Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MENADŽMENT I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE
Zdravstveni sistemi su: sistemi koji obuhvataju sve organizacije, institucije i resurse koji su
posvećeni da preduzimaju zdravstvene akcije.
Zdravstvena akcija je definisana kao bilo koji napor, bilo u ličnoj zdravstvenoj zaštiti,društvenoj zdravstvenoj službi ili kroz (putem) međusektorske inicijative čija je primarna namera da poboljša zdravlje
2
KOMPONENTE ZDRAVSTVENOG SISTEMA
Pet glavnih komponenata jednog zdravstvenog sistema su:
1. razvoj zdravstvenih resursa,2. organizovano uređenje resursa,3. pružanje zdravstvene zaštite,4. ekonomska pomoć i5. menadžment
3
1. Razvoj zdravstvenih resursa odnosi se na kadar (radnu snagu),
zdravstvene kapacitete, opremu i snadbijevanje, i znanje,
2. Organizovano uređenje resursa odnosi se na nacionalne
zdravstvene vlasti, zdravstveno osiguranje, druge državne
agencije, nevladine agencije i nezavisni privatni sektor
3. Pružanje zdravstvene zaštite na nivoe zaštite: primarni,
sekundarni i tercijarni
4. Ekonomskaa pomoć odnosi se na državne izvore finansiranja,
vlasnike, organizacije, volonterske agencije, lokalne zajednice,
inostrana i privatna domaćinstva
5. Menadžment odnosi se na vođstvo, odlučivanje i regulaciju.
4
CILJEVI ZDRAVSTVENOG SISTEMA
• Najvažniji ciljevi zdravstvenog sistema su:1. unapređenje i očuvanje zdravlja ljudi2. odgovornost na očekivanje i zahteve ljudi za zdravstvenom zaštitom i3. poštena (pravedna, fer) kontribucija –doprinos ljudi
5
MENADŽMENTI ORGANIZACIJE
• 1. PLANIRANјE
• 2. ORGANIZOVANјE
• 3. VOĐENј E
• 4. KONTROLA
6
ULOGE MENADŽERA
Sve menadžerske uloge se mogu grupisati u tri osnovne grupe:
•izgradnja među lјudskih odosa,
•informisanje i
•donošenje odluka.
7
DEFINICIJA I POJAM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENE DELATNOSTI
• Opšteprihvaćena definicija pojma zdravlјa koja je verifikovana na Svetskoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine i sadržana je u Ustavu Svetske zdravstvene oganizacije. Prema toj definiciji: ''Zdravlјe je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili telesnih nedostataka (invalidnosti)"
8
Vrste zdravstvenih ustanova
• Dom zdravlјa
• bolnica
• apoteka
• zavod
• zavod za zaštitu zdravlјa
• klinika
• institut
• apotekarska ustanova
• zdravstveni centar
• kliničko-bolnički centar
• klinički centar
Drugi oblici zdravstvene delatnosti
• lekarska, odnosno stomatološka ordinacija
• dispanzer
• zdravstveni kabinet
• zravstveni stanica
• zdravstveno savetovalište
• apoteka
• laboratorija
• patronažna služba
• poliklinika
• služba kućnog lečenja i zdravstvene nege
• ambulanta
• medicinske sestre, tehničar za medicinsku negu
• bolnica
10
Obezbeđivanje sredstava za rad zdravstvenih ustanova
• od organizacije zdravstvenog osiguranja
• iz budžeta
• od prodaje usluga i proizvoda
• obavlјanjem naučno istraživačke i obrazovne delatnosti
• od prometa robe
• od izdavanja pod zakup slobodnog kapaciteta
• od legata, poklona, zaveštanja,
• iz drugih izvora11
Organi zdravstvene ustanove u državnoj svojini
• Direktor
• Upravni odbor
• Nadzorni odbor
12
• Direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika imenuje i razrešava Vlada RS, a direktora zdravstvene ustanove čiji su osnivači druga pravna i fizička lica imenuje i razrešava osnivač.
• Upravni i nadzorni odbor zdravstvene ustanove čiji je osnivač RS imenuje i razrešava Vlada RS.
• Upravni odbor zdravstvene ustanove koja posluje sredstvima u državnoj svojini donosi statut uz saglasnost osnivača.
• Nadzorni odbor vrši nadzor nad radom i poslovanjem zdravstvene ustanove.
• Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova vrši se kao nadzor nad zakonitošću rada i nadzor nad stručnim radom.
• Nadzor nad primenom zakona, drugih propisa i opštih akata, kao i nad sprovođenjem propisanih mera u oblasti zdravstvene zaštite, vrši zdravstvena inspekcija.
• Direktor zdravstvene ustanove odgovoran je za zakonitost rada i poslovanje zdravstvene ustanove. Nadzor nad zakonitošću rada zdravstvenih ustanova vrši ministarstvo nadležno za poslove zdravlјa
13
DIREKTOR
• organizuje i vodi poslovanje ustanove
• zastupa ustanovu,
• obezbijedi zakonitost rada i odgovora za to
• donese opšti akt kojim se utvrđuje vrsta i stepen stručne spreme i drugi posebni uslovi rada na određenom radnom mestu,
• donosi odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa radnikom i prijavlјuje zavodu za tržište rada
• vrši izbor između kandidata prijavlјenih za zapošlјavanje,
• zaklјučuje ugovor o radu sa radnikom,
• daje saglasnost za dopunski rad u drugoj ustanovi i zaklјučuje ugovor o dopunskom radu sa radnikom
• imenuje komisiju koja vrši prethodno proveravanje radnih sposobnosti radnika i načina njegovog rada
• odlučuje o načinu proveravanja probnog rada
• utvrđuje način osposoblјavanja pripravnika
• zaklјučuje ugovor o volonterskom radu sa pripravnikom odnosno ne zaposlenim licem,
• donosi odluke o trajnom i privremenom raspoređivanju radnika
• zaklјučuje sporazum o upućivanju radnika na rad u drugu ustanovu
• zaklјučuje sporazum o preuzimanju radnika
• zaklјučuje sporazum o zasnivanju radnog odnosa radnika u više ustanova u okviru punog radnog vremena
• donosi odluku o radu dužem od punog radnog vremena
• donosi odluku o rasporedu, početku i završetku radnog vremena
• odlučuje o odmorima i odsustvu radnika
• utvrđuje disciplinsku odgovornost radnika
• podnosi zahtev za pokretanje disciplinskog postupka za čije vođenje on nije nadležan
• odlučuje o udalјavanju radnika sa radnog mjesta i iz ustanove,
• donosi odluku o prestanku radnog odnosa, odnosno otkazuje ugovor o radu
• prestane sa radom pre isteka otkaznog roka
• izvršava pravosnažnu odluku suda donesenu u postupku za zaštitu prava radnika
14
DOM ZDRAVLJA
• u oblasti zdravstvenog vaspitanja, opšte medicine i zdravstvene zaštite školske dece
• u oblasti zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske dece i rendgen dijagnostike
• u oblasti kućnog lečenja i zdravstvene nege i hitne medicinske pomoći
• u oblasti polivalentne patronaže
• u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite
• u oblasti laboratorijske dijagnostike
15
APOTEKA
• Apoteka može u svom sastavu imati galensku laboratoriju za izradu galenskih lekova.
• U teritorijalno izdvojenim naseljima apoteka može organizovati ogranak apoteke ili jedinicu za izdavanje gotovih lekova
16
ZAVOD
U zavodu za zdravstvenu zaštitu studenata mogu se obrazovati organizacione jedinice, i to:
1) služba opšte medicine, ginekologije i stomatologije, koja se obavlja preko izabranog lekara;
2) služba za specijalističko-konsultativnu delatnost sa odeljenjima za: internu medicinu, oftalmologiju, otorinolaringologiju, psihijatriju (zaštita mentalnog zdravlja), fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
3) služba za medicinsku dijagnostiku (laboratorijska, radiološka i druga dijagnostika);
4) služba za unapređenje i očuvanje zdravlja studenata sa odeljenjem - savetovalištem za prevenciju HIV/SIDA i polno prenosivih infekcija i odsecima za planiranje i razvoj preventivnih programa i evaluaciju zdravstvenog stanja studenata i socijalnu medicinu sa informatikom;
5) stacionar, u skladu sa zakonom.
Zavod može organizovati zdravstvene ambulante u studentskim domovim
17
• Za obavljanje nemedicinskih poslova u zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou obrazuju se organizacione jedinice, i to:
• 1) služba za pravne i ekonomsko-finansijske poslove;
• 2) služba za tehničke i druge slične poslove.
