menadžment u prometu

Menadžment znanost teorija i praksa- opće značajke u prometu

bull Menadžerske funkcije su u biti iste za nadglednike prve razine menadžere srednje razine i glavne rukovoditelje

bull Promet osigurava tržišnu realizaciju i valorizaciju proizvodnih roba Promet je u tom smislu nezaobilazni čimbenik povezivanja proizvodnje s potrošnjom

bull Prometni menadžeri trebaju osim matičnih (jezgrenih) menadžerskih znanja komplementarno ovladati primjerenim kvantumom znanja o tehnici i tehnologiji prometa ekonomskim znanostima pravnim i drugim srodnim disciplinama

Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci radeći zajedno u skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve Ove stavke zahtijevaju određene nadopune1 Kao menadžeri ljudi koji rade u prometu izvršavaju menadžerske funkcije planiranja organiziranja kadrovskog popunjavanja vođenja i kontroliranja2 Menadžment se može primijeniti u bilo kojoj organizaciji3 Odnosi se na menadžere na svim organizacijskim razinama4 Cilj je svih menadžera isti stvoriti višak vrijednosti5 Menadžersko upravljanje bavi se proizvodnošću što pretpostavlja učinkovitost i efikasnost

bull Riječ ekonomika izvodi se od grčke riječi oikonomia koja je temelj i za razne druge izvedenice kao što su ekonomija ekonomičan ekonomist Izvorni prijevodgrčke riječi oikonomia bio bi upravljanje kućom ali se njome osim označivanja kućanstva gazdinstva poljoprivrednoga gospodarstva itd označuje i privreda gospodarstvo privredno stanje privredna djelatnostbull Ekonomske znanosti dijele se na dva velika međusobno usko povezana ali u njihovoj sistematizaciji ipak zasebna područja izučavanja i istraživanja područje ekonomske teorije i područje ekonomske praksebull Izučavanjem i istraživanjem ekonomske teorije bavi se politička ekonomija kao zasebna znanstvena disciplinabull Politička ekonomija je znanost o zakonitostima koje vladaju proizvodnjom i razmjenom materijalnih sredstava za život u ljudskom društvu

Sadržaj ekonomike kao znanstvene discipline može biti izučavanjendash ekonomske stvarnosti tj ekonomskog ustrojstvandash ekonomskog sustava i ekonomske politike čitave nacije zemlje ili države ili pak pojedine gospodarske djelatnosti ili pojedine gospodarske grane

U sistematizaciji ekonomskih znanosti ekonomika se često dijeli nandash makroekonomiku- koja obuhvaća ekonomiku nacije zemlje države zatim ekonomiku pojedine gospodarske djelatnosti i grane te

ndash mikroekonomiku koja izučava ekonomiku poduzeća

Posebne ekonomike tj ekonomike pojedinih gospodarskih djelatnosti i grana često se smatraju veznim područjem između makroekonomike i mikroekonomikePojam i sadržaj ekonomike prometa

Kriteriji po kojima se obavlja podjela prometa obično su sljedeći1 medij odnosno sredina u kojoj se promet odvija2 državno-pravno značenje teritorija na kojemu se promet odvija3 prometna površina odnosno put po kojemu se promet odvija4 prostorna udaljenost na kojoj se promet odvija5 vrsta prometnih sredstava6 objekt ili predmet prometa7 korisnik prometa8 tehnološko-organizacijsko obilježje prometa(1) Prema značajkama medija odnosno sredine u kojoj se odvija promet se dijeli naa) kopneni ili suhozemnib) vodnic) zračni(2) Prema državno-pravnom obilježju teritorija na kojemu se odvija promet se dijeli naa) unutarnji ili tuzemnib) međunarodni ili inozemnic) pograničnid) tranzitniPrema tom kriteriju često se susreće i podjela na unutarnji i međunarodni unutar kojega se nalaze pogranični i tranzitni promet Sličan tom kriteriju je i kriterij državno-pravne pripadnosti prijevoznika Prema ovom kriteriju promet se dijeli naa) domaćib) međunarodni(3) Prema obilježju prometne površine odnosno prema značenju puta po kojemu se odvija promet se dijeli naa) cestovnib) željezničkic) riječnid) jezerskie) kanalskif) pomorskig) cjevovodnih) zračnii) poštanskij) telekomunikacijski

(4) Prema prostornoj udaljenosti odnosno prema udaljenosti prijevoza ili prijenosapromet se dijeli naa) mjesni (lokalni) ili gradskib) prigradskic) međumjesni ili međugradskiPrema tom kriteriju promet se može dijeliti naa) male ili kratke udaljenostib) srednje udaljenostic) velike udaljenostiPromet na velike udaljenosti često se dijeli na kontinentalni i interkontinentalni

(5) Prema vrsti prometnih sredstava promet se dijeli naa) automobilskib) željezničkic) brodskid) avionskie) helikopterskif) telegrafskig) telefonskih) radiopromet(6) Premaznačajkama objekta odnosno predmeta prijevoza ili prijenosa promet se dijeli naa) putničkib)teretnic)promet vijesti(7) Prema korisniku prometne usluge odnosno prema namjeni promet se dijeli naa) javnib)promet za vlastite potrebePromet za vlastite potrebe može biti promet za osobne potrebe građana ili promet za potrebe poduzeća ili drugih ekonomsko-pravnih subjekata Stoga se prometza vlastite potrebe označuje još i terminima režijski promet ili interprodukcijski promet odnosno interprodukcija(8) Prema tehnološko-organizacijskom obilježju prijevoza promet se dijeli naa) redoviti odnosno linijskib) slobodni odnosno po potrebibull Slobodni promet odnosno promet po potrebi u zračnom se prometu naziva charter-prijevoz a u pomorskom tamperski prijevozbull Ekonomika prometnog sustava odnosno ekonomika prometa znanstvena je disciplina koja se bavi izučavanjem ekonomskih problema prometa

PROMETNI SUSTAV

Razvoj znanstvene misli u oblasti organizacije s obzirom na načela elemente i opću koncepciju pojedinih škola i pravaca dopušta da se kao jedna od mogućihklasifikacija teorija organizacije prihvati klasifikacija na1 klasičnu teoriju organizacije2 neoklasičnu teoriju organizacije3 suvremenu teoriju organizacijeZnačajke klasične teorije organizacije upućuje na to da bitnim odlikama ove teorijetreba smatrati1 postojanje cilja2 podjelu rada3 raspon upravljanja4 hijerarhijski ustroj5 koordinacijuZnačajke neoklasične teorije organizacije mogu se svesti na1 motivaciju2 neformalnu organizaciju3 komunikaciju4 participacijuBitne značajke suvremene teorije organizacije su1 višestruko značenje dekomponiranja cjeline2 multidimenzionalna priroda interakcije dijelova i cjeline3 adaptivnost4 otvorenost organizacije

Elementi prometnog sustava poVertikali

Vertikalna analiza prometnog sustava odnosno analiza prometnog sustava povertikali omogućuje identificiranje četiriju stratuma ustroja prometnog sustava To su1 tehnički stratum ili aspekt2 tehnološki stratum ili aspekt3 organizacijski stratum ili aspekt4 ekonomski stratum ili aspekt

