26
SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta” SADRŽAJ Rezime............................. . . . . . . . . . . . . . . . .3 Uvod.............................. ..............3 1.Metode upravljanja kvaliteta......................4 1.1 Upravljanje procesima.. ........... .........4 1.2 Reaktivno usavršavanje.......................5 1.3 Proaktivno usavršavanje............ . . . . . . . . . 5 2.Pareto dijagram........................... .............. 6 2.1 Područje primene ......................... . . . . . . . 6 2.2 Opis alata .......................... .............6 2.3 Postupak Pareto analize ......................... . . .7 2.4 Postupak izrade Pareto dijagrama ... .................8 2

Menadzment kvaliteta

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

SADRŽAJ

Rezime. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3

Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3

1.Metode upravljanja kvaliteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

1.1 Upravljanje procesima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

1.2 Reaktivno usavršavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

1.3 Proaktivno usavršavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2.Pareto dijagram. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

2.1 Područje primene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

2.2 Opis alata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6

2.3 Postupak Pareto analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

2.4 Postupak izrade Pareto dijagrama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8

3. Dijagram rasipanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

3.1 Područje primene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12

3.2 Opis alata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

4.Stratifikovanje podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

5. Kontrolne karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

5.1 Područje primene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

5.2 Vrste kontrolnih karti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16

5.3 Kontrolne karte za numeričke/merljive karakteristike

kvaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Zaključak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

Literatura

2

Page 2: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Rezime

Unapređenje kvaliteta je jedan od osnovnih zahtava standarda QMS (standarda serije ISO 9000: 2000). Standard zahteva kontinualna unapređenja, neprekidna merenja performansi i stalna unapređenja usaglašenosti i sposobnosti procesa na bazi rezultata i podataka merenja. Kontinualna unapređenja su put ka savršenstvu, jer obezbeđuju stalna poboljšavanja kvaliteta proizvoda i sposobnosti procesa. U mnoštvu metoda i tehnika unapređenja posebno značajan, važan i neizbežan metod je metod 7 koraka. Metod 7 koraka je deo ˝priče o kvalitetu˝ jer daje odgovore na dva pitanja: kako se do sada radilo? i šta treba uraditi da se unapredi kvalitet? Metod stvara i navike zaposlenih za rešavanje problema kvalitetu i poslovanju, unapređenje kvaliteta itd. Iz tih razloga u radu je dat prikaz suštine, filozofije i metodologije uvođenja metoda nekih od 7 koraka, kao i potrebnih alata i tehnika kvaliteta..

Uvod

Alati za upravljanje kvalitetom, o kojima je reč u ovom radu, su veoma važno sredstvo za postizanje, praćenje i unapređivanje kvaliteta proizvoda i procesa u smislu otkrivanja grešaka i otklanjanja njihovih uzroka. ISO 9004-4 navodi 11 alata i tehnika za poboljšanje kvaliteta. U ovom slučaju obradjuje se četiri alata za delotvorno prepoznavanje i analizu problema kao temelj korekcijskih mera.

3

Page 3: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

1. Metode unapređenja kvaliteta

Mnogi prilazi problematici unapređenja kvaliteta na različite načine definišu i razvrstavaju metode unapređenja kvaliteta. Jedan od njih ukazuje na tri osnovne grupe metoda unapređenja kvaliteta (slika 1) i to:

» upravljanje procesima, » reaktivno usavršavanje (unapređenje) i » proaktivno usavršavanje (unapređenje).

Slika 1 - Tri tipa usavršavanja (unapređenja) kvaliteta

Unapređenje kroz upravljanje procesima započelo je u SAD 1930., a u Japanu 1950. Reaktivno usavršavanje je nastalo u periodu 1960. - 1970., a proaktivno 1980.

1.1 Upravljanje procesima

Podrazumeva praćenje parametara procesa primenom kontrolne karte (slika 2). Ako parametri procesa izlaze izvan granica odstupanja (kontrolnih granica) radnik pri-menjuje korektivne mere i sprečava pojavu defekata - škarta.

