198

UDKUDKUDKUDK 005.511005.511005.511005.511 :::: 004.5004.5004.5004.5 :::: 614614614614 ==== 163.41163.41163.41163.41 StruStruStruStruččččnininini radradradrad

MENADMENADMENADMENADŽŽŽŽMENTMENTMENTMENT UUUU ZDRAVSTVUZDRAVSTVUZDRAVSTVUZDRAVSTVU UZUZUZUZ KORIKORIKORIKORIŠŠŠŠĆĆĆĆENJEENJEENJEENJEELEKTRONSKEELEKTRONSKEELEKTRONSKEELEKTRONSKE KOMUNIKACIJEKOMUNIKACIJEKOMUNIKACIJEKOMUNIKACIJE

R.R.R.R. BioBioBioBioččččaninaninaninanin1111,,,, BrankaBrankaBrankaBranka AmidAmidAmidAmidžžžžiiiićććć2222,,,, R.R.R.R. KozomaraKozomaraKozomaraKozomara11111Panevropski Univerzitet “APEIRON” Banja Luka, BIH

2Zdravstveni centar Kruševac, Srbija

Informaciono i društvo znanja baziraju na novim paradigmama razvoja, a osnovnistubovi su 5e: Vlada, Obrazovanje, Poslovanje, Zdravstvo i Demokratija. Centar svih"e" je pojedinac, gde se skupljaju, čuvaju i koriste razni podaci, od kojih su mnogivezani za ljudsko zdravlje. Menadžment u zdravstvu je proces kojim se planiraju,organizuju, usmeravaju, kontrolišu i koordiniraju resursi i procedure, pomoću kojih sezadovoljavaju potrebe i potražnja za zdravstvenim i medicinskim uslugama. E-zdravstvo je savremeni alat za veću produktivnost, istovremeno je i sutrašnjiinstrument za preformiranje sistema zdravstvene zaštite i u isto vrijeme poštujućimulti-kulturnu, multi-jezičnu i zdravstvenu zaštitnu tradiciju Evrope. Zdravstvenimenadžment ima za cilj da u procesu pružanja usluga ostvari zadatak, kao jedna celina,kako bi se zadovoljile potrebe korisnika zdravstvenog sistema. U ovom radu jeprikazan koncept elektronskog zdravstva i pravci razvoja zdravstvene i informatičkesvijesti i rad na razvijanju zdravstvenog prosvijećivanja, a sve u cilju zaštite iunaprijeđenja zdravlja stanovništva. U djelu elektronskog zdravstva treba odreditifunkcije i njihove nosioce, kao osnove jedinstvenog sistema.KljuKljuKljuKljuččččnenenene rererereččččiiii: e-zdravstvo, menadžment, medicinski podaci, Internet, e-mail,računarska mreža, elektronska pošta, baza podataka, zdravstveno prosvijećivanje

UVODUVODUVODUVODZdravstvena djelatnost je po svojoj prirodi i specifičnosti veoma intezivna, troškoviposlovanja u okviru ove djelatnosti imaju tendenciju stalnog rasta, a satisfakcijakorisnika visoko korelira sa kvalitetom usluga. Nepovoljno stanje u zdravstvu iznudiloje hitno preduzimanje reformskih zahvata. Menadžer u zdravstvu treba da posjedujerazvijene komunikacijske, koncepcijske, analitičke i dijagnostičke sposobnosti3.Posljednjih nekoliko decenija dogodile su se mnoge značajne promjene uinformaciono-komunikacionim tehnologijama (u upotrebu su ušle faks mašine, mobilnitelefoni, satelitske antene, sistemi sa glasovnim porukama, kućni računari) koji sepovezuju sa poslovnim mrežama i Internetom. Rezultat uske veze računarske ikomunikacione tehnologije danas su telekomunikacije, tj. elektronski prenos podatakasvih vrsta (od teksta, grafike, video, zvuka, preko različitih komunikacionih kanala kaošto su javne telefonske mreže, privatne kablovske linije, mikrotalasne linije, satelitski

3 Osnovne funkcije menadžmenta su: planiranje, organizovanje, komuniciranje, upravljanje ljudskimresursima, koordiniranje, monitoring i kontrola.

199

prijenos). Tako se dolazi do telekomunikacionih ili računarskih mreža. Većinaustanova-preduzeća postavila je svoje informatičke resurse na mreže, a sve veći deoposlovanja, bankarstva, obrazovanja, zdravstva obavlja se preko mreža. Zato ćemoprvo opisati šta je računarska mreža, koje su vrste mreža i na koji način onefunkcionišu u zdravstvu.

