg, ali ako je u vrijeme , ali ako je u vrijeme donošenja odluke u drugom stepenu optuženi bio na donošenja odluke u drugom stepenu optuženi bio na slobodi (zato što je bila donijeta oslobađajuća presuda slobodi (zato što je bila donijeta oslobađajuća presuda u prvom stepenu ili zato što je ranije bio pušten na u prvom stepenu ili zato što je ranije bio pušten na slobodu uz jemstvo), žalbeno vijeće može donijeti slobodu uz jemstvo), žalbeno vijeće može donijeti presudu u odsustvu optuženog, pa će u slučaju ako je presudu u odsustvu optuženog, pa će u slučaju ako je izreklo osuđujuću presudu, naložiti njegovo hapšenje i izreklo osuđujuću presudu, naložiti njegovo hapšenje i predajupredaju

ICTYICTY ( (ppravilo 118B). Osuda koju je izrekloravilo 118B). Osuda koju je izreklo žalbeno žalbeno vijeće odmah je izvršna (vijeće odmah je izvršna (ppravilo 118A), ravilo 118A), što znači što znači da je ona pravnosnažna i izvršna već momentom da je ona pravnosnažna i izvršna već momentom donošenja, odnosno objavljivanja.donošenja, odnosno objavljivanja.

Protiv pravnosnažne presude stranke mogu Protiv pravnosnažne presude stranke mogu podnijeti zahtjev za ppodnijeti zahtjev za ponavljonavljanje anje postupkapostupka. . Zahtjev odbrane nije vezan na rok; tužilac, Zahtjev odbrane nije vezan na rok; tužilac, naprotiv, može podnijeti zahtjev u roku od godine naprotiv, može podnijeti zahtjev u roku od godine dana ”nakon izricanja pravnosnažne presude” dana ”nakon izricanja pravnosnažne presude” ((ppravilo 119). Zahtjev se može podnijeti zbog ravilo 119). Zahtjev se može podnijeti zbog otkrivanja novih činjenica koje nisu stranci bile otkrivanja novih činjenica koje nisu stranci bile poznate u vrijeme postupka u prvom stepenu i poznate u vrijeme postupka u prvom stepenu i nisu mogle biti otkrivene uprkos dužne pnisu mogle biti otkrivene uprkos dužne pažnjeažnje (član 26 Statuta i (član 26 Statuta i ppravilo 119). ravilo 119). SvojimSvojim sadrsadržžajemajem ovajovaj pravnipravni lijeklijek odgovaraodgovara nanaššemem ponavljanjuponavljanju postupkapostupka, , jerjer sese podnosipodnosi zbogzbog novootkrivenihnovootkrivenih ččinjenicainjenica ii dokazadokaza. .

O zahtjevu, po O zahtjevu, po ppravilu 120, odlučuje vijeće koje je ravilu 120, odlučuje vijeće koje je donijelo presudu (dakle, pretresno ili žalbeno vijeće) donijelo presudu (dakle, pretresno ili žalbeno vijeće) – ako odluči da bi nova činjenica na koju se u – ako odluči da bi nova činjenica na koju se u zahtjevu ukazuje mogla biti ”odlučujući činilac zahtjevu ukazuje mogla biti ”odlučujući činilac prilikom donošenja odluke”, dopustiće preispitivanje prilikom donošenja odluke”, dopustiće preispitivanje i na osnovu provedene raspravei na osnovu provedene rasprave i saslušanja i saslušanja stranakastranaka donijeti novu presudu. donijeti novu presudu. Protiv nove presude Protiv nove presude se, u skladu sa opštim pravilima, može uložiti žalba, se, u skladu sa opštim pravilima, može uložiti žalba, ali samo ako ju je donijelo prvostepeno vijeće ali samo ako ju je donijelo prvostepeno vijeće (pravilo 121).(pravilo 121).

Član 27 Statuta propisuje da će Član 27 Statuta propisuje da će lica osuđena od lica osuđena od strane ICTY izdržavati kaznu zatvora u državi strane ICTY izdržavati kaznu zatvora u državi koju odredi ICTY, i to sa liste država koje su koju odredi ICTY, i to sa liste država koje su obavijestile Savjet bezbjednosti o svojoj obavijestile Savjet bezbjednosti o svojoj spremnosti da prime takva licaspremnosti da prime takva lica. U skladu s tim, . U skladu s tim, pozvane su sve države, koje su spremne, da o tome pozvane su sve države, koje su spremne, da o tome informišu Savjet bezbjednosti. Neke od prijavljenih informišu Savjet bezbjednosti. Neke od prijavljenih država saglasile su se da prime na izdržavanje kazne država saglasile su se da prime na izdržavanje kazne lica pod određenim uslovima (da su u pitanju samo lica pod određenim uslovima (da su u pitanju samo njihovi državljani ili lica sa prebivalištem na njihovoj njihovi državljani ili lica sa prebivalištem na njihovoj teritoriji ili da su spremni da prime samo određen teritoriji ili da su spremni da prime samo određen broj lica). broj lica).

1.3.6. Kratka analiza implementacijskih zakona na teritoriji 1.3.6. Kratka analiza implementacijskih zakona na teritoriji BiHBiH

1.3.6.1. Propisi Vijeća Evrope1.3.6.1. Propisi Vijeća Evrope

SS ciljemciljem dada svojimsvojim č članicamalanicama olakolakššaa donodonoššenjeenje odgovarajuodgovarajuććegeg implementacijskog zakonodavstva, implementacijskog zakonodavstva, VijeVijeććee EvropeEvrope jeje sasaččiniloinilo UputeUpute ( (GuidelinesGuidelines) ) zaza nacionalnonacionalno implementacijskoimplementacijsko zakonodavstvozakonodavstvo zaza RezolucijuRezoluciju SavjetaSavjeta bezbjednostibezbjednosti 827 827 odod 25. 25. majamaja 1983 1983. . Ove upute su zapravo model implementacijskog Ove upute su zapravo model implementacijskog zakona i dio su šire zakona i dio su šire Preporuke o implementaciji propisa Preporuke o implementaciji propisa ICTY od 27. septembra 1993. godineICTY od 27. septembra 1993. godine. Prije svega, . Prije svega, Guidelines Guidelines ističe obavezu pune saradnje sa ICTY (član ističe obavezu pune saradnje sa ICTY (član 2) i uređuje paralelnu nadležnost s prioritetom ICTY.2) i uređuje paralelnu nadležnost s prioritetom ICTY. HapšenjeHapšenje, pritvor i predaja okrivljenih uređeni su tako , pritvor i predaja okrivljenih uređeni su tako da države izvršavaju nalog ICTY, a nadležna nacionalna da države izvršavaju nalog ICTY, a nadležna nacionalna sudska vlast kontroliše formalne pretpostavke, ali ne i sudska vlast kontroliše formalne pretpostavke, ali ne i osnovanost optužbe ili zahtjeva za hapšenjem i osnovanost optužbe ili zahtjeva za hapšenjem i predajompredajom

(član 5). N(član 5). Ne postoji mogućnost predaje osumnjičenog e postoji mogućnost predaje osumnjičenog koji nije optužen. Pravna pomoć ICTY obuhvata koji nije optužen. Pravna pomoć ICTY obuhvata identifikaciju i pronalaženje lica, saslušavanje identifikaciju i pronalaženje lica, saslušavanje svjedoka i izvođenje drugih dokaza, kao i svjedoka i izvođenje drugih dokaza, kao i pribavljanje dokumenata, kao i pomoć pri pribavljanje dokumenata, kao i pomoć pri ispitivanju ili dovođenju svjedoka i eksperata pred ispitivanju ili dovođenju svjedoka i eksperata pred ICTY (član 8), pribavljanje policijskih podataka (član ICTY (član 8), pribavljanje policijskih podataka (član 9) i privremeno oduzimanje predmeta (član 11). 9) i privremeno oduzimanje predmeta (član 11). Relativno uopštene odredbe Relativno uopštene odredbe GuidelinesGuidelines treba treba shvatiti tek kao okvirni model koji naznačava shvatiti tek kao okvirni model koji naznačava potreban sadržaj implementacijskih zakona, iako i potreban sadržaj implementacijskih zakona, iako i kao takav ima nedostatakakao takav ima nedostataka..

Vrlo je sličan i Model koji je sačinio sam Tribunal. Vrlo je sličan i Model koji je sačinio sam Tribunal. Osim što predviđa da će država izvršiti sve naloge Osim što predviđa da će država izvršiti sve naloge ICTY, kao i udovoljiti zahtjevima tužioca, Model ICTY, kao i udovoljiti zahtjevima tužioca, Model ICTY ističe pravo tužioca, ali i lica ovlašćenog od ICTY ističe pravo tužioca, ali i lica ovlašćenog od okrivljenog da uđu na teritoriju države i okrivljenog da uđu na teritoriju države i razgovaraju sa svjedocima i stručnjacima, i to bez razgovaraju sa svjedocima i stručnjacima, i to bez prisustva predstavnika državne vlasti (član 5 stav prisustva predstavnika državne vlasti (član 5 stav 2).2). Pritom izričito želi isključiti nacionalni postupak Pritom izričito želi isključiti nacionalni postupak ekstradicije, te predaju podvrgnuti jednostavnoj i ekstradicije, te predaju podvrgnuti jednostavnoj i brzoj proceduribrzoj proceduri..

1.3.6.2. Uopšteno o kriterijumima vrednovanja 1.3.6.2. Uopšteno o kriterijumima vrednovanja implementacijskog zakonodavstvaimplementacijskog zakonodavstva

Glavni kriterijum za vrednovanje implementacijskih Glavni kriterijum za vrednovanje implementacijskih zakonodavstva svake pojedine države jeste da li to zakonodavstva svake pojedine države jeste da li to zakonodavstvo u potpunosti omogućava saradnju te zakonodavstvo u potpunosti omogućava saradnju te države sa ICTY i udovoljavaju li onim obavezama države sa ICTY i udovoljavaju li onim obavezama koje države imaju prema Rezoluciji 827, Statutu i koje države imaju prema Rezoluciji 827, Statutu i Pravilniku o postupku i dokazimaPravilniku o postupku i dokazima.. Najvažnije Najvažnije obaveze koje države imaju prema ICTY su: obaveze koje države imaju prema ICTY su: (1) opšta (1) opšta dužnost pune saradnje sa dužnost pune saradnje sa ICTYICTY i njegovim organima i njegovim organima i, u skladu s tim, obaveza prilagođavanja domaćeg i, u skladu s tim, obaveza prilagođavanja domaćeg pravosudnog sistema obavezama pravosudnog sistema obavezama ICTYICTY (tačka 4 (tačka 4 Rezolucije 827 i član 29 stav 1 Statuta); (2) Rezolucije 827 i član 29 stav 1 Statuta); (2) prihvatanje nadležnosti prihvatanje nadležnosti ICTYICTY i njegov primat za i njegov primat za suđenja učiniocima zločina, uključujući ustupanje suđenja učiniocima zločina, uključujući ustupanje ICTY-iICTY-i predmete koji su predmete koji su sub iudice sub iudice pred nacionalnim pred nacionalnim sudovima (čl. 9 i 10 Statuta i pravila 9sudovima (čl. 9 i 10 Statuta i pravila 9––13 Pravilnika 13 Pravilnika o postupku i dokazima); (3) pružanje pravne pomoći o postupku i dokazima); (3) pružanje pravne pomoći izvršavanjem zahtjeva i naloga izdatih od straneizvršavanjem zahtjeva i naloga izdatih od strane

ICTYICTY (član 29 stav 2 Statuta); (član 29 stav 2 Statuta); (4) priznavanje položaja, (4) priznavanje položaja, privilegija i imuniteta predstavnicima privilegija i imuniteta predstavnicima ICTYICTY, uključujući , uključujući tužioca i sekretara i njihove pomoćnike i službenike, u tužioca i sekretara i njihove pomoćnike i službenike, u skladu s onim što uživaju predstavnici i službenici UNskladu s onim što uživaju predstavnici i službenici UN––aa (član 30 Statuta); (5) obaveza zaštite svjedoka i (član 30 Statuta); (5) obaveza zaštite svjedoka i žrtava prema članu 22 Statuta; (6) obaveza u vezi sa žrtava prema članu 22 Statuta; (6) obaveza u vezi sa povratom imovine i nadoknadom štete (pravila 105 i povratom imovine i nadoknadom štete (pravila 105 i 106); (7) prihvatanje osuđenika na izdržavanje kazne 106); (7) prihvatanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora (član 27 Statuta i pravila 103 i 123). U obzir zatvora (član 27 Statuta i pravila 103 i 123). U obzir valja uzeti i činjenicu da države bez svoje krivice valja uzeti i činjenicu da države bez svoje krivice mogu biti u situaciji da im zakonodavstvo nije u mogu biti u situaciji da im zakonodavstvo nije u potpunosti saglasno Pravilniku o postupku i dokazima, potpunosti saglasno Pravilniku o postupku i dokazima, i to iz razloga što i to iz razloga što ICTYICTY vrlo često mijenja ta pravila, s vrlo često mijenja ta pravila, s tim da nije realno očekivati da države svaki put nakon tim da nije realno očekivati da države svaki put nakon promjene pravila mijenjaju svoje zakonodavstvo.promjene pravila mijenjaju svoje zakonodavstvo.

Implementacijsko zakonodavsto neke države Implementacijsko zakonodavsto neke države podrazumijeva da ta država priznaje nadležnosti podrazumijeva da ta država priznaje nadležnosti ICTYICTY. . Međutim, opšte priznavanje nadležnosti, samo po Međutim, opšte priznavanje nadležnosti, samo po sebi, nije dovoljno. Ono, naime, u punom smislu sebi, nije dovoljno. Ono, naime, u punom smislu podrazumijeva i vrlo specifične obaveze: (1) dužnost podrazumijeva i vrlo specifične obaveze: (1) dužnost države da predmetni postupak ustupe države da predmetni postupak ustupe ICTYICTY--uu na na njegovnjegov

zahtjev (član 9 stav 2 Statuta); (2) pred sudovima zahtjev (član 9 stav 2 Statuta); (2) pred sudovima država se ne smiju pokrenuti postupci protiv lica koja država se ne smiju pokrenuti postupci protiv lica koja su za isto djelo suđena pred su za isto djelo suđena pred ICTYICTY (član 10 stav 1 (član 10 stav 1 Statuta); (3) države su dužne priznati nadležnosti Statuta); (3) države su dužne priznati nadležnosti ICTYICTY i u slučaju kada već postoji pravnosnažna i u slučaju kada već postoji pravnosnažna presuda domaćeg suda, i to prema modifikovanom presuda domaćeg suda, i to prema modifikovanom načelu načelu non bis in demnon bis in dem (član 10 Statuta); (4) države su (član 10 Statuta); (4) države su dužne priznati pravne posljedice osuđujuće presude, dužne priznati pravne posljedice osuđujuće presude, što nije izričito propisano, ali proizilazi iz obaveze što nije izričito propisano, ali proizilazi iz obaveze država da predaju osuđenog radi izvršenja presude država da predaju osuđenog radi izvršenja presude (član 29 Statuta). U literaturi se primjećuje da je (član 29 Statuta). U literaturi se primjećuje da je uređenje prioriteta nadležnosti uređenje prioriteta nadležnosti ICTYICTY pred domaćim pred domaćim sudovima promijenilo do sada opšteprihvaćeno sudovima promijenilo do sada opšteprihvaćeno načelo međunarodnog krivičnog prava da države načelo međunarodnog krivičnog prava da države imaju obavezu ”imaju obavezu ”aut dedere, aut iudicareaut dedere, aut iudicare”, te da je ”, te da je državama umjesto prava na odlučivanje za jednu od državama umjesto prava na odlučivanje za jednu od dvije opcije, nametnulo obavezu izvršavanja odluke dvije opcije, nametnulo obavezu izvršavanja odluke ICTYICTY kojom on preuzima nadležnost. kojom on preuzima nadležnost.

1.3.6.3. Zakonodavstvo Federacije BiH1.3.6.3. Zakonodavstvo Federacije BiH

Federacija Federacija BiHBiH jeje 1995. 1995. godinegodine donijeladonijela Zakon o Zakon o izruizruččenju okrivljenih lica po zahtjevu ICTYenju okrivljenih lica po zahtjevu ICTY.. Već i sam Već i sam naziv ovog zakona govori da se on ne bavi svim naziv ovog zakona govori da se on ne bavi svim aspektima saradnje sa ICTY, već samo hapšenjem i aspektima saradnje sa ICTY, već samo hapšenjem i predajom okrivljenih. Tako se u članu 1 ovog zakona predajom okrivljenih. Tako se u članu 1 ovog zakona ističe da se ovim zakonom uređuje postupak izručenja ističe da se ovim zakonom uređuje postupak izručenja okrivljenih lica protiv kojih se vodi krivični postupak okrivljenih lica protiv kojih se vodi krivični postupak pred ICTY za krivična djela predviđena Statutom ICTYpred ICTY za krivična djela predviđena Statutom ICTY.. Ipak, u članu 28 tog zakona govori se i o predaji Ipak, u članu 28 tog zakona govori se i o predaji “predmeta na kojima ili kojima je učinjeno krivično djelo “predmeta na kojima ili kojima je učinjeno krivično djelo ili predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz”ili predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz”..

ICTYICTY će se će se izručiti okrivljeno lice protiv kojeg postoji izručiti okrivljeno lice protiv kojeg postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo predviđeno osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo predviđeno Statutom, a koje ima prebivalište i boravište ili se Statutom, a koje ima prebivalište i boravište ili se zatekne na teritoriju Federacije BiH, bez obzira nazatekne na teritoriju Federacije BiH, bez obzira na

njegovo državljanstvo. Izručenje se može dozvoliti na njegovo državljanstvo. Izručenje se može dozvoliti na osnovu optužnice, naredbe ili naloga za lišenje osnovu optužnice, naredbe ili naloga za lišenje slobode ICTY predviđenih Statutom i Pravilnikom o slobode ICTY predviđenih Statutom i Pravilnikom o postupku i dokazima. U toku postupka izručenja postupku i dokazima. U toku postupka izručenja okrivljeni mora imati branioca, a ako ga ne uzme, sud okrivljeni mora imati branioca, a ako ga ne uzme, sud će ga postaviti po službenoj dužnosti (član 4).će ga postaviti po službenoj dužnosti (član 4).

Postupak za predaju jednostavan je i brz, s kratkim Postupak za predaju jednostavan je i brz, s kratkim rokovima i u nadležnosti je Vrhovnog suda rokovima i u nadležnosti je Vrhovnog suda Federacije Federacije BiH. BiH. Postupak izručenja okrivljenog pokreće se na Postupak izručenja okrivljenog pokreće se na zahtjev ICTY, i to diplomatskim putem. Uz zahtjev za zahtjev ICTY, i to diplomatskim putem. Uz zahtjev za izručenje prilažu se: (1) sredstva za utvrđivanje izručenje prilažu se: (1) sredstva za utvrđivanje identiteta okrivljenog (tačan opis, fotografija i sl.); (2) identiteta okrivljenog (tačan opis, fotografija i sl.); (2) optužnica, naredba ili nalog za lišenje slobode ili optužnica, naredba ili nalog za lišenje slobode ili izručenje u kome treba da je naznačeno ime i prezime izručenje u kome treba da je naznačeno ime i prezime lica čije se izručenje traži i ostali podaci potrebni za lica čije se izručenje traži i ostali podaci potrebni za utvrđivanje njegovog identiteta, opis i naziv krivičnog utvrđivanje njegovog identiteta, opis i naziv krivičnog djela i dokazi za osnovanu sumnju. djela i dokazi za osnovanu sumnju. Zahtjev za Zahtjev za izručenje Ministarstvo inostranih poslova BiH izručenje Ministarstvo inostranih poslova BiH dostavlja Vrhovnom sudu Federacije BiH, preko dostavlja Vrhovnom sudu Federacije BiH, preko Ministarstva pravde Federacije BiH (član 9)Ministarstva pravde Federacije BiH (član 9). O . O zahtjevu za izručenje odlučuje Vrhovni sud u vijeću zahtjevu za izručenje odlučuje Vrhovni sud u vijeću sastavljenom od trojice sudija, ukoliko ovim zakonom sastavljenom od trojice sudija, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno (član 10).nije drukčije određeno (član 10).

U toku postupka za izruU toku postupka za izruččenje protiv okrivljenog enje protiv okrivljenog odreodređđuje se pritvoruje se pritvor ( (ekstradicioni pritvorekstradicioni pritvor). ). AkoAko okrivljeniokrivljeni nijenije dostupandostupan drdržžavnimavnim organimaorganima FederacijeFederacije, , sudsud donosidonosi naredbunaredbu oo izdavanjuizdavanju potjernicepotjernice bezbez obziraobzira nana toto dada lili susu ispunjeniispunjeni usloviuslovi zaza izdavanjeizdavanje potjernicepotjernice predvipredviđđenieni ZakonomZakonom oo krivikriviččnomnom postupkupostupku kojikoji sese primjenjujeprimjenjuje nana teritorijuteritoriju FederacijeFederacije BiHBiH..

U hitnim sluU hitnim sluččajevima i kad postoji opasnost daajevima i kad postoji opasnost da ć će e okrivljeni pobjeokrivljeni pobjećći ili dai ili da ć će se sakritie se sakriti, , ICTY moICTY možže e tratražžiti privremeno pritvaranje okrivljenog i prije iti privremeno pritvaranje okrivljenog i prije dostavljanja zahtjeva za izrudostavljanja zahtjeva za izruččenje kojeenje koje ć će zatrae zatražžiti iti redovnim putemredovnim putem ( (privremeni ekstradicioni pritvorprivremeni ekstradicioni pritvor). ). Privremeni pritvor moPrivremeni pritvor možže trajati najdue trajati najdužžee 45 45 danadana (č(članlan 12 12 stavstav 1). 1).Privremeni pritvorPrivremeni pritvor ć će se ukinuti e se ukinuti ako zahtjev za izruako zahtjev za izruččenje ne bude dostavljen u roku enje ne bude dostavljen u roku odod 30 30 dana od dana pritvaranja okrivljenogdana od dana pritvaranja okrivljenog. .

RjeRješšenje o odreenje o određđivanju pritvora donosi vijeivanju pritvora donosi vijećće e Vrhovnog sudaVrhovnog suda, , a protiv mjega dozvoljena jea protiv mjega dozvoljena je ž žalba alba u roku odu roku od 48 48 sati od prijema rjesati od prijema rješšenjaenja. Ž. Žalba ne alba ne odlaodlažže izvre izvrššenje rjeenje rješšenjaenja..

Stranke u postupku za izruStranke u postupku za izruččenje suenje su: : federalni tufederalni tužžilac i ilac i okrivljeniokrivljeni. . NaNa stranistrani federalnogfederalnog tutužžiocaioca momožžee uuččestvovatiestvovati tutužžilacilac ICTY ICTY iliili licelice kojekoje onon ovlastiovlasti..

O zahtjevu za izručenje Vrhovni sud odlučuje na O zahtjevu za izručenje Vrhovni sud odlučuje na pretresu (član 16 stav 1). Pretres se određuje u roku pretresu (član 16 stav 1). Pretres se određuje u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema zahtjeva za izručenje. Na pretres se pozivaju stranke, zahtjeva za izručenje. Na pretres se pozivaju stranke, a uz poziv okrivljeni se obavještava da može uzeti a uz poziv okrivljeni se obavještava da može uzeti branioca, te da će mu se u slučaju da ne uzme branioca, te da će mu se u slučaju da ne uzme branioca ili branilac ne pristupi pretresu – postaviti branioca ili branilac ne pristupi pretresu – postaviti branilac po službenoj dužnosti. Branilac može, radi branilac po službenoj dužnosti. Branilac može, radi upoznavanja sa zahtjevom za izručenje, tražiti upoznavanja sa zahtjevom za izručenje, tražiti odlaganje pretresa, a pretres će se održati najkasnije odlaganje pretresa, a pretres će se održati najkasnije u roku od osam dana od dana odlaganja pretresa.u roku od osam dana od dana odlaganja pretresa.

Ako vijeće Vrhovnog suda nađe da nisu ispunjene Ako vijeće Vrhovnog suda nađe da nisu ispunjene pretpostavke za izručenje okrivljenog predviđene ovim pretpostavke za izručenje okrivljenog predviđene ovim zakonom, rješenjem će odbiti zahtjev, a ako utvrditi zakonom, rješenjem će odbiti zahtjev, a ako utvrditi da su te pretpostavke ispunjene da su te pretpostavke ispunjene –– donijeće rješenje o donijeće rješenje o izručenju okrivljenog (član 20). Protiv rješenja kojimizručenju okrivljenog (član 20). Protiv rješenja kojim

se dozvoljava ili odbija izručenje, može se izjaviti se dozvoljava ili odbija izručenje, može se izjaviti žalba u roku od tri dana od dana prijema rješenja žalba u roku od tri dana od dana prijema rješenja (član 25). O izvršenju pravnosnažnog rješenja o (član 25). O izvršenju pravnosnažnog rješenja o izručenju, ministar unutarnjih poslova dužan je u izručenju, ministar unutarnjih poslova dužan je u roku od 24 sata obavijestiti Vrhovni sud (član 30). roku od 24 sata obavijestiti Vrhovni sud (član 30). Izručivanje okrivljenih lica po zahtjevu ICTY, po Izručivanje okrivljenih lica po zahtjevu ICTY, po ovom zakonu, vršilo se do uspostave ovom zakonu, vršilo se do uspostave odgovarajućih institucija BiH – po Ustavu BiH odgovarajućih institucija BiH – po Ustavu BiH (član 31).(član 31).

1.3.6.4. 1.3.6.4. Zakon o saradnji Republike Srpske sa ICTYZakon o saradnji Republike Srpske sa ICTY Ovaj zakonOvaj zakon ureuređđuje procedure u kojimauje procedure u kojima ć će se e se

odvijati saradnja izmeodvijati saradnja izmeđđu organa Republike Srpske i u organa Republike Srpske i ICTYICTY. . On u cijelosti prihvata koncept paralelne On u cijelosti prihvata koncept paralelne nadlenadležžnostinosti, , sa primatom ICTYsa primatom ICTY. . Za zakonito i Za zakonito i efikasno odvijanje saradnje sa ICTY stara se Vlada efikasno odvijanje saradnje sa ICTY stara se Vlada Republike SrpskeRepublike Srpske.. Saradnja se ostvaruje preko Saradnja se ostvaruje preko Ministarstva pravde Republike Srpske, organa Ministarstva pravde Republike Srpske, organa pravosuđa i Ministarstva unutrašnjih poslova. Svi pravosuđa i Ministarstva unutrašnjih poslova. Svi zahtjevi ili nalozi za saradnju ICTY dostavljaju se zahtjevi ili nalozi za saradnju ICTY dostavljaju se Ministarstvu pravde Republike Srpske, koje će ih Ministarstvu pravde Republike Srpske, koje će ih proslijediti organu koji je po ovom zakonu nadležan proslijediti organu koji je po ovom zakonu nadležan da ih izvrši. Vlada Republike Srpske može odrediti da ih izvrši. Vlada Republike Srpske može odrediti posebnog oficira za vezu sa Tribunalom, sa posebnog oficira za vezu sa Tribunalom, sa određivanjem njegovih obaveza i ovlašćenja, koji određivanjem njegovih obaveza i ovlašćenja, koji može imati kancelariju u sjedištu ICTY. može imati kancelariju u sjedištu ICTY.

U čl. 5–7 uređen je postupak za prikupljanje dokaza po U čl. 5–7 uređen je postupak za prikupljanje dokaza po zahtjevu ICTY. Ako Vlada donese odluku da bi zahtjevu ICTY. Ako Vlada donese odluku da bi objelodanjivanje određenih informacija ili dostavljanje objelodanjivanje određenih informacija ili dostavljanje dokumentacije moglo da ugrozi interese bezbjednosti dokumentacije moglo da ugrozi interese bezbjednosti Republike Srpske, naložiće Ministarstvu unutrašnjih Republike Srpske, naložiće Ministarstvu unutrašnjih poslova da o tome obavijesti ICTY u smislu pravila 54 poslova da o tome obavijesti ICTY u smislu pravila 54 bisbis.E-(iii) Pravilnika o postupku i dokazima i stavi .E-(iii) Pravilnika o postupku i dokazima i stavi zahtjev za poništenje naloga.zahtjev za poništenje naloga.

Poglavlje III reguliše Poglavlje III reguliše ustupanje nadležnosti za ustupanje nadležnosti za vođenje krivičnog postupka ICTY. Rješenje o vođenje krivičnog postupka ICTY. Rješenje o prenosu nadležnosti i ustupanju predmeta prenosu nadležnosti i ustupanju predmeta donosi vijeće okružnog sudadonosi vijeće okružnog suda (član 23 stav 6 tada (član 23 stav 6 tada važećeg Zakona o krivičnom postupku). Nakon važećeg Zakona o krivičnom postupku). Nakon prenošenja nadležnosti i ustupanja predmeta ICTY, ne prenošenja nadležnosti i ustupanja predmeta ICTY, ne može se protiv okrivljenog za iste krivičnopravne može se protiv okrivljenog za iste krivičnopravne radnje pokrenuti postupak pred sudom u Republici radnje pokrenuti postupak pred sudom u Republici Srpskoj, a postupak koji je u toku – obustaviće se. Srpskoj, a postupak koji je u toku – obustaviće se. Kada je po odredbama ovog zakona predmet ustupljen Kada je po odredbama ovog zakona predmet ustupljen ICTY, postupak pred domaćim sudom može se ICTY, postupak pred domaćim sudom može se nastaviti samo pod sljedećim uslovima: (a) ako tužilacnastaviti samo pod sljedećim uslovima: (a) ako tužilac

ICTY odluči da ne podigne optužnicu; (b) ako sudija ICTY odluči da ne podigne optužnicu; (b) ako sudija ICTY odbaci optužnicu; (c) ako se ICTY oglasi ICTY odbaci optužnicu; (c) ako se ICTY oglasi nenadležnim; (d) ako ICTY ustupi nadležnost za nenadležnim; (d) ako ICTY ustupi nadležnost za vođenje postupka u smislu pravila 11vođenje postupka u smislu pravila 11bisbis Pravilnika o Pravilnika o postupku i dokazima (član 13 stav 1). postupku i dokazima (član 13 stav 1).

Poglavlje IV reguliše pritvaranje okrivljenih i predaju Poglavlje IV reguliše pritvaranje okrivljenih i predaju ICTY. S tim u vezi, članom 13 je predviđeno da kada ICTY. S tim u vezi, članom 13 je predviđeno da kada postoji opasnost od bjekstva ili drugi razlozi postoji opasnost od bjekstva ili drugi razlozi predviđeni pravilom 40 Pravilnika o postupku i predviđeni pravilom 40 Pravilnika o postupku i dokazima, organi unutrašnjih poslova mogu lišiti dokazima, organi unutrašnjih poslova mogu lišiti slobode osumnjičeno lice, uz obavezu da najkasnije u slobode osumnjičeno lice, uz obavezu da najkasnije u roku od 24 sata to lice privedu sudiji, koji je u daljem roku od 24 sata to lice privedu sudiji, koji je u daljem roku od 24 sata dužan da odluči o zadržavanju u roku od 24 sata dužan da odluči o zadržavanju u pritvoru ili da to lice pusti na slobodu. Istim članom je pritvoru ili da to lice pusti na slobodu. Istim članom je propisana maksimalna dužina trajanja pritvora, pravo propisana maksimalna dužina trajanja pritvora, pravo na žalbu pritvorenog, te postupak po žalbi. Član 14 na žalbu pritvorenog, te postupak po žalbi. Član 14 predviđa način odlučivanja o zahtjevu za pritvaranje i predviđa način odlučivanja o zahtjevu za pritvaranje i transfer okrivljenog, sastav i mjesnu nadležnost transfer okrivljenog, sastav i mjesnu nadležnost suda. suda.

Zahtjev ICTY za pritvaranje i predaju okrivljenog, bez Zahtjev ICTY za pritvaranje i predaju okrivljenog, bez obzira čiji je državljanin, uvažiće se pod uslovom da obzira čiji je državljanin, uvažiće se pod uslovom da se uz zahtjev priloži: se uz zahtjev priloži:

(a) osnov zahtjeva, (b) nalog sudije ICTY da se (a) osnov zahtjeva, (b) nalog sudije ICTY da se okrivljeni pritvori i preda, (c) instrumenti za okrivljeni pritvori i preda, (c) instrumenti za pouzdanu identifikaciju okrivljenog (član 15 stav 1). pouzdanu identifikaciju okrivljenog (član 15 stav 1). O ovom zahtjevu odluku donosi vanraspravno O ovom zahtjevu odluku donosi vanraspravno vijeće okružnog sudavijeće okružnog suda. Mjesno je nadležan sud na . Mjesno je nadležan sud na čijem području okrivljeni ima boravište. Sud koji je čijem području okrivljeni ima boravište. Sud koji je odredio pritvor po članu 14 ovog zakona ili donio u odredio pritvor po članu 14 ovog zakona ili donio u prvom stepenu odluku o ustupanju nadležnosti prvom stepenu odluku o ustupanju nadležnosti ICTY, ostaće nadležan i za odluke o pritvoru radi ICTY, ostaće nadležan i za odluke o pritvoru radi predaje ICTY. Ako se ne zna boravište okrivljenog, predaje ICTY. Ako se ne zna boravište okrivljenog, biće nadležan sud na čijem je području izvršeno biće nadležan sud na čijem je području izvršeno krivično djelo. Ako se nadležnost ne može odrediti krivično djelo. Ako se nadležnost ne može odrediti ni po jednom od ovih kriterijuma, postupaće sud ni po jednom od ovih kriterijuma, postupaće sud koga odredi Vrhovni sud Republike Srpske. Prije koga odredi Vrhovni sud Republike Srpske. Prije nego što donese odluku o pritvaranju i predaji, sud nego što donese odluku o pritvaranju i predaji, sud će saslušati okrivljenog i sprovesti druge će saslušati okrivljenog i sprovesti druge neophodne radnje. neophodne radnje.

Protiv odluke o pritvaranju i predaji okrivljeni i Protiv odluke o pritvaranju i predaji okrivljeni i njegov branilac imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu njegov branilac imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu u roku od tri dana od dana prijema odluke. Vrhovni u roku od tri dana od dana prijema odluke. Vrhovni sud donosi odluku o žalbi najkasnije u roku od tri sud donosi odluku o žalbi najkasnije u roku od tri dana od dana prijema predmeta.dana od dana prijema predmeta.

Član 18, odnosno poglavlje koje se odnosi na pravnu Član 18, odnosno poglavlje koje se odnosi na pravnu pomoć ICTY, uređuje sadržinu pojedinih radnji koje pomoć ICTY, uređuje sadržinu pojedinih radnji koje nadležni organi Republike Srpske obavljaju na nadležni organi Republike Srpske obavljaju na zahtjev ICTY. Radi se o pojedinim istražnim zahtjev ICTY. Radi se o pojedinim istražnim radnjama, prikupljanju potrebnih podataka o radnjama, prikupljanju potrebnih podataka o krivičnom djelu, učiniocima i drugim činjenicama krivičnom djelu, učiniocima i drugim činjenicama bitnim za krivični postupak, raspisivanju potjernica, bitnim za krivični postupak, raspisivanju potjernica, dostavljanju poziva i drugih pismena koja licima u dostavljanju poziva i drugih pismena koja licima u Republici Srpskoj šalje ICTY i obavljanju drugih radnji Republici Srpskoj šalje ICTY i obavljanju drugih radnji potrebnih za postupak pred ICTY.potrebnih za postupak pred ICTY.

Poglavlje VI Zakona reguliše izvršenje presuda Poglavlje VI Zakona reguliše izvršenje presuda donesenih od strane ICTY. Pravnosnažna presuda donesenih od strane ICTY. Pravnosnažna presuda ICTY za građane Republike Srpske izvršiće se u ICTY za građane Republike Srpske izvršiće se u Republici Srpskoj ako ICTY ne izda drukčiji nalog Republici Srpskoj ako ICTY ne izda drukčiji nalog (član 19 stav 1). Tada se kazna izvršava po propisima (član 19 stav 1). Tada se kazna izvršava po propisima Republike Srpske, a ICTY će se omogućiti potpuni Republike Srpske, a ICTY će se omogućiti potpuni nadzor nad izvršenjem. nadzor nad izvršenjem.

U završnim odredbama ovog zakona uređena su U završnim odredbama ovog zakona uređena su pitanja shodne primjene drugih zakona, ako pitanja shodne primjene drugih zakona, ako pojedina pitanja nisu uređena ovim zakonom, te pojedina pitanja nisu uređena ovim zakonom, te stupanje na snagu ovog zakona. U članu 22 stupanje na snagu ovog zakona. U članu 22 Zakona uređena je obaveza Vlade da svojim Zakona uređena je obaveza Vlade da svojim propisom reguliše pitanje materijalnog propisom reguliše pitanje materijalnog obezbjeđenja lica iz Republike Srpske koji se obezbjeđenja lica iz Republike Srpske koji se nalaze u pritvoru po odluci ICTY, kao i članova nalaze u pritvoru po odluci ICTY, kao i članova njihovih porodica. njihovih porodica.

Kao i u slučaju federalnog Zakona o izručenju Kao i u slučaju federalnog Zakona o izručenju okrivljenih lica po zahtjevu ICTY, i Zakon o okrivljenih lica po zahtjevu ICTY, i Zakon o saradnji Republike Srpske sa ICTY je u cijelosti saradnji Republike Srpske sa ICTY je u cijelosti saglasan sa Statutom i Pravilnikom o postupku i saglasan sa Statutom i Pravilnikom o postupku i dokazima ICTY i omogućava najširu saradnju BiH i dokazima ICTY i omogućava najširu saradnju BiH i ICTY. Nezadovoljstvo koje funkcioneri ICTY ICTY. Nezadovoljstvo koje funkcioneri ICTY iskazuju saradnjom sa Republikom Srpskom zato iskazuju saradnjom sa Republikom Srpskom zato ima vanpravne uzroke.ima vanpravne uzroke.

1.3.6.5. 1.3.6.5. UsaglaUsaglaššavanje kriviavanje kriviččnog procesnog zakonodavstva nog procesnog zakonodavstva BiH sa meBiH sa međđunarodnim obavezamaunarodnim obavezama

ČČlanom IIlanom II/2 /2 Ustava BiH odreUstava BiH određđeno je da se prava i eno je da se prava i slobode ustanovljene u EKLJP i njenim protokolima slobode ustanovljene u EKLJP i njenim protokolima direktno primjenjuju u BiH i da direktno primjenjuju u BiH i da ””imaju prioritet u imaju prioritet u odnosu na sve druge zakoneodnosu na sve druge zakone”. ”. IstoIsto takotako, , BiHBiH jeje obaveznaobavezna dada “ “obezbijediobezbijedi najvenajveććii nivonivo memeđđunarodnounarodno priznatihpriznatih ljudskihljudskih pravaprava ii osnovnihosnovnih slobodasloboda” (č” (članlan IIII/1 /1 UstavaUstava BiHBiH). ). OpOpšštimtim okvirnimokvirnim sporazumomsporazumom oo mirumiru uu BiHBiH, , tjtj. . DejtonskimDejtonskim mirovnimmirovnim sporazumomsporazumom, , takotakođđee, , uspostavljenuspostavljen jeje DomDom zaza ljudskaljudska pravaprava zaza BiHBiH, , kaokao pravosudnipravosudni organorgan nadlenadležžanan zaza primanjeprimanje ii rjerješšavanjeavanje prijavaprijava oo navodnimnavodnim povredamapovredama ljudskihljudskih pravaprava. . Mandat Mandat Doma za ljudska prava je prestao 31. decembra 2003. Doma za ljudska prava je prestao 31. decembra 2003. godine, a Ustavni sud BiH od tada postao glavni sud godine, a Ustavni sud BiH od tada postao glavni sud koji rješava prijave o tim povredamakoji rješava prijave o tim povredama.. Bosna i Bosna i Hercegovina je ratifikovala EKLJP, i to 12. jula 2002. Hercegovina je ratifikovala EKLJP, i to 12. jula 2002. godine, čime je omogućeno da se aplikacije njenih godine, čime je omogućeno da se aplikacije njenih državljana podnose ESLJP u Strazburu. Jugoslavija je državljana podnose ESLJP u Strazburu. Jugoslavija je (21. aprila 1950. godine) potpisala Ženevske (21. aprila 1950. godine) potpisala Ženevske konvencije iz 1949. godine, a Protokole iz 1977. konvencije iz 1949. godine, a Protokole iz 1977. godine – 11. juna 1979. godinegodine – 11. juna 1979. godine da bi BiH formalno da bi BiH formalno

postala strana potpisnica ovih konvencija nakon postala strana potpisnica ovih konvencija nakon izvršene sukcesije (31. decembra 1992. godine). izvršene sukcesije (31. decembra 1992. godine).