Ovaj ciklus unapređenja je poznat, u teoriji TQM, kao ciklus SDCA (Standard - standard, Do - aktivnost ili rad, Control - kontrola ili provera, Action - podešavanja ili reakcija), slika 3. Na primer, standardni proces isplate računa (S) se realizuje prema utvrđenim pravilima (D). Tok isplate računa se ocenjuje ili proverava (C) prikupljanjem i obradom podataka. Time se formira ocena o ekonomičnom prisustvu novca, vremenu plaćanja, načinu plaćanje (prerano ili prekasno) i sl. Ukoliko dođe do poremećaja korek-tivna akcija (A) je usmerena ka vraćanju procesa standardnom (S).

4

Page 4: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Slika 2 - Model upravljanja procesom

Metod koristi standardni proces za proveru da li proizvod odgovara specifikaciji. Ukoliko se javljaju odstupanja ili poremećaji tekući proces se vraća na standardni. Ideja je prikazana u obliku ciklusa, kod koga se standard koristi neprekidno ukoliko je proizvodna procedura neprekidana. Sistem uključuje i korišćenje drugih alata kvaliteta, pa i 7 QC (Quality Control - 7 koraka kontrole kvaliteta).

1.2 Reaktivno usavršavanje

Reaktivno usavršavanje je usavršavanje slabog procesa. To je nedovoljno dobar proces kod koga veći broj tačaka izlazi van kontrolnih granica. Iako radnik koriguje proces u skladu sa uputstvom, ponovo se dobijaju rezultate izvan kontrolnih granica. 1.3 Proaktivno usavršavanje

U mnogim slučajevima nema jasne ideje i specifikaciji potrebnih usavršavanja. Brže se utvrđuje politika kompanije od strategije usavršavanja (unapređenja). Tada se primenjuje metodologija proaktivnog usavršavanja.

5

Page 5: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

U početku se problem saznaje uopšteno - oseća. Obimnim proučavanjima shvata se stanje (šta žele klijenti? šta treba uraditi? koje procese treba koristiti? itd.). Proučavanjem stanja formuliše se problem i koristite metode 7 koraka, 7 alata kvaliteta, QFD i druge

2. Pareto dijagram

2.1 Područje primene

Pareto ili ABC dijagram je grafička metoda za analizu pojava u kojim se vrši rangiranje veličina/pojava ili grešaka i njihovih uzroka u opadajućem redosledu. Područje primene alata je veoma široko. Može se primeniti u svim organizacionim celinama gde je moguće identifikovati problem i na osnovu dobijenih rezultata analize preduzimati korektivne aktivnosti za njihovo otklanjanje.

Pareto dijagram se primenjuje: U upravljanju organizacijom za analizu veličina osnovnih

pokazatelja poslovanja ili utvrđivanje kritičnih područja; U proizvodnom sektoru za analizu neusaglašenosti koje se

javljaju u procesu proizvodnje; U prodajnom sektoru za analizu učestalosti reklamacija po

proizvodima i troškovima reklamacija; U nabavnom sektoru za klasifikaciju dobavljača prema važnosti

materijala, koji utiču na kvalitet proizvoda, prema ukupnom finansijskom učešću nabavljenih materijala u ukupnoj vrednosti nabavke, prema broju reklamiranih isporuka u cilju izbora i ocenjivanja statusa dobavljača;

U marketingu za analizu zahteva kupaca i analizu tržišnih kretanja;

U razvojnom sektoru za analizu trendova u razvoju proizvoda, tehnologija i slično;

U sektoru kvaliteta za analizu pojava neusklađenosti proizvoda/usluga sa zahtevima korisnika, uzroka neusklađenosti i efekata unapređenja, odnosno ovaj alat je veoma efikasan za stalno (kontinuirano) poboljšanje procesa.

2.2 Opis alata

Krajem 19. veka italijanski ekonomista Vilfredo Pareto (1848- 1923) prilikom analize određenih problema uočio je da postoji:

veći broj manje značajnih uzroka i manji broj značajnih uzroka posmatranog problema.

Iz toga je proizašlo „pravilo 80/20“ i hipoteza „manjina čini većinu“ na kojoj se zasniva ovaj alat.

Pareto dijagram je grafički alat uz pomoć koga vršimo:

6

Page 6: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

rangiranje i klasifikovanje pojava (uzroka, uticaja) prema važnosti, značajnosti i učestalosti,

brzo uočavanje najznačajnijih problema (značajna manjina), utvrđivanje kritičnih područja.