Tehnički aspekt djelovanja prometnog sustavaS obzirom na ulogu koju imaju u konkretnom tehnološkom procesu proizvodnje prometne usluge tehnička sredstva u prometu mogu se klasificirati na1 transportna sredstva odnosno prometna sredstva u užem smislu s pomoću kojih se obavljaju transportne operacije2 putove koji su zapravo prostorni objekti po kojima se kreću transportna sredstva3 prometna čvorišta kao središta obavljanja početnih i završnih odnosno prekrcajnihoperacija

Osnovna podjela infrastrukture ovisno o njezinoj funkciji u gospodarstvu jedne zemlje može se obaviti nabull infrastrukturu koja ima proizvodno značenje odnosno koja sudjeluje uodređenom tehnološkom procesu proizvodnjebull infrastrukturu koja služi zadovoljavanju društvenih potreba i koja prema tomu nema proizvodno značenje

Tehnološki aspekt djelovanja prometnog sustavaCjelokupnost tehnološkog procesa proizvodnje u prometu spoznaje se analizom1 suštine i značajki prijevoznog procesa2 elemenata prijevoznog procesa3 faza prijevoznog procesa4 načela prijevoznog procesa

Kad je riječ o elementima prometnog procesa onda se i u ovom kao i u svakom drugom procesu materijalne proizvodnje mogu identificirati tri osnovna elementabull sredstva za radbull predmeti radabull rad odnosno svrhovita djelatnost čovjeka

Faze prometnog procesa mogu se razlikovati sa stajalištabull korisnika prometnog procesabull izvršitelja prometnog procesa

Sa stajališta korisnika prometnog procesa tj sa stajališta putnika koji putuje i vlasnika odnosno pošiljatelja tereta svaki se prometni odnosno prijevozni proces sastoji od četiri osnovne faze1 faza pripreme2 faze otpreme3 faze prijevoza4 faze prihvata

Sa stajališta korisnika poštanskih usluga međutim u procesu prijevoza poštanskih pošiljaka identificiraju se ove faze1 faza prijama2 faza otpreme3 faza prijevoza4 faza uručenja

Sa stajališta izvršitelja prijevoza tj sa stajališta organizatora prometnog procesa prometni se proces također sastoji od triju osnovnih faza1 pripremne faze2 faze prijevoza odnosno prijenosa vijesti3 završne faze

Svaka organizacija prometnog procesa odnosno organizacija poslovanja nositeljagospodarskih aktivnosti u prometnom sustavu mora počivati na određenim načelima Obično se spominje ovih sedam načela1 sigurnost2 redovitost3 točnost4 učestalost5 udobnost6 brzina7 ekonomičnost

Organizacijski aspekt djelovanja prometnog sustavaRelevantni čimbenici koji utječu na oblikovanje unutarnjeg ustrojstva jedne prometne grane i na stupanj integracije njezinih dijelova bili bibull priroda samog procesa i rezultata rada u prometubull prostorno djelovanje prijevoznog procesabull priroda simultane masovne proizvodnje prometnih uslugabull integralnost transportnog procesabull integralnost transportnih sredstavabull tehničko jedinstvo transportnih sredstavabull prisutnost korisnika u samom procesu

U skupinu čimbenika koji zbog svog općeg značenja djeluju jednakom snagom naoblikovanje unutarnjeg ustrojstva prometnih grana mogli bi se uvrstitibull značenje samog procesa i rezultata rada u prometubull prostorno djelovanje prijevoznog procesabull prisutnost korisnika u procesu

U skupinu čimbenika koji djeluju različitom snagom utjecaja u pojedinoj prometnoj grani mogli bi se ubrojitindash značenje simultane masovne proizvodnje prometnih uslugandash integralnost odnosno stupanj integralnosti procesa transportandash integralnost odnosno stupanj integralnosti transportnih sredstavandash tehničko jedinstvo odnosno stupanj tehničkog jedinstva transportnih sredstava

Ekonomski aspekt djelovanja prometnog sustavabull Preko svog ekonomskog stratuma promet se kao podsustav povezuje s ekonomskim sustavom a kao zaseban složeni sustav s drugim složenim sustavimakoji onda u okviru ekonomskog sustava imaju obilježje podsustavabull Promet odnosno prometni sustav je dakle dio ekonomskog sustava ili dio narodnoga gospodarstvabull Promet je jedna od primarnih oblasti materijalne proizvodnje tzv četvrta oblast materijalne proizvodnje tj transportna industrija koja ima svoje specifične značajke ali za koju vrijede sve ekonomske zakonitosti i sva

načela poslovanja znakovita za bilo koju drugu oblast materijalne proizvodnjebull U neprestanom odvijanju procesa reprodukcije dolazi do kružnoga kretanja kapitala u kojemu se obavlja neprestana transformacija novčanog u robni kapital robnog u proizvodni proizvodnog u robni i robnog u novčani prema formuli za kružno kretanje kapitala

N - RPR- Nlsquobull koja u procesu prijevoza odnosno u transportnoj industriji ima nešto izmijenjen oblik

N-RPN Jbull Tako se vrijednost proizvoda sastoji od prenesenog dijela vrijednosti sredstava za proizvodnju tj od postojanoga kapitala od vrijednosti živog rada tj od varijabilnoga kapitala te od viška vrijednosti tj od viška rada Ta se vrijednost izražava formulom

K = C + V + MGdjeK - označuje ukupni kapital ili vrijednost proizvodaC - konstantni kapital ili preneseni dio vrijednostiV - varijabilni kapital ili vrijednost konkretno utrošenog živog radaM - višak vrijednosti

bull Uloga i mjesto prometa u procesu reprodukcije mogu odrediti dvojako1 Promet kao posebna oblast materijalne proizvodnje u kojoj čovjek svojom svjesnom aktivnošću djelujući sredstvima za rad tj prometnim sredstvima na predmete rada - predmete prijevoza stvarajući time novi proizvod - prometnu uslugu dio je cjelokupnog procesa reprodukcije odnosno dio narodnoga gospodarstva2 Promet svojim djelovanjem u vremenu i prostoru premještajući ljude dobra energiju i vijesti s jednog mjesta na drugo omogućuje odvijanje procesa reprodukcije i cirkulaciju kapitala kroz sve četiri faze ovoga procesa tj kroz proizvodnju raspodjelu razmjenu i potrošnju

bull U definiranju pojma prometa njemački ekonomist Emil Sax kojega neki smatrajuprvim značajnim teoretičarem pa čak i osnivačem znanosti o ekonomici prometa(prvo izdanje njegova djela bilo je u Berlinu još 1878 godine) kaže

ndash Prometna sredstva u užem i običnom smislu riječi su uređaji koji služe za premještanje osoba dobara i vijesti kao i za neposrednu razmjenu misli između prostorno odvojenih osoba dakle isto ono što se naziva - transport i komunikacije

Horizontalnom analizom prometnog sustava identificiramo postojanje sljedećih podsustava odnosno prometnih grana1 podsustav cestovnog prometa2 podsustav željezničkog prometa3 podsustav zračnog prometa4 podsustav pomorskog prometa5 podsustav prometa na unutarnjim plovnim putovima6 podsustav poštanskog prometa7 podsustav telekomunikacijskog prometa8 podsustav cjevovodnog prometa