Nakon prijema u Savjet Evrope (24. aprila 2002. Nakon prijema u Savjet Evrope (24. aprila 2002. godine), BiH je obavezna da ratifikuje i godine), BiH je obavezna da ratifikuje i primjenjuje različite međunarodne sporazume koji primjenjuje različite međunarodne sporazume koji se odnose na krivičnopravna pitanja, kao i da se odnose na krivičnopravna pitanja, kao i da primjenjuje brojne preporuke Savjeta Evrope u primjenjuje brojne preporuke Savjeta Evrope u oblasti krivičnog prava, uključujući i one koji se oblasti krivičnog prava, uključujući i one koji se odnose na zaštitu žrtava i svjedoka. Bosna i odnose na zaštitu žrtava i svjedoka. Bosna i Hercegovina je 5. februara 2002. godine Hercegovina je 5. februara 2002. godine ratifikovala i Konvenciju UN-a o transnacionalnom ratifikovala i Konvenciju UN-a o transnacionalnom organizovanom kriminalu, koja, takođe, sadrži organizovanom kriminalu, koja, takođe, sadrži obaveze u vezi sa transnacionalnom pravnom obaveze u vezi sa transnacionalnom pravnom saradnjom i saradnjom u istražnim postupcimasaradnjom i saradnjom u istražnim postupcima.. Isto tako, brojne međunarodnopravne obaveze Isto tako, brojne međunarodnopravne obaveze za BiH proističu iz nadležnosti ICTY i ICC.za BiH proističu iz nadležnosti ICTY i ICC.

Novi zakoni o krivičnom postupku (BiH, Republike Novi zakoni o krivičnom postupku (BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH) koji se Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH) koji se od 2003. godine primjenjuju na teritoriji BiH, a koji od 2003. godine primjenjuju na teritoriji BiH, a koji su skoro potpuno isti, predstavljaju radikalno su skoro potpuno isti, predstavljaju radikalno približavanje prema postupcima koji su približavanje prema postupcima koji su karakteristični za adversarni sistem krivičnog karakteristični za adversarni sistem krivičnog prava. Tako, funkcija istražnog sudije je ukinuta i prava. Tako, funkcija istražnog sudije je ukinuta i zamijenjena sistemom u kome istražne radnje zamijenjena sistemom u kome istražne radnje obavljaju tužilac i ovlašćena službena lica. Na obavljaju tužilac i ovlašćena službena lica. Na samom glavnom pretresu postupak je po svojoj samom glavnom pretresu postupak je po svojoj prirodi adversaran, što znači da je zadatak tužioca prirodi adversaran, što znači da je zadatak tužioca i branioca da iznesu svoje argumente, izvedu i branioca da iznesu svoje argumente, izvedu dokaze, direktno i unakrsno ispitaju svjedoke i dokaze, direktno i unakrsno ispitaju svjedoke i aktivno postavljaju svoje prigovore. Sudija koji vodi aktivno postavljaju svoje prigovore. Sudija koji vodi glavni pretres, više nema primarnu ulogu pri glavni pretres, više nema primarnu ulogu pri ispitivanju svjedoka. Uvođenjem novih instituta, ispitivanju svjedoka. Uvođenjem novih instituta, kao što su sporazum o priznavanju krivice i kao što su sporazum o priznavanju krivice i postupak za izdavanje kaznenog naloga, značajno postupak za izdavanje kaznenog naloga, značajno je reformisan sistem krivičnog prava i sl.je reformisan sistem krivičnog prava i sl.

1.3.6.5.1. 1.3.6.5.1. Procesuiranje predmeta ratnih zloProcesuiranje predmeta ratnih zloččinaina

Sukobi u BiH su zvaniSukobi u BiH su zvaniččno okonno okonččaniani 14. 14. decembradecembra 1995. 1995. godine kada je potpisan Dejtonski mirovni godine kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazumsporazum. . Procjenjuje se da je u sukobima poginulo Procjenjuje se da je u sukobima poginulo oko sto hiljada ljudi. Pored ogromnih gubitaka u oko sto hiljada ljudi. Pored ogromnih gubitaka u ljudskim životima, približno milion ljudu postali su ljudskim životima, približno milion ljudu postali su izbjeglice i isto toliko je interno raseljeno.izbjeglice i isto toliko je interno raseljeno. Uništeno je Uništeno je 35 procenata predratnih stambenih jedinica, a 35 procenata predratnih stambenih jedinica, a tehnička i društvena infrastruktura pretrpjele značajna tehnička i društvena infrastruktura pretrpjele značajna razaranja.razaranja.

Opšti okvirni sporazum o miru u BiH uspostavio je Opšti okvirni sporazum o miru u BiH uspostavio je poslijeratno ustavnopravno uređenje BiH. Prema ovom poslijeratno ustavnopravno uređenje BiH. Prema ovom sporazumu, državu BiH čine dvije administrativne sporazumu, državu BiH čine dvije administrativne jedinice-entiteta: Republika Srpska koja obuhvata 49% jedinice-entiteta: Republika Srpska koja obuhvata 49% teritorije i Federacija BiH koja obuhvata 51% teritorije.teritorije i Federacija BiH koja obuhvata 51% teritorije.

FFBiH se sastoji od 10 kantona, sa visokim stepenom BiH se sastoji od 10 kantona, sa visokim stepenom

njihove autonomije, a svaki od njih ima svoje njihove autonomije, a svaki od njih ima svoje ministarstvo pravde i unutrašnjih poslova, iako ona ministarstvo pravde i unutrašnjih poslova, iako ona postoje i na nivou Federacije BiH. Ustavnopravni status postoje i na nivou Federacije BiH. Ustavnopravni status Brčkog je konačno riješen 5. marta 1999. godineBrčkog je konačno riješen 5. marta 1999. godine..

Napori međunarodne zajednice da se sudi licima koja su Napori međunarodne zajednice da se sudi licima koja su optužena za ratne zločine u BiH započeli su mnogo optužena za ratne zločine u BiH započeli su mnogo prije završetka rata. Obim zločina bio je takav da je prije završetka rata. Obim zločina bio je takav da je već 25. maja 1993. godine Savjet bezbjednosti već 25. maja 1993. godine Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno zaključio da treba Ujedinjenih nacija jednoglasno zaključio da treba formirati međunarodni krivični sud, koji će suditi formirati međunarodni krivični sud, koji će suditi pojedincima za teška kršenja međunarodnog prava, do pojedincima za teška kršenja međunarodnog prava, do kojih je došlo na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. kojih je došlo na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godinejanuara 1991. godine.. Pri tome, domaći sudovi imaju Pri tome, domaći sudovi imaju uporednu nadležnost u procesuiranju pomenutih uporednu nadležnost u procesuiranju pomenutih krivičnih djela, ali ICTY ima prvenstvo u postupanju krivičnih djela, ali ICTY ima prvenstvo u postupanju nad domaćim sudovima.nad domaćim sudovima. Nadležnost ICTY je takođe Nadležnost ICTY je takođe priznata u članu IX i Aneksu IV, član II, stav 8 priznata u članu IX i Aneksu IV, član II, stav 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojiDejtonskog mirovnog sporazuma koji

utvrđuje: “Svi nadležni organi vlasti u BiH sarađivaće utvrđuje: “Svi nadležni organi vlasti u BiH sarađivaće sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i omogućiti mu neograničen pristup (a naročito će omogućiti mu neograničen pristup (a naročito će postupati po naredbama koje su izdate u skladu sa postupati po naredbama koje su izdate u skladu sa članom 29 Statuta ovog suda).”članom 29 Statuta ovog suda).”

U cilju olakšanja saradnje sa ICTY U cilju olakšanja saradnje sa ICTY uveden je postupak uveden je postupak pod nazivom “Pravila puta” (pod nazivom “Pravila puta” (Rules of the roadRules of the road) koji ) koji je predstavljao dodatak Rimskom sporazumu, kao je predstavljao dodatak Rimskom sporazumu, kao tripartitnom političkom sporazumu, koji su 18. tripartitnom političkom sporazumu, koji su 18. februara 1996. godine potpisali tadašnji februara 1996. godine potpisali tadašnji predsjednici Predsjedništva BiH, Republike predsjednici Predsjedništva BiH, Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. “Pravila “Pravila puta” su služila kao instrument koji puta” su služila kao instrument koji omogućava da ICTY nadzire krivična gonjenja omogućava da ICTY nadzire krivična gonjenja koja preduzimaju nadležni organi u BiH. koja preduzimaju nadležni organi u BiH. Prema pomenutom tripartitnom sporazumu, Prema pomenutom tripartitnom sporazumu, nadležni organi BiH su morali da dostave nadležni organi BiH su morali da dostave svaki predmet ICTY, koji bi odobravao svaki predmet ICTY, koji bi odobravao hapšenje i podizanje optužnicehapšenje i podizanje optužnice ..

S obzirom na planirano zatvaranje ICTY,S obzirom na planirano zatvaranje ICTY, glavni glavni tužilac ICTYtužilac ICTY je 27. avgusta je 27. avgusta 2004. godine 2004. godine pismeno obavijestio Predsjedništvo BiHpismeno obavijestio Predsjedništvo BiH da da od od 1. oktobra 2004. godine 1. oktobra 2004. godine Tužilaštvo ICTY više Tužilaštvo ICTY više neće biti u mogućnosti da pregleda i neće biti u mogućnosti da pregleda i kategoriše predmete ratnih zločina, te da kategoriše predmete ratnih zločina, te da Tužilaštvo BiH treba da preuzme ovu obavezu, Tužilaštvo BiH treba da preuzme ovu obavezu, u skladu sa “Pravilima puta“.u skladu sa “Pravilima puta“. Poslije toga, Poslije toga, Predsjedništvo BiH je pismenim putem prihvatilo Predsjedništvo BiH je pismenim putem prihvatilo prekid izvršenja mjera koje su dogovorene Rimskim prekid izvršenja mjera koje su dogovorene Rimskim sporazumom, čime je Tužilaštvo BiH preuzelo ovu sporazumom, čime je Tužilaštvo BiH preuzelo ovu obavezuobavezu..

Novo Novo Odjeljenja za ratne zločine u Sudu BiHOdjeljenja za ratne zločine u Sudu BiH koje postoji od januara 2005. godinekoje postoji od januara 2005. godine u svom u svom sastavu ima domaće i strane sudijesastavu ima domaće i strane sudije.. Tužilaštvo BiH Tužilaštvo BiH je potvrdilo da će Odjeljenje, nakon što bude poznat je potvrdilo da će Odjeljenje, nakon što bude poznat broj predmeta, procesuirati samo najteže, “vrlo broj predmeta, procesuirati samo najteže, “vrlo osjetljive” predmete, jer neće imati “ni resursa ni osjetljive” predmete, jer neće imati “ni resursa ni vremena da procesuira sve predmete ratnih vremena da procesuira sve predmete ratnih zločina”zločina”.. Imajući u vidu veliki broj neriješenih Imajući u vidu veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina, može se sa sigurnošću predmeta ratnih zločina, može se sa sigurnošću tvrditi da će nadležni sudovi u entitetimatvrditi da će nadležni sudovi u entitetima

(okružni sudovi u Republici Srpskoj i kantonalni sudovi u (okružni sudovi u Republici Srpskoj i kantonalni sudovi u Federaciji BiH) i Osnovni sud Brčko Distrikta Federaciji BiH) i Osnovni sud Brčko Distrikta procesuirati većinu predmetaprocesuirati većinu predmeta..

U dosadašnjem radu na efikasnom procesuiranju ratnih U dosadašnjem radu na efikasnom procesuiranju ratnih zločina u BiH uočene su brojne prepreke. One se, prije zločina u BiH uočene su brojne prepreke. One se, prije svega, odnose na nezainteresovanost jednog dijela svega, odnose na nezainteresovanost jednog dijela domaćih organa vlasti, kao i prisutan strah kod sudija i domaćih organa vlasti, kao i prisutan strah kod sudija i tužilaca za njihovu ličnu bezbjednost. Osim toga, tužilaca za njihovu ličnu bezbjednost. Osim toga, uočene su teškoće u pronalaženju i obezbjeđenju uočene su teškoće u pronalaženju i obezbjeđenju svjedokasvjedoka i osumnjičenih, odnosno optuženih, kao i u i osumnjičenih, odnosno optuženih, kao i u uspostavljanju efikasne međudržavne saradnje. uspostavljanju efikasne međudržavne saradnje. Postojeći mehanizmi za saradnju zemalja u regionu, Postojeći mehanizmi za saradnju zemalja u regionu, kao i između samih entiteta u BiH, ne zadovoljavaju kao i između samih entiteta u BiH, ne zadovoljavaju potrebe u procesuiranju ratnih zločina, te zbog toga potrebe u procesuiranju ratnih zločina, te zbog toga moraju da budu preduzeti dodatni napori za moraju da budu preduzeti dodatni napori za poboljšanje saradnjepoboljšanje saradnje.. Dalje je primijećeno da ne postoji Dalje je primijećeno da ne postoji adekvatan sistem za zaštitu svjedoka, kao i da je adekvatan sistem za zaštitu svjedoka, kao i da je nedovoljna obuka sudija i tužilaca u ovoj oblasti, kao i nedovoljna obuka sudija i tužilaca u ovoj oblasti, kao i uopšteno o pripremi optužnice, načinu unakrsnog uopšteno o pripremi optužnice, načinu unakrsnog ispitivanja i izboru dokaza. Zatim, materijalna sredstvaispitivanja i izboru dokaza. Zatim, materijalna sredstva

na raspolaganju sudovima i tužilaštvima dovoljna su na raspolaganju sudovima i tužilaštvima dovoljna su samo da zadovolje osnovne potrebe. Najzad, samo da zadovolje osnovne potrebe. Najzad, restriktivno tumačenje činjenica, kao i propusti da restriktivno tumačenje činjenica, kao i propusti da se utvrde sve okolnosti, rezultirali su i znatnim se utvrde sve okolnosti, rezultirali su i znatnim brojem oslobađajućih presudabrojem oslobađajućih presuda..

1.3.6.5.2.1.3.6.5.2. Ustupanje predmeta od strane ICTY Ustupanje predmeta od strane ICTY Tužilaštvu BiH i korišćenje dokaza pribavljenih od Tužilaštvu BiH i korišćenje dokaza pribavljenih od strane ICTY u postupcima pred Sudom BiHstrane ICTY u postupcima pred Sudom BiH

Odjeljenje za ratne zločine Suda BiH ima Odjeljenje za ratne zločine Suda BiH ima ovlašćenje ”prihvatiti kao dokazane” činjenice ovlašćenje ”prihvatiti kao dokazane” činjenice koje su prethodno utvrđene od strane ICTY. Ovo koje su prethodno utvrđene od strane ICTY. Ovo ovlašćenje dato je članom 4 Zakona o ustupanju ovlašćenje dato je članom 4 Zakona o ustupanju predmeta od strane ICTY Tužilaštvu BiH i predmeta od strane ICTY Tužilaštvu BiH i korišćenju dokaza pribavljenih od strane ICTY u korišćenju dokaza pribavljenih od strane ICTY u postupcima pred Sudom BiHpostupcima pred Sudom BiH (u daljem tekstu: (u daljem tekstu: Zakon o ustupanju)Zakon o ustupanju)..

Član 4 Zakona o ustupanju glasi: “Član 4 Zakona o ustupanju glasi: “Nakon saslušanja Nakon saslušanja stranaka, Sud BiH može na vlastitu inicijativu ili stranaka, Sud BiH može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog jedne od stranaka odlučiti prihvatiti na prijedlog jedne od stranaka odlučiti prihvatiti kao dokazane činjenice koje su utvrđene kao dokazane činjenice koje su utvrđene pravnosnažnom odlukom u drugom postupku pravnosnažnom odlukom u drugom postupku pred ICTY ili prihvatiti pisani dokazni materijal iz pred ICTY ili prihvatiti pisani dokazni materijal iz postupaka pred ICTY ukoliko se odnosi na postupaka pred ICTY ukoliko se odnosi na pitanja od značaja u tekućem postupkupitanja od značaja u tekućem postupku.”.” Kada Kada primjenjuje član 4 za ”prihvatanje kao dokazanih” primjenjuje član 4 za ”prihvatanje kao dokazanih” činjenica koje je utvrdio ICTY, Sud BiH, u stvari, činjenica koje je utvrdio ICTY, Sud BiH, u stvari, primjenjuje svojevrsne ”primjenjuje svojevrsne ”opštepoznate činjeniceopštepoznate činjenice’. ’. Medutim, član 4 Zakona o ustupanju odnosi se samo Medutim, član 4 Zakona o ustupanju odnosi se samo na na presuđene činjenice i pisani dokazni materijalpresuđene činjenice i pisani dokazni materijal i treba da ga u krivičnim postupcima pred Sudom BiH i treba da ga u krivičnim postupcima pred Sudom BiH više koristi optužba nego odbrana, kako bi olakšala više koristi optužba nego odbrana, kako bi olakšala dokazivanje činjenica vezanih za navode optužnicedokazivanje činjenica vezanih za navode optužnice.. Cilj je da se unaprijedi ekonomičnost sudskog Cilj je da se unaprijedi ekonomičnost sudskog postupka i osigura dosljednost sudske praksepostupka i osigura dosljednost sudske prakse..

U pogledu utvrđivanja ograničenja člana 4 U pogledu utvrđivanja ograničenja člana 4 Zakona o ustupanju, relevantne presuđene Zakona o ustupanju, relevantne presuđene činjenice moraju ispunjavati sljedeće uslove: (1) činjenice moraju ispunjavati sljedeće uslove: (1) biti presuđene od strane drugog vijeća, što znači biti presuđene od strane drugog vijeća, što znači da nije uložena žalba na činjenicu ili je žalbeni da nije uložena žalba na činjenicu ili je žalbeni postupak okončanpostupak okončan;; (2) predstavljati čisti činjenični (2) predstavljati čisti činjenični nalaz, a ne pravnu karakterizaciju činjenicanalaz, a ne pravnu karakterizaciju činjenica;; (3) (3) ne smiju biti pretjerano opširne, detaljne ili ne smiju biti pretjerano opširne, detaljne ili brojne; (4) moraju biti dovoljno važne; (5) ne brojne; (4) moraju biti dovoljno važne; (5) ne ponavljati druge već prihvaćene dokaze ili ne biti ponavljati druge već prihvaćene dokaze ili ne biti dovoljno relevantne za predmet.dovoljno relevantne za predmet. Činjenični nalaz Činjenični nalaz u ranijem pravnom postupku ne treba sprečavati u ranijem pravnom postupku ne treba sprečavati neku stranu u novom postupku da podnese neku stranu u novom postupku da podnese dokaze koji dokazuju da je ta činjenica netačna.dokaze koji dokazuju da je ta činjenica netačna.

1.3.6.6. 1.3.6.6. Zakon o primjeni odreZakon o primjeni određđenih privremenih mjera radi enih privremenih mjera radi efikasnog provoefikasnog provođđenja mandata ICTYenja mandata ICTY i i drugih drugih

memeđđunarodnih restriktivnih mjera unarodnih restriktivnih mjera  NaNa osnovuosnovu č članalana IVIV. 4. . 4. aa) ) UstavaUstava BiHBiH, , ParlamentarnaParlamentarna

skupskupšštinatina BiHBiH, , nana sjednicisjednici odrodržžananojoj 2006. 2006. godinegodine, , donijeladonijela je je  Zakon Zakon  oo primjeniprimjeni odreodređđenihenih privremenihprivremenih mjeramjera radiradi efikasnogefikasnog provoprovođđenjaenja mandatamandata ICTYICTY, , tete drugihdrugih memeđđunarodnihunarodnih restriktivnihrestriktivnih mjeramjera.. ZZakonom se akonom se posebno uređuje uvođenje i primjena određenih posebno uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera s ciljem privremenog sprečavanja privremenih mjera s ciljem privremenog sprečavanja korišćenja, otuđenja ili drugog raspolaganja imovinom korišćenja, otuđenja ili drugog raspolaganja imovinom lica optuženih pred ICTY, a koja nisu dostupna tom lica optuženih pred ICTY, a koja nisu dostupna tom sudu i njihovih pomagača u izbjegavanju dostupnosti sudu i njihovih pomagača u izbjegavanju dostupnosti tom sudu. tom sudu.  Izričito je regulisano šta se smatra Izričito je regulisano šta se smatra ““međunarodnim restriktivnim mjeramameđunarodnim restriktivnim mjerama” (član 2). One” (član 2). One uključuju: embargo na oružje, potpune ili djelimične uključuju: embargo na oružje, potpune ili djelimične restrikcije uvoza ili izvoza, restrikcije ulaska u zemlju, restrikcije uvoza ili izvoza, restrikcije ulaska u zemlju, finansijske restrikcije, kao i druge mjere u skladu sfinansijske restrikcije, kao i druge mjere u skladu s

međunarodnim pravom.međunarodnim pravom. O načinu uvođenja, provođenja O načinu uvođenja, provođenja i ukidanja međunarodnih restriktivnih mjera koje nisu i ukidanja međunarodnih restriktivnih mjera koje nisu posebno uređene ovim zakonom odlučuje Vijeće posebno uređene ovim zakonom odlučuje Vijeće ministara BiHministara BiH, , i to nakon konsultacije s i to nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH.Predsjedništvom BiH. O određivanju međunarodnih O određivanju međunarodnih restriktivnih mjera su  Ministarstvo inostranih poslova restriktivnih mjera su  Ministarstvo inostranih poslova BiHBiH i Direkcija za evropske integracije BiHi Direkcija za evropske integracije BiH dužni dužni odmah obavijestiti Vijeće ministara i Predsjedništvo .odmah obavijestiti Vijeće ministara i Predsjedništvo .

Značenje izraza dato je u članu 3 tač. a)Značenje izraza dato je u članu 3 tač. a) – –d) Zakona.d) Zakona. PPomagač optuženogomagač optuženog je svako fizičko ili pravno lice za je svako fizičko ili pravno lice za koje postoje osnove sumnje da pruža pomoć koje postoje osnove sumnje da pruža pomoć optuženom licu u izbjegavanju dostupnosti ICTY, optuženom licu u izbjegavanju dostupnosti ICTY, uključujuči i bračnog ili vanbračnog druga, srodnika uključujuči i bračnog ili vanbračnog druga, srodnika po krvi u pravoj liniji, brata ili sestru, usvojioca ili po krvi u pravoj liniji, brata ili sestru, usvojioca ili usvojenika i njihovog bračnog ili vanbračnog druga. usvojenika i njihovog bračnog ili vanbračnog druga. Pomagač je takođe i branilac, ljekar ili vjerski Pomagač je takođe i branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik optuženog lica ako postoje osnove ispovjednik optuženog lica ako postoje osnove sumnje da pomoć koju pružaju optuženom nije sumnje da pomoć koju pružaju optuženom nije pomoć u okviru njegovog stručnog djelovanja, već pomoć u okviru njegovog stručnog djelovanja, već pomoć u izbjegavanju dostupnosti ICTY.pomoć u izbjegavanju dostupnosti ICTY.

FFondoviondovi znače bilo kakvu finansijsku imovinu ili korist, znače bilo kakvu finansijsku imovinu ili korist, kao što su: (1)  gotovina, čekovi, novčana kao što su: (1)  gotovina, čekovi, novčana potraživanja, mjenice, platni nalozi i druga sredstva potraživanja, mjenice, platni nalozi i druga sredstva plaćanja, (2) depoziti kod finansijskih institucija ili plaćanja, (2) depoziti kod finansijskih institucija ili drugih subjekata, salda na računima, potraživanja i drugih subjekata, salda na računima, potraživanja i prava koja proizilaze iz potraživanja, (3)  vrijednosni prava koja proizilaze iz potraživanja, (3)  vrijednosni papiri koji su predmet berzanske ili druge vrste papiri koji su predmet berzanske ili druge vrste prodaje, kao što su dionice ili udjeli, certifikati, prodaje, kao što su dionice ili udjeli, certifikati, obveznice i druge vrste vrijednosnih obveznice i druge vrste vrijednosnih papira, (papira, (4)  kamate, dividende i drugi prihodi koji 4)  kamate, dividende i drugi prihodi koji proističu iz imovine, (5)  kredit, pravo na proističu iz imovine, (5)  kredit, pravo na kompenzaciju, garancije izvršenja i druga finansijska kompenzaciju, garancije izvršenja i druga finansijska prava, (6)  kreditna pisma, konosmani, otpremnice i prava, (6)  kreditna pisma, konosmani, otpremnice i zaključnice, (7)  dokumenti kojima se dokazuje interes zaključnice, (7)  dokumenti kojima se dokazuje interes u fondovima ili finansijskim sredstvima i  (8)  svaki u fondovima ili finansijskim sredstvima i  (8)  svaki drugi instrument kojim se stimuliše finansiranje drugi instrument kojim se stimuliše finansiranje izvoza. izvoza. Ekonomska sredstvaEkonomska sredstva su svaka vrsta imovine, su svaka vrsta imovine, materijalne i nematerijalne, kao i pokretne i materijalne i nematerijalne, kao i pokretne i nepokretne, koja ne predstavlja fondove, ali se može nepokretne, koja ne predstavlja fondove, ali se može koristiti za sticanje fondova, roba ili usluga.  koristiti za sticanje fondova, roba ili usluga. 

1.3.6.6.2. 1.3.6.6.2. Privremene finansijske mjere protiv lica optuženih Privremene finansijske mjere protiv lica optuženih pred ICTY i njihovih pomagačapred ICTY i njihovih pomagača

Privremene mjere, koje se prema ovom zakonu Privremene mjere, koje se prema ovom zakonu primjenjuju, s ciljem privremenog sprečavanja primjenjuju, s ciljem privremenog sprečavanja korišćenja, otuđenja ili drugog raspolaganja korišćenja, otuđenja ili drugog raspolaganja imovinom su:  (1) zamrzavanje fondovaimovinom su:  (1) zamrzavanje fondova i  i  (2) zamrzavanje ekonomskih sredstava(2) zamrzavanje ekonomskih sredstava.. Zakon Zakon izričito predviđa i u čemu je izričito predviđa i u čemu je značaj privremenih značaj privremenih mjeramjera (član 5): (a)  zamrzavaju se svi fondovi i (član 5): (a)  zamrzavaju se svi fondovi i ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u vlasništvu ili posjedu ili ih drži lice prema kojem se vlasništvu ili posjedu ili ih drži lice prema kojem se mjere primjenjuju;  (b)  fondovi i ekonomska mjere primjenjuju;  (b)  fondovi i ekonomska sredstva ne mogu se učiniti dostupnim, direktno ili sredstva ne mogu se učiniti dostupnim, direktno ili indirektno, u ime ili u korist lica prema kojem se indirektno, u ime ili u korist lica prema kojem se mjere primjenjujumjere primjenjuju i (c)  zabranjuju se bilo kakve i (c)  zabranjuju se bilo kakve radnje s ciljem, direktnog ili indirektnog, svjesnog radnje s ciljem, direktnog ili indirektnog, svjesnog izbjegavanja mjera iz tač. a) i b).  izbjegavanja mjera iz tač. a) i b). 

Zakon bez ikakve ograde obavezuje sva fizička i Zakon bez ikakve ograde obavezuje sva fizička i pravna lica, organizacije, organe i institucije da pravna lica, organizacije, organe i institucije da odmah nakon saznanja dostave Ministarstvu odmah nakon saznanja dostave Ministarstvu bezbjednosti BiHbezbjednosti BiH svaku informaciju o provođenju svaku informaciju o provođenju odluke o primjeni mjera prema određenom licu, kao odluke o primjeni mjera prema određenom licu, kao što je informacija o zamrznutim računima i iznosima, što je informacija o zamrznutim računima i iznosima, kao i saradnje s tim ministarstvom u provjeri takvih kao i saradnje s tim ministarstvom u provjeri takvih informacija. S druge strane, Ministarstvo bezbjednosti informacija. S druge strane, Ministarstvo bezbjednosti može koristiti ove informacije samo u svrhu u koju je može koristiti ove informacije samo u svrhu u koju je informacija dostavljena  (član 6 stav 3). To informacija dostavljena  (član 6 stav 3). To ministarstvo, takođe, osniva i vodi ministarstvo, takođe, osniva i vodi bazu podatakabazu podataka o o licima protiv kojih su uvedene međunarodne licima protiv kojih su uvedene međunarodne restriktivne mjere, odnosno privremene mjere po restriktivne mjere, odnosno privremene mjere po ovom zakonuovom zakonu , a podatke iz baze dostavlja na zahtjev , a podatke iz baze dostavlja na zahtjev Ujedinjenih nacija ili Evropske unije (član 7).  Ujedinjenih nacija ili Evropske unije (član 7). 

Odredba člana 8, u kojoj su sadržani Odredba člana 8, u kojoj su sadržani izuzeci za izuzeci za životne tokove,životne tokove, navodi da izuzetno od člana 5 ( navodi da izuzetno od člana 5 (značaj značaj privremenih mjeraprivremenih mjera) stav 1 ovog zakona, Sud BiH ) stav 1 ovog zakona, Sud BiH odobriće oslobađanje pojedinih zamrznutih fondova ili odobriće oslobađanje pojedinih zamrznutih fondova ili ekonomskih sredstava ili odobriti da se oni učine ekonomskih sredstava ili odobriti da se oni učine dostupnim, ako utvrdi da su fondovi ili ekonomskadostupnim, ako utvrdi da su fondovi ili ekonomska

sredstva neophodni za podmirenje osnovnih životnih sredstva neophodni za podmirenje osnovnih životnih troškova, uključujući troškove ishrane, stanarine, troškova, uključujući troškove ishrane, stanarine, odnosno najamnine ili hipoteke za prostor odnosno najamnine ili hipoteke za prostor stanovanja, lijekova i liječenja, poreza i osiguranja ili stanovanja, lijekova i liječenja, poreza i osiguranja ili troškova javnih komunalnih usluga.troškova javnih komunalnih usluga. .  Isto tako, .  Isto tako, izuzetno od člana 5 stav 1, Sud BiH može odobriti izuzetno od člana 5 stav 1, Sud BiH može odobriti oslobađanje pojedinih zamrznutih fondova ili oslobađanje pojedinih zamrznutih fondova ili ekonomskih sredstava ili odobriti da se oni učine ekonomskih sredstava ili odobriti da se oni učine dostupnim, ako utvrdi da su fondovi ili ekonomska dostupnim, ako utvrdi da su fondovi ili ekonomska sredstva: (a)  namijenjeni isključivo plaćanju sredstva: (a)  namijenjeni isključivo plaćanju nagrade i nadoknade troškova profesionalne pravne nagrade i nadoknade troškova profesionalne pravne pomoći, i to u razumnom iznosu;  (b)  namijenjeni pomoći, i to u razumnom iznosu;  (b)  namijenjeni isključivo za plaćanje naknade za redovno vođenje isključivo za plaćanje naknade za redovno vođenje zamrznutih fondova ili ekonomskih sredstava;  zamrznutih fondova ili ekonomskih sredstava;  (c)  neophodni za vanredne troškove.(c)  neophodni za vanredne troškove. Odlučujući o Odlučujući o tome Sud BiH može odrediti uslove pod kojima tome Sud BiH može odrediti uslove pod kojima odobrava oslobađanje, odnosno dostupnost fondova odobrava oslobađanje, odnosno dostupnost fondova ili ekonomskih sredstava.ili ekonomskih sredstava.

Prije davanja odobrenja, Sud BiH će obavijestiti Prije davanja odobrenja, Sud BiH će obavijestiti Ministarstvo bezbjednosti, i to najkasnije osam dana Ministarstvo bezbjednosti, i to najkasnije osam dana prije davanja odobrenja, a to ministarstvo će o prije davanja odobrenja, a to ministarstvo će o svakom odobrenju obavijestiti nadležne organe svakom odobrenju obavijestiti nadležne organe međunarodnih organizacija i država koje primjenjuju međunarodnih organizacija i država koje primjenjuju iste restriktivne mjere prema istim licima. iste restriktivne mjere prema istim licima. Mogućnost  oslobađanje pojedinih zamrznutih Mogućnost  oslobađanje pojedinih zamrznutih fondova ili ekonomskih sredstava dozvoljava i član fondova ili ekonomskih sredstava dozvoljava i član 9: (a)   ako su fondovi ili ekonomska sredstva 9: (a)   ako su fondovi ili ekonomska sredstva postali predmet obaveze po sudskoj, upravnoj ili postali predmet obaveze po sudskoj, upravnoj ili arbitražnoj odluci prije početka primjene odluke o arbitražnoj odluci prije početka primjene odluke o primjeni mjera prema određenom licu,  (b)  ako će primjeni mjera prema određenom licu,  (b)  ako će se fondovi ili ekonomska sredstva koristiti isključivo se fondovi ili ekonomska sredstva koristiti isključivo radi izmirenja takve obaveze, (c)  ako sudska, radi izmirenja takve obaveze, (c)  ako sudska, upravna ili arbitražna odluka nije donesena u korist upravna ili arbitražna odluka nije donesena u korist lica prema kojem su primijenjene privremene mjere lica prema kojem su primijenjene privremene mjere zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava, zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava, (d)  ako priznanje takve obaveze nije u suprotnosti s (d)  ako priznanje takve obaveze nije u suprotnosti s pravnim poretkom BiH. I u ovom slučaju primjenjuje pravnim poretkom BiH. I u ovom slučaju primjenjuje se isti postupak obavještavanja kao u članu 5.se isti postupak obavještavanja kao u članu 5.

1.3.6.6.3. 1.3.6.6.3. Primjena privremenih finansijskih mjera protiv lica Primjena privremenih finansijskih mjera protiv lica optuženih pred ICTY i njihovih pomagača optuženih pred ICTY i njihovih pomagača

Kad su u pitanju Kad su u pitanju optužena licaoptužena lica, dolaze u obzir , dolaze u obzir privremene mjere zamrzavanja fondova i ekonomskih privremene mjere zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava, pri čemu se primjenjuje spisak lica koji su sredstava, pri čemu se primjenjuje spisak lica koji su utvrdili Ujedinjene nacije ili Evropska unija, uključujući utvrdili Ujedinjene nacije ili Evropska unija, uključujući i sve njegove izmjene i dopune. Međutim, odluku i sve njegove izmjene i dopune. Međutim, odluku kojom uvodi privremene mjere prema licima kojom uvodi privremene mjere prema licima optuženim pred ICTY, a nedostupnim tom sudu donosi optuženim pred ICTY, a nedostupnim tom sudu donosi Vijeće ministara, i to na osnovu pomenutog spiskaVijeće ministara, i to na osnovu pomenutog spiska i i objavljuje je u “Službenom glasniku BiH”. Protiv objavljuje je u “Službenom glasniku BiH”. Protiv odluke Vijeća ministara može se pokrenuti postupak odluke Vijeća ministara može se pokrenuti postupak pred Sudom BiH.pred Sudom BiH.

Zakon se bavi i problemima Zakon se bavi i problemima primjene mjera prema primjene mjera prema pomagačimapomagačima (član 11). Privremene mjere zamrzavanja (član 11). Privremene mjere zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava pomagača lica fondova i ekonomskih sredstava pomagača lica optuženih pred ICTY, a nedostupnih tom sudu optuženih pred ICTY, a nedostupnih tom sudu primjenjuju se prema ZKPBiHprimjenjuju se prema ZKPBiH..  . U skladu sa s tim,  . U skladu sa s tim, prema pomagačima lica optuženih pred ICTY, aprema pomagačima lica optuženih pred ICTY, a

nedostupnih tom sudu, glavni tužilac BiH postupa nedostupnih tom sudu, glavni tužilac BiH postupa naročito po članu 35 (prava i dužnosti) i članu 216 naročito po članu 35 (prava i dužnosti) i članu 216 (naredba o provođenju istrage) ZKPBiH. Za (naredba o provođenju istrage) ZKPBiH. Za određivanje i provođenje privremenih mjera prema određivanje i provođenje privremenih mjera prema ovim licima primjenjuju se član 65 (naredba za ovim licima primjenjuju se član 65 (naredba za oduzimanje predmeta), član 66 (privremeno oduzimanje predmeta), član 66 (privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe), član 72 oduzimanje predmeta bez naredbe), član 72 (naredba banci ili drugom pravnom licu) i član 73 (naredba banci ili drugom pravnom licu) i član 73 (privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja), (privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja), kao i ostale odredbe ZKPBiH. Kad Ujedinjene nacije, kao i ostale odredbe ZKPBiH. Kad Ujedinjene nacije, druga međunarodna organizacija ili Evropska unija druga međunarodna organizacija ili Evropska unija odrede primjenu određene restriktivne mjere prema odrede primjenu određene restriktivne mjere prema državljaninu BiH ili drugom licu, a u vezi s državljaninu BiH ili drugom licu, a u vezi s postojanjem osnova sumnje da je krivično djelo postojanjem osnova sumnje da je krivično djelo počinjeno na teritoriji BiH, tužilac postupa po čl. 35 i počinjeno na teritoriji BiH, tužilac postupa po čl. 35 i 216, te ostalim odredbama ZKPBiH, i to čim sazna za 216, te ostalim odredbama ZKPBiH, i to čim sazna za određivanje restriktivne mjereodređivanje restriktivne mjere..

Zakon propisuje i Zakon propisuje i obaveze institucija u BiHobaveze institucija u BiH (član 12). (član 12).

Naime, u skladu s odlukom iz člana 10 (primjena Naime, u skladu s odlukom iz člana 10 (primjena prema optuženim licima) stav 3 ili člana 11 (primjena prema optuženim licima) stav 3 ili člana 11 (primjena prema pomagačima) st. 1 i 2 o primjeni privremenih prema pomagačima) st. 1 i 2 o primjeni privremenih mjera prema određenom licu, te s odredbama člana mjera prema određenom licu, te s odredbama člana 5 (značaj privremenih mjera) i odlukama iz člana 8 5 (značaj privremenih mjera) i odlukama iz člana 8 (izuzeci za životne troškove) i člana 9 (izuzeci za (izuzeci za životne troškove) i člana 9 (izuzeci za pojedine obaveze), naročito postoje sljedeće pojedine obaveze), naročito postoje sljedeće obaveze: (a)  sve nadležne institucije u BiH koje obaveze: (a)  sve nadležne institucije u BiH koje raspolažu podacima o imovini lica prema kojem se raspolažu podacima o imovini lica prema kojem se mjere primjenjuju, dužne su u okviru svoje mjere primjenjuju, dužne su u okviru svoje nadležnosti preduzeti konkretne mjere s ciljem nadležnosti preduzeti konkretne mjere s ciljem primjene privremenih mjera; (b) sve banke i druge primjene privremenih mjera; (b) sve banke i druge finansijske institucije, kao i osiguravajuća društva u finansijske institucije, kao i osiguravajuća društva u BiH, kod kojih lice prema kojem se primjenjuju mjere BiH, kod kojih lice prema kojem se primjenjuju mjere ima otvoren račun, dužni su onemogućiti novčane ima otvoren račun, dužni su onemogućiti novčane transakcije s računa tog lica;  (c)  svi organi i transakcije s računa tog lica;  (c)  svi organi i institucije u BiH koji prema zakonu vode evidenciju o institucije u BiH koji prema zakonu vode evidenciju o imovini, dužni su, u okviru svoje nadležnosti, imovini, dužni su, u okviru svoje nadležnosti, onemogućiti promjenu prava vlasništva, prenos onemogućiti promjenu prava vlasništva, prenos prava vlasništva ili posjeda i opterećenje imovineprava vlasništva ili posjeda i opterećenje imovine..