Pareto dijagram se sastoji od niza stupaca čija visina predstavlja frekvenciju učinka problema. Stupci se prikazuju u opadajućem redosledu, po visini, sleva na desno. To znači da su kategorije predstavljene stupcima na levoj strani, relativno mnogo značajnije od onih na desnoj strani. Ovaj alat je objektivan, precizan i pregledan.

Pareto dijagram se još naziva i ABC dijagram zato što omogućava izdvajanje: grupe veoma uticajnih svojstava i karakteristika –

područje A grupe uticajnih svojstava i karakteristika –

područje B grupe manje uticajnih svojstava i karakteristika –

područje C

Granice između grupa A, B i C nisu strogo određene, tako da se mogu pomerati unutar definisanog intervala, ako za to ima razloga. Povlačenje granica na dijagramu vrši se tako da:

grupa A obuhvata 70-80% kumulativnog iznosa, grupa B, pridružena grupi A, obuhvata 90-95% kumulativnog iznosa, a grupa C obuhvata preostali deo kumulativnog iznosa, a to je 5-10%.

2.3 Postupak Pareto analize

Postupak Pareto analize se odvija na sledeći način: pravi se lista svih grešaka/pojava koja će se istraživati u

određenom vremenskom periodu, prati se učestalost tih grešaka/pojava,

pravi se Pareto analiza grešaka/pojava na osnovu učestalosti, da bi se ustanovilo koje se greške/pojave najčešće pojavljuju,

ukoliko je to moguće, u dužem vremenskom periodu prate se i troškovi nastali usled tih grešaka/pojava,

pravi se Pareto analiza grešaka po nastalim troškovima da bi se uočile greške koje su izazvale najveće troškove,

za greške koje se najčešće pojavljuju traži se uzrok i predlažu korektivne mere za njihovo otklanjanje,

za greške koje su izazvale najveće troškove, predlažu se korektivne aktivnosti za njihovo smanjivanje ili potpuno otkalanjanje,

pošto su određene greške koje se najčešće pojavljuju i izazivaju najveće troškove, te određene potencijalne korektivne aktivnosti, utvrđuje se prioritet korektivnih aktivnosti.

7

Page 7: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Da bi se odredio prioritet korektivnih aktivnosti potrebno je odrediti investicije za njihovo sprovođenje, vreme sprovođenja i verovatnoću otklanjanja greške.

2.4 Postupak izrade Pareto dijagrama

Korak 1Prikupljaju se podaci o učestalosti grešaka/pojava, i po mogućnosti troškova vezanih za njih.

Primer:Prilikom redovnih pregleda lokacija A, B, C i D uočene su nepravilnosti određenih karakteristika kvaliteta (a, b, c, d i e). Nepravilnosti posmatranih karakteristika kvaliteta zabeležene su zapisom pomoću crtica. Posmatrani vremenski period je četiri sedmice.

Obrazac za prikupljanje podataka - Evidencija o nepravilnosti karakteristika kvaliteta a, b, c, d i e

LokacijaKarakteristika

kvaliteta1.

sedmica2.

sedmica3.

sedmica4.

sedmica

Aa | | | | | |b | | | | | | | | | |c | | |

Ba | | | | | |b | | | | | | | | |e | | |

Cb | | |d | | | |

D e | | | | |

Jedinični troškovi uzrokovani nepravilnostima uočenim na posmatranim karakteristikama kvaliteta

Karakteristika kvaliteta

Jedinični trošak

a 13b 2c 1

8

Page 8: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

d 4e 2

Korak 2Na osnovu prethodno prikupljenih podataka (uz pomoć posebno kreiranih obrazaca za prikupljanje podataka) o učestalosti grešaka/pojava, i po mogućnosti troškova vezanih za njih formira se tabela za Pareto dijagram. U tabeli se sumiraju greške/pojave.

Primer:

Karakteristika kvaliteta

Frekvencija Ukupna frekvencijaLokacija A Lokacija B Lokacija C Lokacija D

a 6 6 0 0 12b 10 9 3 0 22c 3 0 0 0 3d 0 0 4 0 4e 0 3 0 5 8

Ukupno: 49

Korak 3U trećem koraku vrši se rangiranje grešaka/pojava prema veličini frekvencije i to od najveće ka najmanjoj, te se izračunava procentualno učešće svake greške/pojave u ukupnom zbiru grešaka/pojava i kumulativ procentualnog učešća.