1.1.1.1. KOMUNIKACIONEKOMUNIKACIONEKOMUNIKACIONEKOMUNIKACIONEMREMREMREMREŽŽŽŽEEEEU koncepcijama klasične teorije komunikacija (komuniciranje, cirkulacija informacija),podrazumevalo se kao normalno prisutan proces, gde samo treba sprovoditi propisanaprojektovana rešenja. Proučavanja u novije vreme su stvorila uslove za nove ikvalitetnije pristupe. Osnovni model komuniciranja sačinjavaju subjekt koji predaje (iprima) informacije, kroz komunikacioni kanal, subjektu koji je prima (i predaje). Toznači da informacije mogu biti jednosmerne i dvosmerne. Subjekt je čovek-pojedinac-koji u svoje ime, ili kao personifikacija organizacione jedinice stupa u komunikacioneodnose sa drugim subjektima. U današnje vreme sve je veća mogućnost da budeuspostavljena komunikacija i na relaciji čovek – mašina. U ostvarivanju komuniciranjakroz komunikacioni kanal, koristi se medij. Komunikacioni medij je bilo koje prirodnoili veštačko rešenje, koje je podobno za prenos informacija između dva subjekta, kojasu shodno performansama tog medija snabdevena odgovarajućim uređajima za predaju,odnosno prijem informacija.

Slika 1. Prikaz računarsko-komunikacione mreže u zdravstvuPrema svojstvima komunikacionog medija postoje dve vrste:

-jednosmerni (prenos informacija u jednom smeru) kao radio i TV,-dvosmerni (prenos informacija u dva smera), kao telefon.

200

- Jednosmerno komuniciranje je kvalitetnije samo u pogledu brzine prenosainformacije i manjem angažovanju komunikacionog medija. Brzinaimplementacije promena zahteva dalje, razvijenu komunikacijskuinfrastrukturu, sredstva modernih telekomunikacija, internet galaksije... alipotrebuje i izgradnju modela istraživanja, kreiranog tako da se nalazi sa raznihtržišta mogu upoređivati. Ovim se podstiče ekvivalentnost kategorija,konstrukcija, lingvistička i metrička ekvivalntnost mernih instrumenata iekvivalentnost uzroka i procedura prikupljanja podataka. Takođe se eliminišeneekvivalentnost, koja je u stvari rezultat slobodne interpretacije nalazaistraživanja. U mnogim industrijalizovanim zemljama na raspolaganju je obiljeinformacija, od demografskih preko industrijskih pa do izveštaja o političkimkampanjama, preliminarnim izbornim rezultatima, ekonomskim pokazateljimaraznih sadržaja i vrsta.

Internet je svojom interaktivnošću doneo značajne promene u sferi masovnihkomunikacija i omogućio korisnicima u zdravstvu dbvosmerni tok komuniciranja usajber prostoru. Najznačajniji vid elektronske komunikacije je e-mail, a njegovaupotreba predstavlja danas osnovicu komunikacije. Okvir koji ce se koristiti usavremenom zdravstvu, u razvoju standardnog modela bolničke organizacije imenadžmenta može se opisati kao proces kroz slijedeće faze:

- Identifikovanje zadatka menadžmenta,- Mapiranje postojeće organizacione i menadžment strukture,- Grupisanje bolničkih usluga,- Organizovanje kliničkih specijalizovanih usluga,- Određivanje nivoa menadžmenta,- Detaljno određivanje uloga u menadžmentu,- Osmišljavanje nove strukture,- Alociranje troškova, osoblja i aktivnosti,- Određivanje buduće organizacije,- Implementacija nove strukture,- Izrada upitnika.

2222.... KOMUNIKACIONEKOMUNIKACIONEKOMUNIKACIONEKOMUNIKACIONEMREMREMREMREŽŽŽŽEEEE UUUU ZDRAVSTVUZDRAVSTVUZDRAVSTVUZDRAVSTVURačunarska mreža je sistem koji se sastoji od skupa računarskih hardverskihkomponenti, međusobno povezanih komunikacionom opremom (opremom zapovezivanje) preko komunikacionog kanala, i snabdjeven odgovarajućim softveromkojim se ostvaruje kontrola funkcionisanja sistema tako da je omogućen prijenospodataka različitih tipova, kao i zajedničko korišćenje nekog uređaja. Osnovni tipoviračunarskih mreža su lokalne mreže (Local Area Networks, LAN), koje povezujuuređaje na relativno malim udaljenostima i globalne mreže (Wide Area Networks,WAN), koje pokrivaju šire geografsko područje. Lokalne računarske mreže (LAN)povezuju osnovne komponente računarske mreže u okviru ograničenog prostora, npr.jedne firme. Svaki uređaj u mreži ima mrežnu karticu preko koje se priključuje namrežu. Globalne računarske mreže mogu da koriste različite komunikacione kanale,

201

kao što su telefonske linije i bežični prenos. Pored ovih, postoji i tip gradske mreže(Metropolitan Area Networks, MAN) koji koristi specifične tehnologije.Računarski resursi (procesori, memorija, softver) u mreži mogu da budu raspoređeni narazličite načine tako da obezbjeđuju različite načine izvršavanja poslova.