U članu 13 Zakon u punoj mjeri omogućava U članu 13 Zakon u punoj mjeri omogućava prestanak prestanak primjene mjera prema optuženim licima. primjene mjera prema optuženim licima. Tako, Tako, primjena privremenih mjera zamrzavanja fondova i primjena privremenih mjera zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava prema pojedinom licu ekonomskih sredstava prema pojedinom licu optuženom pred ICTY, a nedostupnom tom sudu optuženom pred ICTY, a nedostupnom tom sudu prestaje određivanjem prestanka primjene mjere prestaje određivanjem prestanka primjene mjere prema tom licu.  Odluku o prestanku primjene mjere prema tom licu.  Odluku o prestanku primjene mjere prema optuženom licu donosi Vijeće ministara, i to na prema optuženom licu donosi Vijeće ministara, i to na osnovu spiska lica prema kojima se primjenjuju osnovu spiska lica prema kojima se primjenjuju određene mjere, a koji su utvrdili Ujedinjene nacije ili određene mjere, a koji su utvrdili Ujedinjene nacije ili Evropska unijaEvropska unija. . Razlozi prestanka primjene mjere Razlozi prestanka primjene mjere prema licu optuženom pred ICTY, a nedostupnom tom prema licu optuženom pred ICTY, a nedostupnom tom sudu su: (a) ako je optuženo lice prema kojem su sudu su: (a) ako je optuženo lice prema kojem su određene privremene mjere postalo dostupno određene privremene mjere postalo dostupno institucijama BiH ili direktno ICTY; (b)  ako se utvrdi da institucijama BiH ili direktno ICTY; (b)  ako se utvrdi da je optuženo lice prema kojem su određene privremene je optuženo lice prema kojem su određene privremene mjere preminulo; (c)  u drugim slučajevima u skladu s mjere preminulo; (c)  u drugim slučajevima u skladu s međunarodnim pravom. Takođe, s ciljem utvrđivanja međunarodnim pravom. Takođe, s ciljem utvrđivanja postojanja razloga za prestanak primjene mjera, postojanja razloga za prestanak primjene mjera, Vijeće ministara razmatra spisak optuženih licaVijeće ministara razmatra spisak optuženih lica

prema kojima se primjenjuju mjere u najkraćem prema kojima se primjenjuju mjere u najkraćem mogućem roku od ostvarenja nekog od mogućem roku od ostvarenja nekog od pomenutih razloga, a najmanje svaka tri mjeseca pomenutih razloga, a najmanje svaka tri mjeseca od dana početka primjene mjera, ali se od dana početka primjene mjera, ali se privremena mjera ne može prestati primjenjivati privremena mjera ne može prestati primjenjivati u BiH prije nego što je prestala njena primjena na u BiH prije nego što je prestala njena primjena na međunarodnom nivou.  međunarodnom nivou. 

Zakon se izričito izjašnjava i o Zakon se izričito izjašnjava i o prestanku primjene prestanku primjene mjera prema pomagačima mjera prema pomagačima (član 14). Ova (član 14). Ova privremena mjera ukinuće se u slučajevima iz privremena mjera ukinuće se u slučajevima iz člana 13 (prestanak primjene mjera prema člana 13 (prestanak primjene mjera prema optuženim licima) stav 3 tač. a) i b), ako ne optuženim licima) stav 3 tač. a) i b), ako ne postoji neki drugi razlog za njenu primjenu prema postoji neki drugi razlog za njenu primjenu prema krivičnom zakonodavstvu BiH.  krivičnom zakonodavstvu BiH. 

1.3.6.6.4. Prekršajne odredbe1.3.6.6.4. Prekršajne odredbe Zakon određuje (član 15) da će se nZakon određuje (član 15) da će se novčanom kaznom ovčanom kaznom

u iznosu od 50.000 do 150.000 KM kazniti za prekršaj u iznosu od 50.000 do 150.000 KM kazniti za prekršaj pravno lice ako: pravno lice ako: ((a)  protivno odredbama člana 5 a)  protivno odredbama člana 5 (značaj privremenih mjera) i člana 12 (obaveze (značaj privremenih mjera) i člana 12 (obaveze institucija) stav 1 tačka b), a u skladu s odlukama iz institucija) stav 1 tačka b), a u skladu s odlukama iz člana 8 (izuzeci za životne troškove) st. 1 i 2, člana 9 člana 8 (izuzeci za životne troškove) st. 1 i 2, člana 9 (izuzeci za pojedine obaveze) stav 1, člana 10 (izuzeci za pojedine obaveze) stav 1, člana 10 (primjena prema optuženim licima) stav 3 ili člana 11 (primjena prema optuženim licima) stav 3 ili člana 11 (primjena prema pomagačima) st. 1 i 2 - ne zamrzne (primjena prema pomagačima) st. 1 i 2 - ne zamrzne fondove ili ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u fondove ili ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u vlasništvu ili posjedu ili ih drži lice prema kojem se vlasništvu ili posjedu ili ih drži lice prema kojem se mjere primjenjuju ili  mjere primjenjuju ili  ((b)  protivno odredbama člana 5 i b)  protivno odredbama člana 5 i člana 12 stav 1 tačka b), a u skladu s odlukama iz člana 12 stav 1 tačka b), a u skladu s odlukama iz člana 8 st. 1 i 2, člana 9 stav 1, člana 10 stav 3 ili člana 8 st. 1 i 2, člana 9 stav 1, člana 10 stav 3 ili člana 11 st. 1 i 2 - učini dostupnim fondove ili člana 11 st. 1 i 2 - učini dostupnim fondove ili ekonomska sredstva, direktno ili indirektno, u ime ili u ekonomska sredstva, direktno ili indirektno, u ime ili u korist lica prema kojem se mjere primjenjuju.  Za ove korist lica prema kojem se mjere primjenjuju.  Za ove prekršaje kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu prekršaje kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM, a novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM, a fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 2.000 dofizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do

5.000 KM – ako se fizičko lice može zakonito baviti 5.000 KM – ako se fizičko lice može zakonito baviti relevantnim djelatnostima. relevantnim djelatnostima. 

U članu 16 Zakon reguliše da će se U članu 16 Zakon reguliše da će se nnovčanom ovčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kazniti za kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 KM kazniti za prekršaj pravno lice ako:  prekršaj pravno lice ako:  ((a)  protivno odredbi a)  protivno odredbi člana 6 (obaveza dostavljanja informacija) stav 1, člana 6 (obaveza dostavljanja informacija) stav 1, ne dostavi odmah po saznanju Ministarstvu ne dostavi odmah po saznanju Ministarstvu bezbjednosti svaku informaciju o provođenju bezbjednosti svaku informaciju o provođenju odluke o primjeni mjera prema određenom licu ili odluke o primjeni mjera prema određenom licu ili ne sarađuje sa Ministarstvom bezbjednosti u ne sarađuje sa Ministarstvom bezbjednosti u provjeri takvih informacija; ili provjeri takvih informacija; ili ((b)  protivno odredbi b)  protivno odredbi člana 6 stav 2, ne informiše Ministarstvo člana 6 stav 2, ne informiše Ministarstvo bezbjednosti o izvršavanju doznaka iz člana 5 bezbjednosti o izvršavanju doznaka iz člana 5 (značaj privremenih mjera) stav 3.  Za ove (značaj privremenih mjera) stav 3.  Za ove prekršaje kazniće se i odgovorno lice u pravnom prekršaje kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 licu novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM, a  fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od KM, a  fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 300 do 900 KM – ako se fizičko lice može zakonito 300 do 900 KM – ako se fizičko lice može zakonito baviti relevantnim djelatnostima.  baviti relevantnim djelatnostima. 

1.3.6.6.5. 1.3.6.6.5. Prelazne i završne odredbe  Prelazne i završne odredbe  Zakon reguliše i Zakon reguliše i praćenje primjene privremenih praćenje primjene privremenih

finansijskih mjera prema optuženim licima i finansijskih mjera prema optuženim licima i pomagačimapomagačima (član 17). To je u nadležnosti Ministarstva (član 17). To je u nadležnosti Ministarstva bezbjednosti koje, po potrebi, o tome izvještava Vijeće bezbjednosti koje, po potrebi, o tome izvještava Vijeće ministara, a najmanje svaka tri mjeseca ili na zahtjev ministara, a najmanje svaka tri mjeseca ili na zahtjev Vijeća ministara. Obaveza je Ministarstva bezbjednosti Vijeća ministara. Obaveza je Ministarstva bezbjednosti da, u okviru svojih ovlašćenja, preduzme odgovarajuće da, u okviru svojih ovlašćenja, preduzme odgovarajuće mjere s ciljem sprečavanja postupaka koji bi mogli mjere s ciljem sprečavanja postupaka koji bi mogli dovesti do posljedica suprotnih sadržaju privremenih dovesti do posljedica suprotnih sadržaju privremenih mjera.  mjera. 

Praćenje provođenja međunarodnih restriktivnih mjeraPraćenje provođenja međunarodnih restriktivnih mjera (član 18) je u nadležnosti međuresorne grupe. Nju, na (član 18) je u nadležnosti međuresorne grupe. Nju, na zahtjev Predsjedništva ili prijedlog Ministarstva zahtjev Predsjedništva ili prijedlog Ministarstva inostranih poslova ili Ministarstva bezbjednosti, osniva inostranih poslova ili Ministarstva bezbjednosti, osniva Vijeće ministara. Međuresorna grupa je stalno radno Vijeće ministara. Međuresorna grupa je stalno radno tijelo, a čine je   predstavnici ministarstava nadležnih za tijelo, a čine je   predstavnici ministarstava nadležnih za inostrane poslove, bezbjednost, odbranu, finansije, inostrane poslove, bezbjednost, odbranu, finansije, ekonomske odnose i pravdu. Stručne i administrativneekonomske odnose i pravdu. Stručne i administrativne

poslove za međuresornu grupu obavlja Ministarstvo poslove za međuresornu grupu obavlja Ministarstvo inostranih poslova, a način njenog rada urediće inostranih poslova, a način njenog rada urediće se poslovnikom koji donosi sama grupa.  se poslovnikom koji donosi sama grupa. 

Na kraju, Na kraju, Vijeće ministara je obavezano uskladiti s Vijeće ministara je obavezano uskladiti s odredbama ovog zakona svoju odluku kojom se odredbama ovog zakona svoju odluku kojom se licima osumnjičenim od strane ICTY, koja nisu licima osumnjičenim od strane ICTY, koja nisu dostupna ICTY, onemogućava da raspolažu dostupna ICTY, onemogućava da raspolažu svojom imovinom u BiHsvojom imovinom u BiH..

1.3.7. 1.3.7. Međunarodni Međunarodni kkrivični rivični sud (ICC)sud (ICC)1.3.7.1. Organizacija ICC 1.3.7.1. Organizacija ICC i obavljanje poslova pravosudne i obavljanje poslova pravosudne

upraveuprave1.3.7.1.1. 1.3.7.1.1. UopUopššteno o teno o organizaciji ICCorganizaciji ICC

Organizacija ICC se zasniva na njegovoj stalnosti i Organizacija ICC se zasniva na njegovoj stalnosti i nezavisnostinezavisnosti, , kao i zadacima koji su mu na opkao i zadacima koji su mu na opššti ti nanaččin odrein određđeni ueni u č članulanu 1 1 Rimskog statutaRimskog statuta. . Osnovni izvor prava o organizaciji i obavljanju Osnovni izvor prava o organizaciji i obavljanju poslova pravosudne uprave je poslova pravosudne uprave je Rimski statutRimski statut. . Međutim, brojna pitanja uređuju se detaljno Međutim, brojna pitanja uređuju se detaljno Pravilima o postupku i dokazimaPravilima o postupku i dokazima, kao i drugim , kao i drugim aktima koje usvaja Skupština država stranaka, aktima koje usvaja Skupština država stranaka, uključujući i određene ugovore, npr. s Ujedinjenim uključujući i određene ugovore, npr. s Ujedinjenim nacijama. Članom 52 stav 1 Rimskog statuta nacijama. Članom 52 stav 1 Rimskog statuta propisano je da sudije apsolutnom većinom propisano je da sudije apsolutnom većinom glasova donose, u skladu sa ovim statutom i glasova donose, u skladu sa ovim statutom i Pravilima o postupku i dokazima, ”propise koji su Pravilima o postupku i dokazima, ”propise koji su nužni za njegovo rutinsko djelovanje.” nužni za njegovo rutinsko djelovanje.”

Postojanje Postojanje posebnog odnosa posebnog odnosa ICCICC sa Ujedinjenim sa Ujedinjenim nacijamanacijama uređuje član 2 Rimskog statut: ” uređuje član 2 Rimskog statut: ”SudSud ć ćee bitibiti stavljenstavljen uu odnosodnos ss UjedinjenimUjedinjenim narodimanarodima nana osnovuosnovu ugovoraugovora kojegkojeg ć ćee potvrditipotvrditi SkupSkupšštinatina drdržžavaava stranakastranaka ovogovog statutastatuta, , tete nakonnakon togatoga uu imeime ICCICC zakljuzaključčitiiti njegovnjegov predsjednikpredsjednik.” Saradnja .” Saradnja ICCICC i Ujedinjenih nacija i Ujedinjenih nacija je zasnovana, dakle, na konsensualnim osnovama i je zasnovana, dakle, na konsensualnim osnovama i ona se zasniva na ugovoru. Sa tim ugovorom treba da ona se zasniva na ugovoru. Sa tim ugovorom treba da se saglasi Skupština država stranaka, a po se saglasi Skupština država stranaka, a po pribavljanju te saglasnosti, ugovor u ime pribavljanju te saglasnosti, ugovor u ime ICCICC zaključuje njegov predsjednik. Poseban odnos zaključuje njegov predsjednik. Poseban odnos ICCICC sa sa Ujedinjenim nacijama proizilazi i iz prirode krivičnih Ujedinjenim nacijama proizilazi i iz prirode krivičnih djela koja spadaju u njegovu nadležnost.djela koja spadaju u njegovu nadležnost.

Sjedište Sjedište ICCICC je u Hagu je u Hagu, u Holandiji, koja se smatra , u Holandiji, koja se smatra državom domaćinom tog suda. državom domaćinom tog suda. ICCICC ć ćee ss drdržžavomavom domadomaććinominom zakljuzaključčitiiti ugovorugovor oo sjedisjedišštutu kojikoji ć ćee potvrditipotvrditi SkupSkupšštinatina drdržžavaava stranakastranaka, , tete nakonnakon togatoga uu imeime ICCICC zakljuzaključčitiiti njegovnjegov predsjednikpredsjednik (č (članlan 3 3 stavstav 2 2 RimskogRimskog statutastatuta).). Predsjednik Predsjednik ICCICC praktično praktično zaključuje tajzaključuje taj

sporazum sa državom domaćinom, i to u ime i za račun sporazum sa državom domaćinom, i to u ime i za račun tog sudatog suda. Sud. Sud momožžee zasjedatizasjedati ii nana drugomdrugom mjestumjestu, , kadkad godgod toto smatrasmatra popožželjnimeljnim, , uu skladuskladu ss odredbamaodredbama ovogovog statutastatuta..  

ICC imaICC ima ” ”međunarodni pravni karaktermeđunarodni pravni karakter“ “ ((poseban međunarodnopravni subjektivitetposeban međunarodnopravni subjektivitet)):: ”ICC takođe ima takvu pravnu sposobnost koja mu je ”ICC takođe ima takvu pravnu sposobnost koja mu je nužna za obavljanje njegovih funkcija i ispunjenja nužna za obavljanje njegovih funkcija i ispunjenja njegove svrhe” (član 4 stav 1 Rimskog statuta). ICC njegove svrhe” (član 4 stav 1 Rimskog statuta). ICC može obavljati svoje funkcije i ovlašćenja na način može obavljati svoje funkcije i ovlašćenja na način propisan ovim statutom, na teritoriji bilo koje države propisan ovim statutom, na teritoriji bilo koje države stranke te, na osnovu posebnog ugovora, na teritoriji stranke te, na osnovu posebnog ugovora, na teritoriji bilo koje druge države.  bilo koje druge države.  Države stranke će trebati Države stranke će trebati prilagoditi domaći pravni sistem prilagoditi domaći pravni sistem –– da bi zadovo da bi zadovoljljile ile zahtjevu da “ICC može ispunjavati svoje funkcije i zahtjevu da “ICC može ispunjavati svoje funkcije i ovlašćenja na način propisan ovim statutom, na ovlašćenja na način propisan ovim statutom, na teritorijteritorijii bilo koje države stranke”. bilo koje države stranke”.

Organizacija ICC se zasniva na utvrđivanju osnovnih Organizacija ICC se zasniva na utvrđivanju osnovnih organa tog suda, što se prepliće i sa njegovom organa tog suda, što se prepliće i sa njegovom funkcionalnom nadležnošću. funkcionalnom nadležnošću. OrganeOrgane ICCICC odreodređđujeuje ččlanlan 34 34 RimskogRimskog statutastatuta. . ToTo susu: (: (aa) ) PredsjedniPredsjednišštvotvo; ; ((bb) ) žžalbenoalbeno odjeljenjeodjeljenje, , pretresnopretresno odjeljenjeodjeljenje ii pretpretresnopretpretresno odjeljenjeodjeljenje; (; (cc) ) UredUred tutužžiocaioca ii ( (dd) ) SekretarijatSekretarijat. . UzUz navedenenavedene organeorgane, , StatutomStatutom jeje predvipredviđđenaena ii SkupSkupšštinatina drdržžavaava stranakastranaka kojakoja obavljaobavlja posloveposlove kojekoje bismobismo moglimogli nazvatinazvati poslovimaposlovima pravosudnepravosudne uprave. uprave.

UU nekimnekim drugimdrugim odredbamaodredbama StatutStatut spominjespominje ii sjednicusjednicu svihsvih sudijasudija č čijaija nadlenadležžnostnost obuhvataobuhvata veveććii brojbroj odlukaodluka, , nprnpr. . poputpoput izboraizbora predsjednikapredsjednika ii potpredsjednikapotpredsjednika ICCICC (č (članlan 38 38 stavstav 1), 1), preporukapreporuka zaza smjenjivanjesmjenjivanje sudijasudija (č (članlan 46 46 stavstav 2 2 tataččkaka ( (aa)) )) ii donodonoššenjeenje propisapropisa oo poslovanjuposlovanju ICCICC (č (članlan 52 52 stavstav 1). 1). PredsjedniPredsjednišštvotvo ii sudskasudska odjeljenjaodjeljenja momožžemoemo smatratismatrati sudskimsudskim organimaorganima uu uužžemem smislusmislu rijeriječčii, , jerjer ihih č čineine sudijesudije ii uu neposrednojneposrednoj susu vezivezi ss obavljanjemobavljanjem njihovenjihove sudijskesudijske funkcije. funkcije.

1.3.7.1.2. 1.3.7.1.2. SudijeSudije, , sudskasudska odjeljenjaodjeljenja ii vijevijeććaa

Sud ima 18 sudijaSud ima 18 sudija koji se biraju kao članovi koji se biraju kao članovi ICCICC s s punim radnim vremenom punim radnim vremenom i moraju biti dostupni za i moraju biti dostupni za obavljanje dužnosti na tom osnovu od početka svojih obavljanje dužnosti na tom osnovu od početka svojih mandata mandata  (član 35 stav 1 Rimskog statuta). (član 35 stav 1 Rimskog statuta). Predsjednik i dva potpredsjednika u svakom slučaju Predsjednik i dva potpredsjednika u svakom slučaju stupaju u službu s punim radnim vremenom, a ostale stupaju u službu s punim radnim vremenom, a ostale sudije, prema opterećenosti Suda. Međutim, i sudije sudije, prema opterećenosti Suda. Međutim, i sudije koji trenutno ne rade s punim radnim vremenom, koji trenutno ne rade s punim radnim vremenom, moraju stalno biti Sudu dostupni za obavljanje moraju stalno biti Sudu dostupni za obavljanje sudijske dužnosti. sudijske dužnosti.

Predsjedništvo, djelujući u ime Predsjedništvo, djelujući u ime ICCICC, može predložiti , može predložiti povećanje broja od 18 sudija, ukazujući na razloge povećanje broja od 18 sudija, ukazujući na razloge zbog čega to smatra nužnim i prikladnim. Sekretar zbog čega to smatra nužnim i prikladnim. Sekretar mora, bez odlaganja, dostaviti svaki takav prijedlog mora, bez odlaganja, dostaviti svaki takav prijedlog svim državama strankama svim državama strankama (član 36 stav 2 tačka (a) (član 36 stav 2 tačka (a) Rimskog statuta).Rimskog statuta).

Svaki će takav prijedlog tada biti razmotren na sastanku Svaki će takav prijedlog tada biti razmotren na sastanku Skupštine država stranaka, koji će biti sazvan u skladu Skupštine država stranaka, koji će biti sazvan u skladu sa članom 112sa članom 112 Rimskog statuta Rimskog statuta. Prijedlog će se . Prijedlog će se smatrati prihvaćenim ako ga na sastanku glasanjem smatrati prihvaćenim ako ga na sastanku glasanjem potvrdi dvije trećine članica Skupštine država potvrdi dvije trećine članica Skupštine država stranaka, te će stupiti na snagu u vrijeme koje odredi stranaka, te će stupiti na snagu u vrijeme koje odredi Skupština država stranaka.  Nakon što na osnovu Skupština država stranaka.  Nakon što na osnovu tačke (b) člana 36 stav 2 Rimskog statuta bude tačke (b) člana 36 stav 2 Rimskog statuta bude prihvaćen prijedlog za povećanje broja sudija, izbor prihvaćen prijedlog za povećanje broja sudija, izbor dodatnih sudija održaće se na sljedećem sastanku dodatnih sudija održaće se na sljedećem sastanku Skupštine država stranaka u skladu sa st. 3-8 člana Skupštine država stranaka u skladu sa st. 3-8 člana 36, te sa članom 37 stav 2 Rimskog statuta.  36, te sa članom 37 stav 2 Rimskog statuta. 

Nakon što prijedlog za povećanje broja sudija bude Nakon što prijedlog za povećanje broja sudija bude prihvaćen i stupi na snagu na osnovu tač. (b) i (c)(i) prihvaćen i stupi na snagu na osnovu tač. (b) i (c)(i) stava 2 člana 36 Rimskog statuta, Predsjedništvo će u stava 2 člana 36 Rimskog statuta, Predsjedništvo će u bilo koje doba nakon toga smjeti predložiti smanjenje bilo koje doba nakon toga smjeti predložiti smanjenje broja sudija, ako to opravdava radno opterećenje ICC, broja sudija, ako to opravdava radno opterećenje ICC, pod uslovom da broj sudija ne bude smanjen ispod pod uslovom da broj sudija ne bude smanjen ispod broja 18. U slučaju da prijedlog bude prihvaćen, broj broja 18. U slučaju da prijedlog bude prihvaćen, broj sudija ćesudija će

se postupno smanjivati kako budu isticali mandati se postupno smanjivati kako budu isticali mandati sudija koji rade sudija koji rade ICCICC, sve dok se ne dosegne , sve dok se ne dosegne potreban broj.  potreban broj. 

Moralni integritet sudija je određen kroz dva Moralni integritet sudija je određen kroz dva aspekta, odnosno kroz kombinaciju različitih aspekta, odnosno kroz kombinaciju različitih parametara:parametara: sudije se biraju iz reda lica visokog sudije se biraju iz reda lica visokog moralnog karaktera, nepristrasnosti i integriteta, moralnog karaktera, nepristrasnosti i integriteta, koji u njihovim državama udovoljavaju uslovima koji u njihovim državama udovoljavaju uslovima za izbor za najviše sudijske dužnosti (član 37 stav za izbor za najviše sudijske dužnosti (član 37 stav 3 tačka (a) Rimskog statuta). Dakle, 3 tačka (a) Rimskog statuta). Dakle, određuju se određuju se moralne osobine koje kandidati za sudije moraju moralne osobine koje kandidati za sudije moraju da posjeduju (sudije se biraju iz reda lica visokih da posjeduju (sudije se biraju iz reda lica visokih moralnih kvaliteta, koje su nepristrasne i moralnih kvaliteta, koje su nepristrasne i integriteta) i upućuje na propise nacionalnih integriteta) i upućuje na propise nacionalnih zakonodavstava (sudije moraju posjedovati zakonodavstava (sudije moraju posjedovati kvalifikacije koje su potrebne za izbor na najviše kvalifikacije koje su potrebne za izbor na najviše sudijske funkcije u zemlji iz koje potiču). sudijske funkcije u zemlji iz koje potiču).

Uz ovaj Uz ovaj opšti uslov za izbor sudijeopšti uslov za izbor sudije, kandidati , kandidati moraju udovoljiti i jednom od moraju udovoljiti i jednom od posebnih uslovaposebnih uslova koji se sastoji u pripadanju jednom od dva koji se sastoji u pripadanju jednom od dva profesionalna kruga. Prvi je krug pravnika profesionalna kruga. Prvi je krug pravnika praktičara, koji imaju odgovarajuće iskustvo na praktičara, koji imaju odgovarajuće iskustvo na području krivičnog materijalnog prava i krivičnog području krivičnog materijalnog prava i krivičnog postupka, te nužno relevantno iskustvo u krivičnom postupka, te nužno relevantno iskustvo u krivičnom postupku kao sudija, tužilac, advokat ili u kom postupku kao sudija, tužilac, advokat ili u kom drugom sličnom svojstvu. Drugi krug lica iz kojeg drugom sličnom svojstvu. Drugi krug lica iz kojeg se mogu regrutovati sudije jesu oni koji imaju se mogu regrutovati sudije jesu oni koji imaju priznatu stručnost na relevantnim područjima priznatu stručnost na relevantnim područjima međunarodnog prava (npr. međunarodno međunarodnog prava (npr. međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava) i bitno i za rad humanitarno pravo i ljudska prava) i bitno i za rad ICC veliko iskustvo u pravničkoj profesiji. Sudije ICC veliko iskustvo u pravničkoj profesiji. Sudije čine forum međunarodnih eksperata koji zastupaju čine forum međunarodnih eksperata koji zastupaju glavne svjetske zakonodavne sisteme. Uz to, glavne svjetske zakonodavne sisteme. Uz to, kandidati za sudije moraju ”odlično poznavati i kandidati za sudije moraju ”odlično poznavati i tečno govoriti najmanje jedan od radnih jezika tečno govoriti najmanje jedan od radnih jezika Suda“ (član 36 stav 3 tačka (c) Rimskog statuta).Suda“ (član 36 stav 3 tačka (c) Rimskog statuta).

Postupak izbora sudija u Rimskom statutu se odnosi Postupak izbora sudija u Rimskom statutu se odnosi kako na predlaganje kandidata od strane država kako na predlaganje kandidata od strane država stranaka, tako i na konkretan izborni postupak. stranaka, tako i na konkretan izborni postupak. Pravo predlaganja kandidata za sudije ICC Pravo predlaganja kandidata za sudije ICC jeste jeste ekskluzivno pravoekskluzivno pravo država stranaka država stranaka Rimskog statutaRimskog statuta. Inicijativa za izbor konkretnog . Inicijativa za izbor konkretnog lica za sudiju, odnosno njegovo predlaganje, potiče lica za sudiju, odnosno njegovo predlaganje, potiče od država stranaka Rimskog statuta. od država stranaka Rimskog statuta. Kandidate za Kandidate za sudije predlažu države stranke, i to na osnovu sudije predlažu države stranke, i to na osnovu postupka koji primjenjuju za najviše sudijske postupka koji primjenjuju za najviše sudijske dužnosti u toj državi ili u postupku predviđenom za dužnosti u toj državi ili u postupku predviđenom za predlaganje kandidata za Međunarodni sud pravde, predlaganje kandidata za Međunarodni sud pravde, kako to predviđa njegov statut. Države mogu kako to predviđa njegov statut. Države mogu predlagati i kandidate koji nisu njeni državljani, predlagati i kandidate koji nisu njeni državljani, ali u ali u svakom slučaju moraju biti državljani jedne od svakom slučaju moraju biti državljani jedne od država stranaka. Prijedlozi moraju biti popraćeni država stranaka. Prijedlozi moraju biti popraćeni izjavom koja u nužnim detaljima navodi na koji način izjavom koja u nužnim detaljima navodi na koji način kandidat ispunjava uslove koje propisuje stav 3 kandidat ispunjava uslove koje propisuje stav 3 člana 36 Rimskog statuta.  člana 36 Rimskog statuta. 

Skupština država stranaka može da odluči osnovati, Skupština država stranaka može da odluči osnovati, ako je to prikladno, Savjetodavni odbor za nominacije ako je to prikladno, Savjetodavni odbor za nominacije i u tom slučaju sastav Odbora i njegov mandat i u tom slučaju sastav Odbora i njegov mandat odrediće Skupština država stranaka (član 36 stav 4 odrediće Skupština država stranaka (član 36 stav 4 tačka (c) Rimskog statuta).  tačka (c) Rimskog statuta).  Kao što se vidi i iz samog Kao što se vidi i iz samog njegovog naziva, taj odbor pretežno ima određenu njegovog naziva, taj odbor pretežno ima određenu konsultativnu i pravno-tehničku ulogu, ali ne rješava konsultativnu i pravno-tehničku ulogu, ali ne rješava meritorna pitanje koja se odnose na izbor sudijameritorna pitanje koja se odnose na izbor sudija..

Sudije bira Skupština država stranakaSudije bira Skupština država stranaka, a , a izabrana su ona lica koja dobiju najviše glasova i izabrana su ona lica koja dobiju najviše glasova i dvotrećinsku većinu glasova prisutnih predstavnika dvotrećinsku većinu glasova prisutnih predstavnika država. U slučaju da prilikom prvog glasanja ne bude država. U slučaju da prilikom prvog glasanja ne bude izabran dovoljan broj sudija, održaće se dodatna izabran dovoljan broj sudija, održaće se dodatna glasanja u skladu s postupkom propisanim tačkom glasanja u skladu s postupkom propisanim tačkom (a) stava 6 člana 36, sve dok se ne popune preostala (a) stava 6 člana 36, sve dok se ne popune preostala mjesta. mjesta. Dvoje sudija ne smiju biti državljani iste Dvoje sudija ne smiju biti državljani iste države.države. Lice koje se za potrebe članstva u ICC može Lice koje se za potrebe članstva u ICC može smatrati državljaninom više država, smatraće se smatrati državljaninom više država, smatraće se državljaninom države u kojoj to lice obično koristi državljaninom države u kojoj to lice obično koristi svoja građanska i politička prava.  svoja građanska i politička prava. 

Izbor se obavlja koristeći dva popisa (popis A i Izbor se obavlja koristeći dva popisa (popis A i popis B),popis B), pri čemu se pri prvom izboru s popisa A pri čemu se pri prvom izboru s popisa A bira najmanje devet, a sa B najmanje pet sudija bira najmanje devet, a sa B najmanje pet sudija (član 36 stav 5 Rimskog statuta). Naredni izbori (član 36 stav 5 Rimskog statuta). Naredni izbori biće organizovani na takav način da se u ICC očuva biće organizovani na takav način da se u ICC očuva razmjer sudija koji imaju kvalifikacije prema dva razmjer sudija koji imaju kvalifikacije prema dva spomenuta popisa. Ne mogu se izabrati dvoje spomenuta popisa. Ne mogu se izabrati dvoje sudija iz iste države, a pri izboru će se paziti na sudija iz iste države, a pri izboru će se paziti na zastupljenost glavnih pravnih sistema u svijetu, zastupljenost glavnih pravnih sistema u svijetu, pravednu teritorijalnu zastupljenost, kao i pravednu teritorijalnu zastupljenost, kao i ravnopravnu zastupljenost muških i ženskih sudija ravnopravnu zastupljenost muških i ženskih sudija (član 36 stav 8 tačka (a) Rimskog statuta). (član 36 stav 8 tačka (a) Rimskog statuta).

Sudije se biraju na devet godina i ne mogu Sudije se biraju na devet godina i ne mogu biti ponovno biranibiti ponovno birani. . Interesantno je da mandat Interesantno je da mandat svih sudija nije jednake dužine, već to zavisi od svih sudija nije jednake dužine, već to zavisi od ”sreće” izabranih sudija”sreće” izabranih sudija. . TakoTako, , pri prvom izborupri prvom izboru, , žžrijebom se odrerijebom se određđuje treuje treććina sudija koji se biraju ina sudija koji se biraju na trina tri, š, šest i devet godinaest i devet godina, , a one sudije koje su a one sudije koje su birani na tri godinebirani na tri godine - - mogu biti reizabrani na puni mogu biti reizabrani na puni mandatmandat.. Iako je maksimalno trajanje mandata Iako je maksimalno trajanje mandata devet godina, to nije uvijek apsolutno, već u devet godina, to nije uvijek apsolutno, već u određenim određenim

slučajevima sudija može da nastavi da vrši svoju slučajevima sudija može da nastavi da vrši svoju dužnost, što je povezano kako sa njegovim dužnost, što je povezano kako sa njegovim funkcionalnim statusom u ICC, tako i sa trajanjem funkcionalnim statusom u ICC, tako i sa trajanjem konkretnih postupaka odnosno faze u kojoj se konkretnih postupaka odnosno faze u kojoj se postupak nalazipostupak nalazi. . Naime, Naime, sudijesudije kojimakojima jeje istekaoistekao mandatmandat, , ostajuostaju nana dudužžnostinosti dodo zavrzavrššetkaetka predmetapredmeta uu kojemukojemu teteččee postupakpostupak predpred pretresnimpretresnim iliili ž žalbenimalbenim vijevijeććemem č čijiiji susu č članovilanovi (č (članlan 36 36 stavstav 10 10 RimskogRimskog statutastatuta))..

U slučaju da u ICC postoji slobodno sudijsko mjesto, u U slučaju da u ICC postoji slobodno sudijsko mjesto, u svrhu njegovog popunjavanja održaće se izbori u svrhu njegovog popunjavanja održaće se izbori u skladu sa članom 36  skladu sa članom 36  (član 37 stav 1 Rimskog (član 37 stav 1 Rimskog statuta). statuta). Sudija izabran na slobodno mjesto, Sudija izabran na slobodno mjesto, obavljaće dužnost tokom ostatka mandata njegovog obavljaće dužnost tokom ostatka mandata njegovog prethodnika, a ako taj mandat iznosi tri godine ili prethodnika, a ako taj mandat iznosi tri godine ili manje – moći će biti još jednom biran na istu dužnost manje – moći će biti još jednom biran na istu dužnost za puno trajanje mandata, u skladu sa članom 36.  za puno trajanje mandata, u skladu sa članom 36. 

U Rimskom statutu i Pravilima o postupku i U Rimskom statutu i Pravilima o postupku i dokazima određeno je da će se sudije sastajati na dokazima određeno je da će se sudije sastajati na plenarnim zasjedanjima kako bi donijeli neke plenarnim zasjedanjima kako bi donijeli neke važne odluke koje zahtijevaju da se o njima važne odluke koje zahtijevaju da se o njima ozbiljno raspravlja, kao što je organizacija sudskih ozbiljno raspravlja, kao što je organizacija sudskih aktivnosti kroz tri odjeljenja. Sudije će se na aktivnosti kroz tri odjeljenja. Sudije će se na plenarnim zasjedanjima sastajati najmanje jednom plenarnim zasjedanjima sastajati najmanje jednom godišnje kako bi izvršavali svoje dužnosti godišnje kako bi izvršavali svoje dužnosti navedene u Statutu i Pravilima,navedene u Statutu i Pravilima, kao i na vanrednim kao i na vanrednim plenarnim zasjedanjima, ako je to neophodno, koje plenarnim zasjedanjima, ako je to neophodno, koje saziva predsjednik (na vlastitu inicijativu ili na saziva predsjednik (na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje polovine sudija). Ukoliko zahtjev najmanje polovine sudija). Ukoliko Statutom ili Pravilima nije drukčije određeno, Statutom ili Pravilima nije drukčije određeno, odluke mora donijeti većina prisutnih sudija. odluke mora donijeti većina prisutnih sudija. Kvorum za svaku sjednicu jeste trećina ukupnog Kvorum za svaku sjednicu jeste trećina ukupnog broja sudija. U slučaju neriješenog glasanja, broja sudija. U slučaju neriješenog glasanja, predsjednik ili sudija koji vrši dužnost predsjednika predsjednik ili sudija koji vrši dužnost predsjednika – ima odlučujući glas.– ima odlučujući glas.

Sudije su raspoređeni u odjeljenjaSudije su raspoređeni u odjeljenja u skladu sa u skladu sa svojim kvalifikacijama, iskustvu i potrebama ICC. svojim kvalifikacijama, iskustvu i potrebama ICC.

Svako od odjeljenja treba imati stručnjake za Svako od odjeljenja treba imati stručnjake za krivično materijalno, krivično procesno i krivično materijalno, krivično procesno i međunarodno pravo (član 39 stav 1 Rimskog međunarodno pravo (član 39 stav 1 Rimskog statuta), a odgovorno je za sprovođenje aktivnosti statuta), a odgovorno je za sprovođenje aktivnosti ICC. ICC. Pretresno i pretpretresno odjeljenje sastoje se Pretresno i pretpretresno odjeljenje sastoje se uglavnom od sudija s iskustvom u krivičnim uglavnom od sudija s iskustvom u krivičnim predmetima. predmetima. U sastavu žalbenog odjeljenja U sastavu žalbenog odjeljenja nalaze se predsjednik i četvorica sudija, u nalaze se predsjednik i četvorica sudija, u sastavu pretresnog odjeljenja su drugi sastavu pretresnog odjeljenja su drugi potpredsjednik i još pet sudija, a u sastavu potpredsjednik i još pet sudija, a u sastavu pretpretresnog odjeljenja su prvi pretpretresnog odjeljenja su prvi potpredsjednik i šest sudija.potpredsjednik i šest sudija.

Žalbeno odjeljenje se sastoji od predsjednika i još Žalbeno odjeljenje se sastoji od predsjednika i još četiri sudije koji su prvenstveno odabrani sa popisa četiri sudije koji su prvenstveno odabrani sa popisa B, a koji su se već afirmisali u odgovarajućim B, a koji su se već afirmisali u odgovarajućim oblastima međunarodnog prava kao što su oblastima međunarodnog prava kao što su međunarodno humanitarno pravo i pravo ljudskih međunarodno humanitarno pravo i pravo ljudskih prava. prava. Žalbeno vijećeŽalbeno vijeće (koje se sastoji od sudija (koje se sastoji od sudija žalbenog odjeljenja) žalbenog odjeljenja) odlučuje o žalbi protiv odlučuje o žalbi protiv presudepresude, , žalbi protiv ostalih odluka i o obnovi žalbi protiv ostalih odluka i o obnovi postupkapostupka ( (revizijireviziji). Sudije žalbenog odjeljenja ). Sudije žalbenog odjeljenja rade samo u tom odjeljenjurade samo u tom odjeljenju..