Primer:

Karakteristikakvaliteta

Ukupnafrekvencija

Procentualnoučešće (%)

Kumulativniprocenat (%)

b 22 44,9 44,9a 12 24,5 69,4e 8 16,3 85,7d 4 8,2 93,9c 3 6,1 100,0

Ukupno: 49 100,0

Korak 4U ovom koraku se može pristupiti izradi Pareto dijagrama. Na osnovu Pareto dijagrama lako ćemo uočiti koje se greške/pojave najčešće pojavljuju.

Primer:

9

Page 9: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Pareto dijagram uočenih nepravilnosti na posmatranim karakteristikama kvaliteta

44.9

24.516.3

8.2 6.1

0102030405060708090

100

b a e d c

Karakteristike kvaliteta

Pro

cent

ualn

o uč

ešće

(%)

Korak 5Povlačimo horizontalne linije na nivou 70% (80%) i 90% (95%) procenata u dijagramu i na mestu preseka Pareto krivom povlačimo vertikalne linije do X-ose tako da se odvoje polja A, B i C. Za greške/pojave koje se najčešće pojavljuju (Područje A – grupa veoma uticajnih svojstava i karakteristika) traži se uzrok i predlažu i sprovode korektivne mere za njihovo otklanjanje.

Primer:

Pareto dijagram uočenih nepravilnosti na posmatranim karakteristikama kvaliteta

44.9

24.516.3

8.2 6.1

0102030405060708090

100

b a e d c

Karakteristike kvaliteta

Pro

cen

tua

lno

uče

šće

(%)

Da bismo doneli ispravne odluke o prioritetima sprovođenja korektivnih aktivnosti potrebno je izvršiti analizu troškova uzrokovanih uočenim nepravilnostima. Ovu analizu takođe ćemo izvršiti uz pomoć Pareto postupka.

Korak 6U ovom koraku formiramo tabelu za određivanje prioriteta korektivnih aktivnosti sa stanovišta troškova koji su uzrokovani uočenim nepravilnostima na posmatranim karakteristikama kvaliteta. U tabeli izračunavamo ukupni trošak tako što množimo ukupnu frekvenciju greške/pojave sa jediničnim troškom. Rangiramo karakteristike kvaliteta prema veličini ukupnog troška od najvećeg ka najmanjem, te izračunavamo

10

A

B

C

Page 10: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

procentualno učešće troškova vezanih za posmatrane karakteristike kvaliteta u ukupnom trošku uzrokovanom uočenim nepravilnostima i kumulativni procenat.

Primer:

Karakteristikakvaliteta

Ukupnafrekvencija

Jediničnitrošak

Ukupni trošak

Procentualnoučešće (%)

Kumulativniprocenat (%)

a 12 13 156 66,4 66,4b 22 2 44 18,7 85,1c 4 4 16 6,8 91,9d 8 2 16 6,8 98,7e 3 1 3 1,3 100,0

Ukupno: 49 235 100,0

Korak 7U ovom koraku izradjujemo Pareto dijagram učešća troškova vezanih za posmatrane karakteristike kvaliteta koji su uzrokovani uočenim nepravilnostima. Na osnovu Pareto dijagrama lako ćemo uočiti koje se greške/pojave izazivaju najveće troškove. Za greške/pojave koje izazivaju najveće troškove predlažu se korektivne aktivnosti za njihovo smanjivanje ili potpuno otkalanjanje.

Primer:

Pareto dijagram učešća troškova vezanih za posmatrane karakteristike kvaliteta

66.4

18.76.8 6.8 1.3

0102030405060708090

100

a b c d e

Karakteristike kvaliteta

Pro

cent

ualn

o uč

ešće

(%)

Korak 8Povlačimo horizontalne linije na nivou 70% (80%) i 90% (95%) procenata u dijagramu i na mestu preseka Pareto krivom povlačimo vertikalne linije do X-ose tako da se odvoje polja A, B i C. Za greške/pojave koje izazivaju najveće troškove (Područje A – grupa veoma uticajnih svojstava i karakteristika) predlažu se korektivne aktivnosti za njihovo smanjivanje ili potpuno otkalanjanje.