Slika 2. Znanje i komunikacija u e-zdravstvu

Centralizovana obrada: svi poslovi se izvršavaju na jednom (glavnom, matičnom)računaru preduzeća, a ostali čvorovi se koriste za unos podataka i prikazivanjerezultata. Jedna od glavnih namena u korišćenju računarskih mreža jeste pristupvelikim bazama podataka. Ako se te baze intenzivno mjenjanju svakodnevno, od stranevelikog broja korisnika, onda je neracionalno čuvati ih u više kopija na svakom mestukorišćenja. Jedno rešenje je postavljanje baze podataka na jedan server i omogućavanjemrežnog pristupa svim korisnicima. Sistem za upravljanje bazom podataka će, sa svojestrane, voditi računa o pokušajima raznih korisnika da menjenju podatke u bazi.Centralizacija podataka obezbeđuje i regularnu zaštitu značajnih podataka. Ona možeda bude potpuno automatizovana i da ne zahteva intervenciju čoveka (osimpovremene). Neki programski sistemi omogućuju centralizovanu zaštitu svih radnihstanica u mreži.Mreža ravnopravnih računara ("peer to peer"): računari komuniciraju neposrednojedan sa drugim, dijele podatke i opremu (npr. štampače) ali je komunikacija usporenapa se koriste u malim preduzećima.Klijent-server okruženje: jedan snažniji mikroračunar sa mrežnim operativnimsistemom upravlja mrežom. To je server. Na njemu se obično nalaze podaci (npr. bazepodataka) i aplikativni softver, koje server stavlja na raspolaganje ostalim čvorovima –klijentima, na njihov zahtjev. Server ima mogućnost da obavlja deo poslova kojizahtevaju veće resurse.Elektronsko zdravstvo se najčešće definiše kao primjena Interneta i srodnih tehnologijau sistemu zdravstvene zaštite, kojima se poboljšavaju pristup, efikasnost, efektivnost ikvalitet medicinskih i poslovnih procesa koje sprovode učesnici u tom sistemu(zdravstvene ustanove, medicinsko osoblje, pacijenti, osiguravajuće organizacije,

202

država), sa osnovnim ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta. E-zdravstvo seodnosi na korišćenje moderne informaciono-komunikacione tehnologije uzadovoljavanju potreba građanja, pacijenata, zdravstvenih radnika, zdravstveneindustrije kao i kreatora politike u zdravstvu. Internet predstavlja infrastrukturu zaširenje prevencije bolesti, on-line zdravstveno vaspitanje, obezbeđivanje elektronskihusluga u zdravstvu i za pacijente i za profesionalce4. Internet predstavlja iinfrastrukturu informacionog društva XXI vijeka, u kome su brzina stvaranja i pristupainformacijama odlučujući faktori uspješnosti pa i opstanka u zdravstvu. Bogatstvousluga koje danas pruža, kao i raznovrsnost načina na koje mu se može pristupiti, čineovaj resurs nezaobilaznim za običnog, krajnjeg korisnika računara. Praktično svezemlje sveta danas su povezane Internetom5. E-zdravstvo eliminiše potrebu zapapirnim medijem. Informacija o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju registrujese elektronski (elektronski zdravstveni karton), što obezbeđuje jednostavni pristuptakvoj informaciji, bilo lokalno ili preko Interneta. Zahvaljujući Internetu, pacijentmože uvek da sazna više o sopstvenoj bolesti, raznim metodama lečenja i uspešnosti,institucijama koje nude terapije, uslovima osiguranja, plaćanja i sl.

Slika 3. Informacije zdravstvenom stanju registruje se elektronski

3.3.3.3. OPRAVDANOSTOPRAVDANOSTOPRAVDANOSTOPRAVDANOST UVOUVOUVOUVOĐĐĐĐENJAENJAENJAENJA ICTICTICTICT TEHNOLOGIJATEHNOLOGIJATEHNOLOGIJATEHNOLOGIJAU zdravstvenom sektoru možemo naći aplikacije koje pokrivaju sve moguće vrsteusluga, od jednostavnih administrativnih poslova do složenih kliničkih aplikacija. Diotih usluga mogu se pružiti i putem mreže. Na taj način obično korištenje elektroničke

4 Internet, ili mreža svih mreža, predstavlja najveću globalnu mrežu na svijetu koja povezuje stotinehiljada drugih, manjih, lokalnih i globalnih mreža.5 Procjena je da se broj korisnika udvostruči svakih 6 mjeseci, i da će kroz pet godina sva preduzeća usvetu biti povezana Internetom. Internet mreža je u masovnom korišćenju od početka 90. godina prošlogvijeka, ali njeni korjeni su u decenijama koje prethode.