Dekompozicija vrijednosti proizvodnje u prometu na pojedine prometne graneVrijednost proizvodnje u prometu izračunavamo prema formuliK = C + V + Mpri čemu jeK = K1 + K2 + K3 + K4 + K5 + K6 + K7 + K8odnosno 8K = Σ Ki i=1

gdje jeK1 - vrijednost proizvodnje u cestovnom prometuK2 - vrijednost proizvodnje u željezničkom prometuK3 - vrijednost proizvodnje u zračnom prometuK4 - vrijednost proizvodnje u pomorskom prometuK5 - vrijednost proizvodnje u prometu na unutarnjim plovnim putovimaK6 - vrijednost proizvodnje u poštanskom prometuK7 - vrijednost proizvodnje u telekomunikacijskom prometuK8 - vrijednost proizvodnje u cjevovodnom prometubull Ispravan teorijski odnos u ekonomskom stratumu prometnog sustava može se uspostaviti jedino pravilnom dekompozicijom vrijednosti cjelokupne proizvodnje u prometnom sustavu čime se u ekonomskom položaju pojedinih prometnih grana osiguravaju jednaki uvjeti poslovanja prema obrascu po kojemu je1 vrijednost proizvodnje u cestovnom prometuK1 = C1 + V1 + M12 vrijednost proizvodnje u željezničkom prometuK2 = C2 + V2 + M23 vrijednost proizvodnje u zračnom prometuK3 = C3 + V3 + M34vrijednost proizvodnje u pomorskom prometuK4 = C4+ V4 + M45vrijednost proizvodnje u prometu na unutarnjim plovnim putovimaK5 = C5 + V5 + M56vrijednost proizvodnje u poštanskom prometuK6 = C6 + V6 + M67vrijednost proizvodnje u telekomunikacijskom prometuK7 = C7 + V7 + M78vrijednost proizvodnje u cjevovodnom prometu

K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1

Etape u razvoju prometnih granabull Razvoj pojedinih grana prometa počeo je u različita doba i kretao se različito - i u pojedinim vremenskim periodima i u pojedinim zemljama i na pojedinim područjima tih istih zemaljabull Z Jelinović navodi ovih pet razdoblja1 eksperimentiranje2 izgradnja3 ekspanzija4 zrelost5 konkurencija

bull Etapa eksperimentiranja primjene pojedinog oblika prometnog sredstva ne može se uočiti kod svih prometnih grana i u prometnim sustavima svih zemaljabull Etapa izgradnje mogla bi se definirati kao etapa konstituiranja pojedine prometne grane i njezina početnog uključivanja u prometni bull Etapa ekspanzije također nastaje i traje različito dugo kod raznih prometnih grana i u raznim zemljamabull Etapa zrelosti ili intenzifikacije obilježena je stanovitim smirivanjem razvoja pojedine prometne granebull Etapa konkurencije prometnih grana u prometnom sustavu ne može se precizno definirati ni glede njezina početka a vjerojatno ni glede završetka

Kriteriji vrednovanja prometnih granabull Z Jelinović navodi da se obično uspoređuju ove glavne eksploatacijske osobine raznih prometnih grana1 ekonomičnost odnosno cijena koštanja prijevoznih usluga2 prijevozna sposobnost odnosno kapaciteti prijevoza3 brzina prijevoza4 točnost prijevoza5 redovitost prijevoza6 udobnost prijevoza (glede putnika)7 sigurnost prijevoza

bull Američki autor M E E Hurst orijentacijski uspoređuje vrijednosti pojedinih prometnih grana na osnovi sljedećih kriterija1 troškovi prijevoza - ekonomičnost2 utrošak energije3 kapacitet prijevoza4 brzina prijevoza5 brzina dostave6 rasprostranjenost7 sigurnost

8 redovitost9 točnost10fleksibilnost11zaštita okoliša12primjena novih tehničkih postignuća

Povezanost elemenata prometnog sustava po vertikali i po horizontaliPovezanost elemenata prometnog sustava unutar njega samoga i to po vertikali i horizontali vrlo je složeno teorijsko i praktično pitanje Veličina i složenost toga problema proizlazi iz sljedećih značajki prometnog sustava kao složenoga dinamičkog sustava

1 Prometni sustav je prije svega umjetno stratificirani sustav te je moguće da se pri stratifikaciji odnosno utvrđivanju njegovih relevantnih stratuma ili pri uočavanju osnovnih aspekata djelovanja ne uvaži u dostatnoj mjeri jedan ili više stratuma

2 Raščlamba prometnog sustava na podsustave po horizontali apsolutno se mora obaviti prema pojedinim prometnim granama ali je nužno obaviti i daljnju raščlambu unutar pojedine prometne grane Analiza značajki pojedine prometne grane mora dati odgovor na to do koje je mjere treba raščlanjivati na podsustave unutar nje same

3 Obilježje prometnog sustava kao dinamičkog sustava upućuje na to da su pojedini elementi sustava i čitavi podsustavi podvrgnuti neprestanom djelovanju brojnih objektivnih i subjektivnih utjecaja koji neprekidno mijenjaju značenja pojedinih elemenata i podsustava i izazivaju promjenu njihovih odnosa unutar prometnog sustava

4 Obilježje složenosti prometnog sustava izražava se u čvrstoj međuovisnoj povezanosti pojedinih elemenata i čitavih podsustava na način da promjene u jednome istodobno ili vrlo brzo izazivaju promjene u drugima nekada u malom broju a vrlo često u velikom broju elemenata pa i u čitavim dijelovima prometnog sustava

5 Važna značajka prometnog sustava je njegov teritorijalni aspekt Vezanost infrastrukture za određeno područje teritorijalizira čitavu nadgradnju prometnog sustava tj i njegov tehnološki i njegov organizacijski i njegov ekonomski aspekt djelovanja Prometna infrastruktura kao dio tehničkog stratuma prometnog sustava rasprostranjena je doduše s različitim stupnjem gustoće po čitavom zemljopisnom prostoru a s njom i ostali stratumi ili aspekti djelovanja prometnog sustava no granice pojedinih zemalja a unutar njih političko-teritorijalne granice pojedinih područja stvarno utječu na stvaranje manje-više zatvorenih prometnih sustava po pojedinim područjima unutar tih granica

6 Jedna od posebnih značajki svakoga prometnog sustava je različit stupanj tehničkog tehnološkog organizacijskog i ekonomskog razvoja pojedinih prometnih grana unutar njega