18
OPŠTA BOLNICA
• Opšta bolnica osnovana za teritoriju jedne opštine, odnosno opšta bolnica kojoj gravitira manje od 50.000 stanovnika, može obrazovati službe koje objedinjavaju stacionarnu i specijalističko-konsultativnu delatnost iz interne medicine, opšte hirurgije, pedijatrije, ginekologije i akušerstva.
19
1) odeljenje za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja;
2) odeljenje za specijalističko-konsultativne preglede;
3) služba ili odeljenje za anesteziju sa reanimatologijom;
4) dnevne bolnice za dijagnostiku i terapijski tretman (dijaliza, hemoterapija, hirurške intervencije, opservacije, tretman psihijatrijskih bolesnika i dr.);
5) služba ili odeljenje za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
6) služba za laboratorijsku, radiološku, patološko-anatomsku i drugu dijagnostiku;
7) služba za farmaceutsku zdravstvenu delatnost (bolnička apoteka);
8) služba, odnosno odeljenje za snabdevanje krvlju i krvnim produktima
20
• U stacionarnom delu opšte bolnice obrazuju se bolnička odeljenja za: standarno lečenje i negu, poluintenzivno lečenje i negu i intenzivno lečenje i negu.
• Bolničko odeljenje za standardno lečenje i negu ima 24 do 40 bolničkih postelja, izuzev u pedijatriji, akušerstvu i za infektivne bolesti, gde broj postelja može biti manji.
• Bolničko odeljenje za poluintenzivno lečenje i negu ima 12 do 16 bolničkih postelja.
• Bolničko odeljenje za intenzivno lečenje i negu ima najmanje šest bolničkih postelja, a kada se organizuje za više srodnih oblasti bolničke delatnosti može imati do 12 postelja.
• U opštoj bolnici u sedištu upravnog okruga i u opštoj bolnici sa najmanje 500 bolničkih postelja može se obrazovati zajedničko bolničko odeljenje za intenzivno lečenje i negu (centralna jedinica). Određeni broj postelja u ovoj jedinici namenjen je zbrinjavanju pacijenata sa oštećenjem dva ili više organskih sistema kojima je potrebna mehanička potpora disanju i invazivno hemodinamsko praćenje.
21
SPECIJALNA BOLNICA
• Specijalna bolnica za akutna stanja i oboljenja obrazuje organizacione jedinice za oblast za koju je osnovana pod uslovima i na način utvrđen za opštu bolnicu
22
KLINIKA
• U klinici, u zavisnosti od vrste delatnosti i posteljnih kapaciteta, obrazuju se organizacione jedinice - službe koje objedinjavaju visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost za pojedine uže specijalnosti u određenoj oblasti medicine, odnosno stomatologije.
• U okviru službe formiraju se odeljenja, odseci i kabineti.
• Odeljenje se može organizovati sa najmanje deset, odsek sa šest, a kabinet sa tri zaposlena zdravstvena radnika i zdravstvena saradnika.
• U stacionarnom delu klinike obrazuju se klinička odeljenja: za standardno lečenje i negu sa 20 do 30 bolničkih postelja, za poluintezivno lečenje i negu sa 12 do 16 bolničkih postelja i za intenzivno lečenje i negu sa šest do 12 bolničkih postelja.
23
• Za pružanje zdravstvenih usluga za ambulantno i stacionarno lečene pacijente, kao i za obavljanje zajedničkih medicinskih poslova, u klinici se obrazuju organizacione jedinice, i to:
• 1) odeljenje za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja;
• 2) odeljenje za specijalističko-konsultativne preglede;
• 3) odeljenje za dijagnostičku obradu i prijem pacijenata upućenih na bolničko lečenje;
• 4) služba ili odeljenje za anesteziju sa reanimatologijom;
• 5) dnevna bolnica;
• 6) služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
• 7) služba za laboratorijsku, radiološku, patološko-anatomsku i drugu dijagnostiku;
• 8) služba ili odeljenje za farmaceutsku zdravstvenu delatnost (bolnička apoteka);
• 9) služba ili odeljenje za snabdevanje krvlju i krvnim produktima;
• 10) služba za naučnoistraživačku i obrazovnu delatnost;
• 11) služba za organizaciju, planiranje, evaluaciju i medicinsku informatiku.
24
INSTITUT
• U institutu, u zavisnosti od delatnosti i posteljnih kapaciteta, obrazuju se organizacione jedinice - klinike odnosno službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja, odseci i kabineti.