203

pošte predstavlja vrstu e-zdravstvenih usluga. S druge strane, e-zdravstvo predstavlja imogućnost upravljanja robotima preko mreže i mogućnost rada na udaljenost:edukaciju zdravstvenih radinika, zapisivanje administrativnih podataka, arhiviranjezdravstvenih podataka te korištenje smart kartica radi prenošenja, odnosno povezivanjarazličitih zdravstvenih informacijskih sustava, tele-consulting itd. No, e-zdravstvo je iviše od toga - ovaj pojam prvenstveno predstavlja umreženo, građanima okrenuto,zdravstvo. Međutim, zdravstveni podatci prema svim europskim propisima spadaju uvrlo osjetljive podatke te njihova obrada može imati velikog uticaja na život pojedinaca.Ako se tome pridoda i velik trošak te pitanje političkog pristupa, odmah se vidi da sepri implementaciji e-zdravstva otvara skup socijalnih, financijskih, političkih, kliničkihi tehničkih pitanja. Uvođenje informatičkih i komunikacijskih tehnologija je uvijekskupo, a pogotovo u sistemima koji su složeni. Budući da zdravstvo pripada toj grupi,treba imati dobre razloge za uvođenje ovih tehnologija, a ti su razlozi obično čvrstovezani uz finansije, odnosno racionalizaciju i smanjenje troškova. U zdravstvu se danasi najbogatije države suočavaju s ograničenošću resursa koji se mogu koristiti za javnezdravstvene usluge.Razlozi tome su starenje populacije, uvođenje novih skupih lijekova i velik napredak urazvoju tehnike i tretmanana za prevenciju i liječenje. Dodatni razlog informatizacijezdravstva leži u temeljnim načelima Europske unije koja u ime ekonomskog napretkaželi stvoriti veliko tržište u kojem će se slobodno kretati robe, usluge, kapital i ljudi.Slobodno kretanje ljudi neminovno traži i jednostavniji pristup zdravstvenim uslugamate podacima o vlastitom zdravlju. Europska komisija je razradila akcijski plan6 zauvođenje Unije u informatičko društvo. Do kraja 2006. godine Komisija će, zajedno sazemljama članicama, razraditi način identifikacije pacijenata te odrediti standarde kojiće omogućiti interoperabilnost zdravstvenih poruka i elektroničkih zdravstvenihrekorda unutar zemalja članica Unije.Početkom 2005. godine Evropska komisija prihvatila je Inicijativu i2010 kojom se ICTprepoznaje kao moćan pokretač razvoja i zapošljavanja. Inicijativa sadrži tri prioritetnasmjera razvoja u području:

− informacijskog društva i medija,− razvoj zajedničkog informacionog prostora kroz stvaranje digitalnih sadražaja i

usluga,− istraživanje i naučno-tehnički razvoj,− uključivanje svih društvenih slojeva u informaciono društvo.

Evropska komisija će u narednom petogodišnjem razdoblju posebnu pažnju posvetitirazvoju široko-pojasnih mreža za pristup Internetu na području Evrope te proizvodnjinovih multimedijalnih sadržaja na mreži.Preduslov za razvoj bilo kojeg oblika elektroničkog poslovanja u zdravstvu je, osimdobre pravne regulative, sigurna i pouzdana širokopojasna informatička infrastruktura.Takođe je neophodno osigurati standarde koji će omogućiti povezivanje uprkos

6 Plan pokriva područja zdravstva, edukacije, državne uprave i elektroničkog poslovanja. U aprilu 2004.godine Europska komisija donosi razradu plana za uvođenje e-zdravstva usluga na osnovu kojeg zemlječlanice do kraja 2005. godine moraju imati nacionalne razrađene strategije.

204

organiyacionim i geografskim razlikama. Zdravstveni radnici i pacijenti morajurazumijeti cijeli sistem, a edukacija građana, a pogotovo zdravstvenih radnika, važan ječinioc uvođenja elektroničkog zdravstva. Osnovni dijelovi e-zdravstva su uvođenjezdravstvenih smart kartica, povezivanje bolnica, laboratorija i domaćinstava sigurnominformatičkom mrežom te pružanje zdravstvene usluge on-line.

Slika 4. Načelni izgled e-zdravstvenog centra

4.4.4.4. OPTIMIZACIJAOPTIMIZACIJAOPTIMIZACIJAOPTIMIZACIJA KOMUNIKACIJEKOMUNIKACIJEKOMUNIKACIJEKOMUNIKACIJE KORIKORIKORIKORIŠĆŠĆŠĆŠĆENJEMENJEMENJEMENJEM e-ZDRAVSTVAe-ZDRAVSTVAe-ZDRAVSTVAe-ZDRAVSTVAVeć samim skladištenjem podataka iz zdravstvenog kartona u bazu podataka sesmanjuje vjerovatnoća da će im neprimećeno pristupiti ili ih zloupotrebiti nekoneovlašćen, čime je mnogostruko povećana bezbjednost u odnosu na papirne kopije.Elektronska evidencija o propisanim ljekovima i indikovanim dijagnozama za datirecept preventira mahinacije ljekovima - jedinstveni elektronski karton apsolutnoonemogućava dupliranje recepata. Pacijenti često odlaze kod više ljekara koji imprepisuju iste ljekove i po nekoliko puta. Izbjegava se i mogućnost medicinske greške,(npr. elektronski zdravstveni kartoni mogu pomoći ljekarima da izbjegnu opasnosti,koje se dešavaju propisivanjem nekompatibilnih ljekova ili onih na koje su pacijentialergični), tako što će automatski upozoriti na ovakvu kombinaciju.Kao čest problem u dosadašnjoj praksi pokazalo se pisanje i kontrola uputa zalaboratorijske analize. Sada se uputi elektronskim putem šalju laboratoriji, sanaznačenim vrstama analiza, kao i uputnom dijagnozom i isti se po obradi popunjenivraćaju ljekaru. Ako je potrebno, laboratorijski nalaz se uvek može odštampati nalokalnom štampaču. Ovakvom organizacijom izbegava se vrlo često dopisivanjeanaliza od strane samih pacijenata, a evidencijom uputa i uputnih dijagnoza po