Pretresno odjeljenje se sastoji od najmanje šest sudija. Pretresno odjeljenje se sastoji od najmanje šest sudija. U njegovom sastavu nalazi se drugi potpredsjednik i U njegovom sastavu nalazi se drugi potpredsjednik i sudije koje imaju iskustva pretežno u vođenju krivičnih sudije koje imaju iskustva pretežno u vođenju krivičnih sudskih procesa. Oni će biti angažovani u tom sudskih procesa. Oni će biti angažovani u tom odjeljenju na period od tri godine, te sve do okončanja odjeljenju na period od tri godine, te sve do okončanja bilo kojeg slučaja za koji je rasprava tek počela.bilo kojeg slučaja za koji je rasprava tek počela.

Sudije pretresnog odjeljenja formiraju Sudije pretresnog odjeljenja formiraju pretresna pretresna vijećavijeća koja koja se sastoje od trojice sudijase sastoje od trojice sudija. Pretresna . Pretresna vijeća vijeća provode glavni pretresprovode glavni pretres. Glavni zadatak . Glavni zadatak pretresnog vijeća, kako je navedeno u članu 64 pretresnog vijeća, kako je navedeno u članu 64 Rimskog statuta, jeste prihvatanje svih neophodnih Rimskog statuta, jeste prihvatanje svih neophodnih procedura kako bi se omogućio pravedan i procedura kako bi se omogućio pravedan i ekspeditivan sudski proces, a koji bi se vodio uz ekspeditivan sudski proces, a koji bi se vodio uz apsolutno uvažavanje prava optuženog, uzimajući u apsolutno uvažavanje prava optuženog, uzimajući u obzir zaštitu žrtava i svjedoka. Pretpretresno odjeljenje obzir zaštitu žrtava i svjedoka. Pretpretresno odjeljenje čini najmanje šest sudija, koje svoje odluke donosi u čini najmanje šest sudija, koje svoje odluke donosi u vijeću vijeću od troje sudija (pretpretresno vijećeod troje sudija (pretpretresno vijeće), ), kao i kao i sudije pojedincisudije pojedinci, u skladu sa Statutom i Pravilima o , u skladu sa Statutom i Pravilima o postupku i dokazima. Nijedna odredba stava 2 člana postupku i dokazima. Nijedna odredba stava 2 člana 39 ne sprečava istovremeno osnivanje više od jednog 39 ne sprečava istovremeno osnivanje više od jednog pretresnog ili pretpretresnog vijeća, kad to iziskuje pretresnog ili pretpretresnog vijeća, kad to iziskuje potreba efikasnog upravljanja radnim opterećenjem potreba efikasnog upravljanja radnim opterećenjem ICC (član 39 stav 2 tačka (c) Rimskog statuta). ICC (član 39 stav 2 tačka (c) Rimskog statuta).

Sudije raspoređene u pretresno i pretpretresno Sudije raspoređene u pretresno i pretpretresno odjeljenje, za razliku od sudija žalbenog odjeljenja, odjeljenje, za razliku od sudija žalbenog odjeljenja, mogu biti privremeno raspoređeni iz jednog u drugo, mogu biti privremeno raspoređeni iz jednog u drugo, između ova dva odjeljenja, ako je to opravdano s između ova dva odjeljenja, ako je to opravdano s obzirom na opterećenost ICC, ali obzirom na opterećenost ICC, ali sudija ne može u sudija ne može u istom predmetu učestvovati u radu i istom predmetu učestvovati u radu i pretpretresnog i pretresnog vijeća .pretpretresnog i pretresnog vijeća .

Personalna nezavisnost ICC obezbjeđuje se tako što su Personalna nezavisnost ICC obezbjeđuje se tako što su sudije u vršenju svoje dužnosti nezavisni, a takvom sudije u vršenju svoje dužnosti nezavisni, a takvom njihovom položaju odgovara njihova dužnost da se ne njihovom položaju odgovara njihova dužnost da se ne upuštaju ni u kakvu aktivnost koja bi se mogla miješati upuštaju ni u kakvu aktivnost koja bi se mogla miješati s njihovim sudijskim dužnostima ili uticati na s njihovim sudijskim dužnostima ili uticati na povjerenje u njihovu nezavisnostpovjerenje u njihovu nezavisnost. . Sudije koje obavljaju Sudije koje obavljaju dužnost s punim radnim vremenom, ne smiju se baviti dužnost s punim radnim vremenom, ne smiju se baviti nikakvim drugim zanimanjem profesionalne prirode. nikakvim drugim zanimanjem profesionalne prirode. O O svim ovim pitanjima odlučivaće sudije na osnovu svim ovim pitanjima odlučivaće sudije na osnovu apsolutne većine. Kad se neko od tih pitanja odnosi na apsolutne većine. Kad se neko od tih pitanja odnosi na određenog sudiju, taj sudija ne smije učestvovati u određenog sudiju, taj sudija ne smije učestvovati u donošenju odluke. Njihovu platu, naknade i troškove donošenju odluke. Njihovu platu, naknade i troškove vezane za službu određuje Skupština država stranaka, vezane za službu određuje Skupština država stranaka, s tim da pravo na platu i naknade ne mogu biti s tim da pravo na platu i naknade ne mogu biti umanjeni za vrijeme trajanja mandata (član 49 umanjeni za vrijeme trajanja mandata (član 49 Statuta).Statuta).

Sudija može zatražiti od Predsjedništva da ga ”izvine” Sudija može zatražiti od Predsjedništva da ga ”izvine” od obavljanja sudijske dužnosti (odstupanje od od obavljanja sudijske dužnosti (odstupanje od dužnosti) u određenom predmetu, ako postoje razlozi dužnosti) u određenom predmetu, ako postoje razlozi koje preciziraju Pravila o postupku i dokazima. Inače, koje preciziraju Pravila o postupku i dokazima. Inače, član 41 stav 2 tačka (a) Statuta, u načelu, navodi kako član 41 stav 2 tačka (a) Statuta, u načelu, navodi kako sudija ne može učestvovati u radu na predmetu u sudija ne može učestvovati u radu na predmetu u kojem bi se iz bilo kojeg razloga razumno moglo kojem bi se iz bilo kojeg razloga razumno moglo posumnjati u njegovu nepristranost. Ovakva bi posumnjati u njegovu nepristranost. Ovakva bi formulacija, zapravo, odgovarala uzdržanju. Statut formulacija, zapravo, odgovarala uzdržanju. Statut navodi samo jedan navodi samo jedan razlog za izuzećerazlog za izuzeće, i to , i to učestvovanje u tom svojstvu u sudskom postupku pred učestvovanje u tom svojstvu u sudskom postupku pred ICC ili u povezanom postupku pred nacionalnim sudom ICC ili u povezanom postupku pred nacionalnim sudom koji se vodi pred ICC. O svim pitanjima izuzeća sudije koji se vodi pred ICC. O svim pitanjima izuzeća sudije odlučuju sve sudije apsolutnom većinom glasova, pri odlučuju sve sudije apsolutnom većinom glasova, pri čemu odnosni sudija ne učestvuje u donošenju odluke.čemu odnosni sudija ne učestvuje u donošenju odluke.

Sudije Sudije disciplinski odgovarajudisciplinski odgovaraju za povrede svoje za povrede svoje dužnosti. dužnosti. Sudija će se smijeniti sa dužnosti odnosno Sudija će se smijeniti sa dužnosti odnosno biće razriješen, ako se u skladu sa Pravilima o biće razriješen, ako se u skladu sa Pravilima o postupku i dokazima utvrdi postojanje jednog ili oba postupku i dokazima utvrdi postojanje jednog ili oba (što je, ipak, teško zamisliti), od dva alternativno (što je, ipak, teško zamisliti), od dva alternativno propisana razloga, od kojih se prvi svodi na propisana razloga, od kojih se prvi svodi na nesavjestan rad, odnosno grubo povređivanje dužnosti, nesavjestan rad, odnosno grubo povređivanje dužnosti, dok je drugi objektivnogdok je drugi objektivnog

karaktera i predstavlja nemogućnost normalnog karaktera i predstavlja nemogućnost normalnog vršenja sudijske funkcijevršenja sudijske funkcije. . To su sljedeći razlozi: To su sljedeći razlozi: (a) (a) akoako sese uu postupkupostupku ureuređđenomenom PravilimaPravilima oo postupkupostupku ii dokazimadokazima utvrdiutvrdi dada jeje nekineki sudijasudija svojimsvojim ponaponaššanjemanjem uuččinioinio ozbiljniozbiljni prestupprestup iliili ozbiljnuozbiljnu povredupovredu svojihsvojih dudužžnostinosti, , smijenismijeniććee sese ss dudužžnostinosti, , ii toto nana prijedlogprijedlog ostalihostalih sudijasudija – – odlukomodlukom SkupSkupšštinetine drdržžavaava stranakastranaka ( (tajnimtajnim glasanjemglasanjem, , donesenomdonesenom dvotredvotreććinskominskom veveććinominom ukupnogukupnog brojabroja glasovaglasova); (); (bb) ) sudijasudija momožžee bitibiti smijenjensmijenjen ss dudužžnostinosti ii akoako nijenije uu mogumoguććnostinosti obavljatiobavljati dudužžnostnost uu skladuskladu sasa Statutom. AkoStatutom. Ako jeje povredapovreda dudužžnostinosti bilabila laklakššee prirodeprirode, , sudijisudiji sese momožžee izreizreććii nekaneka odod disciplinskihdisciplinskih mjeramjera predvipredviđđenihenih PravilimaPravilima oo postupkupostupku ii dokazimadokazima, , oo č čemuemu odluodluččujeuje PredsjedniPredsjednišštvotvo ICCICC. .

1.3.7.1.3. 1.3.7.1.3. PosebnoPosebno oo imunitetuimunitetu ICCICC na teritoriji svake države stranke uživa na teritoriji svake države stranke uživa

pogodnosti i imunitet koji su nužni za ostvarivanje pogodnosti i imunitet koji su nužni za ostvarivanje njegovih ciljeva (član 48 stav 1 Rimskog statuta). Na njegovih ciljeva (član 48 stav 1 Rimskog statuta). Na osnovu člana 48 stav 2osnovu člana 48 stav 2, , “ “kkad obavljaju poslove ad obavljaju poslove Suda ili poslove povezane s tim poslovima, Suda ili poslove povezane s tim poslovima, sudije, tužilac, zamjenik tužioca i sekretar sudije, tužilac, zamjenik tužioca i sekretar uživaju iste pogodnosti i imunitet kakav imaju uživaju iste pogodnosti i imunitet kakav imaju šefovi diplomatskih predstavništavašefovi diplomatskih predstavništava, te moraju, , te moraju, nakon isteka svojih mandata, zadržati dodijeljeni im nakon isteka svojih mandata, zadržati dodijeljeni im imunitet od pravnog progona ma koje vrste, u vezi s imunitet od pravnog progona ma koje vrste, u vezi s izrečenim i pisanim riječima ili aktima koje su izvršili izrečenim i pisanim riječima ili aktima koje su izvršili u svom službenom svojstvuu svom službenom svojstvu.“ .“ OdlukuOdluku oo oduzimanjuoduzimanju imunitetaimuniteta sudijamasudijama donosidonosi apsolutnomapsolutnom veveććinominom glasovaglasova opopšštata sjednicasjednica svihsvih sudijasudija. . SpecifiSpecifiččnono jeje ovlaovlašćšćenjeenje opopšštete sjednicesjednice svihsvih sudijasudija dada dvotredvotreććinskominskom veveććinominom donosidonosi ii privremenaprivremena pravilapravila oo postupkupostupku ii dokazimadokazima, , ii toto uu slusluččajuaju hitnostihitnosti ii kojakoja sese primjenjujuprimjenjuju dodo narednenaredne sjednicesjednice SkupSkupšštinetine drdržžavaava stranakastranaka (č (članlan 51 51 stavstav 3 3 RimskogRimskog statutastatuta). ). MeMeđđutimutim, , takvatakva privremenaprivremena pravilapravila nene mogumogu sese

primjenjivatiprimjenjivati retroaktivnoretroaktivno nana š štetutetu optuoptužženogenog protivprotiv kogakoga sese vodivodi istragaistraga iliili kojikoji sese krivikriviččnono gonigoni iliili kojikoji jeje osuosuđđenen (č (članlan 51 51 stavstav 4 4 RimskogRimskog statutastatuta).).

ICC može otkloniti privilegije i imunitet u skladu sa ICC može otkloniti privilegije i imunitet u skladu sa procedurama koje su propisane članom 48 stav 5. procedurama koje su propisane članom 48 stav 5. Sporazum o pogodnostima i imunitetu ICC postavlja Sporazum o pogodnostima i imunitetu ICC postavlja ograničene pogodnosti, imunitet i olakšice koje će ograničene pogodnosti, imunitet i olakšice koje će uživati zamjenik sekretara, osoblje Ureda tužioca i uživati zamjenik sekretara, osoblje Ureda tužioca i osoblje Sekretarijata, kao i tretman koji će uživati osoblje Sekretarijata, kao i tretman koji će uživati advokati, stručnjaci, svjedoci i sva druga lica koja advokati, stručnjaci, svjedoci i sva druga lica koja moraju biti prisutna u sjedištu ICC (član 48moraju biti prisutna u sjedištu ICC (član 48 st. st. 3 i 4).3 i 4).

Član 27 (“Nebitnost službenog svojstva”) je od Član 27 (“Nebitnost službenog svojstva”) je od presudnog značaja za obavezu na saradnju i presudnog značaja za obavezu na saradnju i komplementarne mehanizme: “komplementarne mehanizme: “((11)) Ovaj statut Ovaj statut primjenjuje se jednako na sva lica bez razlike primjenjuje se jednako na sva lica bez razlike zasnovane na službenom svojstvu. Naprotiv, zasnovane na službenom svojstvu. Naprotiv, službeno svojstvo šefa države ili vlade, člana vlade službeno svojstvo šefa države ili vlade, člana vlade ili parlamenta, izabranog zastupnika ili vladinog ili parlamenta, izabranog zastupnika ili vladinog službenikaslužbenika ne smije nikako izuzeti neko lice od ne smije nikako izuzeti neko lice od kkrivičrivične odgovornosti na osnovu ovog statuta, niti ne odgovornosti na osnovu ovog statuta, niti će to, samo po sebi, predstavljati osnov za će to, samo po sebi, predstavljati osnov za umanjenje kazne.umanjenje kazne. ( (22)) Imunitet ili posebna pravila Imunitet ili posebna pravila

postupka koja bi mogla biti povezana sa službenim postupka koja bi mogla biti povezana sa službenim svojstvom nekog lica, bilo na osnovu nacionalnog ili svojstvom nekog lica, bilo na osnovu nacionalnog ili memeđđunarodnog prava, ne sprečava Sud da uspostavi unarodnog prava, ne sprečava Sud da uspostavi svoju nadležnost nad takvim licem.“svoju nadležnost nad takvim licem.“

Neke države imaju zakonska ili ustavna pravila koja Neke države imaju zakonska ili ustavna pravila koja ograničavaju krivičnu odgovornost ili krivičnu ograničavaju krivičnu odgovornost ili krivičnu proceduru koja se primjenjuje na neke od proceduru koja se primjenjuje na neke od službeslužbenika. nika. Neki imuniteti su apsolutni, dok su drugi ograničeni na Neki imuniteti su apsolutni, dok su drugi ograničeni na djela učinjena u vršenju službene dužnosti ili vrijede djela učinjena u vršenju službene dužnosti ili vrijede za sva djela, izuzev određenza sva djela, izuzev određenihih (kao što je izdaja). (kao što je izdaja).

Imunitet može biti ograničen samo na šefa države ili Imunitet može biti ograničen samo na šefa države ili se protezati na članove vlade, članove parlamenta ili se protezati na članove vlade, članove parlamenta ili na visoke na visoke funkcionerfunkcionere u širem smislu. Zakon može e u širem smislu. Zakon može zahtijevati da se posebnoj vrsti zahtijevati da se posebnoj vrsti službeslužbenika sudi samo nika sudi samo pred određenim domaćim sudom ili pred određenim domaćim sudom ili organorganom i om i nametnuti proceduralne zahtjeve, kao što je glasanje nametnuti proceduralne zahtjeve, kao što je glasanje parlamenta. Konačno, imunitet i ograničenja od parlamenta. Konačno, imunitet i ograničenja od krivičnog gonjenja mogu se nastaviti ili biti skinuti u krivičnog gonjenja mogu se nastaviti ili biti skinuti u cijelosti ili djelimično po isteku mandata. Bez obzira na cijelosti ili djelimično po isteku mandata. Bez obzira na to kakve odredbe predviđaju nacionalni zakoni, države to kakve odredbe predviđaju nacionalni zakoni, države stranke će ih željeti izjednačiti sa zahtjevima iz člana stranke će ih željeti izjednačiti sa zahtjevima iz člana 27 Rimskog statuta. 27 Rimskog statuta.

Član 27 treba posmatrati zajedno sa članom 98 stav 1 Član 27 treba posmatrati zajedno sa članom 98 stav 1 u kojem stoji da ICC ne smije pokrenuti postupak u kojem stoji da ICC ne smije pokrenuti postupak povodom zahtjeva za predaju ili pomoć koji bi od povodom zahtjeva za predaju ili pomoć koji bi od države kojoj je zahtjev upućen zahtijevao da djeluje države kojoj je zahtjev upućen zahtijevao da djeluje suprotno svojim obavezama koje ima na osnovu suprotno svojim obavezama koje ima na osnovu međunarodnog prava u vezi smeđunarodnog prava u vezi saa državnim ili državnim ili diplomatskim imunitetom lica ili imovine treće države, diplomatskim imunitetom lica ili imovine treće države, osim ukoliko prije toga, na osnovu saradnje s tom osim ukoliko prije toga, na osnovu saradnje s tom trećom državom, ICC ne postigne njeno odricanje od trećom državom, ICC ne postigne njeno odricanje od imuniteta. Član 27 se stoga primjenjuje na imuniteta. Član 27 se stoga primjenjuje na služben službenike ike države stranke kojoj je upućen zahtjev i čini jasnom države stranke kojoj je upućen zahtjev i čini jasnom namjeru Rimskog statuta da se krivična odgovornost namjeru Rimskog statuta da se krivična odgovornost podjednako pripisuje podjednako pripisuje službeslužbenicima na svim nivoima i nicima na svim nivoima i da primjenjivanje nadležnosti ICC ne može biti da primjenjivanje nadležnosti ICC ne može biti spriječeno imunitetom koji je obezbijeđen po spriječeno imunitetom koji je obezbijeđen po nacionalnom zakonu ili drugim proceduralnim nacionalnom zakonu ili drugim proceduralnim zabranama. Na osnovu člana 98, s druge strane, zabranama. Na osnovu člana 98, s druge strane, službeslužbenici trećih država mogu imati koristi od takvog nici trećih država mogu imati koristi od takvog imunitetaimuniteta,, ali samo u tolikoj mjeri koliko to dozvoljava ali samo u tolikoj mjeri koliko to dozvoljava nacionalno pravo i ukoliko se treća država ne odrekne nacionalno pravo i ukoliko se treća država ne odrekne imuniteta.imuniteta. Odredba člana 98 stav 1 koja prOdredba člana 98 stav 1 koja propisujeopisuje da da ICC “smije pokrenuti postupak povodom zahtjeva za ICC “smije pokrenuti postupak povodom zahtjeva za predaju i pomoć”predaju i pomoć”, , ukazuje na to da će ukazuje na to da će

procjena dostupnosti imuniteta po domaćem pravu procjena dostupnosti imuniteta po domaćem pravu biti obavljena kada se zahtjev bude razmatrao prvi biti obavljena kada se zahtjev bude razmatrao prvi put, tako da zahtjevi inkonzistentni sa nacionalnim put, tako da zahtjevi inkonzistentni sa nacionalnim pravom neće biti ni poslani. ICC će prvenstveno pravom neće biti ni poslani. ICC će prvenstveno morati ”izvagati” značaj svakog oblika saradnje morati ”izvagati” značaj svakog oblika saradnje koji uključuje treće države - kako bi utvrdio koji uključuje treće države - kako bi utvrdio saglasnost sa Bečkom konvencijom o diplomatskim saglasnost sa Bečkom konvencijom o diplomatskim i konzularnim odnosima, sa primjenjivim običajnim i konzularnim odnosima, sa primjenjivim običajnim pravom i svim ostalim relevantnim izvorima pravom i svim ostalim relevantnim izvorima međunarodnog prava. međunarodnog prava.

Može se zaključiti da države sMože se zaključiti da države sttranke imaju obavezu ranke imaju obavezu preispitati svoje nacionalno pravo kako bi preispitati svoje nacionalno pravo kako bi obezbijedile punu kooperaciju u skladu sa Rimskim obezbijedile punu kooperaciju u skladu sa Rimskim statutom u pogledu visokih statutom u pogledu visokih funkcionera, funkcionera, kako je kako je opisano u članu 27. Imunitet dat po nacionalnom opisano u članu 27. Imunitet dat po nacionalnom pravu licima ili imovini trećih država ne bi trebalo pravu licima ili imovini trećih država ne bi trebalo da bude širi od onog koji je raspoloživ po da bude širi od onog koji je raspoloživ po relevantnom nacionalnom pravu - ako država želi relevantnom nacionalnom pravu - ako država želi nastaviti saradnju u skladu sa Rimskim statutom. nastaviti saradnju u skladu sa Rimskim statutom.

Prema članu 98 stav 2 Rimskog statuta, ICC ne smije Prema članu 98 stav 2 Rimskog statuta, ICC ne smije pokrenuti postupak povodom zahtjeva za predaju koji pokrenuti postupak povodom zahtjeva za predaju koji bi od države kojoj je zahtjev upućen zahtijevao da bi od države kojoj je zahtjev upućen zahtijevao da djeluje suprotno svojim obavezama koje ima na djeluje suprotno svojim obavezama koje ima na osnovu meosnovu međđunarodnih ugovora, putem kojih je za unarodnih ugovora, putem kojih je za predaju lica te države ICC potrebna saglasnost predaju lica te države ICC potrebna saglasnost države koja to lice šaljedržave koja to lice šalje. Izuzetak je . Izuzetak je ako ICC prije ako ICC prije toga ne uspostavi stoga ne uspostavi saaradnju s državom koja to lice radnju s državom koja to lice šalje i u tom smislu dobije saglasnost za predaju.šalje i u tom smislu dobije saglasnost za predaju.

1.3.7.1.4. Predsjedništvo1.3.7.1.4. Predsjedništvo

Predsjedništvo ICC predstavlja oblik organizacije rada Predsjedništvo ICC predstavlja oblik organizacije rada tog suda. Čine ga sudije koje predstavljaju njegove tog suda. Čine ga sudije koje predstavljaju njegove članove i koje na dužnost stupaju sa punim radnim članove i koje na dužnost stupaju sa punim radnim vremenom, od trenutka kada budu izabrani (član 35 vremenom, od trenutka kada budu izabrani (član 35 stav 2 u vezi sa članom 38 stav 1 Rimskog statuta). stav 2 u vezi sa članom 38 stav 1 Rimskog statuta).

Predsjedništvo može, s vremena na vrijeme, odlučivati Predsjedništvo može, s vremena na vrijeme, odlučivati o tome u kojoj mjeri preostale sudije moraju obavljati o tome u kojoj mjeri preostale sudije moraju obavljati dužnost s punim radnim vremenom, pri čemu se takva dužnost s punim radnim vremenom, pri čemu se takva odluka zasniva na sljedećem: (1) procjeni opterećenja odluka zasniva na sljedećem: (1) procjeni opterećenja ICC i (2) sprovedenim konsultacijama sa svojim ICC i (2) sprovedenim konsultacijama sa svojim članovima (član 35 stav 3 Rimskog statuta). Takav članovima (član 35 stav 3 Rimskog statuta). Takav sporazum ne smije da utiče: (1) na nezavisnost sudija u sporazum ne smije da utiče: (1) na nezavisnost sudija u obavljanju njihovih (sudijskih) funkcija; (2) na zabranu obavljanju njihovih (sudijskih) funkcija; (2) na zabranu sudijama da se upuštaju u vršenje bilo kakvih aktivnosti sudijama da se upuštaju u vršenje bilo kakvih aktivnosti koje bi se mogle miješati sa njihovom sudijskom koje bi se mogle miješati sa njihovom sudijskom funkcijom ili bi mogle da dovedu u pitanje povjerenje u funkcijom ili bi mogle da dovedu u pitanje povjerenje u njihovu nezavisnost; (3) na zabranu sudijama koji su njihovu nezavisnost; (3) na zabranu sudijama koji su izabrane za stalne članove, odnosno sudije sa punim izabrane za stalne članove, odnosno sudije sa punim radnim vremenom u ICC, da se profesionalno bave bilo radnim vremenom u ICC, da se profesionalno bave bilo kakvim drugim zanimanjima (član 40 st. 1–3 u vezi sa kakvim drugim zanimanjima (član 40 st. 1–3 u vezi sa članom 35 stav 3 Rimskog statuta). članom 35 stav 3 Rimskog statuta).

PredsjedniPredsjednišštvotvo ICCICC č čineine predsjednikpredsjednik ii dvadva potpredsjednika. Birajupotpredsjednika. Biraju ihih svesve sudijesudije apsolutnomapsolutnom veveććinominom glasovaglasova nana periodperiod odod tritri godinegodine, , uzuz mogumoguććnostnost jojoš š jednogjednog izboraizbora nana istuistu dudužžnostnost (č (članlan 38 38 stavstav 1 1 RimskogRimskog statutastatuta). ). Prvi potpredsjednik zamjenjuje Prvi potpredsjednik zamjenjuje predsjednika u slučaju kad je predsjednik nedostupan ilipredsjednika u slučaju kad je predsjednik nedostupan ili

izuzet. Drugi potpredsjednik zamjenjuje izuzet. Drugi potpredsjednik zamjenjuje predsjednika u slučaju kad su i predsjednik i prvi predsjednika u slučaju kad su i predsjednik i prvi potpredsjednik nedostupni ili izuzeti. potpredsjednik nedostupni ili izuzeti. Predsjedništvo je odgovorno za ispravno Predsjedništvo je odgovorno za ispravno upravljanje ICC, uz izuzetak Ureda tužiocaupravljanje ICC, uz izuzetak Ureda tužioca kao i kao i obavljanje ostalih funkcija predviđenih Statutom. obavljanje ostalih funkcija predviđenih Statutom. Kada je u pitanju saradnja između ova dva sudska Kada je u pitanju saradnja između ova dva sudska organa, značajno je to da oni dopunjuju jedan organa, značajno je to da oni dopunjuju jedan drugog u pitanjima od zajedničke važnosti. Iz drugog u pitanjima od zajedničke važnosti. Iz navedenog se vidi da Predsjedništvo i opšta navedenog se vidi da Predsjedništvo i opšta (plenarna) sjednica sudija dijele poslove sudske (plenarna) sjednica sudija dijele poslove sudske uprave - poslovi pravosudne uprave u nadležnosti uprave - poslovi pravosudne uprave u nadležnosti su Skupštine država stranaka.su Skupštine država stranaka.

1.3.7.1.5.1.3.7.1.5. Ured tužioca Ured tužioca Ured tužioca je u smislu člana 34 stav 1 tačka (c) Ured tužioca je u smislu člana 34 stav 1 tačka (c)

Rimskog statuta definisan (uz Predsjedništvo, Rimskog statuta definisan (uz Predsjedništvo, sudska odeljenja i Sekretarijat) kao jedan od sudska odeljenja i Sekretarijat) kao jedan od organa organa ICCICC, što predstavlja i naslov član 34 Statuta. Time , što predstavlja i naslov član 34 Statuta. Time se i na jednom terminološkom nivou ukazuje na se i na jednom terminološkom nivou ukazuje na postojenje sasvim izvjesne i funkcionalne i postojenje sasvim izvjesne i funkcionalne i organizacione veze između suda i Ureda tužioca. organizacione veze između suda i Ureda tužioca. Ovakvo rješenje ima svoju tradiciju i u statutima Ovakvo rješenje ima svoju tradiciju i u statutima ad ad hochoc međunarodnih krivičnih tribunala za nekadašnju međunarodnih krivičnih tribunala za nekadašnju SFRJ i Ruandu, a slično rješenje se primjenjivalo i SFRJ i Ruandu, a slično rješenje se primjenjivalo i tokom suđenja u Nirnbergu i Tokiju. tokom suđenja u Nirnbergu i Tokiju.

Ured tužioca djeluje nezavisno, kao poseban organ Ured tužioca djeluje nezavisno, kao poseban organ ICC i odgovoran je za primanje dojava i svih ICC i odgovoran je za primanje dojava i svih potkrijepljenih podataka o krivičnim djelima iz potkrijepljenih podataka o krivičnim djelima iz nadležnosti ICC, za njihovo ispitivanje i za nadležnosti ICC, za njihovo ispitivanje i za provođenje istrage i krivičnog gonjenja pred ICC provođenje istrage i krivičnog gonjenja pred ICC (član 42 stav 1 Rimskog statuta). (član 42 stav 1 Rimskog statuta).

Posebne obaveze tužilac ima prema Savjetu Posebne obaveze tužilac ima prema Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija kada mu taj organ bezbjednosti Ujedinjenih nacija kada mu taj organ proslijedi određeni slučaj radi istrage. Tako je Savjet proslijedi određeni slučaj radi istrage. Tako je Savjet bezbjednosti UN (Rezolucijom broj 1593 od 31. marta bezbjednosti UN (Rezolucijom broj 1593 od 31. marta 2005. godine) odlučio da situaciju u sudanskoj 2005. godine) odlučio da situaciju u sudanskoj pokrajini Darfur, koju karakteriše dugogodišnji pokrajini Darfur, koju karakteriše dugogodišnji unutrašnji oružani sukob sa masovnim kršenjem normi unutrašnji oružani sukob sa masovnim kršenjem normi međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, proslijedi tužiocu ICC radi istrage. Tom rezolucijom proslijedi tužiocu ICC radi istrage. Tom rezolucijom tužilac je obavezan da u roku od tri mjeseca od tužilac je obavezan da u roku od tri mjeseca od usvajanja rezolucije dostavi izvještaj Savjetu usvajanja rezolucije dostavi izvještaj Savjetu bezbjednosti o aktivnostima koje je preduzeo u tom bezbjednosti o aktivnostima koje je preduzeo u tom slučaju, te da nakon toga takve izvještaje dostavlja slučaju, te da nakon toga takve izvještaje dostavlja svakih šest mjesecisvakih šest mjeseci..

Tužilac obavlja funkciju gonjenja u skladu s Statutom i Tužilac obavlja funkciju gonjenja u skladu s Statutom i Pravilima o postupku i dokazima: provodi istraguPravilima o postupku i dokazima: provodi istragu, , sastavlja i zastupa optužnicu na glavnom pretresu, sastavlja i zastupa optužnicu na glavnom pretresu, podnosi pravne lijekove i obavlja ostale potrebne podnosi pravne lijekove i obavlja ostale potrebne poslove. Ako se analiziraju odredbe Rimskog statuta poslove. Ako se analiziraju odredbe Rimskog statuta koje se odnose na funkciju krivičnog gonjenja, može sekoje se odnose na funkciju krivičnog gonjenja, može se

zaključiti da sve nadležnosti u funkciji gonjenja pripadaju zaključiti da sve nadležnosti u funkciji gonjenja pripadaju inokosnom organu – tužiocu. Zato bi bilo ispravnije inokosnom organu – tužiocu. Zato bi bilo ispravnije reći da je organ (inokosni) ICC tužilac, a da je Ured reći da je organ (inokosni) ICC tužilac, a da je Ured tužioca služba koja mu pomažetužioca služba koja mu pomaže. . Nijedan član Ureda ne Nijedan član Ureda ne smije tražiti upute ili postupati na osnovu uputa koje smije tražiti upute ili postupati na osnovu uputa koje potiču iz bilo kakvih vanjskih izvora.  potiču iz bilo kakvih vanjskih izvora. 

Tužilac je na čelu Ureda i ima sva ovlašćenja za Tužilac je na čelu Ureda i ima sva ovlašćenja za upravljanje i vođenje poslova Ureda, uključujući i upravljanje i vođenje poslova Ureda, uključujući i osoblje, prostor i druga sredstva (član 42 stav 2 osoblje, prostor i druga sredstva (član 42 stav 2 Rimskog statuta). Rimskog statuta). Tužiocu pomaže jedan ili više Tužiocu pomaže jedan ili više zamjenika tužioca koji imaju pravo provesti bilo koju zamjenika tužioca koji imaju pravo provesti bilo koju radnju koju od njih na osnovu ovog statuta zatraži radnju koju od njih na osnovu ovog statuta zatraži tužilac. Tužilac i njegovi zamjenici moraju biti tužilac. Tužilac i njegovi zamjenici moraju biti različitog državljanstva i zaposleni u Uredu s punim različitog državljanstva i zaposleni u Uredu s punim radnim vremenom.radnim vremenom.

Tužilac i njegovi zamjenici moraju biti lica visokog Tužilac i njegovi zamjenici moraju biti lica visokog moralnog karaktera (moralnog karaktera (etički aspektetički aspekt)), odnosno visoko , odnosno visoko stručni i imati veliko praktično iskustvo u krivičnom stručni i imati veliko praktično iskustvo u krivičnom gonjenju ili suđenju, kao i govoriti barem jedan od gonjenju ili suđenju, kao i govoriti barem jedan od radnih jezika ICC (radnih jezika ICC (ekspertski aspektekspertski aspekt)). . Bira ih tajnimBira ih tajnim

glasanjem Skupština država stranakaglasanjem Skupština država stranaka. Zamjenici . Zamjenici tužioca biraju se na isti način, s popisa kandidata koji tužioca biraju se na isti način, s popisa kandidata koji izradi sam tužilac, pri čemu za svako slobodno mjesto izradi sam tužilac, pri čemu za svako slobodno mjesto moraju biti predložena tri kandidata. Mandat tužioca i moraju biti predložena tri kandidata. Mandat tužioca i njegovih zamjenika je devet godina, ako pri izboru ne njegovih zamjenika je devet godina, ako pri izboru ne budu izabrani na kraći mandat i budu izabrani na kraći mandat i neće moći biti birani neće moći biti birani na istu dužnost još jednom. Tužilac i njegovi zamjenici na istu dužnost još jednom. Tužilac i njegovi zamjenici se, isto kao i sudije, ne smiju baviti aktivnostima koje se, isto kao i sudije, ne smiju baviti aktivnostima koje bi mogle uticati na njihovu nezavisnost, niti se bi mogle uticati na njihovu nezavisnost, niti se upuštati u bilo kakvo zanimanje profesionalne prirode upuštati u bilo kakvo zanimanje profesionalne prirode (član 42 stav 5 Rimskog statuta). (član 42 stav 5 Rimskog statuta).

Odredbe o odstupanju i izuzeću sudija se na Odredbe o odstupanju i izuzeću sudija se na odgovarajući način primjenjuju na tužioca i njegove odgovarajući način primjenjuju na tužioca i njegove zamjenike (član 42 st. 6, 7 i 8 Rimskog statuta). Ni zamjenike (član 42 st. 6, 7 i 8 Rimskog statuta). Ni tužilac, niti zamjenik tužioca ne smiju učestvovati ni u tužilac, niti zamjenik tužioca ne smiju učestvovati ni u kom predmetu u kojem bi njihova nepristranost mogla kom predmetu u kojem bi njihova nepristranost mogla razumno doći u sumnju, i to po bilo kojem osnovu.razumno doći u sumnju, i to po bilo kojem osnovu.

Oni će biti izuzeti iz predmeta ako su, između ostalog, Oni će biti izuzeti iz predmeta ako su, između ostalog, prethodno već učestvovali u bilo kojem svojstvu u tom prethodno već učestvovali u bilo kojem svojstvu u tom predmetu pred ICC ili u povezanom krivičnom predmetu predmetu pred ICC ili u povezanom krivičnom predmetu na nacionalnom nivou koji je uključivao lice protiv kojeg na nacionalnom nivou koji je uključivao lice protiv kojeg se vodi istraga ili koje se krivično goni. Lice protiv kojeg se vodi istraga ili koje se krivično goni. Lice protiv kojeg se vodi istraga ili se krivično goni, može u svako doba se vodi istraga ili se krivično goni, može u svako doba zahtijevati izuzeće tužioca ili zamjenika tužioca po zahtijevati izuzeće tužioca ili zamjenika tužioca po ovom osnovu. Odluka o odstupanju tužioca i njegovih ovom osnovu. Odluka o odstupanju tužioca i njegovih zamjenika je u nadležnosti Predsjedništva, a odluka o zamjenika je u nadležnosti Predsjedništva, a odluka o izuzeću – u nadležnost žalbenog vijeća. izuzeću – u nadležnost žalbenog vijeća.

Tužilac imenuje savjetnike (Tužilac imenuje savjetnike (eksperte)eksperte) pravne struke s pravne struke s potrebnim iskustvom o pojedinim problemima, potrebnim iskustvom o pojedinim problemima, uklučujući, ali ne ograničavajući se na seksualno i uklučujući, ali ne ograničavajući se na seksualno i polno nasilje, kao i nasilje nad djecom (član 42 stav 9 polno nasilje, kao i nasilje nad djecom (član 42 stav 9 Rimskog statuta). Ovi savjetnici su Rimskog statuta). Ovi savjetnici su posebna kategorija posebna kategorija lica povezanih sa tužilačkom funkcijom, ali bez lica povezanih sa tužilačkom funkcijom, ali bez formalnog vršenja funkcije tužioca ili njegovog formalnog vršenja funkcije tužioca ili njegovog zamjenika. Rimski statut je opravdano poklonio veliku zamjenika. Rimski statut je opravdano poklonio veliku pažnju zaštiti tzv. posebno ranjivih (vulnarablih) pažnju zaštiti tzv. posebno ranjivih (vulnarablih) kategorija žrtava, što sekategorija žrtava, što se

prvenstveno čini radi sprečavanja ili minimiziranja tzv. prvenstveno čini radi sprečavanja ili minimiziranja tzv. sekundarne viktimizacije ovakvih žrtava krivičnog sekundarne viktimizacije ovakvih žrtava krivičnog djeladjela. . U pojmovnom smislu ovakva su lica jedna U pojmovnom smislu ovakva su lica jedna posebna vrsta stručnih lica, koji pomažu tužiocu kao posebna vrsta stručnih lica, koji pomažu tužiocu kao stranci, ali je njihova uloga šira od stranci, ali je njihova uloga šira od stranačke stranačke asistencijeasistencije, jer oni, prije svega, treba da pomognu , jer oni, prije svega, treba da pomognu žrtvi krivičnog djela, odnosno oštećenom u žrtvi krivičnog djela, odnosno oštećenom u krivičnom postupku, u pogledu čega određene krivičnom postupku, u pogledu čega određene obaveze ima i sud pred kojim se odvija postupakobaveze ima i sud pred kojim se odvija postupak..

TuTužžilacilac ii njegovinjegovi zamjenicizamjenici mogumogu bitibiti smijenjenismijenjeni podpod istimistim uslovimauslovima kaokao ii sudijesudije, , ss timtim dada odlukuodluku oo smjenjivanjusmjenjivanju tutužžiocaioca donosidonosi SkupSkupšštinatina drdržžavaava stranakastranaka, , ii toto apsolutnomapsolutnom veveććinominom glasovaglasova, , dokdok uu slusluččajuaju smjenjivanjasmjenjivanja zamjenikazamjenika, , takvutakvu odlukuodluku donosidonosi nana prijedlogprijedlog tutužžiocaioca (č (članlan 46 46 stst. 1 . 1 ii 2 2 RimskogRimskog statutastatuta). ). TuTužžilacilac ii njegovinjegovi zamjenicizamjenici mogumogu bitibiti smijenjenismijenjeni ii akoako nene mogumogu obavljatiobavljati svojesvoje dudužžnostinosti kojekoje nalanalažžee RimskiRimski statutstatut, , aa disciplinskidisciplinski odgovarajuodgovaraju uu skladuskladu sasa PravilimaPravilima oo postupkupostupku ii dokazimadokazima. .