Po horizontali optimalno ustrojstvo i funkcioniranje prometnog sustava pretpostavlja1 u tehničkom aspektu - međusobnu usklađenost kapaciteta i funkcije infrastrukturnih objekata i transportnih sredstava svih prometnih grana2 u tehnološkom aspektu - usklađenost odvijanja prometnog procesa osobito kod kombiniranoga odnosno integralnoga transporta i to glede vremena izvršenja načina obavljanja i nositelja pojedinih faza i operacija prijevoznog procesa3 u organizacijskom aspektu - međusobnu usklađenost unutarnjih organizacijapojedinih subjekata u okviru pojedine prometne grane osobito u kombiniranoga transporta zatim međusobnu usklađenost organizacija pojedinih grana (iako je organizacija pojedine grane više u funkciji njezinih tehničkih i tehnoloških specifičnosti) u smislu objedinjavanja funkcioniranja grane i njezina odnosa s drugim granama4 u ekonomskom aspektu - usklađenost ekonomskih odnosa u smislu ispravnog utvrđivanja vrijednosti prometne usluge za pojedine prometne grane (što pretpostavlja uključivanje u vrijednost prometne usluge svih elemenata reprodukcije) zatim ispravnog dekomponiranja vrijednosti prometne usluge u okviru pojedine prometne grane usklađenosti ekonomskih odnosa nositelja pojedinih djelatnosti unutar pojedinih grana usklađenosti sustava financiranja razvoja i inače usklađivanja uvjeta poslovanja među granama itd

bull Po vertikali optimalno ustrojstvo i funkcioniranje prometnog sustava pretpostavlja međusobnu usklađenost tehničkih sredstava tehnološkog procesa organizacije i ekonomije poslovanja u svakoj prometnoj grani posebno i kod svakoga pojedinog nositelja prometnih aktivnosti ovisno o specifičnostima uvjeta pojedine prometne granebull Značajno je sagledati povezanost prometnog sustava sa sljedećim okruženjima1 prometni sustav i ekonomsko ustrojstvo2 prometni sustav i ekonomski sustav3 prometni sustav i ekonomska politika

Prometni sustav i ekonomskapolitika

bull Da bi se moglo govoriti o konzistentnoj ekonomskoj politici jedne zemlje ili jedne države odnosno da bi se moglo govoriti o postojanju ekonomske politike u određenoj fazi razvoja jedne zemlje potrebno je jasno definirati tri njezina segmenta1 ciljevi i zadaci2 sredstva tj mjere i instrumenti3 subjekti ili nositelji

Paul A Samuelson i VVilliam Nordhaus ističu sljedeće ciljeve u makro-ekonomiji svake zemlje

1 Proizvodnja1 1 visoka razina proizvodnje1 2 brza stopa rasta2 Zaposlenost2 1 visoka razina zaposlenosti2 2 niska nedobrovoljna nezaposlenost

3 Stabilna razina cijena sa slobodnim tržištem3 1 trgovačka politika4 Međunarodna razmjena4 1 ravnoteža izvoza i uvoza4 2 stabilan devizni tečajSredstva odnosno instrumenti gospodarske politike za realizaciju tih ciljeva su sljedeći1 Fiskalna politika1 1 državna potrošnja1 2 oporezivanje2 Monetarna politika21 kontrola novčane ponude i kamatnjaka3 Ekonomski odnosi s inozemstvom31 devizna kontrola4 Politika dohotka4 1 smjernice4 2 striktna kontrola4 3 dobrovoljno ograničavanje plaća

Odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima okruženjaOdnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima okruženja promatrat ćemo kroz1 prometni sustav i ekonomski razvoj2 prometni sustav i teritorijalnu podjelu rada3 prometni sustav i razvoj nerazvijenih područja4 prometni sustav i sustav obrane i zaštite5 prometni sustav i ljudski okoliš6 prometni sustav i pojedine gospodarske djelatnosti

Prometni sustav i ekonomski razvoj

1048766 Odnos prometnog sustava i ekonomskog razvoja može se promatrati kao dvostruki odnos1 kao odnos ekonomskog razvoja neke zemlje i prometnog sustava odnosno pojedinih prometnih grana2 kao odnos prometnog sustava i pojedinih prometnih grana i ekonomskog razvojaneke zemlje ili nekog područja1048766 Analiza odnosa ekonomskog razvoja i prometnog sustava pokazuje da ekonomski razvoj utječe na1 razvoj prometnog sustava

2 ustrojstvo prometnog sustava3 funkcioniranje prometnog sustava1048766 Utjecaj prometnog sustava na ekonomski razvoj ogleda se u1 veličini proizvodnje i potrošnje2 porastu društvenog proizvoda3 prostornoj distribuciji proizvodnje i dohotka4 razvoju pojedinih grupacija i grana

Prometni sustav i teritorijalna podjela rada

bull Ta je uloga prometnog sustava dvojaka1 prometni sustav omogućuje proizvodnju određenih dobara anulirajući prostornu nepodudarnost pojedinih elemenata odnosno čimbenika proizvodnje2 prometni sustav utječe na smanjivanje ukupnih troškova proizvodnje određenih proizvoda transportirajući one čimbenike procesa proizvodnje koji iziskuju stvaranje nižih transportnih troškovabull Aktivna uloga prometnog sustava u odnosu na razmještaj proizvodnih čimbenika i teritorijalnu podjelu rada ogleda se dakle u1 racionalizaciji korištenja prirodnih resursa2 korištenju komparativnih prednosti pojedinih područja i pojedinih zemalja

Prometni sustav i razvoj nerazvijenihpodručja

bull Mjesto i uloga prometnog sustava u ekonomskom razvoju nedostatno razvijenih krajeva unutar jedne zemlje toliko su istaknuti da ni jedan projekt izlaska pojedinog područja iz začaranoga kruga nerazvijenosti ne može a da na prvo mjesto ne stavi razvoj prometne infrastrukture

Prometni ustav i sustav obrane i zaštite

Zahtjevi koje sustav obrane i zaštite postavlja na funkcioniranje prometnog sustava u ratnim uvjetima svode se na ove opće zahtjeve1 da bude sposoban neprestano funkcionirati tijekom čitavog rata u svim zemljišnim vremenskim i operativno-strategijskim uvjetima te da bude otporan na neprijateljske udare svake vrste2 da raspolaže dostatnim i raznovrsnim kapacitetima te da bude sposoban za brzi prijelaz s jedne na drugu vrstu prometnica i oblika transporta3 da bude pripremljen za funkcioniranje i u uvjetima kad su mu na raspolaganju cijela infrastruktura i sva transportna sredstva kao i onda kad je ograničena i isprekidana mreža prometnica i kad se raspolaže skromnim transportnim sredstvima

4 da svaki element sustava bude sposoban djelovati i kao dio cjeline i samostalno u određenoj situaciji i na određenom području

Prometni sustav i ljudski okoliš

Nepovoljni utjecaji postojanja i funkcioniranja prometnog sustava na ljudski okoliš i čovjeka ogledaju se prije svega1 u zauzimanju površine i prostora2 u stvaranju buke i vibracija3 u onečišćivanju zraka vode i drugih elemenata ljudskog okoliša4 u intruziji i degradaciji prostora5 u opasnosti za život i zdravlje ljudi

Prometni sustav i pojedine gospodarskedjelatnosti

bull U povijesnom razvoju društvene podjele rada ovisno o društvenom i gospodarskom razvoju i promjenama u proizvodnim odnosima postupno su se pojavljivale nove gospodarske aktivnosti odvajale su se od postojećih i postupno su se osamostaljivalebull Razmotrit ćemo analizu odnosa prometnog sustava i nekih istaknutijih gospodarskih djelatnosti1 prometnog sustava i industrije2 prometnog sustava i poljodjelstva3 prometnog sustava i turizma

Prometni sustav i industrija

bull Međusobni odnos prometnog sustava i industrije najizrazitije očituje u sljedećem1 Prometni sustav u cjelini i pojedine prometne grane omogućuju proizvodnju industrijskih proizvoda2 Prometni sustav omogućuje realizaciju industrijske proizvodnje3 Prometni sustav pojavljuje se kao veliki potrošač velikog broja industrijskih proizvoda4 Prometni sustav u odnosu na industriju i pojedine industrijske grane djeluje kao važan lokacijski čimbenik