Primer:

11

Page 11: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Pareto dijagram učešća troškova vezanih za posmatrane karakteristike kvaliteta

66.4

18.76.8 6.8 1.3

0102030405060708090

100

a b c d e

Karakteristike kvaliteta

Pro

cent

ualn

o uč

ešće

(%)

Korak 9Pošto su određene greške koje se najčešće pojavljuju i izazivaju najveće troškove utvrđuje se prioritet korektivnih aktivnosti na osnovu indeksa prioriteta. 3. Dijagram rasipanja

3.1 Područje primene

Korelacioni dijagram ili dijagram raspršenosti predstavlja alat grafičke interpretacije za identifikovanje potencijalne međuzavisnosti između varijabli. Ovaj alat se upotrebljava u marketingu, proizvodnji i upravljanju kvalitetom. S obzirom da su u empirijskim istraživanjima, koja su u najvećem delu prisutna u pomenutim područjima, veze između skupova podataka po prirodi stohaističkog karaktera, ovaj alat ima veliki značaj.

U oblasti kvaliteta dijagram rasipanja se obično koristi za provjeru postojanja relacije između:

karakteristike kvaliteta i faktora koji utiču na nju, dve povezane karakteristike kvaliteta i/ili dva faktora koja utiču na istu karakteristiku kvaliteta.

3.2 Opis alata

12

A B C

Page 12: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Nakon identifikacije promenjivih, prvi sledeći korak u analizi međuzavisnosti dve pojave jeste prikazivanje njihovih vrednosti na dijagramu raspršenosti ili rasipanja. Bez dijagrama rasipanja često se mogu dobiti potpuno nevalidni zaključci, zato se preporučuje da se obavezno, pre bilo kakve kvantitativne analize, podaci prikažu na ovom dijagramu.

Dijagram rasipanja se konstruiše u pravougaonom koordinatnom sistemu. Pri tome se na apcisu nanose jedinice pojave koju smo označili kao nezavisnu promenljivu X, a na ordinatu jedinicu zavisne promenljive Y. Ucrtavanjem svih empirijskih parova podataka može se na prvi pogled dobiti važna slika o eventualnom postojanju, obliku, smeru i jačini veze između posmatranih pojava. Odnosno, prikazom varijacija dve pojave uz pomoć dijagrama raspršenosti možemo sagledati:

da li između njih postoji kvantitativno slaganje, ako slaganje postoji, koji je njegov oblik (linearni ili krivolinijski), koji je smer slaganja (direktni ili inverzni) i koja je jačina slaganja.

Ukoliko pri porastu jedne veličine raste i druga, korelacija je pozitivna. U slučaju negativne korelacije, porast jedne veličine dovodi do smanjenja druge. Na osnovu oblika i pravca prostiranja „oblaka tačaka“, može se zaključiti o jačini veze posmatranih veličina. Što je oblak uži, korelacija (veza) je jača i obrnuto.

Neki opšti oblici rasipanja prikazani su na sledećoj slici:

13

Page 13: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Ukoliko na osnovu dijagrama rasipanja pretpostavimo da postoji povezanost između posmatranih pojava, onda možemo pristupiti daljim kvantitativnim analizama.

4. Stratifikovanje podataka

Stratifikacija je tehnika koja se koristi u kombinaciji s drugim alatima za analizu podataka. Kad se podaci iz različitih izvora ili kategorija izmešaju njihovo pravo značenje teško je vidjeti. Ova tehnika omogućava raslojavanje podataka tako da je moguće uočititi njihovu strukturu.

Koristi se zajedno s ispitnim listovima, dijagramom raspršenja, kontrolnim kartama i ostalim alatima za prikupijanje i analizu podataka.

Kad podaci dolaze iz više izvora, na primer iz više smena, dana u nedelji, dobavljača, itd. procedura korišćenja je sledeća:

Pre prikupijanja podataka potrebno je razmotriti koje informacije o izvorima podataka mogu uticati na rezultate. Pri prikupijanju podataka potrebno ih je diferencirati prema izvoru iz kog pristižu.

14

Page 14: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Pri grafičkom prikazu potrebno je koristiti različite grafičke oznake ili boje kako bi razgraničili podatke iz razIičitih izvora. Za podatke koji su ovako prikazani kažemo da su stratificirani.

Potrebno je pojedine grupe podataka iz različitih izvora odvojeno analizirati.