Uz to, odredba člana 49 Rimskog statuta o plati, Uz to, odredba člana 49 Rimskog statuta o plati, naknadama i troškovima primjenjuje se na tužioca i naknadama i troškovima primjenjuje se na tužioca i njegove zamjenike (kao i na sudije, sekretara i njegove zamjenike (kao i na sudije, sekretara i njegovog zamjenika). njegovog zamjenika).

Tužilac i njegovi zamjenici uživaju imunitet kakav imaju i Tužilac i njegovi zamjenici uživaju imunitet kakav imaju i sudije. Nakon prestanka funkcije tužilac i njegovi sudije. Nakon prestanka funkcije tužilac i njegovi zamjenici zadržavaju imunitet u odnosu na pravni zamjenici zadržavaju imunitet u odnosu na pravni progon bilo koje vrste, a u odnosu na izgovorenu ili progon bilo koje vrste, a u odnosu na izgovorenu ili pisanu riječ ili akt radnje koje su učinili u službenom pisanu riječ ili akt radnje koje su učinili u službenom svojstvu tokom mandata (član 48 stav 2 Rimskog svojstvu tokom mandata (član 48 stav 2 Rimskog statuta). Zamjenik sekretara, osoblje Ureda tužioca i statuta). Zamjenik sekretara, osoblje Ureda tužioca i osoblje Sekretarijata uživaju pogodnosti i imunitet i osoblje Sekretarijata uživaju pogodnosti i imunitet i sredstva nužna za vršenje svojih dužnosti, u skladu sa sredstva nužna za vršenje svojih dužnosti, u skladu sa Sporazumom o pogodnostima i imunitetu ICC. Međutim, Sporazumom o pogodnostima i imunitetu ICC. Međutim, pogodnosti i imunitet tužioca i njegovih zamjenika pogodnosti i imunitet tužioca i njegovih zamjenika mogu biti otklonjeni, i to odlukom većine svih sudija na mogu biti otklonjeni, i to odlukom većine svih sudija na opštoj sjednici u odnosu na tužioca, kao i odlukom opštoj sjednici u odnosu na tužioca, kao i odlukom samog tužioca u odnosu na njegove zamjenike i osoblje samog tužioca u odnosu na njegove zamjenike i osoblje Ureda tužioca, kao i zamjenika sekretara i osoblje Ureda tužioca, kao i zamjenika sekretara i osoblje Sekretarijata (član 48 stav 5 Rimskog statuta). Sekretarijata (član 48 stav 5 Rimskog statuta).

1.3.7.1.6.1.3.7.1.6. Sekretarijat Sekretarijat

Sekretarijat predstavlja pomoćni organ u ICC, čije Sekretarijat predstavlja pomoćni organ u ICC, čije su funkcije administrativno-tehničkog karakterasu funkcije administrativno-tehničkog karaktera. . Sekretarijat ICC je odgovoran za nesudske vidove Sekretarijat ICC je odgovoran za nesudske vidove upravljanja i pružanje usluga ICC, bez ograničenja upravljanja i pružanje usluga ICC, bez ograničenja funkcije i ovlašćenja tužioca, u skladu sa članom funkcije i ovlašćenja tužioca, u skladu sa članom 42 (član 43 stav 1 Rimskog statuta). Na čelu 42 (član 43 stav 1 Rimskog statuta). Na čelu Sektretarijata (Sektretarijata (koji ima kolektivni sastav) koji ima kolektivni sastav) je je sekretar (sekretar (fizičko lice)fizičko lice), kao glavni upravni , kao glavni upravni službenik ICC, kojeg biraju sudije na plenarnoj službenik ICC, kojeg biraju sudije na plenarnoj sjednici, i to apsolutnom većinom glasova, sjednici, i to apsolutnom većinom glasova, uzimajući u obzir preporuke Skupštine država uzimajući u obzir preporuke Skupštine država stranaka. Na isti način može se, po potrebi, nakon stranaka. Na isti način može se, po potrebi, nakon preporuke koju uputi sekretar, izabrati i zamjenik preporuke koju uputi sekretar, izabrati i zamjenik sekretara. sekretara. Pri obavljanju svoje dužnosti sekretar Pri obavljanju svoje dužnosti sekretar je podređen ovlašćenjima predsjednika ICC. je podređen ovlašćenjima predsjednika ICC. 

Sekretar je, između ostalog, odgovoran za vođenje Sekretar je, između ostalog, odgovoran za vođenje poslova pružanja pravne pomoći, upravljanja sudskim poslova pružanja pravne pomoći, upravljanja sudskim djelatnostima, za pitanja žrtava i svjedoka, advokate-djelatnostima, za pitanja žrtava i svjedoka, advokate-branioce, pritvorsku jedinicu i ostale uobičajene branioce, pritvorsku jedinicu i ostale uobičajene djelatnosti koje obavlja administrativno odjeljenje u djelatnosti koje obavlja administrativno odjeljenje u nekoj međunarodnoj organizaciji, kao, na primjer, nekoj međunarodnoj organizaciji, kao, na primjer, finansijski poslovi, prevođenje, održavanje poslovnog finansijski poslovi, prevođenje, održavanje poslovnog prostora, nabavka i kadrovska politika. Pravila o prostora, nabavka i kadrovska politika. Pravila o postupku i dokazima dodjeljuju sekretaru obavezu da postupku i dokazima dodjeljuju sekretaru obavezu da prima, dolazi do njih i daje informacije, da uspostavlja prima, dolazi do njih i daje informacije, da uspostavlja komunikaciju sa državama i da predstavlja vezu komunikaciju sa državama i da predstavlja vezu između ICC i država, međudržavnih i nevladinih između ICC i država, međudržavnih i nevladinih organizacija.organizacija.

Sekretar održava bazu podataka sa pojedinostima o Sekretar održava bazu podataka sa pojedinostima o svakom slučaju koji se raspravljao u ICC, a ona je svakom slučaju koji se raspravljao u ICC, a ona je zaštićena naredbom sudije ili vijeća o čuvanju tajnosti zaštićena naredbom sudije ili vijeća o čuvanju tajnosti dokumenata ili informacija i zaštiti osjetljivih ličnih dokumenata ili informacija i zaštiti osjetljivih ličnih podataka. podataka. Informacije o bazi podataka biće dostupne Informacije o bazi podataka biće dostupne javnosti na radnim jezicima ICC. Sekretar, takođe, vodi javnosti na radnim jezicima ICC. Sekretar, takođe, vodi računa i o ostaloj pismenoj korespodenciji u ICC.računa i o ostaloj pismenoj korespodenciji u ICC.

U izvršavanju svojih obaveza koje se tiču U izvršavanju svojih obaveza koje se tiču organizacije i vođenja Prijavnog ureda, sekretar će organizacije i vođenja Prijavnog ureda, sekretar će pripremiti pravila i odredbe kako bi osigurao pripremiti pravila i odredbe kako bi osigurao pravilno funkcionisanje i vođenje ICC. Te odredbe pravilno funkcionisanje i vođenje ICC. Te odredbe će odobriti predsjednik ICC.će odobriti predsjednik ICC.

U skladu sa pravilom 14 iz Pravila o postupku U skladu sa pravilom 14 iz Pravila o postupku i dokazima, sekretar će se savjetovati sa tužiocem i dokazima, sekretar će se savjetovati sa tužiocem o stvarima koje su od zajedničkog interesa. Prilikom o stvarima koje su od zajedničkog interesa. Prilikom izrade nacrta i pravila odredbi, sekretar će uzeti u izrade nacrta i pravila odredbi, sekretar će uzeti u obzir sve upravne aspekte kako bi se omogućilo obzir sve upravne aspekte kako bi se omogućilo djelovanje ICC na obezbjeđenju pravednog suđenja.djelovanje ICC na obezbjeđenju pravednog suđenja.

Sekretar ima veliku odgovornost prema Sekretar ima veliku odgovornost prema budžetskom poslovanju ICC i poslovima nabavke. budžetskom poslovanju ICC i poslovima nabavke. Dužnosti sekretara uključuju pripremu prijedloga Dužnosti sekretara uključuju pripremu prijedloga Kadrovske procedure i Kodeksa profesionalnog Kadrovske procedure i Kodeksa profesionalnog ponašanja za dalje razmatranje, kao i stvaranje i ponašanja za dalje razmatranje, kao i stvaranje i proširivanje popisa advokata-branilaca. Pored toga, proširivanje popisa advokata-branilaca. Pored toga, sekretar je odgovoran i za poslovne objekte koji sekretar je odgovoran i za poslovne objekte koji pripadaju ICC i njihovu sigurnost, za nadziranje pripadaju ICC i njihovu sigurnost, za nadziranje prostora koji pripada tom sudu i uopšte za prostora koji pripada tom sudu i uopšte za održavanje prostorija ICC.održavanje prostorija ICC.

Sekretar ima svog zamjenika, a za oba ova lica se Sekretar ima svog zamjenika, a za oba ova lica se utvrđuju posebni uslovi koje moraju posjedovati utvrđuju posebni uslovi koje moraju posjedovati da bi obavljali te funkcije. Ovi uslovi se odnose da bi obavljali te funkcije. Ovi uslovi se odnose na tri aspekta: (1) etički – moraju biti lica visokih na tri aspekta: (1) etički – moraju biti lica visokih moralnih kvaliteta; (2) ekspertski – sekretar i moralnih kvaliteta; (2) ekspertski – sekretar i njegov zamjenik moraju da posjeduju stručnost u njegov zamjenik moraju da posjeduju stručnost u visokom stepenu i (3) aspekt koji se odnosi na visokom stepenu i (3) aspekt koji se odnosi na vladanje jezikom – moraju odlično poznavati i vladanje jezikom – moraju odlično poznavati i tečno govoriti najmanje jedan od radnih jezika tečno govoriti najmanje jedan od radnih jezika ICC (član 43 stav 3 Rimskog statuta). ICC (član 43 stav 3 Rimskog statuta). Sekretar će Sekretar će obavljati svoju dužnost u mandatu od pet godina, obavljati svoju dužnost u mandatu od pet godina, s punim radnim vremenom, a može još jednom s punim radnim vremenom, a može još jednom biti izabran na istu dužnost. Zamjenik sekretara biti izabran na istu dužnost. Zamjenik sekretara obavlja svoju dužnost u mandatu od pet godina ili obavlja svoju dužnost u mandatu od pet godina ili u kraćem mandatu, o čemu odlučuju sudije na u kraćem mandatu, o čemu odlučuju sudije na opštoj sjednici apsolutnom većinom, s tim da opštoj sjednici apsolutnom većinom, s tim da može biti izabran na osnovu toga što će biti može biti izabran na osnovu toga što će biti pozvan da obavlja svoju dužnost prema potrebi pozvan da obavlja svoju dužnost prema potrebi (član 43 stav 5 Rimskog statuta).(član 43 stav 5 Rimskog statuta).

U okviru Sekretarijata djeluje Odjeljenje za žrtve i U okviru Sekretarijata djeluje Odjeljenje za žrtve i svjedoke koje, savjetujući se s Uredom tužioca, svjedoke koje, savjetujući se s Uredom tužioca, obezbjeđuje zaštitne mjere i bezbjednosne aranžmane, obezbjeđuje zaštitne mjere i bezbjednosne aranžmane, savjetovanje i drugu prikladnu pomoć žrtvama i savjetovanje i drugu prikladnu pomoć žrtvama i svjedocima koji nastupaju pred ICC, ali i ostalim koji su svjedocima koji nastupaju pred ICC, ali i ostalim koji su zbog svjedočkog iskaza izloženi riziku. Ovo odjeljenje zbog svjedočkog iskaza izloženi riziku. Ovo odjeljenje osniva sekretar, a zapošljava osoblje koje je stručno za osniva sekretar, a zapošljava osoblje koje je stručno za traume, uključujući traume povezane sa zločinima traume, uključujući traume povezane sa zločinima seksualnog nasilja (član 43 stav 6 Rimskog statuta). Za seksualnog nasilja (član 43 stav 6 Rimskog statuta). Za očekivati je osnivanje i drugih odjeljenja ili neke druge očekivati je osnivanje i drugih odjeljenja ili neke druge organizacije, poput pritvorske jedinice, odjeljenja za organizacije, poput pritvorske jedinice, odjeljenja za odnose s javnošću i sl. odnose s javnošću i sl.

Odluku o smjenjivanju s dužnosti sekretara donosi Odluku o smjenjivanju s dužnosti sekretara donosi plenarna sjednica sudija, apsolutnom većinom. plenarna sjednica sudija, apsolutnom većinom. Odredba člana 49 Rimskog statuta o plati, naknadama Odredba člana 49 Rimskog statuta o plati, naknadama i troškovima primjenjuje se i na sekretara i njegovog i troškovima primjenjuje se i na sekretara i njegovog zamjenika (kao i na sudije, tužioca i njegove zamjenika (kao i na sudije, tužioca i njegove zamjenike), a njegov zamjenik i osoblje Sekretarijata zamjenike), a njegov zamjenik i osoblje Sekretarijata uživaju funkcionalni imunitet potreban za obavljanje uživaju funkcionalni imunitet potreban za obavljanje dužnosti, u skladu sa Sporazumom o pogodnostima i dužnosti, u skladu sa Sporazumom o pogodnostima i imunitetu ICC (član 48 stav 3 Rimskog statuta).imunitetu ICC (član 48 stav 3 Rimskog statuta). ). ). Imunitet sekretaraImunitet sekretara

može otkloniti Predsjedništvo ICC, a zamjenika sekretara i može otkloniti Predsjedništvo ICC, a zamjenika sekretara i osoblja - sekretar (član 48 stav 5 Rimskog statuta).osoblja - sekretar (član 48 stav 5 Rimskog statuta).

1.3.7.1.7.1.3.7.1.7. Osoblje na radu u Osoblje na radu u ICC ICC

Tužilac i sekretar u svojim kancelarijama imenuju Tužilac i sekretar u svojim kancelarijama imenuju kvalifikovano osoblje potrebno za rad u njihovim kvalifikovano osoblje potrebno za rad u njihovim uredima (član 44 stav 1 Rimskog statuta). Pod stručnim uredima (član 44 stav 1 Rimskog statuta). Pod stručnim osobljem podrazumijevaju se istražitelji u Uredu osobljem podrazumijevaju se istražitelji u Uredu tužioca. Od tužioca se traži da pri imenovanju osoblja tužioca. Od tužioca se traži da pri imenovanju osoblja obezbijedi najviše standarde efikasnosti, kompetencije i obezbijedi najviše standarde efikasnosti, kompetencije i integriteta, vodeći računa, integriteta, vodeći računa, mutatis mutandismutatis mutandis, , kriterijima iz člana 36 stav 8 Rimskog statuta, koji se kriterijima iz člana 36 stav 8 Rimskog statuta, koji se odnose na izbor sudija (odgovarajuća zastupljenost odnose na izbor sudija (odgovarajuća zastupljenost glavnih svjetskih pravnih sistema, pravedna područna glavnih svjetskih pravnih sistema, pravedna područna zastupljenost i zastupljenost polova). Naravno da će se zastupljenost i zastupljenost polova). Naravno da će se navedeni kriteriji razlikovati u zavisnosti da li je riječ o navedeni kriteriji razlikovati u zavisnosti da li je riječ o istražiteljima, visokoprofilisanim stručnjacima ili čisto istražiteljima, visokoprofilisanim stručnjacima ili čisto administrativnom i tehničkom osoblju.administrativnom i tehničkom osoblju. Sekretar, uz  Sekretar, uz sporazum s Predsjedništvom i tužiocem, predlaže sporazum s Predsjedništvom i tužiocem, predlaže propise o osoblju, koji uključuju odredbe i uslove pod propise o osoblju, koji uključuju odredbe i uslove pod kojima sekojima se

imenuje, plaća i otpušta osoblje ICC, a propise o imenuje, plaća i otpušta osoblje ICC, a propise o osoblju mora potvrditi Skupština država stranaka. osoblju mora potvrditi Skupština država stranaka. U izuzetnim okolnostima, ICC može koristiti U izuzetnim okolnostima, ICC može koristiti stručno znanje besplatnog osoblja koje ponude stručno znanje besplatnog osoblja koje ponude države stranke, međuvladine i nevladine države stranke, međuvladine i nevladine organizacije - kako bi pomogli u radu bilo kog organizacije - kako bi pomogli u radu bilo kog organa ICC (član 44 stav 4 Rimskog statuta). organa ICC (član 44 stav 4 Rimskog statuta). Tužilac može prihvatiti takvu ponudu u ime Ureda Tužilac može prihvatiti takvu ponudu u ime Ureda tužioca. Takav angažman prihvata se u skladu sa tužioca. Takav angažman prihvata se u skladu sa smjernicama koje utvrdi Skupština država smjernicama koje utvrdi Skupština država stranaka.stranaka.

1.3.7.1.8. Skupština država stranaka1.3.7.1.8. Skupština država stranaka Skupština država stranaka (Skupština) je organ Skupština država stranaka (Skupština) je organ

putem kojeg države stranke obavljaju poslove putem kojeg države stranke obavljaju poslove pravosudne uprave i obavljaju nadzor nad radom ICC. pravosudne uprave i obavljaju nadzor nad radom ICC. Skupština država stranaka donosi vitalne odluke koje Skupština država stranaka donosi vitalne odluke koje imaju uticaja na ICC. Dok je posebna ratifikacija imaju uticaja na ICC. Dok je posebna ratifikacija potrebna kako bi većina izmjena i dopuna Rimskog potrebna kako bi većina izmjena i dopuna Rimskog statuta stupila na snagu, to nije slučaj sa ostatkom statuta stupila na snagu, to nije slučaj sa ostatkom funkcija Skupštine. Zato se za one koji učestvuju u funkcija Skupštine. Zato se za one koji učestvuju u Skupštini može reći da obavljaju kvazilegislativnu Skupštini može reći da obavljaju kvazilegislativnu funkciju. U svakom slučaju, nacionalno pravo bi funkciju. U svakom slučaju, nacionalno pravo bi trebalo osigurati da konačne odluke Skupštine budu trebalo osigurati da konačne odluke Skupštine budu obavezujuće unutar države stranke na koju se obavezujuće unutar države stranke na koju se odnose. odnose. SvakaSvaka drdržžavaava strankastranka imaima uu SkupSkupšštinitini jednogjednog predstavnikapredstavnika kojikoji momožžee imatiimati ( (viviššee) ) zamjenikazamjenika ii savjetnikasavjetnika..

SkupSkupšštinatina imaima UredUred uu kojemkojem susu predsjednikpredsjednik SkupSkupšštinetine, , dvadva potpredsjednikapotpredsjednika ii 18 č 18 članovalanova, , kojekoje birabira samasama SkupSkupšštinatina nana vrijemevrijeme odod tritri godinegodine (č (članlan 112 112 stavstav 3 3 tataččkaka ( (aa) ) RimskogRimskog statutastatuta). ). StatutStatut naglanaglaššavaava reprezentativnireprezentativni

karakterkarakter UredaUreda ii tratražžii dada sese uu obzirobzir prilikomprilikom njegovognjegovog izboraizbora uzmeuzme kriterijkriterij pravipraviččnene geografskegeografske distribucijedistribucije ii prikladnaprikladna zastupljenostzastupljenost glavnihglavnih svjetskihsvjetskih pravnihpravnih sistemasistema. . Ured pomaže Skupštini u njenom radu i Ured pomaže Skupštini u njenom radu i sastaje se najmanje jednom godišnje. Osim Ureda, sastaje se najmanje jednom godišnje. Osim Ureda, Skupština može osnovati i dodatne organe, uključivši Skupština može osnovati i dodatne organe, uključivši i nezavisni nadzorni mehanizam ICC za inspekciju, i nezavisni nadzorni mehanizam ICC za inspekciju, procjenu i istraživanje, kako bi povećala svoju procjenu i istraživanje, kako bi povećala svoju efikasnost i ekonomičnost (član 112 stav 4 Rimskog efikasnost i ekonomičnost (član 112 stav 4 Rimskog statuta).statuta).

Skupština se sastaje najmanje jednom godišnje u Skupština se sastaje najmanje jednom godišnje u sjedištu ICC ili u sjedištu Ujedinjenih nacija. Osim sjedištu ICC ili u sjedištu Ujedinjenih nacija. Osim ako drukčije ne propisuje Rimski statut, posebne ako drukčije ne propisuje Rimski statut, posebne sjednice saziva Ured na vlastitu inicijativu ili na sjednice saziva Ured na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jedne trećine država stranaka. Osim zahtjev jedne trećine država stranaka. Osim predstavnika država stranaka, u radu Skupštine predstavnika država stranaka, u radu Skupštine mogu učestvovati, kao posmatrači, države koje nisu mogu učestvovati, kao posmatrači, države koje nisu stranke, ali su potpisale Statut ili konačni akt, kao i stranke, ali su potpisale Statut ili konačni akt, kao i (”kad je to prikladno”) predsjednik ICC, tužilac i (”kad je to prikladno”) predsjednik ICC, tužilac i sekretar ili njihovi predstavnici. Radni i službeni sekretar ili njihovi predstavnici. Radni i službeni jezici su isti kao i u Generalnoj skupštini Ujedinjenih jezici su isti kao i u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. nacija.

Svaka država stranka ima jedan glas (član 112 stav 7 Svaka država stranka ima jedan glas (član 112 stav 7 Rimskog statuta). Ako se ne ostvari intencija Rimskog Rimskog statuta). Ako se ne ostvari intencija Rimskog statuta o konsenzualnom odlučivanju, odluku o suštini statuta o konsenzualnom odlučivanju, odluku o suštini (meritumu) (meritumu) mora potvrditi dvotrećinska većina mora potvrditi dvotrećinska većina prisutnih koji su glasali, pod uslovom da za glasanje prisutnih koji su glasali, pod uslovom da za glasanje postoji kvorum koji se sastoji od apsolutne većine postoji kvorum koji se sastoji od apsolutne većine država stranaka. Odluke o procesnim stvarima donose država stranaka. Odluke o procesnim stvarima donose se običnom većinom glasova država članica koje su se običnom većinom glasova država članica koje su prisutne i koje glasaju.prisutne i koje glasaju. Kvalifikovana (dvotrećinska) Kvalifikovana (dvotrećinska) većina ukupnog broja država članica potrebna je za većina ukupnog broja država članica potrebna je za odluku o povećanju broja sudija (član 36 stav 2), odluku o povećanju broja sudija (član 36 stav 2), usvajanje Pravila o postupku i dokazima (član 51) i za usvajanje Pravila o postupku i dokazima (član 51) i za promjene Statuta (član 122 Rimskog statuta). Dakako, promjene Statuta (član 122 Rimskog statuta). Dakako, u praksi neće biti uvijek lako razlučiti procesne od u praksi neće biti uvijek lako razlučiti procesne od meritornih odluka, te spriječiti manevre kojima se kroz meritornih odluka, te spriječiti manevre kojima se kroz procesne odluke želi provući i meritumprocesne odluke želi provući i meritum..

Skupština ima sljedeće nadležnosti (član 112 stav 2 Skupština ima sljedeće nadležnosti (član 112 stav 2 Statuta): (a) razmatra i prihvata, prema potrebi, Statuta): (a) razmatra i prihvata, prema potrebi, preporuke Pripremnog povjereništva; (b) pruža preporuke Pripremnog povjereništva; (b) pruža upravni nadzor Predsjedništvu, tužiocu i sekretaru u upravni nadzor Predsjedništvu, tužiocu i sekretaru u vezi sa upravljanjem ICC; vezi sa upravljanjem ICC;  (c) razmatra izvještaje i (c) razmatra izvještaje i aktivnostiaktivnosti

Ureda osnovanog na osnovu stava 3 člana 112, te, s Ureda osnovanog na osnovu stava 3 člana 112, te, s tim u vezi, preduzima prikladno djelovanje; (d) tim u vezi, preduzima prikladno djelovanje; (d) razmatra i odlučuje o budžetu ICC; (e) odlučuje treba razmatra i odlučuje o budžetu ICC; (e) odlučuje treba li u skladu sa članom 36 promijeniti broj sudija; li u skladu sa članom 36 promijeniti broj sudija; (f) razmatra, u skladu sa članom 87 st. 5 i 7, sva (f) razmatra, u skladu sa članom 87 st. 5 i 7, sva pitanja vezana uz uskraćivanje saradnje;  (g)  obavlja pitanja vezana uz uskraćivanje saradnje;  (g)  obavlja sve druge funkcije koje su u skladu sa ovim statutom sve druge funkcije koje su u skladu sa ovim statutom ili Pravilima o postupku i dokazima. U nadležnost ili Pravilima o postupku i dokazima. U nadležnost Skupštine spadaju i: (a) davanje potvrde na ugovor o Skupštine spadaju i: (a) davanje potvrde na ugovor o međusobnim odnosima sa Ujedinjenim nacijama (član međusobnim odnosima sa Ujedinjenim nacijama (član 2); (b) davanje potvrde na ugovor s Holandijom kao 2); (b) davanje potvrde na ugovor s Holandijom kao domaćinom, o sjedištu ICC (član 3 stav 1); (c) izbor domaćinom, o sjedištu ICC (član 3 stav 1); (c) izbor sudija, tužioca i njegovih zamjenika (član 36 stav 6 i sudija, tužioca i njegovih zamjenika (član 36 stav 6 i član 42 stav 4); (d) smjenjivanje sudija, tužioca i član 42 stav 4); (d) smjenjivanje sudija, tužioca i njegovih zamjenika (član 46 stav 2); (e) donošenje njegovih zamjenika (član 46 stav 2); (e) donošenje Pravila o postupku i dokazima (član 51); (f) davanje Pravila o postupku i dokazima (član 51); (f) davanje preporuka sudijama za izbor sekretara (član 43 stav preporuka sudijama za izbor sekretara (član 43 stav 4); (g) davanje potvrde na propis o osoblju ICC (član 4); (g) davanje potvrde na propis o osoblju ICC (član 44 stav 3); (h) donošenje smjernica o zapošljavanju 44 stav 3); (h) donošenje smjernica o zapošljavanju besplatnog osoblja (član 44 stav 4); (i) osnivanje besplatnog osoblja (član 44 stav 4); (i) osnivanje Fonda u korist žrtava zločina i propisivanje kriterijuma Fonda u korist žrtava zločina i propisivanje kriterijuma za upravljanje Fondom (član 79); (j) donošenje za upravljanje Fondom (član 79); (j) donošenje finansijskih propisa i pravila (član 113); (k)finansijskih propisa i pravila (član 113); (k)

rješavanje sporova između država stranaka koji se rješavanje sporova između država stranaka koji se odnose na primjene Statutaodnose na primjene Statuta (član 119 stav 2 Rimskog (član 119 stav 2 Rimskog statuta). Ono što je važan propust Rimskog statuta statuta). Ono što je važan propust Rimskog statuta jeste nepostojanje izričitog ovlašćenja Skupštine da jeste nepostojanje izričitog ovlašćenja Skupštine da svojim aktima rješava administrativna i svojim aktima rješava administrativna i organizaciona pitanja (ili barem njihov određeni krug) organizaciona pitanja (ili barem njihov određeni krug) koja nisu statutarnog ranga i koja izričito nisu koja nisu statutarnog ranga i koja izričito nisu stavljena u nadležnost drugih organa ICC.stavljena u nadležnost drugih organa ICC.

Preporuke iz člana 112 stav 2 tačka (a) uključuju Preporuke iz člana 112 stav 2 tačka (a) uključuju pripremanje nacrta tekstova Pravila postupka i pripremanje nacrta tekstova Pravila postupka i dokaza, Elemenata zločina, Sporazuma između Suda dokaza, Elemenata zločina, Sporazuma između Suda i UN-a i između Suda i zemlje domaćina (Holandija), i UN-a i između Suda i zemlje domaćina (Holandija), Pravila za Skupštinu i same države članice, finansijski Pravila za Skupštinu i same države članice, finansijski pravilnik, sporazum o privilegijama i imunitetu ICC i pravilnik, sporazum o privilegijama i imunitetu ICC i budžet za prvu finansijsku godinu. Povremene budžet za prvu finansijsku godinu. Povremene izmjene ovih dokumenata (ili godišnje izmjene, kada izmjene ovih dokumenata (ili godišnje izmjene, kada je u pitanju budžet) takođe vrši Skupština.je u pitanju budžet) takođe vrši Skupština.

Ovlašćenje za pripremanje budžeta je usko povezano Ovlašćenje za pripremanje budžeta je usko povezano sa Dijelom 12 (“Finansiranje”) i Pravilnikom o sa Dijelom 12 (“Finansiranje”) i Pravilnikom o finansijama. Da bi se osigurala nezavisnost, ovo finansijama. Da bi se osigurala nezavisnost, ovo ovlašćenje je ograničeno Statutom koji propisuje da ovlašćenje je ograničeno Statutom koji propisuje da plate, naknade i troškovi službenika ICC, kakve odredi plate, naknade i troškovi službenika ICC, kakve odredi Skupština država stranakaSkupština država stranaka,, ne smiju biti umanjene ne smiju biti umanjene tokom njihovog mandata (član 49). tokom njihovog mandata (član 49).

Skupština može osnovati takve dodatne organe koji su Skupština može osnovati takve dodatne organe koji su nužni, uključujući i nezavisni nadzorni mehanizam ICC nužni, uključujući i nezavisni nadzorni mehanizam ICC za inspekciju, procjenu i istraživanje, kako bi povećala za inspekciju, procjenu i istraživanje, kako bi povećala svoju efikasnost i ekonomičnost. Razmatranje pitanja svoju efikasnost i ekonomičnost. Razmatranje pitanja vezanih za odbijanje saradnje (član 112 stav 2 tačka vezanih za odbijanje saradnje (član 112 stav 2 tačka (f)) i odlučivanje o svim mjerama koje će se (f)) i odlučivanje o svim mjerama koje će se primjenjivati u slučaju odbijanja saradnje je od primjenjivati u slučaju odbijanja saradnje je od presudnog značaja za Skupštinu – kako bi se osigurala presudnog značaja za Skupštinu – kako bi se osigurala efikasnost ICC. Pod opštim nazivom člana 112 stav 2 efikasnost ICC. Pod opštim nazivom člana 112 stav 2 tačka (g) dolazi izbor sudija, tužioca i zamjenika tačka (g) dolazi izbor sudija, tužioca i zamjenika tužioca, takođe i preporuka sudijama, kandidatima za tužioca, takođe i preporuka sudijama, kandidatima za pozicije sekretara i zamjenika sekretara. Pod ovim pozicije sekretara i zamjenika sekretara. Pod ovim naslovom su obuhvaćene i izmjene i dopune Statuta, naslovom su obuhvaćene i izmjene i dopune Statuta, iako one stupaju na snagu u skladu sa svim daljim iako one stupaju na snagu u skladu sa svim daljim zahtjevima ratifikacije koje nameće član 121. zahtjevima ratifikacije koje nameće član 121.

FinansiranjeFinansiranje

Postoji nekoliko mogućnosti: finansiranje suda iz Postoji nekoliko mogućnosti: finansiranje suda iz redovnog budžeta Ujedinjenih nacija, od strane redovnog budžeta Ujedinjenih nacija, od strane država ugovornica, dobrovoljnim donacijama država ugovornica, dobrovoljnim donacijama država, individua i drugih entiteta koje bi se ulivale država, individua i drugih entiteta koje bi se ulivale u poseban fond ili kombinacijom navedenih izvora u poseban fond ili kombinacijom navedenih izvora finansiranja. Finansiranje iz budžeta Ujedinjenih finansiranja. Finansiranje iz budžeta Ujedinjenih nacija, po mišljenju znatnog broja autora, nacija, po mišljenju znatnog broja autora, obezbjeđuje univerzalnost djelovanja suda, obezbjeđuje univerzalnost djelovanja suda, dostupnošću suda svim državama nezavisno od dostupnošću suda svim državama nezavisno od njihove ekonomske situacije, i to bez njihove ekonomske situacije, i to bez kompromitovanja nepristrasnosti sudija i kompromitovanja nepristrasnosti sudija i nezavisnosti suda načinom obezbjeđenja sredstava. nezavisnosti suda načinom obezbjeđenja sredstava. Jednako prihvatljiva je i kombinacija finansiranja iz Jednako prihvatljiva je i kombinacija finansiranja iz budžeta Ujedinjenih nacija sa stvaranjem fonda za budžeta Ujedinjenih nacija sa stvaranjem fonda za dobrovoljne donacije i (ili) dopunskim finansiranjem dobrovoljne donacije i (ili) dopunskim finansiranjem od strane država ugovornica, baziranim na od strane država ugovornica, baziranim na odgovarajućoj skali (formuli) doprinosa. odgovarajućoj skali (formuli) doprinosa.

Osim ako nije izričito propisano drukčije, sve Osim ako nije izričito propisano drukčije, sve finansijske stvari koje se odnose na ICC i sastanke finansijske stvari koje se odnose na ICC i sastanke Skupštine država stranaka, uključujući njen ured i Skupštine država stranaka, uključujući njen ured i dodatne organe, uređeni su odredbama ovog statuta i dodatne organe, uređeni su odredbama ovog statuta i finansijskih propisa i pravila koje prihvati Skupština finansijskih propisa i pravila koje prihvati Skupština država stranaka (član 113 Rimskog statuta). Svi država stranaka (član 113 Rimskog statuta). Svi troškovi ICC i Skupštine država stranaka, uključujući i troškovi ICC i Skupštine država stranaka, uključujući i njen ured i dodatne organe - plaćaju se iz sredstava njen ured i dodatne organe - plaćaju se iz sredstava ICC (član 114 Rimskog statuta). Ovakva odredba ICC (član 114 Rimskog statuta). Ovakva odredba znači da su sredstva ICC i Skupštine, formalno znači da su sredstva ICC i Skupštine, formalno gledano - jedna, bez obzira na moguće podračune.gledano - jedna, bez obzira na moguće podračune.

Izvori finansiranja ICC i Skupštine su: (1) procijenjeni Izvori finansiranja ICC i Skupštine su: (1) procijenjeni doprinosi država stranaka i (2) sredstva koja za rad doprinosi država stranaka i (2) sredstva koja za rad ICC doznačuju Ujedinjene nacije, uz odobrenje ICC doznačuju Ujedinjene nacije, uz odobrenje Generalne skupštine, tj. za troškove vezane uz Generalne skupštine, tj. za troškove vezane uz izvještaje koji se podnose Savjetu bezbjednosti (član izvještaje koji se podnose Savjetu bezbjednosti (član 115 Rimskog statuta). Bez obzira na član 115, ICC 115 Rimskog statuta). Bez obzira na član 115, ICC može kao dodatna sredstva primati i koristiti može kao dodatna sredstva primati i koristiti dobrovoljne doprinose vlada, međunarodnih dobrovoljne doprinose vlada, međunarodnih organizacija, pojedinaca, korporacija iorganizacija, pojedinaca, korporacija i

drugih lica, u skladu s kriterijima koje prihvati Skupština drugih lica, u skladu s kriterijima koje prihvati Skupština država stranaka. država stranaka.  Doprinosi država stranaka procjenjuju Doprinosi država stranaka procjenjuju se u skladu s dogovorenom procjeniteljskom ljestvicom se u skladu s dogovorenom procjeniteljskom ljestvicom koja se zasniva na ljestvici koju su prihvatile Ujedinjene koja se zasniva na ljestvici koju su prihvatile Ujedinjene nacije za svoj redovni budžet, a koja je prilagođena u nacije za svoj redovni budžet, a koja je prilagođena u skladu s načelima na kojima se ta ljestvica temelji (član skladu s načelima na kojima se ta ljestvica temelji (član 117 Rimskog statuta). Doprinos država ovisi o njihovoj 117 Rimskog statuta). Doprinos država ovisi o njihovoj finansijskoj snazi koja se izračunava prema različitim finansijskoj snazi koja se izračunava prema različitim faktorima (nacionalni dohodak, zaduženost, devizne faktorima (nacionalni dohodak, zaduženost, devizne rezerve, nacionalni dohodak po stanovniku).rezerve, nacionalni dohodak po stanovniku). Finansije Finansije ICC (zapisnik, knjige i račune, uključujući i godišnje ICC (zapisnik, knjige i račune, uključujući i godišnje finansijske izvještaje) svake godine nadzire nezavisni finansijske izvještaje) svake godine nadzire nezavisni revizor kojeg određuje Skupština država stranaka. revizor kojeg određuje Skupština država stranaka. Neposredno povezano sa pitanjem finansiranja ICC je Neposredno povezano sa pitanjem finansiranja ICC je pitanje stalnosti njegovog funkcionisanja, tj. da li će ICC pitanje stalnosti njegovog funkcionisanja, tj. da li će ICC zasjedati samo kada to bude zatraženo (podnošenjem zasjedati samo kada to bude zatraženo (podnošenjem žalbe, odnosno tužbe) ili stalno. Većina smatra da druga žalbe, odnosno tužbe) ili stalno. Većina smatra da druga opcijaopcija – stalnost djelovanja ne bi vodila– stalnost djelovanja ne bi vodila neopravdanim neopravdanim troškovima, a da bi ICC funkcionisao mnogo efikasnije troškovima, a da bi ICC funkcionisao mnogo efikasnije

pošto bi mogao promptno da reaguje. Ovu opciju pošto bi mogao promptno da reaguje. Ovu opciju prihvatio je i član 35 Rimskog statuta.prihvatio je i član 35 Rimskog statuta.

1.3.7.1.10. 1.3.7.1.10. PromjenePromjene RimskogRimskog statutastatuta ii povlapovlaččenjeenje iziz togtog statutastatuta

ččlanlan 121 121 stavstav 1 1 Rimskog statuta utvrRimskog statuta utvrđđuje da svaka uje da svaka drdržžavaava č članica nakon isteka sedam godina od lanica nakon isteka sedam godina od stupanja Statuta na snagu mostupanja Statuta na snagu možže predloe predložžiti njegove iti njegove izmjeneizmjene. . Tekst svih predloTekst svih predložženih izmjena mora se enih izmjena mora se predati generalnom sekretaru Ujednjenih nacijapredati generalnom sekretaru Ujednjenih nacija, , a a onon ć će ga odmah dostaviti svim dre ga odmah dostaviti svim držžavama avama strankamastrankama. . Prema tomePrema tome, ,  nikakve promjene  nikakve promjene Rimskog statuta nisu moguRimskog statuta nisu mogućće dok ne proe dok ne prođđe sedam e sedam godina od njegovog stupanja na snagugodina od njegovog stupanja na snagu. . Ovakva Ovakva odredba se može razumjeti kao nastojanje da se odredba se može razumjeti kao nastojanje da se osigura stabilnost ICCosigura stabilnost ICC..

Sam postupak promjene Rimskog statuta odvija se Sam postupak promjene Rimskog statuta odvija se tako da Skupština država stranaka,tako da Skupština država stranaka, ne prije isteka tri ne prije isteka tri mjeseca od dana notifikacije, na svom sljedećem mjeseca od dana notifikacije, na svom sljedećem sastanku, mora, većinom prisutnih koji glasaju, sastanku, mora, većinom prisutnih koji glasaju, odlučiti da li da uzme prijedlog u razmatranje. odlučiti da li da uzme prijedlog u razmatranje. Skupština o prijedlogu može odlučivati neposredno ili Skupština o prijedlogu može odlučivati neposredno ili sazvati Konferenciju za izmjene, ako problem o kojem sazvati Konferenciju za izmjene, ako problem o kojem je riječ to opravdava. Ako o izmjenama ne postoji je riječ to opravdava. Ako o izmjenama ne postoji opšta saglasnost u Skupštini ili Konferenciji, odluka o opšta saglasnost u Skupštini ili Konferenciji, odluka o izmjeni se donosi dvotrećinskom većinom ukupnog izmjeni se donosi dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova država stranaka. Načelno, izmjene broja glasova država stranaka. Načelno, izmjene Rimskog statuta stupaju na snagu za sve države Rimskog statuta stupaju na snagu za sve države stranke, tj. i one koje nisu ratifikovale izmjenu. stranke, tj. i one koje nisu ratifikovale izmjenu.