Prometni sustav i poljodjelstvo

bull Utjecaj prometnog sustava na poljodjelsku proizvodnju u osnovi očituje u sljedećem1 Prometni sustav omogućuje proizvodnju poljodjelskih proizvoda i utječe na proširenje poljodjelskih površina

2 Prometni sustav omogućuje prijelaz poljodjelske proizvodnje iz ekstenzivne u intenzivnu3 Prometni sustav ima važnu ulogu u rajonizaciji i specijalizaciji poljodjelske proizvodnje4 Prometni sustav omogućuje realizaciju poljodjelske proizvodnje

Prometni sustav i turizam

bull Ekonomske značajke i značenje turizma kao poticajnog čimbenika ekonomskog razvoja pojedinih zemalja ogledaju se u sljedećem1 Turizam je važan čimbenik proširenja ekonomskih odnosa s inozemstvom čime utječe na povećanje domaćega društvenog proizvoda i poboljšanje platne i devizne bilance zemlje2 Turizam utječe na regionalni razvoj i gospodarsko otvaranje pojedinih područja i krajeva3 Turizam utječe na ubrzano otvaranje novih radnih mjesta u uslužnim odnosno tercijarnim djelatnostima4 Turizam omogućuje dodatni plasman poljodjelskih obrtničkih i nekih industrijskih proizvoda na domaćem tržištu5 Turizam omogućuje valorizaciju gospodarskih i kulturnopovijesnih vrednota jedne zemlje i njihovo prezentiranje široj međunarodnoj javnosti

SURADNJA PROMETNIH GRANA

Ustrojstvo prometnog sustavabull Zahtjev koji prometni sustav mora zadovoljiti pretpostavlja njegovo sasvim određeno ustrojstvo pa se u vezi s tim postavljaju dva glavna pitanjandash što je to zapravo optimalno ustrojstvo prometnog sustavandash kako se uspostavlja optimalno ustrojstvo prometnog sustava(1) Glede odgovora na prvo pitanje treba ponoviti da optimalno ustrojstvo i funkcioniranje prometnog sustava po horizontali pretpostavljaa) u tehničkom aspektu - međusobnu usklađenost kapaciteta i funkcije infrastrukturnih objekata i transportnih sredstava svih prometnih granab) u tehnološkom aspektu - usklađenost odvijanja prometnog procesa napose kod kombiniranoga odnosno integralnoga transporta i to glede vremena izvršenja načina obavljanja i nositelja pojedinih faza i operacija osobito u tzv kontaktnim točkamac) u organizacijskom aspektu ndash međusobnu usklađenost unutarnjih organizacijapojedinih subjekata u okviru pojedine prometne grane posebice u kombiniranom transportu zatim međusobnu usklađenost organizacija pojedinih grana (iako je organizacija pojedine grane više u funkciji njezinih vlastitih tehničkih i tehnoloških specifičnosti) u smislu objedinjavanja funkcioniranja grane i njezina odnosa s drugimgranama itd

c) u ekonomskom aspektu - usklađenost ekonomskih odnosa u smislu ispravnog utvrđivanja vrijednosti prometne usluge za pojedine prometne grane (što pretpostavlja uključivanje svih elemenata reprodukcije u vrijednost prometne usluge) zatim ispravnoga dekomponiranja vrijednosti prometne usluge u okviru pojedine prometne grane usklađenost ekonomskih odnosa nositelja pojedinih djelatnosti unutar pojedinih grana usklađenost uvjeta poslovanja među granama itd

Optimalno ustrojstvo i funkcioniranje prometnog sustava po vertikalipretpostavlja međusobnu usklađenost tehničkih sredstava tehnološkog procesa organizacije i ekonomije poslovanja u svakoj prometnoj grani posebno i kod svakog pojedinog nositelja prometnih aktivnosti a ovisno o specifičnim uvjetima pojedine prometne grane

Suvremene transportne tehnologije kao čimbenik ustrojavanja prometnog sustavabull Tehničko-tehnološki razvoj prometnog procesa i ukupnoga prometnog sustava pod utjecajem je općega tehničko-tehnološkog napretkabull Nova tehnička sredstva i novi tehnološki postupci svakodnevno se uvode u procesproizvodnje prometne usluge u svim prometnim granama Pritom je brzina tehničko-tehnoloških promjena različita u različitim prometnim granama Ipak bi se međutim dalo uočiti nekoliko zajedničkih zakonitosti toga razvoja

1 Tehnički razvoj prometnih sredstava u svim prometnim granama odvija se u pravcu povećanja prosječnoga kapaciteta pojedine transportne jedinice i u pravcupovećanja tehničkih mogućnosti postizanja većih brzina kretanja na transportnom putu Te tendencije mora pratiti infrastruktura koja omogućuje kretanje prometnih sredstava osobito u onim prometnim granama u kojima je stupanj jedinstva transportnih sredstava i ove infrastrukture veći2 Tehnološki razvoj prometnog procesa odvija se u pravcu smanjivanja ukupnog vremena potrebnog za obavljanje pojedinih faza i operacija kako unutar pojedine prometne grane tako i onda kad se prometni proces obavlja sredstvima i organizacijom dviju ili više prometnih grana Te tendencije moraju biti praćene mogućnostima tehničkih sredstava i infrastrukture u početno-završnim točkama izvršenja prometnog procesa napose u tzv kontaktnim (dodirnim) ili refrakcijskim točkama odnosno mjestima susreta dviju prometnih grana

Viši stupanj integralnosti prometnog procesa i integracije prometnog sustava primjenom suvremenih transportnih tehnologija postiže se dvojako1 umetanjem tehničkih sredstava i uređaja između transportnog sredstva i tereta

čime se postiže okrupnjavanje ili koncentracija tereta što se u tehnološkom smislu efektuira smanjivanjem ukupnog vremena potrebnog za obavljanje pojedinih faza i operacija prometnog procesa (ukrcaja iskrcaja prekrcaj a) osobito ako se on obavlja sredstvima i organizacijom dviju ili više prometnih grana2 istovremenom uporabom dvaju različitih transportnih sredstava iz dviju različitihprometnih grana pri čemu jedno transportno sredstvo jedne prometne grane zajedno s ukrcanim teretom predstavlja teret za transportno sredstvo druge prometne grane što se u tehnološkom smislu također efektuira smanjivanjem ukupnog vremena potrebnog za obavljanje početno-završnih faza i time cjelokupnoga prometnog procesa koji se obavlja sredstvima i organizacijom dviju prometnih grana