• Klinika, odnosno služba objedinjava stacionarnu i specijalističko-konsultativnu delatnost za određenu granu medicine.
• U stacionarnom delu instituta obrazuju se klinička odeljenja: za standardno lečenje i negu sa 20 do 30 bolničkih postelja, za poluintezivno lečenje i negu sa 12 do 16 bolničkih postelja i za intenzivno lečenje i negu sa šest do 12 bolničkih postelja.
25
• Za pružanje zdravstvenih usluga za ambulantno i stacionarno lečene pacijente i za obavljanje zajedničkih medicinskih poslova u institutu obrazuju se organizacione jedinice, i to:
• 1) odeljenje za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja;
• 2) odeljenje za specijalističko-konsultativne preglede;
• 3) odeljenje za dijagnostičku obradu i prijem pacijenata upućenih na bolničko lečenje;
• 4) služba ili odeljenje za anesteziju sa reanimatologijom;
• 5) dnevna bolnica;
• 6) služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
• 7) služba za laboratorijsku, radiološku, patološko-anatomsku i drugu dijagnostiku;
• 8) služba ili odeljenje za farmaceutsku zdravstvenu delatnost (bolnička apoteka);
• 9) služba ili odeljenje za snabdevanje krvlju i krvnim produktima;
• 10) služba za naučnoistraživačku i obrazovnu delatnost;
• 11) služba za organizaciju, planiranje, evaluaciju i medicinsku informatiku.
26
KLINIČKO BOLNIČKI CENTAR
• U kliničko-bolničkom centru, u zavisnosti od delatnosti i posteljnih kapaciteta, obrazuju se organizacione jedinice: klinike, bolnice odnosno službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja, odseci i kabineti.
• Klinika, bolnica, odnosno služba objedinjava stacionarnu i specijalističko-konsultativnu delatnost za određenu granu medicine.
• U stacionarnom delu kliničko-bolničkog centra obrazuju se bolnička i klinička odeljenja za standardno lečenje i negu sa 20 do 30 bolničkih postelja i odeljenja: za poluintenzivno lečenje i negu sa 12 do 16 bolničkih postelja i za intenzivno lečenje i negu sa šest do 12 bolničkih postelja.
27
Za pružanje zdravstvenih usluga za ambulantno i stacionarno lečene pacijente i za obavljanje zajedničkih medicinskih poslova u kliničko -bolničkom centru obrazuju se organizacione jedinice, i to:
1) odeljenje za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja;
2) odeljenje za specijalističko-konsultativne preglede;
3) odeljenje za dijagnostičku obradu i prijem pacijenata upućenihna bolničko lečenje;
4) služba ili odeljenje za anesteziju sa reanimatologijom;
5) dnevna bolnica;
6) služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
7) služba za laboratorijsku, radiološku, patološko-anatomsku i drugu dijagnostiku;
8) služba ili odeljenje za farmaceutsku zdravstvenu delatnost(bolnička apoteka);
9) služba ili odeljenje za snabdevanje krvlju i krvnim produktima;
10) služba za naučnoistraživačku i obrazovnu delatnost;
11) služba za organizaciju, planiranje, evaluaciju i medicinsku informatiku.
28
KLINIČKI CENTAR
• U kliničkom centru za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice: klinike, centri i službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja, odseci i kabineti.
• Klinika, odnosno služba objedinjava stacionarnu i specijalističko- konsultativnu delatnost za određenu granu medicine.
• Centar objedinjava delatnost više kliničkih disciplina, a može biti obrazovan i za jednu usko specijalizovanu dijagnostičku ili terapijsku delatnost klinike.
• U stacionarnom delu kliničkog centra obrazuju se klinička odeljenja: za standardno lečenje i negu sa 20 do 30 bolničkih postelja, za poluintenzivno lečenje i negu sa 12 do 16 bolničkih postelja i za intenzivno lečenje i negu sa šest do 12 bolničkih postelja.