Slika 5. Primer stratifikovanja podataka za određenu sirovinudobijenu od dva isporučioca

5. Kontrolne karte 5.1 Područje primene

Zadovoljstvo potrošača se može obezbediti proizvodima većeg kvaliteta, dok se veći kvalitet proizvoda može postići povećanjem kvaliteta procesa. Dakle, otkrivanjem i eliminisanjem defekata u procesima, sprečiće se pojava defektnih proizvoda, koji preko nezadovoljstva potrošača narušavaju reputaciju preduzeća i u konačnom smanjuju kvalitet njegovog poslovanja. Za otkrivanje defekata posebno su značajne kontrolne karte.Kontrolna karta predstavlja veoma efikasan alat za regulisanje i upravljanje kvalitetom proizvoda i procesa rada. Koristi se kako u proizvodnim, tako i u uslužnim delatnostima. Neke osnovne mogućnosti ovog alata su sledeće:

Upravljanje kvalitetom procesa rada na bazi prostorne i vremenske slike stanja, promena i tendencija kvaliteta sadržanih na kontrolnoj karti, u cilju sprečavanja proizvodnje neusklađenih proizvoda;

Kontrola kvaliteta proizvoda u pojedinim fazama proizvodnje, fazi pripreme i fazi završetka;

Stabiliziacija procesa na osnovu otkrivanja nedopuštenih faktora i njihovog isključivanja iz toka procesa;

Analiza tačnosti i stabilnosti procesa rada; Usavršavanje tehnoloških procesa rada sa stanovišta kvaliteta; Analiza sistema grešaka obrade u toku odvijanja tehnoloških procesa;

15

Page 15: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Primjena u svim fazama nekog procesa (ulazna, procesna, izlazna kontrola i kontrola u eksploataciji) i svim tipovima proizvodnje (maloserijskoj, srednjeserijskoj i masovnoj proizvodnji, izuzev pojedinačne).

Dr Shewhart1, koji se može smatrati tvorcem kontrolnih karti, kaže da je njihov zadatak:1. da održavaju proces proizvodnje u stanju kontrole2. da dovedu proces proizvodnje u stanje kontrole3. da pokažu da li je postignuto stanje kontrole.

Po Dr Shewhart-u: „za neku pojavu se kaže da je pod kontrolom ako na osnovu dosadašnjih podataka možemo predvideti, bar u izvesnim granicama, kako će se pojava mjenjati u budućnosti...“. Kod većine procesa koji su van kontrole ne postoji predstava kako će izgledati budući oblik ishoda procesa, niti se zna šta se od procesa očekuje. U takvim situacijama javlja se rizik od proizvodnje proizvoda i usluga nižeg kvaliteta koje se nude kupcima, odnosno korisnicima i samim tim ugrožava se opstanak preduzeća na tržištu. Jedan od fundamentalnih ciljeva menadžmenta procesom jeste identifikovanje procesa koji su van kontrole, preuzimanje odgovarajućih postupaka kako bi se isti doveli u stanje statističke kontrole i njihovo održavanje u stanju statističke kontrole. Niz aktivnosti koje se preduzimaju u tom cilju predstavljaju statističku kontrolu procesa (Statistical Process Control – SPC). Kontrolne karte su jedna od najvažnijih i najstarijih tehnika statističke kontrole procesa.

Postoje četiri glavna razloga koja opredeljuju organizaciju prilikom donošenja odluke o uvođenju kontrolnih karti, a to su:

spoljašnji pritisak – kupci zahtevaju uvođenje programa kao preduslov saradnje, interna korist – korisne implikacije su različite, mnogobrojne i u većini slučajeva

očigledne, opstanak – tržišna konkurencija zahteva stalne promene unutar preduzeća troškovi kvaliteta – uvođenje kontrolnih karti pretpostavlja povećane

preventivne troškove (troškovi vezani za planiranje kvaliteta, projektovanje i obuku) koji u krajnjoj instanci imaju za posledicu smanjenje ukupnih troškova kvaliteta.

Medjutim, primena kontrolnih karti predstavlja zahvat koji traži stručnije osoblje i vremensko angažovanje, pa povećava troškove i zato kod postavljanja kontrolnih karti treba biti racionalan. Neadekvatna primena kontrolnih karti u procesu:

ne predstavlja rješenje za obezbjeđenje kvaliteta i dovodi do neekonomičnog odnosa uloženog rada prema rezultatima koji iz njega

proističu.