U pojavama i razvoju novih transportnih tehnologija može se uočiti nekoliko faza ovoga procesabull Prva faza obilježena je time da okruženje neprestano postavlja pred prometni sustav zahtjeve koje bismo zbog pojednostavnjenja mogli svrstati u dvije skupine1 zahtjevi u odnosu na brzinu i efikasnost obavljanja prometnog procesa ukupno i u pojedinim njegovim dijelovima2 zahtjevi u odnosu na sniženje udjela elemenata reprodukcije prometa u vrijednosti društvenog bruto proizvoda ukupno po pojedinim segmentima i po pojedinim proizvodimabull Druga faza obilježena je reagiranjem prometnog sustava na te zahtjeve uvođenjem u sustav novih tehničkih sredstava (paleta kontejnera specijalnih transportnih sredstava u pojedinim prometnim granama novih uređaja i sredstava za manipulaciju novih jedinica tereta) te izgradnjom odgovarajuće infrastrukture uključujući i terminale koja će omogućiti primjenu novih tehnoloških postupaka u realizaciji zahtjeva koji se postavljaju u odnosu na brzinu i učinkovitost obavljanja prometnog procesa kao i u odnosu na sniženje prometnih troškovabull Treća faza u razvoju novih transportnih tehnologija i njihovu uvođenju u prometni sustav koja bi se zapravo trebala odvijati istodobno s drugom fazom ali se u praksi stvarno pojavljuje tzv fazni pomak jest uspostavljanje odgovarajuće organizacije za nesmetano funkcioniranje tehnoloških postupaka koje inauguriraju nove tehnike inove tehnologije

Prometno tržište kao čimbenik suradnje prometnih granaPitanja koja nas ovdje zanimaju u vezi s prometnim tržištem mogla bi se svesti na sljedeća1 Da li se uopće može govoriti o postojanju prometnog odnosno transportnog tržišta i što se pod njim razumijeva2 Da li postoje i koje su značajke i specifičnosti prometnog tržišta3 Kakva je uloga i mogućnost prometnog tržišta da djeluje na uspostavljanje određenog ustrojstva prometnog sustava

1) U procesu proizvodnje prometne usluge ljudski rad opredmećuje se odnosno materijalizira na predmetu prometa i to materijaliziranje rada sastoji se u premještanju predmeta prometa iz jednog mjesta u drugo uz istodobno održavanje kvalitete i kvantitete tvari predmeta prometa u onom obliku koji mu daje svojstva uporabne vrijednosti tj svojstva koja je predmet dobio u procesu njegove ranije proizvodnje odnosno stvaranja i razvoja ako je predmet transportiranja živi čovjek

Prema definiciji opće ekonomske teorije o tržištu tržište je kompleks odnosa između ponude i potražnje na određenom području i u određeno vrijeme U vezi s tim osnovne funkcije tržišta izražavaju se u sljedećem1 na tržištu se obavlja realizacija proizvedene robe što znači da ona dolazi na tržište s vrijednošću stvorenom u procesu proizvodnje na osnovi utrošenog individualnoga radnog vremena a na tržištu se oblikuje njezina tržišna vrijednost odnosno tržišna cijena na osnovi društveno potrebnoga radnog vremena2 tržište je glavni oblik veze između robnih proizvođača i na njemu se tek vidi je li individualni rad bio stvarno društveno potreban odgovara li prosječnoj produktivnosti ostvaruje li proizvođač dobit ili gubitak i odgovara li ukupna individualna proizvodnja društvenim potrebama čime tržište utječe na reguliranje proizvodnje3 dovodeći u vezu mnogobrojne proizvođače i potrošače tržište na osnovi djelovanja zakona ponude i potražnje uravnotežuje cjelokupnu ponudu i potražnju2) Prometni proces kao što znamo odlikuju tri temeljne ili opće značajke

1) Prometni proces sastoji se u svladavanju prostornih razlika Za razliku od procesa proizvodnje u drugim oblastima materijalne proizvodnje temeljna odlika prometnog procesa je u tomu što se on odvija u prostoru i što nije vezan za neko određeno mjesto

2) Proces proizvodnje i proces potrošnje su vremenski i prostorno jedinstven proces Prometna usluga postoji samo tada kada se odvija prometni proces i samo tamo gdje se prometni proces odvija Ona se prema tomu može trošiti jedino istodobno s procesom njezine proizvodnje

3) Prometna usluga kao rezultat rada ne postoji kao materijalni proizvod koji egzistira izvan procesa proizvodnje i poslije njegova završetka Prometna se usluga ne može uskladištiti kao što se mogu uskladištiti drugi proizvodi u drugim oblastima materijalne proizvodnje

3) Da bi se moglo govoriti o mogućnostima uravnoteženja ponude prometnih usluga ipotražnje djelovanjem tržišta i time uspostavljanja optimalnog ustrojstva prometnog sustava trebao bi biti osiguran niz preduvjeta odnosno pretpostavki

Prometna politika kao čimbenik suradnjeprometnih grana

Definiranje i formuliranje prometne politikebull Optimalno ustrojavanje prometnog sustava u smislu neprestane realizacije njegove osnovne ekonomske zadaće kao dijela reprodukcije pretpostavlja postojanje dvostruko usklađenog djelovanja prometnog sustava i to1 usklađeno djelovanje pojedinih elemenata i podsustava unutar prometnog sustava (po horizontali i po vertikali sustava)2 usklađeno djelovanje prometnog sustava s okruženjem (ekonomskim ustrojstvom ekonomskim sustavom ekonomskom politikom itd)

Da bi se aktivnom ulogom države u odnosu na prometni sustav doista mogli osigurati ti interesi poimanje a onda i definiranje prometne politike trebalo bi temeljiti na sljedećim polazištima1) Prometnom politikom apsolutno valja definirati ciljeve koji se žele realizirati u pojedinim prometnim granama i u cjelokupnom prometnom sustavu odnosno ciljeve koji se postavljaju pred pojedine prometne grane i pred prometni sustav kao cjelinu Pritom ciljevi moraju bitia) znanstveno utvrđenib) međusobno usklađenic) vremenski definiranid) realno ostvarivi2 Konstitutivni element prometne politike svakako je i određeni učinkovit instrumentarij tj sredstva i mjere kojima se može jamčiti uspješno realiziranje ciljeva prometne politike Sredstva mjere i instrumenti prometne politike moraju biti primjereni konkretnom ekonomskom sustavu3 Prometnom politikom valja utvrditi subjekte odnosno nositelje i to kako one čiji je zadatak ostvarivanje određenih ciljeva tako i one čiji je zadatak donošenje određenih mjera i instrumenata U skladu s tim zahtjevom kao subjekti prometne politike pojavljuju sea) nositelji gospodarskih aktivnosti u oblasti prometa kao što su pojedina poduzeća upojedinim prometnim granamab) nositelji gospodarskih aktivnosti neposredno vezani uz oblast prometa kao što su organi uprave nadležni za poslove prometa poslovne udruge pojedinih prometnih grana stručne udruge gospodarskih komora znanstvenoistraživačke znanstveno-nastavne i druge institucije čija je djelatnost vezana uz ostvarivanje određenih funkcija prometa itdc) ekonomsko-pravni subjekti izvan oblasti prometa koji svojim zakonodavno-pravnimekonomsko-sustavnim ekonomsko-političkim i drugim instrumentarijima znatno utječu na realizaciju ciljeva prometne politike bilo u pozitivnom ili u negativnom pogledu

bull Prometna politika kao cjelokupan odnos države prema prometnom sustavu konzistentan je međusobni odnos ciljeva instrumenata i nositelja zadataka kojima treba osigurati takvo ustrojstvo i funkcioniranje prometnog sustava koji će omogućiti da prometni sustav trajno i uspješno izvršava ulogu što mu pripada kao dijelu gospodarstvabull Formuliranje prometne politike posebice ako se ona izražava posebnim dokumentom ili dokumentima bez obzira na koju se teritorijalno-političku zajednicu odnosi razumijeva određenu aktivnost subjekata odnosno nositelja pojedinih zadataka