205

ljekarima značajno je smanjeno pisanje neindifikovanih i dupliranih analiza. Svilaboratorijski rezultati se arhiviraju u elektronski karton, a u planu je da se istoomogući i za rendgenske snimke, EKG zapise i ultrazvuk.Analizom prikupljenihdemografskih podataka o pacijentima i njihovim unakrsnim poređenjem sa podacima onađenim stanjima i oboljenjima tokom pregleda, dobija se pregršt informacija koje semogu upotrebiti u korist podizanja kvaliteta rada zdravstvene službe. Ljekarima idrugim zaposlenima u domu zdravlja se kroz stalan pristup internetu pruža prilika zapristup najnovijim informacijama u oblasti medicine i kontinuirano profesionalnousavršavanje7. U svakom trenutku je dostupna kompletna evidencija o pruženimuslugama i mnogo bolja kontrola utrošenog materijala. Na ovaj način dom zdravljamože da efikasnije raspolaže svojim finansijama i resursima, kao i da planira unapredtroškove i potrebna materijalna sredstva.Veb sajt domova zdravlja je dodatni interfejs za pacijente, koji će im kao krajnjimkorisnicima pružiti dodatne informacije i čak omogućiti određene usluge. Oni će takomoći da dođu do informacija o rasporedu rada svojih ljekara, zakazivanje posjeta prekointereneta i još mnogo toga8. Uopšte, budućnost projekta zavisi i od promjena udomaćem pravnom sistemu; čeka se početak sprovođenja Zakona o elektronskompotpisu, koji bi rješio sve dosadašnje nedoumice i potrebe u smislu bezbjednosti.Informacioni sistem je zasnovan na komunikaciji lokalnih računara sa centralnimserverom putem web-tehnologije. Način rada je potpuno identičan bez obzira na to dali se podacima pristupa iz lokalne mreže – Intraneta ili spolja, putem interneta.Prednost ovakvog sistema je u jednostavnosti razmjene informacija sa isturenimstanicama i drugim udaljenim ustanovama koje su povezane na internet, kao ijednostavna komunikacija sa krajnjim korisnicima – pacijentima. Svi podaci opacijentima se slivaju u jedinstvenu bazu podataka, kojoj se pristupa kroz web-aplikaciju. Upravo ovo je i ključna vrednost ovakvog sistema - za korišćenje webaplikacije nema potrebe za instaliranjem i korišćenjem dodatnih programa, neophodanje samo internet brauzer. Nivo poznavanja rada na kompjuterima koji je neophodan jesveden na minimum, jer je u potpunosti identičan surfovanju po internetu, čime seunapred smanjuje potreba za dugotrajnom i skupom obukom ljudstva u zdravstvu. Sveizdvojene zdravstvene stanice su opremljene računarima i komunikacija sa serverima umatičnoj ustanovi, kao i unos podataka i njihova sinhronizacija, odvijaće se prekointerneta.

7 Savremene informacione tehnologije suštinski mjenjaju položaj pacijenta i njegovu ulogu u procesulječenja. On od pasivnog objekta postaje aktivan učesnik tog procesa. Pacijent je oduvjek na svojeizlečenje gledao kao na mješavinu međusobnih uticaja dobre volje i umješnosti ljekara, ćudljivostibirokratizovanog zdravstvenog sistema i „viših sila”. Njegovo je bilo da plati i da čeka da se sve te „sile”umilostive i otklone njegovu boljku. Nove tehnologije čoveku prvi put u istoriji daju moć da sam donosiodluke koje se tiču njegove dobrobiti i da ima kontrolu nad izborom, kvalitetom i cijenom zdravstvenihusluga koje plaća.8 Primjena prenosnih računara mogla bi da omogući ljekarima patronažne službe da na terenu, poreduzglavlja pacijenta, imaju kompletnu istoriju bolesti i terapije.