1 Prva kontrolna karta poznata pod imenom „Shewartova kontrolna karta“, pojavila se 1924. godine, kada je dr Walter Shewart prvi put primenio Gausovu krivu u konstrukciji karte za praćenje kvaliteta proizvodnje u „The Bell Thelephone Laboratories“. Dr Shewhart nikada nije dobio zasluženo priznanje za svoj doprinos, ali su na osnovu njegovih saznanja Deming, Juran, Ishikawa i mnogi drugi tokom dvadesetog veka razvijali i konstantno unapređivali koncept statističke kontrole kvaliteta.

16

Page 16: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Kontrolne karte su specijalne dijagramske forme čiju osnovu čini mreža horizontalnih i vertikalnih linija. Na apcisu se nanosi vreme odvijanja toka procesa ili redni brojevi uzorka, koji po određenom planu slede vremenski proces, a na ordinatu se unose karakteristike kvaliteta ili statističke karakteristike uzorka. Na mrežu se zatim unose, u vidu tačaka, rezultati merenja nivoa i toka kvaliteta procesa (proizvoda/usluge) na osnovu uzorka. Tako se dobija veoma pregledna slika kvaliteta u vremenskom odvijanju procesa. Kada se u ovako formulisan dijagram ucrtaju centralna linija i kontrolne granice tada je kontrolna karta kompletna.

Kontrolne karte se mogu konstruisati na osnovu: tehnički propisanih tolerancija, poznatih parametara procesa (prosečna vrednost i standardna devijacija), ocenjenih parametara procesa.

Što se tiče tehnički propisanih varijacija, poznata je praksa da se pre početka praćenja kvaliteta procesa vrši preračunavanje tehničkom dokumentacijom propisanih tolerancija u elemente kontrolnih karti.

Karakteristika kontrolnih karti sa poznatim parametrima procesa je da se one konstruišu na osnovu „prošlosti“ procesa.Kontrolne karte sa ocenjenim parametrima procesa konstruišu se na osnovu stvarnih varijacija procesa.

5.2 Vrste kontrolnih karti

Prema vrstama karakteristika kvaliteta kontrolne karte se dele na: kontrolne karte za numeričke/merljive karakteristike kvaliteta kontrolne karte za atributivne/opisne karakteristike kvaliteta.

17

Page 17: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

5.3 Kontrolne karte za numeričke/merljive karakteristike kvaliteta

Numeričke karakteristike kvaliteta su takva svojstva koja se ocenjuju brojnim vrednostima kao na primer: temperatura, pritisak, dužina, gustina, snaga itd. Obično se pri tome koristi odgovarajuća merno-kontrolna i ispitna oprema.U ovu grupu kontrolnih karti spadaju:

kontrolna karta

kontrolna karta kontrolna karta za individualno praćenje kvaliteta (kontrolna karta sa pomičnim

rasponom)

kontrolna karta

Uzorak za ove kontrolne karte je mali, što znači n<25, a u praksi se najčešće uzima n=5, n=10 ili između 5 i 10. Ona je naročito pogodna u procesima gde je komadna proizvodnja i gdje su proizvodi na posmatranoj operaciji pojedinačno tretiraju, ali se takođe uspešno primenjuju i u procesnoj industriji. Kontrolnom tehnologijom se definiše veličina uzorka i učestalost kontrolisanja. Rezultat merenja beleži se u formular kontrolne karte.

Da bi ovu kontrolnu kartu mogli podvrći statističkoj analizi potrebno je da broj posmatranja bude bar 20 ( k≥20).

Kontrolor u svakom posmatranju evidentira pojedinačne vrednosti x za posmatranu karakteristiku kvaliteta na uzorku n koga ispituje. Iz ovih vrednosti se za svako posmatranje izračunava prosek i raspon R

Na osnovu tako dobijenih podataka vrši se proračun centralne linije i kontrolnih

granica.

kontrolna karta

Pomoću ove kontrolne karte se prati variranje karakteristike kvaliteta preko srednje vrednosti uzorka i njegove standardne devijacije. U principu nema razlike između ove karte i predhodne i interpretacija je analogna.Ova karta se koristi kada su uzorci veći, po pravilu više od 15, a to znači da se može koristiti i za male (n<25) i za velike uzorke (n>25).