Sve izmjene čl. 5, 6, 7 i 8 Statuta stupaju na snagu za Sve izmjene čl. 5, 6, 7 i 8 Statuta stupaju na snagu za one države stranke koje su prihvatile tu izmjenu one države stranke koje su prihvatile tu izmjenu godinu dana nakon što njihove isprave o ratifikaciji ili godinu dana nakon što njihove isprave o ratifikaciji ili prihvatu budu deponovane. Za državu stranku koja prihvatu budu deponovane. Za državu stranku koja nije prihvatila izmjenu, ICC ne može biti nadležan za nije prihvatila izmjenu, ICC ne može biti nadležan za zločine na koje se izmjena odnosi, kad takav zločin zločine na koje se izmjena odnosi, kad takav zločin učine državljani teučine državljani te

države stranke, odnosno kad takav zločin bude učinjen na države stranke, odnosno kad takav zločin bude učinjen na njenoj teritoriji (član 121 stav 5 Rimskog statuta).njenoj teritoriji (član 121 stav 5 Rimskog statuta). Osim Osim na osnovu stava 5 člana 121, izmjena stupa na snagu na osnovu stava 5 člana 121, izmjena stupa na snagu za sve države stranke godinu dana nakon što isprave o za sve države stranke godinu dana nakon što isprave o ratifikaciji ili prihvatu sedam osmina tih država budu ratifikaciji ili prihvatu sedam osmina tih država budu deponovane kod generalnog sekretara Ujedinjenih deponovane kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Ako neku izmjenu prihvati sedam osmina država nacija. Ako neku izmjenu prihvati sedam osmina država stranaka, svaka država stranka koja nije prihvatila stranaka, svaka država stranka koja nije prihvatila izmjenu može se, upućujući obavijest u roku od godine izmjenu može se, upućujući obavijest u roku od godine dana nakon stupanja takve izmjene na snagu, povući iz dana nakon stupanja takve izmjene na snagu, povući iz ovog statuta, s neposrednim učinkom, bez obzira na ovog statuta, s neposrednim učinkom, bez obzira na član 127 stav 1, ali u skladu sa članom 127 stav 2 (član član 127 stav 1, ali u skladu sa članom 127 stav 2 (član 121 stav 6 Rimskog statuta).  121 stav 6 Rimskog statuta). 

Za razliku od opisanog režima za izmjenu Rimskog Za razliku od opisanog režima za izmjenu Rimskog statuta, postoji važan izuzetak koji se odnosi na izmjene statuta, postoji važan izuzetak koji se odnosi na izmjene i dopune odredaba isključivo organizacijske prirode i dopune odredaba isključivo organizacijske prirode (član 122 Rimskog statuta). Naime, izmjene odredaba (član 122 Rimskog statuta). Naime, izmjene odredaba ovog statuta koje su isključivo institucionalne prirodeovog statuta koje su isključivo institucionalne prirode država strankadržava stranka

može predložiti u bilo koje doba, bez obzira na član 121 može predložiti u bilo koje doba, bez obzira na član 121 stav 1. Tekst svih predloženih izmjena predaje se stav 1. Tekst svih predloženih izmjena predaje se generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija ili licu koje generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija ili licu koje odredi Skupština država stranaka, a to lice mora ga odredi Skupština država stranaka, a to lice mora ga odmah dostaviti svim državama strankama, te ostalim odmah dostaviti svim državama strankama, te ostalim članovima Skupštine.  Izmjene na osnovu ovog člana o članovima Skupštine.  Izmjene na osnovu ovog člana o kojima se ne može postići saglasnost, mora kojima se ne može postići saglasnost, mora dvotrećinskom većinom država stranaka prihvatiti dvotrećinskom većinom država stranaka prihvatiti Skupština država stranaka ili Konferencija za izmjene. Skupština država stranaka ili Konferencija za izmjene. Takvi amandmani stupaju na snagu za sve države Takvi amandmani stupaju na snagu za sve države stranke šest mjeseci nakon što ih prihvati Skupština, stranke šest mjeseci nakon što ih prihvati Skupština, odnosno Konferencija. odnosno Konferencija. 

Država stranka može se putem pisane notifikacije Država stranka može se putem pisane notifikacije upućene generalnom sekretaru Ujedinjenih nacijaupućene generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija povući iz ovog statuta (član 127 stav 1 Rimskog povući iz ovog statuta (član 127 stav 1 Rimskog statuta). Povlačenje stupa na snagu godinu dana statuta). Povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon dana prijema notifikacije, osim ako u notifikaciji nakon dana prijema notifikacije, osim ako u notifikaciji nije naznačen kasniji datumnije naznačen kasniji datum.. Međutim, time ne Međutim, time ne prestaju obaveze, uključujući i finansijske, kao i prestaju obaveze, uključujući i finansijske, kao i obaveze saradnje u slučajevima krivičnih postupaka obaveze saradnje u slučajevima krivičnih postupaka koji su započeti prije nego štokoji su započeti prije nego što

povlačenje stupi na pravnu snagu, niti smije na bilo koji povlačenje stupi na pravnu snagu, niti smije na bilo koji način uticati na nastavak raspravljanja o bilo kojoj način uticati na nastavak raspravljanja o bilo kojoj stvari o kojoj je ICC raspravljao prije datuma kad je stvari o kojoj je ICC raspravljao prije datuma kad je povlačenje stupilo na snagu.  povlačenje stupilo na snagu. 

1.3.7.2. Nadležnost ICC1.3.7.2. Nadležnost ICC

Osnovna stvarna nadležnostOsnovna stvarna nadležnost ICC određuje se tako što ICC određuje se tako što se, najprije, ograničava na najteža krivična djela, se, najprije, ograničava na najteža krivična djela, značajna za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, a značajna za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, a zatim propisuje se taksativno, tako da tu spadaju zatim propisuje se taksativno, tako da tu spadaju sljedeća krivična djela: (1) zločin genocida; (2) zločin sljedeća krivična djela: (1) zločin genocida; (2) zločin protiv čovječnosti; (3) ratni zločini i (4) zločin agresije. protiv čovječnosti; (3) ratni zločini i (4) zločin agresije.

ICC nema efektivnu stvarnu nadležnost u odnosu na ICC nema efektivnu stvarnu nadležnost u odnosu na zločin agresije. Razlog za to je činjenica da još uvijek zločin agresije. Razlog za to je činjenica da još uvijek postoje veliki problemi oko prihvatljive definicije ovog postoje veliki problemi oko prihvatljive definicije ovog zločina. To predstavlja zločina. To predstavlja ratio legis ratio legis da je agresija da je agresija formalno svrstana u stvarnu nadležnost ICC, ali da on formalno svrstana u stvarnu nadležnost ICC, ali da on faktički u relativno dužem narednom periodu neće faktički u relativno dužem narednom periodu neće moći da efektivno ostvari taj dio svoje stvarne moći da efektivno ostvari taj dio svoje stvarne nadležnosti.nadležnosti.

Ovo je posljedica odredbe člana 5 stav 2 Rimskog Ovo je posljedica odredbe člana 5 stav 2 Rimskog statuta, prema kojoj će ICC biti nadležan za zločin statuta, prema kojoj će ICC biti nadležan za zločin agresije tek nakon što se u smislu čl. 121 i 123 Statuta agresije tek nakon što se u smislu čl. 121 i 123 Statuta (odnose se na mogućnost izmjena i revizije Statuta) (odnose se na mogućnost izmjena i revizije Statuta) definiše ovaj zločin i odrede uslovi pod kojima ICC definiše ovaj zločin i odrede uslovi pod kojima ICC primjenjuje nadležnost u odnosu na taj zločin, s tim da primjenjuje nadležnost u odnosu na taj zločin, s tim da sve to mora biti u skladu sa primjenjivim im sve to mora biti u skladu sa primjenjivim im odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.

U U dopunsku stvarnu nadležnost dopunsku stvarnu nadležnost ICC spadaju ICC spadaju krivična krivična djela protiv pravosuđadjela protiv pravosuđa propisana članom 70 stav 1 propisana članom 70 stav 1 Rimskog statuta i konkretnije definisana Pravilima o Rimskog statuta i konkretnije definisana Pravilima o postupku i dokazima. Radi se postupku i dokazima. Radi se o sljedeo sljedeććimim ””prekrprekrššajimaajima” ” protiv obavljanja pravosudne funkcijeprotiv obavljanja pravosudne funkcije, , pod uslovom da su upod uslovom da su uččinjeni namjernoinjeni namjerno: (: (aa)) la lažžno no svjedosvjedoččenjeenje, , kad na osnovukad na osnovu č članalana 69 69 stavstav 1 1 Rimskog Rimskog statuta postoji obaveza davanja istinitog statuta postoji obaveza davanja istinitog iskazaiskaza;;  ((bb))  podno  podnoššenje dokaza za koje stranka zna da enje dokaza za koje stranka zna da su lasu lažžni ili krivotvorenini ili krivotvoreni; (; (cc)) uticanje na svjedoke na  uticanje na svjedoke na korumpirani nakorumpirani naččinin, , narunaruššavanje ili mijeavanje ili miješšanje u anje u pojavljivanje pred ICC ili iskaz nekog svjedokapojavljivanje pred ICC ili iskaz nekog svjedoka, ,

osveosveććivanje svjedoku za davanje iskazaivanje svjedoku za davanje iskaza, , uniunišštavanjetavanje, , mijemiješšanje ili uplitanje u prikupljanje dokazaanje ili uplitanje u prikupljanje dokaza;;    ((dd))  ote  otežžanjeanje, , zastrazastraššivanje ili uticanje na korumpirani ivanje ili uticanje na korumpirani nanaččin na funkcionera ICC u svrhu prinuin na funkcionera ICC u svrhu prinuđđivanja ili ivanja ili nagovaranja tog funkcionera da ne izvrnagovaranja tog funkcionera da ne izvršši svoje i svoje dudužžnosti ili da ih izvrnosti ili da ih izvršši na nevaljan nai na nevaljan naččinin; ; ((ee))  osve  osveććivanje funkcioneru ICC zbog duivanje funkcioneru ICC zbog dužžnosti koju taj nosti koju taj ili neki drugi funkcioner obavljaili neki drugi funkcioner obavlja;;   ( (ff))  nagovaranje na   nagovaranje na primanje mitaprimanje mita, , odnosno primanje mita u svojstvu odnosno primanje mita u svojstvu funkcionera ICC u vezi s njegovim slufunkcionera ICC u vezi s njegovim služžbenim benim dudužžnostimanostima..   Uslovi za ovu nadležnost postavljeni su Uslovi za ovu nadležnost postavljeni su kumulativno: (1) potrebno je da se pred kumulativno: (1) potrebno je da se pred ICCICC već vodi već vodi postupak za neko krivično djelo koje spada u njegovu postupak za neko krivično djelo koje spada u njegovu osnovnu stvarnu nadležnost; (2) potrebno je da se u osnovnu stvarnu nadležnost; (2) potrebno je da se u toku tog postupka od strane nekog od učesnika toku tog postupka od strane nekog od učesnika postupka, a prije svega – svjedoka, vještaka ili stranke, postupka, a prije svega – svjedoka, vještaka ili stranke, izvrši određena radnja opstruktivnog karaktera u izvrši određena radnja opstruktivnog karaktera u odnosu na postupak ili u odnosu na subjekte postupka, odnosu na postupak ili u odnosu na subjekte postupka, poput davanja lažnog iskaza, falsifikovanja dokaza, poput davanja lažnog iskaza, falsifikovanja dokaza, podmićivanja učesnika postupka itd.; podmićivanja učesnika postupka itd.;

(3) neophodno je da tužilac pokrene postupak pred (3) neophodno je da tužilac pokrene postupak pred sudom za takvo krivično djelo; (4) potrebno je da sudom za takvo krivično djelo; (4) potrebno je da ICCICC efektivno uspostavi svoju nadležnost za takvo krivično efektivno uspostavi svoju nadležnost za takvo krivično djelo, odnosno da postupak ne ustupi državi domaćinu djelo, odnosno da postupak ne ustupi državi domaćinu ili drugom nacionalnom pravosuđu. ili drugom nacionalnom pravosuđu. Na uslove za Na uslove za prupružžanje meanje međđunarodne pomounarodne pomoććii ICC u pogledu ICC u pogledu njegovog postupanja na osnovunjegovog postupanja na osnovu č članalana 70 70 primjenjivaprimjenjivaćće se nacionalno pravo dre se nacionalno pravo držžave od koje se ave od koje se pomopomoć ć tratražžii (član 70 stav 2 Rimskog statuta). (član 70 stav 2 Rimskog statuta). U sluU sluččaju aju osuosuđđujuujućće presudee presude, , ICC moICC možže odrediti zatvorsku kaznu e odrediti zatvorsku kaznu koja ne prelazi pet godina ili novkoja ne prelazi pet godina ili novččanu kaznu u skladu anu kaznu u skladu sa Pravilima o postupku i dokazima ili obojesa Pravilima o postupku i dokazima ili oboje..  

Mjesna nadležnostMjesna nadležnost ICCICC se ne utvrđuje striktno, već u se ne utvrđuje striktno, već u sklopu opštih pravila koja se odnose na pretpostavke sklopu opštih pravila koja se odnose na pretpostavke za uspostavljanje nadležnosti za uspostavljanje nadležnosti ICCICC, kao i prema principu , kao i prema principu komplementarnosti komplementarnosti u odnosu na nadležnost u odnosu na nadležnost nacionalnih krivičnih sudova.nacionalnih krivičnih sudova. Član 1 Rimskog statuta Član 1 Rimskog statuta navodi da ćenavodi da će

ICCICC “biti komplementaran nacionalnim krivičnim “biti komplementaran nacionalnim krivičnim nadležnostima”. Kao rezultat toga, izuzev kada država nadležnostima”. Kao rezultat toga, izuzev kada država stranka dobrovoljno ustupi predmet stranka dobrovoljno ustupi predmet ICCICC ili je na drugi ili je na drugi način neaktivna, samo će u slučaju jasnog nedostataka način neaktivna, samo će u slučaju jasnog nedostataka volje i nesposobnosti države da provede odgovarajući volje i nesposobnosti države da provede odgovarajući postupak – biti nadležan postupak – biti nadležan ICCICC. U primjenjivanju svoje . U primjenjivanju svoje nadležnosti nadležnosti ICCICC djeluje kao nastavak teritorijalne i djeluje kao nastavak teritorijalne i nacionalne krivične jurisdikcije država stranaka, nacionalne krivične jurisdikcije država stranaka, ograničavanjem ove nadležnosti na slučajeve gdje ograničavanjem ove nadležnosti na slučajeve gdje postoji nedostatak želje ili mogućnosti država postoji nedostatak želje ili mogućnosti država stranaka. stranaka. ICCICC nije nastavak nacionalnog nije nastavak nacionalnog krivičnopravnog sistema država stranaka, niti zamjena krivičnopravnog sistema država stranaka, niti zamjena za nacionalne sudove. za nacionalne sudove.

Rimski statut pretpostavlja da će u većini slučajeva Rimski statut pretpostavlja da će u većini slučajeva države stranke preferirati da njihove domaće vlasti države stranke preferirati da njihove domaće vlasti provode jurisdikciju u pogledu krivičnih djela koja su provode jurisdikciju u pogledu krivičnih djela koja su učinili njihovi državljani ili krivičnih djela koja su se učinili njihovi državljani ili krivičnih djela koja su se desili na teritoriji tih država.desili na teritoriji tih država. Sve dok se sa određenim Sve dok se sa određenim slučajem postupa efikasno na nacionalnom nivou, na slučajem postupa efikasno na nacionalnom nivou, na način predviđen kriterijima dopustivosti, nema potrebe način predviđen kriterijima dopustivosti, nema potrebe za primjenu nadležnosti za primjenu nadležnosti ICCICC i obaveze na saradnju. i obaveze na saradnju.

Prema principu komplementarnosti, za vođenje Prema principu komplementarnosti, za vođenje postupka je primarno nadležna država članica postupka je primarno nadležna država članica Rimskog statuta, a samo pod određenim uslovima – Rimskog statuta, a samo pod određenim uslovima – ICCICC. To je suprotno pravilima sadržanim u statutima . To je suprotno pravilima sadržanim u statutima ad hoc ad hoc međunarodnih krivičnih tribunala. Primarna međunarodnih krivičnih tribunala. Primarna nadležnost nacionalnih organa se odnosi kako na nadležnost nacionalnih organa se odnosi kako na stvarnu, tako i na mjesnu nadležnost, a kada je je stvarnu, tako i na mjesnu nadležnost, a kada je je riječ o vremenskoj nadležnosti, ti (nacionalni) organi i riječ o vremenskoj nadležnosti, ti (nacionalni) organi i inače nisu ograničeni limitom, koji nadležnost stalnog inače nisu ograničeni limitom, koji nadležnost stalnog ICCICC ograničava samo na krivična djela koja su ograničava samo na krivična djela koja su izvršena nakon stupanja na snagu Rimskog statuta.izvršena nakon stupanja na snagu Rimskog statuta.

ICCICC će, između ostalog, biti nadležan samo ukoliko će, između ostalog, biti nadležan samo ukoliko je država koja je nadležna nespremna (nevoljna) ili u je država koja je nadležna nespremna (nevoljna) ili u nemogućnosti da istinito sprovede istragu ili nemogućnosti da istinito sprovede istragu ili gonjenje. U st. 2 i 3 člana 17 Rimskog statuta dati su gonjenje. U st. 2 i 3 člana 17 Rimskog statuta dati su kriterijumi na osnovu kojih će kriterijumi na osnovu kojih će ICCICC cijeniti da li postoji cijeniti da li postoji nespremnost (nespremnost (unwillingness),unwillingness), odnosno nemogućnost odnosno nemogućnost – nedjelotvornost (– nedjelotvornost (inabilityinability) vođenja krivičnog ) vođenja krivičnog postupka. Ako je cilj postupka ili donijete odluke postupka. Ako je cilj postupka ili donijete odluke zaštita učinioca od krivične odgovornosti ili ukoliko zaštita učinioca od krivične odgovornosti ili ukoliko postoji neopravdano odugovlačenje postupka ili postoji neopravdano odugovlačenje postupka ili postupak nije sproveden postupak nije sproveden

nezavisno i nepristrasno i vođen je na način koji je nezavisno i nepristrasno i vođen je na način koji je nespojiv sa namjerom kažnjavanja zločinaca, ICC će nespojiv sa namjerom kažnjavanja zločinaca, ICC će smatrati da postoji nedostatak volje na strani države. smatrati da postoji nedostatak volje na strani države. Potpuni ili delimični kolaps ili nefunkcionisanje Potpuni ili delimični kolaps ili nefunkcionisanje nacionalnog pravosudnog sistema, usljed čega država nacionalnog pravosudnog sistema, usljed čega država nije u mogućnosti da obezbijedi prisustvo okrivljenog, nije u mogućnosti da obezbijedi prisustvo okrivljenog, neophodne dokaze i svjedočenja ili je na drugi način neophodne dokaze i svjedočenja ili je na drugi način spriječena da sprovede postupak, osnov su za spriječena da sprovede postupak, osnov su za utvrđivanje nemogućnosti države da postupa u utvrđivanje nemogućnosti države da postupa u konkretnom slučaju. konkretnom slučaju. SuSušština nije u tome da tina nije u tome da ICC ICC potisnepotisne ( (zamijenizamijeni) ) nacionalno pravosunacionalno pravosuđđee, , veveć ć da bude da bude komplementiran u odnosu na njegakomplementiran u odnosu na njega, , kako se ne bi kako se ne bi dopustilo dopustilo de factode facto neka nekažžnjavanje za unjavanje za uččinjene zloinjene zloččineine.. Mjesna nadležnost ICCMjesna nadležnost ICC postoji u odnosu na suđenje za postoji u odnosu na suđenje za krivično djelo za koje je on stvarno nadležan, pod krivično djelo za koje je on stvarno nadležan, pod uslovom da su ispunjene opšte pretpostavke za uslovom da su ispunjene opšte pretpostavke za uspostavljanje njegove nadležnosti. Te pretpostavke uspostavljanje njegove nadležnosti. Te pretpostavke se alternativno odnose na:se alternativno odnose na: (1) (1) mjesto izvršenja mjesto izvršenja krivičnog djela krivičnog djela – teritorija države koja je prihvatila – teritorija države koja je prihvatila nadležnost nadležnost ICCICC

, što je uvijek država stranka, ali to može da bude i , što je uvijek država stranka, ali to može da bude i država koja nije pristupila Rimskom statutu, ako je država koja nije pristupila Rimskom statutu, ako je pismenom izjavom podnesenom Sekretarijatu pismenom izjavom podnesenom Sekretarijatu ICCICC prihvatila njegovu nadležnost (član 12 stav 3 Rimskog prihvatila njegovu nadležnost (član 12 stav 3 Rimskog statuta) i (2) statuta) i (2) državljanstvodržavljanstvo lica koje se optužuje – lica koje se optužuje – potrebno je da se radi o državljanu države koja je potrebno je da se radi o državljanu države koja je stranka Rimskog statuta (član 12 stav 2 tačka (b) stranka Rimskog statuta (član 12 stav 2 tačka (b) Rimskog statuta). Uz to, neophodno je da ne postoje Rimskog statuta). Uz to, neophodno je da ne postoje smetnje za pokretanje i vođenje postupka pred smetnje za pokretanje i vođenje postupka pred ICCICC, , koje se alternativno odnose na djelovanje principa koje se alternativno odnose na djelovanje principa komplementarnosti (član 17 stav 1 Rimskog statuta). komplementarnosti (član 17 stav 1 Rimskog statuta). Radi se o slučajevima (iRadi se o slučajevima (imajumajućći u vidu stavi u vidu stav 10 10 Preambule iPreambule i č članlan 1 Rimskog statuta) kada će 1 Rimskog statuta) kada će ICC ICC odluodluččiti da predmet nije dopuiti da predmet nije dopuššten ten ((standardi standardi nedopustivostinedopustivosti), ), i toi to::  ((aa))  predmet ve  predmet već ć istraistražžuje ili goni uje ili goni drdržžava koja je nadleava koja je nadležžna u tom predmetuna u tom predmetu, , osim ako osim ako drdržžava neava ne ž želi ili ne moeli ili ne možže istinito provesti istragu ili e istinito provesti istragu ili gonjenjegonjenje; (; (bb))  predmet je istra  predmet je istražživala drivala držžava koja je ava koja je nadlenadležžna u tom predmetuna u tom predmetu, , a dra držžava odluava odlučči ne goniti i ne goniti lice o kojem je rijelice o kojem je riječ, č, osim ako odluka nije proizaosim ako odluka nije proizaššla iz la iz nedostatka volje ili sposobnosti drnedostatka volje ili sposobnosti držžave da provede ave da provede istinito kriviistinito kriviččno gonjenjeno gonjenje; (; (cc) ) licu o kojem je rijelicu o kojem je riječ č je veje već ć bilo subilo suđđeno za ponaeno za ponaššanje koje je predmet tuanje koje je predmet tužžbebe, , aa

susuđđenje od strane ICC nije dopuenje od strane ICC nije dopuššteno nateno na osnovuosnovu ččlanalana 20 20 stavstav 3 (princip 3 (princip ne bis in ne bis in idem)idem);;  ((dd))  predmet nije dovoljne te  predmet nije dovoljne težžine da bi ine da bi opravdao daljnje postupanje ICCopravdao daljnje postupanje ICC..  

ICCICC će, kako bi utvrdio da li postoji u određenom će, kako bi utvrdio da li postoji u određenom predmetu predmetu nedostatak voljenedostatak volje, voditi računa o , voditi računa o “načelima dužnog postupka priznatog “načelima dužnog postupka priznatog međunarodnim pravom”. Ova načela sadržana su u međunarodnim pravom”. Ova načela sadržana su u sljedećim dokumentima: Univerzalna deklaracija o sljedećim dokumentima: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (čl. 9, 10 i 11), Međunarodni pakt ljudskim pravima (čl. 9, 10 i 11), Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (čl. 4, 6, 9, 14 i o građanskim i političkim pravima (čl. 4, 6, 9, 14 i 15); Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda 15); Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda (član 7); Američka konvencija o ljudskim pravima (član 7); Američka konvencija o ljudskim pravima (čl. 4, 7, 8, 9 i 27); EKLJP (čl. 2, 5, 6, 7 i 15, (čl. 4, 7, 8, 9 i 27); EKLJP (čl. 2, 5, 6, 7 i 15, Protokol 6 i Protokol 7, čl. 2 i 4); Treća Ženevska Protokol 6 i Protokol 7, čl. 2 i 4); Treća Ženevska konvencija iz 1949. godine (čl. 84–88, 99 i 100–107 konvencija iz 1949. godine (čl. 84–88, 99 i 100–107 – međunarodni sukob, ratni zarobljenici); Četvrta – međunarodni sukob, ratni zarobljenici); Četvrta Ženevska konvencija iz 1949. godine (čl. 33 i 64–Ženevska konvencija iz 1949. godine (čl. 33 i 64–77 – međunarodni sukob, civili) itd.77 – međunarodni sukob, civili) itd.

Odredbom člana 17 stav 2 tačka (a) Rimskog Odredbom člana 17 stav 2 tačka (a) Rimskog statuta utvrđeno je da bi statuta utvrđeno je da bi ICCICC trebalo da bude trebalo da bude zadovoljan ako postoji odluka na nacionalnom zadovoljan ako postoji odluka na nacionalnom nivou donesena u “svrhu zaštite“ lica od krivične nivou donesena u “svrhu zaštite“ lica od krivične odgovornosti. odgovornosti. ICCICC će doći do takvog zaključka će doći do takvog zaključka uzimajući u obzir sve okolnosti, uključujući i uzimajući u obzir sve okolnosti, uključujući i faktore koji su uzeti u obzir u procesu donošenja faktore koji su uzeti u obzir u procesu donošenja odluke da se lice ne goni krivično, kao i način na odluke da se lice ne goni krivično, kao i način na koji se istraga i krivično gonjenje provodi. koji se istraga i krivično gonjenje provodi.

Prema članu 17 stav 2 tačka (b) Rimskog statuta, Prema članu 17 stav 2 tačka (b) Rimskog statuta, kašnjenje ne samo da mora biti “neopravdano” kašnjenje ne samo da mora biti “neopravdano” već, pored toga, mora “u datim okolnostima da već, pored toga, mora “u datim okolnostima da nije u skladu sa namjerom privođenja pravdi lica nije u skladu sa namjerom privođenja pravdi lica o kojem je riječ”. o kojem je riječ”.

Član 17 stav 2 tačka (c) zahtijeva da ICC zaključi Član 17 stav 2 tačka (c) zahtijeva da ICC zaključi da je u postupku došlo do nedostatka da je u postupku došlo do nedostatka nezavisnosti i nepristrasnosti i da način na koji je nezavisnosti i nepristrasnosti i da način na koji je postupak vođen ili se vodi, s obzirom na postupak vođen ili se vodi, s obzirom na okolnosti, “nije u skladu s namjerom privođenja okolnosti, “nije u skladu s namjerom privođenja pravdi lica o kojem je riječ“. Prilikom ocjene pravdi lica o kojem je riječ“. Prilikom ocjene nezavisnosti i nepristrasnosti, ICC uzima u obzir nezavisnosti i nepristrasnosti, ICC uzima u obzir osnovne principe Ujedinjenih nacija o nezavisnom osnovne principe Ujedinjenih nacija o nezavisnom sudstvu, kao i smjernice ove organizacije o ulozi sudstvu, kao i smjernice ove organizacije o ulozi tužioca i advokata.tužioca i advokata.

Iako će se ICC pozvati na načela “dužnog postupka“, Iako će se ICC pozvati na načela “dužnog postupka“, priznatog međunarodnim pravom, nedostatak pune priznatog međunarodnim pravom, nedostatak pune saglasnosti sa tim načelima, ne može, sam po sebi, saglasnosti sa tim načelima, ne može, sam po sebi, voditi ka utvrđenju nedopustivosti. Samo u slučajevima voditi ka utvrđenju nedopustivosti. Samo u slučajevima kada ovakav nedostatak vodi ili je pojačan “svrhom” iz kada ovakav nedostatak vodi ili je pojačan “svrhom” iz člana 17 stav 2 tačka (a) ili “neskladom” iz člana 17 člana 17 stav 2 tačka (a) ili “neskladom” iz člana 17 stav 2 tačka (b) i člana 17 stav 2 tačka (c) Rimskog stav 2 tačka (b) i člana 17 stav 2 tačka (c) Rimskog statuta – može doći do takvog utvrđenja.statuta – može doći do takvog utvrđenja.

U pogledu U pogledu vremenske nadležnostivremenske nadležnosti, ICC je nadležan , ICC je nadležan samo za krivična djela koja se izvršena nakon stupanja samo za krivična djela koja se izvršena nakon stupanja na snagu Rimskog statuta (član 11 stav 1 Rimskog na snagu Rimskog statuta (član 11 stav 1 Rimskog statuta). Ovako definisana vremenska nadležnost statuta). Ovako definisana vremenska nadležnost ((rationae temporisrationae temporis) omogućava faktičko djelovanje ICC ) omogućava faktičko djelovanje ICC samo samo pro futuropro futuro, a kao vremenski kriterijum se , a kao vremenski kriterijum se određuje momenat stupanja na snagu osnovnog izvora određuje momenat stupanja na snagu osnovnog izvora prava za ovaj sud.prava za ovaj sud. Takvo određivanje vremenske Takvo određivanje vremenske nadležnosti opravdava se i neophodnošću zabrane nadležnosti opravdava se i neophodnošću zabrane retroaktivnog dejstva odredbi Rimskog statuta, pa je, retroaktivnog dejstva odredbi Rimskog statuta, pa je, s tim u vezi, prema odredbi člana 22 stav 1 Statuta, s tim u vezi, prema odredbi člana 22 stav 1 Statuta, izričito utvrđeno da niko ne može biti krivično izričito utvrđeno da niko ne može biti krivično odgovoran za krivično djelo koje u trenutku izvršenja odgovoran za krivično djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo krivično djelo iz nadležnosti ICC. Međutim, sva nije bilo krivično djelo iz nadležnosti ICC. Međutim, sva krivična dela predviđena krivična dela predviđena

Rimskim statutom su i ranije postojala kao zločini protiv Rimskim statutom su i ranije postojala kao zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava, tako da primjena čovječnosti i međunarodnog prava, tako da primjena pravila Rimskog statuta i na slučajeve koji su dogodili pravila Rimskog statuta i na slučajeve koji su dogodili prije njegovog donošenja, ne bi u tom smislu prije njegovog donošenja, ne bi u tom smislu predstavljala retroaktivno dejstvo krivičnopravnih normi. predstavljala retroaktivno dejstvo krivičnopravnih normi. S druge strane, neke su inkriminacije, ipak, izmijenjene u S druge strane, neke su inkriminacije, ipak, izmijenjene u Rimskom statutu u odnosu na njihove ranije oblike koji Rimskom statutu u odnosu na njihove ranije oblike koji su postojali u običajnom međunarodnom krivičnom su postojali u običajnom međunarodnom krivičnom pravu, odnosno statutima pravu, odnosno statutima ad hoc ad hoc međunarodnih međunarodnih krivičnih tribunala, ali ovo pitanje nije direktno povezano krivičnih tribunala, ali ovo pitanje nije direktno povezano sa mogućnošću da novoformirani sud vodi postupak i za sa mogućnošću da novoformirani sud vodi postupak i za djela učinjena prije njegovog formiranja, već samo sa djela učinjena prije njegovog formiranja, već samo sa krivičnim materijalnim pravom koje bi se u takvom krivičnim materijalnim pravom koje bi se u takvom postupku primjenjivalo.postupku primjenjivalo.

1.3.7.3. Osnovni kriterijumi za uspostavljanje nadležnosti 1.3.7.3. Osnovni kriterijumi za uspostavljanje nadležnosti ICCICC

Država prihvata nadležnost ICC za krivična djela iz člana 5 Država prihvata nadležnost ICC za krivična djela iz člana 5 Rimskog statuta činjenicom da postane stranka Rimskog Rimskog statuta činjenicom da postane stranka Rimskog statuta (član 12 stav 1 Rimskog statuta). statuta (član 12 stav 1 Rimskog statuta).

U konkretnom slučaju nadležnost ICC se uspostavlja U konkretnom slučaju nadležnost ICC se uspostavlja zavisno od toga ko je uputio slučaj tužiocu, odnosno zavisno od toga ko je uputio slučaj tužiocu, odnosno da li je tužilac već prije toga pokrenuo istragu, ali i da li je tužilac već prije toga pokrenuo istragu, ali i tako što se vodi računa o uslovima koji se odnose na tako što se vodi računa o uslovima koji se odnose na teritoriju izvršenja krivičnog djela i državljanstvo teritoriju izvršenja krivičnog djela i državljanstvo okrivljenog. S obzirom na to, moguće su tri situacije. okrivljenog. S obzirom na to, moguće su tri situacije. Prva situacijaPrva situacija postoji ako je tužiocu slučaj upućen od postoji ako je tužiocu slučaj upućen od strane Savjeta bezbjednosti UN–strane Savjeta bezbjednosti UN–aa, koji djeluje na , koji djeluje na osnovu ovlašćenja iz Glave VII Povelje UN-a tada se ne osnovu ovlašćenja iz Glave VII Povelje UN-a tada se ne traži ispunjenje drugih posebnih uslova za traži ispunjenje drugih posebnih uslova za uspostavljanje nadležnosti ICC (član 13 tačka (b) uspostavljanje nadležnosti ICC (član 13 tačka (b) Rimskog statuta). Rimskog statuta). Druga situacijaDruga situacija je slučaj upućen je slučaj upućen tužiocu od strane države stranke Statuta ili ako je tužiocu od strane države stranke Statuta ili ako je tužilac već pokrenuo istragu tužilac već pokrenuo istragu proprio motuproprio motu o o određenom krivičnom djelu. Tada je potrebno da određenom krivičnom djelu. Tada je potrebno da nadležnost ICC alternativno prihvate: (a) država na nadležnost ICC alternativno prihvate: (a) država na čijoj je teritoriji izvršeno jedno ili više krivičnih djela, čijoj je teritoriji izvršeno jedno ili više krivičnih djela, odnosno država registracije broda odnosno odnosno država registracije broda odnosno vazduhoplovstva, ako je krivično djelo izvršeno na vazduhoplovstva, ako je krivično djelo izvršeno na ovim objektima (ovim objektima (teritorijalni kriterijumteritorijalni kriterijum);); (b) država čiji (b) država čiji je državljanin okrivljen uje državljanin okrivljen u

odnosu na krivična djela iz nadležnosti suda - odnosu na krivična djela iz nadležnosti suda - aktivni aktivni personalni kriterijumpersonalni kriterijum (član 12 stav 2 tač (a) i (b) i (član 12 stav 2 tač (a) i (b) i član 13 tač (a) i (c) Rimskog statuta). član 13 tač (a) i (c) Rimskog statuta). Treća situacijaTreća situacija odnosi se na mogućnost da je za uspostavljanje odnosi se na mogućnost da je za uspostavljanje nadležnosti ICC neophodan pristanak države koja nadležnosti ICC neophodan pristanak države koja nije stranka Rimskog statuta. Tada ta država može nije stranka Rimskog statuta. Tada ta država može svojom izjavom podnesenom Sekretarijatu ICC svojom izjavom podnesenom Sekretarijatu ICC prihvatiti nadležnost tog suda za odnosna krivična prihvatiti nadležnost tog suda za odnosna krivična djela, a država koja to prihvati mora, bez odlaganja, djela, a država koja to prihvati mora, bez odlaganja, sarađivati sa ICC u skladu sa dijelom 9 Rimskog sarađivati sa ICC u skladu sa dijelom 9 Rimskog statuta (član 12 stav 3 Rimskog statuta).statuta (član 12 stav 3 Rimskog statuta).

1.3.7.4. 1.3.7.4. OsnovneOsnovne karakteristikekarakteristike postupkapostupka predpred ICC ICC

Rimski statut o osnivanju ICC sadrRimski statut o osnivanju ICC sadržži mnogo odredbi i mnogo odredbi krivikriviččnoprocesnog karakteranoprocesnog karaktera, , tako da setako da se, , zapravozapravo, , uspostavlja jedan poseban meuspostavlja jedan poseban međđunarodni kriviunarodni kriviččnini

postupakpostupak. . Pored odredbi koje sadrPored odredbi koje sadržži svaki klasii svaki klasiččni ni krivikriviččni postupakni postupak ( (koje se odnose na procesne koje se odnose na procesne subjekte i procesne radnjesubjekte i procesne radnje), ), u Rimskom statutu su u Rimskom statutu su sadrsadržžane i posebne odredbe koje se odnose na ane i posebne odredbe koje se odnose na mamađđunarodnuunarodnu krivikriviččnopravnu pomonopravnu pomoć ć i saradnju sa i saradnju sa ICCICC. . Uz toUz to, , krivikriviččni postupak pred ICC se primjenjuje ni postupak pred ICC se primjenjuje jedinstvenojedinstveno, , ne propisujune propisujuććii posebne postupke za posebne postupke za pojedine kategorije okrivljenihpojedine kategorije okrivljenih, , odnosno za pojedine odnosno za pojedine vrste krivivrste kriviččnih djelanih djela, š, što je karakteristika veto je karakteristika veććine ine nacionalnih krivinacionalnih kriviččnoprocesnih zakonodavstavanoprocesnih zakonodavstava..

U pitanju je kriviU pitanju je kriviččni postupak koji se moni postupak koji se možže oznae označčiti kao iti kao mjemješšovitioviti, , jer sadrjer sadržži elemente kako akuzatorskogi elemente kako akuzatorskog, , odnosno adversarnog tipa kriviodnosno adversarnog tipa kriviččne procedurene procedure,, tako i tako i inkvizitorskog kriviinkvizitorskog kriviččnog postupkanog postupka. . KljuKljuč č adversarnog adversarnog sistema je podjela odgovornosti izmesistema je podjela odgovornosti izmeđđu donosilaca u donosilaca odluka i stranakaodluka i stranaka.. U U tomtom sistemusistemu sudijasudija sese, , uu pogledupogledu č činjenicainjenica ii pravaprava, , pretvarapretvara uu neutralnogneutralnog donosiocadonosioca

odlukeodluke kojikoji ć ćee odlukuodluku donijetidonijeti nana osnovuosnovu materijalamaterijala kojikoji predstavljajupredstavljaju suparnisuparniččkeke strankestranke. . AdversarniAdversarni sistemsistem namenameććee strankamastrankama odgovornostodgovornost zaza istraistražživanjeivanje ččinjenicainjenica, , saslusasluššanjeanje svjedokasvjedoka ii obezbjeobezbjeđđivanjeivanje vjevješštakataka..