206

Slika 6. Centri za preventivno zdravstvo

5.5.5.5. DRUDRUDRUDRUŠŠŠŠTVOTVOTVOTVO ZNANJAZNANJAZNANJAZNANJA UUUU ZDRAVSTVUZDRAVSTVUZDRAVSTVUZDRAVSTVUKoncepcija razvoja društva (informatičko društvo – Information Society - IS) jenaročito revolucionarno razdoblje u ukupnom naučno-tehnološkom progresu, odznačaja za razvoj zdravstva. Sjedište projekta Evropskog informatičkog društva je uBrusselsu (Belgija), a dostupan je na Web sajtu:http://ec.europa.eu/information_society/. Informatičko društvo su obilježila dva pravca:- razvoj mikroprocesorske tehnologije, nanotehnologija, mikroračunara, mašinaupravljanih računarom, fleksibilnih i inteligentnih proizvodnih sistema (FMS i IMS) irobota i- razvoj novih nematerijalnih tehnologija, odn. savremeno upravljanje (menadžment)svim aktivnostima relevantnim za uspešnu proizvodnju9.Koncepcija razvoja društva (društvo znanja - Knowledge Society) - naučno-tehnološkog progresa, usmjerena ka društvu znanja u središte zbivanja stavlja ličnost i

9 Primjeri: JAT (JJJJust-AAAAhead-of-TTTTime - upravo ispred vremena), JIC (JJJJust-iiiin-CCCCase - upravo na događaj),JIT (JJJJust-IIIIn-TTTTime – upravo na vreme), SAT (SSSStrategically-AAAAhead-of-TTTTime - strategijski ispred vremena),CIM (CCCComputer IIIIntegrated MMMManufacturing – računarski integrisana proizvodnja), TQM (TTTTotal QQQQualityMMMManagement – totalno upravljanje kvalitetom), TQEM (TTTTotal QQQQuality EEEEnvironmental MMMManagement –totalno upravljanje kvalitetom i životnom sredinom), TPM (TTTTotal PPPProductive MMMMaintenance – totalnoodržavanje proizvodnje) i slično i tehnologijama podržanim računarom CAx (CCCComputer AAAAided ″xxxx″), kaošto su: CAA (CCCComputer AAAAided AAAAssembly - montaža pomoću računara), CAD (CCCComputer AAAAided DDDDesign -projektovanje pomoću računara), CAE (CCCComputer AAAAided EEEEngineering - inženjering pomoću računara),CALS (CCCCommerce aaaat LLLLight SSSSpeed - trgovina brzinom svetla), CAM (CCCComputer AAAAided MMMManufacturing -proizvodnja pomoću računara), CAMA (CCCComputer AAAAided MaMaMaMaintenance - održavanje pomoću računara),CAP (CCCComputer AAAAided PPPPlanning - planiranje pomoću računara), CAPP (CCCComputer AAAAided PPPProcessPPPPlanning - planiranje procesa pomoću računara), CAQ (CCCComputer AAAAided QQQQuality - kvalitet pomoćuračunara), CAR (CCCComputer AAAAided RRRRoboting - robotizacija pomoću računara), CAS (CCCComputer AAAAidedSSSService - servis ili usluge pomoću računara), CAS (CCCComputer AAAAided SSSSimulation - simulacija pomoćuračunara), CASE (CCCComputer AAAAided SSSSoftware EEEEngineering - softverski inženjering pomoću računara) itd.

207

njegovo znanje uz primjenu naučno-informacionih tehnologija, naročito informaciono-ekspertnih sistema (IIIInformatic-EEEExpert SSSSystems – IES), računarskih mreža i Interneta.Društvo znanja ima danas nove pristupe sa više aspekata: znanja, proizvoda, kvaliteta,tehnologija, informaciono-ekspertnih sistema, vremena, prostora i sl. Dosta čestotermin "društvo znanja" (KKKKnowledge SSSSociety - KS) nosi naziv "društvo zasnovanao naznanju" (KKKKnowledge-BBBBased SSSSociety - KBS) i u Evropskoj zajednici predstavljanajnoviju Evropsku inicijativu, kojom upravlja Evropska komisija (EC)10. Osnovnekomponente nove koncepcije razvoja društva, tj. "društva znanja u zdravstvu" suinformacije, praksa, komunikacija i znanje, direktno povezane sa upravljanjemkvaliteta zdravstvenih usluga i upravljanjem bezbjednošću i zdravljem na radu. Udruštvu znanja dominiraju oblasti: baza znanja (KKKKnowledge BBBBase – KB), upravljanjeznanjem (KKKKnowledge MMMManagement – KM), sistemi bazirani na znanju (KKKKnowledgeBBBBased SSSSystems – KBS), inženjering znanja (KKKKnowledge EEEEngineering – KE),inženjering društva znanja (EEEEngineering KKKKnowledge SSSSociety – EKS), e-društvo (e-Society), e-nauka (e-Science), e-zdravstvo (e-Health), e-vlada (e-Government), e-ekonomija (e-Economy), e-knjige (e-Books), internet tehnologije, mikro i nano-nauka itehnologija (micro and nano Science and Technology), veštačka inteligencija u svimvrstama tehnologija, produbljivanje fundamentalnih znanja, inovacije i inovacionetehnologije, kvalitet i zaštita životne sredine.