Cjelokupna se ova aktivnost može podijeliti na1) aktivnost pripremanja dokumenata o prometnoj politici2) aktivnost usvajanja dokumenata o prometnoj politici3) aktivnost ostvarivanja prometne politike(1) Aktivnost pripremanja dokumenata o prometnoj politici obuhvaćaa) formuliranje teorijskog pristupa problemu mjesta i uloge prometa u procesu reprodukcije što se dakako ne mora činiti u svakom pojedinom slučaju ako takvo stajalište postojib) izradbu znanstvenih podloga i statističkodokumentacijskog materijalac) izradbu odgovarajućeg dokumenta (odnosno dokumenata) kojim se konzistentno definiraju ciljevi instrumentarij (sredstva i mjere) i subjekti prometne politike(2) Aktivnost usvajanja odnosno donošenja dokumenata o prometnoj politiciobuhvaćaa) stručnu i javnu raspravu o predloženim dokumentimab) znanstvenu i stručnu verifikaciju ponuđenih rješenjac) usvajanje odnosno donošenje usuglašenih dokumenata s jasno utvrđenim ciljevima instrumentima i subjektima prometne politike(3) Aktivnost ostvarivanja odnosno realizacije prometne politike obuhvaćaa) utvrđivanje programa aktivnosti s jasno definiranim nadležnostima i zadaćama pojedinih subjekata i vremena izvršenja pojedinih zadaća bilo da se odnose na donošenje pojedinih mjera i instrumenata ili na ostvarivanje pojedinih ciljevab) analizu izvršenja zadaća u tijeku realizacije prometne politike

Utvrđivanje ciljeva prometne politike

bull Ciljevi prometne politike jedan su od triju konstitutivnih kompleksa prometne politike i sasvim sigurno njezin primarni odnosno osnovni kompleks Ako smo ustvrdili da ciljevi prometne politike trebaju biti znanstveno utvrđeni onda to znači da znanstvena istraživanja najprije trebaju utvrditi temeljne pretpostavke mogućih pravaca i tempa razvoja pojedinih prometnih grana kao što sua) stupanj tehničke tehnološke organizacijske i ekonomske

razvijenosti pojedinih prometnih grana i cjelokupnoga prometnog sustava područjaza koje se formulira prometna politika i ocjena stupnja te razvijenostisa stajališta dosegnutoga općeg stupnja tehničko-tehnološkog i ekonomskog razvojab) obujam ustrojstvo i specifičnosti prometne potražnje koja bi se trebala zadovoljiti ponudom kapaciteta pojedinih prometnih grana i prometnog sustava u cjelini a u funkciji ukupnoga gospodarskog razvojac) opće ekonomske mogućnosti zemlje a posebno mogućnosti države za nova ulaganja u prometnom sustavu uopće i u pojedinim prometnim granama

Ciljevi se prometne politike mogu inače definirati i valorizirati sa stajalištabull prometnih poduzećabull korisnika prometnih uslugabull države

Sa stajališta prometnih poduzeća koja djeluju kao gospodarski subjekti ciljevi prometne politike objektivno određuju izbor ciljeva njihove poslovne politike pa jenositeljima gospodarskih aktivnosti u prometu prvenstveni interes da im se određenom prometnom politikom osiguraju uvjeti za normalno ekonomsko poslovanje i poslovanje pod jednakim ekonomskim uvjetima Zbog toga je njihov interesusmjeren na izbor i utvrđivanje onih ciljeva prometne politike koji će im1 osigurati sredstva za financiranje ulaganja u transportne kapacitete i objekte prometne infrastrukture iz njihove vlastite akumulacije iz nepovratnih ili kreditnih sredstava proračuna ili fondova za razvoj te iz bankarskih i drugih izvora ovisno o opredjeljenju države na koji će se način financirati reprodukcija prometne infrastrukture u pojedinim prometnim granama2 osigurati uvjete primarnom i sekundarnom raspodjelom društvenog bruto proizvoda za ostvarenje potrebnog dohotka koji će omogućiti obavljanje normalne reprodukcije njihovih sredstavaSa stajališta korisnika prometnih usluga i u putničkom i u teretnom i u poštanskom i telekomunikacijskom prometu kao ciljevi prometne politike koji bi trebali osigurati zadovoljenje njihovih interesa mogli bi se istaknuti oni koji će1 osigurati uvjete za kvalitetno zadovoljenje potreba korisnika glede odgovarajuće sigurnosti udobnosti redovitosti i brzine pružanja usluga2 osigurati uvjete za pružanje prometnih usluga po prihvatljivim cijenamaSa stajališta države ciljevi su prometne politike najsloženiji Spomenimo samo neke1 snižavanje transportnih troškova u ukupnim troškovima gospodarstva2 maksimalno korištenje prometno-zemljopisnih prednosti zemlje odnosno pojedinih područja za koje se formulira prometna politika3 uključivanje prometa u međunarodnu podjelu rada i u vezi s tim unapređivanje i razvoj tranzitnog prometa

4 potpunije i uspješnije zadovoljavanje prometne potražnje gospodarstva i stanovništva5 osiguranje optimalnog udjela pojedinih prometnih grana u prometnom sustavu i pojedinih sudionika u prometnom procesu sa stajališta korištenja ipotrošnje energije energetskih izvora i smanjenja uvoza energije6 osiguranje razvoja nerazvijenih područja i krajeva izgradnjom odgovarajuće prometne infrastrukture kao preduvjeta za određeno ustrojavanje i funkcioniranje prometnog sustava7 osiguranje razvoja prometa odnosno prometne infrastrukture na određenim prometnim pravcima i koridorima8 ustrojavanje prometnog sustava u funkciji potreba sustava obrane i zaštite9 poduzimanje mjera da se smanji negativni utjecaj prometnog sustava na ljudski okoliš

Izbor mjera za ostvarivanje utvrđenih ciljeva prometne politikeMjere koordiniranja razvoja pojedinih prometnih grana i oblikovanja ustrojstva prometnog sustava različite su u pojedinim zemljama i mogu se definirati kaoa) mjere investicijske politikeb) mjere tarifne politike i politike cijenac) komercijalne mjered) fiskalne mjeree) reglementarne mjere odnosno zakonske i podzakonske mjeref) mjere tehničke koordinacije

Osnovne pretpostavke ostvarivanja prometne politikeGlavne pretpostavke ili preduvjete za njezino uspješno ostvarivanje prometne politike sua) jedinstvo odnosno usklađenost prometne i ekonomske politikeb) jedinstvo odnosno usklađenost znanstvenog pristupa i ciljeva prometne politikec) jedinstvo odnosno međusobna usklađenost ciljeva prometne politiked) jedinstvo odnosno usklađenost ciljeva i mjera prometne politikee) jedinstvo odnosno usklađenost djelovanja pojedinih subjekata prometne politike