KriviKriviččni postupak pred ni postupak pred ICCICC ima samo jedanima samo jedan, , redovni redovni oblik i oblik i podijeljen je na tri dijelapodijeljen je na tri dijela ( (fazefaze, , stadijastadija): ): (1) (1) istragaistraga; (2) ; (2) glavni postupak iglavni postupak i (3) (3) postupak po postupak po pravnim lijekovimapravnim lijekovima.. TimeTime susu naglanaglaššeneene njegovenjegove karakteristikekarakteristike kojekoje gaga č čineine “ “mjemješšovitimovitim” ” krivikriviččnimnim postupkompostupkom, , tzvtzv. . akuzatorskoakuzatorsko--inkvizitorskoginkvizitorskog tipatipa.. On On jeje svojesvoje elementeelemente ” ”posudioposudio” ” iziz akuzatorskogakuzatorskog postupkapostupka, , posebnoposebno uu pogledupogledu konstrukcijekonstrukcije susuđđenjaenja izgraizgrađđeneene premaprema modelumodelu “ “stranastranaččkogkog takmitakmiččenjaenja” ” predpred relativnorelativno pasivnimpasivnim sudijamasudijama; ; uu pogledupogledu naglaskanaglaska nana stranastranaččkuku inicijativuinicijativu uu pogledupogledu prikupljanjaprikupljanja ii izvoizvođđenjaenja dokazadokaza uu svimsvim procesnimprocesnim stadijimastadijima, , tete mogumoguććnostinosti stranastranaččkogkog disponiranjadisponiranja predmetapredmeta sporaspora; ; uu pogledupogledu nepostojanjanepostojanja inkvizitornoinkvizitorno impostiranogimpostiranog istraistražžnognog sudijesudije kojikoji bibi provodioprovodio prethodniprethodni postupakpostupak ii sastavljaosastavljao spisspis predmetapredmeta, , kaokao pismenopismeno fiksiranofiksirano spoznajnuspoznajnu osnovicuosnovicu napredovanjanapredovanja uu procesuprocesu..

Uprkos načelnog prihvatanja akuzatorskog Uprkos načelnog prihvatanja akuzatorskog sistema u međunarodnim krivičnim postupcima, u sistema u međunarodnim krivičnim postupcima, u Rimski statut su unijeti Rimski statut su unijeti izvjesni elementi izvjesni elementi inkvizitorskog modelainkvizitorskog modela kako bi se otklonile kako bi se otklonile osnovne mane akuzatorskog modela. Najprije, u osnovne mane akuzatorskog modela. Najprije, u postupku pred ICTY i ICTR tužilac mora da postupku pred ICTY i ICTR tužilac mora da prikuplja dokaze protiv optuženog, ali ima i prikuplja dokaze protiv optuženog, ali ima i obavezu da dostavi oslobađajuće dokaze - ako do obavezu da dostavi oslobađajuće dokaze - ako do njih dođe. U Rimskom statutu tužiocu je povjereno njih dođe. U Rimskom statutu tužiocu je povjereno ”utvrđivanje istine”, pa mora ”na jednak način” ”utvrđivanje istine”, pa mora ”na jednak način” istražiti kako ”inkriminirajuće” tako i ”okolnosti istražiti kako ”inkriminirajuće” tako i ”okolnosti koje isključuju krivnju” (član 54 stav 1 tačka (a)). koje isključuju krivnju” (član 54 stav 1 tačka (a)). U sistemu ICC glavnu ulogu u kontroli postupanja U sistemu ICC glavnu ulogu u kontroli postupanja tužioca, a naročito radi zaštite interesa tužioca, a naročito radi zaštite interesa okrivljenog, ima predraspravno vijeće. okrivljenog, ima predraspravno vijeće. ZaZa istraguistragu jeje, , inainaččee, , karakteristikarakterističčnono dada nemanema sudskisudski karakterkarakter, , takotako dada spadaspada uu nadlenadležžnostnost tutužžiocaioca, , madamada sese veveć ć tokomtokom istrageistrage ostvarujuostvaruju odreodređđenieni vidovividovi procesneprocesne komunikacijekomunikacije izmeizmeđđuu tutužžiocaioca kojikoji vodivodi istraguistragu ii sudskogsudskog vijevijeććaa. . U stvari, istragu mora formalno da U stvari, istragu mora formalno da odobri odgovarajući funkcionalni oblik suda odobri odgovarajući funkcionalni oblik suda (pretpretresno vijeće).(pretpretresno vijeće).

Prema tome, i ova prva faza krivičnog postupka pred Prema tome, i ova prva faza krivičnog postupka pred ICC, iako načelno u nadležnosti tužioca, podvrgnuta ICC, iako načelno u nadležnosti tužioca, podvrgnuta je sudskoj kontroli. je sudskoj kontroli. Ovakva sudska kontrola takođe Ovakva sudska kontrola takođe predstavlja element inkvizitornosti koji je u različitim predstavlja element inkvizitornosti koji je u različitim modalitetima čest u kontinentalno-evropskim modalitetima čest u kontinentalno-evropskim pravnim sistemima.pravnim sistemima. Međutim, Međutim, u zemljamau zemljama kontinentalnog prava koje su prihvatile tradiciju kontinentalnog prava koje su prihvatile tradiciju anglosaksonskog sistemaanglosaksonskog sistema, , uloga ovog vijeuloga ovog vijećća jea je č često esto povjerena sudijipovjerena sudiji, , ali to nijeali to nije ” ”istraistražžni sudijani sudija” ” iz iz klasiklasiččnog kontinentalnog sistemanog kontinentalnog sistema. . To je sudija koji To je sudija koji nema ovlašćenje da sprovodi istragu, a može, nema ovlašćenje da sprovodi istragu, a može, između ostalog, da odredi pritvor osumnjičenom. On između ostalog, da odredi pritvor osumnjičenom. On isključivo djeluje kao garant poštovanja zakona od isključivo djeluje kao garant poštovanja zakona od strane organa gonjenja, kao i organ koji izdaje one strane organa gonjenja, kao i organ koji izdaje one naloge koje od njega zatraže organi gonjenja, a koji naloge koje od njega zatraže organi gonjenja, a koji u sebi mogu sadržati ograničenja prava u sebi mogu sadržati ograničenja prava osumnjičenog i drugih lica(ovome je sličan institut osumnjičenog i drugih lica(ovome je sličan institut giudice delle indagini preliminarigiudice delle indagini preliminari, tj. ”sudija , tj. ”sudija supervizor pretkrivičnog postupka” iz italijanskog supervizor pretkrivičnog postupka” iz italijanskog sistema)sistema)..

Tužilac ima glavnu ulogu u odvijanju postupka do Tužilac ima glavnu ulogu u odvijanju postupka do početka glavnog postupka, a kao što je prethodno početka glavnog postupka, a kao što je prethodno objašnjeno, u njegovu nadležnost spada i objašnjeno, u njegovu nadležnost spada i sprovođenje istrage. Da bi se uopšte stvorili uslovi sprovođenje istrage. Da bi se uopšte stvorili uslovi za započinjanje postupka, potrebno je da postoji za započinjanje postupka, potrebno je da postoji procesna inicijativa procesna inicijativa za pokretanje postupka, koja za pokretanje postupka, koja može da proistekne iz različitih izvora: (1) od strane može da proistekne iz različitih izvora: (1) od strane bilo kog subjekta koji pruža informaciju tužiocu; (2) bilo kog subjekta koji pruža informaciju tužiocu; (2) od strane države članice Statuta; (3) od strane od strane države članice Statuta; (3) od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. S obzirom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. S obzirom na to od koga potiču obavještenja, razlikuju se i na to od koga potiču obavještenja, razlikuju se i neke procesne mogućnosti tužioca. Međutim, za neke procesne mogućnosti tužioca. Međutim, za razlikurazliku odod sistemasistema ICCICC, , uu sistemusistemu ICTY i ICTR ICTY i ICTR tutužžilacilac prijeprije otpootpoččinjanjainjanja glavnogglavnog pretresapretresa, , predajepredaje sudijamasudijama spisespise ss najvanajvažžnijimnijim podacimapodacima oo slusluččajuaju ((tzvtzv. . pretpretresnipretpretresni rezimerezime, , uu komekome susu predstavljenapredstavljena pravnapravna ii faktifaktiččkaka pitanjapitanja, , podnescipodnesci stranakastranaka, , izjavaizjava oo nespornimnespornim ii spornimspornim pravnimpravnim ii faktifaktiččkimkim pitanjimapitanjima, , kaokao ii listalista svjedokasvjedoka kojekoje tutužžilacilac iliili odbranaodbrana namjeravajunamjeravaju dada pozovupozovu, , sasa sasažžetimetim prikazomprikazom č činjenicainjenica oo kojimakojima ć ćee svakisvaki svjedoksvjedok svjedosvjedoččitiiti). ).

DakleDakle, , sudijesudije imajuimaju uviduvid uu spisspis predmetapredmeta kojikoji imim omoguomoguććavajuavaju dada boljebolje kontrolikontroliššuu slusluččajaj, , uzuz mogumoguććnostnost dada izvodeizvode dokazedokaze ii pozivajupozivaju svjedokesvjedoke ii popo sopstvenojsopstvenoj inicijativiinicijativi. U velikom dijelu, sud ima . U velikom dijelu, sud ima potpunu kontrolu nad postupkom ili bar u svakom potpunu kontrolu nad postupkom ili bar u svakom momentu može upotrijebiti ovlašćenja koja momentu može upotrijebiti ovlašćenja koja nemaju uvijek sudovi u većini zemalja nemaju uvijek sudovi u većini zemalja anglosaksonskog pravnog sistema (nekada čak ni anglosaksonskog pravnog sistema (nekada čak ni u zemljama kontinentalne pravne tradicije).u zemljama kontinentalne pravne tradicije).

Dok očekuje suđenje, odnosno za vrijeme suđenja Dok očekuje suđenje, odnosno za vrijeme suđenja pred ICTY i ICTR, optuženi je, uglavnom, u pred ICTY i ICTR, optuženi je, uglavnom, u pritvoru, iako je tendencija da se oslobađa iz pritvoru, iako je tendencija da se oslobađa iz pritvora, i to uz jemstvo odgovarajuće države. pritvora, i to uz jemstvo odgovarajuće države. Članovi 58 i 60 Rimskog statuta zasnovani su na Članovi 58 i 60 Rimskog statuta zasnovani su na principu u kome nema lišavanja slobode, osim principu u kome nema lišavanja slobode, osim ako je neophodno zbog određenih okolnosti. ako je neophodno zbog određenih okolnosti.

Pored toga, u postupcima pred ICTY i ICTR žrtve nemaju Pored toga, u postupcima pred ICTY i ICTR žrtve nemaju nikakvu samostalnu ulogu, jer se pred sudom mogu nikakvu samostalnu ulogu, jer se pred sudom mogu pojaviti isključivo kao svjedoci – ako ih je pozvala da pojaviti isključivo kao svjedoci – ako ih je pozvala da svjedoči jedna od stranaka (uglavnom tužilac) ili sam svjedoči jedna od stranaka (uglavnom tužilac) ili sam sud. ”S druge strane, prema Rimskom statutu, njima je sud. ”S druge strane, prema Rimskom statutu, njima je dato nekoliko uloga: iako im nije dodijeljeno pravo da dato nekoliko uloga: iako im nije dodijeljeno pravo da se obraćaju vijećima, ako im se dozvoli da to učine, se obraćaju vijećima, ako im se dozvoli da to učine, mogu podnositi kratka izlaganja, prisustvovati mogu podnositi kratka izlaganja, prisustvovati pretresima i unakrsno ispitivati svjedoke. Ipak, pretresima i unakrsno ispitivati svjedoke. Ipak, institucija tipična za sisteme kontinentalnog prava, institucija tipična za sisteme kontinentalnog prava, poznata kao `poznata kao `constitution de partie civileconstitution de partie civile` (zahtjev za ` (zahtjev za pridruživanje optužnici kao privatni tužilac), nije u pridruživanje optužnici kao privatni tužilac), nije u potpunosti podržana, čak ni pred ICC”.potpunosti podržana, čak ni pred ICC”.

MoMožžee sese zakljuzaključčitiiti dada susu autoriautori RimskogRimskog statutastatuta uzeliuzeli uu obzirobzir procesniprocesni sistemsistem predpred ICTY i ICTR ICTY i ICTR kojikoji jeje uu popoččetkuetku biobio velikimvelikim djelomdjelom zasnovanzasnovan nana adversarnomadversarnom modelumodelu. . PoredPored togatoga, , onioni susu uu procesnuprocesnu š šemuemu sudasuda inkorporisaliinkorporisali dodatnedodatne elementeelemente inkvizitorskoginkvizitorskog modelamodela, , ii toto davanjemdavanjem znaznaččajnijeajnije ulogeuloge ž žrtvamartvama, , proprošširivanjemirivanjem funkcijefunkcije tutužžiocaioca, , kaokao ii dodjeljivanjemdodjeljivanjem presudnepresudne ulogeuloge pretpretresnompretpretresnom vijevijeććuu..

””OvajOvaj znaznaččajanajan pomakpomak kaka procesnojprocesnoj š šemiemi, , kojakoja jeje ii daljedalje uglavnomuglavnom akuzatorskaakuzatorska, , aliali kojakoja sadrsadržžii vavažžnene odlikeodlike drugogdrugog modelamodela, , zahtijevazahtijevaććee, , bezbez sumnjesumnje, , dodatnododatno brubruššenjeenje kakokako vrijemevrijeme budebude prolaziloprolazilo, , aa iskustvoiskustvo daljedalje rasloraslo. . IpakIpak, , ovaova š šemaema veveć ć sadasada sese ččiniini sposobnomsposobnom dada odgovoriodgovori zahtjevimazahtjevima memeđđunarodnihunarodnih susuđđenjaenja, , aa toto susu pravipraviččnostnost ii ekspeditivnostekspeditivnost”. ”. EpitomiziraEpitomizira lili onon, , inainaččee, , tiptip nekognekog budubuduććegeg svjetskogsvjetskog krivikriviččnognog postupkapostupka, , uu ovomovom ččasuasu tetešškoko jeje rereććii jerjer sese, , poredpored opopšštete konstatacijekonstatacije dada krivikriviččnini postupcipostupci akuzatorskogakuzatorskog ii inkvizitorskoginkvizitorskog tipatipa konvergirajukonvergiraju, , ipakipak, , nene momožžee poricatiporicati njihovanjihova budubuduććnostnost. . IpakIpak, , perspektivaperspektiva ICCICC ć ćee, , uu najvenajveććojoj mjerimjeri, , zavisitizavisiti odod brojabroja predmetapredmeta oo kojimakojima budebude odluodluččivaoivao. .

1.3.7.5. 1.3.7.5. OsnovnaOsnovna nanaččelaela postupkapostupka predpred ICCICC Neka od načela su izričito predviđena u izvorima Neka od načela su izričito predviđena u izvorima

prava koja se primjenjuju u postupku pred ICC, dok prava koja se primjenjuju u postupku pred ICC, dok se druga ne spominju striktno, ali njihovo važenje i se druga ne spominju striktno, ali njihovo važenje i djelovanje proizlazi iz drugih procesnih normi ili se djelovanje proizlazi iz drugih procesnih normi ili se zasnivaju na samoj konstrukciji ICC i važećim zasnivaju na samoj konstrukciji ICC i važećim međunarodnopravnim standardima.međunarodnopravnim standardima. ne postoje opšta ne postoje opšta međunarodna pravila međunarodnog krivičnog međunarodna pravila međunarodnog krivičnog postupka. Svaki međunarodni sud (ICTY, ICTR, ICC) postupka. Svaki međunarodni sud (ICTY, ICTR, ICC) ima svoj sopstveni pravilnik o postupku i dokazima. ima svoj sopstveni pravilnik o postupku i dokazima. Može se očekivati da će, pošto se sudska aktivnost Može se očekivati da će, pošto se sudska aktivnost ICTY i ICTR ”biti postepeno privedena kraju, a dok se ICTY i ICTR ”biti postepeno privedena kraju, a dok se nasuprot tome rad ICC bude konsolidovao, pravila nasuprot tome rad ICC bude konsolidovao, pravila postupka ovog suda možda postati opšteprihvaćena postupka ovog suda možda postati opšteprihvaćena od strane država, te će se potom pretvoriti u opšta od strane država, te će se potom pretvoriti u opšta međunarodna pravila. Ipak, za ovaj proces je međunarodna pravila. Ipak, za ovaj proces je potrebno mnogo godina”.potrebno mnogo godina”.

OpOpšštata nanaččelaela kojakoja vladajuvladaju uu memeđđunarodnimunarodnim postupcimapostupcima mogumogu sese izvestiizvesti iziz pravilapravila kojakoja vavažžee predpred memeđđunarodnimunarodnim tribunalimatribunalima, , sudskesudske prakseprakse ii opopšštihtih nanaččelaela krivikriviččnognog procesnogprocesnog pravaprava. . OvaOva nanaččelaela, , kojakoja takotakođđee posveposveććujuuju posebnuposebnu papažžnjunju osnovnimosnovnim ljudskimljudskim pravimapravima optuoptužženogenog susu sljedesljedeććaa: (1) : (1) pretpostavkapretpostavka nevinostinevinosti ( (odnosnoodnosno pravopravo optuoptužženihenih licalica dada sese smatrajusmatraju nevinimnevinim dokdok sese nene dokadokažžee suprotnosuprotno), (2) ), (2) pravopravo optuoptužženihenih licalica nana nezavisnonezavisno ii nepristrasnonepristrasno sudstvosudstvo, (3) , (3) nanaččeloelo pravipraviččnognog ii ekspeditivnogekspeditivnog sudskogsudskog postupkapostupka, (4) , (4) nanaččeloelo premaprema komekome optuoptužženieni moramora bitibiti prisutanprisutan tokomtokom susuđđenjaenja ( (odnosnoodnosno zabranazabrana susuđđenjaenja uu odsustvuodsustvu, , inin absentiaabsentia)).. Ova Ova nanaččelaela susu vezanavezana ii zaza osnovneosnovne standardestandarde ljudskihljudskih pravaprava, , zajamzajamččeneene svimsvim poznatimpoznatim memeđđunarodnimunarodnim ugovorimaugovorima, , kaokao š štoto susu EKLJPEKLJP(1950), (1950), MeMeđđunarodniunarodni paktpakt oo gragrađđanskimanskim ii politipolitiččkimkim pravimapravima (1966. (1966. i opcioni i opcioni protokoli od 1966. i 1989. godine), protokoli od 1966. i 1989. godine), AmeriAmeriččkaka konvencijekonvencije oo ljudskimljudskim pravimapravima (1969) (1969) ii AfriAfriččkaka konvencijekonvencije oo ljudskimljudskim pravimapravima narodanaroda (1981). (1981).

U njima inkorporisana mnoga druga prava koja postoje u U njima inkorporisana mnoga druga prava koja postoje u savremenim krivičnim postupcima. Primjera radi, savremenim krivičnim postupcima. Primjera radi, pravo na pravično suđenje obuhvata garancije vezane pravo na pravično suđenje obuhvata garancije vezane za bilo koji sudski postupak (pravo na nezavisni i za bilo koji sudski postupak (pravo na nezavisni i nepristrasni sud,nepristrasni sud, pravo na zakonom ustanovljenpravo na zakonom ustanovljen sud, sud, pravo na javno suđenje, pravo na pravičnu raspravu i pravo na javno suđenje, pravo na pravičnu raspravu i pravo na suđenje u razumnom roku, kao i garancije pravo na suđenje u razumnom roku, kao i garancije karakteristične samo za krivični postupak karakteristične samo za krivični postupak (pretpostavka nevinosti, pravo na nesamooptuživanje(pretpostavka nevinosti, pravo na nesamooptuživanje, , pravo na odbranu, u okviru kojeg je i pravo da pravo na odbranu, u okviru kojeg je i pravo da optuženi bude upoznat sa optužbom, pravo na optuženi bude upoznat sa optužbom, pravo na potrebno vrijeme i mogućnost za pripremu odbrane, potrebno vrijeme i mogućnost za pripremu odbrane, pravo na branioca i pravo na besplatnog branioca), pravo na branioca i pravo na besplatnog branioca), pravo na kontradiktoran postupak i pravo na tumača. pravo na kontradiktoran postupak i pravo na tumača. Takođe, pravo na nezavisan i nepristrasni sud, kao Takođe, pravo na nezavisan i nepristrasni sud, kao osnovni postulat poštenog suđenja, obuhvata osnovni postulat poštenog suđenja, obuhvata pretpostavke na strani suda (podjela vlasti, legalitet, pretpostavke na strani suda (podjela vlasti, legalitet, nezavisnost,nezavisnost, samostalnost, obaveznost sudskih samostalnost, obaveznost sudskih odluka) i jemstva vezana za sudiju (nezavisnost, odluka) i jemstva vezana za sudiju (nezavisnost, nepristrasnost, kompetentnost, dostojnost, nepristrasnost, kompetentnost, dostojnost, imenovanje, sigurnost mandata, nepokretnost, lična i imenovanje, sigurnost mandata, nepokretnost, lična i materijalnu sigurnost, inkompatibilnost funkcija i materijalnu sigurnost, inkompatibilnost funkcija i imunitet). imunitet).

1.3.7.5.1.3.7.5.1. Pretpostavka nevinosti1. Pretpostavka nevinosti

Rang opšteg načela krivičnog postupka ima pravilo Rang opšteg načela krivičnog postupka ima pravilo prema kome se optuženi smatra nevinim dok se ”u prema kome se optuženi smatra nevinim dok se ”u skladu sa primjenjivim pravom ne dokaže krivnja”skladu sa primjenjivim pravom ne dokaže krivnja” (član 66 stav 1 Rimskog statuta). Statut ICTY(član 66 stav 1 Rimskog statuta). Statut ICTY (član 21 (član 21 stav 3) i Statut ICTR (član 20 stav 3) takođe potvrđuju stav 3) i Statut ICTR (član 20 stav 3) takođe potvrđuju ovaj princip. Presumpcija nevinosti optuženog uključuje ovaj princip. Presumpcija nevinosti optuženog uključuje najprije vezu s nezavisnošću i nepristrasnošću sudije najprije vezu s nezavisnošću i nepristrasnošću sudije koji odluku treba da donese isključivo na osnovu koji odluku treba da donese isključivo na osnovu dokaza izvedenih u postupku.dokaza izvedenih u postupku. Pretpostavka Pretpostavka nevinostinevinosti jeje danasdanas nezaobilaznanezaobilazna garancijagarancija uu svimsvim memeđđunarodnimunarodnim dokumentimadokumentima oo ljudskimljudskim pravimapravima ii uu veveććiniini drdržžavaava imaima rangrang ustavnogustavnog nanaččelaela utemeljenogutemeljenog nana idejiideji dada sese zaza svakogsvakog gragrađđaninaanina smatrasmatra dada jeje č častanastan.. TumaTumaččii sese kaokao naprikosnoveninaprikosnoveni pravnipravni standardstandard ii temeljnatemeljna garancijagarancija zaza zazašštitutitu ljudskihljudskih pravaprava ii slobodasloboda uu krivikriviččnomnom postupkupostupku. .

PremaPrema č članulanu 6 6 stavstav 2 2 EKLJPEKLJP, , svakosvako koko jeje optuoptužženen zaza krivikriviččnono djelodjelo smatrasmatra sese nevinimnevinim svesve dokdok sese nene dokadokažžee njegovanjegova krivicakrivica nana osnovuosnovu zakonazakona. . PretpostavkaPretpostavka nevinostinevinosti pozitivnopozitivno jeje odreodređđenaena ii ZKBiHZKBiH (č(članlan 3 3 stavstav 1), 1), ona ona sese odnosiodnosi nana krivikriviččnini ii pretkrivipretkriviččnini postupak dupostupak dužžnini susu dada jeje popošštujutuju svisvi uuččesniciesnici krivikriviččnognog postupkapostupka, , aliali ii svakosvako izvanizvan postupkapostupka. . Pretpostavka Pretpostavka nevinosti štiti optuženog od trenutka podizanja nevinosti štiti optuženog od trenutka podizanja optužbe pa sve do donošenja konačne osuđujuće optužbe pa sve do donošenja konačne osuđujuće presude. Stav ESLJP je da presude. Stav ESLJP je da pretpostavka nevinosti pretpostavka nevinosti zahtijevazahtijeva, pored ostalog, , pored ostalog, da sudije, prilikom da sudije, prilikom vršenja svojih funkcija, ne polaze od vršenja svojih funkcija, ne polaze od predrasude da je optuženi učinio krivično djelopredrasude da je optuženi učinio krivično djelo; ; teret dokazivanja pada na optužbu i sumnja teret dokazivanja pada na optužbu i sumnja koristi optuženomkoristi optuženom. Pored toga, . Pored toga, dužnost je dužnost je tužioca da pruži dovoljno dokaza na kojima će tužioca da pruži dovoljno dokaza na kojima će biti zasnovana osuđujuća presuda.biti zasnovana osuđujuća presuda.

Primjena člana 6 stav 2 EKLJP se ne ograničava samo Primjena člana 6 stav 2 EKLJP se ne ograničava samo na slučaj povrede pretpostavke nevinosti od strane na slučaj povrede pretpostavke nevinosti od strane sudske vlasti, već obuhvata podjednako i povrede sudske vlasti, već obuhvata podjednako i povrede učinjene od strane drugih nosilaca vlasti. učinjene od strane drugih nosilaca vlasti. Obaveza Obaveza da se poštuje pretpostavka nevinosti važi i za da se poštuje pretpostavka nevinosti važi i za sredstva javnog informisanjasredstva javnog informisanja, , tako da, pod tako da, pod određenim uslovima, i kampanja u štampi određenim uslovima, i kampanja u štampi protiv optuženog može dovesti do povrede protiv optuženog može dovesti do povrede člana 6 stav 2 EKLJP, usljed čega bi država člana 6 stav 2 EKLJP, usljed čega bi država mogla da snosi određene posljedice.mogla da snosi određene posljedice.

Pretpostavka nevinosti je u tijesnoj vezi sa pravom Pretpostavka nevinosti je u tijesnoj vezi sa pravom optuženog da ne iznosi dokaze protiv sebe i pravom optuženog da ne iznosi dokaze protiv sebe i pravom na ćutanje.na ćutanje. Riječ je o jednoj od garancijaRiječ je o jednoj od garancija koja koja proizilazi iz prava na pravični postupakproizilazi iz prava na pravični postupak, a to, a to je je privilegija privilegija protiv protiv samooptuživanjasamooptuživanja.. S druge strane, S druge strane, ESLJP se ne protivi mogućnosti da se izvede ESLJP se ne protivi mogućnosti da se izvede nepovoljan zaključak za optuženog koji je koristio nepovoljan zaključak za optuženog koji je koristio pravo na ćutanje.pravo na ćutanje.

EESLJP je SLJP je zauzeo stazauzeo stanovnovište da su pravo na šutnju i ište da su pravo na šutnju i pravo da okrivljeni ne treba samog sebe teretiti dva pravo da okrivljeni ne treba samog sebe teretiti dva opšteopšteprihvaćena internacionalna standarda koja leže prihvaćena internacionalna standarda koja leže u suštini pojma pravičnog postupkau suštini pojma pravičnog postupka.. PPravo na ravo na nesamooptuživanje odnosi se na poštnesamooptuživanje odnosi se na poštoovanje volje vanje volje okrivljenokrivljenogog da se brani šutnjom. Neovisno od ovog da se brani šutnjom. Neovisno od ovog prava, ostaje mogućnost pribavljanja materijala, čak prava, ostaje mogućnost pribavljanja materijala, čak i primjenom sile i protiv volje osumi primjenom sile i protiv volje osumnnjičejičenognog, kao što , kao što su uzimanje krvi i mokraće, kontrola dahasu uzimanje krvi i mokraće, kontrola daha i i tjelesni tjelesni pregledi u svrhu DNpregledi u svrhu DNKK analize. Ove djelatnosti, analize. Ove djelatnosti, međutim, ne utiču na slobodu okrivljenmeđutim, ne utiču na slobodu okrivljenogog da da uskraćuskraćivanjemivanjem verbalnog očitovanja ne do verbalnog očitovanja ne dopriprinosi nosi utvrđivanju činjenica u kutvrđivanju činjenica u krivirivičnom postupkučnom postupku..

Opšte je usvojeno da pretpostavka nevinosti Opšte je usvojeno da pretpostavka nevinosti posebno zahtijeva da: (1) s licem optuženim da je posebno zahtijeva da: (1) s licem optuženim da je učinilo krivično djelo mora se postupati, kako u učinilo krivično djelo mora se postupati, kako u samom postupku, tako i van njega, kao da je nevin, samom postupku, tako i van njega, kao da je nevin, sve dok se ne dokažesve dok se ne dokaže

suprotno, (2) teret dokazivanja da je optuženi kriv suprotno, (2) teret dokazivanja da je optuženi kriv za krivična djela koja mu se stavljaju na teret leži za krivična djela koja mu se stavljaju na teret leži na tužiocu; optuženi se može zaustaviti na tome na tužiocu; optuženi se može zaustaviti na tome da pobija dokaze optužbe, a ne mora da dokazuje da pobija dokaze optužbe, a ne mora da dokazuje svoju nevinost; (3) kako bi ustanovio krivicu svoju nevinost; (3) kako bi ustanovio krivicu optuženog za krivična djela koja mu se stavljaju optuženog za krivična djela koja mu se stavljaju na teret, sud mora biti uvjeren u njegovu krivicu na teret, sud mora biti uvjeren u njegovu krivicu prema određenom standardu dokazivanja koji je u prema određenom standardu dokazivanja koji je u kontinentalnom pravu običnokontinentalnom pravu obično slobodno sudijsko slobodno sudijsko uvjerenjeuvjerenje dok je u zemljama anglosaksonskog dok je u zemljama anglosaksonskog prava to ”ustanovljavanje krivice optuženog van prava to ”ustanovljavanje krivice optuženog van svake razumne sumnje”.svake razumne sumnje”. Pravo na presumpciju Pravo na presumpciju nevinosti važi i u prethodnom krivičnom postupku nevinosti važi i u prethodnom krivičnom postupku tokom istrage, i to čak dosljednije prema licu tokom istrage, i to čak dosljednije prema licu protiv kojeg ”čak nije potvrđen ni slučaj protiv kojeg ”čak nije potvrđen ni slučaj prima prima faciefacie”. Iz toga slijedi, pored ostalog, da ”istražni ”. Iz toga slijedi, pored ostalog, da ”istražni organi moraju, takođe, da usmjere istragu i u organi moraju, takođe, da usmjere istragu i u korist osumnjičenog, kako bi iz svojih korist osumnjičenog, kako bi iz svojih pretpostavki isključili svaku razumnu sumnju”.pretpostavki isključili svaku razumnu sumnju”.

U vezi sa ovim načelom je i problem kako u U vezi sa ovim načelom je i problem kako u međunarodnim krivičnim postupcima riješiti pitanje međunarodnim krivičnim postupcima riješiti pitanje izvještavanja sredstava javnog informisanja o izvještavanja sredstava javnog informisanja o pritvaranju optuženog i njegovom suđenju. Suočeni pritvaranju optuženog i njegovom suđenju. Suočeni sa tako groznim krivičnim djelima, kao što su ratni sa tako groznim krivičnim djelima, kao što su ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid, mediji zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid, mediji često uzimaju zdravo za gotovo da su lica koja je često uzimaju zdravo za gotovo da su lica koja je tužilac optužio za takve zločine kriva, čak ih opisujući tužilac optužio za takve zločine kriva, čak ih opisujući kao ”monstrume” ili ”kasape”.kao ”monstrume” ili ”kasape”. Na nacionalnom Na nacionalnom nivou postoje razni mehanizmi protiv ovakvih napisa nivou postoje razni mehanizmi protiv ovakvih napisa (npr. tužba za klevetu), kojih, međutim, nema u (npr. tužba za klevetu), kojih, međutim, nema u međunarodnom pravosuđu. Iako se cijelo pitanje međunarodnom pravosuđu. Iako se cijelo pitanje svodi na samokontrolu tužioca i medija, morala bi se, svodi na samokontrolu tužioca i medija, morala bi se, ipak, ustanoviti neka vrsta pravnog lijeka protiv ipak, ustanoviti neka vrsta pravnog lijeka protiv prekomjernog ”prisustva” medija i njihovog gaženja prekomjernog ”prisustva” medija i njihovog gaženja načela pretpostavke nevinosti.načela pretpostavke nevinosti.

U sudskim postupcima, presumpcija se krši ako sudska U sudskim postupcima, presumpcija se krši ako sudska odluka, koja se odnosi na lice optuženo za krivično odluka, koja se odnosi na lice optuženo za krivično djelo, odražava mišljenje da je optuženi kriv i prije djelo, odražava mišljenje da je optuženi kriv i prije nego što je njegova krivica prema zakonu dokazana.nego što je njegova krivica prema zakonu dokazana.

Dovoljno je i samo izražavanje mišljenja koje Dovoljno je i samo izražavanje mišljenja koje sugeriše da sud optuženog smatra krivim.sugeriše da sud optuženog smatra krivim.

Posljedica ove presumpcije u slučaju da optuženi Posljedica ove presumpcije u slučaju da optuženi odbije da se izjasni o svojoj krivnji - jeste da se odbije da se izjasni o svojoj krivnji - jeste da se optuženi izjasnio kao da nije kriv. Takođe, optuženi izjasnio kao da nije kriv. Takođe, optuženi nije dužan da sudu daje dokaze protiv optuženi nije dužan da sudu daje dokaze protiv sebe, niti za njega mogu nastupiti štetne sebe, niti za njega mogu nastupiti štetne posljedice zbog činjenice da je odbio da svjedoči u posljedice zbog činjenice da je odbio da svjedoči u svoju korist. Krivnju optuženog treba da dokaže svoju korist. Krivnju optuženog treba da dokaže tužilac, bez mogućnosti da se optuženom tužilac, bez mogućnosti da se optuženom ”nameće bilo kakva promjena tereta dokazivanja ”nameće bilo kakva promjena tereta dokazivanja ili bilo kakav teret pobijanja” (član 67 stav 1 tačka ili bilo kakav teret pobijanja” (član 67 stav 1 tačka (1) Rimskog statuta). Takvu mogućnost dozvoljava (1) Rimskog statuta). Takvu mogućnost dozvoljava pravilo 92 Pravilnika o postupku i dokazima ICTY – pravilo 92 Pravilnika o postupku i dokazima ICTY – ”smatraće se da je priznanje koje je optuženi dao ”smatraće se da je priznanje koje je optuženi dao dok ga je tužilac ispitivao, dato slobodno i dok ga je tužilac ispitivao, dato slobodno i dobrovoljno, osim ako se ne dokaže suprotno”. dobrovoljno, osim ako se ne dokaže suprotno”.

U vezi sa pretpostavkom nevinosti je i princip da U vezi sa pretpostavkom nevinosti je i princip da optuženi ima pravo da se njegova krivnja ili nevinost optuženi ima pravo da se njegova krivnja ili nevinost utvrdi po svakoj tački optužnice, i to pojedinačno. utvrdi po svakoj tački optužnice, i to pojedinačno. Ako sud ne bi riješio sva ta pitanja, pa neke od Ako sud ne bi riješio sva ta pitanja, pa neke od tačaka optužnice ostavio neraspravljenim, to bi tačaka optužnice ostavio neraspravljenim, to bi prejudiciralo krivnju optuženog i predstavljalo prejudiciralo krivnju optuženog i predstavljalo povredu pretpostavke nevinosti.povredu pretpostavke nevinosti.

Najzad, i svaki međunarodni sud ima obavezu da u Najzad, i svaki međunarodni sud ima obavezu da u svojim presudama obrazloži odluku koju donosi. svojim presudama obrazloži odluku koju donosi. Njihov je zadatak da navedu dokaze koje su uzeli u Njihov je zadatak da navedu dokaze koje su uzeli u obzir kada su zaključili da je optuženi kriv, i to izvan obzir kada su zaključili da je optuženi kriv, i to izvan svake razumne sumnje za djelo koje mu se svake razumne sumnje za djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret. Ustanovljenje obaveze optužnicom stavlja na teret. Ustanovljenje obaveze suda da obrazloži svoju odluku predstavlja važan suda da obrazloži svoju odluku predstavlja važan zaštitni mehanizam za prava optuženog; ona zaštitni mehanizam za prava optuženog; ona omogućava optuženom da se žali na svaku osudu za omogućava optuženom da se žali na svaku osudu za koju misli da je zasnovana na pogrešnoj ocjeni koju misli da je zasnovana na pogrešnoj ocjeni dokaza koja je dovela do povrede pravde.dokaza koja je dovela do povrede pravde.

1.3.7.5.1.3.7.5.2. 2. Načelo nezavisnosti i nepristrasnosti sudija Načelo nezavisnosti i nepristrasnosti sudija

Načelo po kome sudija treba da bude nezavisanNačelo po kome sudija treba da bude nezavisan i i nepristrasannepristrasan spada u rang opštih pravnih načela i spada u rang opštih pravnih načela i jedno je od pretpostavki prava na pravično suđenje.jedno je od pretpostavki prava na pravično suđenje. To se načelo može rezimirati u tri osnovne grupe To se načelo može rezimirati u tri osnovne grupe prava osumnjičenog ili opuženog: (1) pravo na sud prava osumnjičenog ili opuženog: (1) pravo na sud koji udovoljava uslovima zakonom ustanovljenog koji udovoljava uslovima zakonom ustanovljenog nezavisnog i nepristrasnog organa; (2) koji će nezavisnog i nepristrasnog organa; (2) koji će predmet riješiti pravedno, javno i u razumnom roku i predmet riješiti pravedno, javno i u razumnom roku i (3) koji osigurava osnovna prava lica protiv kojeg se (3) koji osigurava osnovna prava lica protiv kojeg se vodi postupak: (a) da se to lice smatra nedužnim dok vodi postupak: (a) da se to lice smatra nedužnim dok mu se ne dokaže krivnja; (b) da bude obaviješteno o mu se ne dokaže krivnja; (b) da bude obaviješteno o optužbi u najkraćem roku na razumljiv način; (c) da optužbi u najkraćem roku na razumljiv način; (c) da ima potrebno vrijeme za pripremanje odbrane; (d) ima potrebno vrijeme za pripremanje odbrane; (d) da se brani sam ili uz pomoć branioca; (e) da može da se brani sam ili uz pomoć branioca; (e) da može ravnopravno učestvovati u dokazivanju i (f) da ima ravnopravno učestvovati u dokazivanju i (f) da ima pravo na besplatnog tumača (ako dovoljno ne pravo na besplatnog tumača (ako dovoljno ne poznaje jezik postupka).poznaje jezik postupka).

Ove standarde poznaju i krivični postupci većine Ove standarde poznaju i krivični postupci većine država, ali i statuti međunarodnih krivičnih sudskih država, ali i statuti međunarodnih krivičnih sudskih organa. Pod ovim načelom podrazumijeva se pravo organa. Pod ovim načelom podrazumijeva se pravo optuženog ne samo na pravedno, nego i na suđenje optuženog ne samo na pravedno, nego i na suđenje bez nepotrebnog odlaganja.bez nepotrebnog odlaganja.