Slika 6. Prikaz prioritetnih aktivnosti FP6 programa u Evropi

6.6.6.6. INTEROPERABILNOSTINTEROPERABILNOSTINTEROPERABILNOSTINTEROPERABILNOST UUUUKOMUNIKACIJIKOMUNIKACIJIKOMUNIKACIJIKOMUNIKACIJIInteroperabilnost je sposobnost informacionih i komunikacionih sistema i poslovnihprocesa da podrže protok podataka i omoguće razmjenu informacija i znanja.Interoperabilnost se mora osigurati na tehničkoj (norme i standardi za povezivanjeračunarskih sistema i servisa), semantičkoj (značenje podataka) i procesnom nivou

10 Dostupna je na Web sajtu: http://ec.europa.eu/employment_social/knowledge_society/ index_en.html.

208

(definisanje poslovnih ciljeva, modeliranje poslovnih procesa i ostvarivanje saradnjeizmeđu različitih kontrolnih jedinica). Interoperabilnost se može ostvarivati primjenomnacionalnih i međunarodnih tehničkih standarda. Kako bi informacije koje zdravstveneorganizacije objavljuju na svojim internetskim stranicama bile dostupne svimgrađanima i pravnim licima pod jednakim uslovima, bez obzira na platformu kojukoriste u svom radu, nužno je da internetske stranice poštuju otvorene internetskestandarde, tj. da nisu posebno prilagođene bilo kojoj pojedinačnoj aplikaciji za čitanjesadržaja. Internetske stranice moraju omogućavati dostupnost sadržaja osobama sposebnim potrebama, jer je upravo tim osobama najteže koristiti usluge zdravstvenihorganizacija uobičajenim komunikacionim kanalima. Elektronski formulari uzdravstvenim organizacijama moraju zadovoljavati slijedeće uslove:

− korisnici usluga moraju preuzeti obrazac na svoj računar,− elektronski ga ispinuti,− sačuvati na svom računaru i− ispisati i predati nadležnoj ustanovi lično ili poštom.

Ako nadležna zdravstvena organizacija prihvata elektronsko poslovanje, ondaispunjeni obrazac potpisan elektronskim potpisom mora prihvatiti u elektronskomobliku11.

Slika 7. Procenat liječnika koji su koristili e-kartone u EU zemljama (2005)

ZAKLJUZAKLJUZAKLJUZAKLJUČČČČAKAKAKAK

11 Obrazac mora biti dostupan u obliku koji je čitljiv besplatno dostupnim aplikacijama, bilo da jeprimjenjen neki od otvorenih ili međunarodnih standarda (ISO 19005-1:2005 PDF 1.4, OASIS –OpenDocument v1.0, W3C HTML 3.2 ili kasniji ili ISO/IEC 15445:2000 HTML itd.), ili tako što jeaplikacija za ispunjavanje, pamćenje i štampanje formulara besplatno dostupna na web stranicamanadležnog TDU u verziji za najzastupljenije platforme ličnih računara (Microsoft Windows, Linux, MacOS).

209

Osnovni preduslov implementacije sistema elektronskog zdravstva jeste nabavkastandardizirane informatičke opreme (elektronskih računara, štampača, tetelekomunikacijske opreme i pribora) s instaliranim programskim rešenjima i najvećimsistemima zaštite pristupa računarima i podacima; Potrebno je organizovati edukacijukorisnika informacionog sistema do nivoa opšteg znanja rada s računarom (korišćenjeračunara, korišćenje operativnog sistema MS Windows, korišćenje štampača i slično);Potrebna je specifična edukacija zaposlenih u ordinacijama za korišćenje jednog ododabranih aplikativnih rješenja. Informatizacija zdravstva u državama članicamaEuropske unije odvija se na različite načine, ali svima je zajednički cilj smanjenjetroškova i poboljšanje i ubrzanje pružanja zdravstvenih usluga. Temeljni ciljevielektronskog zdravstva (e-zdravstva) omogućuju građanima i ydravstvenimustanovama pravovremeno primanje informacija i aktivno učešće u društvu kroyumreženi informacioni sistem, jačanje i povezivanje zdravstvenih ustanova,sveobuhvatna raymjena informacija i iskustva u ydravstvenim ustanovama, teopremanje države da postane transparentan, brz i kvalitetan servis.U Evropi je počela integrirana informatizacija zdravstva s ciljem pružanja boljezdravstvene usluge pacijentu, postizanja mobilnosti ljudi te pružanja mogućnostikontrole i analize cijelog zdravstvenog sistema u ekonomskom i kvalitativnom pogledu,što u konačnom rezultira mogućnošću upravljanja velikim zdravstvenim sistemima.Ovim kratkim pregledom može se uočiti da ne postoji zajednički ili jedinstveni pristupu ovom području. Svaka zemlja, ovisno o svojim socio-ekonomskim prilikama,pronalazi najbolji način riješavanja problema upravljanja i nadziranja zdravstvenogsistema.U ovom radu prezentovana je strategija projektovanja i konstrukcije zdravstvenoginformacionog sistema, prema kojem će podaci o zdravstvenom stanju svakoggrađanina morati da budu spremljeni u centralnoj bazi podataka. Ona treba da bude uobliku elektronskog zdravstvenog dosijea, dok će građani imati lični zdravstvenikarton – datoteku, koji će omogućavati komunikaciju s tom bazom. Uvođenje e-zdravstva eliminiše papir kao medij i omogućava da se svi podaci o pacijentu injegovom zdravstvenom statusu zapisuju u elektronskoj formi. Putem Internettehnologija pacijent u svako doba može nesmetano steći uvid u to u kojoj se fazi nalazirješavanje njegovog problema. Internet pacijentu može da posluži i kao sredstvopomoću kojeg će moći da sazna mnoge korisne informacije i da na osnovu stečenihznanja vrši bolji izbor između velikog broja ponuđača zdravstvenih usluga.