PROMETNI SUSTAV I PROMETNA POLITIKAHRVATSKE

Prometna valorizacija Hrvatske u funkciji europskih i svjetskih gospodarskih tijekovaU odsječku prometne politike koji čini skupinu ciljeva posebice onih koji su najsloženiji a imaju i značajke državnih ili širih nacionalnih interesa osobito se glede dugoročnosti i angažiranja golemih financijskih materijalnih i stručnih potencijala ističu

1) maksimalno iskorištenje prometno-zemljopisnih prednosti zemlje2) osiguranje razvoja prometa odnosno prometne infrastrukture na temeljnim ključnim prometnim pravcima odnosno koridorima

U prometnoj valorizaciji Hrvatske uvijek se i sasvim opravdano ističe njezin panonski i jadranski prostor i njezino tranzitno značenje u odnosu na dva važna prometna pravca1) longitudinalni koji povezuje Zapadnu i Srednju Europu s njezinim jugoistokom i dalje s Bliskim istokom (dakle azijskim kontinentom)2) transverzalni koji povezuje Baltičko more preko srednjeg Podunavlja s Jadranskim morem

Prioritetni zadaci prometne politike u službi strategije obnove i razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske

Temeljna polazišna načela prometne politike prema prometnom sustavu HrvatskeU postupku definiranja ciljeva prometne politike u prvom redu treba utvrditi osnovne pretpostavke mogućih pravaca i tempo razvoja pojedinih prometnih grana kaošto sua) stupanj tehničke tehnološke organizacijske i gospodarske razvijenosti pojedinih prometnih grana i cjelovitoga prometnog sustava te ocjena stupnja razvijenostib) obujam ustrojstvo i specifičnosti prometne potražnje koja bi se trebala zadovoljiti odgovarajućom ponudom kapaciteta pojedinih prometnih grana i prometnog sustava u cjelinic) ukupne gospodarske mogućnosti zemlje glede osiguranja potrebnih financijskihsredstava za učinkovito funkcioniranje prometnog sustava a posebice za nova ulaganja u prometnu infrastrukturu i transportna sredstva

Definiranje općih ciljeva prometne politike Hrvatske1 Sa stajališta korisnika prometnih usluga i u putničkom i u teretnom i u poštanskom i telekomunikacijskom prometu kao ciljevi prometne politike koji bi trebali omogućiti zadovoljenje njihovih interesa mogli bi se istaknuti oni koji ćea) pružiti uvjete za kvalitetno zadovoljenje potreba korisnika glede odgovarajuće sigurnosti učinkovitosti kvalitete i brzine pružanja uslugab) osigurati uvjete za pružanje prometnih usluga po prihvatljivim cijenama

2 Sa stajališta prometnih poduzeća koja djeluju kao gospodarski subjekti ciljevi prometne politike objektivno određuju izbor ciljeva njihove poslovne politike pa je obnašateljima gospodarskih aktivnosti u prometu prvi interes da im se određenom prometnom politikom zajamče uvjeti za normalno poslovanje i poslovanje pod jednakim gospodarskim uvjetima Stoga je njihov interes usmjeren na izbor i utvrđivanje takvih ciljeva prometne politike koji će im

a) jamčiti ostvarivanje sredstava za ulaganje u transportne kapacitete i objekte prometne infrastrukture iz njihove vlastite akumulacije iz proračuna te iz bankarskih i ostalih izvora ovisno o opredjeljenju na koji će se način financirati reprodukcija prometne infrastrukture u pojedinim prometnim granamab) omogućiti uvjete primarnom i sekundarnom raspodjelom tj politikom cijena i politikom izdvajanja (porez carine pristojbe) za normalnu tekuću reprodukciju i poslovanje

3 Sa stajališta države kao pomiritelja interesa svih njezinih građana ciljevi prometne politike su najsloženiji a mogli bi se istaknuti sljedećia) smanjenje troškova prometa u cijeni proizvoda i uslugab) podizanje sigurnosti prometa na najvišu razinuc) maksimalno korištenje prometno-zemljopisnih prednosti Hrvatsked) omogućivanje razvoja prometa odnosno izgradnje prometne infrastrukture na prioritetnim prometnim pravcima i koridorimae) potpunije i učinkovitije zadovoljavanje prometne potražnje narodnoga gospodarstva i pučanstvaf) osiguranje optimalnog udjela pojedinih prometnih grana u prometnom sustavu Hrvatske sa stajališta korištenja i potrošnje energijeg) poduzimanje mjera da se smanji negativni utjecaj prometa na čovjekov okoliš

Definiranje mjera i instrumenata prometne politike HrvatskeMjere usklađivanja razvoja pojedinih prometnih grana i oblikovanja strukture prometnog sustava mogu se odrediti kaoa) mjere investicijske politikeb) mjere politike cijenac) fiskalne mjered) reglementarne mjere odnosno zakonske i podzakonske mjeree) mjere tehničke koordinacije

Da bi se postigao najpovoljniji učinak i odgovarajući društveno-gospodarski razvoj glavni kriteriji što bi se trebali primijeniti pri izgradnji infrastrukture jesua) razina i kvaliteta zadovoljavanja prometne potražnjeb) brzina povrata uloženoga kapitala proizvedena neposrednim i posrednim razvojnim učinkom

U sistematizaciji ekonomskih znanosti ekonomika se često dijeli nandash makroekonomiku- koja obuhvaća ekonomiku nacije zemlje države zatim ekonomiku pojedine gospodarske djelatnosti i grane te

ndash mikroekonomiku koja izučava ekonomiku poduzeća

Posebne ekonomike tj ekonomike pojedinih gospodarskih djelatnosti i grana često se smatraju veznim područjem između makroekonomike i mikroekonomikePojam i sadržaj ekonomike prometa

Kriteriji po kojima se obavlja podjela prometa obično su sljedeći1 medij odnosno sredina u kojoj se promet odvija2 državno-pravno značenje teritorija na kojemu se promet odvija3 prometna površina odnosno put po kojemu se promet odvija4 prostorna udaljenost na kojoj se promet odvija5 vrsta prometnih sredstava6 objekt ili predmet prometa7 korisnik prometa8 tehnološko-organizacijsko obilježje prometa(1) Prema značajkama medija odnosno sredine u kojoj se odvija promet se dijeli naa) kopneni ili suhozemnib) vodnic) zračni(2) Prema državno-pravnom obilježju teritorija na kojemu se odvija promet se dijeli naa) unutarnji ili tuzemnib) međunarodni ili inozemnic) pograničnid) tranzitniPrema tom kriteriju često se susreće i podjela na unutarnji i međunarodni unutar kojega se nalaze pogranični i tranzitni promet Sličan tom kriteriju je i kriterij državno-pravne pripadnosti prijevoznika Prema ovom kriteriju promet se dijeli naa) domaćib) međunarodni(3) Prema obilježju prometne površine odnosno prema značenju puta po kojemu se odvija promet se dijeli naa) cestovnib) željezničkic) riječnid) jezerskie) kanalskif) pomorskig) cjevovodnih) zračnii) poštanskij) telekomunikacijski



PROMETNI SUSTAV



























K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1





















































































PROMETNI SUSTAV



























K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1













































































































K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1









































































































K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1


































































































K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1





























































































K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1






















































































K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1



















































































K8 = C8 +V8 + M8Odnosno 8 8 8

K = Σ Ci + Σ Vi + Σ Mi i=1 i=1 i=1











































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































Documents

menadžment u prometu