Zahtjev za nezavisnošću suda uključuje nezavisnost od Zahtjev za nezavisnošću suda uključuje nezavisnost od organa zakonodavne i izvršne vlasti,organa zakonodavne i izvršne vlasti, političkih političkih struktura i strana u postupku.struktura i strana u postupku. Okolnosti koje sud uzima Okolnosti koje sud uzima kao kriterije za ocjenu (ne) postojanja nezavisnosti kao kriterije za ocjenu (ne) postojanja nezavisnosti jesu, između ostalog, način imenovanja članova suda, jesu, između ostalog, način imenovanja članova suda, vrijeme trajanja mandata, garancije protiv spoljnih vrijeme trajanja mandata, garancije protiv spoljnih pritisaka, te pitanje smatra li se taj organ objektivno pritisaka, te pitanje smatra li se taj organ objektivno prema vani nezavisnim.prema vani nezavisnim. EKLJP uređuje nepristrasnost EKLJP uređuje nepristrasnost sudasuda kao posebnu komponentu postupka čiji je smisao kao posebnu komponentu postupka čiji je smisao obezbijediti da sud odluke zasniva isključivo na onome obezbijediti da sud odluke zasniva isključivo na onome što je izneseno na suđenju. Načelni pristup je da sud što je izneseno na suđenju. Načelni pristup je da sud ne može postupati pod uticajem vanjskih informacija, ne može postupati pod uticajem vanjskih informacija, stanovišta javnosti ilistanovišta javnosti ili

drugih pritisaka i da svoje odluke mora zasnivati drugih pritisaka i da svoje odluke mora zasnivati samo na onome što je izloženo i razmotreno u samo na onome što je izloženo i razmotreno u suđenju.suđenju. Nepristrasnost znači nepostojanje Nepristrasnost znači nepostojanje predrasuda ili naklonosti u vezi sa predrasuda ili naklonosti u vezi sa predmetom u kojem sud postupapredmetom u kojem sud postupa.. Nepristrasnost se u svrhu primjene člana 6 EKLJP Nepristrasnost se u svrhu primjene člana 6 EKLJP ispituje prema dva kriterijuma: moguće je ispituje prema dva kriterijuma: moguće je razlikovati između razlikovati između subjektivnog testasubjektivnog testa, kojim se , kojim se ide za procjenom ličnih uvjerenja (posebno ide za procjenom ličnih uvjerenja (posebno predrasuda) pojedinog sudije u određenom predrasuda) pojedinog sudije u određenom predmetu.predmetu. Polazi se od pretpostavke Polazi se od pretpostavke nepristrasnosti sudije, a onaj ko tvrdi suprotno nepristrasnosti sudije, a onaj ko tvrdi suprotno –– treba to i dokazati.treba to i dokazati. Objektivni testObjektivni test sastoji se u sastoji se u utvrđivanju jesu li ponuđena dovoljna jemstva da utvrđivanju jesu li ponuđena dovoljna jemstva da isključe svaku legitimnu sumnju u tom pogleduisključe svaku legitimnu sumnju u tom pogledu Pri Pri tome je ključno povjerenje javnosti u sud, zbog tome je ključno povjerenje javnosti u sud, zbog čega je stanovište optuženog važno, iako ne i čega je stanovište optuženog važno, iako ne i odlučujuće. Naprotiv, odlučujući je odgovor na odlučujuće. Naprotiv, odlučujući je odgovor na pitanje može li se sumnja u nepristrasnost smatrati pitanje može li se sumnja u nepristrasnost smatrati objektivno opravdanom.objektivno opravdanom.

Nezavisnost i nepristrasnost sudija može se Nezavisnost i nepristrasnost sudija može se obezbijediti samo ako se: (1) usvoje takvi izborni obezbijediti samo ako se: (1) usvoje takvi izborni mehanizmi koji omogućavaju da se na mjesto sudije mehanizmi koji omogućavaju da se na mjesto sudije izaberu lica koja nisu samo kompetentna, s moralnim izaberu lica koja nisu samo kompetentna, s moralnim integritetom i bez predrasuda, već i nezavisna od svih integritetom i bez predrasuda, već i nezavisna od svih političkih uticaja i uticaja svake vlasti; (2) zabrani političkih uticaja i uticaja svake vlasti; (2) zabrani sudijama da traže ili primaju bilo kakve instrukcije od sudijama da traže ili primaju bilo kakve instrukcije od spoljnih autoriteta ili da na bilo koji spoljnih autoriteta ili da na bilo koji drugi drugi način budu u način budu u vezi s interesima stranaka u sporu; (3) ustanove vezi s interesima stranaka u sporu; (3) ustanove mehanizmi nadzora koji sprečavaju sudije da pokazuju mehanizmi nadzora koji sprečavaju sudije da pokazuju predrasude ili se njima vode ili ako se pokaže da je predrasude ili se njima vode ili ako se pokaže da je sudija bio pristrasan ili naklonjen jednoj stranki, sudija bio pristrasan ili naklonjen jednoj stranki, mehanizmi kojima se takav sudija može izuzeti sa mehanizmi kojima se takav sudija može izuzeti sa suđenja ili čak udaljiti iz suda.suđenja ili čak udaljiti iz suda. Da bi se obezbijedila Da bi se obezbijedila nezavisnost sudija, od posebnog je značaja kako je nezavisnost sudija, od posebnog je značaja kako je riješeno riješeno pitanje izbora (imenovanja) sudijapitanje izbora (imenovanja) sudija. . Sistem po kome sudije bira Generalna skupština Sistem po kome sudije bira Generalna skupština Ujedinjenih nacija (na prijedlog Savjeta bezbjednosti, Ujedinjenih nacija (na prijedlog Savjeta bezbjednosti, koji svoje kandidate bira sa liste kandidata koje su koji svoje kandidate bira sa liste kandidata koje su predložile države članice) ustanovljen je statutima predložile države članice) ustanovljen je statutima ICTY i ICTR.ICTY i ICTR.

Rimski statut propisuje da sudije bira Skupština država Rimski statut propisuje da sudije bira Skupština država stranaka, i to među kandidatima koje predloži stranaka, i to među kandidatima koje predloži pojedinačno svaka od tih država (član 36 stav 4). Uz pojedinačno svaka od tih država (član 36 stav 4). Uz to, član 36 stav 9 tačka (a) Rimskog statuta dodatno to, član 36 stav 9 tačka (a) Rimskog statuta dodatno pojačava nezavisnost sudija, utvrđujući da sudije nisu pojačava nezavisnost sudija, utvrđujući da sudije nisu podložne reizboru nakon isteka devet godina mandata podložne reizboru nakon isteka devet godina mandata (”neće moći biti birani još jednom na istu dužnost”).(”neće moći biti birani još jednom na istu dužnost”).

Postoje i razliPostoje i različčita sredstva da se saita sredstva da se saččuva nezavisnost uva nezavisnost izabranih sudijaizabranih sudija. . PrijePrije svegasvega, , onioni susu obavezniobavezni dada sese uzdruzdržžee odod preduzimanjapreduzimanja takvihtakvih aktivnostiaktivnosti kojekoje bibi moglemogle dada ugrozeugroze njihovunjihovu nezavisnostnezavisnost. . OniOni, , zatimzatim, , uužživajuivaju privilegijeprivilegije ii imuniteteimunitete, , ukljuuključčujuujuććii ii imunitetimunitet odod drdržžavnihavnih jurisdikcijajurisdikcija: : takvitakvi imunitetiimuniteti susu “ “skrojeniskrojeni”, ”, izmeizmeđđuu ostalogostalog, , ii zatozato dada sese sudijesudije zazašštitetite odod svihsvih neumjesnihneumjesnih uplitanjauplitanja drdržžaveave. M. Mehanizmiehanizmi zaza odstupanjeodstupanje ii izuzeizuzeććee sudijasudija odnosiodnosi nana slusluččajeveajeve gdjegdje ii samsam sudijasudija momožžee osjeosjeććatiati dada momožždada neneććee momoććii zadrzadržžatiati svojusvoju nepristrasnostnepristrasnost iliili dada bibi mogaomogao bitibiti smatransmatran nana nekineki nanaččinin umijeumiješšanimanim iliili liliččnono zainteresovanimzainteresovanim zaza slucajslucaj. .

1.3.7.5.3. Načelo fer i ekspeditivnog suđenja1.3.7.5.3. Načelo fer i ekspeditivnog suđenja

Kao univerzalno načelo međunarodnog prava važi Kao univerzalno načelo međunarodnog prava važi i to da suđenje mora biti fer. Ovo načelo je od i to da suđenje mora biti fer. Ovo načelo je od fundamentalne vrijednosti i u međunarodnim fundamentalne vrijednosti i u međunarodnim postupcima. Nalazi se i u statutima ICTY (član 21 postupcima. Nalazi se i u statutima ICTY (član 21 stav 2), ICTR (član 20 stav 2) i Rimskom statutu stav 2), ICTR (član 20 stav 2) i Rimskom statutu (član 67). Ovo načelo sadrži tri standarda: (1) (član 67). Ovo načelo sadrži tri standarda: (1) jednakost stranaka u postupku (”jednakost jednakost stranaka u postupku (”jednakost oružja”), (2) pravo na javnu raspravu i (3) oružja”), (2) pravo na javnu raspravu i (3) ekspeditivnost postupka.ekspeditivnost postupka.

1.3.7.5.3.1. Jednakost stranaka u postupku1.3.7.5.3.1. Jednakost stranaka u postupku

””Jednakost oružja” stranaka u sporu je jedan od Jednakost oružja” stranaka u sporu je jedan od osnovnih kriterijuma za pravičnu raspravu. osnovnih kriterijuma za pravičnu raspravu.

On mora da se poštuje tokom cijelog krivičnog On mora da se poštuje tokom cijelog krivičnog postupka, a znači da stranke u postupku imaju postupka, a znači da stranke u postupku imaju jednak proceduralni položaj tokom suđenja i jednak jednak proceduralni položaj tokom suđenja i jednak položaj prilikom iznošenja odbrane ili optužbepoložaj prilikom iznošenja odbrane ili optužbe. . To To znači da svakoj strani treba omogućiti da iznese svoj znači da svakoj strani treba omogućiti da iznese svoj slučaj, pod uslovima koji je ne dovode u bitno slučaj, pod uslovima koji je ne dovode u bitno nepovoljan položaj u odnosu na protivničku strankunepovoljan položaj u odnosu na protivničku stranku. . Jednakost stranaka u postupku je suštinski elemenat Jednakost stranaka u postupku je suštinski elemenat adversarne strukture postupka u kome se suđenje adversarne strukture postupka u kome se suđenje shvata kao nadmetanje (”dvoboj”) dvije stranke. shvata kao nadmetanje (”dvoboj”) dvije stranke. Zato one moraju da imaju jednaka prava Zato one moraju da imaju jednaka prava –– u u suprotnom nema fer ”borbe”.suprotnom nema fer ”borbe”.

Suština jednakosti stranaka u postupku Suština jednakosti stranaka u postupku podrazumijeva, najprije, da se optuženom omogući podrazumijeva, najprije, da se optuženom omogući da se upozna sa svim elementima optužnice koja je da se upozna sa svim elementima optužnice koja je podignuta protiv njega, kao i da, bez odlaganja, podignuta protiv njega, kao i da, bez odlaganja, prouči dokaze koje je prikupio tužilac (da bi prouči dokaze koje je prikupio tužilac (da bi potkrijepio optužnicu). potkrijepio optužnicu).

Optuženi ima pravo na adekvatno vrijeme i sredstva Optuženi ima pravo na adekvatno vrijeme i sredstva za pripremu svoje odbrane (član 67 stav 1 tačka b) za pripremu svoje odbrane (član 67 stav 1 tačka b) Rimskog statuta)Rimskog statuta), te pravo na pravnu pomoć – može , te pravo na pravnu pomoć – može ili birati svoga advokata ili će mu sud dodijeliti ili birati svoga advokata ili će mu sud dodijeliti pravnog zastupnika koji će svoju dužnost vršiti pravnog zastupnika koji će svoju dužnost vršiti besplatno, ako optuženi nema dovoljno novca da tu besplatno, ako optuženi nema dovoljno novca da tu uslugu plati. U skladu sa članom 67 Rimskog statuta, uslugu plati. U skladu sa članom 67 Rimskog statuta, u utvrđivanju bilo koje optužbe, optuženi ima pravo u utvrđivanju bilo koje optužbe, optuženi ima pravo na javno, fer i pošteno suđenje, te sljedeće garancije: na javno, fer i pošteno suđenje, te sljedeće garancije: (a) da bude bez odlaganja i detaljno informisan o (a) da bude bez odlaganja i detaljno informisan o prirodi, osnovu i sadržaju optužnice na jeziku kojeg prirodi, osnovu i sadržaju optužnice na jeziku kojeg optuženi u potpunosti govori i razumije; (b) da ima optuženi u potpunosti govori i razumije; (b) da ima dovoljno vremena i sredstava za pripremu odbrane i dovoljno vremena i sredstava za pripremu odbrane i da slobodno komunicira sa braniocem; (c) da mu se da slobodno komunicira sa braniocem; (c) da mu se sudi bez nepotrebnog odlaganja; (d) da bude prisutan sudi bez nepotrebnog odlaganja; (d) da bude prisutan na suđenju, da odbranu vrši lično ili uz pravnu pomoć na suđenju, da odbranu vrši lično ili uz pravnu pomoć advokata koga je sam izabrao, kao i da bude advokata koga je sam izabrao, kao i da bude informisan da ukoliko nema pravnu pomoć, da mu se informisan da ukoliko nema pravnu pomoć, da mu se ova pomoć dodijeli od strane suda u svakom slučaju ova pomoć dodijeli od strane suda u svakom slučaju gdje interes pravde tako zahtijeva i besplatno, ukoliko gdje interes pravde tako zahtijeva i besplatno, ukoliko optuženi nije u mogućnosti da je sam plati; (e) da optuženi nije u mogućnosti da je sam plati; (e) da ispituje svjedoke koji svjedoče protiv njega, te da mu ispituje svjedoke koji svjedoče protiv njega, te da mu se osigura prisustvo i mogućnost se osigura prisustvo i mogućnost

ispitivanja svjedoka koji svjedoče u njegovu korist pod ispitivanja svjedoka koji svjedoče u njegovu korist pod istim uslovima. Optuženom će se, takođe, omogućiti istim uslovima. Optuženom će se, takođe, omogućiti da iznese odbranu i da predoči druge dokaze da iznese odbranu i da predoči druge dokaze dopuštene prema Rimskom statutu; (f) da mu se dopuštene prema Rimskom statutu; (f) da mu se besplatno omogući pomoć prevodioca i potrebnih besplatno omogući pomoć prevodioca i potrebnih prevoda, ukoliko se ukaže nužnim, kako bi se prevoda, ukoliko se ukaže nužnim, kako bi se osiguralo da optuženi razumije dokumente osiguralo da optuženi razumije dokumente prezentovane sudu, a koji nisu na jeziku kojeg prezentovane sudu, a koji nisu na jeziku kojeg optuženi u potpunosti govori i razumije; (g) da ne optuženi u potpunosti govori i razumije; (g) da ne bude prisiljen da svjedoči ili prizna krivnju, te pravo bude prisiljen da svjedoči ili prizna krivnju, te pravo da ćuti; (g) da može dati usmeni ili pisani iskaz u da ćuti; (g) da može dati usmeni ili pisani iskaz u svoju odbranu bez zakletve i (i) pravo da se ne svoju odbranu bez zakletve i (i) pravo da se ne nameće nikakva promjena tereta dokazivanja ili bilo nameće nikakva promjena tereta dokazivanja ili bilo kakav teret pobijanja.kakav teret pobijanja.

Na tužiocu je teret dokazivanja krivnje optuženog. Na tužiocu je teret dokazivanja krivnje optuženog. Tužilac mora u potpunosti poštovati prava optuženog, Tužilac mora u potpunosti poštovati prava optuženog, te njegovoj odbrani predočiti bilo koji materijal koji bi te njegovoj odbrani predočiti bilo koji materijal koji bi mogao ublažiti optužbe ili ukazati na nevinost mogao ublažiti optužbe ili ukazati na nevinost optuženog. optuženog. Jedini ovlašćeni tužilac pred ICC je onaj Jedini ovlašćeni tužilac pred ICC je onaj tužilac koji je dio Rimskog statuta i on praktično imatužilac koji je dio Rimskog statuta i on praktično ima

monopol krivičnog gonjenja pred ovim sudom, jer ne monopol krivičnog gonjenja pred ovim sudom, jer ne postoji mogućnost supsdijarne tužbe.postoji mogućnost supsdijarne tužbe. Kada je riječ Kada je riječ o inicijativi za krivično gonjenje, ona se može o inicijativi za krivično gonjenje, ona se može uputiti jedino tužiocu, a ne i samom sudu, jer uputiti jedino tužiocu, a ne i samom sudu, jer druga lica ne mogu imati status ovlašćenog druga lica ne mogu imati status ovlašćenog tužioca. Kao inicijatori postupka pojavljuju se tužioca. Kao inicijatori postupka pojavljuju se subjekti koji tužiocu pružaju obavještenja da je subjekti koji tužiocu pružaju obavještenja da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti ICC. To mogu izvršeno krivično djelo iz nadležnosti ICC. To mogu da budu: (1) bilo koja lica, kada tužilac može da budu: (1) bilo koja lica, kada tužilac može pokrenuti istragu na sopstveni zahtjev, na osnovu pokrenuti istragu na sopstveni zahtjev, na osnovu posjedovanja saznanja da je određeno lice izvršilo posjedovanja saznanja da je određeno lice izvršilo krivično djelo iz nadležnosti ICC (član 15 stav 1 krivično djelo iz nadležnosti ICC (član 15 stav 1 Rimskog statuta), (2) država stranka Rimskog Rimskog statuta), (2) država stranka Rimskog statuta koja uputi tužiocu slučaj za koji smatra da statuta koja uputi tužiocu slučaj za koji smatra da se odnosi na djelo iz nadležnosti ICC (član 13 se odnosi na djelo iz nadležnosti ICC (član 13 tačka a) Rimskog statuta) i (3) Savjet bezbjednosti tačka a) Rimskog statuta) i (3) Savjet bezbjednosti UN–UN–aa koji djelujući na osnovu Glave VII Povelje koji djelujući na osnovu Glave VII Povelje UN–UN–aa, procijeni da se radi o slučaju za koji je , procijeni da se radi o slučaju za koji je nadležan ICC (član 13 tačka c) Rimskog statuta). nadležan ICC (član 13 tačka c) Rimskog statuta).

U U odnosu na funkciju tužioca određene oblike kontrole odnosu na funkciju tužioca određene oblike kontrole ostvaruje ICC, što predstavlja određenu sadržinsku ostvaruje ICC, što predstavlja određenu sadržinsku modifikaciju načela akuzatornosti, za šta je modifikaciju načela akuzatornosti, za šta je najtipičniji institut potvrde optužbe prije suđenja, u najtipičniji institut potvrde optužbe prije suđenja, u skladu sa članom 61 Rimskog statuta, kada skladu sa članom 61 Rimskog statuta, kada pretpretresno vijeće može odbiti da potvrdi neke ili pretpretresno vijeće može odbiti da potvrdi neke ili sve tačke optužbe i time praktično direktno utiče na sve tačke optužbe i time praktično direktno utiče na optužnu funkcijuoptužnu funkciju. . Takođe, prema članu 61 stav 9 Takođe, prema članu 61 stav 9 Rimskog statuta, tužilac može i na glavnom pretresu Rimskog statuta, tužilac može i na glavnom pretresu izmijeniti optužbu, što predstavlja vid djelovanja izmijeniti optužbu, što predstavlja vid djelovanja načela akuzatornosti u ovoj fazi postupka, ali se ovo načela akuzatornosti u ovoj fazi postupka, ali se ovo načelo uslovljava time što je potrebno da takvu načelo uslovljava time što je potrebno da takvu izmjenu odobri pretpretresno vijeće. Time se izmjenu odobri pretpretresno vijeće. Time se formalno ne odstupa od načela akuzatornosti, jer formalno ne odstupa od načela akuzatornosti, jer funkcija optuženja pripada tužiocu, ali se sadržinski funkcija optuženja pripada tužiocu, ali se sadržinski ovo načelo modifikuje time što stav suda presudno ovo načelo modifikuje time što stav suda presudno utiče na dalji opstanak optužbeutiče na dalji opstanak optužbe. . Nakon početka Nakon početka suđenja tužilac može, uz dozvolu pretpretresnog suđenja tužilac može, uz dozvolu pretpretresnog vijeća, povući optužbu (član 61 stav 9 Rimskog vijeća, povući optužbu (član 61 stav 9 Rimskog statuta). statuta).

1.3.7.5.1.3.7.5.3.2. Pravo na javnu raspravu3.2. Pravo na javnu raspravu Načelo javnosti se, prema članu 6 stav 1 EKLJP, Načelo javnosti se, prema članu 6 stav 1 EKLJP,

odnosi na raspravu pred sudom i izricanje presude. odnosi na raspravu pred sudom i izricanje presude. Pritom se novinari i javnost mogu isključiti s čitavog Pritom se novinari i javnost mogu isključiti s čitavog ili s dijela suđenja, i to u interesu morala, javnog ili s dijela suđenja, i to u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka u sporu ili kada to zaštita privatnog života stranaka u sporu ili kada to sud smatra izričito neophodnim zato što bi u sud smatra izričito neophodnim zato što bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti štetu interesima pravde.štetu interesima pravde.

Možemo reći da je javnost postupka (odnosno Možemo reći da je javnost postupka (odnosno javnost suđenja po krivičnoj optužbi) važan element javnost suđenja po krivičnoj optužbi) važan element u zaštiti interesa pojedinca i društva u cjelini i da, u zaštiti interesa pojedinca i društva u cjelini i da, osim u slučaju postojanja izuzetnih okolnosti koja osim u slučaju postojanja izuzetnih okolnosti koja opravdavaju njeno isključenje, pretres mora biti opravdavaju njeno isključenje, pretres mora biti otvoren, ne samo za posebne kategorije ljudi, otvoren, ne samo za posebne kategorije ljudi, odnosno učesnike u postupku, nego i za široku odnosno učesnike u postupku, nego i za široku javnost, uključujući i predstavnike štampe.javnost, uključujući i predstavnike štampe.

Poseban osvrt izazivaju dva pojma iz člana 6 stav 1 EKLJP, i Poseban osvrt izazivaju dva pojma iz člana 6 stav 1 EKLJP, i to ona koja govore o nacionalnoj bezbjednosti i to ona koja govore o nacionalnoj bezbjednosti i demokratskom društvu. Pri tom se nacionalna bezbjednost demokratskom društvu. Pri tom se nacionalna bezbjednost ne može prepustiti ocjeni unutrašnjeg prava, nego vezati ne može prepustiti ocjeni unutrašnjeg prava, nego vezati za standarde interesa demokratskog društva. Pojam za standarde interesa demokratskog društva. Pojam nacionalna bezbjednost podrazumijeva zaštitu zemlje i nacionalna bezbjednost podrazumijeva zaštitu zemlje i njenog teritorijalnog integriteta i zaštitu od unutrašnje i njenog teritorijalnog integriteta i zaštitu od unutrašnje i spoljne sile, dok je izraz demokratskog društva vezan za spoljne sile, dok je izraz demokratskog društva vezan za nešto određenija mjerila, kao što su podjela vlasti, nešto određenija mjerila, kao što su podjela vlasti, pluralizam, fleksibilnost i toleranicija.pluralizam, fleksibilnost i toleranicija.

Zahtjev za javnošću rasprave je od suštinskog značaja za Zahtjev za javnošću rasprave je od suštinskog značaja za razvoj demokratije, jer štiti stranke od tajnog pravosuđa razvoj demokratije, jer štiti stranke od tajnog pravosuđa koje izmiče kontroli javnosti.koje izmiče kontroli javnosti. On čuva povjerenje stranaka On čuva povjerenje stranaka u sudske institucije i doprinosi pravu na pravičan proces i u sudske institucije i doprinosi pravu na pravičan proces i ostvarenju njegovog cilja.ostvarenju njegovog cilja. optuženom i njegovom braniocu optuženom i njegovom braniocu garantovano je pravo da ispituju ili zahtijevaju ispitivanje garantovano je pravo da ispituju ili zahtijevaju ispitivanje svjedoka optužbe i da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka optužbe i da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka odbrane pod istim uslovima koji važe za svjedoke svjedoka odbrane pod istim uslovima koji važe za svjedoke optužbe (član 6 stav 2 tačka d) EKLJP). Ovo pravo je u optužbe (član 6 stav 2 tačka d) EKLJP). Ovo pravo je u tijesnoj vezi sa pravom na pravično suđenje, jer osigurava tijesnoj vezi sa pravom na pravično suđenje, jer osigurava ravnopravnost stranaka pred sudom (”jednakost oružja”) i ravnopravnost stranaka pred sudom (”jednakost oružja”) i pretpostavka je kontradiktornog izvođenja dokaza.pretpostavka je kontradiktornog izvođenja dokaza.

Nije protivno EKLJP da se kao dokaz koriste iskazi Nije protivno EKLJP da se kao dokaz koriste iskazi svjedoka dati u prethodnim fazama postupka, pod svjedoka dati u prethodnim fazama postupka, pod uslovom da je propisana i pružena adekvatna uslovom da je propisana i pružena adekvatna mogućnost da optuženi ospori i ispita svjedoka koji mogućnost da optuženi ospori i ispita svjedoka koji protiv njega iskazuje ili da tu mogućnost ima u protiv njega iskazuje ili da tu mogućnost ima u kasnijoj fazi postupka. Praksa je ESLJP da je ”[...] kasnijoj fazi postupka. Praksa je ESLJP da je ”[...] ostavljeno domaćim sudovima da procijene da li ostavljeno domaćim sudovima da procijene da li izjava koju je dao svjedok u otvorenoj sudnici i pod izjava koju je dao svjedok u otvorenoj sudnici i pod zakletvom treba da bude izjava na koju će se zakletvom treba da bude izjava na koju će se osloniti i dati prednost nad drugom izjavom istog osloniti i dati prednost nad drugom izjavom istog svjedoka, čak i kad je prva kontradiktorna drugoj svjedoka, čak i kad je prva kontradiktorna drugoj [...]”. Element pravičnog suđenja i zahtjev da [...]”. Element pravičnog suđenja i zahtjev da sudska odluka mora navesti razloge na kojima je sudska odluka mora navesti razloge na kojima je zasnovana.zasnovana. Prema stanovištu ESLJP, povreda prava Prema stanovištu ESLJP, povreda prava na pravično suđenje postoji, na primjer, kada na pravično suđenje postoji, na primjer, kada obrazloženje potpuno nedostaje, jer će omogućeni obrazloženje potpuno nedostaje, jer će omogućeni pravni lijek vjerovatno postati iluzoran,pravni lijek vjerovatno postati iluzoran, ali ”sud nije ali ”sud nije obavezan dati detaljan odgovor na svaki obavezan dati detaljan odgovor na svaki argument“.argument“.

SliSliččno kao i u veno kao i u veććini nacionalnih kriviini nacionalnih kriviččnih postupakanih postupaka, , i u postupku pred ESLJP se nai u postupku pred ESLJP se naččelo javnosti suelo javnosti suđđenja enja oznaoznaččava kao opava kao opššti principti princip, , u odnosu nau odnosu na kojeg su kojeg su mogumogućći odrei određđeni izuzecieni izuzeci. . SuSuđđenjeenje sese odrodržžavaava javnojavno (č(članlan 63 63 stavstav 7 7 RimskogRimskog statutastatuta), š), štoto jeje, , nesumnjivonesumnjivo, , sredstvosredstvo dada sese obezbijediobezbijedi popošštenoteno susuđđenjeenje, , kaokao ii dada pravaprava optuoptužženogenog nene budubudu uskrauskraććenaena. . IpakIpak, , pretresnopretresno vijevijeććee momožžee odluodluččitiiti dada posebneposebne okolnostiokolnosti iziskujuiziskuju dada sese odreodređđenieni postupcipostupci odrodržžee nana zatvorenojzatvorenoj sjednicisjednici, , ii toto uu ciljucilju zazašštitetite ž žrtavartava krivikriviččnihnih djeladjela ii svjedokasvjedoka iliili radiradi zazašštitetite povjerljivihpovjerljivih odnosnoodnosno osjetljivihosjetljivih informacijainformacija kojekoje susu sadrsadržžaneane uu dokazimadokazima (č (članlan 64 64 stavstav 7 7 RimskogRimskog statutastatuta). ). OvajOvaj osnovosnov sprovosprovođđenjaenja postupkapostupka uu zatvorenojzatvorenoj sjednicisjednici poznajupoznaju ii statutistatuti ICTYICTY (č(članlan 21 21 stavstav 2) 2) ii ICTRICTR (č (članlan 20 20 stavstav 2), 2), ii toto kaokao osnovnoosnovno pravopravo optuoptužženogenog. . Odluku o tome da se Odluku o tome da se pretres obavi iza zatvorenih vrata donosi sudpretres obavi iza zatvorenih vrata donosi sud, , na na zahtjev jedne od stranaka u postupku ili zahtjev jedne od stranaka u postupku ili proprio proprio motumotu..

OsimOsim nanaččelaela javnostijavnosti, , uu nanaččelaela formeforme vovođđenjaenja krivikriviččnognog postupkapostupka spadajuspadaju jojoš š nanaččeloelo raspravnostiraspravnosti ((kontradiktornostikontradiktornosti)) ii nanaččeloelo usmenostiusmenosti. . SvojuSvoju odlukuodluku pretresnopretresno vijevijeććee momožžee zasnovatizasnovati samosamo nana dokazimadokazima kojikoji susu izvedeniizvedeni nana susuđđenjuenju ii kojikoji susu bilibili predmetpredmet pretresapretresa, , odnosnoodnosno oo kojimakojima sese raspravljaloraspravljalo (č (članlan 74 74 stavstav 2 2 RimskogRimskog statutastatuta). ). PrincipPrincip usmenostiusmenosti, , uzuz mogumoguććnostnost odreodređđenihenih odstupanjaodstupanja odod njeganjega, , dominiradominira uu savremenimsavremenim nacionalnimnacionalnim krivikriviččnimnim proceduramaprocedurama ii onon jeje, , naravnonaravno, , zastupljenzastupljen ii u u postupkupostupku predpred ICCICC, , ii toto uu svimsvim fazamafazama postupkapostupka. . TajTaj principprincip jeje povezanpovezan kakokako sasa nanaččelimaelima raspravnostiraspravnosti ii kontradiktornostikontradiktornosti ( (kojakoja sese primarnoprimarno realizujurealizuju krozkroz usmenuusmenu komunikacijukomunikaciju, , madamada, , naravnonaravno, , mogumogu dada sese ostvarujuostvaruju ii pisanimpisanim putemputem)). Na. Na glavnomglavnom pretresupretresu sese nanaččeloelo usmenostiusmenosti realizujerealizuje, , prijeprije svegasvega, , timetime š štoto optuoptužženieni nana samomsamom popoččetkuetku susuđđenjaenja, , odnosnoodnosno nana prvomprvom roroččiišštutu imaima mogumoguććnostnost dada usmenousmeno izjaviizjavi dada lili jeje optuoptužžbubu razumiorazumio, , tete dada sese izjasniizjasni oo krivnjikrivnji (č (članlan 64 64 stavstav 8 8 RimskogRimskog statutastatuta). ). UU okviruokviru oveove fazefaze postupkapostupka, , aa uu skladuskladu sasa nanaččelomelom usmenostiusmenosti, , kaokao ii nanaččelimaelima raspravnostiraspravnosti ii neposrednostineposrednosti ii drugimdrugim, , optuoptužženieni imaima pravopravo nana ispitivanjeispitivanje svjedokasvjedoka kojikoji gaga tereteterete, , kaokao ii ( (podpod istimistim

uslovimauslovima podpod kojimakojima toto pravopravo koristekoriste svjedocisvjedoci kojikoji gaga tereteterete) ) pravopravo nana dovodovođđenjeenje ii ispitivanjeispitivanje svjedokasvjedoka č čijiiji iskaziskaz ideide njemunjemu uu koristkorist (č (članlan 67 67 stavstav 1 1 tataččkaka ( (ee) ) RimskogRimskog statutastatuta) ) ii slsl. .

1.3.7.5.3.3. Ekspeditivnost postupka1.3.7.5.3.3. Ekspeditivnost postupka

Jedan od zahtjeva poštenog suđenja jeste i da svako Jedan od zahtjeva poštenog suđenja jeste i da svako ko je optužen za krivično djelo ima pravo na suđenje ko je optužen za krivično djelo ima pravo na suđenje bez nepotrebnog odugovlačenja. Ovo pravo obavezuje bez nepotrebnog odugovlačenja. Ovo pravo obavezuje vlast da obezbijedi da se sve faze postupka, od vlast da obezbijedi da se sve faze postupka, od predsudske do konačne presude, budu okončane i predsudske do konačne presude, budu okončane i presuda donijeta u razumnom roku. Preciznije, kako presuda donijeta u razumnom roku. Preciznije, kako optuženi uživa pravo da se smatra nevinim, jedino je optuženi uživa pravo da se smatra nevinim, jedino je razložno i dolično da se njegova krivnja ili nevinost razložno i dolično da se njegova krivnja ili nevinost ustanove što je moguće prijeustanove što je moguće prije. . Garancija suđenja u Garancija suđenja u najkraćem mogućem roku je u krivičnom postupku najkraćem mogućem roku je u krivičnom postupku povezana sa pravom na slobodu, sa pretpostavkom povezana sa pravom na slobodu, sa pretpostavkom nevinosti i sa pravom da se lice braninevinosti i sa pravom da se lice brani . .

Ovo načelo dobija na značaju naročito u Ovo načelo dobija na značaju naročito u međunarodnim postupcima u kojima je optuženi međunarodnim postupcima u kojima je optuženi često u pritvoru od njegovog hapšenja do osude, često u pritvoru od njegovog hapšenja do osude, odnosno oslobađanja.odnosno oslobađanja.

1.3.7.5.4. Zabrana suđenja u odsustvu1.3.7.5.4. Zabrana suđenja u odsustvu

NaNaččeloelo premaprema komekome optuoptužženieni moramora bitibiti prisutanprisutan nana svomsvom susuđđenjuenju, , dada bibi sese sudskisudski postupakpostupak mogaomogao voditivoditi, , karakteristikakarakteristika jeje drdržžavaava anglosaksonskoganglosaksonskog prava.prava. SS drugedruge stranestrane, , uu mnogimmnogim zemljamazemljama kontinentalnogkontinentalnog pravaprava dozvoljenadozvoljena jeje mogumoguććnostnost susuđđenjaenja uu odsustvu. Statutodsustvu. Statut NNiirberbešškogkog tribunalatribunala sadrsadržžavaoavao je tuje tu zabranuzabranu, , kasnijekasnije statutistatuti adad hochoc tribunalatribunala insistirajuinsistiraju nana prisustvuprisustvu optuoptužženogenog predpred sudomsudom, , ii toto tokomtokom cijelogcijelog krivikriviččnognog postupkapostupka. .

SprovoSprovođđenjeenje postupkapostupka uu odsustvuodsustvu optuoptužženogenog dozvoljenodozvoljeno akoako jeje onon, , popošštoto jeje propisnopropisno obavijeobaviješštenten oo optuoptužžnicinici ii djelimadjelima kojakoja mumu sese stavljajustavljaju nana teretteret, , pobjegaopobjegao uu ciljucilju izbjegavanjaizbjegavanja krivikriviččnognog postupka. postupka. RimskiRimski statutstatut (č (članlan 63 63 stavstav 1) 1) jasnojasno zahtijevazahtijeva prisustvoprisustvo optuoptužženogenog, , kaokao osnovniosnovni uslovuslov zaza otpootpoččinjanjeinjanje postupkapostupka ( (uzuz izuzetakizuzetak, , kojikoji jeje uobiuobiččajenajen uu zemljamazemljama anglosaksonskoganglosaksonskog pravaprava, , kadakada prisustvoprisustvo optuoptužženogenog nijenije neophodnoneophodno, , ukolikoukoliko onon narunaruššavaava susuđđenjeenje). Č). Čakak ii kadakada uu ciljucilju ooččuvanjauvanja procesneprocesne disciplinediscipline, , sudsud naredinaredi udaljenjeudaljenje optuoptužženogenog iziz sudnicesudnice, , njemunjemu sese moramora omoguomoguććitiiti prapraććenjeenje tokatoka postupkapostupka, , putemputem odreodređđenihenih tehnitehniččkihkih sredstavasredstava (č (članlan 63 63 stavstav 2 2 RimskogRimskog statutastatuta), š), štoto, , uu stvaristvari, , predstavljapredstavlja ” ”posebanposeban virtuelnivirtuelni vidvid neposrednostineposrednosti, , odnosnoodnosno fizifiziččkiki optuoptužženieni nijenije uu neposrednomneposrednom kontaktukontaktu sasa dokazimadokazima kojikoji sese izvodeizvode uu postupkupostupku, , aliali imaima obezbijeobezbijeđđenen tehnitehniččkiki kontaktkontakt””. .

ESLJP ne smatra protivpravnim suđenje ESLJP ne smatra protivpravnim suđenje in absentiain absentia u u državama čiji ga zakoni predviđaju. Polazi se od državama čiji ga zakoni predviđaju. Polazi se od činjenice da je pojavljivanje pred sudom pravo činjenice da je pojavljivanje pred sudom pravo optuženog i da bi suđenje u njegovom odsustvu, a optuženog i da bi suđenje u njegovom odsustvu, a protiv njegove volje - bilo protivpravno. protiv njegove volje - bilo protivpravno.

Postizanja poštenog suđenja u međunarodnim Postizanja poštenog suđenja u međunarodnim krivičnim postupcima zahtijeva da optuženi bude krivičnim postupcima zahtijeva da optuženi bude prisutan u toku cijelog postupka. Činjenicom da je prisutan u toku cijelog postupka. Činjenicom da je optuženi prisutan, daje mu se mogućnost optuženi prisutan, daje mu se mogućnost konsultacija sa svojim braniocem, prije svega o konsultacija sa svojim braniocem, prije svega o dokazima koje bi trebalo prikupiti kako bi se podržao dokazima koje bi trebalo prikupiti kako bi se podržao koncept odbrane. Osim toga, prisustvo optuženog koncept odbrane. Osim toga, prisustvo optuženog važno je zbog unakrsnog ispitivanja svjedoka i, važno je zbog unakrsnog ispitivanja svjedoka i, najčešće, vrlo relevantno za sud prilikom najčešće, vrlo relevantno za sud prilikom ustanovljavanja njegove krivnje ili nevinosti. Riječju, ustanovljavanja njegove krivnje ili nevinosti. Riječju, kada se imperativu fer suđenja pridodaju kada se imperativu fer suđenja pridodaju specifičnosti međunarodnih krivičnih postupaka, specifičnosti međunarodnih krivičnih postupaka, dolazi se do zaključka da je u takvim postupcima dolazi se do zaključka da je u takvim postupcima moguće izvesti pošteno suđenje samo uz prisustvo moguće izvesti pošteno suđenje samo uz prisustvo optuženogoptuženog. .

Potreba da se obezbijedi pretpostavka nevinosti Potreba da se obezbijedi pretpostavka nevinosti koja se vezuje za svakog optuženog, ne bi smjela koja se vezuje za svakog optuženog, ne bi smjela biti ugrožena nemogućnošću optuženog da uputi biti ugrožena nemogućnošću optuženog da uputi branioca prilikom pripremanja slučaja (zbog branioca prilikom pripremanja slučaja (zbog njegovog neprisustva suđenju)”.Prisustvo njegovog neprisustva suđenju)”.Prisustvo optuženog čini se toliko važnim da iznuđuje optuženog čini se toliko važnim da iznuđuje potrebu da se, u slučaju njegovog bjekstva, po potrebu da se, u slučaju njegovog bjekstva, po otpočinjanju suđenja, postupak prekine dok otpočinjanju suđenja, postupak prekine dok ponovo ne bude uhapšen i izveden pred sud ili se ponovo ne bude uhapšen i izveden pred sud ili se dobrovoljno preda. Drugim riječima, istaknute dobrovoljno preda. Drugim riječima, istaknute osobenosti međunarodnih krivičnih suđenja osobenosti međunarodnih krivičnih suđenja trebalo bi da dovedu do odbacivanja rješenja trebalo bi da dovedu do odbacivanja rješenja usvojenih u onim zemljama koje zabranjuju usvojenih u onim zemljama koje zabranjuju suđenja u odsustvu, prema kojima je dozvoljeno suđenja u odsustvu, prema kojima je dozvoljeno nastaviti postupak ako optuženi pobjegne po nastaviti postupak ako optuženi pobjegne po otpočinjanju pretresa”.otpočinjanju pretresa”.