LITERATURALITERATURALITERATURALITERATURA

1. Rodrigues, RJ. Opportunities and Challenges in the Deployment of Global e-Health. Int J Healthcare Technology and Management, 2003.

2. Jordović B., Biočanin I., Rakić R. Menadžment zaštite od zračenja u životnoji radnoj sredini, XXXIII Simpozijum o operacionim istraživanjima-SYM-OP-IS 206. 03-06. oktobar 2006. Banja Koviljača.

3. Richard W. Gartee, Electronic Health Records: Understanding and UsingComputerized Medical Records, Prentice Hall; 2006.

210

4. Michael E. Porter, Elizabeth Olmsted Teisberg, Redefining Health Care:Creating Value-Based Competition on Results, 2006.

5. Joseph Tan, E-Health Care Information Systems: An Introduction for Studentsand Professionals

6. Commission of the European Communities. Communication from theCommission to the Council, the European Parliament, the European Economicand Social Committee and the Committee of the Regions. E-health makinghealthcare better for European citizens: an action plan for a European e-healtharea. Brussels, 30. 4. 2004 Com (2004) 356 final.

7. Treweek S. A new quality improvement study every day? Using q-tools tobuild quality improvement projects around primary care electronic medicalrecord systems. Medinfo 2004; 2004:1106-9.

8. Dyer D. Forging core strength. New Jersey hospital uses fully integratedbusiness system to improve financial management. Health ManagementTechnology 2004; 25:24-6.

9. McGuire MW. Installing an integrated information system: issues to beconsidered. NAHAM Management J 1996; 23:13-4.

10. Strode R., Swartzmeyer SE, E-health care: how the Internet is changing thehealth care industry, Qrc. Advis., 2000

11. Đukanović V. Upravljački proces za razvoj zdravstva, Zdravstvena zaštita,Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd, 2006.

12. Organization of American States. Telehealth in the Americas. Inter-AmericanTelecommunication Commission (CITEL), in collaboration with theTelecommunication Development Bureau of the InternationalTelecommunication Union (ITU), the Pan American Health Organization(PAHO/WHO), and the Latin American Association of Research Centers andTelecommunication Enterprises (AHCIET). [Collaborator]. PublicationOEA/Ser.L/XVII.6.4, December 16, 2003, Washington D.C.

13. Biočanin R. Naučna podrška upravljanju, Vojni informator br. 1-2, “VOJSKA”,Beograd, 2004.

14. Radunović M. i gr. autora: Kvalitet zdravstvene zaštite u R. Crnoj Gori imetode za poboljšanje, KVALITET br. 7-8, Poslovna politika beograd, 2007.

SummarySummarySummarySummaryMANAGEMENTMANAGEMENTMANAGEMENTMANAGEMENT ININININ THETHETHETHEHEALTHHEALTHHEALTHHEALTHUSESUSESUSESUSES THETHETHETHE ELECTRONICELECTRONICELECTRONICELECTRONICCOMMUNICATIONCOMMUNICATIONCOMMUNICATIONCOMMUNICATIONProfessionalProfessionalProfessionalProfessional paperpaperpaperpaperR.R.R.R. BioBioBioBioččččaninaninaninanin1111,,,, BrankaBrankaBrankaBranka AmidAmidAmidAmidžžžžiiiićććć2222,,,, R.R.R.R. KozomaraKozomaraKozomaraKozomara33331Pan-European University “APEIRON” Banja Luka, BIH2Center medical Kruševac, Serbia

New paradigm of society development is Information of society s fundamentals are "e":Govermment, Education, Business, healthcare, Democracy. The center of all "e" bisindividual. Nowadauy many personal data exists. The medical data are one of them. E-

211

health care is today's tool for the larger productivity, at the same time is andtomorrow's instrument for reorganizing the system health protections and at the sametime, respecting multi-cultural, multi-language this health protective tradition ofEurope. Exist many examples of the successful e-health development including healthinformation net, electronic health records, telemedicine, transportable systems for themonitoring and health portals.Computerization health cares one from priority areas inwhich has needed the raised quality service to the citizens beside considerable financialsavings. Our country is, unfortunately, very far from this, most of all because of shortcomputer consience. In the work have been presented the concept of electronic healthcare and directions of development health and computer conscience and work on thegermination of the health educations for the purpose of protect and promotions ofhealth of population. Aim this work is that in the work of electronic health caredetermine functions and their bearers, like the base of unique system.

KeyKeyKeyKey wordswordswordswords: electronic health care, e-health, medical data, Internet, e-mail, computernetwork,electronic mail, data base, health information, health educations