Naročito se koristi u tehnološkim procesima gdje se na posmatranoj operaciji istovremeno tretira veći broj jedinica proizvoda. Tamo gde se na opremi radi jedan po jedan proizvod, ova kontrolna karta se ne koristi, izuzev kod automatskih brzih procesa. Takođe se koristi i na kontroli kvaliteta gotovih proizvoda.

18

Page 18: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Rezultati merenja beleže se u izveštaj mera u kome se za svako posmatranje

izračunava srednja vrednost i standardna devijacija uzorka .

Izračunate vrednosti i za svako posmatranje unose se u kontrolnu kartu. Da

bi se kontrolna karta mogla podvrći statističkoj analizi potrebno je izvršiti najmanje 15 posmatranja (k>15). Kod ove kontrolne karte često puta je uzorak promenjljiv.

Kontrolna karta za individualno praćenje kvaliteta

Ova kontrolna karta se još naziva i kontrolna karta sa pomičnim rasponom. Kod sprovođenja 100% kontrole kvaliteta, npr. kod složenih proizvoda, skupih agregata (turbine, generatori, pumpe) koje se rade u malim količinama, registruju se parametri kvaliteta i prate uz pomoć ove kontrolne karte. Pored toga, ima i takvih tehnoloških procesa gde je dovoljno izvršiti jedno ispitivanje da bi se ocenila čitava proizvedena masa. Ovaj slučaj se javlja u procesnoj i hemijskoj industriji, npr. u proizvodnji piva, alkoholnih pića i hemikalija.

Da bi se izvršila statistička obrada, potrebno je imati bar 20 posmatranja ( k>20).Naziv karta sa pomičnim rasponom dat je zato što se raspon izračunava između dva uzastopna ispitivanja, tako da je broj raspona za jedan manji od broja izmerenih veličina.

19

Page 19: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Zaključak

Kvalitet je postao svetski pokret i način življenja. Uspeh organizacije najviše zavisi od kvaliteta a za to najveću odgovornost snosi menadžment , pri tome svi zaposleni moraju učestvovati u ostvarivanju kavliteta. Kvalitet jeste i biće ključ za poboljšanje konkurentnosti na tržištu.

Kvalitet je značajan faktor opstanka, poslovnog uspeha i prosperiteta preduzeća pa su u tom smislu aktivnosti usmerene na preventivu za kvalitet u čitavom životnom ciklusu proizvoda sa ciljem približavanja takozvanoj proizvodnji bez greške i sticanja poverenja kod kupaca da sistem obezbeđuje proizvode potrebnog i dovoljnog sistema kvaliteta.

Metod sedam koraka unapređenja kvaliteta se koristi za sagledavanje istorije unapređenja i unapređenje kvaliteta u kompaniji. On je značajan i važan u stvaranju navika zaposlenih za rešavanje problema i unapređenje kvaliteta, a pri tome se od njih ne zahtevaju nikakva specijalna znanja.

Ključni princip sistema kvaliteta je donošenje odluka na osnovu činjenica, dok se do činjenica dolazi prikupljanjem,obradom i analizom podataka i opažanja, sto je slučaj i u ova četiri obrađena metoda. Sistem kvaliteta je potrebno planirati. U organizaciji je potrebno vršiti obuku zaposlenih, obaviti provere i preduzimati preventivne i korektivne mere. Kvalitet se ne odnosi samo na proizvoda nego i na sniženje troškova životnog ciklusa, veceg profita, vece produktivnosti i dr. Kvalitet treba da bude prioritet menadzmenta preduzeća i svih zaposlenih u preduzeću

20

Page 20: Menadzment kvaliteta

SEMINARSKI RAD “Sedam prostih metoda unapređenja kvaliteta”

Literatura

1. Pantelić M., “Strukturiranje funkcije kvaliteta”,2006.2. Aronov J., “Sedam prostih metoda kontrole kvaliteta”, U knjizi: ″Statističkemetode i sertifikacija sistema kvaliteta″ s. 39-48, OMO, Beograd, 1994.3. Lazić M., “Alati, metode i tehnike unapređenja kvaliteta”, univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2005.

21