29
Za pružanje zdravstvenih usluga za ambulantno i stacionarno lečene pacijente i za obavljanje zajedničkih medicinskih poslova jedne ili više klinika, na nivou kliničkog centra obrazuju se organizacione jedinice, i to:
1) centar, služba ili odeljenje za prijem i zbrinjavanje hitnih stanja (urgentni centar);
2) služba ili odeljenje za specijalističko-konsultativne preglede;
3) služba ili odeljenje za dijagnostičku obradu i prijem pacijenata upućenih na bolničko lečenje;
4) služba ili odeljenje za anesteziju sa reanimatologijom;
5) služba ili odeljenje za dijagnostički i terapijski tretman u okviru dnevne bolnice;
6) služba ili odeljenje za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
7) služba ili odeljenje za laboratorijsku, radiološku, patološko-anatomsku i drugu dijagnostiku;
8) služba ili odeljenje za kliničku farmakologiju;
9) služba ili odeljenje za farmaceutsku zdravstvenu delatnost (bolnička apoteka);
10) služba ili odeljenje za snabdevanje krvlju i krvnim produktima;
11) služba ili odeljenje za naučnoistraživačku i obrazovnu delatnost;
12) služba ili odeljenje za organizaciju, planiranje, evaluaciju i medicinsku informatiku.
30
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE
• U zavodu za javno zdravlje za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - centri, a u okviru njih odeljenja i odseci.
• Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se centri, i to:
• 1) centar za promociju zdravlja;
• 2) centar za analizu, planiranje i organizaciju zdravstvene zaštite;
• 3) centar za informatiku i biostatistiku u zdravstvu;
• 4) centar za kontrolu i prevenciju bolesti;
• 5) centar za higijenu i humanu ekologiju;
• 6) centar za mikrobiologiju.
31
ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI
• U Zavodu za transfuziju krvi za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja i odseci.
• Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
• 1) služba za prikupljanje krvi, testiranje, proizvodnju produkata od krvi i dijagnostičkih sredstava;
• 2) služba za laboratorijsku i drugu dijagnostiku;
• 3) služba za kliničku transfuziologiju, terapijske usluge i distribuciju krvi i produkata od krvi;
• 4) služba za obezbeđenje i kontrolu kvaliteta.
32
ZAVOD ZA MEDICINU RADA
• U zavodu za medicinu rada za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - centri, a u okviru njih obrazuju se službe, odeljenja i odseci.
• Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
• 1) centar za unapređenje medicine rada;
• 2) centar za dijagnostiku i lečenje profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom;
• 3) centar za radiološku zaštitu;
• 4) centar za higijenu rada i epidemiologiju.
• Zavod obrazuje stacionarno odeljenje za profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom.
33
ZAVOD ZA SUDSKU MEDICINU
• U zavodu za sudsku medicinu za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja i odseci.
• Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
• 1) služba za obdukcijsku, citološku i drugu dijagnostiku i veštačenje;
• 2) služba za toksikološku dijagnostiku;
• 3) služba za indentifikaciju očinstva, bioloških i drugih tragova.
34
Zavod za virusologiju, vakcine i serume
• U zavodu za virusologiju, vakcine i serume za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja i odseci.
• Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
• 1) služba za proizvodnju vakcina za bakterijske i virusološke bolesti;
• 2) služba za proizvodnju dijagnostičkih preparata (bakteriološke podloge, antibiogrami);
• 3) služba za laboratorijsku dijagnostiku (serološka, bakteriološka, alergološka i imunološka);
• 4) služba za obezbeđenje i kontrolu kvaliteta.
35
Zavod za antirabičnu zaštitu
U zavodu za antirabičnu zaštitu za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja i odseci.
Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
1) služba za prevenciju i sprečavanje širenja besnila i drugih zaraznih bolesti;
2) služba za mikrobiološku i drugu dijagnostiku;
3) služba za istraživanje i praćenje kretanja besnila i drugih zoonoza;
4) služba za obezbeđenje i kontrolu kvaliteta.
36
Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju
U zavodu za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice -službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja i odseci.
Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
1) služba za ambulantno-polikliničku zdravstvenu zaštitu;
2) služba za dijagnostiku, habilitaciju i rehabilitaciju;
3) služba za istraživanje, organizaciju, kontrolu i unapređenje kvaliteta.
Zavod obrazuje stacionarno odeljenje za rehabilitaciju psihofizioloških poremećaja i govornu patologiju.
37
Zavod za biocide i medicinsku ekologiju
U zavodu za biocide i medicinsku ekologiju za pojedine oblasti delatnosti obrazuju se organizacione jedinice - službe, a u okviru njih obrazuju se odeljenja i odseci.
Za obavljanje stručnih poslova obrazuju se:
1) služba za preventivne aktivnosti u oblasti zaštite stanovništva od zaraznih bolesti;
2) služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;
3) služba za biocide i programe medicinske ekologije.
38